Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.5 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 4378 3894307 3894273 2026-06-05T13:02:49Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio sa Wikipedia en (Id, ego i super-ego i Nagoni života i smrti) 3894307 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jacob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jacob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> {{Porodično stablo Sigmunda Freuda}} === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Ideje == === Rani radovi === Sigmund Freud je studij medicine na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] započeo 1873,<ref name="Strutzmann_2008">{{cite book |last=Strutzmann |first=Helmut |date=2008 |title=Freud at 150: 21st Century Essays on a Man of Genius |chapter=An overview of Freud's life |editor1-last=Merlino |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Jacobs |editor2-first=Marilyn S. |editor3-last=Kaplan |editor3-first=Judy Ann |editor4-last=Moritz |editor4-first=K. Lynne |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-0-7657-0547-1 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=ZqNPvtl_GhcC |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> a završio ga nakon gotovo devet godina zbog interesa za neurofiziološka istraživanja, posebno proučavanje spolne [[anatomija|anatomije]] [[jegulja]] i fiziologije nervnog sistema riba, kao i zbog zanimanja za studij [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]]. Iz finansijskih razloga započeo je privatnu praksu iz [[Neurologija|neurologije]], a [[Doktor medicine|doktorat medicine]] stekao je 1881. u dobi od 25 godina.<ref name="Merkel_2003">{{cite web |last=Merkel |first=Larry |date=2003 |title=The History of Psychiatry: PGY II Lecture |url=https://www.scribd.com/document/62292238/History-of-Psychiatry |website=Scribd |publisher=University of Virginia Department of Psychiatric Medicine |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim glavnim područjima interesa tokom 1880-ih bila je anatomija mozga, naročito [[Produžena moždina|produžene moždine]]. Godine 1891. uključio se u značajne rasprave o afaziji svojom monografijom ''O razumijevanju afazija'' u kojoj je uveo termin ''[[Agnozija|agnozija]]'' i upozorio na pretjerano lokalizacionističko tumačenje neuroloških deficita. Poput svog savremenika [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]], naglašavao je značaj funkcije mozga u odnosu na njegovu strukturu. Freud je također bio među prvim istraživačima u oblasti [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]], koja je u to vrijeme bila poznata kao ″cerebralna oduzetost″. Objavio je nekoliko medicinskih radova o toj temi te ukazao da je ovaj poremećaj bio prisutan mnogo prije nego što su ga drugi istraživači tog razdoblja počeli sistematski proučavati. Smatrao je da je [[William John Little]], koji je prvi opisao cerebralnu paralizu, pogriješio pripisujući njen nastanak nedostatku kisika tokom porođaja. Umjesto toga, tvrdio je da su komplikacije pri porođaju prije simptom nego uzrok poremećaja. Počeci Freudovog ranog rada na [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] mogu se pratiti do [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je pripisivao Breueru zaslugu za otvaranje puta otkriću psihoanalitičke metode kroz njegovo liječenje [[Bertha Pappenheim|Anne O.]], prve studije slučaja predstavljene u djelu ''Studije o histeriji'' (1895), koje su zajedno napisali Freud i Breuer. U novembru 1880. Breuer je pozvan da liječi izuzetno inteligentnu dvadesetjednogodišnju ženu ([[Bertha Pappenheim|Berthu Pappenheim]]) zbog upornog kašlja i halucinacija koje je dijagnostikovao kao histerične. Ustanovio je da je tokom njege svog umirućeg oca razvila prolazne simptome, uključujući poremećaje vida, paralizu i kontrakture udova, koje je također smatrao histeričnim. Kako su se simptomi pojačavali i postajali trajniji, Breuer je svoju pacijenticu počeo posjećivati gotovo svakodnevno te je primijetio da je povremeno ulazila u stanja ''odsutnosti''. Uočio je da se njeno stanje poboljšavalo kada je, uz njegovo ohrabrenje, tokom tih večernjih stanja pričala fantazijske priče, pa je većina simptoma nestala do aprila 1881. Nakon smrti njenog oca istog mjeseca, njeno stanje se ponovo pogoršalo. Breuer je zabilježio da su se neki simptomi spontano povukli te da je potpuni oporavak postignut poticanjem pacijentice da se prisjeti događaja koji su prethodili pojavi određenog simptoma.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hirschmuller_1989">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |date=1989 |title=The Life and Work of Josef Breuer: Fleshing Out the Foundations of Psychoanalysis |publisher=New York University Press |location=New York |url=https://pep-web.org/search/document/PAQ.062.0150A |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U godinama neposredno nakon Breuerovog liječenja, Anna O. je tri puta kratkotrajno boravila u sanatorijima s dijagnozom ″histerije″ praćene ″somatskim simptomima″,<ref name="Hirschmuller_1989" /> a pojedini autori osporavali su Breuerov objavljeni prikaz izlječenja.<ref name="Ellenberger_1972">{{cite journal |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1972 |title=The Story of 'Anna O.': A Critical Review with New Data |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=8 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1002/1520-6696(197207)8:3<267::AID-JHBS2300080302>3.0.CO;2-C |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197207)8:3%3C267::AID-JHBS2300080302%3E3.0.CO;2-C |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch_Jacobsen_1996">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=1996 |title=Remembering Anna O.: A Century of Mystification |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-91776-X |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317721857_A24449005/preview-9781317721857_A24449005.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |date=1997 |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-262-63171-6 |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Richard Skues odbacuje tvrdnje ovih autora da Anna O. nije bila izliječena te smatra da takva tumačenja dolaze i od Freudovih pristalica i od njegovih kritičara. Prema Skuesu, obje strane nepravedno su dovele u pitanje istinitost i profesionalni integritet Josefa Breuera.<ref name="Miller_2009">{{cite journal |last=Miller |first=Gavin |date=2009 |title=Book Review: Richard A. Skues, Sigmund Freud and the History of Anna O.: Reopening a Closed Case |journal=History of Psychiatry |volume=20 |issue=4 |pages=509–510 |doi=10.1177/0957154X090200040205 |s2cid=162260138 |url=https://www.deepdyve.com/lp/sage/book-review-richard-a-skues-2009-sigmund-freud-and-the-history-of-anna-k8fbX0oAid |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Teorija zavođenja === {{Glavni|Freudova teorija zavođenja}} Početkom 1890-ih Freud je koristio oblik liječenja zasnovan na metodi koju mu je opisao Breuer, a koju je modifikovao primjenom onoga što je nazivao ″tehnikom pritiska″ i novim razvijenim analitičkim tehnikama tumačenja i rekonstrukcije. Prema Freudovim kasnijim prikazima ovog razdoblja, kao rezultat primjene ove metode većina njegovih pacijenata sredinom 1890-ih izvještavala je o ranim iskustvima [[Seksualno zlostavljanje djece|seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu]]. Freud je te iskaze koristio kao osnovu za svoju [[Freudova teorija zavođenja|teoriju zavođenja]], ali je kasnije zaključio da su neki od njih bili fantazije. U početku je smatrao da je njihova funkcija bila ″potiskivanje″ sjećanja na infantilnu masturbaciju. U kasnijim radovima pisao je da su one predstavljale edipovske fantazije koje proizlaze iz urođenih [[Teorija nagona|nagona]] seksualne i destruktivne prirode.<ref name="Freud_SE7">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume VII (1901-1905): A Case of Hysteria, Three Essays on Sexuality and Other Works |pages=274 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/caseofhysteriath0000freu/page/n7/mode/2up |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_SE20">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1959 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XX (1925-1926): An Autobiographical Study, Inhibitions, Symptoms and Anxiety, Lay Analysis and Other Works |pages=34 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Autobiographical_Study.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_SE22">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1964 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XXII (1932-1936): New Introductory Lectures on Psycho-Analysis and Other Works |pages=120 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schimek_1987">{{cite journal |last=Schimek |first=Jean G. |date=1987 |title=Fact and Fantasy in the Seduction Theory: A Historical Review |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=4 |pages=937–965 |doi=10.1177/000306518703500407 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500407 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_1998">{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=1998 |title=Jeffrey Masson and Freud's seduction theory: a new fable based on old myths |journal=History of the Human Sciences |volume=11 |issue=1 |pages=1–21 |doi=10.1177/095269519801100101 |url=https://www.researchgate.net/publication/246578290_Jeffrey_Masson_and_Freud's_seduction_theory_a_new_fable_based_on_old_myths |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema drugom prikazu događaja, Freud je još u pismima upućenim Fliessu u oktobru 1895. iznio tvrdnju da se u osnovi psihoneuroza nalaze nesvjesna sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu, prije nego što je izvijestio da je takva iskustva zaista otkrio kod svojih pacijenata.<ref name="Masson_Freud_Fliess_1985">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1985 |title=The Complete Letters of Sigmund Freud to Wilhelm Fliess, 1887–1904 |editor-last=Masson |editor-first=Jeffrey M. |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-674-15420-9 |url=https://archive.org/details/completeletterso0000freu |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_1998" /> Tokom prve polovine 1896. Freud je objavio tri rada koja su dovela do formulisanja njegove [[Freudova teorija zavođenja|teorije zavođenja]]. U njima je tvrdio da je kod svih svojih tadašnjih pacijenata otkrio duboko potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.<ref name="Israels_Schatzman_1993">{{cite journal |last=Israëls |first=Han |last2=Schatzman |first2=Morton |date=mart 1993 |title=The seduction theory |journal=History of Psychiatry |volume=4 |issue=13 |pages=1–29 |doi=10.1177/0957154X9300401302 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0957154X9300401302 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je zapisao da njegovi pacijenti nisu bili svjesni tih sjećanja te da su ona, ukoliko su uzrokovala histerične simptome ili opsesivnu neurozu, morala postojati u obliku ''nesvjesnih sjećanja''. Pacijenti su bili izloženi znatnom pritisku kako bi ″rekonstruirali″ prizore seksualnog zlostavljanja iz djetinjstva za koje je Freud bio uvjeren da su potisnuti u nesvjesno.<ref name="Schimek_1987" /><ref name="Toews_1991">{{cite journal |last=Toews |first=John E. |date=septembar 1991 |title=Historicizing Psychoanalysis: Freud in His Time and for Our Time |journal=The Journal of Modern History |volume=63 |issue=3 |pages=504–545 |doi=10.1086/244354 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/244354 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McNally_2003">{{cite book |last=McNally |first=Richard J. |date=2003 |title=Remembering trauma |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts; London |isbn=978-0-674-01082-6 |url=https://archive.org/details/rememberingtraum0000mcna |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pacijenti uglavnom nisu bili uvjereni da iskustva proizašla iz Freudovih kliničkih postupaka predstavljaju dokaz stvarnog seksualnog zlostavljanja. Freud je izvijestio da su mu čak i nakon navodne ″rekonstrukcije″ seksualnih prizora pacijenti odlučno izražavali nevjericu u njihovu vjerodostojnost.<ref name="Schimek_1987" /><ref name="Esterson_1998" /><ref name="McNally_2003" /> Pored tehnike pritiska, Freudovi klinički postupci uključivali su analitičko zaključivanje i simboličko tumačenje simptoma s ciljem njihovog povezivanja sa sjećanjima na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.<ref name="Cioffi_1998">{{cite book |last=Cioffi |first=Frank |date=1998 |title=Freud and the question of pseudoscience |publisher=Open Court |location=Chicago |isbn=978-0-8126-9385-0 |url=https://archive.org/details/freudquestionof00ciof |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schimek_1987" /><ref name="Esterson_1998" /><ref name="McNally_2003" /> Njegova tvrdnja da je teorija potvrđena u svim slučajevima koje je istraživao dodatno je pojačala ranije izražene sumnje njegovih kolega u pogledu valjanosti nalaza do kojih je došao primjenom sugestivnih metoda.<ref name="Borch-Jacobsen_1996">{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |last2=Brick |first2=Douglas |date=1996 |title=Neurotica: Freud and the Seduction Theory |journal=October |volume=76 |pages=15–43 |publisher=MIT Press |url=https://www.scribd.com/document/299331192/Mikkel-Borch-Jacobsen-Neurotica-Freud-and-the-Seduction-Theory |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hergenhahn_Henley_2014">{{cite book |last=Hergenhahn |first=B. R. |last2=Henley |first2=Tracy B. |date=2014 |title=An Introduction to the History of Psychology |edition=7. |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, California |isbn=978-1-133-95809-3 |url=https://archive.org/stream/an-introduction-to-the-history-of-psychology-b.-r.-hergenhahn-tracy-henley-z-lib.org/An%20Introduction%20to%20the%20History%20of%20Psychology%20%28B.%20R.%20Hergenhahn%2C%20Tracy%20Henley%29%20%28z-lib.org%29_djvu.txt |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_2002">{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=2002 |title=The myth of Freud's ostracism by the medical community in 1896-1905: Jeffrey Masson's assault on truth |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=2 |pages=115–134 |doi=10.1037/1093-4510.5.2.115 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F1093-4510.5.2.115 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je kasnije pokazivao nedosljednost u pogledu pitanja da li je njegova teorija zavođenja i dalje bila usklađena s njegovim kasnijim nalazima.<ref name="Andrews_Brewin_2000">{{cite journal |last=Andrews |first=Bernice |last2=Brewin |first2=Chris R. |date=18. decembar 2000 |title=What did Freud get right? |journal=The Psychologist |publisher=British Psychological Society |url=https://www.bps.org.uk/psychologist/what-did-freud-get-right |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U dodatku radu ''Etiologija histerije'' napisao je: „Treba imati na umu da se u vrijeme kada sam ga pisao još nisam oslobodio precjenjivanja stvarnosti i potcjenjivanja fantazije.<ref name="Freud_Aetiology_1924">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1924 |title=Collected Papers, Volume I |chapter=The Aetiology of Hysteria |pages=183–221 |publisher=The International Psycho-Analytical Press |location=London, Vienna, New York |url=https://www.scribd.com/document/373721406/Freud-S-Aetiology-of-Hysteria-C-P-Vol-1-1924-p-183-221 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nekoliko godina kasnije Freud je izričito odbacio tvrdnju svog kolege Ferenczija da su izvještaji njegovih pacijenata o seksualnom zlostavljanju predstavljali stvarna sjećanja, a ne fantazije, te ga je nastojao odgovoriti od javnog iznošenja takvih stavova.<ref name="Andrews_Brewin_2000" /> Karin Ahbel-Rappe zaključuje da je ″Freud započeo istraživanje prirode iskustva incesta u djetinjstvu i njegovog utjecaja na ljudsku psihu, ali je kasnije uglavnom napustio taj istraživački pravac.″<ref name="Ahbel_Rappe_2006">{{cite journal |last=Ahbel-Rappe |first=Karin |date=2006 |title=“I no Longer Believe”: Did Freud Abandon the Seduction Theory? |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=54 |issue=1 |pages=171–199 |doi=10.1177/00030651060540010101 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/00030651060540010101 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kokain === Kao medicinski istraživač, Freud je među prvima koristio i zagovarao primjenu [[kokain]]a kao stimulansa i [[analgetik]]a. Smatrao je da kokain predstavlja lijek za brojne psihičke i tjelesne tegobe te je u svom radu ''O koki'' ({{de|Über Coca}}) iz 1884. isticao njegove korisne osobine. Između 1883. i 1887. objavio je nekoliko članaka u kojima je preporučivao njegovu medicinsku primjenu, uključujući i upotrebu kao [[antidepresiv]]a. Za dlaku je propustio steći [[naučno prvenstvo]] za otkriće [[Anestezija|anestetičkih]] svojstava kokaina, kojih je bio svjestan, ali ih je spomenuo samo usput.<ref name="Jones_1953_Monoskop">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1953 |title=Sigmund Freud: Life and Work, Vol 1: The Formative Years and the Great Discoveries 1856–1900 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://monoskop.org/images/b/b4/Jones_Ernest_The_Life_and_Work_of_Sigmund_Freud_1_1856-1900_The_Formative_Years_and_the_Great_Discoveries_1953.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> To priznanje je 1884. pripalo [[Karl Koller (oftalmolog)|Karlu Kolleru]], Freudovom kolegi iz Beča, nakon što je medicinskom društvu predstavio mogućnosti primjene kokaina u osjetljivim operacijama oka. Freud je također preporučivao kokain kao sredstvo za liječenje ovisnosti o [[Morfin|morfiju]].<ref name="Byck_1974">{{cite book |last=Byck |first=Robert |date=1974 |title=Cocaine Papers |publisher=New American Library |location=New York |isbn=978-0-451-05973-4 |url=https://archive.org/details/cocainepaperssig0000unse |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kokain je predstavio svom prijatelju [[Ernst von Fleischl-Marxow|Ernstu von Fleischl-Marxowu]], koji je postao ovisan o morfiju koji je uzimao radi ublažavanja dugotrajnih i izrazito jakih nervnih bolova nastalih nakon infekcije zadobijene povredom tokom izvođenja obdukcije. Freudova tvrdnja da je Fleischl-Marxow izliječen od ovisnosti pokazala se preuranjenom. Fleischl-Marxow razvio je težak oblik ″[[Intoksikacija kokainom|kokainske psihoze]]″, a ubrzo se ponovo vratio upotrebi morfija. Umro je nekoliko godina kasnije, i dalje trpeći nepodnošljive bolove.<ref name="Borch-Jacobsen_2000">{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2000 |title=How a Fabrication Differs from a Lie |journal=London Review of Books |volume=22 |issue=8 |url=https://www.lrb.co.uk/the-paper/v22/n08/mikkel-borch-jacobsen/how-a-fabrication-differs-from-a-lie |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena kokaina kao anestetika pokazala se kao jedna od rijetkih sigurnih upotreba ove supstance. Kako su iz različitih dijelova svijeta počeli pristizati izvještaji o ovisnosti i predoziranju, Freudov ugled u medicinskim krugovima donekle je narušen.<ref name="Thornton_1986">{{cite book |last=Thornton |first=E. M. |date=1986 |title=The Freudian Fallacy |publisher=Paladin |location=London |isbn=978-0-586-08546-2 |url=https://archive.org/details/freudianfallacyf0000thor |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon ″epizode s kokainom″,<ref name="Jones_1953_Monoskop" /> Freud je prestao javno preporučavati upotrebu ove droge, ali ju je i dalje povremeno koristio za liječenje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], [[migrena]] i upala nosne sluznice tokom ranih 1890-ih godina, prije nego što je potpuno prestao s njenom upotrebom 1896.<ref name="Masson_Freud_Fliess_1985" /> === Nesvjesni um === {{Glavni|Nesvjesni um}} Koncept nesvjesnog, za koji je Freud smatrao da je već bio dobro poznat među pjesnicima, imao je važno mjesto u njegovim teorijama i idejama. Također je vjerovao da je njegova odgovornost da osigura njegovo naučno priznanje u okviru psihologije. Freud je izričito tvrdio da je njegov koncept nesvjesnog, u obliku u kojem ga je prvobitno formulisao, bio zasnovan na teoriji potiskivanja. U svojim razmatranjima koncepta potiskivanja, iznesenim u radu ''Potiskivanje'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), napravio je razliku između primarnog potiskivanja, povezanog s univerzalnim tabuom incesta (″urođeno prisutnog od samog početka″), i naknadnog potiskivanja, koje je proizvod životne historije pojedinca (″stečenog tokom razvoja ega″), pri čemu se nešto što je u jednom trenutku bilo svjesno odbacuje ili uklanja iz svijesti.<ref name="Wollheim_1990">{{cite book |last=Wollheim |first=Richard |date=1990 |title=Sigmund Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, New York |isbn=978-0-521-39744-5 |url=https://archive.org/details/sigmundfreud0000woll_s9p1 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svom prikazu razvoja i preoblikovanja teorije o nesvjesnim psihičkim procesima, iznesenom u radu ''Nesvjesno'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), Freud je izdvojio tri perspektive koje je koristio: dinamičku, ekonomsku i topografsku. Dinamička perspektiva odnosi se, prije svega, na nastanak nesvjesnog putem potiskivanja, kao i na proces ″cenzure″ kojim se neželjene misli koje izazivaju [[anksioznost]] održavaju u nesvjesnom. Pri tome se Freud oslanjao na zapažanja iz svojih najranijih kliničkih istraživanja u liječenju [[histerija|histerije]]. Iz ekonomske perspektive pažnja je usmjerena na sudbinu potisnutih sadržaja (″sudbine seksualnih nagona″) dok prolaze kroz složene transformacije u procesu nastanka simptoma, ali i u normalnim oblicima nesvjesnog mišljenja, kao što su snovi i omaške u govoru. Ovim se temama Freud detaljno bavio u djelima ''[[Tumačenje snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]''. Dok se obje prethodne perspektive usmjeravaju na nesvjesno u trenutku njegovog približavanja svijesti, topografska perspektiva označava zaokret prema sistemskim svojstvima nesvjesnog, pri čemu u prvi plan dolaze njegovi karakteristični procesi i načini funkcionisanja, kao što su [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacija]] i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ova ″prva topografija″ predstavlja model psihičke strukture koji se sastoji od tri sistema: * Sistem Ucs — nesvjesno: ″primarno procesno″ mišljenje kojim upravlja [[Princip zadovoljstva (psihologija)|princip zadovoljstva]], a koje karakterišu ″odsustvo međusobne kontradikcije, ... pokretljivost kateksa, bezvremenost i zamjena vanjske psihičke stvarnosti unutrašnjom psihičkom stvarnošću″ (''Nesvjesno'' (1915), ''Standard Edition'', XIV). * Sistem Pcs — [[predsvjesno]], u kojem su nesvjesne predodžbe primarnog procesa vezane sekundarnim procesima jezika (predodžbe riječi), što je preduslov da postanu dostupne svijesti. * Sistem Cns — svjesno mišljenje kojim upravlja princip realnosti. U svojim kasnijim radovima — naročito u djelu ''[[Ego i id]]'' (1923) - Freud uvodi drugu topografiju koja obuhvata [[id, ego i super-ego]], a koja se nadograđuje na prvu bez njenog zamjenjivanja.<ref name="Mannoni_2015" /> U ovoj kasnijoj formulaciji koncepta nesvjesnog, [[Id, ego i super-ego|id]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=Jean-Bertrand |date=1973 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> obuhvata rezervoar instinkata ili [[Teorija nagona|nagona]] - čiji je dio nasljedan ili urođen, a dio potisnut ili stečen. S tog aspekta, iz ekonomske perspektive, id predstavlja primarni izvor psihičke energije; iz dinamičke perspektive, on ulazi u sukob s [[Id, ego i super-ego|egom]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> i [[Id, ego i super-ego|super-egom]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" />, koji su, u genetskom smislu, diferencijacije ida. === Snovi === {{Glavni|Tumačenje snova (knjiga)|l1=''Tumačenje snova''}} Prema Freudovoj teoriji, snovi nastaju pod utjecajem događaja i misli iz svakodnevnog života. U procesu koji je nazivao ″radom sna″, svjesne misli i sjećanja preoblikuju se pod utjecajem [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principa zadovoljstva]], ispunjenja želja i potisnutih seksualnih scenarija iz djetinjstva. Budući da takvi sadržaji mogu izazvati nelagodu ili anksioznost, rad sna djeluje poput svojevrsne cenzure prikrivajući ih iskrivljavanjem, [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranjem]] i [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacijom]], čime se omogućava nastavak spavanja bez buđenja izazvanog uznemirujućim sadržajem.<ref name="Mannoni_2015" /> U kliničkom radu Freud je poticao pacijente da iznose slobodno asocijacije povezane s manifestnim sadržajem sna, odnosno onim čega se sjećaju i što mogu ispričati o snu. Na taj način nastojao je olakšati tumačenje latentnog sadržaja sna, koji se odnosi na potisnute misli i fantazije, kao i mehanizame i strukture uključene u rad sna. Razvijajući svoj teorijski pristup snovima, Freud je postepeno napustio shvatanje prema kojem snovi predstavljaju ispunjenje želja te je sve više naglašavao da su oni poseban oblik mišljenja. Prema njegovom mišljenju, ″rad sna stvara taj oblik i jedino on predstavlja suštinu sanjanja″.<ref name="Freud_1913" /> === Psihoseksualni razvoj === {{Glavni|Psihoseksualni razvoj}} Freudova teorija psihoseksualnog razvoja polazi od pretpostavke da dječija seksualnost u početku ima oblik [[Polimorfna perverznost|polimorfne perverznosti]], nakon čega seksualni nagoni prolaze kroz tri razvojne faze: [[Oralna faza|oralnu]], [[Analna faza|analnu]] i [[Falusna faza|falusnu fazu]]. Nakon njih slijedi period [[Latentna faza|latencije]], obilježen smanjenim seksualnim interesom i aktivnošću, koji približno traje od pete godine života do [[pubertet]]a. Prema Freudu, i nakon završetka ovih faza ostaju ″perverzni″ i [[Biseksualnost|biseksualni]] elementi koji učestvuju u oblikovanju [[Genitalna faza|odrasle genitalne seksualnosti]]. Smatrao je da [[Neuroza|neuroze]] i perverzije mogu nastati kao posljedica [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]] ili regresije na neku od ranijih faza psihoseksualnog razvoja, dok se kroz proces [[Sublimacija (psihologija)|sublimacije]] dio tih nagona može preusmjeriti u društveno prihvatljive aktivnosti, što doprinosi oblikovanju ličnosti i kulturne kreativnosti.<ref name="Mannoni_2015" /> Nakon što je Freud razvio teoriju [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], ovaj normativni razvojni tok formulisan je kao djetetovo odricanje od [[incest]]uoznih želja pod zamišljenom prijetnjom [[Kastracijski kompleks|kastracije]] kod dječaka, odnosno pod zamišljenom činjenicom kastracije u slučaju djevojčice.<ref name="Gay_1998" /> ″Razrješenje″ Edipovog kompleksa postiže se kada se djetetova suparnička identifikacija s roditeljskom figurom preobrazi u pomirujuće identifikacije [[ego-ideal]]a, koje istovremeno podrazumijevaju sličnost i različitost te priznaju odvojenost i autonomiju druge osobe.<ref name="Cavell_1993">{{cite book |last=Cavell |first=Marcia |date=1993 |title=The Psychoanalytic Mind: From Freud to Philosophy |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-674-72099-2 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Psychoanalytic_Mind.html?id=5RfKy6kH1LoC |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastojao dokazati univerzalnu primjenjivost svog modela pa se za uporedni materijal oslanjao na antičku mitologiju i tadašnja etnografska istraživanja. Tvrdio je da totemizam predstavlja ritualizovani izraz plemenskog sukoba koji odgovara obrascu Edipovog kompleksa.<ref name="Paul_1996">{{cite book |last=Paul |first=Robert A. |editor-last=Neu |editor-first=Jerome |date=1996 |chapter=Freud's anthropology |title=The Cambridge Companion to Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=267–286 |doi=10.1017/CCOL0521374243.012 |chapter-url=https://warwick.ac.uk/fac/arts/modernlanguages/applying/undergraduate/germanmodules/ge211ps/resources/paul_robert_a._-_freuds__anthropology.pdf | url=https://archive.org/details/the-cambridge-companion-to-freud-cambridge-university-press |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Id, ego i super-ego === {{Glavni|Id, ego i super-ego}} [[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]] Freud je smatrao da se ljudska psiha može podijeliti na tri dijela: [[id, ego i super-ego]]. Ovaj model prvi put je predstavio u eseju ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a detaljno ga je razradio u djelu ''[[Ego i Id]]'' (1923), gdje ga je razvio kao alternativu svojoj ranijoj topografskoj shemi (svjesno, nesvjesno i predsvjesno). Id predstavlja nesvjesni dio psihe koji djeluje prema ″[[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]]″ i izvor je osnovnih impulsa i nagona; on teži neposrednom zadovoljstvu i trenutnom zadovoljenju svojih potreba.<ref name="Hothersall_2004" /> Freud je priznao da njegovo korištenje termina ''id'' ({{de|das Es}}, {{bs|ono}}) potječe iz radova [[Georg Groddeck|Georga Groddecka]].<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /><ref name="Freud_1961_Ego_Id">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1961 |title=The Ego and the Id |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |series=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=19 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.218607/mode/2up |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Superego predstavlja moralnu komponentu psihe.<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Racionalni ego nastoji uspostaviti ravnotežu između nepraktičnog [[Hedonizam|hedonizma]] ida i jednako nepraktičnog moralizma superega;<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> on je dio psihe koji se najneposrednije odražava u čovjekovom ponašanju. Kada je preopterećen ili suočen s prijetnjama, može koristiti [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], uključujući [[poricanje]], [[Potiskivanje (psihologija)|potiskivanje]], poništavanje, racionalizaciju i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ovaj koncept obično se prikazuje ″modelom ledenog brijega″, koji ilustruje uloge ida, ega i super-ega u odnosu na svjesne i nesvjesne psihičke procese.<ref name="Green_2019">{{cite journal |last=Green |first=Christopher D. |date=2019 |title=Where did Freud's iceberg metaphor of mind come from? |journal=History of Psychology |volume=22 |issue=4 |pages=369–372 |doi=10.1037/hop0000135_b |url=https://www.researchgate.net/publication/336958549_Where_did_Freud's_iceberg_metaphor_of_mind_come_from |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Giobbi_2010">{{cite web |last=Giobbi |first=Matthew Tyler |date=2010 |title=The Myth of Freud's Iceberg Model |url=https://www.academia.edu/94802131/The_Myth_of_Freuds_Iceberg |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je odnos između ega i ida uspoređivao s odnosom kočijaša i njegovih konja: konji osiguravaju energiju i pokretačku snagu, dok kočijaš određuje smjer kretanja. === Nagoni života i smrti === {{Glavni|Libido|Nagon smrti|Kompulzivno ponavljanje}} Freud je smatrao da ljudskom psihom upravljaju dva međusobno suprotstavljena nagona: nagon života ili [[libido]] i [[Nagon smrti|nagon smrti]]. Nagon života nazivao je i ″Eros″, dok je nagon smrti kasnije postao poznat kao ″Tanatos″, iako sam Freud nije koristio taj izraz. Termin ″Tanatos″ u ovom je kontekstu uveo [[Paul Federn]].<ref name="Jones_1957">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1957 |title=The Life and Work of Sigmund Freud: The Last Phase (1919–1939) |volume=3 |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/dli.ernet.138917 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Freud je pretpostavio da libido predstavlja oblik psihičke energije kojom su investirani psihički procesi, strukture i predodžbe objekata.<ref name="Rycroft_1995">{{cite book |last=Rycroft |first=Charles |date=1995 |title=A Critical Dictionary of Psychoanalysis |edition=2. |publisher=Penguin Books |location=London; New York |url=https://archive.org/details/criticaldictiona0000rycr |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' (1920), Freud je izveo zaključak o postojanju nagona smrti. Njegova polazna pretpostavka bio je regulatorni princip koji je opisivao kao ″princip psihičke inercije″, ″princip nirvane″.<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Njegova teorijska osnova nalazila se u Freudovom ranijem djelu ''Nacrt naučne psihologije'', u kojem je princip koji upravlja psihičkim aparatom definisao kao njegovu težnju da se oslobodi količine pobude ili da napetost svede na nulu. Freud je kasnije bio primoran napustiti ovu definiciju jer se pokazala primjenjivom samo na najjednostavnije oblike psihičkog funkcionisanja. Umjesto toga, prihvatio je shvatanje prema kojem psihički aparat ne teži stanju nulte napetosti, nego stanju minimalne napetosti.<ref name="Wollheim_1990" /> Freud je u djelu ''S one strane principa zadovoljstva'' u suštini ponovo prihvatio svoju raniju definiciju, ali ju je ovoga puta primijenio na drugačiji princip. Tvrdio je da se um u određenim okolnostima ponaša kao da nastoji ukloniti napetost ili se, praktično, svesti na stanje gašenja. Kao jedan od glavnih dokaza za to navodio je postojanje [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Primjeri takvog ponavljanja mogu se vidjeti u snovima osoba koje pate od traumatskih neuroza, ali i u dječijoj igri. Freud je smatrao da ponavljanje pokazuje psihičku tendenciju da se ranija iskustva ponovo obrađuju, stavljaju pod kontrolu te da se iz njih izvodi zadovoljstvo. Prema njegovom mišljenju, ova tendencija prethodi [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]], ali mu nije suprotstavljena. Istovremeno, smatrao je da postoji i drugi princip koji djeluje izvan okvira principa zadovoljstva. Ako je ponavljanje nužan element vezivanja psihičke energije ili prilagođavanja, ono u pretjeranom obliku može dovesti do napuštanja postojećih obrazaca prilagođavanja i vraćanja ranijim, manje razvijenim psihičkim stanjima. Povezujući ovu ideju s pretpostavkom da je svako ponavljanje oblik pražnjenja energije, Freud je zaključio da kompulzivno ponavljanje predstavlja težnju ka povratku u prvobitno stanje obilježeno potpunim oslobađanjem od napetosti, odnosno stanje smrti.<ref name="Wollheim_1990" /> Neki autori opisali su ovu teoriju kao ″metafizičku biologiju″.<ref name="Schuster_2016">{{cite book |last=Schuster |first=Aaron |date=2016 |title=The Trouble with Pleasure: Deleuze and Psychoanalysis |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-262-33415-0 |doi=10.7551/mitpress/9678.001.0001 |url=https://books.google.ba/books?id=rWiLCwAAQBAJ |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] l3mannpljue2rvb9r2l82v65x0zzdt3 3894363 3894307 2026-06-05T17:57:44Z Bosancica by MK 173186 Preveden još jedan dio teksta sa Wikipedia en (Melanholija i dio Ženstvenost i ženska seksualnost) 3894363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sigmund Freud | slika = Sigmund Freud, by Max Halberstadt (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = Freud, oko 1921. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Příbor|Freiberg]], [[Austrijsko Carstvo]] (danas [[Příbor]], [[Češka]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1939|9|23|1856|5|6}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]] | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * {{nowrap|[[Neurologija]]}} * {{nowrap|[[Psihoterapija]]}} * {{nowrap|[[Psihoanaliza]]}} }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Beču]] * [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] ([[Doktor medicine|MD]], 1881) | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici ={{Plainlist| * {{nowrap|[[Franz Brentano]]}} * {{nowrap|[[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernst Brücke]]}} * {{nowrap|[[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carl Claus]]}} }} | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihoanaliza]] * [[Id, ego i super-ego]] * [[Edipov kompleks]] * [[Potiskivanje (psihologija)|Potiskivanje]] * [[Mehanizmi odbrane]] * [[Psihoseksualni razvoj|Faze psihoseksualnog razvoja]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Goetheova nagrada]] (1930) | religija = | fusnote = {{Plainlist| * '''Potpis:''' [[Datoteka:FreudSignature.svg|120px|centrirano]] '''Glas naučnika:''' [[Mediji:Sigmund Freud's Voice (1938).wav|Poslušajte zvučni zapis (1938)]] }} }} '''Sigmund Freud''' (rođen kao '''Sigismund Schlomo Freud'''; 6. maj 1856 – 23. septembar 1939) bio je [[Austrija|austrijski]] [[neurologija|neurolog]] i osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]]. Razvio je psihoanalizu kao teorijski i terapijski pristup zasnovan na istraživanju nesvjesnih psihičkih procesa te na liječenju psihičkih poteškoća kroz razgovor između pacijenta i psihoanalitičara. Iz tog pristupa proizašla je i njegova teorija uma i ljudskog ponašanja, koja je ostavila snažan utjecaj na razvoj [[Psihologija|psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i drugih [[Društvene nauke|društvenih]] i humanističkih disciplina.<ref name="Pick_2015">{{cite book |last=Pick |first=Daniel |date=2015 |title=Psychoanalysis: A Very Short Introduction |url=https://archive.org/details/psychoanalysisve0000pick |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-967436-7}}</ref> Razvijajući psihoanalizu, Freud je uveo terapijske metode kao što su [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]] i analiza [[transfer (psihologija)|transfera]], koje su postale sastavni dio psihoanalitičke prakse. Proširivši pojam [[seksualnost]]i tako da obuhvati i [[psihoseksualni razvoj|dječije faze psihoseksualnog razvoja]], Freud je razvio koncept [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], koji je postao jedan od osnovnih elemenata psihoanalitičke teorije.<ref name="Jones_1949">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1949 |title=What Is Psychoanalysis? |url=https://archive.org/details/dli.ernet.5685 |publisher=George Allen & Unwin Ltd. |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je [[San|snove]] tumačio kao ispunjenje potisnutih želja, smatrajući da njihova analiza omogućava uvid u nastanak psihičkih simptoma i djelovanje odbrambenog mehanizma [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]]. Na toj osnovi razvio je teoriju [[nesvjesno|nesvjesnog]], a potom i model psihičke strukture sastavljen od [[Id, ego i super-ego|ida, ega i super-ega]].<ref name="Mannoni_1971">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=1971 |title=Freud |url=https://archive.org/details/freudmann00mann |publisher=Pantheon Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-46934-8}}</ref> U okviru svoje teorije Freud je postulirao postojanje [[libido|libida]], seksualizirane psihičke energije koja pokreće psihičke procese i stvara erotsku vezanost, kao i [[nagon smrti|nagona smrti]], koji je povezivao s kompulzivnim ponavljanjem, agresijom, mržnjom i neurotičnim osjećajem krivnje.<ref name="Mannoni_1971" /> U svojim kasnijim radovima Freud je razvio opsežna tumačenja i kritike religije i kulture, nastojeći psihoanalitičke koncepte primijeniti na razumijevanje širih društvenih i kulturnih pojava. Iako je danas manje zastupljena kao dijagnostički i klinički pristup nego u prvoj polovini 20. vijeka, psihoanaliza i dalje ima značajan utjecaj na [[psihologija|psihologiju]], [[psihijatrija|psihijatriju]], [[psihoterapija|psihoterapiju]] te brojne discipline iz područja [[Humanističke nauke|humanističkih nauka]].<ref name="Burns_2014">{{cite book |last=Burns |first=Tom |date=2014 |title=Our Necessary Shadow: The Nature and Meaning of Psychiatry |url=https://archive.org/details/ournecessaryshado0000burn |publisher=Pegasus Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-60598-616-6}}</ref><ref name="Forrester_1990">{{cite book |last=Forrester |first=John |date=1990 |title=The Seductions of Psychoanalysis: Freud, Lacan, and Derrida |url=https://archive.org/details/seductionsofpsyc0000fory |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-521-37243-5}}</ref> Zbog toga i dalje predstavlja predmet naučnih i stručnih rasprava koje se odnose na njenu terapijsku djelotvornost, naučni status, kao i na pitanje njenog doprinosa ili mogućeg ograničavanja razvoja [[feminizam|feminističke]] misli.<ref name="Fisher_Greenberg_1996">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1996 |title=Freud Scientifically Reappraised: Testing the Theories and Therapy |url=https://archive.org/details/freudscientifica0000fish |publisher=John Wiley & Sons |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-471-57855-0}}</ref><ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |date=1983 |title=Freud and Psychoanalysis |url=https://archive.org/details/freudpsychoanaly0000stev |publisher=Open University Press |location=Milton Keynes |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-335-10113-9}}</ref><ref name="Appignanesi_Forrester_1992">{{cite book |last1=Appignanesi |first1=Lisa |last2=Forrester |first2=John |date=1992 |title=Freud's Women |url=https://archive.org/details/freudswomen00appi |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02563-3}}</ref> Uprkos brojnim kritikama i kontroverzama, Freudove ideje ostavile su dubok trag u [[Zapadna filozofija|zapadnoj misli]] i popularnoj kulturi. Njegovi koncepti, poput nesvjesnog, [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i psihoseksualnog razvoja, postali su dio šireg kulturnog i intelektualnog naslijeđa, nadilazeći okvire same psihoanalize. O njegovom kulturnom utjecaju često se govori i izvan naučnih krugova. Tako ga je [[W. H. Auden]] u pjesmi ''In Memory of Sigmund Freud'' (1940) opisao kao osobu koja je stvorila ″čitavu klimu mišljenja″ unutar koje savremeni ljudi oblikuju i žive svoje živote.<ref name="Auden_Freud">{{cite web |last=Auden |first=W. H. |title=In Memory of Sigmund Freud |url=https://poets.org/poem/memory-sigmund-freud |publisher=Academy of American Poets |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodno mjesto Sigmunda Freuda, iznajmljena soba u kući bravara u [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]], [[Češka]])]] Sigmund Freud rođen je u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici [[Aškenazi|aškenaskog]] porijekla u [[Moravska|moravskom]] gradu [[Příbor|Freibergu]] u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (danas [[Příbor]] u [[Češka|Češkoj]]).<ref name="ZA_Opava_Freud">{{cite web |title=Matriky - ACTA PUBLICA: Birth Register (Rodná matrika) - Sigmund Freud |url=https://digi.archives.cz/da/permalink?xid=be85d01a-f13c-102f-8255-0050568c0263&scan=3196614d700349279f6de3a8330b224a |publisher=Zemský archiv v Opavě |access-date=1. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="Britannica_Freud">{{cite web |title=Sigmund Freud |url=https://www.britannica.com/biography/Sigmund-Freud |website=Encyclopedia Britannica |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bio je prvo od osmero djece svojih roditelja.<ref name="Gresser_1994">{{cite book |last=Gresser |first=Moshe |date=1994 |title=Dual Allegiance: Freud As a Modern Jew |url=https://archive.org/details/dualallegiancefr0000gres_u3z7 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-1812-3}}</ref> Oba roditelja poticala su iz [[Galicija (Istočna Evropa)|Galicije]]. Njegov otac, [[Jacob Freud]], trgovac vunom, iz prvog braka imao je dvojicu sinova, Emanuela i Filipa. Porodica Freud pripadala je tradiciji [[Hasidizam|hasidskog judaizma]], iako se Jakob tokom života udaljio od religijske prakse. Uprkos tome, ostao je poznat po svom proučavanju [[Tora|Tore]]. Freudova majka, [[Amalia Freud|Amalia Nathansohn]], bila je Jakobova treća supruga i dvadeset godina mlađa od njega. Vjenčao ih je rabin [[Isaac Noah Mannheimer]] 29. jula 1855.<ref name="Rice_1990">{{cite book |last=Rice |first=Emanuel |date=1990 |title=Freud and Moses: The Long Journey Home |url=https://archive.org/details/freudmoseslongjo0000rice |publisher=State University of New York Press |location=Albany |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-7914-0453-9}}</ref> U vrijeme Freudovog rođenja porodica se suočavala s finansijskim poteškoćama te je živjela u iznajmljenoj sobi u kući bravara u ulici Schlossergasse 117.<ref name="Gay_1998">{{cite book |last=Gay |first=Peter |date=1998 |title=Freud: A Life for Our Time |url=https://archive.org/details/freud00pete |publisher=W. W. Norton &amp; Company |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-393-31826-5}}</ref><ref name="Clark_1980">{{cite book |last=Clark |first=Ronald W. |date=1980 |title=Freud: The Man and the Cause |edition=1. |url=https://archive.org/details/freudmancause00clar |publisher=Random House |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-394-40983-2}}</ref> Sigmund Freud rođen je 6. maja 1856. Prema porodičnom predanju, rođen je s dijelom plodove ovojnice na glavi, što je njegova majka smatrala povoljnim [[Predznak|predznakom]] za njegovu budućnost.<ref name="Margolis_1996">{{cite book |last=Margolis |first=Deborah P. |date=1996 |title=Freud and His Mother: Preoedipal Aspects of Freud's Personality |url=https://archive.org/details/freudhismotherpr0000marg |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, N.J. |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-56821-484-9}}</ref> [[Datoteka:AmaliaFreud.jpg|mini|desno|300px|Sigmund Freud (u dobi od 16 godina) sa svojom majkom, [[Amalia Freud|Amalijom]], 1872.]] Godine 1859. [[porodica Freud]] napustila je [[Příbor|Freiberg]]. Otac Jacob Freud preselio je porodicu, zajedno sa suprugom i djecom, najprije u [[Lajpcig]], a potom 1860. u [[Beč]]. Polubraća Sigmunda Freuda emigrirala su u [[Manchester]] u [[Engleska|Engleskoj]], čime je prekinut njegov kontakt s Johnom, Emanuelovim sinom, koji mu je bio ″nerazdvojni″ drug u igri tokom ranog djetinjstva.<ref name="Jones_1961">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |editor-last1=Trilling |editor-first1=Lionel |editor-last2=Marcus |editor-first2=Stephen |date=1961 |title=The Life and Work of Sigmund Freud |url=https://archive.org/details/dli.ernet.65429 |publisher=Penguin Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-14-020661-6}}</ref> U Beču su su rođene još četiri sestre i brat: Rosa (1860), Marie (1861), Adolfine (1862), Paula (1864) i Alexander (1866). Prethodno su u porodici rođeni Anna (1858) i Julius (1857), koji je preminuo u ranom djetinjstvu. Godine 1865, u dobi od devet godina, Freud je upisan u ''Leopoldštatsku realnu gimnaziju'', uglednu srednju školu u Beču. Pokazao se kao izuzetno uspješan učenik te je 1873. maturirao s odličnim uspjehom. Posebno je bio zainteresiran za [[književnost]], a govorio je i pisao na [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]], [[Španski jezik|španskom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Hebrejski jezik|hebrejskom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Grčki jezik|grčkom jeziku]].<ref name="Hothersall_2004">{{cite book |last=Hothersall |first=David |date=2004 |title=History of Psychology |edition=4. |url=https://archive.org/details/historyofpsycholo0000hoth_4thedi |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-07-284965-3}}</ref> Freud je sa 17 godina upisao [[Univerzitet u Beču]]. Iako je prvobitno planirao studirati [[pravo]], ubrzo se odlučio za [[Medicina|medicinu]]. Tokom studija slušao je predavanja iz [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]], [[Fiziologija|fiziologije]] kod [[Ernst Wilhelm von Brücke|Ernsta Brückea]] te [[Zoologija|zoologije]] kod [[Darvinizam|darvinistički]] orijentisanog profesora [[Carl Friedrich Wilhelm Claus|Carla Clausa]].<ref name="Hothersall_2004" /> Godine 1876. Freud je proveo četiri sedmice u Clausovoj zoološkoj istraživačkoj stanici u [[Trst|Trstu]], gdje je secirao stotine [[jegulja]] u pokušaju da pronađe njihove muške reproduktivne organe, bez konačnih rezultata. Naredne godine pridružio se laboratoriju Ernsta Brückeа, gdje je tokom šest godina istraživao nervno tkivo, upoređujući mozak čovjeka s mozgovima drugih kičmenjaka, poput [[žaba]] i [[lampreja]], kao i beskičmenjaka, poput [[rakovi|rakova]]. Njegov rad u oblasti biologije [[Nervni sistem|nervnog sistema]] smatra se značajnim doprinosom razvoju istraživanja koja su tokom 1890-ih godina dovela do otkrića [[neuron]]a.<ref name="Costandi_2014">{{cite web |last=Costandi |first=Mo |date=2014 |title=Freud was a pioneering neuroscientist |url=https://www.theguardian.com/science/neurophilosophy/2014/mar/10/neuroscience-history-science |website=The Guardian |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudov istraživački rad bio je privremeno prekinut 1879. zbog obaveze jednogodišnjeg vojnog roka. Tokom tog perioda iskoristio je slobodno vrijeme za prevođenje četiri eseja iz sabranih djela [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]].<ref name="Gay_1998" /> Diplomirao je medicinu u martu 1881. i stekao zvanje doktora medicine.<ref name="Sulloway_1979">{{cite book |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1979 |title=Freud, Biologist of the Mind: Beyond the Psychoanalytic Legend |url=https://archive.org/details/freudbiologistof0000sull |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-02559-6}}</ref> {{Porodično stablo Sigmunda Freuda}} === Rana karijera i brak === Godine 1882. Freud je započeo svoju ljekarsku karijeru u [[Opća bolnica u Beču|Općoj bolnici u Beču]]. Njegova istraživanja iz područja anatomije mozga rezultirala su 1884. objavljivanjem utjecajnog rada o medicinskim učincima kokaina, dok su istraživanja [[Afazija|afazije]] kasnije poslužila kao osnova za njegovu prvu knjigu ''On Aphasia: A Critical Study'',<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=On Aphasia: A Critical Study |url=https://archive.org/details/onaphasiacritica00freurich |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> objavljenu 1891.<ref name="Wallesch_2004">{{cite journal |last=Wallesch |first=Claus |date=2004 |title=History of Aphasia: Freud as an aphasiologist |journal=Aphasiology |volume=18 |issue=4 |pages=389–399 |doi=10.1080/02687030344000599 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02687030344000599 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom naredne tri godine radio je na više odjela bečke bolnice, stječući iskustvo u različitim granama medicine. Posebno je značajan bio njegov rad u [[psihijatrija|psihijatrijskoj]] klinici [[Theodor Meynert]], kao i angažman u jednoj lokalnoj ustanovi za [[Mentalni poremećaj|mentalno oboljele]] osobe, što je dodatno potaknulo njegovo zanimanje za klinički rad i psihijatriju. Zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu i brojnim objavljenim naučnim radovima, 1885. imenovan je [[docent]]om iz [[Neuropatologija|neuropatologije]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]]. Iako ta funkcija nije bila plaćena, omogućavala mu je održavanje predavanja na univerzitetu.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Wien - Wohnhaus Sigmund Freuds.JPG|mini|desno|300px|Dom Sigmunda Freuda u ulici [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Berggasse 19]] u Beču]] Godine 1886. Freud je napustio radno mjesto u bolnici i otvorio privatnu praksu, specijalizirajući se za liječenje ″nervnih poremećaja″. Iste godine oženio se [[Martha Bernays|Marthom Bernays]], unukom [[Isaac Bernays|Isaaca Bernaysa]], glavnog rabina u Hamburgu. Kao [[Ateizam|ateista]], Freud je s negodovanjem prihvatio zakonski zahtjev da brak bude sklopljen uz jevrejski vjerski obred te je nakratko razmatrao mogućnost prelaska na protestantsku vjeroispovijest kako bi izbjegao tu obavezu, ali je od te ideje odustao.<ref name="Jones_1961" /> Građansko vjenčanje Marthe Bernays i Sigmunda Freuda održano je 13. septembra 1886, dok je vjerski obred obavljen narednog dana, nakon što je Freud ubrzano podučen hebrejskim molitvama.<ref name="Roudinesco_2016">{{cite book |last=Roudinesco |first=Élisabeth |date=2016 |title=Freud: In His Time and Ours |url=https://archive.org/details/freudinhistimeou0000roud |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-674-49536-4}}</ref> U braku su dobili šestero djece: Mathilde (1887), Jean-Martina (1889), Olivera (1891), [[Ernst L. Freud|Ernsta]] (1892), Sophie (1893) i [[Anna Freud|Annu]] (1895). Od 1891. pa sve do napuštanja Beča 1938, porodica Freud živjela je u stanu u ulici Berggasse 19, u blizini historijskog gradskog jezgra Beča. Danas se na toj adresi nalazi [[Muzej Sigmunda Freuda (Beč)|Muzej Sigmunda Freuda]] posvećen njegovom životu i radu. Dana 8. decembra 1897. Freud je primljen u članstvo jevrejskog kulturnog udruženja [[B'nai B'rith]], s kojim je ostao povezan do kraja života. Na jednom od sastanaka udruženja održao je predavanje o tumačenju snova, koje je naišlo na veoma pozitivan prijem. Ideje predstavljene u tom izlaganju postale su osnova za njegovo najpoznatije djelo, ''Tumačenje snova'', objavljeno 1899.<ref name="Knoepfmacher_1979">{{cite journal |last=Knoepfmacher |first=Hugo |date=1979 |title=Sigmund Freud and the B'Nai B'Rith |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=27 |issue=2 |pages=441–449 |doi=10.1177/000306517902700209 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306517902700209 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cicciola_2019">{{cite journal |last=Cicciola |first=Elisabetta |date=2019 |title=Freud e l'Ordine dei B'nai B'rith: Un'appartenenza lunga quarant'anni |journal=Physis: Rivista Internazionale di Storia della Scienza |volume=54 |issue=1-2 |pages=307–318 |url=https://www.academia.edu/44614103 |access-date=1. 6. 2026 |language=it}}</ref><ref name="Mariaschin_2022">{{cite web |last=Mariaschin |first=Dan |date=10. 11. 2022 |title=Saving Sigmund Freud |url=https://www.bnaibrith.org/saving-sigmund-freud/ |website=B'nai B'rith International |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1896. Minna Bernays, sestra Freudove supruge Marthe, postala je stalna članica domaćinstva porodice Freud nakon smrti svog zaručnika. Tokom druge polovine 20. vijeka pojavile su se tvrdnje o mogućoj intimnoj vezi između Freuda i njegove svastike. Ove tvrdnje uglavnom se zasnivaju na navodima koje je [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] navodno povjerio svojim saradnicima, kao i na drugim posrednim svjedočanstvima i dokumentima.<ref name="Rudnytsky_2018">{{cite journal |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=2018 |title=Book Review: Élisabeth Roudinesco. Freud in His Time and Ours (C. Porter Trans.) |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=54 |issue=3 |pages=217–222 |doi=10.1002/jhbs.21919 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/jhbs.21919 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lothane_2007">{{cite journal |last=Lothane |first=Zvi |date=2007 |title=The Sigmund Freud/Minna Bernays Romance: Fact or Fiction? |journal=American Imago |volume=64 |issue=1 |pages=129–133 |url=https://www.jstor.org/stable/26305396 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch-Jacobsen_2021">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2021 |title=Freud's Patients: A Book of Lives |url=https://www.researchgate.net/publication/370011984_Mikkel_Borch-Jacobsen_Freud's_Patients_A_Book_of_Lives |publisher=Reaktion Books |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78914-455-0}}</ref> Dodatnu pažnju izazvalo je otkriće upisa u knjigu gostiju u jednom švicarskom hotelu iz augusta 1898, koji su pojedini istraživači protumačili kao mogući dokaz njihove veze.<ref name="Blumenthal_2006">{{cite news |last=Blumenthal |first=Ralph |date=2006 |title=Hotel Log Hints at Desire that Freud didn't Repress |url=https://web.archive.org/web/20170613082851/http://www.nytimes.com/2006/12/24/world/europe/24iht-web.1224freud.3998915.html?pagewanted=all |newspaper=The New York Times |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maciejewski_2008">{{cite journal |last=Maciejewski |first=Franz |date=2008 |title=Minna Bernays as "Mrs. Freud": What Sort of Relationship Did Sigmund Freud Have with His Sister-in-Law? |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=5–21 |url=https://www.jstor.org/stable/26305334 |publisher=Johns Hopkins University Press |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, među historičarima i Freudovim biografima ne postoji saglasnost o vjerodostojnosti takvih tumačenja. Dok su neki autori smatrali da dostupni podaci upućuju na postojanje afere, drugi su odbacili takve zaključke kao nedovoljno potkrijepljene dokazima. Freud je počeo [[Pušenje duhana|pušiti duhan]] u dobi od 24 godine. U početku je pušio cigarete, a kasnije je postao strastveni pušač cigara.<ref name="Eiland_2014">{{cite journal |last=Eiland |first=Murray |date=2014 |title=Cigar Box Heraldry |journal=The Armiger's News |volume=36 |issue=1 |pages=1–4 |url=https://www.academia.edu/8013409 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Vjerovao je da pušenje povećava njegovu radnu sposobnost te da posjeduje dovoljno [[Samokontrola|samokontrole]] da tu naviku drži umjerenom. Uprkos zdravstvenim upozorenjima svog kolege [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], nastavio je pušiti, što je na kraju dovelo do razvoja [[Karcinom usne šupljine|karcinoma usne šupljine]].<ref name="Gay_1998" /> U prepisci s Fliessom iz 1897. iznio je stav da su različiti oblici ovisnosti, uključujući i ovisnost o duhanu, zamjena za [[Masturbacija|masturbaciju]], koju je opisao kao ″jednu veliku naviku″.<ref name="Freud_1954">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor1-last=Bonaparte |editor1-first=Marie |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |editor3-last=Kris |editor3-first=Ernst |date=1954 |title=The Origins of Psychoanalysis. Letters to Wilhelm Fliess: Drafts and Notes 1887–1902 |url=https://archive.org/details/originsofpsychoa00freu |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tokom studija Freud je iskazivao veliko poštovanje prema svom profesoru [[Filozofija|filozofije]] [[Franz Brentano|Franzu Brentanu]], poznatom po teorijama [[Percepcija|percepcije]] i [[Introspekcija|introspekcije]]. U djelu ''Psychology from an Empirical Standpoint'' (1874) Brentano je razmatrao mogućnost postojanja nesvjesnog uma. Iako je sam odbacivao njegovo postojanje, njegova rasprava o nesvjesnom vjerovatno je doprinijela Freudovom upoznavanju s tim konceptom.<ref name="Vitz_1988">{{cite book |last=Vitz |first=Paul C. |date=1988 |title=Sigmund Freud's Christian Unconscious |url=https://archive.org/details/sigmundfreudschr0000vitz |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-673-5}}</ref> Freud je također posjedovao i proučavao najvažnija djela [[Charles Darwin]] o [[Evolucija|evoluciji]], a značajan utjecaj na njegovo mišljenje imala je i knjiga ''The Philosophy of the Unconscious'' njemačkog filozofa [[Eduard von Hartmann|Eduarda von Hartmanna]]. Među autorima koji su oblikovali njegov intelektualni razvoj bili su i [[Gustav Fechner]] te [[Johann Friedrich Herbart]], pri čemu se Herbartovo djelo ''Psychology as Science'' smatra posebno značajnim, iako se njegov utjecaj na Freuda često podcjenjuje.<ref name="Sulloway_1979" /> Freud se oslanjao i na rad [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], jednog od vodećih teoretičara nesvjesnog i empatije s kraja 19. vijeka.<ref name="Montag_2008">{{cite journal |last1=Montag |first1=Christiane |last2=Gallinat |first2=Jürgen |last3=Heinz |first3=Andreas |date=novembar 2008 |title=Theodor Lipps and the Concept of Empathy: 1851–1914 |journal=American Journal of Psychiatry |volume=165 |issue=10 |pages=1261 |doi=10.1176/appi.ajp.2008.07081283 |url=https://www.researchgate.net/publication/23294544_Theodor_Lipps_and_the_Concept_of_Empathy_1851-1914 |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako je Freud nerado povezivao svoje psihoanalitičke ideje s ranijim filozofskim teorijama, brojni autori ukazivali su na sličnosti između njegovog rada i filozofije [[Arthur Schopenhauer|Arthura Schopenhauera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Posebno su isticane podudarnosti između Schopenhauerovog koncepta volje i Freudovih ideja o nesvjesnom, kao i sličnosti u njihovim razmatranjima seksualnosti, represije i mentalnih poremećaja.<ref name="Vidic_2021">{{cite journal |last=Vidić |first=Mile |date=2021 |title=Schopenhauerov utjecaj na Freudovu psihoanalitičku teoriju nesvjesnog i seksualnosti |journal=Vrhbosnensia: Časopis za teološka i međureligijska pitanja |volume=25 |issue=1 |pages=217–239 |url=https://hrcak.srce.hr/file/377925 |access-date=1. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Godine 1908. Freud je izjavio da je povremeno čitao Nietzschea te da je bio snažno impresioniran njegovim djelima, ali da ih nije sistematski proučavao. Kao razlog naveo je uvjerenje da su Nietzscheovi intuitivni uvidi previše slični idejama do kojih je i sam dolazio. Istovremeno je često umanjivao Nietzscheov utjecaj na vlastiti rad. Pojedini historičari i biografi osporavali su takve tvrdnje. Na osnovu Freudove prepiske s prijateljem iz mladosti Eduardom Silbersteinom, smatra se da je još kao sedamnaestogodišnjak čitao Nietzscheovo djelo ''The Birth of Tragedy'', a vjerovatno i prva dva eseja iz zbirke ''Untimely Meditations''.<ref name="Dufresne_1997">{{cite book |editor-last=Dufresne |editor-first=Todd |date=1997 |title=Returns of the French Freud: Freud, Lacan, and Beyond |url=https://books.google.com.na/books?id=FrVlAgAAQBAJ |publisher=Routledge |location=New York–London |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-91526-7}}</ref><ref name="Rudnytsky_1987">{{cite book |last=Rudnytsky |first=Peter L. |date=1987 |title=Freud and Oedipus |url=https://archive.org/details/freudoedipus0000rudn |publisher=Columbia University Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-231-06353-1}}</ref> Freud je 1900. kupio sabrana Nietzscheova djela i u pismu [[Wilhelm Fliess|Wilhelmu Fliessu]] napisao da se nada kako će u njima pronaći riječi za mnoge misli koje sam nije uspio izraziti. Kasnije je, međutim, tvrdio da ih još nije ni otvorio.<ref name="Gay_1998" /> Prema mišljenju Freudovog biografa [[Peter Gay|Petera Gaya]], Freud je Nietzscheove spise više doživljavao kao intelektualni izazov kojem se trebalo oduprijeti nego kao djela koja je želio sistematski proučavati.<ref name="Gay_1998" /> Njegovo zanimanje za [[Filozofija|filozofiju]] postepeno je oslabilo nakon što se opredijelio za karijeru u [[Neurologija|neurologiji]].<ref name="Holt_1989">{{cite book |last=Holt |first=Robert R. |date=1989 |title=Freud Reappraised: A Fresh Look at Psychoanalytic Theory |url=https://books.google.sm/books?id=9konQrwFkyMC |publisher=Guilford Press |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-89862-387-1}}</ref> Freud je čitao djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], a pojedini autori smatraju da je njegovo razumijevanje ljudske psihologije djelimično bilo oblikovano Shakespeareovim dramama.<ref name="Bloom_1994">{{cite book |last=Bloom |first=Harold |date=1994 |title=The Western Canon: The Books and School of the Ages |url=https://archive.org/details/westerncanonbook00bloorich |publisher=Harcourt Brace |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-15-195747-7}}</ref> Značajnu ulogu u formiranju Freudovih intelektualnih i moralnih stavova imalo je i njegovo [[jevreji|jevrejsko]] porijeklo, kao i privrženost sekularnom jevrejskom identitetu. U djelu ''An Autobiographical Study'' isticao je da su ta iskustva doprinijela razvoju njegove intelektualne nezavisnosti i spremnosti da dovodi u pitanje uvriježena mišljenja i autoritete.<ref name="Robert_1976">{{cite book |last=Robert |first=Marthe |date=1976 |title=From Oedipus to Moses: Freud's Jewish Identity |url=https://discovered.ed.ac.uk/discovery/fulldisplay?vid=44UOE_INST%3A44UOE_VU2&docid=alma992553223502466 |publisher=Anchor Books |location=New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-385-00009-3}}</ref><ref name="Freud_1946">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1946 |title=An Autobiographical Study |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.236095 |publisher=Hogarth Press |location=London |access-date=1. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori smatraju da se utjecaj njegovog jevrejskog naslijeđa može prepoznati i u pojedinim aspektima [[Psihoanaliza|psihoanalitičke]] teorije, posebno u naglasku na dubinskom tumačenju značenja i odnosu između želja, društvenih normi i zakona.<ref name="Black_2006">{{cite book |editor-last=Black |editor-first=David M. |date=2006 |title=Psychoanalysis and Religion in the 21st Century: Competitors or Collaborators? |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781134181483_A23771918/preview-9781134181483_A23771918.pdf |publisher=Routledge |location=London–New York |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-415-37944-1}}</ref> === Odnos s Fliessom === Tokom formativnog perioda svog naučnog rada Freud se u velikoj mjeri oslanjao na intelektualnu i emocionalnu podršku svog prijatelja [[Wilhelm Fliess|Wilhelma Fliessa]], [[berlin|berlinskog]] specijaliste za bolesti uha, nosa i grla, kojeg je upoznao 1887. Obojica su sebe smatrala izdvojenim od tada dominantnih kliničkih i teorijskih struja zbog nastojanja da razviju nove teorije o ulozi seksualnosti u nastanku [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. Fliess je razvio niz nekonvencionalnih teorija, uključujući pretpostavke o ljudskim [[Bioritam (pseudonauka)|bioritmovima]] i povezanosti između [[nos]]a i [[Spolni organi|spolnih organa]], koje se danas smatraju pseudonaučnim.<ref name="Cordon_2012">{{cite book |last=Cordón |first=Luis A. |date=2012 |title=Freud's World: An Encyclopedia of His Life and Times |url=https://books.google.com/books?id=cZyqvspI__QC&pg=PA125 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara |page=125 |access-date=1. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-313-08441-6}}</ref> Ipak, dijelio je s Freudom uvjerenje da određeni aspekti seksualnosti, poput [[Masturbacija|masturbacije]], [[Prekinuti snošaj|prekinutog snošaja]] i upotrebe [[Kondom|kondoma]], imaju važnu ulogu u nastanku onoga što se krajem 19. vijeka nazivalo ″aktualnim neurozama″, naročito [[Neurastenija|neurastenije]] i pojedinih tjelesnih manifestacija [[anksioznost]]i.<ref name="Masson_2003">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-61187-280-4}}</ref> Freud i Fliess održavali su opsežnu prepisku, a Freud je Fliessove ideje o infantilnoj seksualnosti i [[biseksualnost]]i koristio za razvijanje i preispitivanje vlastitih teorijskih stavova. Njegov prvi pokušaj oblikovanja sistematske teorije uma, poznat pod nazivom ''Project for a Scientific Psychology'', razvijen je kao [[Metapsihologija|metapsihologija]] s Fliessom kao sagovornikom.<ref name="Freud_1954" /> Freud je u tom periodu nastojao povezati [[Neurologija|neurologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] u jedinstven teorijski okvir. Međutim, kako pokazuje njegova prepiska s Fliessom, taj projekt je na kraju zapao u teorijsku slijepu ulicu te je napušten.<ref name="Reeder_2002">{{cite book |last=Reeder |first=Jürgen |date=2002 |title=Reflecting Psychoanalysis: Narrative and Resolve in the Psychoanalytic Experience |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429904226_A37416509/preview-9780429904226_A37416509.pdf |publisher=Karnac Books |location=London |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78049-710-5}}</ref> Ipak, pojedine ideje razvijene u ''Project for a Scientific Psychology'' kasnije su se ponovo pojavile u završnim poglavljima Freudovog djela ''Tumačenje snova''.<ref name="Freud_Tumacenje_I">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |title=Tumačenje snova I |url=https://www.academia.edu/51108572/Tumacenje_snova_I_Sigmund_Frojd |access-date=2. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mannoni_2015">{{cite book |last=Mannoni |first=Octave |date=2015 |title=Freud: The Theory of the Unconscious |url=https://books.google.ba/books?id=2aTjDAAAQBAJ |publisher=Verso |location=London–New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-1-78478-002-9}}</ref> Freud se i sam podvrgavao tretmanima koje je preporučivao Wilhelm Fliess, uključujući više operativnih zahvata na nosu i sinusima radi liječenja takozvane ″nazalne refleksne neuroze″.<ref name="Sulloway_1979" /> Kasnije je svojoj prijateljici i pacijentici [[Emma Eckstein|Emmi Eckstein]] preporučio liječenje kod Fliessa. Prema Freudu, njena anamneza simptoma uključivala je jake bolove u nogama s posljedično ograničenom pokretljivošću, kao i stomačne i menstrualne bolove. Ovi bolovi su, prema Fliessovim teorijama, bili uzrokovani uobičajenim masturbiranjem, koje se – budući da su tkiva nosa i genitalija bila povezana – moglo izliječiti uklanjanjem dijela srednje nosne školjke.<ref name="Masson_2003_Ballantine">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey M. |date=2003 |title=The Assault on Truth: Freud's Suppression of the Seduction Theory |url=https://archive.org/details/assaultontruthfr00mass_0 |publisher=Ballantine Books |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |isbn=978-0-345-45279-5}}</ref><ref name="Rothschild_2017">{{cite journal |last=Rothschild |first=Louis |date=2017 |title=The Cut and the Building of Psychoanalysis, Volume 1: Sigmund Freud and Emma Eckstein, by Carlo Bonomi, Routledge, Sussex & New York, 2015, 288pp |url=https://www.researchgate.net/publication/315702823_The_Cut_and_the_Building_of_Psychoanalysis_Volume_1_Sigmund_Freud_and_Emma_Eckstein_by_Carlo_Bonomi_Routledge_Sussex_New_York_2015_288pp |journal=The American Journal of Psychoanalysis |volume=77 |issue=3 |pages=316–318 |doi=10.1057/s11231-016-9079-9 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim pretpostavkama, Fliess je izveo operativni zahvat kojim je uklonjen dio srednje nosne školjke. Operacija je imala ozbiljne komplikacije. Kod Eckstein su se pojavila učestala i obilna krvarenja iz nosa, a naknadno je utvrđeno da je tokom zahvata u nosnoj šupljini ostavljen komad gaze, što je zahtijevalo dodatnu intervenciju. Posljedice zahvata dovele su do trajne deformacije njenog nosa. Freud je u početku, uprkos svijesti o Fliessovoj odgovornosti za komplikacije, u prepisci s njim izbjegavao otvoreno kritikovati njegov postupak. Umjesto toga, pokušavao je događaj objasniti u okviru tadašnjih psihoanalitičkih tumačenja [[histerija|histerije]]. Kasnije je zaključio da su postoperativna krvarenja djelimično povezana s psihološkim faktorima i simptomima histerije koje je ispoljavala. Uprkos neuspjelom zahvatu, Emma Eckstein nastavila je psihoanalitički tretman kod Freuda. Nakon oporavka povratila je potpunu pokretljivost te se kasnije i sama bavila [[Psihoanaliza|psihoanalizom]].<ref name="Gay_1998" /><ref name="Loewenstein_1966">{{cite book |last=Loewenstein |first=Rudolph M. |last2=Newman |first2=Lottie M. |last3=Schur |first3=Max |last4=Solnit |first4=Albert J. |title=Psychoanalysis - A General Psychology: Essays in Honor of Heinz Hartmann |url=https://archive.org/details/psychoanalysisge00loew |date=1966 |publisher=International Universities Press |location=New York |access-date=2. 6. 2026 |language=en |lccn=66026681}}</ref><ref name="Masson_2003_Ballantine" /> Freud, koji je Fliessa svojevremeno nazvao „[[Johannes Kepler|Keplerom]] [[Biologija|biologije]]“, kasnije je smatrao da su njegova snažna odanost tom prijatelju, kao i tendencija da precjenjuje njegov teorijski i klinički rad, proizlazile iz kombinacije homoerotične privrženosti i onoga što je opisivao kao ″specifično jevrejski misticizam″. Njihovo prijateljstvo završilo se narušavanjem odnosa i međusobnim optužbama. Fliess je bio nezadovoljan Freudovim odbijanjem da podrži njegovu opću teoriju seksualne periodičnosti te ga je optužio za saučesništvo u plagiranju njegovih ideja. Nakon što Fliess nije odgovorio na Freudov prijedlog saradnje u vezi s objavljivanjem djela ''Tri rasprave o teoriji seksualnosti'' 1906, njihov odnos je definitivno prekinut.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalize === [[Datoteka:Une leçon clinique à la Salpêtrière.jpg|mini|mini|desno|300px|[[André Brouillet]]ova slika ''[[Klinička lekcija u Salpêtrièreu]]'' (1887), koja prikazuje demonstraciju [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]]. Freud je reprodukciju ove slike držao iznad kauča u svojoj ordinaciji.]] U oktobru 1885. godine Freud je otputovao u [[Pariz]] na tromjesečnu stipendiju kako bi studirao kod [[Jean-Martin Charcot|Jeana-Martina Charcota]], uglednog neurologa poznatog po istraživanjima [[hipnoza|hipnoze]]. Freud je kasnije ovaj boravak opisivao kao prekretnicu koja ga je usmjerila prema proučavanju [[Psihopatologija|psihopatologije]] i kliničkom radu s psihičkim poremećajima, udaljavajući ga od karijere u neurološkim istraživanjima, koja je u to vrijeme nudila manje profesionalnih i finansijskih mogućnosti.<ref name="Aguayo_1986">{{cite journal |last=Aguayo |first=Joseph |date=1986 |title=Charcot and Freud: Some Implications of Late 19th Century French Psychiatry and Politics for the Origins of Psychoanalysis |journal=Psychoanalysis and Contemporary Thought |volume=9 |issue=2 |pages=223–260 |url=https://pep-web.org/browse/document/pct.009.0223a |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Charcot se posebno bavio proučavanjem [[histerija|histerije]] i podložnosti hipnozi. Svoja istraživanja često je demonstrirao javno, izvodeći hipnotičke seanse s pacijentima pred stručnom i širom publikom. Takve demonstracije ostavile su snažan utjecaj na Freuda i doprinijele njegovom interesovanju za psihološke uzroke i liječenje [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]]. Nakon što je 1886. otvorio privatnu praksu u [[Beč]]u, Freud je počeo koristiti [[hipnoza|hipnozu]] u svom kliničkom radu. Prihvatio je pristup svog prijatelja i saradnika [[Josef Breuer|Josefa Breuera]], koji se razlikovao od francuskih metoda hipnoze s kojima se upoznao tokom boravka u Parizu, jer nije bio zasnovan na sugestiji. Liječenje jedne Breuerove pacijentice pokazalo se posebno značajnim za Freudovu kliničku praksu. Pacijentica, poznata pod pseudonimom [[Bertha Pappenheim|Anna O.]], tokom hipnoze je bila podsticana da govori o svojim simptomima, pri čemu je sama skovala izraz ″[[terapija razgovorom]]″. Kako je prizivala sjećanja na traumatske događaje povezane s pojavom simptoma, njihova izraženost se postepeno smanjivala. Nedosljedni rezultati Freudovog ranog kliničkog rada naveli su ga da napusti primjenu hipnoze. Zaključio je da se trajnije i dosljednije ublažavanje simptoma može postići podsticanjem pacijenata da slobodno govore o svim idejama, mislima i sjećanjima koja im padaju na um, bez cenzure i inhibicija. Ovaj postupak nazvao je ″[[slobodna asocijacija (psihologija)|slobodnom asocijacijom]]″. Istovremeno, Freud je smatrao da analiza snova može poslužiti kao sredstvo za otkrivanje složene strukture nesvjesnih sadržaja te za razumijevanje psihičkog djelovanja [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]], koje je smatrao osnovnim mehanizmom u nastanku simptoma. Do 1896. godine počeo je koristiti termin ″[[psihoanaliza]]″ kako bi označio svoju novu kliničku metodu, kao i teorijske postavke na kojima se ona zasnivala.<ref name="Gay_1998" /> [[Datoteka:Freudsdoor.JPG|mini|mini|desno|300px|Ulaz i prilaz Freudovim ordinacijama u ulici Berggasse 19 u Beču]] Freud je svoje nove teorije razvijao u razdoblju tokom kojeg je imao srčane smetnje, uznemirujuće snove i epizode depresije. Ta stanja pripisivao je ″[[Neurastenija|neurasteniji]]″, koju je povezivao sa smrću svog oca 1896. To ga je potaknulo na ″samoanalizu″, zasnovanu na proučavanju vlastitih snova i sjećanja iz djetinjstva. Tokom tog procesa istraživao je osjećaje neprijateljstva prema ocu i suparničke [[Ljubomora|ljubomore]] povezane s majčinom naklonošću, što ga je navelo da detaljno preispita i izmijeni svoju teoriju o porijeklu [[Neuroza|neuroza]].<ref name="Ffytche_2022">{{cite book |last=Ffytche |first=Matt |date=2022 |title=Sigmund Freud |series=Critical Lives |location=London |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-78914-579-3 |url=https://www.perlego.com/book/3448863/sigmund-freud-pdf |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu svojih ranih kliničkih iskustava Freud je pretpostavio da su potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu nužan preduslov za razvoj psihoneuroza, posebno [[histerija|histerije]] i opsesivne neuroze. Ova postavka kasnije je postala poznata kao [[Freudova teorija zavođenja]].<ref name="Freud_1896">{{cite journal |last=Freud |first=Sigmund |date=1896 |title=The Aetiology of Hysteria |url=https://nypsi.org/wp-content/uploads/2025/08/Freud-SE-vol-III-pp187-221-Aetiology-of-Hysteria.pdf |format=PDF |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=III |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, nakon samoanalize Freud je napustio stav da se svaka neuroza može objasniti stvarnim iskustvom seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Umjesto toga, smatrao je da dječiji seksualni scenariji i dalje imaju značajnu ulogu u nastanku neurotskih poremećaja, ali da nije presudno jesu li se ti događaji zaista dogodili ili su bili proizvod mašte. Prema njegovom mišljenju, takva iskustva postaju patogena onda kada opstaju u obliku potisnutih sjećanja i djeluju iz nesvjesnog dijela psihičkog života.<ref name="Forrester_1990" /> Napuštanje teorije prema kojoj se porijeklo svih neuroza može objasniti seksualnim traumama iz djetinjstva i prihvatanje ideje o autonomnoj dječijoj seksualnosti predstavljalo je polazište za Freudovo kasnije razvijanje teorije [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Gay_1998" /> Freud je razvoj svoje kliničke metode i teoriju o psihogenetskom porijeklu histerije izložio u djelu ''[[Studije o histeriji]]'', objavljenom 1895. u koautorstvu s [[Josef Breuer|Josefom Breuerom]]. U ovom djelu svoje je stavove ilustrirao nizom prikaza slučajeva iz kliničke prakse. Godine 1899. objavio je djelo ''[[Tumačenje snova]]'', u kojem je, nakon kritičkog osvrta na dotadašnje teorije snova, ponudio detaljna tumačenja vlastitih snova i snova svojih pacijenata. Freud je snove posmatrao kao izraze [[ispunjenje želja|ispunjenja želja]], koje tokom procesa nastanka sna oblikuju mehanizmi [[potiskivanje (psihologija)|potiskivanja]] i cenzure povezani s ″radom sna″. U ovom djelu također je predstavio teorijski model psihičke strukture koji obuhvata nesvjesni, predsvjesni i svjesni nivo psihičkog funkcionisanja. Skraćena verzija knjige objavljena je 1901. pod naslovom ''O snovima''. U djelima ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]'' (1901) i ''[[Dosjetke i njihov odnos prema nesvjesnom]]'' (1905) Freud je svoje teorijske postavke primijenio izvan kliničkog okruženja, čime je stekao širu čitalačku publiku.<ref name="Mannoni_2015" /> U djelu ''[[Tri rasprave o teoriji seksualnosti]]'', objavljenom 1905, razradio je svoju teoriju dječije seksualnosti. Opisao je njene ″polimorfno perverzne″ oblike te način na koji nagoni učestvuju u oblikovanju seksualnog identiteta.<ref name="Mannoni_2015" /> Iste godine objavio je i rad ''[[Dora (studija slučaja)|Fragment analize jednog slučaja histerije]]'', koji je postao jedna od njegovih najpoznatijih i najkontroverznijih studija slučaja.<ref name="Bernheimer_Kahane_1985">{{cite book |editor-last1=Bernheimer |editor-first1=Charles |editor-last2=Kahane |editor-first2=Claire |date=1985 |title=In Dora's Case: Freud - Hysteria - Feminism |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-05910-7 |url=https://archive.org/details/indorascasefreud00bern |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Poznat kao slučaj ″Dora″, ovaj prikaz Freud je smatrao ilustrativnim za razumijevanje [[histerija|histerije]] kao simptoma, a analiza slučaja doprinijela je njegovom shvatanju značaja [[transfer (psihologija)|transfera]] kao kliničkog fenomena. U drugim ranim studijama slučaja Freud je opisivao simptomatologiju [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivne neuroze]] na primjeru slučaja [[Čovjek-pacov]] te [[fobija|fobije]] na primjeru slučaja [[Mali Hans]].<ref name="Gay_1998" /> === Rani sljedbenici === Godine 1902. Freud je konačno ostvario svoju dugogodišnju ambiciju da stekne univerzitetsko profesorsko zvanje. Dodijeljena mu je titula vanrednog profesora ({{lat|professor extraordinarius}}), koja je za njega imala prvenstveno simbolički značaj jer je donosila akademsko priznanje i društveni ugled, ali nije uključivala platu niti nastavne obaveze.<ref name="Freud_1913">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1913 |title=The Interpretation of Dreams |location=New York |publisher=Macmillan |url=https://archive.org/details/b3136696x/page/n7/mode/2up |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1920. unaprijeđen je u zvanje redovnog profesora ({{lat|professor ordinarius}}).<ref name="Clark_1980" /> Iako je uživao podršku dijela univerzitetskih krugova, njegovo imenovanje godinama su blokirale političke vlasti. Prema nekim navodima, konačno je odobreno tek nakon intervencije njegove utjecajne bivše pacijentice, barunice Marie Ferstel, za koju se tvrdilo da je ministru obrazovanja poklonila vrijednu sliku kako bi podržao Freudovo imenovanje.<ref name="Phillips_2014">{{cite book |last=Phillips |first=Adam |date=2014 |title=Becoming Freud: The Making of a Psychoanalyst |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-15866-3 |url=https://archive.org/details/becomingfreudmak0000phil |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastavio održavati redovni ciklus predavanja o svom radu, koja je još od sredine 1880-ih, kao [[docent]] [[Univerzitet u Beču|Univerziteta u Beču]], držao svake subote navečer pred malim auditorijem u predavaonici univerzitetske psihijatrijske klinike.<ref name="Rose_1998">{{cite book |last=Rose |first=Louis |date=1998 |title=The Freudian Calling: Early Psychoanalysis and the Pursuit of Cultural Science |location=Detroit |publisher=Wayne State University Press |isbn=978-0-8143-2621-3 |url=https://archive.org/details/freudiancalling0000rose |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od jeseni 1902, nekoliko bečkih ljekara koji su pokazivali interes za Freudov rad bilo je pozvano da se svake srijede poslijepodne okuplja u njegovom stanu, gdje su raspravljali o pitanjima iz [[Psihologija|psihologije]] i neuropatologije.<ref name="Schwartz_2003">{{cite book |last=Schwartz |first=Joseph |date=2003 |title=Cassandra's Daughter: A History of Psychoanalysis |location=London |publisher=Karnac |page=100 |isbn=978-1-85575-939-8 |url=https://archive.org/details/cassandrasdaughter0000schw |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ova grupa dobila je naziv ″Psihološko društvo srijedom″ i predstavlja početak organizovanog okupljanja koje će se kasnije razviti u međunarodni psihoanalitički pokret.<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1970 |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-01673-0 |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je ovu grupu osnovao na prijedlog ljekara [[Wilhelm Stekel|Wilhelma Stekela]]. Stekel je studirao medicinu, a njegovo približavanje psihoanalizi različito se tumači: prema jednoj verziji, bilo je posljedica uspješnog Freudovog liječenja njegovog seksualnog problema, dok se prema drugoj smatra da je do toga došlo nakon što je pročitao ''[[Tumačenje snova]]'', nakon čega je o toj knjizi objavio pozitivnu recenziju u bečkom dnevnom listu ''Neues Wiener Tagblatt''. Stekelova recenzija objavljena je 1902, u kojoj je Freudovo djelo opisao kao najavu ″nove ere u psihologiji″.<ref name="Rose_1998" /> Ostala tri člana koje je Freud pozvao bili su [[Alfred Adler]], Max Kahane i Rudolf Reitler. Svi su bili ljekari<ref name="Rose_1988">{{cite journal |last=Rose |first=Louis |date=1988 |title=Freud and fetishism: previously unpublished minutes of the Vienna Psychoanalytic Society |journal=Psychoanalytic Quarterly |volume=57 |issue=2 |pages=147–166 |doi=10.1080/21674086.1988.11927209 |pmid=3287411 |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=PAQ.057.0147A |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> i, kao i Freud, po rođenju su bili Jevreji. Kasnije je porodica Rudolfa Reitlera prešla na katoličanstvo.<ref name="Makari_2008">{{cite book |last=Makari |first=George |date=2008 |title=Revolution in Mind: The Creation of Psychoanalysis |edition=Australian |location=Carlton, Vic. |publisher=Melbourne University Publishing |isbn=978-0-522-85480-0 |url=https://books.google.ba/books?id=uPWBHwLjeXsC&pg=PA262 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kahane i Reitler bili su Freudovi prijatelji još iz mladosti i zajedno su studirali, te su njegove ideje pratili prisustvujući njegovim subotnjim predavanjima.<ref name="Makari_2008" /> Max Kahane je 1901, kao osoba koja je Stekela upoznala s Freudovim radom,<ref name="Rose_1998" /> otvorio vanbolnički institut za psihoterapiju u Beču, čiji je bio direktor.<ref name="Schwartz_2003" /> Iste godine objavio je medicinski udžbenik ''Outline of Internal Medicine for Students and Practicing Physicians'', u kojem je dao i pregled Freudove psihoanalitičke metode.<ref name="Rose_1998" /> Kahane je 1907, iz nepoznatih razloga, napustio Freudov krug i Psihološko društvo srijedom, a 1923. počinio je samoubistvo.<ref name="Stekel_2007">{{cite book |last=Stekel |first=Wilhelm |date=2007 |chapter=On the history of the psychoanalytic movement |title=The Self-Marginalization of Wilhelm Stekel: Freudian Circles Inside and Out |editor-last=Bos |editor-first=Jap |editor2-last=Groenendijk |editor2-first=Leendert |location=Dordrecht |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-6537-8 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=xM2ZCFWADXUC&pg=PA131 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Reitler je bio direktor ustanove za termalno liječenje u Dorotheergasse, osnovane 1901. Preminuo je 1917. u relativno ranoj životnoj dobi.<ref name="Schwartz_2003" /> Adler, koji je u ranoj fazi Freudovog kruga važio za intelektualno najistaknutijeg člana, bio je socijalista. Još 1898. napisao je priručnik za zdravstvenu zaštitu u krojačkom zanatu, pri čemu je pokazivao posebno interesovanje za društveni utjecaj psihijatrije.<ref name="Gay_1998" /> [[Max Graf]], bečki muzikolog i otac ″[[Herbert Graf|Malog Hansa]]″, koji je prvi put susreo s Freudom 1900. i pridružio se Psihološkom društvu srijedom, ubrzo nakon njegovog osnivanja, opisao je ritual i atmosferu ranih sastanaka ovog društva: {{Citat|Sastanci su slijedili određeni ritual. Prvo bi jedan od članova izložio rad. Zatim bi se služila crna kafa i kolači; na stolu su se nalazile cigare i cigarete koje su se u velikim količinama konzumirale. Nakon petnaest minuta druženja, počela bi rasprava. Posljednju i konačnu riječ uvijek bi davao sam Freud. U toj prostoriji vladala je atmosfera osnivanja neke religije. Freud je bio njen novi prorok, koji je dotadašnje metode psihološkog istraživanja prikazivao kao površne.<ref name="Gay_1998" />}} [[Datoteka:Jung 1910-rotated.jpg|mini|mini|desno|300px|[[Carl Gustav Jung]] 1910.]] Do 1906. grupa je narasla na šesnaest članova, među kojima je bio i [[Otto Rank]], koji je obavljao dužnost plaćenog sekretara društva.<ref name="Gay_1998" /> Iste godine Freud je započeo prepisku s [[Carl Gustav Jung|Carlom Gustavom Jungom]], koji je već stekao ugled istraživača zahvaljujući svojim radovima o asocijacijama riječi i [[galvanski odgovor kože|galvanskom odgovoru kože]]. U to vrijeme Jung je predavao na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]], a istovremeno je radio kao asistent [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]] u [[Psihijatrijska bolnica Burghölzli|Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli]] u [[Zürich|Zürichu]].<ref name="Wehr_1985">{{cite book |last=Wehr |first=Gerhard |date=1985 |title=Jung – A Biography |location=Boston |publisher=Shambhala |isbn=978-0-87773-455-0 |url=https://archive.org/details/jungbiography0000wehr |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sulloway_1991">{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |date=1991 |title=Reassessing Freud's case histories: the social construction of psychoanalysis |journal=Isis |volume=82 |issue=2 |pages=245–275 |doi=10.1086/355727 |pmid=1917435 |url=https://www.researchgate.net/publication/21239425_Reassessing_Freud's_Case_Histories_The_Social_Construction_of_Psychoanalysis |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> U martu 1907. Jung i [[Ludwig Binswanger]], također švicarski psihijatar, doputovali su u Beč kako bi posjetili Freuda i prisustvovali sastancima grupe. Nakon povratka u Zürich osnovali su manju psihoanalitičku grupu. Daljnjim širenjem članstva i rastom ugleda pokreta, Psihološko društvo srijedom je 1908. godine reorganizovano u [[Bečko psihoanalitičko društvo]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Za njegovog prvog predsjednika izabran je Freud. Tu funkciju obavljao je do 1910, kada ju je prepustio [[Alfred Adler|Alfredu Adleru]], nadajući se da će na taj način ublažiti njegove sve izraženije kritike prema psihoanalitičkom pokretu i njegovom teorijskom usmjerenju.<ref name="Gay_1998" /> Prva žena koja je postala članica i pridružila se Društvu 1910. bila je [[Margarete Hilferding]].<ref name="Gay_1998" /> Naredne godine članice su postale članice i [[Tatiana Rosenthal]] te [[Sabina Spielrein]], ruske psihijatrice koje su završile studij medicine na Univerzitetu u Zürichu. Prije završetka studija Spielrein je bila Jungova pacijentica u Psihijatrijskoj bolnici Burghölzli. Klinički i lični aspekti njihovog odnosa kasnije su postali predmet opsežne prepiske između Freuda i Junga. Rosenthal i Spielrein imale su značajnu ulogu u razvoju psihoanalize u [[Rusija|Rusiji]]. Nakon osnivanja [[Rusko psihoanalitičko društvo|Ruskog psihoanalitičkog društva]] 1910, obje su dale zapažen doprinos njegovom radu i širenju psihoanalitičkih ideja.<ref name="Miller_1998">{{cite book |last=Miller |first=Martin A. |date=1998 |title=Freud and the Bolsheviks: Psychoanalysis in Imperial Russia and the Soviet Union |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-06810-8 |url=https://archive.org/details/freudbolsheviksp0000mill |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovi rani sljedbenici prvi put su se formalno sastali 27. aprila 1908. u hotelu Bristol u [[Salzburg]]u. Taj skup je naknadno prepoznat kao prvi Međunarodni psihoanalitički kongres.<ref name="Jones_1955">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1955 |title=The Life and Work of Sigmund Freud, Vol. 2: Years of Maturity, 1901-1919 |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/lifeworkofsigmun0000jone_z9j8 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> Inicijativu za njegovo održavanje dao je [[Ernest Jones]], neurolog iz Londona, koji se upoznao s Freudovim radovima i počeo primjenjivati psihoanalitičke metode u vlastitoj kliničkoj praksi. Jones je godinu prije upoznao Junga na jednoj konferenciji, a potom su se ponovo sastali u Zürichu kako bi organizovali Kongres. Prema Jonesovim riječima, skupu su prisustvovale četrdeset i dvije osobe, od kojih je ″polovina bila ili je kasnije postala praktičarima psihoanalize″.<ref name="Jones_1961" /> Pored Jonesa te učesnika iz Beča i Züricha okupljenih oko Freuda i Junga, među prisutnima su bili i pojedinci koji će kasnije imati značajnu ulogu u razvoju međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Među njima su bili [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] iz Berlina, [[Sándor Ferenczi]] iz Budimpešte te [[Abraham Brill]] iz New Yorka. Na Kongresu su donesene i važne odluke s ciljem jačanja utjecaja i širenja Freudovih ideja. Godine 1909. pokrenut je časopis ''Jahrbuch für psychoanalytische und psychopathologische Forschungen'', čiji je glavni urednik bio Jung. Već 1910. uslijedilo je pokretanje mjesečnika ''Zentralblatt für Psychoanalyse'', koji su uređivali Adler i Stekel. Godine 1911. Rank je pokrenuo časopis ''Imago'', posvećen primjeni psihoanalize u proučavanju kulture i književnosti, a dvije godine kasnije i časopis ''Internationale Zeitschrift für Psychoanalyse'', koji je također uređivao.<ref name="Jones_1961" /> Na Kongresu su doneseni i planovi za osnivanje [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje|Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja]] (IPA). Ovi planovi ostvareni su na Kongresu u [[Nürnberg]]u 1910, kada je Jung, uz Freudovu podršku, izabran za prvog predsjednika Udruženja. [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark.jpg|mini|mini|desno|300px|Na [[Univerzitet Clark|Univerzitetu Clark]], Worcester, Massachusetts 1909. Prednji red: Freud, [[G. Stanley Hall]], [[Carl Jung]]; zadnji red: [[Abraham Brill]], [[Ernest Jones]], [[Sándor Ferenczi]]]] Freud se potom okrenuo [[Abraham Brill|Abrahamu Brillu]] i [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] kako bi ostvario svoju namjeru da [[psihoanaliza|psihoanalizu]] proširi na englesko govorno područje. Nakon Kongresa u [[Salzburg]]u obojica su pozvana u Beč, gdje je dogovorena podjela zadataka. Brill je dobio pravo prevođenja Freudovih djela na engleski jezik, dok je Jones, koji je kasnije iste godine trebao preuzeti dužnost na [[Univerzitet u Torontu|Univerzitetu u Torontu]], dobio zadatak da promoviše Freudove ideje i osigura njihovo prisustvo u akademskim i medicinskim krugovima Sjeverne Amerike.<ref name="Gay_1998" /> Jonesovo zalaganje za širenje psihoanalize doprinijelo je organizaciji Freudove posjete [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u septembru 1909. Na poziv [[G. Stanley Hall|Stanleyja Halla]], predsjednika [[Univerzitet Clark|Univerziteta Clark]], Freud je u pratnji Junga i Ferenczija otputovao u Sjedinjene Američke Države, gdje je održao pet predavanja o psihoanalizi.<ref name="Gay_1998" /> Događaj na kojem je Freud dobio počasni doktorat predstavljao je prvo javno priznanje njegovog rada i privukao je značajnu medijsku pažnju. Među prisutnima bio je i ugledni neurolog i psihijatar [[James Jackson Putnam]], profesor za bolesti nervnog sistema na [[Harvard]]u, koji je Freuda pozvao na svoj seoski posjed. Tokom višednevnih razgovora Putnam je pokazao interes za psihoanalizu, a njegovo kasnije javno prihvatanje Freudovih ideja predstavljalo je važan iskorak za širenje psihoanalize u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="Gay_1998" /> Nakon toga, Putnam i Jones su u maju 1911. učestvovali u osnivanju [[Američko psihoanalitičko udruženje|Američkog psihoanalitičkog udruženja]], pri čemu su izabrani za predsjednika i sekretara. Iste godine [[Abraham Brill]] osnovao je [[Njujorško psihoanalitičko društvo]], a njegovi prijevodi Freudovih djela na engleski jezik počeli su izlaziti od 1909. ==== Istupanja iz Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja ==== Tokom narednih godina pojedini Freudovi sljedbenici napustili su [[Međunarodno psihoanalitičko udruženje]] (IPA) te razvili vlastite teorijske pravce i škole mišljenja. Od 1909. Adlerovi stavovi o pitanjima kao što su [[neuroza|neuroze]] počeli su se sve više razlikovati od Freudovih. Kako su njegove teorijske pozicije postajale sve manje usklađene s psihoanalitičkim učenjem, tokom januara i februara 1911. na sastancima Bečkog psihoanalitičkog društva vođene su brojne rasprave između pristalica dvojice autora. U februaru 1911. Adler je podnio ostavku na mjesto predsjednika društva, dok je istovremeno Wilhelm Stekel napustio dužnost potpredsjednika. Adler je u junu iste godine u potpunosti prekinuo saradnju s Freudovim krugom te je, zajedno s devet članova koji su također istupili iz društva, osnovao vlastitu organizaciju. Tri člana Bečkog psihoanalitičkog društva napustila su društvo zajedno s Adlerom kako bi osnovali Društvo za slobodnu psihoanalizu. Još šest članova koji su nastojali održati veze i s Adlerovim i s Freudovim krugom bilo je primorano da se opredijeli za jednu stranu nakon što je Freud insistirao na takvom izboru.<ref name="Makari_2008" /> Nova organizacija isprva je nosila naziv ''Društvo za slobodnu psihoanalizu'', ali je ubrzo preimenovana u ''Društvo za individualnu psihologiju''. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Adler se sve više povezivao s teorijskim pravcem koji je sam razvio i koji je postao poznat kao [[individualna psihologija]].<ref name="Ellenberger_1970" /> [[Datoteka:Freud and other psychoanalysts 1922.jpg|mini|mini|desno|300px|Članovi Tajnog komiteta 1922. (slijeva nadesno): [[Otto Rank]], Sigmund Freud, [[Karl Abraham]], [[Max Eitingon]], [[Sándor Ferenczi]], [[Ernest Jones]] i [[Hanns Sachs]]]] Godine 1912. Jung je objavio djelo ''Wandlungen und Symbole der Libido'' (na engleskom jeziku objavljeno 1916. pod naslovom ''Psychology of the Unconscious''), u kojem je jasno pokazao da se njegova teorijska stanovišta sve više udaljavaju od Freudovih. Kako bi svoj pristup razlikovao od psihoanalize, Jung je vlastiti sistem nazvao [[analitička psihologija|analitičkom psihologijom]].<ref name="Ellenberger_1970" /> Naslućujući konačni raskid između Freuda i Junga, [[Ernest Jones]] je iste godine pokrenuo osnivanje [[Tajni komitet (psihoanaliza)|Tajnog komiteta]], grupe najbližih Freudovih saradnika čiji je zadatak bio očuvanje teorijskog jedinstva i institucionalnog kontinuiteta psihoanalitičkog pokreta. Komitet je osnovan u jesen 1912, a činili su ga Freud, Jones, [[Karl Abraham]], [[Sándor Ferenczi]], [[Otto Rank]] i [[Hanns Sachs]]. [[Max Eitingon]] pridružio se grupi 1919. Članovi Komiteta obavezali su se da neće javno odstupati od osnovnih postavki [[Psihoanalitička teorija|psihoanalitičke teorije]] prije nego što o svojim stavovima rasprave s ostalim članovima.<ref name="Gay_1998" /> Nakon ovih događaja Jung je zaključio da njegov položaj unutar psihoanalitičkog pokreta više nije održiv. U aprilu 1914. podnio je ostavku na mjesto urednika časopisa ''Jahrbuch'', a potom i na dužnost predsjednika [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA). Nekoliko mjeseci kasnije, u julu iste godine, i ciriška podružnica IPA-e istupila je iz organizacije.<ref name="Gay_1998" /> Kasnije iste godine Freud je u časopisu ''Jahrbuch'' objavio rad [[Historija psihoanalitičkog pokreta]], u kojem je iznio vlastito viđenje nastanka i razvoja psihoanalitičkog pokreta, kao i razloge zbog kojih su se Adler i Jung udaljili od psihoanalize i napustili pokret. Posljednji značajan raskid unutar Freudovog najužeg kruga uslijedio je nakon objavljivanja Rankove knjige [[Trauma rođenja]] 1924. Ostali članovi Tajnog komiteta smatrali su da se Rank u ovom djelu suštinski udaljio od [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]] kao jednog od centralnih postulata psihoanalitičke teorije. Zbog toga su [[Karl Abraham]] i [[Ernest Jones]] postali njegovi najveći kritičari. Iako ni Rank ni Freud nisu bili skloni prekidu dugogodišnjeg prijateljstva i saradnje, konačni razlaz uslijedio je 1926, kada je Rank podnio ostavku na funkcije u [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodnoj psihoanalitičkoj asocijaciji]] (IPA) i napustio Beč preselivši se u Pariz. Njegovo mjesto u Tajnom komitetu preuzela je [[Anna Freud]].<ref name="Gay_1998" /> Rank se na kraju nastanio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je njegova revizije Freudove teorije utjecala na novu generaciju psihoterapeuta koji nisu u potpunosti prihvatali ortodoksna stanovišta Međunarodne psihoanalitičke asocijacije.<ref name="Gay_1998" /> === Razvoj psihoanalitičkog pokreta === {{Šablon:Psihoanaliza}} Nakon osnivanja [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) 1910, postepeno je uspostavljena međunarodna mreža psihoanalitičkih društava, instituta za obuku i kliničkih ustanova. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uvedena je redovna praksa održavanja međunarodnih kongresa svake dvije godine, koji su služili za koordinaciju aktivnosti psihoanalitičkog pokreta, razmjenu iskustava te predstavljanje kliničkih i teorijskih istraživanja.<ref name="Gay_1998" /> [[Karl Abraham]] i [[Max Eitingon]] osnovali su 1910. Berlinsko psihoanalitičko društvo, a potom su 1920. [[Berlinski psihoanalitički institut]] i Polikliniku. Inovacije uvedene u radu Poliklinike, među kojima su bili besplatno liječenje pacijenata, razvoj dječije psihoanalize i standardizacija psihoanalitičke obuke u Berlinskom institutu, imale su značajan utjecaj na razvoj međunarodnog psihoanalitičkog pokreta. Godine 1927. [[Ernst Simmel]] osnovao je sanatorij [[Schloss Tegel]] na periferiji [[Berlin]]a, prvu ustanovu te vrste koja je pružala psihoanalitički tretman u institucionalnom okviru. Freud je organizovao fond za finansiranje njegovog rada, a njegov sin [[Ernst Freud|Ernst]], koji je bio arhitekta, dobio je zadatak da renovira zgradu. Zbog ekonomskih poteškoća sanatorij je zatvoren 1931.<ref name="Danto_2005">{{cite book |last=Danto |first=Elizabeth Ann |date=2005 |title=Freud's Free Clinics: Psychoanalysis and Social Justice, 1918-1938 |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-13180-3 |url=https://psptraining.com/wp-content/uploads/Danto-E.A-2005a-Freuds-free-clinics_reduced.pdf |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Moskovsko psihoanalitičko društvo, osnovano 1910, prerasta 1922. u Rusko psihoanalitičko društvo i Institut za psihoanalizu. Freudovi sljedbenici u [[Rusija|Rusiji]] među prvima su imali pristup prijevodima njegovih djela; ruski prijevod knjige ''[[Tumačenje snova]]'' objavljen je 1904, čak devet godina prije prvog engleskog izdanja koje je preveo [[Abraham Brill]].<ref name="Miller_1998" /> Ruski institut bio je jedinstven među psihoanalitičkim ustanovama jer je za svoj rad imao državnu podršku, uključujući finansiranje objavljivanja prijevoda Freudovih djela.<ref name="Miller_1998" /> Međutim, ta podrška naglo je ukinuta 1924. nakon dolaska [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] na vlast, kada je psihoanaliza počela biti osporavana i osuđivana iz ideoloških razloga.<ref name="Miller_1998" /> [[Ernest Jones]] je nakon što je 1911. učestvovao u osnivanju [[Američka psihoanalitička asocijacija|Američke psihoanalitičke asocijacije]], vratio se 1913. iz [[Kanada|Kanade]] u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], gdje je osnovao Londonsko psihoanalitičko društvo. Godine 1919. raspustio je ovu organizaciju i, nakon isključenja članova koji su bili bliski Jungovoj školi, osnovao [[Britansko psihoanalitičko društvo]], čiji je predsjednik bio do 1944. Institut za psihoanalizu osnovan je 1924, a Londonska klinika za psihoanalizu 1926, pri čemu su obje ustanove djelovale pod direktnim Jonesovim rukovodstvom.<ref name="Maddox_2006">{{cite book |last=Maddox |first=Brenda |date=2006 |title=Freud's Wizard: Ernest Jones and the Transformation of Psychoanalysis |location=Cambridge, MA |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81552-2 |url=https://archive.org/details/freudswizarderne00madd |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Bečka ambulanta (klinika) osnovana je 1922, a Bečki psihoanalitički institut 1924, pod rukovodstvom [[Helene Deutsch]].<ref name="Danto_2005" /> [[Sándor Ferenczi]] je 1913. osnovao Budimpeštanski psihoanalitički institut, a 1929. i psihoanalitičku kliniku. Psihoanalitička društva i instituti osnovani su i u Švicarskoj (1919), Francuskoj (1926), Italiji (1932), Nizozemskoj (1933), Norveškoj (1933), kao i u [[Mandatna Palestina|Mandatnoj Palestini]] (Jeruzalem, 1933), gdje ih je organizovao [[Max Eitingon]] nakon što je napustio Berlin po dolasku [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast.<ref name="Gay_1998" /> Godine 1931. osnovan je Njujorški psihoanalitički institut. Berlinski kongres 1922. bio je posljednji kojem je Freud prisustvovao.<ref name="Gay_1998" /> Do tog vremena njegov govor bio je znatno otežan zbog proteze koju je nosio nakon niza operacija karcinoma vilice. Ipak, i dalje je pratio razvoj psihoanalize kroz redovnu korespondenciju s najbližim saradnicima, kao i putem cirkularnih pisama i sastanaka [[Tajni komitet|Tajnog komiteta]], na kojima je povremeno i dalje učestvovao. Tajni komitet nastavio je djelovati do 1927, kada su institucionalne promjene unutar [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), uključujući osnivanje Međunarodne komisije za obuku, riješile pitanja vezana za prenošenja psihoanalitičke teorije i kliničke prakse. Međutim, i dalje su postojale značajne nesuglasice oko pitanja laičke analize - odnosno prihvatanja kandidata bez medicinske kvalifikacije za psihoanalitičku obuku. Freud je svoj stav u korist laičke analize iznio 1926. u djelu ''[[Pitanje laičke analize]]''. Tom se stavu odlučno suprotstavila većina američkih psihoanalitičkih društava, koja su izrazila zabrinutost za profesionalne standarde i rizik od sudskih sporova (iako su dječiji analitičari bili izuzeti). Sličnu zabrinutost dijelio je i dio evropskih kolega. Na kraju je postignut dogovor koji je udruženjima omogućio autonomiju u postavljanju kriterija za prijem kandidata.<ref name="Gay_1998" /> Freud je 28. augusta 1930. dobio [[Goetheova nagrada|Goetheovu nagradu]] za doprinos [[Psihologija|psihologiji]] i njemačkoj književnoj kulturi.<ref name="Gay_1998" /> === Pacijenti === Freud je u svojim prikazima slučajeva često koristio [[pseudonim]]e kako bi zaštitio identitet pacijenata. Među pacijentima poznatim pod pseudonimima bili su [[Cäcilie M.]] (Anna von Lieben), [[Dora (studija slučaja)|Dora]] (Ida Bauer, 1882–1945), gospođa Emmy von N. (Fanny Moser), gospođica Elisabeth von R. (Ilona Weiss),<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> gospođica Katharina (Aurelia Kronich), gospođica Lucy R., Mali Hans ([[Herbert Graf]], 1903–1973), [[Čovjek-pacov]] (Ernst Lanzer), Enos Fingy (Joshua Wild)<ref name="Breger_2000">{{cite book |last=Breger |first=Louis |date=2000 |title=Freud: Darkness in the Midst of Vision |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-31628-2 |url=https://archive.org/details/freuddarknessinm0000breg_i0f9 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[Sergei Pankejeff|Čovjek-vuk]] (Sergei Pankejeff). Među ostalim poznatim pacijentima bili su i [[Pedro Augusto od Saxe-Coburg-Gothe|princ Pedro Augusto od Brazila]], [[H.D.]], [[Emma Eckstein]], [[Gustav Mahler]], s kojim je Freud imao samo jednu, ali dugotrajnu konsultaciju, [[Bruno Walter]],<ref name="Borch-Jacobsen_2021" /> [[Marie Bonaparte|princeza Marie Bonaparte]], [[Edith Banfield Jackson]]<ref name="Lynn_2003">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=2003 |title=Freud's psychoanalysis of Edith Banfield Jackson, 1930–1936 |journal=Journal of the American Academy of Psychoanalysis and Dynamic Psychiatry |volume=31 |issue=4 |pages=609–625 |doi=10.1521/jaap.31.4.609.23009 |pmid=14714630 |url=https://pep-web.org/search/document/JAA.031.0609A |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> i Albert Hirst.<ref name="Lynn_1997">{{cite journal |last=Lynn |first=D. J. |date=1997 |title=Sigmund Freud's Psychoanalysis of Albert Hirst |journal=Bulletin of the History of Medicine |volume=71 |issue=1 |pages=69–93 |publisher=The Johns Hopkins University Press |url=https://www.jstor.org/stable/44444881 |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Rak === Godine 1917. Freud je primijetio bolnu promjenu na nepcu, ali nije zatražio ljekarsku pomoć jer se ona privremeno povukla. Do februara 1923. izraslina se proširila, pa je Freud posumnjao da je riječ o [[leukoplakija|leukoplakiji]] ili [[epiteliom]]u povezanom s njegovom dugogodišnjom navikom pušenja. Ne želeći se odreći pušenja, svoje je simptome u početku držao u tajnosti. Freud se potom obratio [[Dermatologija|dermatologu]] Maximilianu Steineru, koji mu je savjetovao da prestane pušiti, ali je umanjio ozbiljnost promjene. Ubrzo nakon toga konsultovao je i Felixa Deutscha, koji također nije želio otvoreno reći da je izraslina kancerogena. I on ju je opisao kao oblik leukoplakije. Obojica ljekara preporučila su Freudu da prestane pušiti, a Deutsch mu je savjetovao i hirurško liječenje.<ref name="Gay_1998" /> Operisao ga je [[Otorinolaringologija|rinolog]] Marcus Hajek, čiju je stručnost Freud ranije dovodio u pitanje. Hajek je u ambulanti svoje klinike izveo zahvat koji se kasnije pokazao nepotrebnim s estetskog stanovišta. Tokom i nakon operacije Freud je obilno krvario te je, prema pojedinim navodima, bio izložen ozbiljnom riziku po život. Prilikom kasnijeg pregleda Deutsch je zaključio da će biti potrebna dodatna operacija, ali Freudu nije saopćio da boluje od raka, strahujući da bi takva vijest mogla dovesti do [[Samoubistvo|samoubistva]].<ref name="Gay_1998" /> === Bijeg od nacista === U januaru 1933. [[Nacistička partija]] preuzela je vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], a Freudove knjige našle su se među [[Nacističko spaljivanje knjiga|djelima spaljenim tokom nacističkih akcija]] javnog uništavanja knjiga. Tim povodom Freud je svom saradniku [[Ernest Jones|Ernestu Jonesu]] ironično rekao: ″Kakav napredak postižemo. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] spalili bi mene; danas su zadovoljni time da spaljuju moje knjige.″<ref name="Gay_1998" /> Uprkos sve većoj prijetnji [[Nacizam|nacizma]], Freud je dugo potcjenjivao opasnost i ostao odlučan da ne napušta Beč, čak ni nakon [[Anschluss]]a 13. marta 1938. i talasa nasilnog [[Antisemitizam|antisemitizma]] koji je uslijedio.<ref name="Gay_1998" /> Situacija se promijenila kada je Ernest Jones, tadašnji predsjednik [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA), 15. marta doputovao u Beč kako bi ga uvjerio da emigrira u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Presudan utjecaj na Freudovu odluku imalo je i hapšenje te ispitivanje njegove kćerke [[Anna Freud|Anne Freud]] od strane [[Gestapo]]a 22. marta, nakon čega je prihvatio da je vrijeme za odlazak iz [[Austrija|Austrije]].<ref name="FreudMuseum_Raids">{{cite web |title=Raids in Berggasse |url=https://www.freud-museum.at/en/subsites-gallery/articles/raids-in-berggasse |website=Sigmund Freud Museum |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jones se naredne sedmice vratio u London noseći spisak osoba za koje je Freud tražio useljeničke dozvole. Koristeći svoje veze s britanskim ministrom unutrašnjih poslova [[Samuel Hoare, 1. viskont Templewood|Sir Samuelom Hoareom]], pomogao je da se ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Ukupno je odobreno sedamnaest dozvola, a prema potrebi su izdavane i radne dozvole. Jones je također angažovao ugledne naučne krugove, pa je predsjednik [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] [[William Henry Bragg|Sir William Bragg]] uputio pismo ministru vanjskih poslova [[Edward Wood, 1. grof od Halifaxa|lordu Halifaxu]], tražeći da se diplomatskim putem izvrši pritisak na vlasti u [[Berlin]]u i [[Beč]]u kako bi se Freudu omogućio odlazak iz zemlje. Freud je istovremeno uživao podršku američkih diplomata, među kojima je posebno značajnu ulogu imao njegov bivši pacijent i američki ambasador u Francuskoj [[William Christian Bullitt Mlađi|William Bullitt]]. Bullitt je upozorio američkog predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Roosevelta]] na rastuću opasnost koja je prijetila porodici Freud. Kao rezultat toga, američki generalni konzul u Beču [[John Cooper Wiley]] organizovao je stalni nadzor situacije u Freudovoj rezidenciji u ulici Berggasse 19. Wiley je čak telefonski intervenisao tokom Gestapoovog ispitivanja Anne Freud.<ref name="Cohen_2012">{{cite book |last=Cohen |first=David |date=2012 |title=The Escape of Sigmund Freud |publisher=Abrams Press |isbn=978-1-4683-0677-4 |url=https://books.google.com.pa/books?id=h8yXDwAAQBAJ |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Emigracija članova Freudove porodice iz Beča odvijala se u više etapa tokom kraja aprila i početka maja 1938. Freudov unuk Ernst Halberstadt, kao i supruga i djeca njegovog sina Martina, otputovali su u Pariz već u aprilu. Njegova svastika Minna Bernays preselila se u London 5. maja, Martin Freud sedam dana kasnije, dok su njegova kćerka Mathilde i njen suprug Robert Hollitscher Austriju napustili 24. maja.<ref name="Cohen_2012" /> Do kraja maja pripreme za Freudov odlazak u London našle su se u zastoju zbog složenih pravnih procedura i finansijskih zahtjeva koje su nametale nacističke vlasti. U skladu s propisima uvedenim za jevrejsko stanovništvo, za upravljanje Freudovom imovinom i imovinom [[Međunarodna psihoanalitička asocijacija|Međunarodne psihoanalitičke asocijacije]] (IPA) imenovan je državni povjerenik ([[Rajhskomesar|komesar]]) Anton Sauerwald. Sauerwald je studirao [[Hemija|hemiju]] na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod profesora Josefa Heriga, dugogodišnjeg Freudovog prijatelja. Nastojeći se bolje upoznati s Freudovim radom, Sauerwald je počeo čitati njegova djela te je s vremenom razvio naklonost prema njemu. Iako je bio dužan svojim pretpostavljenima prijaviti podatke o svim Freudovim bankovnim računima i organizovati uništavanje vrijedne [[Biblioteka|biblioteke]] knjiga koja se nalazila u prostorijama IPA-e, to nije učinio. Umjesto toga, uklonio je tragove o Freudovim računima u inostranstvu, a biblioteku IPA-e smjestio je u [[Austrijska nacionalna biblioteka|Austrijsku nacionalnu biblioteku]], gdje je ostala pohranjena do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="Cohen_2012" /> [[Datoteka:Freud Museum London 2.jpg|mini|mini|desno|300px|Freudov posljednji dom, danas [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|Muzej Sigmunda Freuda]], Maresfield Gardens 20, [[Hampstead]], sjeverni London]] [[Datoteka:Sigmund Freud (4625084022).jpg|mini|mini|desno|300px|Spomen-ploča (''[[Plava plaketa|Plava plaketa]]'') organizacije [[English Heritage]] na Freudovoj kući u Hampsteadu]] Iako je Sauerwald svojim djelovanjem ublažio finansijsko opterećenje koje je za Freuda predstavljao porez na iseljavanje iz [[Rajh]]a (''[[Porez na odlazak iz Rajha]]''), nacističke vlasti su i dalje zahtijevale plaćanje visokih iznosa povezanih s dugovanjima IPA-e i vrijednom zbirkom antikviteta u Freudovom vlasništvu. Budući da nije imao pristup vlastitim bankovnim računima, Freud se za pomoć obratio [[Marie Bonaparte|princezi Marie Bonaparte]], jednoj od svojih najistaknutijih francuskih sljedbenica, koja je doputovala u Beč kako bi mu pružila podršku. Marie Bonaparte osigurala je sredstva potrebna za podmirenje ovih obaveza, čime su otklonjene posljednje prepreke za Freudov odlazak iz Austrije.<ref name="Cohen_2012" /> Nakon toga izdane su izlazne vize za Freuda, njegovu suprugu Martu i kćerku Annu. Oni su 4. juna 1938. napustili Beč vozom [[Orient Express]], u pratnji kućne pomoćnice i ljekara. Narednog dana stigli su u [[Pariz]], gdje su boravili kao gosti Marie Bonaparte, a potom su nastavili put prema Londonu. U London su stigli 6. juna na [[Željeznička stanica London Victoria|željezničku stanicu London Victoria]].<ref name="Cohen_2012" /> Među osobama koje su ubrzo nakon Freudovog dolaska u London posjetile kako bi mu odale počast bili su [[Salvador Dalí]], [[Stefan Zweig]], [[Leonard Woolf]] i [[Virginia Woolf]], te [[H. G. Wells]]. Posjetili su ga i predstavnici [[Kraljevskog društva]], donijevši povelju Društva kako bi Freud, koji je 1936. izabran za stranog člana, mogao formalno potvrditi svoje članstvo. Krajem juna u London je doputovala i Marie Bonaparte kako bi s Freudom razgovarala o sudbini njegove četiri starije sestre koje su ostale u Beču. Njeni kasniji pokušaji da im osigura izlazne vize nisu bili uspješni te su sve četiri ubijene u nacističkim [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]].<ref name="Cohen_2012" /> Početkom 1939. godine Sauerwald je, pod okolnostima koje su ostale nedovoljno razjašnjene, doputovao u London, gdje se sastao s Freudovim bratom Alexanderom.<ref name="Schur_1972">{{cite book |last=Schur |first=Max |date=1972 |title=Freud: Living and Dying |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/freudlivingdying00maxs |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], austrijski sud ga je 1945. osudio na zatvorsku kaznu zbog njegovog djelovanja kao službenika Nacističke partije. Na molbu njegove supruge, Anna Freud dostavila je sudu izjavu u kojoj je potvrdila da je Sauerwald ″svoju dužnost imenovanog povjerenika obavljao na način koji je štitio mog oca″. Njena izjava uzeta je u obzir tokom postupka i pomogla je da Sauerwald bude oslobođen 1947.<ref name="Cohen_2012" /> U septembru 1938. Freudova porodica nastanila se u novom domu u [[Hampstead]]u, na adresi [[Muzej Sigmunda Freuda (London)|20 Maresfield Gardens]]. Preuređenje kuće osmislio je njegov sin Ernst Freud, arhitekt, koji je, između ostalog, projektovao ugradnju električnog lifta. Radna soba i biblioteka uređene su tako da što vjernije dočaraju izgled i atmosferu Freudovih konsultacijskih prostorija u Beču.<ref name="Welter_2012">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2012 |title=Ernst L. Freud, Architect: The Case of the Modern Bourgeois Home |publisher=Berghahn Books |series=Space and Place |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt9qcnzk |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je u novom domu nastavio primati pacijente sve do terminalne faze svoje bolesti. Istovremeno je radio na svojim posljednjim djelima, među kojima su ''[[Mojsije i monoteizam]]'', objavljeno na njemačkom jeziku 1938, a na engleskom naredne godine,<ref name="Chaney_2006_Egypt">{{cite book |last=Chaney |first=Edward |date=2006 |title=Sites of Exchange: European Crossroads and Faultlines |chapter=Egypt in England and America: The Cultural Memorials of Religion, Royalty and Religion |editor1-last=Ascari |editor1-first=M. |editor2-last=Corrado |editor2-first=A. |publisher=Rodopi |location=Amsterdam i New York |chapter-url=https://www.academia.edu/75565467/Egypt_in_England_and_America_the_cultural_memorials_of_religion_royalty_and_revolution |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> te ''[[Nacrt psihoanalize]]'', koje je ostalo nedovršeno i objavljeno je posthumno. === Smrt === [[Datoteka:Freud's ashes in Golder's Green Columbarium.JPG|mini|mini|desno|300px|Freudov pepeo u (''[[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|Freudovom uglu]]'') u [[Krematorij Golders Green|Krematoriju Golders Green]] u Londonu]] Do sredine septembra 1939. Freudov [[Rak usne šupljine|rak vilice]] uzrokovao je sve jače bolove, a nije ga bilo moguće operabilno tretirati. Posljednja knjiga koju je pročitao bio je roman ''[[La Peau de chagrin]]'' [[Honoré de Balzac|Honoréa de Balzaca]], koji ga je potaknuo na razmišljanja o vlastitoj sve izraženijoj fizičkoj slabosti. U tom periodu obratio se svom ljekaru, prijatelju i sunarodnjaku u izbjeglištvu [[Max Schur|Maxu Schuru]], podsjećajući ga na raniji dogovor u vezi s terminalnim stadijem bolesti: ″Schur, sjećate se našeg ‘ugovora’ da me ne ostavite na cjedilu kada za to dođe vrijeme. Sada je sve to samo patnja i nema smisla.″ Kada je Schur potvrdio da se dogovora sjeća, Freud je dodao: ″Hvala vam″, te rekao: ″Razgovarajte o tome s Annom, i ako ona smatra da je ispravno, onda okončajte to.″ Schur je potom razgovarao s Annom Freud, koja je željela odgoditi očevu smrt, ali je na kraju prihvatila da daljnje održavanje života nema svrhe. U skladu s tim dogovorom, Schur mu je 21. i 22. septembra 1939. dao doze morfija, nakon čega je Freud preminuo oko 3 sata ujutro 23. septembra 1939.<ref name="Gay_1998" /><ref name="FreeBMD_Death_Freud">{{cite web |url=https://www.freebmd.org.uk/cgi/information.pl?cite=1i7bxu%2FFMHIpo2b6nEloZg&scan=1 |title=Index entry for the Death of Sigmund Freud |website=FreeBMD |publisher=Office for National Statistics |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_Freud_Obituary">{{cite news |last=The New York Times |date=24. 9. 1939 |title=Dr. Sigmund Freud Dies in Exile at 83; Founder of Psychoanalysis |url=https://www.nytimes.com/1939/09/24/archives/dr-sigmund-freud-dies-in-exile-at-83-founder-of-psychoanalysis.html |newspaper=The New York Times |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> U nekim kasnijim interpretacijama navode se razlike u Schurovim izvještajima o Freudovim posljednjim satima, što je dovelo do neslaganja među biografima. Prema jednoj revidiranoj verziji, Schur nije bio prisutan u trenutku kada je treću i posljednju dozu morfija dala Josephine Stross, saradnica Anne Freud, pa se kao vrijeme smrti navodi oko ponoći 23. septembra 1939.<ref name="Lacoursiere_2008">{{cite journal |last=Lacoursiere |first=Roy B. |date=2008 |title=Freud's Death: Historical Truth and Biographical Fictions |journal=American Imago |volume=65 |issue=1 |pages=107–128 |doi=10.1353/aim.0.0003 |s2cid=170247119 |url=https://www.researchgate.net/publication/236823596_Freud's_Death_Historical_Truth_and_Biographical_Fictions |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> Tri dana nakon smrti, Freudovo tijelo je, prema uputstvima njegovog sina Ernsta, kremirano u [[Golders Green krematorij|Golders Green krematoriju]], uz korištenje usluga pogrebnog preduzeća [[Harrods]]. Oproštajne govore održali su Ernest Jones i austrijski pisac [[Stefan Zweig]]. Freudov pepeo je potom pohranjen u [[Freudov ugao (Krematorij Golders Green)|memorijalnom dijelu krematorija u Golders Greenu]], u niši Ernest George Columbariuma. Urna je postavljena na postament koji je dizajnirao njegov sin Ernst Freud,<ref name="Welter_2011_Freud">{{cite book |last=Welter |first=Volker M. |date=2011 |title=Ernst L. Freud, Architect |publisher=Berghahn Books |isbn=978-0-85745-234-4 |page=205 |url=https://books.google.ba/books?id=j9HFNKIU44wC |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> a [[Krater (posuda)|zvonolika posuda]] je izrađena od [[Keramika antičke Grčke|keramike antičke Grčke]] ukrašene [[Dioniz]]ovim scenama,<ref name="Freud_Collection">{{cite book |title=Sigmund Freud's Collection: An Archaeology of the Mind |url=https://www.yumpu.com/en/document/read/8535188/sigmund-freuds-collection-an-archaeology-of-the-mind |website=Yumpu |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> koju je Freud dobio na poklon od [[Marie Bonaparte]] i godinama čuvao na svom bečkom radnom prostoru. Nakon smrti njegove supruge Marte 1951, i njen pepeo je pohranjen u istu urnu.<ref name="Burke_2006">{{cite book |last=Burke |first=Janine |date=2006 |title=The Sphinx on the Table: Sigmund Freud's Art Collection and the Development of Psychoanalysis |publisher=Walker & Co. |location=New York |isbn=0-8027-1503-6 |url=https://find.slv.vic.gov.au/discovery/fulldisplay/alma9913128043607636/61SLV_INST:SLV |access-date=3. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Ideje == === Rani radovi === Sigmund Freud je studij medicine na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] započeo 1873,<ref name="Strutzmann_2008">{{cite book |last=Strutzmann |first=Helmut |date=2008 |title=Freud at 150: 21st Century Essays on a Man of Genius |chapter=An overview of Freud's life |editor1-last=Merlino |editor1-first=Joseph P. |editor2-last=Jacobs |editor2-first=Marilyn S. |editor3-last=Kaplan |editor3-first=Judy Ann |editor4-last=Moritz |editor4-first=K. Lynne |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-0-7657-0547-1 |page=33 |url=https://books.google.com/books?id=ZqNPvtl_GhcC |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> a završio ga nakon gotovo devet godina zbog interesa za neurofiziološka istraživanja, posebno proučavanje spolne [[anatomija|anatomije]] [[jegulja]] i fiziologije nervnog sistema riba, kao i zbog zanimanja za studij [[Filozofija|filozofije]] kod [[Franz Brentano|Franza Brentana]]. Iz finansijskih razloga započeo je privatnu praksu iz [[Neurologija|neurologije]], a [[Doktor medicine|doktorat medicine]] stekao je 1881. u dobi od 25 godina.<ref name="Merkel_2003">{{cite web |last=Merkel |first=Larry |date=2003 |title=The History of Psychiatry: PGY II Lecture |url=https://www.scribd.com/document/62292238/History-of-Psychiatry |website=Scribd |publisher=University of Virginia Department of Psychiatric Medicine |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među njegovim glavnim područjima interesa tokom 1880-ih bila je anatomija mozga, naročito [[Produžena moždina|produžene moždine]]. Godine 1891. uključio se u značajne rasprave o afaziji svojom monografijom ''O razumijevanju afazija'' u kojoj je uveo termin ''[[Agnozija|agnozija]]'' i upozorio na pretjerano lokalizacionističko tumačenje neuroloških deficita. Poput svog savremenika [[Eugen Bleuler|Eugena Bleulera]], naglašavao je značaj funkcije mozga u odnosu na njegovu strukturu. Freud je također bio među prvim istraživačima u oblasti [[Cerebralna paraliza|cerebralne paralize]], koja je u to vrijeme bila poznata kao ″cerebralna oduzetost″. Objavio je nekoliko medicinskih radova o toj temi te ukazao da je ovaj poremećaj bio prisutan mnogo prije nego što su ga drugi istraživači tog razdoblja počeli sistematski proučavati. Smatrao je da je [[William John Little]], koji je prvi opisao cerebralnu paralizu, pogriješio pripisujući njen nastanak nedostatku kisika tokom porođaja. Umjesto toga, tvrdio je da su komplikacije pri porođaju prije simptom nego uzrok poremećaja. Počeci Freudovog ranog rada na [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] mogu se pratiti do [[Josef Breuer|Josefa Breuera]]. Freud je pripisivao Breueru zaslugu za otvaranje puta otkriću psihoanalitičke metode kroz njegovo liječenje [[Bertha Pappenheim|Anne O.]], prve studije slučaja predstavljene u djelu ''Studije o histeriji'' (1895), koje su zajedno napisali Freud i Breuer. U novembru 1880. Breuer je pozvan da liječi izuzetno inteligentnu dvadesetjednogodišnju ženu ([[Bertha Pappenheim|Berthu Pappenheim]]) zbog upornog kašlja i halucinacija koje je dijagnostikovao kao histerične. Ustanovio je da je tokom njege svog umirućeg oca razvila prolazne simptome, uključujući poremećaje vida, paralizu i kontrakture udova, koje je također smatrao histeričnim. Kako su se simptomi pojačavali i postajali trajniji, Breuer je svoju pacijenticu počeo posjećivati gotovo svakodnevno te je primijetio da je povremeno ulazila u stanja ''odsutnosti''. Uočio je da se njeno stanje poboljšavalo kada je, uz njegovo ohrabrenje, tokom tih večernjih stanja pričala fantazijske priče, pa je većina simptoma nestala do aprila 1881. Nakon smrti njenog oca istog mjeseca, njeno stanje se ponovo pogoršalo. Breuer je zabilježio da su se neki simptomi spontano povukli te da je potpuni oporavak postignut poticanjem pacijentice da se prisjeti događaja koji su prethodili pojavi određenog simptoma.<ref name="Breuer_Freud_1956">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1956 |title=Studies on Hysteria |translator=James Strachey |publisher=The Hogarth Press |location=London |url=https://ia601502.us.archive.org/25/items/in.ernet.dli.2015.185491/2015.185491.Studies-On-Hysteria.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hirschmuller_1989">{{cite book |last=Hirschmüller |first=Albrecht |date=1989 |title=The Life and Work of Josef Breuer: Fleshing Out the Foundations of Psychoanalysis |publisher=New York University Press |location=New York |url=https://pep-web.org/search/document/PAQ.062.0150A |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U godinama neposredno nakon Breuerovog liječenja, Anna O. je tri puta kratkotrajno boravila u sanatorijima s dijagnozom ″histerije″ praćene ″somatskim simptomima″,<ref name="Hirschmuller_1989" /> a pojedini autori osporavali su Breuerov objavljeni prikaz izlječenja.<ref name="Ellenberger_1972">{{cite journal |last=Ellenberger |first=Henri F. |date=1972 |title=The Story of 'Anna O.': A Critical Review with New Data |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=8 |issue=3 |pages=267–279 |doi=10.1002/1520-6696(197207)8:3<267::AID-JHBS2300080302>3.0.CO;2-C |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/1520-6696(197207)8:3%3C267::AID-JHBS2300080302%3E3.0.CO;2-C |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Borch_Jacobsen_1996">{{cite book |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=1996 |title=Remembering Anna O.: A Century of Mystification |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-91776-X |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317721857_A24449005/preview-9781317721857_A24449005.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Macmillan_1997">{{cite book |last=Macmillan |first=Malcolm |date=1997 |title=Freud Evaluated: The Completed Arc |publisher=The MIT Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-262-63171-6 |url=https://archive.org/details/freudevaluatedco0000macm |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Richard Skues odbacuje tvrdnje ovih autora da Anna O. nije bila izliječena te smatra da takva tumačenja dolaze i od Freudovih pristalica i od njegovih kritičara. Prema Skuesu, obje strane nepravedno su dovele u pitanje istinitost i profesionalni integritet Josefa Breuera.<ref name="Miller_2009">{{cite journal |last=Miller |first=Gavin |date=2009 |title=Book Review: Richard A. Skues, Sigmund Freud and the History of Anna O.: Reopening a Closed Case |journal=History of Psychiatry |volume=20 |issue=4 |pages=509–510 |doi=10.1177/0957154X090200040205 |s2cid=162260138 |url=https://www.deepdyve.com/lp/sage/book-review-richard-a-skues-2009-sigmund-freud-and-the-history-of-anna-k8fbX0oAid |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Teorija zavođenja === {{Glavni|Freudova teorija zavođenja}} Početkom 1890-ih Freud je koristio oblik liječenja zasnovan na metodi koju mu je opisao Breuer, a koju je modifikovao primjenom onoga što je nazivao ″tehnikom pritiska″ i novim razvijenim analitičkim tehnikama tumačenja i rekonstrukcije. Prema Freudovim kasnijim prikazima ovog razdoblja, kao rezultat primjene ove metode većina njegovih pacijenata sredinom 1890-ih izvještavala je o ranim iskustvima [[Seksualno zlostavljanje djece|seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu]]. Freud je te iskaze koristio kao osnovu za svoju [[Freudova teorija zavođenja|teoriju zavođenja]], ali je kasnije zaključio da su neki od njih bili fantazije. U početku je smatrao da je njihova funkcija bila ″potiskivanje″ sjećanja na infantilnu masturbaciju. U kasnijim radovima pisao je da su one predstavljale edipovske fantazije koje proizlaze iz urođenih [[Teorija nagona|nagona]] seksualne i destruktivne prirode.<ref name="Freud_SE7">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume VII (1901-1905): A Case of Hysteria, Three Essays on Sexuality and Other Works |pages=274 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/caseofhysteriath0000freu/page/n7/mode/2up |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_SE20">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1959 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XX (1925-1926): An Autobiographical Study, Inhibitions, Symptoms and Anxiety, Lay Analysis and Other Works |pages=34 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Autobiographical_Study.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_SE22">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1964 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XXII (1932-1936): New Introductory Lectures on Psycho-Analysis and Other Works |pages=120 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schimek_1987">{{cite journal |last=Schimek |first=Jean G. |date=1987 |title=Fact and Fantasy in the Seduction Theory: A Historical Review |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=35 |issue=4 |pages=937–965 |doi=10.1177/000306518703500407 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/000306518703500407 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_1998">{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=1998 |title=Jeffrey Masson and Freud's seduction theory: a new fable based on old myths |journal=History of the Human Sciences |volume=11 |issue=1 |pages=1–21 |doi=10.1177/095269519801100101 |url=https://www.researchgate.net/publication/246578290_Jeffrey_Masson_and_Freud's_seduction_theory_a_new_fable_based_on_old_myths |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema drugom prikazu događaja, Freud je još u pismima upućenim Fliessu u oktobru 1895. iznio tvrdnju da se u osnovi psihoneuroza nalaze nesvjesna sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu, prije nego što je izvijestio da je takva iskustva zaista otkrio kod svojih pacijenata.<ref name="Masson_Freud_Fliess_1985">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1985 |title=The Complete Letters of Sigmund Freud to Wilhelm Fliess, 1887–1904 |editor-last=Masson |editor-first=Jeffrey M. |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-674-15420-9 |url=https://archive.org/details/completeletterso0000freu |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_1998" /> Tokom prve polovine 1896. Freud je objavio tri rada koja su dovela do formulisanja njegove [[Freudova teorija zavođenja|teorije zavođenja]]. U njima je tvrdio da je kod svih svojih tadašnjih pacijenata otkrio duboko potisnuta sjećanja na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.<ref name="Israels_Schatzman_1993">{{cite journal |last=Israëls |first=Han |last2=Schatzman |first2=Morton |date=mart 1993 |title=The seduction theory |journal=History of Psychiatry |volume=4 |issue=13 |pages=1–29 |doi=10.1177/0957154X9300401302 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0957154X9300401302 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je zapisao da njegovi pacijenti nisu bili svjesni tih sjećanja te da su ona, ukoliko su uzrokovala histerične simptome ili opsesivnu neurozu, morala postojati u obliku ''nesvjesnih sjećanja''. Pacijenti su bili izloženi znatnom pritisku kako bi ″rekonstruirali″ prizore seksualnog zlostavljanja iz djetinjstva za koje je Freud bio uvjeren da su potisnuti u nesvjesno.<ref name="Schimek_1987" /><ref name="Toews_1991">{{cite journal |last=Toews |first=John E. |date=septembar 1991 |title=Historicizing Psychoanalysis: Freud in His Time and for Our Time |journal=The Journal of Modern History |volume=63 |issue=3 |pages=504–545 |doi=10.1086/244354 |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/244354 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McNally_2003">{{cite book |last=McNally |first=Richard J. |date=2003 |title=Remembering trauma |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |location=Cambridge, Massachusetts; London |isbn=978-0-674-01082-6 |url=https://archive.org/details/rememberingtraum0000mcna |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pacijenti uglavnom nisu bili uvjereni da iskustva proizašla iz Freudovih kliničkih postupaka predstavljaju dokaz stvarnog seksualnog zlostavljanja. Freud je izvijestio da su mu čak i nakon navodne ″rekonstrukcije″ seksualnih prizora pacijenti odlučno izražavali nevjericu u njihovu vjerodostojnost.<ref name="Schimek_1987" /><ref name="Esterson_1998" /><ref name="McNally_2003" /> Pored tehnike pritiska, Freudovi klinički postupci uključivali su analitičko zaključivanje i simboličko tumačenje simptoma s ciljem njihovog povezivanja sa sjećanjima na seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu.<ref name="Cioffi_1998">{{cite book |last=Cioffi |first=Frank |date=1998 |title=Freud and the question of pseudoscience |publisher=Open Court |location=Chicago |isbn=978-0-8126-9385-0 |url=https://archive.org/details/freudquestionof00ciof |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schimek_1987" /><ref name="Esterson_1998" /><ref name="McNally_2003" /> Njegova tvrdnja da je teorija potvrđena u svim slučajevima koje je istraživao dodatno je pojačala ranije izražene sumnje njegovih kolega u pogledu valjanosti nalaza do kojih je došao primjenom sugestivnih metoda.<ref name="Borch-Jacobsen_1996">{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |last2=Brick |first2=Douglas |date=1996 |title=Neurotica: Freud and the Seduction Theory |journal=October |volume=76 |pages=15–43 |publisher=MIT Press |url=https://www.scribd.com/document/299331192/Mikkel-Borch-Jacobsen-Neurotica-Freud-and-the-Seduction-Theory |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hergenhahn_Henley_2014">{{cite book |last=Hergenhahn |first=B. R. |last2=Henley |first2=Tracy B. |date=2014 |title=An Introduction to the History of Psychology |edition=7. |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, California |isbn=978-1-133-95809-3 |url=https://archive.org/stream/an-introduction-to-the-history-of-psychology-b.-r.-hergenhahn-tracy-henley-z-lib.org/An%20Introduction%20to%20the%20History%20of%20Psychology%20%28B.%20R.%20Hergenhahn%2C%20Tracy%20Henley%29%20%28z-lib.org%29_djvu.txt |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Esterson_2002">{{cite journal |last=Esterson |first=Allen |date=2002 |title=The myth of Freud's ostracism by the medical community in 1896-1905: Jeffrey Masson's assault on truth |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=2 |pages=115–134 |doi=10.1037/1093-4510.5.2.115 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F1093-4510.5.2.115 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je kasnije pokazivao nedosljednost u pogledu pitanja da li je njegova teorija zavođenja i dalje bila usklađena s njegovim kasnijim nalazima.<ref name="Andrews_Brewin_2000">{{cite journal |last=Andrews |first=Bernice |last2=Brewin |first2=Chris R. |date=18. decembar 2000 |title=What did Freud get right? |journal=The Psychologist |publisher=British Psychological Society |url=https://www.bps.org.uk/psychologist/what-did-freud-get-right |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> U dodatku radu ''Etiologija histerije'' napisao je: „Treba imati na umu da se u vrijeme kada sam ga pisao još nisam oslobodio precjenjivanja stvarnosti i potcjenjivanja fantazije.<ref name="Freud_Aetiology_1924">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1924 |title=Collected Papers, Volume I |chapter=The Aetiology of Hysteria |pages=183–221 |publisher=The International Psycho-Analytical Press |location=London, Vienna, New York |url=https://www.scribd.com/document/373721406/Freud-S-Aetiology-of-Hysteria-C-P-Vol-1-1924-p-183-221 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nekoliko godina kasnije Freud je izričito odbacio tvrdnju svog kolege Ferenczija da su izvještaji njegovih pacijenata o seksualnom zlostavljanju predstavljali stvarna sjećanja, a ne fantazije, te ga je nastojao odgovoriti od javnog iznošenja takvih stavova.<ref name="Andrews_Brewin_2000" /> Karin Ahbel-Rappe zaključuje da je ″Freud započeo istraživanje prirode iskustva incesta u djetinjstvu i njegovog utjecaja na ljudsku psihu, ali je kasnije uglavnom napustio taj istraživački pravac.″<ref name="Ahbel_Rappe_2006">{{cite journal |last=Ahbel-Rappe |first=Karin |date=2006 |title=“I no Longer Believe”: Did Freud Abandon the Seduction Theory? |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=54 |issue=1 |pages=171–199 |doi=10.1177/00030651060540010101 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/00030651060540010101 |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kokain === Kao medicinski istraživač, Freud je među prvima koristio i zagovarao primjenu [[kokain]]a kao stimulansa i [[analgetik]]a. Smatrao je da kokain predstavlja lijek za brojne psihičke i tjelesne tegobe te je u svom radu ''O koki'' ({{de|Über Coca}}) iz 1884. isticao njegove korisne osobine. Između 1883. i 1887. objavio je nekoliko članaka u kojima je preporučivao njegovu medicinsku primjenu, uključujući i upotrebu kao [[antidepresiv]]a. Za dlaku je propustio steći [[naučno prvenstvo]] za otkriće [[Anestezija|anestetičkih]] svojstava kokaina, kojih je bio svjestan, ali ih je spomenuo samo usput.<ref name="Jones_1953_Monoskop">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1953 |title=Sigmund Freud: Life and Work, Vol 1: The Formative Years and the Great Discoveries 1856–1900 |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://monoskop.org/images/b/b4/Jones_Ernest_The_Life_and_Work_of_Sigmund_Freud_1_1856-1900_The_Formative_Years_and_the_Great_Discoveries_1953.pdf |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> To priznanje je 1884. pripalo [[Karl Koller (oftalmolog)|Karlu Kolleru]], Freudovom kolegi iz Beča, nakon što je medicinskom društvu predstavio mogućnosti primjene kokaina u osjetljivim operacijama oka. Freud je također preporučivao kokain kao sredstvo za liječenje ovisnosti o [[Morfin|morfiju]].<ref name="Byck_1974">{{cite book |last=Byck |first=Robert |date=1974 |title=Cocaine Papers |publisher=New American Library |location=New York |isbn=978-0-451-05973-4 |url=https://archive.org/details/cocainepaperssig0000unse |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kokain je predstavio svom prijatelju [[Ernst von Fleischl-Marxow|Ernstu von Fleischl-Marxowu]], koji je postao ovisan o morfiju koji je uzimao radi ublažavanja dugotrajnih i izrazito jakih nervnih bolova nastalih nakon infekcije zadobijene povredom tokom izvođenja obdukcije. Freudova tvrdnja da je Fleischl-Marxow izliječen od ovisnosti pokazala se preuranjenom. Fleischl-Marxow razvio je težak oblik ″[[Intoksikacija kokainom|kokainske psihoze]]″, a ubrzo se ponovo vratio upotrebi morfija. Umro je nekoliko godina kasnije, i dalje trpeći nepodnošljive bolove.<ref name="Borch-Jacobsen_2000">{{cite journal |last=Borch-Jacobsen |first=Mikkel |date=2000 |title=How a Fabrication Differs from a Lie |journal=London Review of Books |volume=22 |issue=8 |url=https://www.lrb.co.uk/the-paper/v22/n08/mikkel-borch-jacobsen/how-a-fabrication-differs-from-a-lie |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Primjena kokaina kao anestetika pokazala se kao jedna od rijetkih sigurnih upotreba ove supstance. Kako su iz različitih dijelova svijeta počeli pristizati izvještaji o ovisnosti i predoziranju, Freudov ugled u medicinskim krugovima donekle je narušen.<ref name="Thornton_1986">{{cite book |last=Thornton |first=E. M. |date=1986 |title=The Freudian Fallacy |publisher=Paladin |location=London |isbn=978-0-586-08546-2 |url=https://archive.org/details/freudianfallacyf0000thor |access-date=4. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nakon ″epizode s kokainom″,<ref name="Jones_1953_Monoskop" /> Freud je prestao javno preporučavati upotrebu ove droge, ali ju je i dalje povremeno koristio za liječenje [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], [[migrena]] i upala nosne sluznice tokom ranih 1890-ih godina, prije nego što je potpuno prestao s njenom upotrebom 1896.<ref name="Masson_Freud_Fliess_1985" /> === Nesvjesni um === {{Glavni|Nesvjesni um}} Koncept nesvjesnog, za koji je Freud smatrao da je već bio dobro poznat među pjesnicima, imao je važno mjesto u njegovim teorijama i idejama. Također je vjerovao da je njegova odgovornost da osigura njegovo naučno priznanje u okviru psihologije. Freud je izričito tvrdio da je njegov koncept nesvjesnog, u obliku u kojem ga je prvobitno formulisao, bio zasnovan na teoriji potiskivanja. U svojim razmatranjima koncepta potiskivanja, iznesenim u radu ''Potiskivanje'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), napravio je razliku između primarnog potiskivanja, povezanog s univerzalnim tabuom incesta (″urođeno prisutnog od samog početka″), i naknadnog potiskivanja, koje je proizvod životne historije pojedinca (″stečenog tokom razvoja ega″), pri čemu se nešto što je u jednom trenutku bilo svjesno odbacuje ili uklanja iz svijesti.<ref name="Wollheim_1990">{{cite book |last=Wollheim |first=Richard |date=1990 |title=Sigmund Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, New York |isbn=978-0-521-39744-5 |url=https://archive.org/details/sigmundfreud0000woll_s9p1 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svom prikazu razvoja i preoblikovanja teorije o nesvjesnim psihičkim procesima, iznesenom u radu ''Nesvjesno'' iz 1915. (''Standard Edition'', XIV), Freud je izdvojio tri perspektive koje je koristio: dinamičku, ekonomsku i topografsku. Dinamička perspektiva odnosi se, prije svega, na nastanak nesvjesnog putem potiskivanja, kao i na proces ″cenzure″ kojim se neželjene misli koje izazivaju [[anksioznost]] održavaju u nesvjesnom. Pri tome se Freud oslanjao na zapažanja iz svojih najranijih kliničkih istraživanja u liječenju [[histerija|histerije]]. Iz ekonomske perspektive pažnja je usmjerena na sudbinu potisnutih sadržaja (″sudbine seksualnih nagona″) dok prolaze kroz složene transformacije u procesu nastanka simptoma, ali i u normalnim oblicima nesvjesnog mišljenja, kao što su snovi i omaške u govoru. Ovim se temama Freud detaljno bavio u djelima ''[[Tumačenje snova]]'' i ''[[Psihopatologija svakodnevnog života]]''. Dok se obje prethodne perspektive usmjeravaju na nesvjesno u trenutku njegovog približavanja svijesti, topografska perspektiva označava zaokret prema sistemskim svojstvima nesvjesnog, pri čemu u prvi plan dolaze njegovi karakteristični procesi i načini funkcionisanja, kao što su [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacija]] i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ova ″prva topografija″ predstavlja model psihičke strukture koji se sastoji od tri sistema: * Sistem Ucs — nesvjesno: ″primarno procesno″ mišljenje kojim upravlja [[Princip zadovoljstva (psihologija)|princip zadovoljstva]], a koje karakterišu ″odsustvo međusobne kontradikcije, ... pokretljivost kateksa, bezvremenost i zamjena vanjske psihičke stvarnosti unutrašnjom psihičkom stvarnošću″ (''Nesvjesno'' (1915), ''Standard Edition'', XIV). * Sistem Pcs — [[predsvjesno]], u kojem su nesvjesne predodžbe primarnog procesa vezane sekundarnim procesima jezika (predodžbe riječi), što je preduslov da postanu dostupne svijesti. * Sistem Cns — svjesno mišljenje kojim upravlja princip realnosti. U svojim kasnijim radovima — naročito u djelu ''[[Ego i id]]'' (1923) - Freud uvodi drugu topografiju koja obuhvata [[id, ego i super-ego]], a koja se nadograđuje na prvu bez njenog zamjenjivanja.<ref name="Mannoni_2015" /> U ovoj kasnijoj formulaciji koncepta nesvjesnog, [[Id, ego i super-ego|id]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973">{{cite book |last1=Laplanche |first1=Jean |last2=Pontalis |first2=Jean-Bertrand |date=1973 |title=The Language of Psycho-Analysis |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |isbn=978-0-393-01105-0 |url=https://archive.org/details/languageofpsycho00lapl |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> obuhvata rezervoar instinkata ili [[Teorija nagona|nagona]] - čiji je dio nasljedan ili urođen, a dio potisnut ili stečen. S tog aspekta, iz ekonomske perspektive, id predstavlja primarni izvor psihičke energije; iz dinamičke perspektive, on ulazi u sukob s [[Id, ego i super-ego|egom]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> i [[Id, ego i super-ego|super-egom]]<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" />, koji su, u genetskom smislu, diferencijacije ida. === Snovi === {{Glavni|Tumačenje snova (knjiga)|l1=''Tumačenje snova''}} Prema Freudovoj teoriji, snovi nastaju pod utjecajem događaja i misli iz svakodnevnog života. U procesu koji je nazivao ″radom sna″, svjesne misli i sjećanja preoblikuju se pod utjecajem [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principa zadovoljstva]], ispunjenja želja i potisnutih seksualnih scenarija iz djetinjstva. Budući da takvi sadržaji mogu izazvati nelagodu ili anksioznost, rad sna djeluje poput svojevrsne cenzure prikrivajući ih iskrivljavanjem, [[Pomjeranje (psihologija)|pomjeranjem]] i [[Kondenzacija (psihologija)|kondenzacijom]], čime se omogućava nastavak spavanja bez buđenja izazvanog uznemirujućim sadržajem.<ref name="Mannoni_2015" /> U kliničkom radu Freud je poticao pacijente da iznose slobodno asocijacije povezane s manifestnim sadržajem sna, odnosno onim čega se sjećaju i što mogu ispričati o snu. Na taj način nastojao je olakšati tumačenje latentnog sadržaja sna, koji se odnosi na potisnute misli i fantazije, kao i mehanizame i strukture uključene u rad sna. Razvijajući svoj teorijski pristup snovima, Freud je postepeno napustio shvatanje prema kojem snovi predstavljaju ispunjenje želja te je sve više naglašavao da su oni poseban oblik mišljenja. Prema njegovom mišljenju, ″rad sna stvara taj oblik i jedino on predstavlja suštinu sanjanja″.<ref name="Freud_1913" /> === Psihoseksualni razvoj === {{Glavni|Psihoseksualni razvoj}} Freudova teorija psihoseksualnog razvoja polazi od pretpostavke da dječija seksualnost u početku ima oblik [[Polimorfna perverznost|polimorfne perverznosti]], nakon čega seksualni nagoni prolaze kroz tri razvojne faze: [[Oralna faza|oralnu]], [[Analna faza|analnu]] i [[Falusna faza|falusnu fazu]]. Nakon njih slijedi period [[Latentna faza|latencije]], obilježen smanjenim seksualnim interesom i aktivnošću, koji približno traje od pete godine života do [[pubertet]]a. Prema Freudu, i nakon završetka ovih faza ostaju ″perverzni″ i [[Biseksualnost|biseksualni]] elementi koji učestvuju u oblikovanju [[Genitalna faza|odrasle genitalne seksualnosti]]. Smatrao je da [[Neuroza|neuroze]] i perverzije mogu nastati kao posljedica [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]] ili regresije na neku od ranijih faza psihoseksualnog razvoja, dok se kroz proces [[Sublimacija (psihologija)|sublimacije]] dio tih nagona može preusmjeriti u društveno prihvatljive aktivnosti, što doprinosi oblikovanju ličnosti i kulturne kreativnosti.<ref name="Mannoni_2015" /> Nakon što je Freud razvio teoriju [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], ovaj normativni razvojni tok formulisan je kao djetetovo odricanje od [[incest]]uoznih želja pod zamišljenom prijetnjom [[Kastracijski kompleks|kastracije]] kod dječaka, odnosno pod zamišljenom činjenicom kastracije u slučaju djevojčice.<ref name="Gay_1998" /> ″Razrješenje″ Edipovog kompleksa postiže se kada se djetetova suparnička identifikacija s roditeljskom figurom preobrazi u pomirujuće identifikacije [[ego-ideal]]a, koje istovremeno podrazumijevaju sličnost i različitost te priznaju odvojenost i autonomiju druge osobe.<ref name="Cavell_1993">{{cite book |last=Cavell |first=Marcia |date=1993 |title=The Psychoanalytic Mind: From Freud to Philosophy |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-674-72099-2 |url=https://books.google.ba/books/about/The_Psychoanalytic_Mind.html?id=5RfKy6kH1LoC |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je nastojao dokazati univerzalnu primjenjivost svog modela pa se za uporedni materijal oslanjao na antičku mitologiju i tadašnja etnografska istraživanja. Tvrdio je da totemizam predstavlja ritualizovani izraz plemenskog sukoba koji odgovara obrascu Edipovog kompleksa.<ref name="Paul_1996">{{cite book |last=Paul |first=Robert A. |editor-last=Neu |editor-first=Jerome |date=1996 |chapter=Freud's anthropology |title=The Cambridge Companion to Freud |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=267–286 |doi=10.1017/CCOL0521374243.012 |chapter-url=https://warwick.ac.uk/fac/arts/modernlanguages/applying/undergraduate/germanmodules/ge211ps/resources/paul_robert_a._-_freuds__anthropology.pdf | url=https://archive.org/details/the-cambridge-companion-to-freud-cambridge-university-press |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Id, ego i super-ego === {{Glavni|Id, ego i super-ego}} [[Datoteka:Freudov ledeni brijeg - Svjesno predsvjesno i nesvjesno (bs).png|mini|mini|desno|300px|Metafora ledenog brijega često se koristi za objašnjavanje odnosa između različitih dijelova psihe]] Freud je smatrao da se ljudska psiha može podijeliti na tri dijela: [[id, ego i super-ego]]. Ovaj model prvi put je predstavio u eseju ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' iz 1920, a detaljno ga je razradio u djelu ''[[Ego i Id]]'' (1923), gdje ga je razvio kao alternativu svojoj ranijoj topografskoj shemi (svjesno, nesvjesno i predsvjesno). Id predstavlja nesvjesni dio psihe koji djeluje prema ″[[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]]″ i izvor je osnovnih impulsa i nagona; on teži neposrednom zadovoljstvu i trenutnom zadovoljenju svojih potreba.<ref name="Hothersall_2004" /> Freud je priznao da njegovo korištenje termina ''id'' ({{de|das Es}}, {{bs|ono}}) potječe iz radova [[Georg Groddeck|Georga Groddecka]].<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /><ref name="Freud_1961_Ego_Id">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1961 |title=The Ego and the Id |publisher=Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |series=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=19 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.218607/mode/2up |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Superego predstavlja moralnu komponentu psihe.<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Racionalni ego nastoji uspostaviti ravnotežu između nepraktičnog [[Hedonizam|hedonizma]] ida i jednako nepraktičnog moralizma superega;<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> on je dio psihe koji se najneposrednije odražava u čovjekovom ponašanju. Kada je preopterećen ili suočen s prijetnjama, može koristiti [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambene mehanizme]], uključujući [[poricanje]], [[Potiskivanje (psihologija)|potiskivanje]], poništavanje, racionalizaciju i [[pomjeranje (psihologija)|pomjeranje]]. Ovaj koncept obično se prikazuje ″modelom ledenog brijega″, koji ilustruje uloge ida, ega i super-ega u odnosu na svjesne i nesvjesne psihičke procese.<ref name="Green_2019">{{cite journal |last=Green |first=Christopher D. |date=2019 |title=Where did Freud's iceberg metaphor of mind come from? |journal=History of Psychology |volume=22 |issue=4 |pages=369–372 |doi=10.1037/hop0000135_b |url=https://www.researchgate.net/publication/336958549_Where_did_Freud's_iceberg_metaphor_of_mind_come_from |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Giobbi_2010">{{cite web |last=Giobbi |first=Matthew Tyler |date=2010 |title=The Myth of Freud's Iceberg Model |url=https://www.academia.edu/94802131/The_Myth_of_Freuds_Iceberg |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je odnos između ega i ida uspoređivao s odnosom kočijaša i njegovih konja: konji osiguravaju energiju i pokretačku snagu, dok kočijaš određuje smjer kretanja. === Nagoni života i smrti === {{Glavni|Libido|Nagon smrti|Kompulzivno ponavljanje}} Freud je smatrao da ljudskom psihom upravljaju dva međusobno suprotstavljena nagona: nagon života ili [[libido]] i [[Nagon smrti|nagon smrti]]. Nagon života nazivao je i ″Eros″, dok je nagon smrti kasnije postao poznat kao ″Tanatos″, iako sam Freud nije koristio taj izraz. Termin ″Tanatos″ u ovom je kontekstu uveo [[Paul Federn]].<ref name="Jones_1957">{{cite book |last=Jones |first=Ernest |date=1957 |title=The Life and Work of Sigmund Freud: The Last Phase (1919–1939) |volume=3 |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/dli.ernet.138917 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Freud je pretpostavio da libido predstavlja oblik psihičke energije kojom su investirani psihički procesi, strukture i predodžbe objekata.<ref name="Rycroft_1995">{{cite book |last=Rycroft |first=Charles |date=1995 |title=A Critical Dictionary of Psychoanalysis |edition=2. |publisher=Penguin Books |location=London; New York |url=https://archive.org/details/criticaldictiona0000rycr |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> U djelu ''[[S one strane principa zadovoljstva]]'' (1920), Freud je izveo zaključak o postojanju nagona smrti. Njegova polazna pretpostavka bio je regulatorni princip koji je opisivao kao ″princip psihičke inercije″, ″princip nirvane″.<ref name="Laplanche_Pontalis_1973" /> Njegova teorijska osnova nalazila se u Freudovom ranijem djelu ''Nacrt naučne psihologije'', u kojem je princip koji upravlja psihičkim aparatom definisao kao njegovu težnju da se oslobodi količine pobude ili da napetost svede na nulu. Freud je kasnije bio primoran napustiti ovu definiciju jer se pokazala primjenjivom samo na najjednostavnije oblike psihičkog funkcionisanja. Umjesto toga, prihvatio je shvatanje prema kojem psihički aparat ne teži stanju nulte napetosti, nego stanju minimalne napetosti.<ref name="Wollheim_1990" /> Freud je u djelu ''S one strane principa zadovoljstva'' u suštini ponovo prihvatio svoju raniju definiciju, ali ju je ovoga puta primijenio na drugačiji princip. Tvrdio je da se um u određenim okolnostima ponaša kao da nastoji ukloniti napetost ili se, praktično, svesti na stanje gašenja. Kao jedan od glavnih dokaza za to navodio je postojanje [[Kompulzivno ponavljanje|kompulzivnog ponavljanja]]. Primjeri takvog ponavljanja mogu se vidjeti u snovima osoba koje pate od traumatskih neuroza, ali i u dječijoj igri. Freud je smatrao da ponavljanje pokazuje psihičku tendenciju da se ranija iskustva ponovo obrađuju, stavljaju pod kontrolu te da se iz njih izvodi zadovoljstvo. Prema njegovom mišljenju, ova tendencija prethodi [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]], ali mu nije suprotstavljena. Istovremeno, smatrao je da postoji i drugi princip koji djeluje izvan okvira principa zadovoljstva. Ako je ponavljanje nužan element vezivanja psihičke energije ili prilagođavanja, ono u pretjeranom obliku može dovesti do napuštanja postojećih obrazaca prilagođavanja i vraćanja ranijim, manje razvijenim psihičkim stanjima. Povezujući ovu ideju s pretpostavkom da je svako ponavljanje oblik pražnjenja energije, Freud je zaključio da kompulzivno ponavljanje predstavlja težnju ka povratku u prvobitno stanje obilježeno potpunim oslobađanjem od napetosti, odnosno stanje smrti.<ref name="Wollheim_1990" /> Neki autori opisali su ovu teoriju kao ″metafizičku biologiju″.<ref name="Schuster_2016">{{cite book |last=Schuster |first=Aaron |date=2016 |title=The Trouble with Pleasure: Deleuze and Psychoanalysis |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0-262-33415-0 |doi=10.7551/mitpress/9678.001.0001 |url=https://books.google.ba/books?id=rWiLCwAAQBAJ |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Melanholija === U svom eseju ''Tugovanje i melanholija'' iz 1917. Freud je razlikovao [[Tugovanje|tugovanje]], koje je smatrao bolnim, ali neizbježnim dijelom života, od melanholije, termina kojim je označavao patološko odbijanje ožalošćene osobe da prekine svoju emocionalnu vezanost za izgubljenu osobu. Freud je tvrdio da je u normalnom procesu tugovanja ego odgovoran za narcističko povlačenje [[libido|libida]] s izgubljenog objekta kao sredstva samoodržavanja. Međutim, prema njegovom mišljenju, u melanholiji taj proces izostaje zbog ambivalentnih osjećaja koje je osoba prethodno gajila prema izgubljenom objektu. Freud je pretpostavljao da u težim slučajevima može doći do [[samoubistvo|samoubistva]] kada se nesvjesni osjećaji unutrašnjeg sukoba usmjere protiv vlastitog ega.<ref name="Perelberg_2008">{{cite book |last=Perelberg |first=Rosine Jozef |date=2008 |title=Freud: A Modern Reader |publisher=John Wiley & Sons |location=Chichester |page=168 |isbn=978-0-470-71373-0 |url=https://books.google.ba/books?id=4v7fxQifjxAC&pg=PA168 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Howarth_Leaman_2001">{{cite book |last1=Howarth |first1=Glennys |last2=Leaman |first2=Oliver |date=2014 |title=Encyclopedia of Death and Dying |publisher=Routledge |location=London; New York |url=https://archive.org/details/encyclopediaofde0000unse_p3r5 |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Ženstvenost i ženska seksualnost === Freudovo shvatanje ženstvenosti zasniva se na njegovoj teoriji psihičkog razvoja. Ona prati prijelaz od najranijih faza dojenačke i dječije seksualnosti, koje karakterišu [[polimorfna perverznost]] i [[Biseksualnost|biseksualna]] dispozicija, preko fantazijskih scenarija i suparničkih identifikacija povezanih s [[Edipov kompleks|Edipovim kompleksom]], pa do načina na koji se oni u većoj ili manjoj mjeri preoblikuju u seksualnosti odrasle osobe. Prema Freudu, razvoj dječaka i djevojčica odvija se različitim putevima kao posljedica [[Kastracijski kompleks|kastracijskog kompleksa]]. Smatrao je da anatomska razlika, odnosno posjedovanje [[penis]]a, kod dječaka izaziva kastracijsku anksioznost, dok djevojčica doživljava osjećaj uskraćenosti. Kod dječaka kastracijski kompleks označava završetak edipovske faze, dok kod djevojčice potiče njen razvoj.<ref name="Grigg_et_al_1999">{{cite book |last1=Grigg |first1=Russell |last2=Hecq |first2=Dominique |last3=Smith |first3=Craig |date=1999 |title=Female Sexuality: The Early Psychoanalytic Controversies |publisher=Rebus Press |location=London |isbn=1-900877-13-9 |url=https://archive.org/details/femalesexualitye0000unse |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da je ograničavanje erotskih osjećaja i fantazija djevojčice te njeno okretanje od majke prema ocu neujednačen i nesiguran proces koji uključuje ″valove potiskivanja″. Prema Freudu, uobičajeni ishod tog procesa jeste da [[vagina]] postaje ″nova vodeća zona″ seksualne osjetljivosti, potiskujući prethodno dominantni [[klitoris]]. Smatrao je da su falisna obilježja klitorisa činila taj organ nerazlučivim od penisa u ranom seksualnom životu djeteta. Prema Freudu, takav razvoj ostavlja naslijeđe zavisti prema penisu i emocionalne ambivalentnosti kod djevojčice, što je bilo usko povezano sa ″suštinom ženstvenosti″ i dovodilo do ″veće sklonosti žena neurozama, a posebno histeriji″.<ref name="Appignanesi_Forrester_1992" /> U svom posljednjem radu o ovoj temi Freud je također zaključio da ″razvoj ženstvenosti ostaje izložen poremećajima zbog zaostalih pojava ranijeg muškog perioda... Dio onoga što mi muškarci nazivamo 'zagonetkom žene' možda proizlazi iz ovog izraza biseksualnosti u životu žena″.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |author-link=Sigmund Freud |date=1933 |title=New Introductory Lectures on Psycho-Analysis |chapter=Lecture XXXIII: Femininity |chapter-url=http://lacantoronto.ca/wp-content/uploads/2012/08/Femininity-Freud.pdf |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commons|Sigmund Freud|Sigmund Freud}} == Vanjski linkovi == {{Wikicitat|Sigmund Freud}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Freud, Sigmund}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1939.]] [[Kategorija:Biografije, Příbor]] [[Kategorija:Sigmund Freud| ]] [[Kategorija:Porodica Freud|Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski ljekari]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] [[Kategorija:Austrijski psihoanalitičari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Austrijski neurolozi]] [[Kategorija:Eutanasija]] [[Kategorija:Historija psihijatrije]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] 9xraqq038rz3q329vmt38o4pjuvzj7n 0 4453 3894364 3797937 2026-06-05T18:10:10Z Silverije 11028 3894364 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cocoa Powder and Chocolate on Marble Background.jpg|mini|Čokolada u prahu i pločicama]] '''Čokolada'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/chocolate|title=Chocolate {{!}} Definition, History, Types, Production, & Facts {{!}} Britannica|date=27. 6. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=10. 7. 2024}}</ref> je smjesa od prženog [[kakao]]vog ploda, [[šećer]]a i [[Vanila|vanilije]]. Počeci su vezani uz riječ ''xocoatl'' što bi u slobodnom prijevodu značilo gorka voda, a još ni sami lingvisti nisu sigurni kojeg je porijekla riječ. Pretpostavlja se da potječe ili od starih Asteka ili od Maya. Za dobijanje čokolade se zrna kakaovca fermentiraju, prže, ljušti im se ljuska, i često se kombinuju sa zaslađivačima ili poboljšivačima ukusa. Čokolada je i piće napravljeno od [[Voda|vode]] ili [[Mlijeko|mlijeka]] sa čokoladom. Čokoladice su slatkiši sa mekšim ili tvrđim središtem, prekriveni čokoladom. Sastav punjenja može biti pjenast, kao i voće, lješnjaci, orasi i sl. Boja čokolade je od nešto sive do duboko crvene smeđe; kao i do duboko sive smeđe. Čokoladni puding može biti napravljen od čokolade ili sa ukusom čokolade. Kakaovac (drvo kakaa) je zimzeleno tropsko američko drvo (''Theobroma cacao'') koje ima voće sa teksturom nalik na kožu, elipsoidno, sa deset "rebara" koje se drži na stablu i starijim granama. Služi da dobijanje čokolade, kakaa, i kakao putera. Zove se i čokoladno drvo. == Najvažniji sastojci u 100 g čokolade == {| width="50%" |- valign="top" | width="33%" | * [[bjelančevine]] 10 g * [[masnoće]] 27 g * [[ugljikohidrati]] 54 g * [[balastne tvari]] 9 g | width="33%" | * [[kalij]] 400&nbsp;mg * [[magnezijum]] 300&nbsp;mg * [[fosfor]] 250&nbsp;mg * [[kalcijum]] 100&nbsp;mg * [[natrijum]] 12&nbsp;mg * [[željezo]] 3&nbsp;mg * [[teobromin]] 500&nbsp;mg |} Čokolada osim toga sadrži: * [[Triptofan]], esencijalnu [[Aminokiselina|aminokiselinu]] koja učestvuje u proizvodnji neuroprijenosnika [[serotonin]]a, a lagano topljenje čokolade na jeziku potiče lučenje [[endorfin]]a (prirodnih hormona sreće), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme [[seks|vođenja ljubavi]]. * [[Anandamid]], prirodni opijat, ali u malim količinama * [[Feniletilamin]], tvar koja se nalazi u [[mozak|mozgu]], posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u [[dopamin]] u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se inače doživljava i [[orgazam]]. * Visoke količine [[antioksidans]]a. [[Flavonoid]]i koji se nalaze u svim biljnim proizvodima, daju trpak okus i onemogućavaju oksidaciju masnih tvari u [[krvotok]]u i [[arteroskleroza|arterosklerozu]] (začepljenje arterija). == Vrste čokolade == '''Bijela čokolada''' u 100 g sadrži: * kakao maslac 28 g * mlijeko u prahu 26 g * [[šećer]] 46 g '''Mliječna čokolada''' u 100 g sadrži: * kakao 12 g * mlijeko u prahu 22 g * šećer 48 g * kakao maslac 18 g '''Gorka čokolada''' u 100 g sadrži: * kakao 48 g * kakao maslac 4 g * šećer 48 g [[Datoteka:Čokoladarnica u Olimju, Slovenija.1.jpg|mini|Prodavnica čokolade jedne male porodične fabrike čokolade u Sloveniji]] == Potrošnja čokolade po državama == Potrošnja čokolade po glavi i po [[kilogram]]u za [[2003]]. godinu * [[Datoteka:Flag_of_Switzerland.svg|25px]] [[Švicarska]]: 9,6 * [[Datoteka:Flag_of_Austria.svg|25px]] [[Austrija]]: 9,4 * [[Datoteka:Flag_of_Ireland.svg|25px]] [[Irska]]: 8,8 * [[Datoteka:Flag_of_Norway.svg|25px]] [[Norveška]]: 8,7 * [[Datoteka:Flag_of_the United Kingdom.svg|25px]] [[Velika Britanija]]: 8,6 * [[Datoteka:Flag_of_Germany.svg|25px]] [[Njemačka]]: 8,37 (2004.) * [[Datoteka:Flag_of_Denmark.svg|25px]] [[Danska]]: 7,7 * [[Datoteka:Flag_of_Belgium.svg|25px]] [[Belgija]]: 7,0 * [[Datoteka:Flag_of_Sweden.svg|25px]] [[Švedska]]: 7,0 * [[Datoteka:Flag_of_the United States.svg|25px]] [[SAD]]: 5,4 * [[Datoteka:Flag_of_France.svg|25px]] [[Francuska]]: 4,6 * [[Datoteka:Flag_of_the Netherlands.svg|25px]] [[Holandija]]: 4,4 * [[Datoteka:Flag_of_Italy.svg|25px]] [[Italija]]: 3,4 * [[Datoteka:Flag_of_Greece.svg|25px]] [[Grčka]]: 2,1 * [[Datoteka:Flag_of_Japan.svg|25px]] [[Japan]]: 1,8 * [[Datoteka:Flag_of_Spain.svg|25px]] [[Španija]]: 1,5 * [[Datoteka:Flag_of_Brazil.svg|25px]] [[Brazil]]: 0,8 == Također pogledajte == * [[Milka (čokolada)]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Stub-kulin}} {{Commonscat|Chocolate}} [[Kategorija:Čokolada]] [[Kategorija:Hrana]] [[Kategorija:Slatka jela]] [[Kategorija:Kulinarstvo]] rkgz8wtanfammowpbzh13dgpz70uqvr 0 6002 3894376 3894046 2026-06-05T20:04:33Z KWiki 9400 /* August */ 3894376 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1970. ([[Rimski brojevi|MCMLXX]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1970. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 970. godina 2. milenija, 70. godina 20. stoljeća i prva godina 1970-ih. == Događaji == === Januar === === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 10. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u. === Mart === === April === * [[2. april]] – [[Katar]] postao nezavisan od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. === Maj === * [[10. maj]] – Otvoreno šesto [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.]] * [[24. maj]] – Košarkaška reprezentacija [[SFRJ]] pobijedila [[SAD]] na svjetskom prvenstvu u košarci i postala prvak svijeta. === Juni === === Juli === === August === === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Salvador Allende]] pobijedio na [[Predsjednički izbori u Čileu 1970.|predsjedničkim izborima]] u [[Čile]]u (36,3%). === Novembar === * [[6. novembar]] – [[Italija]] priznala [[Kina|Kinu]] i uspostavila s njom diplomatske odnose. * [[13. novembar]] – U istočnom [[Pakistan]]u [[ciklon]] brzine 190&nbsp;km/h izazvao plimni val koji je odnio 300.000 ljudskih života. Više od tri miliona stanovnika izgubilo imovinu. * [[16. novembar]] – [[Sirija|Sirijski]] predsjednik [[Nuraddin al Atasi]] svrgnut je [[puč]]em. Naslijedio ga je [[Ahmed Chartiv]], a najmoćniji čovjek je bio [[premijer]] [[Hafiz Asad]], koji je 1991. na [[referendum]]u izabran za [[predsjednik]]a s 99,2% glasova. * [[17. novembar]] – [[Luna program]]: Sovjetski savez spušta letjelicu Lunokhod 1 na Mare Imbrium (More kiša) na Mjesecu. To je bio prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo, a spustila ga je letjelica Luna 17. * [[17. novembar]] – [[Douglas Engelbart]] patentira prvi kompjuterski miš. * [[25. novembar]] – Japanski pisac [[Yukio Mishima]] počinio [[harakiri]], javno rutualno samoubistvo u znak protesta protiv "vesternizacije" Japana. * [[27. novembar]] – Drugog dana svog putovanja po zemljama [[Azija|Azije]] i [[Okeanija|Okeanije]] papa [[Pavao VI.]] umalo je stradao u atentatu u [[Manila|Manili]]. U svećenika prerušeni kolumbijski slikar pokušao je nožem ubiti vrhovnog crkvenog poglavara. Očito duševno bolesni čovjek stavljen je pod psihijatrijski nadzor. === Decembar === * [[7. decembar]] – Uvjerljiva pobjeda Avami lige na izborima u Istočnom Pakistanu, pobornika autonomije Bengala (kasnije [[Bangladeš]]), dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je sljedeće godine eskalirala u građanski rat. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] ** [[Michelle Gildernew]], sjevernoirska političarka ** [[Eamonn Walker]], britanski glumac * [[3. januar]] – [[Matt Ross]], američki glumac * [[4. januar]] – [[Maria Kuhlberg]], švedska glumica * [[7. januar]] – [[Magnus Ringman]], švedski novinar * [[12. januar]] – [[Kristin Bengtsson]], švedski nogometaš * [[13. januar]] – [[Marco Pantani]], italijanski biciklist * [[18. januar]] – [[Helena Garabíková]],[[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka * [[19. januar]] ** [[Catarina Eklund]], [[švedska]] [[biatlon]]ka ** [[Christina Eklund]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[24. januar]] – [[Matthew Lillard]], američki glumac * [[30. januar]] – [[Đorđe Popović (političar)|Đorđe Popović]], bosanskohercegovački političar === Februar === * [[2. februar]] – [[Jevgenij Redkin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Bjelorusija|bjeloloruski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. * [[3. februar]] – [[Warwick Davis]], britanski glumac * [[6. februar]] – [[Tanja Miletić Oručević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Pozorište|pozorišna]] režiserka * [[14. februar]] – [[Simon Pegg]], britanski glumac * [[15. februar]] – [[Muamer Zukorlić]], srbijanski islamski teolog i političar * [[17. februar]] ** [[Zbigniew Filip]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac ** [[Paul Ryan (biatlonac)|Paul Ryan]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[24. februar]] – [[Mihaela Cârstoi]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[28. februar]] – [[Daniel Handler]], američki pisac === Mart === * [[5. mart]] ** [[John Frusciante]], američki gitarist ([[Red Hot Chili Peppers]]) ** [[Aleksandar Vučić]], srbijanski političar i državnik * [[10. mart]] – [[Selma Alispahić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica * [[12. mart]] – [[Anna Björk]], švedska glumica * [[15. mart]] – [[Aivo Udras]], estonski [[biatlon]]ac * [[16. mart]] – [[Joakim Berg]], švedski kompozitor i pjevač * [[20. mart]] – [[Edoardo Ballerini]], američki glumac * [[21. mart]] – [[Andžela Brice]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[28. mart]] – [[Vince Vaughn]], američki glumac * [[30. mart]] – [[Signe Trosten]], norveška [[biatlon]]ka === April === * [[4. april]] – [[Mark Kirchner]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac * [[8. april]] – [[Andrej Plenković]], hrvatski političar * [[13. april]] – [[Rick Schroder]], američki glumac * [[14. april]] – [[Faruk Šehić]], bosanskohercegovački književnik * [[17. april]] – [[Catherine Sénart]], kanadska glumica * [[22. april]] – [[Ante Tomić (književnik)|Ante Tomić]], [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i novinar * [[24. april]] – [[Han Myung-hee]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac * [[25. april]] ** [[Jason Lee]], američki glumac ** [[Jason Wiles]], američki glumac * [[29. april]] ** [[Andre Agassi]], američki teniser ** [[Jari Kainulainen]], finski muzičar ** [[Uma Thurman]], američka glumica === Maj === * [[1. maj]] – [[Siegrid Pallhuber]], italijanska [[biatlon]]ka * [[15. maj]] – [[Frank de Boer]], nizozemski nogometaš * [[22. maj]] ** [[Naomi Campbell]], britanska glumica i fotomodel ** [[Natalija Permjakova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[27. maj]] – [[Joseph Fiennes]], britanski glumac * [[28. maj]] – [[Glenn Quinn]], irski glumac * [[29. maj]] – [[Jasna Palić-Picukarić]], hrvatska glumica === Juni === * [[1. juni]] – [[Halina Guńka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[4. juni]] ** [[Deborah Compagnoni]], italijanska alpska skijašica ** [[Izabella Scorupco]], švedska glumica, fotomodel i pjevačica * [[6. juni]] – [[Alejandro Giró]], argentinski [[biatlon]]ac * [[7. juni]] – [[Cafú]], brazilski nogometaš * [[8. juni]] – [[Seu Jorge]], brazilski glumac * [[13. juni]] – [[Rivers Cuomo]], američki muzičar ([[Weezer]]) * [[18. juni]] – [[Adis Bećiragić]], bosanskohercegovački [[košarka]]š i trener * [[19. juni]] – [[Rahul Gandhi]], indijski političar * [[25. juni]] – [[Dorina Pieper]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[26. juni]] ** [[Paul Thomas Anderson]], američki režiser ** [[Chris O'Donnell]], američki glumac === Juli === * [[1. juli]] ** [[Päivi Kallio]], finska [[biatlon]]ka ** [[Tajči]], hrvatska pjevačica * [[8. juli]] – [[Beck Hansen]], američki muzičar * [[19. juli]] – [[Nicola Sturgeon]], škotska političarka * [[21. juli]] – [[Al Dino]], bosanskohercegovački pjevač, tekstopisac i kantautor * [[30. juli]] – [[Christopher Nolan]], britanski režiser i producent * [[31. juli]] – [[Ben Chaplin]], američki glumac === August === * [[7. august]] – [[Michael DeLuise]], američki glumac * [[13. august]] ** [[Bojčo Popov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac ** [[Alan Shearer]], britanski nogometaš * [[20. august]] – [[John Carmack]], američki programer * [[22. august]] ** [[Ricco Groß]], istočnonjemački i njemački biatlonac ** [[Janez Ožbolt]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac * [[23. august]] ** [[Kim Woon-ki]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[biatlon]]ac ** [[River Phoenix]], američki glumac * [[25. august]] – [[Claudia Schiffer]], njemačka manekenka * [[31. august]] ** [[Debbie Gibson]], američka pjevačica i glumica ** [[Nikola Gruevski]], makedonski političar === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Vanna|Ivana Vrdoljak – Vanna]], hrvatska pjevačica * [[7. septembar]] – [[Wiesław Ziemianin]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[8. septembar]] – [[Neko Case]], američka pjevačica i tekstopisac * [[10. septembar]] – [[Nathalie Beausire]], francuska [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[Admir Jamak]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac * [[8. oktobar]] ** [[Matt Damon]], američki glumac ** [[Alem Korkut]], bosanskohercegovački likovni umjetnik * [[9. oktobar]] – [[Jasna Koteska]], sjevernomakedonska spisateljica i filozof * [[24. oktobar]] – [[Mustafa Zvizdić]], bosanskohercegovački književnik * [[25. oktobar]] ** [[Damir Mršić]], bosanskohercegovački košarkaš ** [[János Panyik]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Lynn-Marie Cranage]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka * [[8. novembar]] – [[Zehnija Bulić]], bošnjački književnik * [[14. novembar]] – [[Samir Mujagić]], bosanskohercegovački [[pjevač]], [[tekstopisac]] i [[muzički producent]] * [[15. novembar]] ** [[Uschi Disl]], zapadnonjemačka i njemačka [[biatlon]]ka ** [[Patrick M'Boma]], [[kamerun]]ski [[nogomet]]aš * [[22. novembar]] – [[Véronique Claudel]], francuska [[biatlon]]ka === Decembar === * [[13. decembar]] – [[Gerlinde Kaltenbrunner]], austrijska alpinistica * [[15. decembar]] – [[Michael Shanks]], kanadski glumac * [[16. decembar]] – [[František Jež]], čehoslovački i češki skijaš-skakač * [[20. decembar]] ** [[Nicole de Boer]], kanadska glumica ** [[Jasna Fazlić]], jugoslavenska i američka stonoteniserka * [[27. decembar]] – [[Song Aiqin]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]]-[[Skijaško trčanje|trkačica]] == Umrli == === Januar === * [[3. januar]] – [[Carl Ericson]], švedski glumac * [[15. januar]] ** [[Eric von Gegerfelt]], švedski glumac ** [[Nafija Sarajlić]], bosanskohercegovačka književnica * [[19. januar]] – [[Hamza Humo]], bosanskohercegovački književnik * [[27. januar]] – [[Erich Heckel]], njemački slikar i grafičar === Februar === * [[2. februar]] – [[Bertrand Russell]], engleski filozof, matematičar i društveni reformator * [[15. februar]] – [[Hugh Dowding]], britanski oficir * [[25. februar]] – [[Mark Rothko]], američki umjetnik === Mart === * [[11. mart]] – [[Erle Stanley Gardner]], američki pisac === April === * [[16. april]] – [[Richard Neutra]], američki arhitekt * [[18. april]] – [[Paul Renne (biatlonac)|Paul Renne]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[12. maj]] – [[Nelly Sachs]], njemačka književnica, dobitnica Nobelove nagrade [[1966.]] * [[14. maj]] – [[Billie Burke]], američki glumac * [[16. maj]] – [[Uno Henning]], švedski glumac === Juni === * [[3. juni]] – [[Adrian Conan Doyle]], engleski književnik * [[8. juni]] – [[Abraham Maslow]], američki psiholog * [[11. juni]] – [[Aleksandar Kerenski]], ruski političar * [[15. juni]] – [[Robert Morrison MacIver]], škotski sociolog * [[21. juni]] – [[Sukarno]], indonezijski predsjednik === Juli === * [[4. juli]] – [[Barnett Newman]], američki umjetnik * [[13. juli]] ** [[Roger Edens]], američki kompozitor, filmski producent i glumac ** [[Arthur Miller]], američki pisac === August === === Septembar === * [[1. septembar]] – [[François Mauriac]], francuski književnik * [[8. septembar]] – [[Percy Spencer]], američki izumitelj mikrovalne peći * [[18. septembar]] – [[Jimi Hendrix]], američki rock-muzičar * [[25. septembar]] – [[Erich Maria Remarque]], njemački književnik * [[21. septembar]] – [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac i prvi [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu * [[28. septembar]] – [[Gamal Abdel Naser]], egipatski političar === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Janis Joplin]], američka pjevačica * [[19. oktobar]] – [[Unica Zürn]], njemačka književnica === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Fleming Lynge]], danski pisac * [[9. novembar]] – [[Charles de Gaulle]], francuski general i državnik * [[25. novembar]] – [[Yukio Mishima]], japanski pisac === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Hannes Alfvén]], [[Švedska]] ** [[Louis Néel]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Luis Leloir]], [[Argentina]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Bernard Katz]], [[UK]] ** [[Ulf von Euler]], [[Švedska]] ** [[Julius Axelrod]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Aleksandr Solženjicin]], [[SSSR]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Norman Borlaug]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Paul A. Samuelson]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|1970}} {{Normativna kontrola}} tf2488wluezj4iptyu3wrmoxx889pj8 0 14992 3894375 3810630 2026-06-05T20:03:38Z KWiki 9400 3894375 wikitext text/x-wiki {{AugustKalendar}} '''22. august / kolovoz (22. 8)''' jest 234. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (235. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 131 dan. == Događaji == * [[1485]] – [[Bitka na Bosvortskom polju]]; kraj [[Ratovi ruža|Ratova ruža]]. * [[1642]] – Početak [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]]. * [[1957]] – U [[Baden]]u počelo prvo [[Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo 1957.|Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo]]. * [[1910]] – Potpisan [[Japansko-korejski sporazum 1910.|Japansko-korejski sporazum]], kojim je formalizovana aneksija Koreje od Japana. * [[1911]] – Ukradena ''[[Mona Lisa]]''. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1854]] – [[Milan Obrenović (kralj)|Milan Obrenović]], vladar Srbije * [[1874]] – [[Max Scheler]], njemački filozof * [[1893]] – [[Dorothy Parker]], američka književnica === 20. vijek === * [[1902]] – [[Leni Riefenstahl]], njemačka plesačica, glumica, fotograf, filmski režiser i producent * [[1920]] – [[Karlheinz Stockhausen]], njemački kompozitor * [[1944.]] ** [[Jonathan Chaffee]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac ** [[Dennis Donahue]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[1951]] – [[Hansruedi Süssli]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1970.]] ** [[Ricco Groß]], istočnonjemački i njemački biatlonac ** [[Janez Ožbolt]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac * [[1992]] – [[Ema Burgić]], bosanskohercegovačka teniserka * [[1993]] – [[Laura Dahlmeier]], njemačka biatlonka * [[1997]] – [[Megan Bankes]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1485]] – [[Rikard III, kralj Engleske|Rikard III]], [[Spisak engleskih kraljeva|kralj Engleske]] * [[1988]] – [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac * [[1992]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica * [[2023]] – [[Toto Cutugno]], [[italija]]nski pjevač == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|22 August}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/22 Na današnji dan (22. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-22/ Na današnji dan (22. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|august022]] gwtzk0z48vrqaea5j92eyuevgew8sxw 4 19126 3894394 3891354 2026-06-06T00:48:47Z GoodBosnian 170315 /* Komentari */ 3894394 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23^rd of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) s25f4huspjur6nqdc6novrf6lbdbhdc 3 38243 3894726 3892698 2026-06-06T10:23:46Z MediaWiki message delivery 64602 /* Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar */ novi odlomak 3894726 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) : Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:22, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) : Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje. ::Možete li mi pojasniti razloge, sta podrazumijevate pod tim nije relevantna? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-23817-45|&#126;2026-23817-45]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-23817-45|talk]]) 17:24, 18 april 2026 (CEST) == Ciklus stijena == Zašto se nemože postaviti članak en.Wikipedia Rock cycle=Ciklus stijena (kao na ostalim Wiki) jer bs.wiki signalizira da ga smatra nekonsruktivnim, iako kod ostalih rahat uspijeva? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:15, 24 april 2026 (CEST) :To mi nije poznato. Napravite članak, pa ću pogledati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:47, 24 april 2026 (CEST) ::Davno je bio gotov! Kako da Vam ga dostavim? [[Korisnik:Schalabeiser|Schalabeiser]] ([[Razgovor s korisnikom:Schalabeiser|razgovor]]) 14:54, 24 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Nove stranice operatora i regulatora električne energije == Veliki pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]], Kreirao sam 2 stranice za: https://bs.wikipedia.org/wiki/Operator_za_obnovljive_izvore_energije_i_efikasnu_kogeneraciju https://bs.wikipedia.org/wiki/Regulatorna_komisija_za_energiju_u_Federaciji_Bosne_i_Hercegovine Pa bih te zamolio da ih odobriš ako je sve uredu. Hvala puno [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:56, 9 maj 2026 (CEST) :Pregledano i odobreno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:40, 9 maj 2026 (CEST) ::Hvala puno @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] Ja ću u narednom periodu raditi malo na stranicama za institucije, pogotovo ove velike koje nedostaju u energetskom sektoru BiH, kao što je DERK i druge. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 20:34, 9 maj 2026 (CEST) == Poništavanje članka o Ivi Robiću == Pozdrav AnToni, Voljela bih imati informaciju zašto su dijelovi članka koje sam napravila o Ivi Robiću poništeni? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 14:16, 19 maj 2026 (CEST) :Greškom! Sorry! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:59, 19 maj 2026 (CEST) == Premještaj članka == Pozdrav Antoni, Mogu li te zamoliti da prihvatiš izmjene i premjestiš stranicu kako stoji? Hvala puno https://bs.wikipedia.org/wiki/Goran_Valka [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 11:21, 2 juni 2026 (CEST) == Final Reminder: Submission of Local Winners for Feminism and Folklore 2026 == Dear Feminism and Folklore organiser, This is a friendly reminder that the deadline for submitting the names and details of your local winners for '''Feminism and Folklore 2026''' is '''5 June 2026'''. Please ensure that your community's [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|winner information]] is submitted before this date. Communities that do not provide their winner data by the deadline will unfortunately not be eligible for prize distribution, and the international organizing team will not be able to accommodate late submissions received after 5 June 2026. Thank you for your prompt attention to this matter and for your participation in the campaign. Best regards, '''Feminism and Folklore International Organizing Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 04:09, 3 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf2026&oldid=30627457 --> == Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&oldid=30642952 --> re19y36wfyl73hdit4e08g0kgj29umd 0 52241 3894304 3839508 2026-06-05T12:56:26Z Panasko 146730 3894304 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Milomir Odović | slika = Milomir Odović (cropped).png | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja|1955|3|26}} | rodnigrad = [[Ilijaš]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | rodnadržava = | datumsmrti = {{Datum smrti i godine|2020|12|15|1955|3|26}} | gradsmrti = [[Sarajevo]] | državasmrti = [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | visina = | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|lijevo krilo]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = <br />–1974. | omladinskipogoni = Sloga Ilijaš<br />[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | godine1 = 1974–1984. | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 230 (22) | godine2 = 1985–1986. | klubovi2 = [[Linz FC|Linz]] | nastupi(golovi)2 = 55 (7) | godine3 = 1986–1988. | klubovi3 = [[SV Spittal/Drau]] | nastupi(golovi)3 = 31 (4) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | trenergodine = 2003–2004.<br />2005–2007.<br />2007–2008.<br />2009–2010.<br />2011.<br />2011–2012.<br />2012–2013.<br />2013−2014.<br />2014–2015.<br />2015.<br />2016.<br />2016–2017.<br />2018. | trenerklubovi = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]<br />[[FK Slavija|Slavija]]<br />[[FK Borac Banja Luka|Borac]]<br />[[FK Slavija|Slavija]]<br />[[FK Velež Mostar|Velež]]<br />[[NK GOŠK Gabela|GOŠK]]<br />[[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda]]<br />[[FK Rudar Kakanj|Rudar]]<br />[[NK Čelik|Čelik]]<br />[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]<br />[[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]]<br />[[FK Slavija|Slavija]]<br />[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | zadnjeuređivanje = 5. juni 2026 }} '''Milomir Odović''' (26. mart 1955 – 15. decembar 2020) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]ni menadžer, najpoznatiji je po svojim igračkim i menadžerskim danima u klubu [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]], gdje je legenda kluba.<ref>{{cite web|url=https://1921.ba/milomir-odovic-oda-2-283|title=Milomir Odović – Oda|website=1921.ba|access-date=27 March 2020|author=Nedim Kreštalica}}</ref> Rođen je u [[Ilijaš]]u ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]). Karijeru je započeo kao nogometaš u rodnom gradu. Kao mladi talenat prelazi u [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] 1974. Odigrao je 230 ligaških utakmica i postigao 22 gola za klub u kojem je igrao 11 godina. Poslje profesionalne karijere postaje trener. Najprije je bio trener NK Ozren Semizovac 1999. Radio je kao trener FK Željezničar do sezone 2003/2004. Nakon odlaska iz Željezničara radi kao trener u FK Slavija sa kojom ostvaruje najveći uspjeh u historiji kluba osvajanjem trećeg mjesta u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] u sezoni 2006/07 i plasmanom u [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]. Međutim nakon lošeg starta u sezoni 2007/08. daje otkaz, a ubrzo postaje trener Borca iz Banje Luke sa kojim je izborio plasman u Premijer ligu BiH. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.worldfootball.net/player_summary/milomir-odovic/ Milomir Odović] na ''worldfootball.net'' {{Treneri FK Željezničar Sarajevo}} {{Treneri Čelika}} {{Treneri Veleža}} {{DEFAULTSORT:Odović, Milomir}} [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Biografije, Ilijaš]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Čelika]] [[Kategorija:Treneri Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] j1vys13lkrtv3dh34wstxdxghy1arwn 0 61185 3894361 3830620 2026-06-05T16:49:56Z Drexbos 182211 3894361 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nervous system diagram-de.svg|mini|350px|Nervni sistem čovjeka]] '''Nervni sistem''' ili '''živčani sistem''' ([[latinski jezik|lat.]] ''systema nervosum'') uključuje cjelokupnost svih [[Neuron|nervnih]] i glijinih ćelija u jednom [[organizam|organizmu]], njihov raspored i međusobne veze. To je [[Organ (anatomija)|organski]] sistem kod višećelijskih [[životinja]], čija je uloga u prikupljanju podataka o okolini i [[Organizam (biologija)|organizmu]], njihova obrada i optimalna reakcija na energiju primljenih draži.<ref>{{cite book |first1=LJ. |last1=Berberović |last2=Hadžiselimović |first2=R. |last3= Dizdarević |first3= I. |title=Medicinska antropologija |edition=1. |publisher=Svjetlost, Sarajevo |year=1987 |isbn=86-01-00364-8}}</ref> Nervni sistem, dakle, učestvuje u prijemu, provođenju i obradi prikupljenih informacija o vanjskoj i unutrašnjoj sredini i odgovoru organizma na primljene impulse. Uz [[endokrini sistem|sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem]], nervni sistem je osnova za održavanje cjelovitosti i samoregulaciju živih bića, odnosno održavanja [[homeostaza|homeostaze]]. Njegova uloga počiva na jednoj od osnovnih [[osobina]] živih bića - osjetljivosti (podražajnosti, iritabilnosti).<ref>Kandel E- R., Schwartz J. H., Jessel T. M., Eds. (2000): Principles of Neural Science, 2: Nerve cells and behavior. McGraw-Hill Professional. {{ISBN|978-0-8385-7701-1}}.</ref><ref>Finger S (2001): Origins of neuroscience: a history of explorations into brain function, 1: The brain in antiquity. Oxford Univ. Press. {{ISBN|978-0-19-514694-3}}.</ref> ==Organizacija i funkcija== [[Datoteka:Neuron0.jpg|mini|300px|Prikaz multipolarnog neurona kičmenjaka:<br> 1. dendrit<br> 2. akson<br> 3. Ranvijeova suženja (čvorovi)<br> 4. terminalni završeci aksona<br> 5. mijelinski omotač (Švanova ćelija, oligodendrocit)<br> 6. tijelo neurona<br> 7. jedro ]] [[Datoteka:NSdiagram.svg|mini|right|520px|Dijagram glavnih dijelova [[kičmenjak|kičmenjačkog]] nervnog sistema]] Osnovna organizacijska i funkcijska jedinica nervnog sistema je nervna je ćelija ili [[neuron]]. Sastoji se od zvjezdastog tijela sa jedrom i nervnih nastavaka. To su *(1) kratki - drvoliko razgranati dendrit i *(2) duži neurit ili nervno vlakno, koji se na kraju također grana. Dendriti prenose impulse (podsticaje, podražaje) ka tijelu neurona, a aksoni - od tijela ka dendritu susjednog neurona ili efektoru. Međusobni spoj susjednih nervnih ćelija ostvaruje se funkcionalnom vezom dendrita jedne sa neuritom druge i to preko [[sinapsa|sinapse]] ili spojnice.<ref>Nikoletseas M. M. (2010): Behavioral and neural plasticity. {{ISBN|978-1453789452}}.</ref> Periferni nervi sastavljeni su od aksona koji se pružaju čitavom njihovom dužinom pa kod čovjeka mogu dostići dužinu i preko 1 m. [[Mozak|Moždane]] i moždinske nerve čine snopovi kratkih aksona, a u osjećajnim i autonomnim nervima, tijela neurona se udružuju u specijalne čvoriće - ganglije.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref> Prenošenje nervnih impulsa duž neurona ostvaruje se proticanjem naelektrisanih čestica - [[ion]]a kroz membranu neurita. Nepobuđena nervna ćelija je električno [[polarnost|polarizirana]] jer unutrašnju i spoljnu stranu njene opne odlikuju različiti - pozitivni i negativni naboji. To je posljedica razlika u koncentraciji [[natrij]]evih i [[kalij]]evih iona na suprotnim stranama opne. Visoka unutrašnja koncentracija kalija, a niska natrija, praćena je obrnutim smjerom njihovih vanjskih koncentracija. U momentu podražaja, mijenja se raspored [[molekula]] u membrani pa ona postaje propustljiva za izlazeće kalijeve i ulazeće natrijeve ione. Membrana gubi polarizaciju, depolarizira se – a nastali električni naboj ([[akcijski potencijal]]) dovodi do promjene odnosa koncentracija ovih iona u njenom susjednom dijelu, koji se također depolarizira. Depolarizirani dio membrane je elektronegativan u odnosu na polarizirani. Zato se između njih stvara strujno kolo, pa se receptorski impuls širi kao val depolarizacija, koji brzo napreduje duž nerva. Jedno od osnovnih svojstava nervnih ćelija je da reagiraju po principu "sve ili ništa", tj. svoju punu funkciju ostvaruju već na samom pragu nadražaja. Za normalno funkcioniranje nervnog sistema posebno je značajna sposobnost međusobne primopredaje bioelektričnih impulsa nervnih ćelija. Stvorene podsticaje draženi neuron šalje u obliku slabih, ali brzih vibracija električnog napona ka sinapsama, koje ga vežu sa ostalim dijelovima nervnog sistema. Međutim, primljeni nadražaj ne prenosi se u prispjelom bioelektričnom obliku, nego posredstvom posebnih hemijskih supstanci koje imaju ulogu [[neurotransmiter]]a ili neuromedijatora. Postoji više supstanci sa takvim svojstvima, od kojih su najčešći [[acetilholin]] i [[noradrenalin]]. Na samim krajevima finih ogranaka presinaptskog [[neurit]]a nalaze se mala proširenja - terminalni dugmići, promjera oko 1 mikrometar. U njima je veliki broj sinaptskih mješaka, ispunjenih jednim od [[neurotransmiter|neuromedijatora]]. Kada akcijski potencijal stigne do vršnog proširenja, sinapsni mješci kreću prema membrani dugmića, stapaju se s njom i izbacuju svoj sadržaj u sinapsnu pukotinu. Oslobođena posrednička supstanca dospijeva do membrane narednog [[neuron]]a i nadražuje ga. Izlučeni medijator veoma brzo razlažu odgovarajući [[enzim]]i, koji se nalaze u sinapsnoj pukotini. Osim širenja nadražaja u sinapsama postoje i procesi suprotnog djelovanja, tj. inhibicij njegovog rasprostiranja. Inhibicijske sinapse djeluju na principu povećanja polarizacije, a ne depolarizacije. Taj proces omogućavaju inhibitorni medijatori, kao što je gama-aminobuterna kiselina ([[GABA]]), npr. time je kompletiran sistem provođenja, ubrzavanja i usporavanja toka nervnih impulsa. Posebna osobenost aksona [[kičmenjak]]a je da, pored vlastitih membrana, imaju i posebne ovojnice. Bijela ili mijelinska nervna vlakna imaju omotač od [[lipid]]ne materije [[mijelin]]a, koji im daje karakterističnu sedefastu boju. Ulaze u sastav većine perifernih moždano-moždinskih nerava. Na njihovom mijelinskom omotaču, u dosta pravilnim razmacima, javljaju se nemijelinizirana - tzv. Ranvijeova (Renvier) suženja, bez te ovojnice, koju nemaju ni razgranati završeci aksona. U mijelinskim nervnim vlaknima depolarizacija zahvata samo neizolirane dijelove (Ranvijeova suženja) što znatno ubrzava tok impulsa. Siva ili nervna vlakna nemaju mijelinski omotač, a nalaze se u nervima unutrašnjih organa. Bez obzira na sponenute razlike, sva nervna vlakna imaju i vlastitu tanku spoljnu opnu ćelijske građe, koja se označava kao Schwannova (Švanova) ovojnica. U centralnom nervnom sistemu nalaze se i glije - posebne ćelije koje su značajne za njegov [[metabolizam]], rasprostiranje nadražaja i podešavanje stupnja nadražljivosti. ==Tipovi nervnog sistema== [[Datoteka:Esquemes sistema nerviós.PNG|thumb|right|240px|Tipovi nervnog sistema kod različitih organizacijskih tipova [[životinja]] – odozgo:<br> mrežasti<br> vrpčasti<br> ganglijski<br>cjevasti.]] Skup svih nervnih ćelija organizma čini njegov nervni sistem. Organizacija nervnog sistema javlja se u dva osnovna oblika ili tipa: *(1) difuzni ili sistem nervnih spletova i *(2) centralizirani nervni sistem ===Difuzni nervni sistem=== Difuzni nervni sistem sastavljen je od mrežasto povezanih nervnih ćelija, među kojima se izvorni nadražaj ravnomjerno rasprostire u svim pravcima. U procesu koncentričnog širenja, intenzitet nadražaja postepeno opada i na izvjesnoj udaljenosti od podraženog mjesta potpuno se gubi. Nervni spletovi jedini su tip nervnog sistema [[dupljari|dupljara]], ali se, skupa sa centraliziranim sistemom, susreću i kod svih viših životinjskih skupina, kod kojih funkcioniraju nezavisno od osnovnog sistema. Kod [[kičmenjak]]a, npr. nalaze se u [[srce|srcu]] i [[crijevo|crijevnom]] zidu. ===Centralizirani nervni sistem=== Ovakvi, složeni nervni sistemi uključuju nervne ćelije koje su mjestimično grupirane u nervne centre, obično udaljene od receptornih i efektornih ćelija i organa. Sa tjelesnom periferijom povezani su veoma dugim nervnim vlaknima (aksonima). U njima provođenje nervnih impulsa nije neprekidan (kontinuiran), nego povremen - ritmički proces. Za razliku od difuznog sistema, ovdje se nadražaj ili akcijski potencijal prenosi bez opadanja intenziteta. Po samoj svojoj građi, svako nervno vlakno moglo bi provoditi nadražaj u oba smjera. Međutim, periferna nervna vlakna odlikuju se jednostavnijim provođenjem impulsa. Aferentna ili uzlazna (ushodna) vlakna provode podražaje centripetalno, tj. od periferije organizma ka odgovarajućim nervnim centrima, a eferentna ili silazna (nishodna) - centrifugalno, odnosno od nervnih centara ka perifernim organima. Budući da ushodna vlakna, ustvari, provode impulse od receptora do nervnih centara, česće se označavaju kao osjećajna ili senzorna. Silazna vlakna prosljeđuju nervni impuls iz nervnih centara ka efektorima pa se zovu pokretačka ili motorna. Na osnovu plana građe, razlikuju se tri tipa centraliziranog nervnog sistema: *vrpčasti, *ganglijski i *cjevasti. ====Vrpčasti nervni sistem==== Vrpčasti nervni sistem najjednostavniji je i evolucijski najprimitivniji tip centraliziranog nervnog sistema, a javlja se kod pljosnatih glista, kao sto su [[metilj]]i i virnjaci ([[planarija|planarije]]), npr. i nižih [[mehkušci|mehkušaca]]. U njemu su nervne ćelije grupirane u uzdužne trake, koje su u prednjem, a rjeđe i na zadnjem kraju spojene poprečnim vezama. ====Ganglijski nervni sistem==== U najrazvijenijem stupnju susreće se u ljestvičastom obliku kod člankovitih [[glista]] i [[zglavkar]]a. U svakom njihovom članku (segmentu) nalazi se po par nervnih čvorova: ganglija. One su medusobno povezane poprečnim nervnim vlaknima, a ponekad i djelimično ili potpuno spojene. Skupa sa čulnim ćelijama i [[mišić]]ima svog segmenta čine potpunu i vrlo samostalnu reakcijsku cjelinu. Međutim, uzdužna nervna vlakna, koja sve parove ganglija povezuju u jedinstvenu ljestvicu, omogućuju koordinirane pokrete susjednih članaka i cijelog organizma. Kod viših oblika ustrojstva ovakvog nervnog sistema, ganglije u člancima su funkcijski podređene "moždanim" ganglijama, iako još uvijek imaju samostalne funkcije, koje "mozak" samo pokreće ili koči. ====Cjevasti nervni sistem==== Cjevasti nervni sistem, i u svom najjednostavnijem obliku, znatno je funkcijski složeniji od prethodnih. Imaju ga [[hordati]], u obliku duge i zadebljale nervne cijevi, na leđnoj strani tijela. Prednji dio izdiferenciran je u petodjelni [[mozak]], a ostatak čini [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]]. Stepen njihove razvijenosti u direktnoj vezi je sa stepenom [[evolucija|evolucijskog]] razvoja i funkcijskim osobenostima receptorskih i efektorskih organa. U najrazvijenijem obliku javlja se kod čovjeka. Moždano-moždinska nervna cijev je zaštićena [[hrskavica|hrskavicom]] ili još moćnijim koštanim [[skelet]]om. Njenu neposrednu unutrašnju zaštitu od nepovoljnih spoljnih uticaja osiguravaju posebne opne. Putem bogato razgranate mreže [[krv]]nih sudova one istovremeno učestvuju i u ishrani i disanju nervnog tkiva. [[Riba|Ribe]] imaju samo jednu takvu opnu, [[vodozemci]], [[gmizavci]] i [[ptica|ptice]] po dvije, a [[sisar]]i tri. Spolja je tvrda opna (''dura''), a na moždano-moždinsku površinu, uključujući i moždane vijuge i nabore, neposredno naliježe meka opna Između njih je paučinasta opna. Sav prostor između opni, moždane šupljine (4 moždane komore) i kanal kičmene moždine ispunjava moždano-moždinska ili cerebrospinalna tečnost. Iz [[mozak|mozga]] polazi 10-12 pari snažnih moždanih nerava, koji po prirodi svoje funkcije mogu biti: *senzorni, *motorni i *mješoviti.<br> Iz kičmene moždine polaze moždinski nervi, koji su redovno mješoviti. Njihov broj varira po klasama [[kičmenjak]]a, da bi kod čovjeka iznosio 31 par. Ovaj tip nervnog sistema obuhvata brojne pojedinačne, jednostavne i najsloženije, ali međusobno hijerarhijski povezane cjeline, koje nakon prijema nadražaja iz receptora, uskladuju odgovarajuće funkcije i aktivnosti organizma. Dijele se na: *moždano-moždinski (cerebrospinalni) i *autonornni (vegetativni) dio. U okviru moždano-moždinskog su: *[[centralni nervni sistem]] (CNS) i *[[periferni nervni sistem]] (PNS). CNS čine [[mozak]] i [[kičmena moždina]], a PNS svi živci koji izlaze iz mozga (moždani ili cerebralni) i kičmene moždine (moždinski ili spinalni). Oni reguliraju voljne aktivnosti [[mišić]]a glave i udova, te kretanje u prostoru, zbog čega se ovaj dio nervnog sistema označava i kao somatski (tjelesni). Autonomni dio nervnog sistema, iako je u vezi sa centralnim, djeluje samostalno, bez učešća volje ili svijesti. Budući da kontrolira rad unutrašnjih organa, koji održavaju najbitnije [[život]]ne, tj. vegetativne funkcije, poznat je i pod nazivom vegetativni ([[latinski jezik|lat.]] ''vegetus'' = živ, ždrav). Njegova vlakna dopiru i u [[koža|kožu]]. Prema međusobnim razlikama u ustrojstvu i funkciji, autonomni dio nervnog sistema dijeli se na: *simpatikusni i *parasimpatikusni <br>Osnovu simapatikusnog nervnog sistema čini simpatikusovo stablo - dva povezana lanca parnih ganglija duž bokova kičmene moždine i ganglije među utrobnim organima. U parasimpatikusni sistem uključeni su 10. moždani živac ("lutalac" ili ''vagus'') kompleks krstačno-moždinskih nerava, a njegove ganglije su u unutrašnjiln organima koje inerviraju. Djelovanje simpatikusa i parasimpatikusa međusobno je antagonističko - iste funkcije jedan podstiče ("simpatizira"), a druge koči. Zato je stepen usaglašenosti njihovog djelovanja izuzetno značajan za normalno odvijanje svih životnih procesa. Centri autonomnog dijela nervnog sistema nalaze se u kičmenoj i produženoj moždini, a oni glavni u međumozgu. To omogućava da se njegovo djelovanja usklađuje i nadopunjuje sa funkcijama CNS. ==Sistem provođenja i obrade informacija u PNS i CNS== [[neuron|Međuneuronske veze]] u centralnom nervnom sistemu najćešće nisu jednostavne. Na ulazu u kičmenu moždinu, uzlazna nervna vlakna granaju se tako da svaka grana može obrazovati vlastitu sinapsnu vezu, preko koje se dolazeći nadražaji prenose do odgovarajućih centara. U kičmenoj i produženoj moždini takoder postoje i mnogobrojni posrednički neuroni, koji primaju nadražaje od perifernih nervnih ćelija i prosljeđuju ih centralnim neuronima. Iste takve pojave prisutne su i u silaznom putu prenošenja nervnih impulsa. Takva razuđenost sinapsi i odnosi među neuronima omgućuju da jedna [[nervna ćelija]] može uspostaviti vezu sa mnoštvom drugih, iz različitih dijelova centralnog nervnog sistema ili sa receptorima raznih dijelova tijela. Osjećajni (senzorni) i pokretački (motorni) sistem prijema i provođenja nervnih impulsa omogućava usaglašeno funkcioniranje svih veza između receptora i efektora. Čine ga *(1) senzorni, *(2) motorni i * (3) mješoviti (senzorno-motomi) nervi, te (4) odgovarajuće oblasti CNS. Od 12 pari mozdanih živaca čovjeka 3 su senzorna, 5 motornih i 4 mješovita. Svi (31 par) moždinski nervi su, međutim, isključivo mješoviti. Senzoma vlakna svakog od njih ulaze u zadnje rogove [[kičmena moždina|kičmene moždine]], a motorna izlaze iz prednjih. Ćelijsko tijelo motornih [[neuron]]a nalazi se u sivoj masi, a senzornih u dva niza ganglija simpatikusnog stabla. Iza ganglije, u smjeru receptora i efektora, obje vrste vlakana svakog živca ujedinjuju se u mješoviti, koji se zatim dijeli na dvije - također mješovite grane. Jedna od njih inervira leđni region, a druga [[koža|kožu]] i [[mišić]]e trbušne i bočne strane tijela i [[noga|udova]]. Moždana kontrola motornih i senzornih funkcija odvija se u strogo određenim oblastima kore velikog [[mozak|mozga]]. Svi ti dijelovi sive mase međusobno su povezani, kako unutar svake hemisfere, tako i među odgovarajućim dijelovima dviju hemisfera. Nervnim putevima, istovremeno su povezani i sa centrima u bijeloj masi i nižim centrima u međumozgu, malom mozgu, produženoj i kičmenoj moždini. Na taj način, a preko senzomih i motomih [[neuron]]a, te vegetativnog dijela nervnog sistema, kora velikog mozga je u vezi sa svim dijelovima tijela. Kako svakoj njegovoj oblasti precizno odgovara projekcija senzornih i motornih funkcija određenih dijelova tijela, ova podrucja označavaju se kao '''projekcijske oblasti'''. Na osnovu toga da li se u njima završavaju senzorn ili iz njih polaze motorni putevi impulsa, dijele se na senzorne i motorne. Sve motorne oblasti smještene su sa prednje strane centralne vijuge, a sa njene stražnje strane su odgovarajuće senzorne oblasti za kožu i [[mišić]]e. Njihov redoslijed je podudaran sa motornim, ali su prostorno raspoređene tako kao da je čovjek "projektiran" naglavačke. Pritom svaka hemisfera kontrolira funkcije suprotne strane tijela. U prihvatanju i analizi prispjelih senzornih infonnacija, pored kore velikog mozga, navažniju ulogu ima '''[[talamus]]''' (vidni brežuljak). Taj dio međumozga izuzetno je značajan senzitivni centar, koji je povezan sa putevima za duboku ili nesvjesnu i površinsku ili svjesnu osjećajnost, kao i korom velikog mozga. U talamusu se slijevaju informacije [[vid]]a, [[sluh]]a, ravnoteže, [[miris]]a i [[kožna čula|kožnih čula]]. U senzornim centrima nalaze se svojevrsni "šifranti", tj. tumači i analizatori prispjelih impulsa, koji tek nakon preciznog "prijevoda" dobijaju puno značenje i kvalitet informacije. Zato se senzorne projekcijske oblasti označavaju i kao analizatori [[čulo|čula]]. '''Integracijske nervne funkcije''' počivaju na sposobnosti određenih grupa [[neuron]]a ili nervnih centara da, istovremeno ili u slijedu, primaju mnogobrojne ulazne (senzorne) poruke. Zatim, u analizi i sređivanju primljenih poruka, ovi centri stiču opći uvid u situaciju u kojoj se organizam nalazi. Zahvaljujući tome, putem motornog odgovora, oni, automatski ili hotimično, mogu prilagoditi aktivnosti efektora, čiji je krajnji cilj održavanje funkcionalne cjelovitosti organizma. Glavne objedinjujuće funkcije odvijaju se u kori velikog mozga, a duž kičmene i produžene moždine one su na nivou refleksnih aktivnosti. [[Refleks]]i su najjednostavnije integracijske funkcije CNS, koje obuhvataju preko 90% ukupnih aktivnosti nervnog sistema čovjeka. Osnova njihove uspostave je [[refleksni luk]], u koji ulaze *(1) receptor, *(2) osjećajno nervno vlakno, *(3) pokretačko nervno vlakno i *(4) efektor.<br>Monosinapsni refleksni lukovi uključuju satno po jedan senzomi i motorni [[neuron]], a kod polisinapsnih, između njih nalazi se i najmanje još jedan međuneuron. '''Asocijacijske nervne oblasti''' supovezujuće funkdje koje omogućavaju spajanje i smisleno povezivanje međusobno uvjetovanih najviših sposobnosti nervnog sistema. Te oblasti, koje također mogu biti motorne i senzorne, kod čovjeka nalaze se u čeonim, sljepoočnim i potiljačnim režnjevima kore velikog mozga. Formiraju se postupno, nakon rođenja i to poslije svih senzornih i motornih projekcijskih oblasti. Za njih su vezane najsloženije psihičke aktivnosti čovjeka, medu kojima je i [[inteligencija]]. Ona se zasniva na sposobnosti povezivanja podražaja koji su primljeni u različitim projekcijskim oblastima i programiranju svrsishodnog odgovora organizma u novonastalim situacijama. U asocijacijskim oblastima su i centri za [[govor]], [[pamćenje]] i dr. Posebna asocijacijska vlakna označena kao poprečne spojnice ili "komisutni putevi", povezuju odgovarajuće centre dviju hemisfera i određene centre unutar svake od njih. Jedan od većih snopova takvih nervnih vlakana nalazi se u "moždanoj gredi", koja spaja lijevu i desnu hemisferu velikog mozga - centrale svih voljnih, autonomnih i najviših [[psihologija|psihičkih]] funkcija nervnog sistema. == Evolucija == Tokom [[evolucija|evolucije]] i nakon razvitka višećelijskih živih bića iz jednoćelijskih, došlo je i do jasne tendencije u životinjskom carstvu ka koncentraciji određenih [[ćelija]] i specijalizaciji dijelova nervnog sistema. Dok su kod primitivnih životinja određeni pojedinačni neuroni imali posebne funkcije (npr. neuron koji je davao impuls za kretanje životinje i elementarnih pokreta tijela crva), kod visoko kompleksnih nervnih sistema i do nekoliko milijardi međusobno povezanih neurona izvršavaju posebne zadatke. U nervnim sistemima sa centralnim ganglijama (jezgrama) može se izvršiti podjela na neurone koji provode podražaj u aferencama (od senzora do [[mozak|mozga]]) i eferencama (od mozga do efektora, npr. [[mišić]]a). ==Patologija== {{glavni|Neurologija}} {{također pogledajte|Psihijatrija}} [[Datoteka:CNS protection.jpg|thumb|267x267px|Slojevi koji štite mozak i kičmenu moždinu.]] Centralni nervni sistem je zaštićen velikim fizičkim i hemijskim barijerama. Fizički, mozak i kičmena moždina su okruženi čvrstim [[Moždane opne|meningealnim]] membranama i zatvoreni su u kosti [[Lobanja|lobanje]] i [[Kičma|kičme]], koji zajedno formiraju snažan fizički štit. Hemijski, mozak i kičmena moždina su izolirani [[Krvno-moždana barijera|krvno-moždanom barijerom]], koja sprječava većinu vrsta hemikalija da pređu iz krvotoka u unutrašnjost CNS-a. Ove zaštite na mnogo načina čine CNS manje osjetljivim od PNS-a; međutim s druge strane, oštećenja CNS-a obično imaju ozbiljnije posljedice. Iako živci obično leže duboko ispod kože osim na nekoliko mjesta kao što je [[ulnarni živac]] u blizini zgloba lakta, oni su još uvijek relativno izloženi fizičkom oštećenju, što može uzrokovati bol, gubitak osjećaja ili gubitak kontrole mišića. Oštećenje nerava može biti uzrokovano i otokom ili modricama na mjestima gdje živac prolazi kroz čvrsti koštani kanal, kao što se dešava kod [[Sindrom karpalnog kanala|sindroma karpalnog kanala]]. Ako je živac potpuno presječen, često će se [[Neuroregeneracija|regenerirati]], ali za duge živce ovaj proces može potrajati mjesecima. Pored fizičkog oštećenja, [[periferna neuropatija]] može biti uzrokovana mnogim drugim medicinskim problemima, uključujući genetska stanja, metabolička stanja kao što je [[dijabetes]], upalna stanja kao što je [[Guillain-Barréov sindrom]], nedostatak vitamina, zarazne bolesti poput [[Lepra|lepre]] ili [[zoster]]a, ili trovanja toksinima kao što su teški metali. Mnogi slučajevi nemaju uzrok koji se može identifikovati i nazivaju se [[Idiopatska bolest|idiopatskim]]. Također je moguće da nervi privremeno izgube funkciju, što rezultira ukočenošću – uobičajeni uzroci uključuju mehanički pritisak, pad temperature ili hemijske interakcije s [[Lokalni anestetik|lokalnim anesteticima]] kao što je [[lidokain]]. Fizičko oštećenje kičmene moždine može dovesti do [[Paraliza|gubitka osjećaja ili pokreta]]. Ako ozljeda kičme ne uzrokuje ništa gore od otoka, simptomi mogu biti prolazni, ali ako su nervna vlakna u kičmi stvarno uništena, gubitak funkcije je obično trajan. Eksperimentalna istraživanja su pokazala da kičmena nervna vlakna pokušavaju da ponovo izrastu na isti način kao i nervna vlakna, ali u kičmenoj moždini uništavanje tkiva obično proizvodi ožiljno tkivo kroz koje nervi koji ponovo rastu ne mogu da prodru. == Također pogledajte == *[[Neuron]] *[[Nerv]] * [[Periferni nervni sistem]] *[[Simpatički nervni sistem]] *[[Parasimpatički nervni sistem]] * [[Refleksi kod čovjeka]] * [[Autonomni nervni sistem]] *[[Refleksni luk]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20170708165531/http://thehumanbrainproject.org/ * [https://web.archive.org/web/20170708165531/http://thehumanbrainproject.org/ The Human Brain Project Homepage] {{Commonscat|Nervous system}} {{Nervni sistem}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Neuronauka]] [[Kategorija:Sistemi organa]] c41938eddjie5mcqigrmh2kzc4l5qda 0 61187 3894346 3812271 2026-06-05T14:27:12Z Drexbos 182211 /* Također pogledajte */ 3894346 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Neuron0.jpg|mini|300px|Shema multipolarne nervne ćelije kičmenjaka<br> 1. [[dendrit]],<br> 2. [[akson]],<br> 3. [[Ranvijerov čvor|Ranvijerova suženja]] (čvorovi),<br> 4. terminalni završeci aksona,<br> 5. mijelinski omotač ([[Švanova ćelija]], [[oligodendrocit]]),<br> 6. tijelo neurona,<br> 7. [[jedro]]. ]] '''Neuroni''' su nervne ćelije koje imaju ulogu provodnika (konduktora) nadražaja od receptora do [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS), a odatle do odgovarajućih ćelija i organa ([[efektor]]i) koji će odreagirati na nadražaj. Imaju i ulogu prijenosa i skladištenja informacija u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Neuroni se sastoje od: * tijela (soma) sa koga polaze * dvije vrste nastavaka: ** [[dendrit]]i i ** [[akson]]i (neuriti ili nervna vlakna).<ref>Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1986): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00364-8}}.</ref> <ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref> '''Dendriti''' ([[grčki jezik|grč.]] ''dendros'' = drvo) su kratki, drvoliko razgranati nastavci koji nadražaj dovode do tijela neurona.<br> '''Akson''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''axon'' = osovina) ili neurit (nervno vlakno) je neparan nastavak koji se samo na kraju grana. Akson nadražaj odvodi od tijela neurona prema sljedećem neuronu, obično preko dendrita. Akson koji se nalazi van nervnih centara je obavijen omotačem nazvanim mijelinski omotač, koji je prisutan kod [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] dok je kod [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] relativno rijedak. Taj omotač daje vlaknima bijelu boju, dok nervna vlakna sa malo mijelina izgledaju sivo. Mijelinski omotač obrazuju Švanove ćelije tako što naležu na akson i obmotavaju se oko njega. Omotač se obrazuje od segmenata između kojih su prekidi nazvani Ranvijerovi čvorovi. == Vrste neurona == Neuroni se prema '''broju nastavaka''' koji polaze sa tijela dijele na: * unipolarne (pseudounipolarne), * bipolarne i * multipolarne. Unipolarni neuroni imaju samo jedan nastavak, i to akson, dok dendriti ne postoje; nalaze se u sluzokoži čula mirisa kičmenjaka. Bipolarni imaju dva nastavka - dendrit i akson, i ima ih u spinalnoj gangliji kičmenjaka. Multipolarni imaju veći broj dendrita i jedan akson; nalaze se u CNS-u kičmenjaka. Prema '''pravcu prenošenja nadražaja''' razlikuju se tri vrste neurona : * senzitivni, * motorni i * asocijacijski. Senzitivni neuroni prenose nadražaj od receptora do odgovarajućih centara u CNS-u, a motorni prenose nadražaj od centara u CNS-u do efektora. Asocijativni neuroni (umetnuti) se nalaze u CNS-u i prenose nadražaj od senzitivnih ka motornim neuronima. Prema '''obliku ćelijskog tijela''' neuroni se dijele na: sferične, ovalne, piramidalne, stelatne, vretenaste, zrnaste, kruškaste, košaraste itd. <ref name=":0">{{Cite book|last=Anđelković|first=Zlatibor|title=HISTOLOGIJA: tekst i atlas|collaboration=et al|publisher=Galaksijanis|year=2021|isbn=978-86-6233-383-4|location=Niš|pages=147, 148}}</ref> Prema '''dužini aksona''' neuroni se dijele na Goldži tip 1 i Goldži tip 2. Goldži tip 1 neuroni imaju veliko tijelo i dugačak akson, dok neuroni Goldži tip 2 imaju malo tijelo i kratak akson.<ref name=":0" /> Neuroni se mogu podijeliti i prema '''vrsti neurotransmitera''' koje stvaraju i oslobađaju na sinapsama. Tako se razlikuju holinergički, adrenergički, noradrenergički, serotonergički, dopaminergički itd. <ref name=":0" /> ==Ostale životinje== Neuron se naziva ''identificiranim'' ako posjeduje svojstva koja ga razlikuju od svih ostalih [[neuron]]a u istoj životinji — svojstva kao što su lokacija, [[neurotransmiter]]ska aktivnost, obrazac [[ekspresija gena| ekspresije gena]] i povezanost — i ako svaki pojedinačni [[organizam]], koji pripada istoj vrsti ima tačno jedan neuron s istim skupom svojstava. <ref name=Hoyle>{{Cite book|title=Identified neurons and behavior of arthropods |publisher=Plenum Press |year=1977 |isbn=978-0-306-31001-0 |vauthors=Hoyle G, Wiersma CA }}</ref> U nervnim sistemima [[kičmenjak]]a, vrlo malo neurona je "identifikovano" u ovom smislu. Istraživači vjeruju da ljudi nemaju nijedan — ali u jednostavnijim [[nervni sistem|nervnim sistemima]], neki ili svi neuroni mogu biti tako jedinstveni.<ref name=Wormbook>{{Cite web |title=Wormbook: Specification of the nervous system |url=http://www.wormbook.org/chapters/www_specnervsys/specnervsys.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717081646/http://www.wormbook.org/chapters/www_specnervsys/specnervsys.html |archive-date=2011-07-17 }}</ref> Kod [[kičmenjak]]a, najpoznatiji identifikovani neuroni su gigantske [[Mauthnerova ćelija|Mauthnerove ćelije]] [[riba]].<ref name=Stein>{{Cite book|title=Neurons, Networks, and Motor Behavior |last=Stein |first=PSG |publisher=MIT Press |date=1999 |isbn=978-0-262-69227-4}}</ref>{{rp|38–44}} Svaka riba ima dvije Mauthnerove ćelije, smještene u donjem dijelu moždanog stabla, jednu na lijevoj i jednu na desnoj strani. Svaka Mauthnerova ćelija ima [[akson]] koji se ukršta, inervira (stimulira) neurone na istom nivou mozga, a zatim putuje kroz [[kičmena moždina| kičmenu moždinu]], stvarajući brojne veze usput. [[Sinapsa|Sinapse]] koje generira Mauthnerova ćelija toliko su snažne da jedan [[akcijski potencijal]] izaziva veliki odgovor u: u roku od nekoliko milisekundi riba savija svoje tijelo u [[Mauthnerova ćelija|C-oblik]], zatim se ispravlja, čime se brzo pokreće naprijed. Funkcionalno, [[raakcija napad i bijeg|ovo je brzi odgovor na bijeg]], koji se najlakše pokreće jakim zvučnim talasom ili talasom pritiska koji udara u organ bočne linije ribe. Mauthnerove ćelije nisu jedini identifikovani neuroni kod riba — postoji još oko 20 tipova, uključujući parove "analoga Mauthnerovih ćelija" u svakom segmentnom jezgru kičmene moždine. Iako je Mauthnerova ćelija sposobna sama izazvati reakciju bijega, u kontekstu uobičajenog ponašanja druge vrste ćelija obično doprinose oblikovanju amplitude i smjera reakcije. Mauthnerove ćelije opisane su kao [[komandni neuron|komandni neuroni]]. Komandni neuron je posebna vrsta identificiranog neurona, definirana kao neuron koji je sposoban sam pokrenuti određeno ponašanje.<ref name=Stein/>{{rp|112}} Takvi neuroni najčešće se pojavljuju u sistemima brzog bijega različitih vrsta — [[džinovski akson lignje]] i [[džinovska sinapsa lignje]], korišteni za pionirske eksperimente u [[neurofiziologija|neurofiziologiji]], zbog svoje ogromne veličine, oba učestvuju u krugu brzog bijega lignje. Međutim, koncept komandnog neurona postao je kontroverzan zbog nalaza studija koje pokazuju da su neki neuroni koji su u početku izgledali kao da odgovaraju opisu zapravo bili sposobni izazvati reakciju samo u ograničenom skupu okolnosti.<ref name=Simmons43>{{Cite book|title=Nerve Cells and Animal Behaviour |url=https://archive.org/details/nervecellsanimal00simm_659 |url-access=limited |publisher=Cambridge University Press |year=1999 |isbn=978-0-521-62726-9 |page=[https://archive.org/details/nervecellsanimal00simm_659/page/n53 43] |vauthors=Simmons PJ, Young D }}</ref> Kod organizama sa [[radijalna simetrija|radijalnom simetrijom]], [[nervna mreža|nervne mreže]] služe nervnom sistemu. Nema mozga ili centraliziranog područja glave, već međusobno povezani neuroni raspoređeni u nervnim mrežama. Oni se nalaze kod [[Cnidaria]], [[Ctenophora]] i [[Echinodermata]]. ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije}} [[Herofil]] (335–280. p.n.e.) opisao je funkcije [[očni nerv|optičkog nerva]] u vidu i [[okulomotorni nerv|okulomotornog nerva]] u pokretu oka. Analiza nerva u [[lobanja|lobanji]] omogućila mu je da razlikuje [[rvni sud|krvne sudove]] i nerve ([[starogrčki|grc]]: νεῦρον – neuron" = niz, biljno vlakno, nerv"). Moderna istraživanja nisu potvrdila hipotezu [[William Cullen|Williama Cullena]] iz 1785. godine koja povezuje mentalna stanja s fizičkim živcima,<ref>{{cite book |last1 = Pickering |first1 = Neil |year = 2006 |title = The Metaphor of Mental Illness |url = https://books.google.com/books?id=9JnuZHxvHykC |series = International perspectives in philosophy and psychiatry |publisher = Oxford University Press |page = 99 |isbn = 978-0-19-853087-9 |access-date = 27 May 2023 |quote = [...] William Cullen [...] as early as 1785 [...] postulated that certain mental disorders were the result of some unknown physical change in the nerves, for which he coined the term neurosis. This term has since quite altered its meaning, as it now refers not to a state of the nerves but to a nervous state. }}</ref> Iako se popularna ili laička medicina i dalje može pozivati na "živce" pri dijagnosticiranju ili okrivljavanju bilo kakve [[psihologija|psihološke]] brige ili oklijevanja, kao u uobičajenim tradicionalnim frazama "moji jadni živci ": Naprimjer: <ref>{{cite book |last1 = Austen |first1 = Jane |editor-last1 = Spacks |editor-first1 = Patricia Meyer |year = 2010 |orig-date = 1813 |title = Pride and Prejudice: An Annotated Edition | url = https://books.google.com/books?id=1m9b-G7csR0C |location = Cambridge, Massachusetts |publisher = Harvard University Press |page = 32 |isbn = 978-0-674-04916-1 |access-date = 27 May 2023}}</ref> {{Citat|„Gospodine Bennet, kako možete tako zlostavljati vlastitu djecu? Uživate u tome da me uznemirujete. Nemate sažaljenja za moje jadne živce.“ [...] „Griješite me, draga moja. Imam veliko poštovanje prema vašim živcima. Oni su moji stari prijatelji. Čula sam vas kako ih s pažnjom spominjete barem ovih dvadeset godina.“ <ref>{{cite book |last1 = Austen |first1 = Jane |editor-last1 = Spacks |editor-first1 = Patricia Meyer |year = 2010 |orig-date = 1813 |title = Pride and Prejudice: An Annotated Edition | url = https://books.google.com/books?id=1m9b-G7csR0C |location = Cambridge, Massachusetts |publisher = Harvard University Press |page = 32 |isbn = 978-0-674-04916-1 |access-date = 27 May 2023}} </ref>}} == Također pogledajte == *[[Nervni sistem]] *[[CNS]] *[[PNS]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Neuron}} {{Commonscat|Neuroscience}} {{Tipovi ljudskih ćelija pretežno ektodermnog porijekla}} {{Nervni sistem}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Neuronauka]] [[Kategorija:Ćelije]] [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Neurologija]] [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] [[Kategorija:Periferni nervni sistem]] cj0igqao51zi7xcmxh4t7yapjl0pgpt 3894347 3894346 2026-06-05T14:30:08Z Drexbos 182211 /* Ostale životinje */ 3894347 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Neuron0.jpg|mini|300px|Shema multipolarne nervne ćelije kičmenjaka<br> 1. [[dendrit]],<br> 2. [[akson]],<br> 3. [[Ranvijerov čvor|Ranvijerova suženja]] (čvorovi),<br> 4. terminalni završeci aksona,<br> 5. mijelinski omotač ([[Švanova ćelija]], [[oligodendrocit]]),<br> 6. tijelo neurona,<br> 7. [[jedro]]. ]] '''Neuroni''' su nervne ćelije koje imaju ulogu provodnika (konduktora) nadražaja od receptora do [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS), a odatle do odgovarajućih ćelija i organa ([[efektor]]i) koji će odreagirati na nadražaj. Imaju i ulogu prijenosa i skladištenja informacija u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Neuroni se sastoje od: * tijela (soma) sa koga polaze * dvije vrste nastavaka: ** [[dendrit]]i i ** [[akson]]i (neuriti ili nervna vlakna).<ref>Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1986): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00364-8}}.</ref> <ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref> '''Dendriti''' ([[grčki jezik|grč.]] ''dendros'' = drvo) su kratki, drvoliko razgranati nastavci koji nadražaj dovode do tijela neurona.<br> '''Akson''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''axon'' = osovina) ili neurit (nervno vlakno) je neparan nastavak koji se samo na kraju grana. Akson nadražaj odvodi od tijela neurona prema sljedećem neuronu, obično preko dendrita. Akson koji se nalazi van nervnih centara je obavijen omotačem nazvanim mijelinski omotač, koji je prisutan kod [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] dok je kod [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] relativno rijedak. Taj omotač daje vlaknima bijelu boju, dok nervna vlakna sa malo mijelina izgledaju sivo. Mijelinski omotač obrazuju Švanove ćelije tako što naležu na akson i obmotavaju se oko njega. Omotač se obrazuje od segmenata između kojih su prekidi nazvani Ranvijerovi čvorovi. == Vrste neurona == Neuroni se prema '''broju nastavaka''' koji polaze sa tijela dijele na: * unipolarne (pseudounipolarne), * bipolarne i * multipolarne. Unipolarni neuroni imaju samo jedan nastavak, i to akson, dok dendriti ne postoje; nalaze se u sluzokoži čula mirisa kičmenjaka. Bipolarni imaju dva nastavka - dendrit i akson, i ima ih u spinalnoj gangliji kičmenjaka. Multipolarni imaju veći broj dendrita i jedan akson; nalaze se u CNS-u kičmenjaka. Prema '''pravcu prenošenja nadražaja''' razlikuju se tri vrste neurona : * senzitivni, * motorni i * asocijacijski. Senzitivni neuroni prenose nadražaj od receptora do odgovarajućih centara u CNS-u, a motorni prenose nadražaj od centara u CNS-u do efektora. Asocijativni neuroni (umetnuti) se nalaze u CNS-u i prenose nadražaj od senzitivnih ka motornim neuronima. Prema '''obliku ćelijskog tijela''' neuroni se dijele na: sferične, ovalne, piramidalne, stelatne, vretenaste, zrnaste, kruškaste, košaraste itd. <ref name=":0">{{Cite book|last=Anđelković|first=Zlatibor|title=HISTOLOGIJA: tekst i atlas|collaboration=et al|publisher=Galaksijanis|year=2021|isbn=978-86-6233-383-4|location=Niš|pages=147, 148}}</ref> Prema '''dužini aksona''' neuroni se dijele na Goldži tip 1 i Goldži tip 2. Goldži tip 1 neuroni imaju veliko tijelo i dugačak akson, dok neuroni Goldži tip 2 imaju malo tijelo i kratak akson.<ref name=":0" /> Neuroni se mogu podijeliti i prema '''vrsti neurotransmitera''' koje stvaraju i oslobađaju na sinapsama. Tako se razlikuju holinergički, adrenergički, noradrenergički, serotonergički, dopaminergički itd. <ref name=":0" /> ==Ostale životinje== Neuron se naziva ''identificiranim'' ako posjeduje svojstva koja ga razlikuju od svih ostalih [[neuron]]a u istoj životinji — svojstva kao što su lokacija, [[neurotransmiter]]ska aktivnost, obrazac [[ekspresija gena| ekspresije gena]] i povezanost — i ako svaki pojedinačni [[organizam]], koji pripada istoj vrsti ima tačno jedan neuron s istim skupom svojstava. <ref name=Hoyle>{{Cite book|title=Identified neurons and behavior of arthropods |publisher=Plenum Press |year=1977 |isbn=978-0-306-31001-0 |vauthors=Hoyle G, Wiersma CA }}</ref> U nervnim sistemima [[kičmenjak]]a, vrlo malo neurona je "identifikovano" u ovom smislu. Istraživači vjeruju da ljudi nemaju nijedan — ali u jednostavnijim [[nervni sistem|nervnim sistemima]], neki ili svi neuroni mogu biti tako jedinstveni.<ref name=Wormbook>{{Cite web |title=Wormbook: Specification of the nervous system |url=http://www.wormbook.org/chapters/www_specnervsys/specnervsys.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717081646/http://www.wormbook.org/chapters/www_specnervsys/specnervsys.html |archive-date=2011-07-17 }}</ref> Kod [[kičmenjak]]a, najpoznatiji identifikovani neuroni su gigantske [[Mauthnerova ćelija|Mauthnerove ćelije]] [[riba]].<ref name=Stein>{{Cite book|title=Neurons, Networks, and Motor Behavior |last=Stein |first=PSG |publisher=MIT Press |date=1999 |isbn=978-0-262-69227-4}}</ref>{{rp|38–44}} Svaka riba ima dvije Mauthnerove ćelije, smještene u donjem dijelu moždanog stabla, jednu na lijevoj i jednu na desnoj strani. Svaka Mauthnerova ćelija ima [[akson]] koji se ukršta, inervira (stimulira) neurone na istom nivou mozga, a zatim putuje kroz [[kičmena moždina| kičmenu moždinu]], stvarajući brojne veze usput. [[Sinapsa|Sinapse]] koje generira Mauthnerova ćelija toliko su snažne da jedan [[akcijski potencijal]] izaziva veliki odgovor u: u roku od nekoliko milisekundi riba savija svoje tijelo u [[Mauthnerova ćelija|C-oblik]], zatim se ispravlja, čime se brzo pokreće naprijed. Funkcionalno, [[Reakcija borbe ili bijega|ovo je brzi odgovor na bijeg]], koji se najlakše pokreće jakim zvučnim talasom ili talasom pritiska koji udara u organ bočne linije ribe. Mauthnerove ćelije nisu jedini identifikovani neuroni kod riba — postoji još oko 20 tipova, uključujući parove "analoga Mauthnerovih ćelija" u svakom segmentnom jezgru kičmene moždine. Iako je Mauthnerova ćelija sposobna sama izazvati reakciju bijega, u kontekstu uobičajenog ponašanja druge vrste ćelija obično doprinose oblikovanju amplitude i smjera reakcije. Mauthnerove ćelije opisane su kao [[komandni neuron|komandni neuroni]]. Komandni neuron je posebna vrsta identificiranog neurona, definirana kao neuron koji je sposoban sam pokrenuti određeno ponašanje.<ref name=Stein/>{{rp|112}} Takvi neuroni najčešće se pojavljuju u sistemima brzog bijega različitih vrsta — [[džinovski akson lignje]] i [[džinovska sinapsa lignje]], korišteni za pionirske eksperimente u [[neurofiziologija|neurofiziologiji]], zbog svoje ogromne veličine, oba učestvuju u krugu brzog bijega lignje. Međutim, koncept komandnog neurona postao je kontroverzan zbog nalaza studija koje pokazuju da su neki neuroni koji su u početku izgledali kao da odgovaraju opisu zapravo bili sposobni izazvati reakciju samo u ograničenom skupu okolnosti.<ref name=Simmons43>{{Cite book|title=Nerve Cells and Animal Behaviour |url=https://archive.org/details/nervecellsanimal00simm_659 |url-access=limited |publisher=Cambridge University Press |year=1999 |isbn=978-0-521-62726-9 |page=[https://archive.org/details/nervecellsanimal00simm_659/page/n53 43] |vauthors=Simmons PJ, Young D }}</ref> Kod organizama sa [[radijalna simetrija|radijalnom simetrijom]], [[nervna mreža|nervne mreže]] služe nervnom sistemu. Nema mozga ili centraliziranog područja glave, već međusobno povezani neuroni raspoređeni u nervnim mrežama. Oni se nalaze kod [[Cnidaria]], [[Ctenophora]] i [[Echinodermata]]. ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije}} [[Herofil]] (335–280. p.n.e.) opisao je funkcije [[očni nerv|optičkog nerva]] u vidu i [[okulomotorni nerv|okulomotornog nerva]] u pokretu oka. Analiza nerva u [[lobanja|lobanji]] omogućila mu je da razlikuje [[rvni sud|krvne sudove]] i nerve ([[starogrčki|grc]]: νεῦρον – neuron" = niz, biljno vlakno, nerv"). Moderna istraživanja nisu potvrdila hipotezu [[William Cullen|Williama Cullena]] iz 1785. godine koja povezuje mentalna stanja s fizičkim živcima,<ref>{{cite book |last1 = Pickering |first1 = Neil |year = 2006 |title = The Metaphor of Mental Illness |url = https://books.google.com/books?id=9JnuZHxvHykC |series = International perspectives in philosophy and psychiatry |publisher = Oxford University Press |page = 99 |isbn = 978-0-19-853087-9 |access-date = 27 May 2023 |quote = [...] William Cullen [...] as early as 1785 [...] postulated that certain mental disorders were the result of some unknown physical change in the nerves, for which he coined the term neurosis. This term has since quite altered its meaning, as it now refers not to a state of the nerves but to a nervous state. }}</ref> Iako se popularna ili laička medicina i dalje može pozivati na "živce" pri dijagnosticiranju ili okrivljavanju bilo kakve [[psihologija|psihološke]] brige ili oklijevanja, kao u uobičajenim tradicionalnim frazama "moji jadni živci ": Naprimjer: <ref>{{cite book |last1 = Austen |first1 = Jane |editor-last1 = Spacks |editor-first1 = Patricia Meyer |year = 2010 |orig-date = 1813 |title = Pride and Prejudice: An Annotated Edition | url = https://books.google.com/books?id=1m9b-G7csR0C |location = Cambridge, Massachusetts |publisher = Harvard University Press |page = 32 |isbn = 978-0-674-04916-1 |access-date = 27 May 2023}}</ref> {{Citat|„Gospodine Bennet, kako možete tako zlostavljati vlastitu djecu? Uživate u tome da me uznemirujete. Nemate sažaljenja za moje jadne živce.“ [...] „Griješite me, draga moja. Imam veliko poštovanje prema vašim živcima. Oni su moji stari prijatelji. Čula sam vas kako ih s pažnjom spominjete barem ovih dvadeset godina.“ <ref>{{cite book |last1 = Austen |first1 = Jane |editor-last1 = Spacks |editor-first1 = Patricia Meyer |year = 2010 |orig-date = 1813 |title = Pride and Prejudice: An Annotated Edition | url = https://books.google.com/books?id=1m9b-G7csR0C |location = Cambridge, Massachusetts |publisher = Harvard University Press |page = 32 |isbn = 978-0-674-04916-1 |access-date = 27 May 2023}} </ref>}} == Također pogledajte == *[[Nervni sistem]] *[[CNS]] *[[PNS]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Neuron}} {{Commonscat|Neuroscience}} {{Tipovi ljudskih ćelija pretežno ektodermnog porijekla}} {{Nervni sistem}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Neuronauka]] [[Kategorija:Ćelije]] [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Neurologija]] [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] [[Kategorija:Periferni nervni sistem]] oaopqryx2b3n6813aijpdm0bjuu8p02 3894348 3894347 2026-06-05T14:35:03Z Drexbos 182211 3894348 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Neuron0.jpg|mini|300px|Shema multipolarne nervne ćelije kičmenjaka<br> 1. [[dendrit]],<br> 2. [[akson]],<br> 3. [[Ranvijerov čvor|Ranvijerova suženja]] (čvorovi),<br> 4. terminalni završeci aksona,<br> 5. mijelinski omotač ([[Švanova ćelija]], [[oligodendrocit]]),<br> 6. tijelo neurona,<br> 7. [[ćelijsko jedro|jedro]]. ]] '''Neuroni''' su nervne ćelije koje imaju ulogu provodnika (konduktora) nadražaja od receptora do [[CNS|centralnog nervnog sistema]] (CNS), a odatle do odgovarajućih ćelija i organa ([[efektor]]i) koji će odreagirati na nadražaj. Imaju i ulogu prijenosa i skladištenja informacija u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Neuroni se sastoje od: * tijela (soma) sa koga polaze * dvije vrste nastavaka: ** [[dendrit]]i i ** [[akson]]i (neuriti ili nervna vlakna).<ref>Berberović Lj., Hadžiselimović R., Dizdarević I. (1986): Medicinska antropologija. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00364-8}}.</ref> <ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.</ref> '''Dendriti''' ([[grčki jezik|grč.]] ''dendros'' = drvo) su kratki, drvoliko razgranati nastavci koji nadražaj dovode do tijela neurona.<br> '''Akson''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''axon'' = osovina) ili neurit (nervno vlakno) je neparan nastavak koji se samo na kraju grana. Akson nadražaj odvodi od tijela neurona prema sljedećem neuronu, obično preko dendrita. Akson koji se nalazi van nervnih centara je obavijen omotačem nazvanim mijelinski omotač, koji je prisutan kod [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] dok je kod [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] relativno rijedak. Taj omotač daje vlaknima bijelu boju, dok nervna vlakna sa malo mijelina izgledaju sivo. Mijelinski omotač obrazuju Švanove ćelije tako što naležu na akson i obmotavaju se oko njega. Omotač se obrazuje od segmenata između kojih su prekidi nazvani Ranvijerovi čvorovi. == Vrste neurona == Neuroni se prema '''broju nastavaka''' koji polaze sa tijela dijele na: * unipolarne (pseudounipolarne), * bipolarne i * multipolarne. Unipolarni neuroni imaju samo jedan nastavak, i to akson, dok dendriti ne postoje; nalaze se u sluzokoži čula mirisa kičmenjaka. Bipolarni imaju dva nastavka - dendrit i akson, i ima ih u spinalnoj gangliji kičmenjaka. Multipolarni imaju veći broj dendrita i jedan akson; nalaze se u CNS-u kičmenjaka. Prema '''pravcu prenošenja nadražaja''' razlikuju se tri vrste neurona : * senzitivni, * motorni i * asocijacijski. Senzitivni neuroni prenose nadražaj od receptora do odgovarajućih centara u CNS-u, a motorni prenose nadražaj od centara u CNS-u do efektora. Asocijativni neuroni (umetnuti) se nalaze u CNS-u i prenose nadražaj od senzitivnih ka motornim neuronima. Prema '''obliku ćelijskog tijela''' neuroni se dijele na: sferične, ovalne, piramidalne, stelatne, vretenaste, zrnaste, kruškaste, košaraste itd. <ref name=":0">{{Cite book|last=Anđelković|first=Zlatibor|title=HISTOLOGIJA: tekst i atlas|collaboration=et al|publisher=Galaksijanis|year=2021|isbn=978-86-6233-383-4|location=Niš|pages=147, 148}}</ref> Prema '''dužini aksona''' neuroni se dijele na Goldži tip 1 i Goldži tip 2. Goldži tip 1 neuroni imaju veliko tijelo i dugačak akson, dok neuroni Goldži tip 2 imaju malo tijelo i kratak akson.<ref name=":0" /> Neuroni se mogu podijeliti i prema '''vrsti neurotransmitera''' koje stvaraju i oslobađaju na sinapsama. Tako se razlikuju holinergički, adrenergički, noradrenergički, serotonergički, dopaminergički itd. <ref name=":0" /> ==Ostale životinje== Neuron se naziva ''identificiranim'' ako posjeduje svojstva koja ga razlikuju od svih ostalih [[neuron]]a u istoj životinji — svojstva kao što su lokacija, [[neurotransmiter]]ska aktivnost, obrazac [[ekspresija gena| ekspresije gena]] i povezanost — i ako svaki pojedinačni [[organizam]], koji pripada istoj vrsti ima tačno jedan neuron s istim skupom svojstava. <ref name=Hoyle>{{Cite book|title=Identified neurons and behavior of arthropods |publisher=Plenum Press |year=1977 |isbn=978-0-306-31001-0 |vauthors=Hoyle G, Wiersma CA }}</ref> U nervnim sistemima [[kičmenjak]]a, vrlo malo neurona je "identifikovano" u ovom smislu. Istraživači vjeruju da ljudi nemaju nijedan — ali u jednostavnijim [[nervni sistem|nervnim sistemima]], neki ili svi neuroni mogu biti tako jedinstveni.<ref name=Wormbook>{{Cite web |title=Wormbook: Specification of the nervous system |url=http://www.wormbook.org/chapters/www_specnervsys/specnervsys.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717081646/http://www.wormbook.org/chapters/www_specnervsys/specnervsys.html |archive-date=2011-07-17 }}</ref> Kod [[kičmenjak]]a, najpoznatiji identifikovani neuroni su gigantske [[Mauthnerova ćelija|Mauthnerove ćelije]] [[riba]].<ref name=Stein>{{Cite book|title=Neurons, Networks, and Motor Behavior |last=Stein |first=PSG |publisher=MIT Press |date=1999 |isbn=978-0-262-69227-4}}</ref>{{rp|38–44}} Svaka riba ima dvije Mauthnerove ćelije, smještene u donjem dijelu moždanog stabla, jednu na lijevoj i jednu na desnoj strani. Svaka Mauthnerova ćelija ima [[akson]] koji se ukršta, inervira (stimulira) neurone na istom nivou mozga, a zatim putuje kroz [[kičmena moždina| kičmenu moždinu]], stvarajući brojne veze usput. [[Sinapsa|Sinapse]] koje generira Mauthnerova ćelija toliko su snažne da jedan [[akcijski potencijal]] izaziva veliki odgovor u: u roku od nekoliko milisekundi riba savija svoje tijelo u [[Mauthnerova ćelija|C-oblik]], zatim se ispravlja, čime se brzo pokreće naprijed. Funkcionalno, [[Reakcija borbe ili bijega|ovo je brzi odgovor na bijeg]], koji se najlakše pokreće jakim zvučnim talasom ili talasom pritiska koji udara u organ bočne linije ribe. Mauthnerove ćelije nisu jedini identifikovani neuroni kod riba — postoji još oko 20 tipova, uključujući parove "analoga Mauthnerovih ćelija" u svakom segmentnom jezgru kičmene moždine. Iako je Mauthnerova ćelija sposobna sama izazvati reakciju bijega, u kontekstu uobičajenog ponašanja druge vrste ćelija obično doprinose oblikovanju amplitude i smjera reakcije. Mauthnerove ćelije opisane su kao [[komandni neuron|komandni neuroni]]. Komandni neuron je posebna vrsta identificiranog neurona, definirana kao neuron koji je sposoban sam pokrenuti određeno ponašanje.<ref name=Stein/>{{rp|112}} Takvi neuroni najčešće se pojavljuju u sistemima brzog bijega različitih vrsta — [[džinovski akson lignje]] i [[džinovska sinapsa lignje]], korišteni za pionirske eksperimente u [[neurofiziologija|neurofiziologiji]], zbog svoje ogromne veličine, oba učestvuju u krugu brzog bijega lignje. Međutim, koncept komandnog neurona postao je kontroverzan zbog nalaza studija koje pokazuju da su neki neuroni koji su u početku izgledali kao da odgovaraju opisu zapravo bili sposobni izazvati reakciju samo u ograničenom skupu okolnosti.<ref name=Simmons43>{{Cite book|title=Nerve Cells and Animal Behaviour |url=https://archive.org/details/nervecellsanimal00simm_659 |url-access=limited |publisher=Cambridge University Press |year=1999 |isbn=978-0-521-62726-9 |page=[https://archive.org/details/nervecellsanimal00simm_659/page/n53 43] |vauthors=Simmons PJ, Young D }}</ref> Kod organizama sa [[radijalna simetrija|radijalnom simetrijom]], [[nervna mreža|nervne mreže]] služe nervnom sistemu. Nema mozga ili centraliziranog područja glave, već međusobno povezani neuroni raspoređeni u nervnim mrežama. Oni se nalaze kod [[Cnidaria]], [[Ctenophora]] i [[Echinodermata]]. ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije}} [[Herofil]] (335–280. p.n.e.) opisao je funkcije [[očni nerv|optičkog nerva]] u vidu i [[okulomotorni nerv|okulomotornog nerva]] u pokretu oka. Analiza nerva u [[lobanja|lobanji]] omogućila mu je da razlikuje [[rvni sud|krvne sudove]] i nerve ([[starogrčki|grc]]: νεῦρον – neuron" = niz, biljno vlakno, nerv"). Moderna istraživanja nisu potvrdila hipotezu [[William Cullen|Williama Cullena]] iz 1785. godine koja povezuje mentalna stanja s fizičkim živcima,<ref>{{cite book |last1 = Pickering |first1 = Neil |year = 2006 |title = The Metaphor of Mental Illness |url = https://books.google.com/books?id=9JnuZHxvHykC |series = International perspectives in philosophy and psychiatry |publisher = Oxford University Press |page = 99 |isbn = 978-0-19-853087-9 |access-date = 27 May 2023 |quote = [...] William Cullen [...] as early as 1785 [...] postulated that certain mental disorders were the result of some unknown physical change in the nerves, for which he coined the term neurosis. This term has since quite altered its meaning, as it now refers not to a state of the nerves but to a nervous state. }}</ref> Iako se popularna ili laička medicina i dalje može pozivati na "živce" pri dijagnosticiranju ili okrivljavanju bilo kakve [[psihologija|psihološke]] brige ili oklijevanja, kao u uobičajenim tradicionalnim frazama "moji jadni živci ": Naprimjer: <ref>{{cite book |last1 = Austen |first1 = Jane |editor-last1 = Spacks |editor-first1 = Patricia Meyer |year = 2010 |orig-date = 1813 |title = Pride and Prejudice: An Annotated Edition | url = https://books.google.com/books?id=1m9b-G7csR0C |location = Cambridge, Massachusetts |publisher = Harvard University Press |page = 32 |isbn = 978-0-674-04916-1 |access-date = 27 May 2023}}</ref> {{Citat|„Gospodine Bennet, kako možete tako zlostavljati vlastitu djecu? Uživate u tome da me uznemirujete. Nemate sažaljenja za moje jadne živce.“ [...] „Griješite me, draga moja. Imam veliko poštovanje prema vašim živcima. Oni su moji stari prijatelji. Čula sam vas kako ih s pažnjom spominjete barem ovih dvadeset godina.“ <ref>{{cite book |last1 = Austen |first1 = Jane |editor-last1 = Spacks |editor-first1 = Patricia Meyer |year = 2010 |orig-date = 1813 |title = Pride and Prejudice: An Annotated Edition | url = https://books.google.com/books?id=1m9b-G7csR0C |location = Cambridge, Massachusetts |publisher = Harvard University Press |page = 32 |isbn = 978-0-674-04916-1 |access-date = 27 May 2023}} </ref>}} == Također pogledajte == *[[Nervni sistem]] *[[CNS]] *[[PNS]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Neuron}} {{Commonscat|Neuroscience}} {{Tipovi ljudskih ćelija pretežno ektodermnog porijekla}} {{Nervni sistem}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Neuronauka]] [[Kategorija:Ćelije]] [[Kategorija:Biologija]] [[Kategorija:Neurologija]] [[Kategorija:Centralni nervni sistem]] [[Kategorija:Periferni nervni sistem]] qqiydy471k3cbez4gism38db00qbchs 0 83701 3894342 3852397 2026-06-05T14:11:31Z Panasko 146730 3894342 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Amer Osmanagić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|3|7}} | rodnigrad = [[Janja]] | rodnadržava = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Vezni igrač|vezni]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997–2001.<br />2001–2007. | omladinskipogoni = [[FK Partizan]] | godine1 = 2007–2008. | klubovi1 = [[FK Teleoptik Zemun|Teleoptik]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 2008–2012. | klubovi2 = [[OFK Beograd|Beograd]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 2009–2010. | klubovi3 = [[FK Velež Mostar|Velež]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 2010–2011. | klubovi4 = [[Zagłębie Lubin]] | nastupi(golovi)4 = | godine5 = 2012. | klubovi5 = [[FK Haugesund|Haugesund]] | nastupi(golovi)5 = | godine6 = 2013–2014. | klubovi6 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)6 = | godine7 = 2014–2015. | klubovi7 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)7 = | godine8 = 2015. | klubovi8 = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] | nastupi(golovi)8 = | godine9 = 2015–2016. | klubovi9 = [[FK Novi Pazar|Novi Pazar]] | nastupi(golovi)9 = | godine10 = 2016–2017. | klubovi10 = [[FK Zemun|Zemun]] | nastupi(golovi)10 = | godine11 = 2017–2018. | klubovi11 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)11 = | godine12 = 2018–2019. | klubovi12 = [[FK Zvijezda 09|Zvijezda 09]] | nastupi(golovi)12 = | godine13 = 2019–2020. | klubovi13 = [[Kalamata FC|Kalamata]] | nastupi(golovi)13 = | godine14 = 2020–2021. | klubovi14 = [[Triglia FC|Triglia]] | nastupi(golovi)14 = | godine15 = 2021–2022. | klubovi15 = [[OFK Vršac|Vršac]] | nastupi(golovi)15 = | godine16 = 2022– | klubovi16 = [[Kačer Belanovica]] | nastupi(golovi)16 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2007. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | nacionalnegodine2 = 2007–2008. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (0) | nacionalnegodine3 = 2008–2009. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 3 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 5. juni 2026 }} '''Amer Osmanagić''' ([[Janja]], 7. marta 1989), [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] fudbaler [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|prvoligaša]] [[FK Sarajevo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/amer-osmanagic/profil/spieler/70188|title=Amer Osmanagic - Player profile|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=2026-06-05}}</ref>. Ponikao u pionirima tuzlanske Slobode i krajem 2001. seli u Partizan. U Partizanu je prošao sve mlađe kategorije gdje je bio i kapiten. Na mnogim turnirima je biran za najboljeg igrača. Zajedno sa jos 3 fudbalera 2006. potpisuje četverogodišnji profesionalni ugovor sa Partizanom. Za prvi tim Partizana je odigrao tek jednu utakmicu,a veći dio je proveo u Teleoptiku na posudbi. Godine 2009. potpisuje trogodišnji ugovor sa OFK Beogradom. Nakon samo pola sezone u OFK-u potpisuje za novi klub, Velež. U Velež je stigao kao najveće pojačanje za sezonu 2009/10. Također je igrao u kadetskoj i juniorskoj reprezentaciji, a trenutno je član U21 selekcije Bosne i Hercegovine. ==Reference== {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{stub-nogomet}} {{DEFAULTSORT:Osmanagić, Amer}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biografije, Bijeljina]] [[Kategorija:Janja]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Partizana]] [[Kategorija:Nogometaši OFK Beograda]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nd123f30drk1xcovqksnzpwfaoe54c4 3894343 3894342 2026-06-05T14:14:56Z Panasko 146730 3894343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Amer Osmanagić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|3|7}} | rodnigrad = [[Janja]] | rodnadržava = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Vezni igrač|vezni]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1997–2001.<br />2001–2007. | omladinskipogoni = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]]<br />[[FK Partizan]] | godine1 = 2007–2008. | klubovi1 = [[FK Teleoptik Zemun|Teleoptik]] | nastupi(golovi)1 = 40 (5) | godine2 = 2008–2012. | klubovi2 = [[OFK Beograd|Beograd]] | nastupi(golovi)2 = 26 (3) | godine3 = 2009–2010. | klubovi3 = →[[FK Velež Mostar|Velež]] | nastupi(golovi)3 = 27 (1) | godine4 = 2010–2011. | klubovi4 = →[[Zagłębie Lubin]] | nastupi(golovi)4 = 17 (0) | godine5 = 2012. | klubovi5 = [[FK Haugesund|Haugesund]] | nastupi(golovi)5 = 2 (1) | godine6 = 2013–2014. | klubovi6 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)6 = 27 (1) | godine7 = 2014–2015. | klubovi7 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)7 = 12 (0) | godine8 = 2015. | klubovi8 = [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] | nastupi(golovi)8 = 13 (0) | godine9 = 2015–2016. | klubovi9 = [[FK Novi Pazar|Novi Pazar]] | nastupi(golovi)9 = 18 (1) | godine10 = 2016–2017. | klubovi10 = [[FK Zemun|Zemun]] | nastupi(golovi)10 = 20 (2) | godine11 = 2017–2018. | klubovi11 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)11 = 21 (1) | godine12 = 2018–2019. | klubovi12 = [[FK Zvijezda 09|Zvijezda 09]] | nastupi(golovi)12 = 22 (1) | godine13 = 2019–2020. | klubovi13 = [[Kalamata FC|Kalamata]] | nastupi(golovi)13 = 19 (5) | godine14 = 2020–2021. | klubovi14 = [[Triglia FC|Triglia]] | nastupi(golovi)14 = 7 (0) | godine15 = 2021–2022. | klubovi15 = [[OFK Vršac|Vršac]] | nastupi(golovi)15 = | godine16 = 2022– | klubovi16 = [[Kačer Belanovica]] | nastupi(golovi)16 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2007. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | nacionalnegodine2 = 2007–2008. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (0) | nacionalnegodine3 = 2008–2009. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 3 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 5. juni 2026 }} '''Amer Osmanagić''' ([[Janja]], 7. marta 1989), [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] fudbaler [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|prvoligaša]] [[FK Sarajevo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/amer-osmanagic/profil/spieler/70188|title=Amer Osmanagic - Player profile|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=2026-06-05}}</ref>. Ponikao u pionirima tuzlanske Slobode i krajem 2001. seli u Partizan. U Partizanu je prošao sve mlađe kategorije gdje je bio i kapiten. Na mnogim turnirima je biran za najboljeg igrača. Zajedno sa jos 3 fudbalera 2006. potpisuje četverogodišnji profesionalni ugovor sa Partizanom. Za prvi tim Partizana je odigrao tek jednu utakmicu,a veći dio je proveo u Teleoptiku na posudbi. Godine 2009. potpisuje trogodišnji ugovor sa OFK Beogradom. Nakon samo pola sezone u OFK-u potpisuje za novi klub, Velež. U Velež je stigao kao najveće pojačanje za sezonu 2009/10. Također je igrao u kadetskoj i juniorskoj reprezentaciji, a trenutno je član U21 selekcije Bosne i Hercegovine. ==Reference== {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{stub-nogomet}} {{DEFAULTSORT:Osmanagić, Amer}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biografije, Bijeljina]] [[Kategorija:Janja]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Partizana]] [[Kategorija:Nogometaši OFK Beograda]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Olimpika (Sarajevo)]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gu1ldnlv06ashp1xg1mo1mtyjgwibvi 0 87342 3894392 3892989 2026-06-05T23:12:26Z FFugitiveR 182226 3894392 wikitext text/x-wiki '''Avdo Sofradžija''' rođen je 1940. godine u [[Cvilin]]u ([[Foča]]),<ref>{{Cite web|url=https://biologija.pmf.unsa.ba/zahvaljujuci-velikanima/|title=Zahvaljujući velikanima – PMF Biologija|language=bs-BA|access-date=31. 8. 2025}}</ref> gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Biologiju je diplomirao na [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1965 godine, a magistrirao je na PMF-u u [[Zagreb]]u, 1971. godine. Doktorsku disertaciju: “Kariologija i citotaksonomski odnosi vrsta rodova Leuciscus iz voda Bosne i Hercegovine” odbranio je na PMF-u u Sarajevu 1977. godine. U asistentskom i nastavničkom zvanju realizovao je nastavne programe iz oblasti evolucije, genetike čovjeka, bioloških resursa, genetičkog inžinjerstva i biotehnologije i biosistematike za studente PMF-a i Filozofskog fakulteta, te medicinskih fakulteta u Sarajevu i Tuzli. Jedan je od osnivača i višegodišnji rukovodilac Centra za humanu genetiku BiH. Rukovodio je velikim brojem seminarskih i diplomskih radova, te bio mentor i član komisija za ocjenu i odbranu više magistarskih i doktorskih teza na Univerzitetima u Sarajevu, Tuzli, Zagrebu i Beogradu. Od osnivanja (1997.) direktor je [[Centar za ihtiologiju i ribarstvo|Centra za ihtiologiju i ribarstvo]]. Dr. Sofradžija je u domaćim i stranim časopisima objavio (sam ili u koautorstvu) 200 naučnih i stručnih radova i knjiga, te rukovodio ili sarađivao u realizaciji 36 naučno-istraživačkih projekata i studija. Učestvovao je u radu oko 40 naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. U okviru nekoliko studijskih boravaka u [[Moskva|Moskvi]], [[Petrograd]]u i [[Baltimore]]u usavršavao je animalnu i humanu [[Genetika|genetiku]]. Član je i funkcioner više domaćih i međunarodnih naučnih i stručnih organizacija, suorganizator i voditelj nekoliko naučnih skupova, član redakcija stručnih i naučnih časopisa i recenzent velikog broja naučnih i stručnih radova, elaborata, knjiga, ekspertiza i sl. Obavljao je ili obavlja veći broj odgovornih funkcija u Odsjeku za biologiju i na PMF-u, te brojnim naučno-stručnim organima i društvenim organizacijama na Fakultetu, [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu]] i Gradu. Za uspješan angažman u nastavno-naučnom, naučnoistraživačkom i društvenom radu, prof. Sofradžija je dobio niza priznanja i nagrada. ;Nagrade *Nagrade SO Novo Sarajevo (1985.), *Republičke nagrade za naučni rad “Veselin Masleša” (1982.), *Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva (1992.), te *Nagrade “Boris Kidrič” (1977.) i *Zlatne plakete za djelovanje u Pokretu “Nauku mladima” (1981.). ;Odlikovanja: *Orden rada sa srebrnim vijencem (1978.), *Orden rada sa zlatnim vijencem (1990.), *Spomen plaketa grada Sarajeva (1985.), *Plaketa Univerziteta (1986.). Godine 2007. dodijeljeno mu je počasno zvanje "profesor emeritus" Univerziteta u Sarajevu. ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://scholar.google.com/citations?user=gITePDsAAAAJ&hl=hr https://scholar.google.com Avdo Sofradzija] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sofradžija, Avdo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački biolozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ihtiolozi]] [[Kategorija:Biografije, Foča]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]] [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3u1wz0ikp7d96bokymoiffntyo570n9 0 95151 3894295 3768030 2026-06-05T12:42:05Z Panasko 146730 3894295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Adis Nurković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|4|28}} | rodnigrad = [[Velika Kladuša]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 196&nbsp;cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2000–2001.<br />2001-2003. | omladinskipogoni = [[NK Krajišnik Velika Kladuša|Krajišnik]]<br/>[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]] | godine1 = 2003–2005. | klubovi1 = [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]] | nastupi(golovi)1 = 11 (0) | godine2 = 2005–2006. | klubovi2 = [[NK Slavonija Požega|Slavonija]] | nastupi(golovi)2 = 23 (0) | godine3 = 2006–2007. | klubovi3 = [[FK Krajina Cazin|Krajina]] | nastupi(golovi)3 = 13 (0) | godine4 = 2007. | klubovi4 = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = 2007–2010. | klubovi5 = [[NK Travnik|Travnik]] | nastupi(golovi)5 = 76 (0) | godine6 = 2010–2011. | klubovi6 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] | nastupi(golovi)6 = 1 (0) | godine7 = 2011–2014. | klubovi7 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)7 = 37 (0) | godine8 = 2014–2017. | klubovi8 = [[NK Travnik|Travnik]] | nastupi(golovi)8 = 67 (0) | godine9 = 2017–2018. | klubovi9 = [[Flamurtari FC|Flamurtari]] | nastupi(golovi)9 = 30 (0) | godine10 = 2018–2019. | klubovi10 = [[FK Tuzla City|Tuzla City]] | nastupi(golovi)10 = 6 (0) | godine11 = 2019–2022. | klubovi11 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)11 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18|BiH U-18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2006–2008. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (0) | nacionalnegodine3 = 2009. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | nacionalnegodine4 = 2017. | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Kosova|Kosovo]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (0) | trenergodine = 2020–2022.<br / >2022–2023.<br / >2023–2024. | trenerklubovi = [[NK Čelik|Čelik]]<br />[[NK Čelik|Čelik]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | zadnjeuređivanje = 5. juni 2026 }} '''Adis Nurković''' ({{jez-sq|Adis Nurkoviq}}; rođen 23. aprila 1986. u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]]) je naturalizirani [[Kosovo|kosovski]] [[nogomet]]ni [[golman]] porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Trenutno igra za [[NK Čelik|Čelik]].<ref>{{cite web|title=SAN Dnevne novine|url=http://san.ba/index.php?id=5311|website=san.ba|access-date=9. 11. 2017|date=6. 7. 2011|archive-date=6. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706132124/http://san.ba/index.php?id=5311|url-status=dead|archive-date=6. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706132124/http://san.ba/index.php?id=5311}}</ref> Igrao je za [[HNK Cibalia Vinkovci|HNK Cibalia]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te za [[NK Krajišnik]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nurković je bio standardni član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|reprezentacije Bosne i Hercegovine U21]], ali je, također, debitovao na prvi tim [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]] u prijateljskoj utakmici protiv hrvatskog kluba [[HNK Rijeka]] (11. februar 2009), koji je završio porazom bosanskohercegovačke reprezentacije od 3:2. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.com/adis-nurkovic/profil/spieler/46063 Profil] na transfermarkt.com {{NK Čelik Zenica - trenutni sastav}} {{DEFAULTSORT:Nurkovic, Adis}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Cibalije Vinkovci]] [[Kategorija:Nogometaši NK Krajišnika]] [[Kategorija:Nogometaši Travnika]] [[Kategorija:Biografije, Velika Kladuša]] [[Kategorija:Nogometaši Jedinstvo Bihaća]] [[Kategorija:Nogometaši Tuzla Cityja]] hvd2lflsty906nhm7j2dfsp7jrq4d5c 0 363216 3894341 3772167 2026-06-05T13:51:28Z Panasko 146730 3894341 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ševko Okić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|7|26}} | rodnigrad = [[Gračanica]] | rodnadržava = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]]<br>[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 178&nbsp;cm | pozicija = [[Napadač]] | trenutniklub = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | brojnadresu = 9 | godine1 = 2007-2008. | klubovi1 = [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | nastupi(golovi)1 = 25 (6) | godine2 = 2008-2010. | klubovi2 = [[NK Istra 1961|Istra 1961]] | nastupi(golovi)2 = 41 (7) | godine3 = 2010-2014. | klubovi3 = [[FK Velež Mostar|Velež]] | nastupi(golovi)3 = 110 (32) | godine4 = 2014–2016. | klubovi4 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)4 = 46 (10) | godine5 = 2016–2018. | klubovi5 = [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]] | nastupi(golovi)5 = 39 (3) | godine6 = 2018–2020. | klubovi6 = [[NK Čelik|Čelik]] | nastupi(golovi)6 = 45 (5) | godine7 = 2020. | klubovi7 = [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]] | nastupi(golovi)7 = 2 (0) | godine8 = 2020. | klubovi8 = [[NK Neretva Metković|Neretva]] | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = 2020. | nastupi(golovi)9 = [[NK Zmaj Makarska|Zmaj]] | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | zadnjeuređivanje = 5. juni 2026 }} '''Ševko Okić''' ([[Gračanica]], 26. juli 1988) je bivši [[Bosanci|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš. Igrao je za [[NK Rudar Labin|Rudar Labin]], [[NK Istra 1961|Istra 1961]], [[FK Velež Mostar|Velež]], [[FK Sarajevo|Sarajevo]] , [[FK Radnik Bijeljina|Radnik]] i [[NK Čelik|Čelik]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/nogometasi-celika-putuju-u-tursku-igraci-koji-su-tuzili-klub-od-danas-slobodni/200121076|title=Nogometaši Čelika putuju u Tursku, igrači koji su tužili klub od danas slobodni|date=21 January 2020|publisher=Klix.ba|language=Bosnian|accessdate=21 January 2020|author=E.M.}}</ref> Karijeru je započeo Labinu, u trećeligašu Rudaru. U Istru 1961. prelazi u ljetnom prijelaznom roku 2008, te je dobrim igrama u prijateljskim utakmicama odmah dobio priliku igrati u prvoj postavi. Kraj polusezone završio je kao najbolji Istrin strijelac, sa 6 pogodaka u 14 utakmica. Labinski sportski novinari proglasili su ga najboljim labinskim nogometašem 2008. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Okić, Ševko}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Gračanica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Radnika (Bijeljina)]] [[Kategorija:Nogometaši Istre 1961]] [[Kategorija:Nogometaši Neretve]] [[Kategorija:Nogometaši Čelika]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] rxqpjsmkw4iodymfmb8ipjxougzrx8z 0 363412 3894349 3830279 2026-06-05T14:48:26Z Makenzis 98619 /* Trenutni sastav */ 3894349 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #008000 | Ime kluba = '''FK Žalgiris''' | Puno ime = Vilniaus Futbolo klubas Žalgiris | Grb = Logo VMFD Žalgiris Vilnius.png | Nadimak = ''Žaliai Balti (Zeleno-Bijeli)'' | Osnovan = [[1947.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Vilnius]]<br>[[Litvanija]] | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]] | Konfederacija = | Liga = [[TOPLYGA]] | Stadion = FK Žalgiris Stadion | Kapacitet = 5.400<ref>* http://eurorivals.net/stadium/zalgiris-vilnius.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707163410/http://eurorivals.net/stadium/zalgiris-vilnius.html |date=7. 7. 2014 }}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Mingaugas Kasperūnas | Menadžer = {{flagicon|LTU}} [[Andrius Skerla]]<ref>[https://fkzalgiris.lt/zalgirio-komandos-vaira-perims-i-vilniu-griztantis-a-skerla/ „Žalgirio“ komandos vairą perims į Vilnių grįžtantis A. Skerla]</ref> | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = [[A lyga 2025.|2025.]] | Webstranica = [http://fkzalgiris.lt/ FK Žalgiris] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _rioave1819h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = ffffff | tijelo1 = 008000 | desna ruka1 = ffffff | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _rioave1819h | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = 008800 | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 008000 | čarape2 = 008000 | }} [[File:Gdansk autokar Zalgiris Vilnius.jpg|thumb|Autobus FK Žalgiris s ugraviranim godinama osvajanja titule]] [[File:LFF2 by Augustas Didzgalvis.jpg|thumb|250px|right|FK Žalgiris stadion]] [[File:Fans of Zalgiris Vilnius.JPG|300px|thumb|Pietų IV]] '''FK Žalgiris''' je profesionalni nogometni klub iz [[Vilnius]]a, [[Litvanija]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Litvanije|Prvoj nogometnoj ligi Litvanije]]. Klub je osnovan 1962. Domaće prvenstvo je osvajao pet puta, dok je pobjednik nacionalnog kupa bio osam puta. Među značajnije rezultata ubraja se i osvajanje druge lige [[SSSR|Sovjetskog saveza]]. Nadimak kluba je ''Zeleno-Bijeli''. Tradicionalne boje su zelena i bijela. Domaće utakmice igra na [[LFF Stadium|LFF Stadionu]]. ==Uspjesi== *'''[[A lyga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (11)''': 1991, 1992, 1999, 2013, 2014, 2015, 2016, 2020, 2021, 2022, 2024 *'''[[Kup Litvanije u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (14)''': 1991, 1993, 1994, 1997, 2003, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016 (proljeće), 2016 (jesen), 2018, 2021, 2022 *'''[[Superkup Litvanije u nogometu|Superkup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8)''': 2003, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2020, 2023 *'''[[SSSR Prva liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1982 == Sezona (2009. – ...) == {|class="wikitable" ! Sezona ! Div. ! Liga ! Mjesto ! web |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2009.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''6.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito09.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2010.|2010.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2010.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2011.|2011.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2011.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2012.|2012.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2012.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2013.|2013.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2014.|2014.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2015.|2015.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2016.|2016.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2017.|2017.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2018.|2018.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2019.|2019.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2020.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2021.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2022.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2023.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2024.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2025.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2026.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[TOPLYGA]]''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga</ref> |- |} == Boje kluba == * Bijela/zelena. {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0" |- | style="background:Green;color:White" width="150" height="50" |'''Žalgiris''' | style="background:White;color:Black" width="150" height="50" |'''Žalgiris''' |} ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Rezultat ! Ukupno |- |1988–89 |<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1/32 |<center>{{flagicon|AUT}} |<center>[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |2–0, 2–5 |<center>4–5 |- |rowspan="2"|1989–90 |rowspan="2"|<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1R |<center>{{flagicon|ŠVE}} |<center>[[IFK Göteborg|IFK Goteborg]] |2–0, 0–1 |<center>2–1 |- |<center>2R |<center>{{flagicon|SRB}} |<center>[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |1–4, 0–1 |<center>1–5 |- |1992–93 |<center>[[UEFA Liga prvaka]] |<center>1R |<center>{{flagicon|HOL}} |<center>[[PSV Eindhoven]] |0–6, 0–2 |<center>0–8 |- |1993–94 |<center>[[Kup pobjednika kupova]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|SLK}} |<center>[[MFK Košice|Košice]] |0–2, 0–1 |<center>0–3 |- |rowspan="2"|1994–95 |rowspan="2"|<center>[[Kup pobjednika kupova]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|Vels}} |<center>[[Barry Town FC|Barry Town]] |1–0, 6–0 |<center>7–0 |- |<center>1R |<center>{{flagicon|HOL}} |<center>[[Feyenoord]] |1–1, 1–2 |<center>2–3 |- |rowspan="2"|1995–96 |rowspan="2"|<center>[[Kup pobjednika kupova]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|SLO}} |<center>[[NK Mura]] |2–0, 1–2 |<center>3–2 |- |<center>1R |<center>{{flagicon|TUR}} |<center>[[Trabzonspor]] |2–2, 0–1 |<center>2–3 |- |rowspan="2"|1996–97 |rowspan="2"|<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>PR |<center>{{flagicon|SJI}} |<center>[[Crusaders FC|Crusaders]] |2–0, 1–2 |<center>3–2 |- |<center>1R |<center>{{flagicon|ŠKO}} |<center>[[Aberdeen FC|Aberdeen]] |1–4, 3–1 |<center>4–5 |- |1997–98 |<center>[[Kup pobjednika kupova]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|IZR}} |<center>[[Hapoel Be'er Sheva FC|Hapoel Be'er Sheva]] |0–0, 1–2 |<center>1–2 |- |rowspan="2"|1998–99 |rowspan="2"|<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|ISL}} |<center>[[Íþróttabandalag Akraness|ÍA]] |2–3, 1–0 |<center>3–3 |- |<center>2Q |<center>{{flagicon|NOR}} |<center>[[SK Brann|Brann]] |0–1, 0–0 |<center>0–1 |- |rowspan="2"|1999–00 |rowspan="2"|<center>[[UEFA Liga prvaka]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|ARM}} |<center>[[FC Spartak Yerevan|Araks Ararat]] |2–0, 3–0 |<center>5–0 |- |<center>2Q |<center>{{flagicon|UKR}} |<center>[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |0–2, 0–1 |<center>0–3 |- |2000–01 |<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|POLJ}} |<center>[[Ruch Chorzów]] |2–1, 0–6 |<center>2–7 |- |2001-02 |<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|IZR}} |<center>[[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–6, 0–1 |<center>0–7 |- |rowspan="2"|2002 |rowspan="2"|<center>[[UEFA Intertoto kup]] |<center>1R |<center>{{flagicon|MAĐ}} |<center>[[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0, 0–0 |<center>1–0 |- |<center>2R |<center>{{flagicon|FRA}} |<center>[[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] |0–2, 1–2 |<center>1–4 |- |2003 |<center>[[UEFA Intertoto kup]] |<center>1R |<center>{{flagicon|ŠVE}} |<center>[[Örgryte IS]] |1–1, 0–3 |<center>1–4 |- |rowspan="2"|2004–05 |rowspan="2"|<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|SJI}} |<center>[[Portadown FC|Portadown]] |2–2, 2–0 |<center>4–2 |- |<center>1Q |<center>{{flagicon|DAN}} |<center>[[AaB Fodbold]] |1–3, 0–0 |<center>1–3 |- |rowspan="4"|2005 |rowspan="4"|<center>[[UEFA Intertoto kup]] |<center>1R |<center>{{flagicon|SJI}} |<center>[[Lisburn Distillery FC|Lisburn Distillery]] |1–0, 1–0 |<center>2–0 |- |<center>2R |<center>{{flagicon|LAT}} |<center>[[Dinaburg FC]] |2–0, 1–2 |<center>3–2 |- |<center>3R |<center>{{flagicon|GRČ}} |<center>[[Egaleo FC]] |3–1, 2–3 |<center>5–4 |- |<center>1/2 |<center>{{flagicon|RUM}} |<center>[[CFR Cluj]] |1–2, 1–5 |<center>2–7 |- |2012–13 |<center>[[UEFA Evropska liga]] |<center>2Q |<center>{{flagicon|AUT}} |<center>[[FC Admira Wacker Mödling|Admira Wacker Mödling]] |1–1, 1–5 |<center>2–6 |- |rowspan="4"|2013–14 |rowspan="4"|<center>[[UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|IRS}} |<center>[[St Patrick's Athletic FC|St Patrick's Athletic]] |2–2, 2–1 |<center>4–3 |- |<center>2Q |<center>{{flagicon|ARM}} |<center>[[FK Pjunik|Pyunik]] |2–0, 1–1 |<center>3–1 |- |<center>3Q |<center>{{flagicon|POLJ}} |<center>[[Lech Poznań]] |1–0, 1–2 |<center>2–2 |- |<center>PO |<center>{{flagicon|AUT}} |<center>[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |0–5, 0–2 |<center> 0–7 |- | 2014–15 | <center>[[UEFA Liga prvaka]] |<center>2Q |<center>{{flagicon|HRV}} |<center>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |0–2, 0-2 |<center> 0-4 |- |} == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 01. 09. 2025''<ref>https://alyga.lt/komanda/zalgiris</ref> {{Fs start}} {{Fs player|no= 1|pos=GK|nat=VEN|name=[[Carlos Olses]]}} {{Fs player|no= 5|pos=DF|nat=ROM|name=[[Grigore Turda]]}} {{Fs player|no= 6|pos=MF|nat=CRO|name=[[Marko Capan]]}} {{Fs player|no= 8|pos=FW|nat=ROU|name=[[Liviu Antal]]}} {{Fs player|no= 9|pos=MF|nat=LTU|name=Gustas Jarusevičius}} {{Fs player|no=10|pos=MF|nat=LTU|name=[[Paulius Golubickas]]}} {{Fs player|no=11|pos=FW|nat=SRB|name=Nikola Petković}} {{Fs player|no=12|pos=GK|nat=LTU|name=[[Vincentas Šarkauskas]]}} {{fs player|no=13|pos=MF|nat=LTU|name=[[Klaudijus Upstas]]}} {{Fs player|no=14|pos=DF|nat=LTU|name=Martynas Šetkus}} {{Fs player|no=16|pos=MF|nat=LTU|name=Kajus Kontautas}} {{Fs player|no=17|pos=MF|nat=LTU|name=[[Giedrius Matulevičius]]}} {{fs player|no=18|pos=MF|nat=LTU|name=Deividas Šešplaukis}} {{Fs player|no=19|pos=DF|nat=SWE|name=Mohamed Youla}} {{Fs mid}} {{Fs player|no=22|pos=MF|nat=LTU|name=[[Ovidijus Verbickas]]}} {{Fs player|no=23|pos=MF|nat=GEO|name=[[Saba Mamatsashvili]]}} {{small|(na pozajmici od {{flagicon|SWE}} [[IK Sirius Fotboll|Sirius]])}} {{Fs player|no=25|pos=DF|nat=LTU|name=Vytis Pavilonis}} {{Fs player|no=26|pos=DF|nat=COM|name=[[Younn Zahary]]}} {{Fs player|no=29|pos=MF|nat=LTU|name=Kajus Bička}} {{Fs player|no=32|pos=DF|nat=MNE|name=[[Vasilije Radenović]]}} {{Fs player|no=33|pos=MF|nat=LTU|name=Nedas Klimavičius}} {{Fs player|no=37|pos=DF|nat=CRO|name=[[Petar Bosančić]]}} {{Fs player|no=44|pos=FW|nat=LTU|name=Patrik Matyžonok}} {{Fs player|no=71|pos=MF|nat=SRB|name=[[Nemanja Mihajlović]]}} {{Fs player|no=77|pos=MF|nat=BLR|name=[[Yury Kendysh]]}} {{Fs player|no=88|pos=MF|nat=LTU|name=Dariuš Stankevičius}} {{Fs player|no=95|pos=GK|nat=LTU|name=Dominykas Čekavičius}} {{Fs player|no=|pos=FW|nat=Cabo Verde|name=[[Bryan Teixeira]]}} {{Fs player|no=|nat=GER|name=[[Dominik Franke]]|pos=DF}} {{Fs end}} ==Poznati igrači== {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{flagicon|LIT}} [[Šenderis Giršovičius]] (1974) *{{flagicon|LIT}} [[Igoris Pankratjevas]] (1983–89) *{{flagicon|LIT}} [[Arminas Narbekovas]] (1983–90) *{{flagicon|LIT}} [[Valdas Ivanauskas]] (1984), (1986–89) *{{flagicon|LIT}} [[Virginijus Baltušnikas]] (1985–90), (1991–92), (1994–95), (1997–98) *{{flagicon|LIT}} [[Andrėjus Tereškinas]] (1990–96), (2005) *{{flagicon|LIT}} [[Ričardas Zdančius]] (1991–94) {{col-3}} *{{flagicon|LIT}} [[Edgaras Jankauskas]] (1991–96) *{{flagicon|LIT}} [[Aurelijus Skarbalius]] (1992–94) *{{flagicon|LIT}} [[Andrius Skerla]] (1995–96) *{{flagicon|LIT}} [[Deividas Šemberas]] (1996–98) *{{flagicon|LIT}} [[Žydrūnas Karčemarskas]] (1998), (2001) *{{flagicon|LIT}} [[Robertas Poškus]] (1999) *{{flagicon|LIT}} [[Mindaugas Kalonas]] (2001) {{col-3}} {{col-end}} ==Menadžeri== {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{flagicon|LIT}} [[Voldemaras Jaškevičius]] (1947) *{{flagicon|LIT}} [[Jaroslavas Citavičius]] (1947–48) *{{flagicon|LIT}} [[Georgijus Glazkovas]] (1948–51) *{{flagicon|LIT}} [[Andrejus Protasovas]] (1951) *{{flagicon|LIT}} [[Jurijus Chodotovas]] (1952–53) *{{flagicon|LIT}} [[Stasys Paberžis]] (1953–57) *{{flagicon|LIT}} [[Vytautas Saunoris]] (1958–60) *{{flagicon|LIT}} [[Zenonas Ganusauskas]] (1961–62) *{{flagicon|LIT}} [[Serafimas Cholodkovas]] (1963–65) *{{flagicon|LIT}} [[Juozas Vaškelis]] (1966–67) *{{flagicon|LIT}} [[Algirdas Vosylius]] (1968–71) *{{flagicon|LIT}} [[Serafimas Cholodkovas]] (1971–73) *{{flagicon|LIT}} [[Algirdas Klimkevičius]] (1974–76) *{{flagicon|LIT}} [[Benjaminas Zelkevičius]] (Jan 1, 1977–Maj 1, 1983) *{{flagicon|LIT}} [[Algimantas Liubinskas]] (Jan 1, 1983–Dec 31, 1985) *{{flagicon|LIT}} [[Benjaminas Zelkevičius]] (April 1, 1985–Okt 1, 1991) *{{flagicon|LIT}} [[Vytautas Jančiauskas]] (1991–92) *{{flagicon|LIT}} [[Benjaminas Zelkevičius]] (1992–1995) *{{flagicon|LIT}} [[Eugenijus Riabovas]] (1996–01) *{{flagicon|LIT}} [[Kęstutis Latoža]] (2002) *{{flagicon|LIT}} [[Eugenijus Riabovas]] (2003–04) {{col-3}} *{{flagicon|LIT}} [[Kęstutis Latoža]] (2004–05) *{{flagicon|LIT}} [[Saulius Širmelis]] (2005) *{{flagicon|LIT}} [[Arminas Narbekovas]] (Nov 30, 2005–Nov 30, 2006) *{{flagicon|LIT}} [[Igoris Pankratjevas]] (2006) *{{flagicon|RUS}} [[Viatscheslav Mogilniy]] (2008) *{{flagicon|LIT}} [[Mindaugas Čepas]] (2008–09) *{{flagicon|LIT}} [[Igoris Pankratjevas]] (Juli 1, 2009–Dec 31, 2010) *{{flagicon|LIT}} [[Vitalijus Stankevičius]] (Jan 1, 2011–Dec 31, 2011) *{{flagicon|HRV}} [[Damir Petravić]] (Jan 4, 2012–Aug 8, 2012) *{{flagicon|POLJ}} [[Marek Zub]] (Aug 8, 2012–Dec 2014) *{{flagicon|LTU}} [[Valdas Dambrauskas]] (17 Dec 2014 – 23 Oct 2017) *{{flagicon|BLR}} [[Aleksandr Brazevič]] (24 Oct 2017 – 24 Nov 2017) *{{flagicon|LTU}} [[Aurelijus Skarbalius]] (27 Nov 2017–22 Jun 2018) *{{flagicon|LTU}} [[Valdas Urbonas]] (23 Jun 2018– Feb 2019)<ref>{{Cite web |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7325_zalgirio_komandos_vairas_patyrusiam_specialistui.html |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 6. 2018 |archive-date=25. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180625104000/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7325_zalgirio_komandos_vairas_patyrusiam_specialistui.html |url-status=dead }}</ref> *{{flagicon|POL}} [[Marek Zub]] (13 Feb 2019 – Jul 2019) <ref name="fkzalgiris.lt">{{Cite web |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7563.html |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 2. 2019 |archive-date=14. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002833/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7563.html |url-status=dead }}</ref> *{{Flagicon|POR}} [[João Luís Martins]] (Jul 2019 – Nov 2019)<ref>{{Cite web |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7711.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 7. 2019 |archive-date=16. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190716101200/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7711.html |url-status=dead }}</ref> *{{flagicon|BJE}} [[Aliaksei Baga]] (19 Jan 2020 – Dec 2020)<ref>{{Cite web |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7815.html |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 1. 2020 |archive-date=15. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200215072851/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7815.html |url-status=dead }}</ref> *{{flagicon|KAZ}} Vladimir Čeburin (2021.–2025.)<ref>[https://fkzalgiris.lt/ceburinas-atsisveikina/ V. Čeburinas palieka „Žalgirį“]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/526242/vladimiras-ceburinas-atsisveikino-su-zalgiriu Vladimiras Čeburinas atsisveikino su „Žalgiriu“]</ref> *{{flagicon|LTU}} [[Rolandas Džiaukštas]] (2025.–2026.) *{{flagicon|LTU}} [[Andrius Skerla]], (2026.– )<ref>[https://fkzalgiris.lt/zalgirio-komandos-vaira-perims-i-vilniu-griztantis-a-skerla/ „Žalgirio“ komandos vairą perims į Vilnių grįžtantis A. Skerla]</ref> {{col-3}} {{col-end}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|FK Žalgiris Vilnius}} * {{službeni sajt|http://fkzalgiris.lt/ }} * [https://www.facebook.com/fkzalgiris/ Facebook] * [https://int.soccerway.com/teams/lithuania/fk-zalgiris-vilnius/1406/ SOCCERWAY] * [https://www.flashscore.com/team/zalgiris/fuLOijFI/ FLASHSCORE] * [https://www.transfermarkt.com/zalgiris-vilnius/startseite/verein/602 Transfermarkt] * [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-zalgiris-vilnius/15837/ Globalsportsarchive] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2602334/profile/index.html FK Žalgiris Vilnius], na UEFA.com {{TOPLYGA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:FK Žalgiris Vilnius|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Žalgiris Vilnius]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1962.]] faudflknq1lx4yfzyfu1oxlcz4ngluk 0 364394 3894329 3856663 2026-06-05T13:39:19Z Makenzis 98619 /* Uspjesi */ 3894329 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = black | Boja2 = #FF7F00 | Ime kluba = '''FK Šahtar Donjeck''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Šahtar Donjeck | Grb = Logo FK Šahtar Donjeck.png | Nadimak = ''Rudari'' | Osnovan = [[1936.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Donjeck]]<br/>[[Ukrajina]] | Boje = {{colorbox|#FF7F00}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Ukrajine|UAF]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Ukrajine|Premijer liga]] | Stadion = Olimpijski nacionalni sportski kompleks<ref>{{Cite web |url=https://www.transfermarkt.com/-/startseite/verein/660 |title= Club Profile |work= Transfermarkt|access-date= 28. 8. 2022}}</ref> | Kapacitet = 75.050 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Ukrajine 2023/2024.|2023/24.]] | Webstranica = [https://shakhtar.com/ shakhtar.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _shakhtard2122h | uzorak_t1 = _shakhtard2122h | uzorak_dr1 = _shakhtard2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _shakhtard2122h | lijeva ruka1 = FF6600 | tijelo1 = FF6600 | desna ruka1 = FF6600 | šorc1 = 000000 | čarape1 = FF6600 | uzorak_lr2 = _shakhtard2122a | uzorak_t2 = _shakhtard2122a | uzorak_dr2 = _shakhtard2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = _shakhtard2122al | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = FF751F | čarape2 = 000000 | }} '''FK Šahtar Donjeck''' ([[ukrajinski]]: ''Шахтар Донецьк'' [[engleski]]: ''FC Shakhtar Donetsk''), je profesionalni nogometni klub iz [[Donjeck]]a, [[Ukrajina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Ukrajine|Premijer ligi Ukrajine]]. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] [[2009.]] godine. Najveći rival kluba je [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]. Klub je kroz historiju nekoliko puta mijenjao ime. Od [[1936.]] do [[1946.]] godine bili su poznati pod imenom ''Stakhanovets''. [[1946.]] godine mijenjaju ime u ''Shakhtyor'', pod kojim su bili poznati sve do [[1992.]] godine kada mijenjanju ime u ''Šahtar''. == Historija == Šahtar Donjeck je osnovan [[24. maj]]a [[1936.]] godine. Prvu utakmicu je odigrao u maju [[1936.]] godine. Do 50.-ih godina [[20. vijek]]a klub je bio u nižim ligama. Godine [[1951.]] u sovjetskoj prvoj ligi zauzeli su 3. mjesto. Pod vodstvom trenera ''Olega Oshenkova'' tri su puta bili u završnici Sovjetskog kupa, a [[1961.]] i [[1962.]] godine su taj kup i osvojili, što su im bili prvi trofeji u historiji. Jedno od najslavnijih dijelova u historiji kluba je period od sredine 70.-ih do početka 80.-ih. * [[1975.]] su završili sezonu kao drugoplasirani. Nakon toga su igrali sezonu i u evropskim takmičenjima * [[1979.]] su ponovili taj uspjeh, a [[1978.]] kada su bili na 3. mjestu, njihov kapiten [[Vitaliy Starukhin]] je bio najbolji igrač lige, a ujedno s 26 golova i najbolji napadač. * [[1980.]] i [[1983.]] opet su osvojili kup, a [[1984.]] slave u utakmici superkupa protiv [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipra]] iz [[Dnjipropetrovsk]]a. U završnici kupa bili su još [[1985.]] i [[1986]], ali ga nisu uspijeli osvojiti. Nakon raspada Sovjetskog Saveza nastupaju u ukrajinskoj [[Premijer liga Ukrajine|Premijer ligi]]. Najveći rival bio im je i do danas ostao [[FK Dinamo Kijev|Dinamo]] iz [[Kijev]]a. [[1996]]. godine u klub je došao bogati biznismen [[Rinat Akhmetov]] s obećanjem da će od Šahtara napraviti veliki evropski klub. Tri godine kasnije osnovana je akademija ''Šahtar'' koja danas broji oko 3000 mladih igrača. Novoosnovani trening centar ''Kirsha'' jedan je od najboljih i najsavremenijih u Evropi. [[2009.]] godine je izgrađena [[Donbas Arena]] sa 50.187 sjedećih mjesta. Od [[1991]]. do danas Šahtar je 9 puta bio prvak [[Ukrajina|Ukrajine]], 11 puta su završili kao drugi, 9 puta su slavili u ukrajinskom kupu. Dvostruku krunu osvojili su 2002, 2008, 2011, 2012, 2013, 2016, 2017. i 2018. godine. == Uspjesi == *'''[[Premijer liga Ukrajine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (16)''': 2001/02, 2004/05, 2005/06, 2007/08, 2009/10, 2010/11, 2011/12, 2012/13, 2013/14, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2023/24, 2025/26. *'''[[Kup Ukrajine u nogometu|Kup Ukrajine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (15)''': 1995, 1997, 2001, 2002, 2004, 2008, 2011, 2012, 2013, 2016, 2017, 2018, 2019, 2024, 2025. *'''[[Superkup ukrajine u nogometu|Superkup Ukrajine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8)''': 2005, 2008, 2010, 2012, 2013, 2014, 2015, 2017. *'''[[Viša liga Sovjetskog Saveza u nogometu|Viša liga SSSR-a]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1975, 1979. *'''[[Druga liga Sovjetskog saveza u nogometu|Prva liga SSSR-a]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1954. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1972. *'''[[Kup Sovjetskog Saveza u nogometu|Kup SSSR-a]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1961, 1962, 1980, 1983. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4)''': 1963, 1978, 1985, 1986. *'''[[Superkup Sovjetskog Saveza u nogometu|Superkup SSSR-a]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1984. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1981, 1986. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2009. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FC Shakhtar Donetsk}} * [http://www.shakhtar.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051203224255/http://www.shakhtar.com/ |date=3. 12. 2005 }} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52707/profile/index.html Šahtar Donjeck na zvaničnoj stranici UEFA-e] {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Ukrajini|Šahtar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1936.|Šahtar]] [[Kategorija:FK Šahtar Donjeck|*]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]] sx0qonyhkeess9ep7qujexante0xnkg 3894330 3894329 2026-06-05T13:39:41Z Makenzis 98619 3894330 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = black | Boja2 = #FF7F00 | Ime kluba = '''FK Šahtar Donjeck''' | Puno ime = Fudbalski klub<br/>Šahtar Donjeck | Grb = Logo FK Šahtar Donjeck.png | Nadimak = ''Rudari'' | Osnovan = [[1936.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Donjeck]]<br/>[[Ukrajina]] | Boje = {{colorbox|#FF7F00}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Ukrajine|UAF]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Ukrajine|Premijer liga]] | Stadion = Olimpijski nacionalni sportski kompleks<ref>{{Cite web |url=https://www.transfermarkt.com/-/startseite/verein/660 |title= Club Profile |work= Transfermarkt|access-date= 28. 8. 2022}}</ref> | Kapacitet = 75.050 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [https://shakhtar.com/ shakhtar.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _shakhtard2122h | uzorak_t1 = _shakhtard2122h | uzorak_dr1 = _shakhtard2122h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _shakhtard2122h | lijeva ruka1 = FF6600 | tijelo1 = FF6600 | desna ruka1 = FF6600 | šorc1 = 000000 | čarape1 = FF6600 | uzorak_lr2 = _shakhtard2122a | uzorak_t2 = _shakhtard2122a | uzorak_dr2 = _shakhtard2122a | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = _shakhtard2122al | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = FF751F | čarape2 = 000000 | }} '''FK Šahtar Donjeck''' ([[ukrajinski]]: ''Шахтар Донецьк'' [[engleski]]: ''FC Shakhtar Donetsk''), je profesionalni nogometni klub iz [[Donjeck]]a, [[Ukrajina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Ukrajine|Premijer ligi Ukrajine]]. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] [[2009.]] godine. Najveći rival kluba je [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]. Klub je kroz historiju nekoliko puta mijenjao ime. Od [[1936.]] do [[1946.]] godine bili su poznati pod imenom ''Stakhanovets''. [[1946.]] godine mijenjaju ime u ''Shakhtyor'', pod kojim su bili poznati sve do [[1992.]] godine kada mijenjanju ime u ''Šahtar''. == Historija == Šahtar Donjeck je osnovan [[24. maj]]a [[1936.]] godine. Prvu utakmicu je odigrao u maju [[1936.]] godine. Do 50.-ih godina [[20. vijek]]a klub je bio u nižim ligama. Godine [[1951.]] u sovjetskoj prvoj ligi zauzeli su 3. mjesto. Pod vodstvom trenera ''Olega Oshenkova'' tri su puta bili u završnici Sovjetskog kupa, a [[1961.]] i [[1962.]] godine su taj kup i osvojili, što su im bili prvi trofeji u historiji. Jedno od najslavnijih dijelova u historiji kluba je period od sredine 70.-ih do početka 80.-ih. * [[1975.]] su završili sezonu kao drugoplasirani. Nakon toga su igrali sezonu i u evropskim takmičenjima * [[1979.]] su ponovili taj uspjeh, a [[1978.]] kada su bili na 3. mjestu, njihov kapiten [[Vitaliy Starukhin]] je bio najbolji igrač lige, a ujedno s 26 golova i najbolji napadač. * [[1980.]] i [[1983.]] opet su osvojili kup, a [[1984.]] slave u utakmici superkupa protiv [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipra]] iz [[Dnjipropetrovsk]]a. U završnici kupa bili su još [[1985.]] i [[1986]], ali ga nisu uspijeli osvojiti. Nakon raspada Sovjetskog Saveza nastupaju u ukrajinskoj [[Premijer liga Ukrajine|Premijer ligi]]. Najveći rival bio im je i do danas ostao [[FK Dinamo Kijev|Dinamo]] iz [[Kijev]]a. [[1996]]. godine u klub je došao bogati biznismen [[Rinat Akhmetov]] s obećanjem da će od Šahtara napraviti veliki evropski klub. Tri godine kasnije osnovana je akademija ''Šahtar'' koja danas broji oko 3000 mladih igrača. Novoosnovani trening centar ''Kirsha'' jedan je od najboljih i najsavremenijih u Evropi. [[2009.]] godine je izgrađena [[Donbas Arena]] sa 50.187 sjedećih mjesta. Od [[1991]]. do danas Šahtar je 9 puta bio prvak [[Ukrajina|Ukrajine]], 11 puta su završili kao drugi, 9 puta su slavili u ukrajinskom kupu. Dvostruku krunu osvojili su 2002, 2008, 2011, 2012, 2013, 2016, 2017. i 2018. godine. == Uspjesi == *'''[[Premijer liga Ukrajine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (16)''': 2001/02, 2004/05, 2005/06, 2007/08, 2009/10, 2010/11, 2011/12, 2012/13, 2013/14, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2023/24, 2025/26. *'''[[Kup Ukrajine u nogometu|Kup Ukrajine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (15)''': 1995, 1997, 2001, 2002, 2004, 2008, 2011, 2012, 2013, 2016, 2017, 2018, 2019, 2024, 2025. *'''[[Superkup ukrajine u nogometu|Superkup Ukrajine]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8)''': 2005, 2008, 2010, 2012, 2013, 2014, 2015, 2017. *'''[[Viša liga Sovjetskog Saveza u nogometu|Viša liga SSSR-a]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1975, 1979. *'''[[Druga liga Sovjetskog saveza u nogometu|Prva liga SSSR-a]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1954. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1972. *'''[[Kup Sovjetskog Saveza u nogometu|Kup SSSR-a]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1961, 1962, 1980, 1983. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4)''': 1963, 1978, 1985, 1986. *'''[[Superkup Sovjetskog Saveza u nogometu|Superkup SSSR-a]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1984. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1981, 1986. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2009. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FC Shakhtar Donetsk}} * [http://www.shakhtar.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051203224255/http://www.shakhtar.com/ |date=3. 12. 2005 }} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52707/profile/index.html Šahtar Donjeck na zvaničnoj stranici UEFA-e] {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Ukrajini|Šahtar]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1936.|Šahtar]] [[Kategorija:FK Šahtar Donjeck|*]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]] oidfg4gnax4ku82shqyep7tf2efxk3p 0 364404 3894299 3856666 2026-06-05T12:52:06Z Makenzis 98619 3894299 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FK Dinamo Kijev''' | Puno ime = Fudbalski klub Dinamo Kijev | Grb = FC Dynamo Kyiv logo.svg | Nadimak = | Osnovan = [[1927.]] | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|UKR}} [[Ukrajina]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Ukrajine|UAF]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Ukrajine|Premijer liga]] | Stadion = [[Olimpijski stadion (Kijev)|Olimpijski]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/olimpiyskiy/ |title=Olimpijski stadion |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 70.050 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.fcdynamo.kiev.ua/en/ fcdynamo.kiev.ua] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _dynamo2021h | uzorak_t1 = _dynamo2021h | uzorak_dr1 = _dynamo2021h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _dkyiv2021h | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _dynamo2021a | uzorak_t2 = _dynamo2021a | uzorak_dr2 = _dynamo2021a | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = _dkyiv2021a | lijeva ruka2 = 001EC4 | tijelo2 = 001EC4 | desna ruka2 = 001EC4 | šorc2 = 001EC4 | čarape2 = 001EC4 | }} '''FK Dinamo Kijev''' ([[ukrajinski]]: ''Футбольний Клуб Динамо Київ'' [[engleski]]: ''FC Dynamo Kyiv'') je profesionalni nogometni klub iz [[Kijev]]a, [[Ukrajina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Ukrajine|Premijer ligi Ukrajine]]. Domaće utakmice igra na [[Olimpijski stadion (Kijev)|Olimpijskom]] stadionu u [[Kijev]]u. ==Historija== Dinamo je osnovan [[1927]]. godine kao amaterski klub, dio poznatog sovjetskog sportskog društva ''Dinamo''. Za vrijeme [[SSSR]]-a klub je bio veliki rival s klubovima iz [[Moskva|Moskve]]. Zbog uspješnih rezultata u međusobnim susretima s Moskovljanima postao je dio ukrajinskog nacionalnog ponosa i najpopularniji klub države. Po raspadu SSSR-a klub je prerastao u najjaču ekipu ukrajinske lige. Dominirali su ligom dok [[Rinat Akhmetov]] nije preuzeo [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar]] iz [[Donjeck]]a. Od [[1993]]. vlasnik kluba je [[Hryhoriy Surkis]], ukrajinski biznismen. Jedan je od najmoćnijih ljudi [[Istočna Evropa|Istočne Europe]], s velikim interesima u [[nafta|naftnoj]] kompaniji. U historiji kluba pamti se i strijeljanje igrača kluba u ljeto [[1942]]. godine zbog pobjede nad All-Star timom [[njemačka|njemačke]] vojske.<ref>* http://www.ukrainiansoccer.net/html/dynamo_kyiv{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nakon što su [[nacisti]] okupirali Ukrajinu, igrači Dinama su se zaposlili u gradskoj pekari, te su počeli rekreativno igrati nogomet gdje god se moglo. Jednom ih je tako primijetila i njemačka vojska, te su ih pozvali na utakmicu u kojoj su igrači trebali nastupiti pod imenom ''Start''. U toj ekipi nastupalo je 8 igrača Dinama (''Nikolaj Trusević'', ''Mihajil Putistin'', ''Ivan Kuzmenko'', ''Makar Gončarenko'', ''Fedor Tjučev'', ''Mihajil Sviridovskij'', ''Nikolaj Korotkih'' i ''Aleksij Klimenko''), te tri igrača kijevske ''Lokomotive'' (''Vladimir Balakin'', ''Vasilij Sukharev'' i ''Mihajil Melnik''). Tokom ljetnih mjeseci [[1942.]] godine, ''Start'' je igrao utakmice s njemačkim i savezničkim vojnicima. [[12. juli|12. jula]] porazili su Nijemce prvi put. Pet dana kasnije sa 6:0 su dobili još jači njemački tim. [[19. juli|19. jula]] su pobijedili [[mađarska|mađarski]] ''MSG Wal'' s 5:1. [[26. juli|26. jula]] igrao se revanš, ali i ovaj put je Start dobio (3:2). Činilo se da ekipa slabi pa su [[6. august]]a Nijemci poslali svoju nepobijedivu ''Flakelf'' momčad. Novine, iako su naširoko najavljivale ovu veliku utakmicu, nisu pisali o porazu njemačkog tima s 1:5. Tri dana kasnije opet igraju i opet s istim pobjednikom. Nakon pobjede nad ''Ruhom'' [[16. august]]a igrači su uhapšeni, mučeni, i zatvoreni u obližnjem kampu u Siretzu. Nikolaj Korotkih je umro pri tom mučenju. U februaru [[1943]]. godine pri napadu [[partizan (gerilac)|partizana]] trojica igrač su ubijena. Pobjeći su uspjeli Gončarenko, Sviridovskij i Tjučev, te su se kasnije spasili. [[1995]]. godine nakon što je pobijedio [[danska|danski]] [[AaB Fodbold|Aalborg]], klub je ušao u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Prvu utakmicu je igrao s [[Panathinaikos FC|Panathinaikosom]]. Međutim, nakon utakmice [[Španija|španski]] sudija [[Antonio López Nieto]] je tvrdio da su mu prije utakmice čelnici kijevskog kluba nudili novac za pristrano suđenje. Klub je odmah izbačen, a Aalborg je došao na njegovo mjesto. Klub je dosad nastupao na svim prvenstvima [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] i [[Ukrajina|Ukrajine]], te i jedno i drugo takmičenje osvojio više puta nego ostale ekipe. 70-ih i 80-ih godina [[20. vijek]]a reprezentacija SSSR-a bila je sastavljena većinom od igrača Dinama. [[1975]]. godine osvojili su [[Kup pobjednika kupova]] i [[UEFA Superkup|evropski superkup]]. [[1986]]. godine opet su osvojili [[Kup pobjednika kupova]]. [[1999]]. godine su nastupili su u polufinalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]. == Uspjesi == {{col-begin}} {{col-2}} === Ukrajina === *{{flagicon|UKR}} '''[[Premijer liga Ukrajine|Premijer liga]]''' **[[Datoteka:Cup Winner.png]] (17) 1992–93, 1993–94, 1994–95, 1995–96, 1996–97, 1997–98, 1998–99, 1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2003–04, 2006–07, 2008–09, 2014-15, 2015-16, 2020/21, 2024/25 *{{flagicon|UKR}} '''[[Kup Ukrajine u nogometu|Kup]]''' **[[Datoteka:Cup Winner.png]] (11): 1993, 1996, 1998, 1999, 2000, 2003, 2005, 2006, 2007, 2014, 2015, 2020 *{{flagicon|UKR}} '''[[Superkup ukrajine u nogometu|Superkup]]''' **[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8): 2004, 2006, 2007, 2009, 2011, 2016, 2018, 2019 === Sovjetski Savez === *{{flagicon|SSSR}} '''[[Viša liga Sovjetskog Saveza u nogometu|Viša liga]]''' **[[Datoteka:Cup Winner.png]] (13): 1961, 1966, 1967, 1968, 1971, 1974, 1975, 1977, 1980, 1981, 1985, 1986, 1990 *{{flagicon|SSSR}} '''[[Kup Sovjetskog Saveza u nogometu|Kup]]''' **[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9): 1954, 1964, 1966, 1974, 1978, 1982, 1985, 1987, 1990 *{{flagicon|SSSR}} '''[[Superkup Sovjetskog Saveza u nogometu|Superkup]]''' **[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3): 1981, 1986, 1987 === Evropa === *{{flagicon|EU}} '''[[Kup pobjednika kupova]]''' **[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2): 1975, 1986 *{{flagicon|EU}} '''[[UEFA Superkup]]''' **[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1): 1975 == Rekordi == {{col-begin-small}} {{col-2}} === Igrači sa najviše postignutih golova === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !Mjesto!!Igrač!!Golovi |- | 1 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Oleh Blokhin]] | 266 |- | 2 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|UKR}} [[Serhiy Rebrov]] | 163 |- | 3 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|UZB}} [[Maksim Shatskikh]] | 142 |- | 4 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|UKR}} [[Andriy Shevchenko]] | 136 |- | 5 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|UKR}} [[Artem Milevskiy]] | 87 |- | 6 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Viktor Kanevskyi]] | 85 |- | 7 | 481 style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Leonid Buryak]] | 82 |- | 8 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Viktor Kolotov]] | 81 |- | 9 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Viktor Serebryanikov]] | 79 |- | 10 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|UKR}} [[Viktor Leonenko]] | 79 |- |} {{col-2}} === Igrači sa najviše nastupa === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !Mjesto!!Igrač!!Nastupi |- | 1 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Oleh Blokhin]] | 582 |- | 2 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|UKR}} [[Oleksandr Shovkovskiy]] | 573 |- | 3 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Anatoliy Demyanenko]] | 439 |- | 4 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Leonid Buryak]] | 409 |- | 5 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Volodymyr Veremeyev]] | 401 |- | 6 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Volodymyr Muntyan]] | 371 |- | 7 | 481 style="text-align:left;"|{{Flagicon|UKR}} [[Oleh Husyev]] | 369 |- | 7 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|SSSR}} [[Volodymyr Bezsonov]] | 368 |- | 9 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|UKR}} [[Serhiy Rebrov]] | 361 |- | 10 | style="text-align:left;"|{{Flagicon|UKR}} [[Vladyslav Vashchuk]] | 356 |- |} {{col-2}} {{col-end}} == Sponzori == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Godina<ref>* http://www.xxldynamo.com.ua/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921144103/http://www.xxldynamo.com.ua/ |date=21 Septembar 2013 }}</ref> !Teh. sponzor !Gen. sponzor |- |1975-1987 |rowspan=4|[[Adidas]] || - |- |1987 ||[[Commodore International|Commodore]] |- |1987-1988 ||OCRIM |- |1988-1989 || - |- |1989 |rowspan=1|[[Duarig]] ||FISAC [[Como]] |- |1989-1990 |rowspan=2|[[Admiral Sportswear|Admiral]] ||FISAC |- |1990-1991 ||[[Lufthansa]] |- |1992-1994 |rowspan=3|[[Umbro]] ||[[Lufthansa]] |- |1994-1995 || - |- |1996 ||[[Prominvestbank]] |- |1996-2004 |rowspan=5|[[Adidas]] ||[[Prominvestbank]] |- |2004-2006 ||[[Gazprom]] |- |2006 ||[[Ukrtelekom]] |- |2007-2013 ||[[PrivatBank]] |- |2013 ||[[Nadra Bank]] |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fcdynamo.kiev.ua/en/ Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52723/domestic/index.html Dinamo Kijev] na zvaničnoj stranici UEFA-e [[Kategorija:Nogometni klubovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1927.]] [[Kategorija:Sport u Kijevu]] [[Kategorija:FK Dinamo Kijev]] f57txgg5911cnmdumje8620zykilmul 0 370933 3894383 3857257 2026-06-05T22:30:43Z FFugitiveR 182226 3894383 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Haploid vs diploid.svg|mini|140px|Hipotetska haploidija i diploidija – Haploidna i diploidna [[hromosomska garnitura]]]] '''Ploidija''' je pojam koji obuhvata stanje brojnosti kompleta [[genom]]a u [[hromosomska garnitura|hromosomskoj garnituri]]. Ploidije [[ćelijsko jedro|jedara]] [[gamet]]a je [[haploidija]] jer sadrži samo jedan genom, t.j. jednostruki [[hromosom]]ski set, što se označava kao ''n''. Sljedstveno tome, spajanjem gameta sa po jednim genomom (''n'') nastaju diploidne tjelesne ćelije, tj. diploidija. Pojava tri i više haploidnih garnitura u [[ćelije (biologija)|ćeliji]] je [[poliploid]]ija, koja može biti: *triploidija, *tetraploidija, * pentaploidija i * heksaploidija, a zabilježene su i * septaploidija, * oktoploidija i više razine ploidije. Veći kompleti [[hromosomska garnitura|hromosomskih garnitura]] od diploidnih (triplioddni i više) u jednom [[genom]]u označavaju se kao [[poliploid]]ija, a pripadajuće jedinke su [[poliploid]]i.<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,{{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Haploidija]] * [[Aneuploidija]] *[[Poliploid]] * [[Hromosomska garnitura]] * [[Genom]] [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Citogenetika]] 15wiezfnmho3rhke5q0lhedcm6pqc7z 0 399186 3894733 3861254 2026-06-06T11:03:55Z AnToni 2325 3894733 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Lahti]], {{ZID|Finska}} | datumi = 19–24. februar 1991. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991}} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[19. februar|19.]] do [[24. februar]]a [[1991.]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=8. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 26. po redu, a u ženskoj 8. prvenstvo. Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]], ovo prvenstvo je treće koje se održalo u Lahtiju. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref>, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 3 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9091SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>30:48,1<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || <small>31:12,8<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} || <small>31:27,9<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || <small>1:03:05,7<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR}} || <small>1:03:33,1<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}} || <small>1:03:38,3<br><small>(2)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] ||<small>1:33:33,5<br>(0)</small> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jurij Kaškarov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]]||<small> 1:35:01,3 <br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Geir Einang]]<br />[[Eirik Kvalfoss]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Gisle Fenne]]||<small>1:35:08,3<br>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Italija}}<br><small>[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />[[Gottlieb Taschler]]<br />[[Simon Demetz]]<br />[[Wilfried Pallhuber]] ||<small>1:00:59,8<br>(0)</small> | {{ZID|Norveška}}<br><small>[[Sverre Istad]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Ivar Ulekleiv]]<br />[[Frode Løberg]] ||<small> 1:01:14,0 <br>(1)</small> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Anatolij Ždanovič]]<br />[[Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]]<br />[[Valerij Medvedcev]]||<small>1:01:40,8<br>(3)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|1|0|3}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} | 3. {{Bilans medalja/Red|SSSR|0|2|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|3|4}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || <small>30:01,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Svjetlana Davidova]]|SSSR}} || <small>30:32,7<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} || <small>30:35,1<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || <small>55:14,9<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || <small>57:13,4<br><small>(4)</small> | {{flagathlete|[[Iva Škodreva]]|BUG}} || <small>57:43,3<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]<br />[[Jelena Golovina]]<br />[[Svjetlana Davidova]] ||<small> 1:24:54,3 <br>(2)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]<br />[[Anne Elvebakk]]<br />[[Elin Kristiansen]] ||<small>1:25:52,0<br>(2)</small> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Kerstin Moring]]<br />[[Antje Harvey|Antje Misersky]] ||<small>1:28:15,9<br>(7)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|SSSR}} <br><small>[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]<br />[[Jelena Golovina]]<br />[[Svjetlana Paramigina]]<br />[[Svjetlana Davidova]] ||<small> 59:08,1 <br>(31)</small> | {{ZID|Bugarska}} <br><small>[[Marija Manolova]]<br />[[Silvana Blagojeva]]<br />[[Nadežda Aleksijeva]]<br />[[Iva Škodreva]] ||<small>59:23,1<br>(12)</small> | {{ZID|Norveška}} <br><small>[[Synnøve Thoresen]]<br />[[Signe Trosten]]<br />[[Hildegunn Fossen-Mikkelsplass|Hildegunn Fossen]]<br />[[Unni Kristiansen]] ||<small> 59:53,2<br>(13)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|2|1|1|4}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|2|1|4}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|1|0|1|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}} || 3 || 0 || 0 || 3 |- | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Davidova]]|SSSR}} || 2 || 1 || 0 || 3 |- | 3. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Golovina]]|SSSR}} || 2 || 0 || 1 || 3 |- | 4. || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Belova]]|SSSR}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | 5. || align=left| {{flagathlete|[[Grete Ingeborg Nykkelmo]]|NOR}} || 1 || 2 || 0 || 3 |- | 6. || align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 1 || 1 || 0 || 2 |- | rowspan=8 | 7. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Groß]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gottlieb Taschler]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simon Demetz]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Wilfried Pallhuber]]|ITA}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Svjetlana Paramigina]]|SSSR}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | 15. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|SSSR}} || 0 || 2 || 0 || 2 |- | rowspan=4 | 16. || align=left| {{flagathlete|[[Iva Škodreva]]|BUG}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Čepikov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jon Åge Tyldum]]|NOR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 20. || align=left| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Silvana Blagojeva]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sverre Istad]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ivar Ulekleiv]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frode Løberg]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 29. || align=left| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss ]]|NOR}} || 0 || 0 || 3 || 3 |- | rowspan=11 | 30. || align=left| {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Gisle Fenne]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anatolij Ždanovič]]|SSSR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Kerstin Moring]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Antje Misersky]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Synnøve Thoresen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Signe Trosten]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hildegunn Fossen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Unni Kristiansen]]|NOR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|4|1|1|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|SSSR|2|3|2|7}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|1|3|4|8}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Italija|1|0|0|1}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|17|8|6|31}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Norveška|6|12|6|24}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|3|1|3|7{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od ovog Svjetskog prvenstva, osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|3|7}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 7. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|27|27|27|81}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 27 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|24|18|15|57}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|24|17|16|57{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|8|15|13|35}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|3|5}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} | rowspan=2| 9 {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|2|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|1|1|2}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|64|64|64|192}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 27 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|SSSR|41|26|21|88}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|27|18|19|64{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|14|27|20|61}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|6|12}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|2|0|3|5}} | rowspan=2| 7. {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|3|2|5}} {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|2|5}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | rowspan=2| 10. {{Bilans medalja/Red|Francuska|0|1|2|3}} {{Bilans medalja/Red|Čehoslovačka|0|1|2|3}} | 12. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/RedU|91|91|91|273}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1991]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|*]] [[Kategorija:1991. u Finskoj]] [[Kategorija:1991. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Finskoj]] [[Kategorija:Sport u Lahtiju]] [[Kategorija:Biatlon u Finskoj]] r47hizxbh8mzk601obvnw5ezhiw447s 0 400339 3894396 3861648 2026-06-06T06:27:58Z AnToni 2325 /* Osvajači medalja */ 3894396 wikitext text/x-wiki {{Infokutija igre | naziv = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996. | logo = Biathlon_pictogram.svg | veličina = 150px | opis = | grad_domaćin = [[Ruhpolding]], {{ZID|Njemačka}} | datumi = 3–11. februar 1996. | sportisti = | države = | prethodne = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]] }} '''Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.''' je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|prvenstvo]] koje je održano zajedno za muškarce i za žene od [[3. februar|3.]] do [[11. februar]]a [[1996.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u.<ref name="SP">{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> U muškoj konkurenciji ovo je bilo 31. po redu, a u ženskoj 13. prvenstvo. Nakon [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985]], ovo je treće svjetsko prvenstvo održano u [[Ruhpolding]]u. Ukupno su održane četiri utrke za koje su dodijeljene medalje: [[Biatlon#Discipline|pojedinačne utrke]] u obje konkurencije<ref name="IBU">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SMIN Rezultati pojedinačne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU4">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCHWOSWIN Rezultati pojedinačne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref>, [[Biatlon#Discipline|sprint]] i [[Biatlon#Discipline|ekipne utrke]] u obje konkurencije, te utrke [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]] u ženskoj i 4 × 7,5&nbsp;km u muškoj konkurenciji.<ref name="IBU3">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCHWOSWSP Rezultati utrke sprinta u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU2">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SMSP Rezultati utrke sprinta u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU6">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SMTM Rezultati ekipne utrke u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU5">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH01SWRL Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU7">[http://services.biathlonresults.com/Results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SWTM Rezultati ekipne utrke u ženskoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref><ref name="IBU1">[http://services.biathlonresults.com/results.aspx?RaceId=BT9596SWRLCH__SMRL Rezultati štafete u muškoj konkurenciji na službenoj stranici IBU-a]</ref> == Države učesnice == == Termini == == Muškarci == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|10 km}}<ref name="IBU2"/> | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} || <small>26:52,3<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|RUS}} || <small>27:02,0<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[René Cattarinussi]]|ITA}} || <small>27:31,0<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|20 km}}<ref name="IBU"/> | {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS}} || <small>52:03.2<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}} || <small>54:09,3<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}} || <small>54:13,9<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 4 × 7,5 km|štafeta}}<ref name="IBU1"/> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Sergej Tarasov]]<br />[[Aleksej Kobeljev]] ||<small> 1:19:50,8 <br>(0)</small> | {{ZID|Njemačka}}<br><small>[[Ricco Groß]]<br />[[Peter Sendel]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Sven Fischer]]||<small>1:20:50,9<br>(1)</small> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Oleksij Ajdarov]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Vadim Sašurin]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]||<small>1:21:05,9<br>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|ekipno}}<ref name="IBU6"/> | {{ZID|Bjelorusija}}<br><small>[[Vadim Sašurin]]<br />[[Oleg Riženkov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Peter Ivaško]] ||<small>26:05,6<br>(3)</small> | {{ZID|Rusija}} <br><small>[[Viktor Majgurov]]<br />[[Vladimir Dračov]]<br />[[Pavel Muslimov]]<br />[[Sergej Rožkov]]||<small> 26:37,9 <br>(3)</small> | {{ZID|Italija}} <br><small>[[René Cattarinussi]]<br />[[Pieralberto Carrara]]<br />[[Patrick Favre]]<br />[[Hubert Leitgeb]]||<small>26:49,8<br>(1)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|3|3|0|6}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|2|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|0|1|0|1}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|2|2}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Žene == === Osvajači medalja === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996. |Tip = Svjetsko prvenstvo |Logo = Biathlon_pictogram.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = 1 }} |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 7,5 km|7,5 km}}<ref name="IBU3"/> | {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} || <small>22:30,5<br><small>(0)</small> | {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || <small>22:49,9<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|ŠVE}} || <small>22:52,5<br><small>(0)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 15 km|15 km}}<ref name="IBU4"/> | {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}} || <small>46:43,1<br><small>(2)</small> | {{flagathlete|[[Olga Meljnjik]]|RUS}} || <small>47:55,3<br><small>(1)</small> | {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}} || <small>48:15,7<br><small>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (žene)|štafeta}}<ref name="IBU5"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Uschi Disl]]<br />[[Simone Greiner-Petter-Memm]]<br />[[Katrin Apel]]<br />[[Petra Behle]] ||<small> 1:33:59,8<br>(0)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Corinne Niogret]]<br />[[Florence Baverel-Robert]]<br />[[Emmanuelle Claret]]<br />[[Anne Briand]] ||<small>1:36:44,8<br>(3)</small> | {{ZID|Ukrajina}} <br><small>[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Valentina Cerbe-Nesina]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Olena Zubrilova]] ||<small>1:36:49,1<br>(1)</small> |- {{LinkDetalji|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (žene)|ekipno}}<ref name="IBU7"/> | {{ZID|Njemačka}} <br><small>[[Katrin Apel]]<br />[[Petra Behle]]<br />[[Uschi Disl]]<br />[[Simone Greiner-Petter-Memm]]||<small>23:23,6<br>(11)</small> | {{ZID|Ukrajina}}<br><small>[[Tetjana Vodopjanova]]<br />[[Olena Petrova]]<br />[[Olena Zubrilova]]<br />[[Nina Lemeš]]||<small> 24:22,7 <br>(21)</small> | {{ZID|Francuska}} <br><small>[[Anne Briand]]<br />[[Corinne Niogret]]<br />[[Florence Baverel-Robert]]<br />[[Emmanuelle Claret]] ||<small> 24:25,8<br>(21)</small> |} === Bilans medalja === {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 4 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|0|0|2}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Rusija|1|1|0|2}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|2|3}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|4|4|4|12}} |} == Pojedinačne medalje == {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%" width=60% ! style="width:20px;" | Mjesto ! style="width:250px;" | Ime ! style="width:100px; background-color:gold;" | [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|25px|Zlatna medalja|link=]] Zlato ! style="width:100px; background-color:silver;" | [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|25px|Srebrna medalja|link=]] Srebro ! style="width:100px; background-color:#cc9966;;" | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|25px|Bronzana medalja|link=]] Bronza ! style="width:100px;" | Ukupno |- | 1. || align=left| {{flagathlete|[[Vladimir Dračov]]|RUS}}|| 2 || 2 || 0 || 4 |- | rowspan=5 | 2. || align=left| {{flagathlete|[[Sergej Tarasov]]|RUS}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Uschi Disl]]|NJE}}|| 2 || 0 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Simone Greiner-Petter-Memm]]|NJE}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Petra Schaaf]]|NJE}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Katrin Apel]]|NJE}} || 2 || 0 || 0 || 2 |- | 7. || align=left| {{flagathlete|[[Viktor Majgurov]]|FRA}}|| 1 || 2 || 0 || 3 |- | 8. || align=left| {{flagathlete|[[Emmanuelle Claret]]|FRA}}|| 1 || 1 || 1 || 3 |- | 9. || align=left| {{flagathlete|[[Vadim Sašurin]]|BJE}}|| 1 || 0 || 2 || 3 |- | rowspan=2 | 10. || align=left| {{flagathlete|[[Oleg Riženkov]]|BJE}} || 1 || 0 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|BJE}}|| 1 || 0 || 1 || 2 |- | rowspan=3 | 12. || align=left| {{flagathlete|[[Aleksej Kobelev]]|RUS}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Romasko]]|RUS}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Ivaško]]|BJE}} || 1 || 0 || 0 || 1 |- | 15. || align=left| {{flagathlete|[[Olena Petrova]]|UKR}}|| 0 || 1 || 2 || 3 |- | rowspan=5 | 16. || align=left| {{flagathlete|[[Corinne Niogret]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Florence Baverel-Robert]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Anne Briand]]|FRA}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Tetjana Vodopjanova]]|UKR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olena Zubrilova]]|UKR}} || 0 || 1 || 1 || 2 |- | rowspan=9 | 21. || align=left| {{flagathlete|[[Ricco Gross]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Peter Sendel]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Frank Luck]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sven Fischer]]|NJE}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Ann-Elen Skjelbreid]]|NOR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pavel Muslimov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Olga Melnik]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Sergej Rožkov]]|RUS}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Nina Lemeš]]|UKR}} || 0 || 1 || 0 || 1 |- | 30. || align=left| {{flagathlete|[[René Cattarinussi ]]|ITA}} || 0 || 0 || 2 || 2 |- | rowspan=7 | 31. || align=left| {{flagathlete|[[Magdalena Forsberg]]|NJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Valentina Cerbe-Nesina]]|UKR}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Oleksij Ajdarov]]|BJE}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Pieralberto Carrara]]|ITA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Hubert Leitgeb]]|ITA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left| {{flagathlete|[[Patrick Favre]]|ITA}} || 0 || 0 || 1 || 1 |} {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja |Broj = 8 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|4|4|0|8|}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|2|1|0|3}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|1|1|3}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|2|3}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|2|3}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Norveška|0|1|0|1}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Italija|0|0|2|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Švedska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|8|8|8|24}} |} == Ukupan broj osvojenih medalja == {{col-begin}} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (ž) |Broj = 13 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|18|11|8|37{{efn|name=sssr|<small>Zbog raspada [[SSSR]], a nakon osnivanja [[ZND]], od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[SSSR]] i [[ZND]] pribrajaju se reprezentaciji Rusije</small>}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|8|4|3|15{{efn|name=nje|<small>Zbog ujedinjenja dviju država, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskog prvenstva 1991.]], osvojene medalje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] pribrajaju se reprezentaciji Njemačke</small>}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|7|14|8|29}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Francuska|4|4|4|12}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|3|4|8}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|1|1|3}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|0|2|3{{efn|name=češ|<small>Nakon raspada Čehoslovačke, od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|Svjetskog prvenstva 1993]], osvojene medalje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] pribrajaju se reprezentaciji Češke</small>}}}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|3|6}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|2|3}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Finska|0|0|3|3}} | rowspan=3| 12. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/Red|Poljska|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|41|41|41|123}} |} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima (m) |Broj = 31 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|Rusija|28|26|17|70{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|28|18|19|65{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|9|18|13|39}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|6|7|20}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|5|10}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|2|6}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Francuska|1|2|4|7}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Švedska|1|1|4|6}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|1|0|4|5}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|0|2|1|3{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|2|3}} | rowspan=2| 12. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|0|1}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|78|78|78|234}} |} {{col-end}} <center> ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Bilans medalja na održanim prvenstvima |Broj = 31 |Logo = Biathlon_pictogram.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/Red|RUS|46|37|25|108{{efn|name=sssr|}}}} | 2. {{Bilans medalja/Red|Njemačka|36|22|22|80{{efn|name=nje|}}}} | 3. {{Bilans medalja/Red|Norveška|16|32|21|69}} | 4. {{Bilans medalja/Red|Finska|7|7|9|23}} | 5. {{Bilans medalja/Red|Francuska|5|5|8|18}} | 6. {{Bilans medalja/Red|Italija|5|0|5|10}} | 7. {{Bilans medalja/Red|Švedska|2|4|7|13}} | 8. {{Bilans medalja/Red|Bjelorusija|2|1|5|8}} | 9. {{Bilans medalja/Red|Poljska|1|3|3|7}} | 10. {{Bilans medalja/Red|Češka|1|2|3|6{{efn|name=češ|}}}} | 11. {{Bilans medalja/Red|Kanada|1|1|0|2}} | 12. {{Bilans medalja/Red|Bugarska|0|3|3|6}} | 13. {{Bilans medalja/Red|Austrija|0|1|3|4}} | 14. {{Bilans medalja/Red|Ukrajina|0|1|2|3}} | 14. {{Bilans medalja/Red|SAD|0|1|1|2}} | 15. {{Bilans medalja/Red|Rumunija|0|1|0|1}} | 16. {{Bilans medalja/Red|Estonija|0|0|1|1}} {{Bilans medalja/RedU|119|119|119|357}} |} </center> == Napomene== {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * [http://biathlonresults.com/ Svi rezultati Svjetskih prvenstava u biatlonu] {{SP u biatlonu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u biatlonu|1996]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|*]] [[Kategorija:1996. u Njemačkoj]] [[Kategorija:1996. u biatlonu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Njemačkoj]] [[Kategorija:Sport u Ruhpoldingu]] [[Kategorija:Biatlon u Njemačkoj]] eikn9inmuz1ac0yv7o99vdonafpttsf 0 403125 3894406 3168265 2026-06-06T07:36:22Z ~2026-33368-55 182232 /* RTV programi */ 3894406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija neboder |Ime = Vlašić |Visina = |Slika = Vysilac na vrchu Paklenik, Vlasic (1943 m).jpg |Sliku pokaži = [[Vlašić]], RTV-odašiljač |Mjesto = vrh [[Paljenik]] (Opaljenik) |Status = |od = |do = |Po visini = |Po visini u = |Funkcija = odašiljane radijskog i TV programa |Stil gradnje = |Arhitekta = |Vrijednost = |Visina antene = |Visina krova = |Spratovi = |Liftovi = |Površina = |Materijal = |Alternativno ime = <!-- Opis --> |Otvorenje = |Saniranje = |Rušenje = |Stanovi = |Vlasnik = |Graditelj = |Glavni korisnik prostora = |Održavanje = |Dubina = |Konstrukcija = }} '''Radiotelevizijski odašiljač Vlašić''' je radijski i televizijski odašiljač smješten na planini [[Vlašić]]u u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te je jedan od 9 radijskih i 10 televizijskih odašiljača koji čine glavnu mrežu predajnika u BiH. Nalazi se na vrhu [[Paljenik]] (ili Opaljenik), najvišem Vlašićkom vrhu, na nadmorskoj visini od 1943 m.i.m. Koristi se za pokrivanje tv i radio signalom šireg područja središnjeg dijela države. Zbog izrazite nadmorske visine program je moguće primati u velikom dijelu Bosne i Hercegovine, kao i u [[Slavonija|Slavoniji]] i dijelovima [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Dalmacija|Dalmacije]], a zbog veće jačine rasprostiranja radio-talasa, radijski program moguće je primati i u višim dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]] i zapadne [[Srbija|Srbije]]. ==RTV programi== Radiotelevizijski odašiljač Vlašić emituje četiri radio-stanice na [[Frekvencijska modulacija|FM]] području, te tri analogna televizijska kanala na VHF i UHF području<ref name=autogenerated1>[http://www.bhrt.ba/ Radio-televizija Bosne i Hercegovine]</ref>. ===[[Radio]]=== {| class="wikitable" ! Program ! [[Frekvencija]]<br /><small>(MHz)</small> ! [[Radijski podatkovni sistem|RDS PS]] ! [[Radijski podatkovni sistem|RDS PI]] ! [[Efektivna izračena snaga|ERP]]<br /><small>(kW)</small> |- | align="center" | [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]] | align="right" | '''89,3''' | <span style="color: gray">'''RADIO-F.'''</span> | align="center" | F209 | align="center" | 100 |- | align="center" | [[BH Radio 1]] | align="right" | '''97,0''' | <span style="color: gray">'''BHRADIO1'''</span> | align="center" | F201 | align="center" | 100 |- | align="center" | [[BN Radio]] | align="right" | '''102,4''' | <span style="color: gray">'''RTV BN'''</span> | align="center" | F222 | align="center" | 30 |- | align="center" | [[Radio Bobar]] | align="right" | '''104,7''' | <span style="color: gray">'''*BOBAR*'''</span> | align="center" | F262 | align="center" | 30 |} ===[[Televizija]]=== Kao i svi televizijski odašiljači u BiH, i odašiljač Vlašić emituje televizijske programe na stari način, odn. analogno. {| class="wikitable" ! Program ! Kanal ! [[Frekvencija]] <br /><small>(MHz)</small> ! [[Efektivna izračena snaga|ERP]]<br /><small>(kW)</small> |- | [[BHT 1]] | align="center" | '''11''' | align="center" | 217,25 | align="center" | 100 |- | [[Federalna televizija|FTV]] | align="center" | '''29''' | align="center" | 535,25 | align="center" | 100 |- | [[Televizija OBN|OBN]] | align="center" | '''35''' | align="center" | 583,25 | align="center" | 100 |} ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Odašiljači u Bosni i Hercegovini|Vlašić]] [[Kategorija:Televizija u Bosni i Hercegovini]] 0yofiompk7x0mvxc64knx65on7dpkrv 0 411542 3894351 3547741 2026-06-05T15:19:30Z Drexbos 182211 3894351 wikitext text/x-wiki '''DNK barkodiranje''' je [[Taksonomija|taksonomska]] metoda kojom se koristi kratki [[genetički marker]] u DNK organizmima da ih identificira kao pripadnike određene [[Vrsta|vrste]].<ref name="Hebert2003">{{Cite journal | journal = [[Proceedings of the Royal Society B]] | year = 2003 | volume = 270 | pages = 313–321 | title = Biological identifications through DNA barcodes | doi = 10.1098/rspb.2002.2218 | pmid = 12614582 | pmc = 1691236 | author = Paul DN Hebert |name-list-format=vanc | display-authors = 1 | last2 = Cywinska | first2 = Alina | last3 = Ball | first3 = Shelley L | last4 = deWaard | first4 = Jeremy R }}</ref> Razlikuje se od [[Molekularna sistematika|molekularne filogenije]] po tome što glavni cilj nije da se utvrde obrasci srodnosti, već identifikuju nepoznati uzorci u smislu već postojeće klasifikacije. Iako se bar kodovi ponekad koriste prilikom pokušaja da se identifikuju nepoznate vrste ili u procjenama da li neku određenu vrstu treba kombinovati (sa nekom drugom) ili odvojiti.<ref>{{cite journal | last1 = Koch | first1 = H. | year = 2010 | title = Combining morphology and DNA barcoding resolves the taxonomy of Western Malagasy ''Liotrigona'' Moure, 1961 | url = http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx][http://www.tb1.ethz.ch/PublicationsEO/PDFpapers/Koch_AFRICAN_INVERTEBRATES_2010_51_413-421.pdf | format = PDF | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 51 | issue = 2 | pages = 413–421 | doi = 10.5733/afin.051.0210 | date = | access-date=27. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110912162337/http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx | archive-date=12. 9. 2011 | url-status = dead }}</ref> Primjena DNK kodiranja za ove potrebe je predmet rasprava.<ref name="seberg2009" >{{Cite journal | journal = PLoS ONE | year = 2009 | volume = 4 | issue = 2 | pages = e4598 | title = How Many Loci Does it Take to DNA Barcode a Crocus? | author = Seberg O, Petersen G. | pmid = 19240801 | pmc = 2643479 | doi = 10.1371/journal.pone.0004598 | editor1-last = Stout | editor1-first = Jane Catherine }} {{open access}}</ref> ==Pregled== Najčešće korištena barkod regija kod životinja je segment veličine oko 600 baznih parova u [[Mitohondrija|mitohondrijskom]] [[gen]]u [[citohrom c]] oksidaze ([[citohrom c oksidaza I]]: COI). Primjena ove metode uključuje, naprimjer, prepoznavanje biljnih ostataka čak i kada [[cvijet]] ili [[plod]] nisu dostupni, identifikaciju [[Larva|larvi]] insekata (koji često imaju manje poznatih dijagnostičkih karakteristika od odraslih)<ref>{{Cite journal|last=Kalamujić Stroil|first=Belma|last2=Lasić|first2=Lejla|last3=Hanjalić|first3=Jasna|last4=Mačar|first4=Sonja|last5=Vesnić|first5=Adi|date=25. 12. 2018|title=The first DNA barcode record for Rhyacophila bosnica Schmid, 1970 and pairing of adult and larval life stages|url=http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|journal=Genetics & Applications|volume=2|issue=2|pages=20|doi=10.31383/ga.vol2iss2pp20-27|issn=2566-431X|access-date=10. 4. 2019|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328173649/http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|url-status=dead}}</ref>, identifikaciju ishrane životinja, na osnovu sadržaja stomaka ili [[izmet]]a<ref name="kress2008">{{Cite journal | author = Kress WJ, Erickson DL | year = 2008 | journal = PNAS | title = DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2761–2762 | pmc = 2268532 | doi = 10.1073/pnas.0800476105 | pmid = 18287050 }}</ref> i obezbjeđuje veliku varijaciju između vrsta, a ipak relativno mali broj varijacija u okviru datih vrsta.<ref>{{Cite journal | journal = Proc Natl Acad Sci USA | date = 26. 2. 2008 | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2923–2928 | doi = 10.1073/pnas.0709936105 | pmc = 2268561 | title = DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots | author = Renaud Lahaye | pmid = 18258745 | display-authors = 1 | last2 = Van Der Bank | first2 = M. | last3 = Bogarin | first3 = D. | last4 = Warner | first4 = J. | last5 = Pupulin | first5 = F. | last6 = Gigot | first6 = G. | last7 = Maurin | first7 = O. | last8 = Duthoit | first8 = S. | last9 = Barraclough | first9 = T. G. }}</ref> Primjenjuje se i u identifikaciji komercijalnih proizvoda kao naprimjer, biljni dodaci, drvo ili koža i drugi dijelovi [[životinja]]. == Izbor lokusa == Poželjno mjesto za DNK barkodiranje treba biti standardizirano (tako da se mogu razviti velike baze podataka za date lokuse), prisutno u većini [[takson]]a od interesa i moguće za sekvenciranje bez specifičnih [[PCR]] [[prajmer]]a, a dovoljno kratko da se lahko sekvencira sa sadašnjom tehnologijom.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Iako je predloženo nekoliko lokusa, zajednički skup standardiziranih regija su odabrali nadležni odbori: * Za [[životinje]] i mnoge druge [[Eukarioti|eukariote]] – mitohondrijski COI gen; * Za biljke, spajanje na [[RuBisCO velika podjedinica]] i [[maturaza K]] (matK) [[hloroplast]]nog [[gen]]a.<ref name="janzen2009">{{Cite journal | title = A DNA barcode for land plants | author = CBOL Plant Working Group | journal = PNAS | date = 4. 8. 2009 | volume = 106 | issue = 31 | doi = 10.1073/pnas.0905845106 | pmc = 2722355 | pages = 12794–12797 | pmid = 19666622 }}</ref> Ove omogućavaju slabu rezoluciju kod kopnenih biljaka,<ref name=Dong>{{citation |author=Dong, W.; Xu, C.; Li, C.; Sun, J.; Zuo, Y.; Shi, S.; Cheng, T.; Guo, J.; Zhou, S. |year=2015 |title=ycf1, the most promising plastid DNA barcode of land plants |journal=Scientific Reports |volume=5 |pages=8348 |url=http://dx.doi.org/10.1038/srep08348 |doi=10.1038/srep08348}}</ref><ref name=ChinaBOL/> i upućuju na regije koje bi mogle biti zamjena za ''rbcL'' i ''matK''.<ref name=ChinaBOL>{{citation |author=China Plant, B.O.L.G.; Li, D.-Z.; Gao, L.-M.; Li, H.-T.; Wang, H.; Ge, X.-J.; Liu, J.-Q.; Chen, Z.-D.; Zhou, S.-L.; Chen, S.-L.; Yang, J.-B.; Fu, C.-X.; Zeng, C.-X.; Yan, H.-F.; Zhu, Y.-J.; Sun, Y.-S.; Chen, S.-Y.; Zhao, L.; Wang, K.; Yang, T.; Duan, G.-W. |year=2011 |title=Comparative analysis of a large dataset indicates that internal transcribed spacer (ITS) should be incorporated into the core barcode for seed plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=49 |pages=19641–19646 |url=http://www.jstor.org/stable/23059547 |doi=10.1073/pnas.1104551108}}</ref> * Za [[gljive]] – regija [[unutrašnji transkribirani spejser]] (ITS).<ref name="schoch20012">{{Cite journal | title = Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi | author = Fungal Barcoding Consortium | journal = PNAS | date = 24. 2. 2012 | volume = 109 | issue = 16 | doi = 10.1073/pnas.1117018109| pmc = 3341068 | pages = 6241–6246 | pmid = 22454494 }}</ref> {{Razlikovati|[[optičko mapiranje]] DNK}} [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] {{DNK barkodiranje}} '''DNK barkodiranje''' je metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odnosu na vrstu, baš kao što skener supermarketa koristi poznate crne pruge [[Univerzalni kod proizvoda|UPC barkoda]] za identifikaciju artikla na svom skladištu u odnosu na svoju referentnu [[baza podataka|bazu podataka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |title=What is DNA Barcoding? |publisher=iBOL |access-date=2019-03-26 |archive-date=2019-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307131134/http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |url-status=live }}</ref> Ovi "barkodovi" koriste se ponekad u nastojanju da se identifikuju nepoznate vrste ili dijelovi organizma, jednostavno da se katalogizira što više [[takson]]a ili da se uporedi s tradicionalnom taksonomijom u nastojanju da se odrede granice [[vrsta]].<ref>{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-1-61779-591-6 |title=DNA Barcodes: Methods and Protocols |date=2012 |publisher=Humana Press |isbn=978-1-61779-590-9 |editor-last=Kress |editor-first=W. John |series=Methods in Molecular Biology |volume=858 |location=Totowa, NJ |language=en |doi=10.1007/978-1-61779-591-6 |s2cid=3668979 |editor-last2=Erickson |editor-first2=David L. }}</ref> Različite genske regije se koriste za identifikaciju različitih organizamskih grupa, korištenjem barkodiranja. Najčešće korištena barkodna regija za životinje i neke [[protist]]e je dio gena [[Citohrom c|citohrom ''c'' oksidaza I]] (COI, CO1 ili [[Citohrom c oksidaza podjedinica I|COX1]]), koji se nalazi u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Drugi geni pogodni za DNK barkodiranje su [[interni transkribovani razmaknik]] (ITS) [[Ribosomska RNK|rRNL]], koji se često koristi za [[gljive]] i [[RuBisCO]] koji se koristi za [[biljke]].<ref>{{cite journal |last1=Irinyi |first1=L. |last2=Lackner |first2=M. |last3=de Hoog |first3=G. S. |last4=Meyer |first4=W. |date=2015 |title=DNA barcoding of fungi causing infections in humans and animals |journal=Fungal Biology |volume=120 |issue=2 |pages=125–136 | pmid=26781368 | doi=10.1016/j.funbio.2015.04.007}}</ref><ref name=Schoch-eal-2012>{{cite journal|last1=Schoch|first1=Conrad L.|last2=Seifert|first2=Keith A.|last3=Huhndorf|first3=Sabine|last4=Robert|first4=Vincent|last5=Spouge|first5=John L.|last6=Levesque|first6=C. André|last7=Chen|first7=Wen|author8=Fungal Barcoding Consortium|date=2012|title=Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=16|pages=6241–6246|doi=10.1073/pnas.1117018109|issn=0027-8424|pmc=3341068|pmid=22454494|url=https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|doi-access=free|archive-date=2020-07-07|access-date=2020-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200707050303/https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=CBOL Plant Working Group|last2=Hollingsworth|first2=P. M. |last3=Forrest|first3=L. L. |last4=Spouge|first4=J. L. |last5=Hajibabaei |first5=M. |last6=Ratnasingham|first6=S.|last7=van der Bank |first7=M. |last8=Chase|first8=M. W.|last9=Cowan|first9=R. S.|date=2009-08-04|title=A DNA barcode for land plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106|issue=31|pages=12794–12797|doi=10.1073/pnas.0905845106|pmid=19666622|pmc=2722355|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] se detektuju korištenjem različitih genskih regija. Gen [[16S RNK|16S rRNK]] se, naprimjer, široko koristi u identifikaciji [[prokariot]]a, dok se gen [[18S ribosomska RNK|18S rRNAK]] uglavnom koristi za detekciju [[mikrob]]nih [[eukarioti|eukariota]]. Ove genske regije su odabrane jer imaju manje intrspecijskih (unutar vrste) varijacija nego interspecijskih (između vrsta) varijacija, što je poznato kao "barkodirajući gep".<ref>{{Cite journal |last1=Paulay|first1=Gustav |last2=Meyer|first2=Christopher P.|date=2005-11-29|title=DNA Barcoding: Error Rates Based on Comprehensive Sampling|journal=PLOS Biology|volume=3|issue=12|doi=10.1371/journal.pbio.0030422|issn=1545-7885 |pmc=1287506 |pmid=16336051 |doi-access=free }}</ref> Neke primjene DNK barkodiranja uključuju: identifikaciju lišća biljaka, čak i kada cvjetovi ili plodovi nisu dostupni; identifikaciju [[polen]]a prikupljenog na tijelima životinja oprašivača; identifikaciju larvi insekata koje mogu imati manje dijagnostičkih karakteristika od odraslih; ili istraživanje prehrane životinje na osnovu sadržaja njenog želuca, [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[izmet]]a.ref>{{Cite journal|last1=Soininen|first1=Eeva M|last2=Valentini|first2=Alice|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Miquel|first4=Christian|last5=Gielly|first5=Ludovic|last6=Brochmann|first6=Christian|last7=Brysting|first7=Anne K|last8=Sønstebø|first8=Jørn H|last9=Ims|first9=Rolf A|date=2009|title=Analysing diet of small herbivores: the efficiency of DNA barcoding coupled with high-throughput pyrosequencing for deciphering the composition of complex plant mixtures|journal=Frontiers in Zoology|volume=6|issue=1|page=16|doi=10.1186/1742-9994-6-16|issn=1742-9994|pmc=2736939|pmid=19695081 |doi-access=free }}</ref> Kada se barkodiranje koristi za identifikaciju organizama iz uzorka koji sadrži DNK iz više organizama, koristi se termin '''DNK metabarkodiranje''',<ref>{{Cite journal|last1=Creer|first1=Simon|last2=Deiner|first2=Kristy|last3=Frey|first3=Serit|last4=Porazinska|first4=Dorota|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Thomas|first6=W. Kelley|last7=Potter|first7=Caitlin|last8=Bik|first8=Holly M.|date=2016|editor-last=Freckleton|editor-first=Robert|title=The ecologist's field guide to sequence-based identification of biodiversity|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=7|issue=9|pages=1008–1018|doi=10.1111/2041-210X.12574|bibcode=2016MEcEv...7.1008C|s2cid=87512991|url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|archive-date=2020-06-21|access-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621161238/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|pages=63–99|journal=Advances in Ecological Research|volume=58|doi=10.1016/bs.aecr.2018.01.001|date=January 2018|hdl=1822/72852 |title=Why We Need Sustainable Networks Bridging Countries, Disciplines, Cultures and Generations for Aquatic Biomonitoring 2.0: A Perspective Derived from the DNAqua-Net COST Action |last1=Leese |first1=Florian |last2=Bouchez |first2=Agnès |last3=Abarenkov |first3=Kessy |last4=Altermatt |first4=Florian |last5=Borja |first5=Ángel |last6=Bruce |first6=Kat |last7=Ekrem |first7=Torbjørn |last8=Čiampor |first8=Fedor |last9=Čiamporová-Zaťovičová |first9=Zuzana |last10=Costa |first10=Filipe O. |last11=Duarte |first11=Sofia |last12=Elbrecht |first12=Vasco |last13=Fontaneto |first13=Diego |last14=Franc |first14=Alain |last15=Geiger |first15=Matthias F. |last16=Hering |first16=Daniel |last17=Kahlert |first17=Maria |last18=Kalamujić Stroil |first18=Belma |last19=Kelly |first19=Martyn |last20=Keskin |first20=Emre |last21=Liska |first21=Igor |last22=Mergen |first22=Patricia |last23=Meissner |first23=Kristian |last24=Pawlowski |first24=Jan |last25=Penev |first25=Lyubomir |last26=Reyjol |first26=Yorick |last27=Rotter |first27=Ana |last28=Steinke |first28=Dirk |last29=Van Der Wal |first29=Bas |last30=Vitecek |first30=Simon |bibcode=2018AdER...58...63L |isbn=978-0-12-813949-3 |display-authors=1 |hdl-access=free }}</ref> e.g. [[Algae DNA barcoding|DNA metabarcoding of diatom communities]] in rivers and streams, which is used to assess water quality.<ref>{{Cite journal|last1 =Vasselon|first1 =Valentin|last2 =Rimet|first2 =Frédéric|last3 =Tapolczai|first3 =Kálmán|last4=Bouchez|first4 =Agnès|date =2017|title =Assessing ecological status with diatoms DNA metabarcoding: Scaling-up on a WFD monitoring network (Mayotte island, France)|journal=Ecological Indicators|volume=82|pages=1–12|doi=10.1016/j.ecolind.2017.06.024|bibcode =2017EcInd..82....1V|issn=1470-160X}}</ref> == Pozadina == Tehnike DNK barkodiranja razvijene su iz ranog rada na sekvenciranju DNK na mikrobnim zajednicama korištenjem 5S [[Ribosomska RNK|rRNK]] gena.<ref>{{Cite journal |last1=Woese |first1=Carl R. |last2=Kandler |first2=Otto |last3=Wheelis |first3=Mark L. |date=1990 |title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=12 |pages=4576–4579 |url=https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |oclc=678728346 |doi=10.1073/pnas.87.12.4576 |pmid=2112744 |pmc=54159 |bibcode=1990PNAS...87.4576W |doi-access=free |archive-date=2020-04-06 |access-date=2020-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406094307/https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |url-status=live }}</ref> U 2003., specifične metode i terminologija modernog DNK barkodiranja predložene su kao standardizirana metoda za identifikaciju vrsta, kao i potencijalno dodjeljivanje nepoznatih sekvenci višim [[takson]]ima poput [[red (biologija)|redova]] i [[koljrno (bioloija)|koljena]], u radu [[Paul D.N. Hebert|Paula D.N. Heberta]] i saradnika sa Univerziteta u Guelphu, [[Ontario]], [[Kanada]].<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Cywinska|first2=Alina|last3=Ball|first3=Shelley L.|last4=deWaard|first4=Jeremy R.|date=2003-02-07|title=Biological identifications through DNA barcodes|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=1512|pages=313–321|doi=10.1098/rspb.2002.2218|issn=1471-2954|pmc=1691236|pmid=12614582}}</ref> Hebert i njegove kolege demonstrirali su korisnost gena za citokrom ''c'' oksidaze I (COI), koji su prvi koristili Folmer i saradnici 1994. godine, koristeći svoje objavljene [[Prajmer|DNK-prajmere]] kao alat za [[filogeneza|filogenetske]] analize na nivou [[vrsta]],<ref name=":11"/> kao pogodan alat za razlikovanje između [[metazoa|metazojskih]] [[beskičmenjak]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Folmer|first1=O.|last2=Black|first2=M.|last3=Hoeh|first3=W.|last4=Lutz|first4=R.|last5=Vrijenhoek|first5=R.|date=October 1994|title=DNA primers for amplification of mitochondrial cytochrome c oxidase subunit I from diverse metazoan invertebrates|journal=Molecular Marine Biology and Biotechnology|volume=3|issue=5|pages=294–299|issn=1053-6426|pmid=7881515}}</ref> "Folmerova regija" gena COI koristi se obično za razlikovanje između taksona na osnovu njihovih obrazaca varijacija na nivou DNK. Relativna lakoća pronalaženja sekvence i varijabilnost pomiješana s očuvanjem između vrsta, neke su od prednosti COI. Nazivajući profile "barkodovima", Hebert i saradnici su zamislili razvoj COI baze podataka, koja bi mogla poslužiti kao osnova za "globalni sistem bioidentifikacije". == Metode == === Uzorkovanje i konzerviranje === Barkodiranje može se izvršiti iz tkiva iz ciljanog [[uzorak|uzorka]], iz mješavine [[organizam]]a (uzorak u rasutom stanju) ili iz DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo). Metode uzorkovanja, očuvanja ili analize razlikuju se između tih različitih vrsta uzoraka. ;Uzorci tkiva Za barkodiranje uzorka tkiva iz ciljanog uzorka vjerovatno će biti dovoljan mali komad [[koža|kože]], [[krljušt]], [[noga]] ili antena (ovisno o veličini uzorka). Da bi se izbjegla kontaminacija, potrebno je sterilizirati korištene alate između uzoraka. Preporučuje se prikupljanje dva uzorka iz jednog izvora, jedan za arhiviranje, a jedan za proces barkodiranja. Očuvanje uzorka je ključno za prevazilaženje problema degradacije DNK. :Uzorci u rasutom stanju [[Uzorak]] u rasutom stanju je vrsta uzorka iz okoliša koji sadrži nekoliko organizama iz [[taksonomija|taksonomske grupe]] koja se proučava. Razlika između uzoraka u rasutom stanju (u smislu koji se ovdje koristi) i drugih uzoraka iz okoliša je u tome što [[uzorak]] u rasutom stanju obično pruža veliku količinu DNK dobrog kvaliteta. Primjeri uzoraka u rasutom stanju uključuju uzorke vodenih [[beskičmenjaci|makroinvertebrata]] prikupljene kick-net mrežom ili uzorke insekata prikupljene Malaiseovom klopkom. Filtrirani ili po veličini frakcionisani uzorci vode koji sadrže cijele organizme, poput jednoćelijskih [[eukariot]]a također se ponekad definiraju kao uzorci u rasutom stanju. Takvi uzorci mogu se prikupiti istim tehnikama koje se koriste za dobijanje tradicionalnih uzoraka za identifikaciju na osnovu morfologije. ;eDNK uzorci Metoda [[DNK iz okoliša]] (eDNK) je neinvazivan pristup za detekciju i identifikaciju vrsta iz ćelijskih ostataka ili vanćelijske DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo) putem barkodiranja ili metabarkodiranja. Pristup se zasniva na činjenici da svaki živi organizam ostavlja DNK u okolini, a ova DNK iz okoline može se detektovati čak i kod organizama koji su u vrlo maloj abundanciji. Stoga je za terensko uzorkovanje najvažniji dio korištenje materijala i alata bez [[DNK]]] na svakom mjestu uzorkovanja ili uzorku kako bi se izbjegla kontaminacija, ako je vjerovatno da će DNK ciljnog organizma (organizama) biti prisutan u malim količinama. S druge strane, uzorak eDNK uvijek uključuje DNK cijelih ćelija, živih [[mikroorganizam]]a, koji su često prisutni u velikim količinama. Stoga se uzorci mikroorganizama uzeti u prirodnom okruženju nazivaju i uzorcima eDNK, ali kontaminacija je u ovom kontekstu manje problematična zbog velike količine ciljnih organizama. Metode eDNK mogu se koristiti s većinom vrsta uzoraka, poput vode, [[tlo|tla]], [[izmet]]]a, sadržaja [[želudac|želuca]] ili [[krv]]i.<ref>{{Citation|last1=Jelger Herder|title=Environmental DNA - a review of the possible applications for the detection of (invasive) species.}} </ref> === Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK === {{Glavni| Ekstrakcija DNK}} DNK barkodiranje zahtijeva da se DNK iz uzorka ekstrahuje. Postoji nekoliko različitih metoda [[ekstrakcija DNK]], a faktori poput troškova, vremena, vrste uzorka i prinosa utiču na odabir optimalne metode. Kada se DNK iz uzoraka organizma ili eDNK amplificira pomoću [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR), na reakciju mogu negativno uticati molekule inhibitora sadržane u uzorku.ref name=":8">{{Cite journal|last1=Schrader|first1=C Then it can be this way because of DNA.|last2=Schielke|first2=A.|last3=Ellerbroek|first3=L.|last4=Johne|first4=R.|date=2012|title=PCR inhibitors – occurrence, properties and removal|journal=Journal of Applied Microbiology|volume=113|issue=5|pages=1014–1026|doi=10.1111/j.1365-2672.2012.05384.x|pmid=22747964|s2cid=30892831|issn=1365-2672|doi-access=free}}</ref> Removal of these inhibitors is crucial to ensure that high quality DNA is available for subsequent analyzing. [[Amplifikacija gena|Amplifikacija]] ekstrahirane DNK je neophodan korak u DNK barkodiranju. Tipično, samo mali fragment ukupnog DNK materijala se [[Sekvenciranje|sekvencira]] (obično 400–800 [[bazni par|baznih parova]]) da bi se dobio DNK barkod i amplifikacija je shodno tome ograničena na fragment korištenjem para [[prajmer]]a.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Savolainen|first1=Vincent|last2=Cowan|first2=Robyn S|last3=Vogler|first3=Alfried P|last4=Roderick|first4=George K|last5=Lane|first5=Richard|date=2005-10-29|title=Towards writing the encyclopaedia of life: an introduction to DNA barcoding|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=360|issue=1462|pages=1805–1811|doi=10.1098/rstb.2005.1730|pmid=16214739|pmc=1609222|issn=0962-8436}}</ref> Amplifikacija eDNK materijala obično je usmjerena na manje veličine fragmenata (<200 baznih parova) jer je eDNK vjerovatnije fragmentirana od DNK materijala iz drugih izvora. Međutim, neke studije tvrde da ne postoji veza između veličine amplikona i stope detekcije eDNK.<ref>{{Cite journal|last=Piggott|first=Maxine P.|date=2016|title=Evaluating the effects of laboratory protocols on eDNA detection probability for an endangered freshwater fish|journal=Ecology and Evolution|volume=6|issue=9|pages=2739–2750|doi=10.1002/ece3.2083|issn=2045-7758|pmc=4798829|pmid=27066248|bibcode=2016EcoEv...6.2739P }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Ma|first1=Hongjuan|last2=Stewart|first2=Kathryn|last3=Lougheed|first3=Stephen|last4=Zheng|first4=Jinsong|last5=Wang|first5=Yuxiang|last6=Zhao|first6=Jianfu|date=2016|title=Characterization, optimization, and validation of environmental DNA (eDNA) markers to detect an endangered aquatic mammal|journal=Conservation Genetics Resources|volume=8|issue=4|pages=561–568|doi=10.1007/s12686-016-0597-9|bibcode=2016ConGR...8..561M |s2cid=1613649|issn=1877-7252}}</ref> [[Slika:HiSeq sequencers at SciLifeLab in Uppsala.jpg|thumb| HiSeq sekvenceri u SciLIfeLabu u Uppsali, [[Švedska]]. Fotografija je snimljena tokom ekskurzije na SLU kurs PNS0169 u martu 2019. godine.]] Kada je marker regije DNK barkoda amplifikovan, sljedeći korak je sekvenciranje marker regije korištenjem metoda [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=D'Amore|first1=Rosalinda|last2=Ijaz|first2=Umer Zeeshan|last3=Schirmer|first3=Melanie|last4=Kenny|first4=John G.|last5=Gregory|first5=Richard|last6=Darby|first6=Alistair C.|last7=Shakya|first7=Migun|last8=Podar|first8=Mircea|last9=Quince|first9=Christopher|date=2016-01-14|title=A comprehensive benchmarking study of protocols and sequencing platforms for 16S rRNA community profiling|journal=BMC Genomics|volume=17|issue=1|page=55|doi=10.1186/s12864-015-2194-9|issn=1471-2164|pmc=4712552|pmid=26763898 |doi-access=free |bibcode=2016BMCG...17...55D }}</ref> Dostupne su mnoge različite platforme za sekvenciranje, a tehnički razvoj se brzo odvija. === Selekcija markera === [[Slika:16S region variability.jpg|thumb|600x600px| Shematski prikaz [[prajmer]]a i ciljne regije, demonstriran na 16S [[rRNK]] genu u ''Pseudomonas''. Kao prajmeri se obično biraju kratke konzervirane sekvence s niskom varijabilnosti, koje tako mogu amplificirati većinu ili sve vrste u odabranoj ciljnoj grupi. Prajmeri se koriste za amplifikaciju visoko varijabilne ciljne regije između dva prajmera, koja se zatim koristi za razlikovanje vrsta. ''Modificirano iz »Varijabilni broj kopija, intragenomske heterogenosti i lateralni transferi 16S rRNK gena u Pseudomonas« od Bodilis, Josselin; Nsigue-Meilo, Sandrine; Besaury, Ludovic; Quillet, Laurent, korišteno pod CC BY, dostupno na:<nowiki>https://www.researchgate.net/figure/Hypervariable-regions-within-the-16S-rRNA-gene-in-Pseudomonas-The-plotted-line-reflects_fig2_224832532</nowiki>.'']] Markeri koji se koriste za [[DNK]] barkodiranje nazivaju se barkodovi. Da bi se uspješno okarakterizirale vrste na osnovu DNK barkodova, ključan je odabir informativnih DNK regija. Dobar DNK barkod treba imati nisku intraspecifičnu i visoku interspecifičnu [[Genetička varijabilnost|varijabilnost]]<ref name=":11" /> i posjedovati [[Konzervirana sekvenca|konzervirana]] bočna mjesta za razvoj univerzalne [[PCR|Lančana polimerazne reakcije]] (PCR) [[Prajmer|prajmera]] za široku [[Taksonomija|taksonomsku]] primjenu. Cilj je dizajnirati prajmere koji će detektovati i razlikovati većinu ili sve vrste u proučavanoj grupi organizama (visoka taksonomska rezolucija). Dužina sekvence barkoda treba biti dovoljno kratka da se može koristiti sa trenutnim izvorom uzorkovanja, metodama [[ekstrakcija DNK]], [[amplifikacija lančane polimerazne reakcije| amplifikacije lančane polimerazne reakcije]] i [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. J.|last2=Erickson|first2=D. L.|date=2008-02-26|title=DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2761–2762|doi=10.1073/pnas.0800476105|issn=0027-8424|pmc=2268532|pmid=18287050|bibcode=2008PNAS..105.2761K|doi-access=free}}</ref> Bilo bi efikasnije koristiti jednu sekvencu [[gen]]a za sve taksonomske grupe, od [[virus]]a do [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Međutim, takva genska regija još nije pronađena, pa se za različite grupe organizama ili ovisno o pitanju istraživanja koriste različiti barkodovi. Za životinje, najčešće korišteni barkod je [[Mitohondrija|mitohondrijaki]] lokus [[podjedinica I citohrom c oksidaze|citohrom C oksidaze I]] (''COI'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D.N.|last2=Ratnasingham|first2=Sujeevan|last3=de Waard|first3=Jeremy R.|date=2003-08-07|title=Barcoding animal life: cytochrome c oxidase subunit 1 divergences among closely related species|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=suppl_1|pages=S96-9|doi=10.1098/rsbl.2003.0025|issn=1471-2954|pmc=1698023|pmid=12952648}}</ref> Drugi mitohondrijski geni, kao što su [[Citohrom b|Cytb]], [[12S ribosomska RNK|12S]] ili [[MT-RNR2|16S]] također se koriste. [[Mitohondrijska DNK|Mitohondrijski geni]] poželjniji su od [[jedarni gen|jedarnih gena]] zbog nedostatka [[intron]]a, njihovog [[Ploidija|haploidnog]] načina nasljeđivanja [[nasljeđivanje|inheritance]] i njihove ograničene [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]].<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|last=Blaxter|first=Mark L.|date=2004-04-29|editor-last=Godfray|editor-first=H. C. J.|editor2-last=Knapp|editor2-first=S.|title=The promise of a DNA taxonomy|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|volume=359|issue=1444|pages=669–679|doi=10.1098/rstb.2003.1447|issn=1471-2970|pmc=1693355|pmid=15253352}}</ref> Štaviše, svaka [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima različite mitohondrije (do nekoliko hiljada) i svaka od njih sadrži nekoliko kružnih molekula DNK. Stoga mitohondrije mogu ponuditi obilan izvor DNK čak i kada je uzorak tkiva ograničen. Međutim, kod biljaka mitohondrijski geni nisu pogodni za DNK barkodiranje, jer pokazuju nisku stopu [[mutacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Fazekas|first1=Aron J.|last2=Burgess|first2=Kevin S.|last3=Kesanakurti|first3=Prasad R.|last4=Graham|first4=Sean W.|last5=Newmaster|first5=Steven G.|last6=Husband|first6=Brian C.|last7=Percy|first7=Diana M.|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Barrett|first9=Spencer C. H.|date=2008-07-30|editor-last=DeSalle|editor-first=Robert|title=Multiple Multilocus DNA Barcodes from the Plastid Genome Discriminate Plant Species Equally Well|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0002802|pmid=18665273|pmc=2475660|issn=1932-6203|bibcode=2008PLoSO...3.2802F|doi-access=free}}</ref> Nekoliko [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] pronađeno je u [[genom]]u hloroplasta, a najperspektivniji je gen za maturazu K (''matK'') sam po sebi ili u kombinaciji s drugim genima. Za identifikaciju vrsta korišteni su i više-[[Lokus (genetika)|lokusnih]] markera poput [[ribosom]]skih internih transkribiranih razmaknika (ITS DNK) zajedno s ''matK'', ''[[RuBisCO|rbcL]]'', ''trnH'' ili drugim genima. Najbolja diskriminacija između biljnih vrsta postignuta je korištenjem dva ili više lokusa za "barkodiranje" [[hloroplast]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. John|last2=Erickson|first2=David L.|date=2007-06-06|editor-last=Shiu|editor-first=Shin-Han|title=A Two-Locus Global DNA Barcode for Land Plants: The Coding rbcL Gene Complements the Non-Coding trnH-psbA Spacer Region|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=6|doi=10.1371/journal.pone.0000508|issn=1932-6203|pmc=1876818|pmid=17551588|bibcode=2007PLoSO...2..508K|doi-access=free}}</ref> Za [[bakterije]], mala podjedinica gena ribosomske RNK ([[16S ribosomska RNK|16S]]) može se koristiti za različite taksone, jer je [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirana]].<ref>{{Cite journal|last1=Janda|first1=J. M.|last2=Abbott|first2=S. L.|date=2007-09-01|title=16S rRNA Gene Sequencing for Bacterial Identification in the Diagnostic Laboratory: Pluses, Perils, and Pitfalls|journal=Journal of Clinical Microbiology|volume=45|issue=9|pages=2761–2764|doi=10.1128/JCM.01228-07|issn=0095-1137|pmc=2045242|pmid=17626177}}</ref> Neke studije ukazuju na ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'',<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. Alex|last2=Bertrand|first2=Claudia|last3=Crosby|first3=Kate|last4=Eveleigh|first4=Eldon S.|last5=Fernandez-Triana|first5=Jose|last6=Fisher|first6=Brian L.|last7=Gibbs|first7=Jason|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Hallwachs|first9=Winnie|date=2012-05-02|editor-last=Badger|editor-first=Jonathan H.|title=''Wolbachia'' and DNA barcoding insects: Patterns, potential, and problems|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0036514|issn=1932-6203|pmc=3342236|pmid=22567162|bibcode=2012PLoSO...736514S|doi-access=free}}</ref> tipa II [[šaperon]]a (''cpn60'')<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Links|first1=Matthew G.|last2=Dumonceaux|first2=Tim J.|last3=Hemmingsen|first3=Sean M.|last4=Hill|first4=Janet E.|date=2012-11-26|editor-last=Neufeld|editor-first=Josh|title=The Chaperonin-60 Universal Target Is a Barcode for Bacteria That Enables De Novo Assembly of Metagenomic Sequence Data|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0049755|issn=1932-6203|pmc=3506640|pmid=23189159|bibcode=2012PLoSO...749755L|doi-access=free}}</ref> ili β podjedinice [[RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]] (''rpoB'')<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Case|first1=R. J.|last2=Boucher|first2=Y.|last3=Dahllof|first3=I.|last4=Holmstrom|first4=C.|last5=Doolittle|first5=W. F.|last6=Kjelleberg|first6=S.|date=2007-01-01|title=Use of 16S rRNA and rpoB Genes as Molecular Markers for Microbial Ecology Studies|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=73|issue=1|pages=278–288|doi=10.1128/AEM.01177-06|issn=0099-2240|pmc=1797146|pmid=17071787|bibcode=2007ApEnM..73..278C }}</ref> također mogu poslužiti kao bakterijski DNK barkodovi. Barkodiranje [[Gljive|fungi]] je izazovnije i može biti potrebno više od jedne kombinacije [[prajmer]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Bellemain|first1=Eva|last2=Carlsen|first2=Tor|last3=Brochmann|first3=Christian|last4=Coissac|first4=Eric|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Kauserud|first6=Håvard|date=2010|title=ITS as an environmental DNA barcode for fungi: an in silico approach reveals potential PCR biases|journal=BMC Microbiology|volume=10|issue=1|page=189|doi=10.1186/1471-2180-10-189|pmid=20618939|pmc=2909996|issn=1471-2180 |doi-access=free }}</ref> Marker ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'' dobro funkcioniše u određenim grupama gljiva,<ref>{{Cite journal|last1=Seifert|first1=K. A.|last2=Samson|first2=R. A.|last3=deWaard|first3=J. R.|last4=Houbraken|first4=J.|last5=Levesque|first5=C. A.|last6=Moncalvo|first6=J.-M.|last7=Louis-Seize|first7=G.|last8=Hebert|first8=P. D. N.|date=2007-03-06|title=Prospects for fungus identification using CO1 DNA barcodes, with ''Penicillium'' as a test case|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=10|pages=3901–3906|doi=10.1073/pnas.0611691104|issn=0027-8424|pmc=1805696|pmid=17360450|doi-access=free}}</ref> ali ne podjednako dobro u drugima.<ref>{{Cite journal|last1=Dentinger|first1=Bryn T. M.|last2=Didukh|first2=Maryna Y.|last3=Moncalvo|first3=Jean-Marc|date=2011-09-22|editor-last=Schierwater|editor-first=Bernd|title=Comparing COI and ITS as DNA Barcode Markers for Mushrooms and Allies (Agaricomycotina)|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=9|doi=10.1371/journal.pone.0025081|issn=1932-6203|pmc=3178597|pmid=21966418|bibcode=2011PLoSO...625081D|doi-access=free}}</ref> Stoga se koriste dodatni markeri, kao što su [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i [[28S ribosomska RNK|velika podjedinica nuklearne ribosomske RNK]] (28S LSU [[rRNK]]).<ref name=":7">{{Cite journal|last1=Khaund|first1=Polashree|last2=Joshi|first2=S.R.|date=October 2014|title=DNA barcoding of wild edible mushrooms consumed by the ethnic tribes of India|journal=Gene|volume=550|issue=1|pages=123–130|doi=10.1016/j.gene.2014.08.027|pmid=25130907}}</ref> Unutar grupe [[protista]], predloženi su različiti barkodovi, kao što su D1–D2 ili D2–D3 regije [[28S ribosomska RNK|28S rDNK]], V4 podregija gena [[18S ribosomska RNK|18S rRNK]], [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]''. Pored toga, neki specifični barkodovi mogu se koristiti za [[Fotosinteza|fotosintetski]] protiste, na primjer velika podjedinica gena [[RuBisCO|ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza-oksigenaza]] (''rbcL'') i gen [[Hloroplastna DNK|hloroplastna]] [[23S ribosomska RNK|23S rRNK]]. == Referentne biblioteke == Referentne biblioteke se koriste za taksonomsku identifikaciju, koja se naziva i anotacija, sekvenci dobijenih barkodiranjem ili metabarkodiranjem. Ove baze podataka sadrže DNK barkodove dodijeljene prethodno identifikovanim taksonima. Većina referentnih biblioteka ne pokriva sve vrste unutar grupe organizama, a novi unosi se stalno kreiraju. U slučaju makro– i mnogih [[mikroorganizam]]a (kao što su [[alge]]), ove referentne biblioteke zahtijevaju detaljnu dokumentaciju (mjesto i datum uzorkovanja, osoba koja ga je prikupila, slika itd.) i autoritativnu [[takson]]omsku identifikaciju uzorka vaučera, kao i dostavljanje sekvenci u određenom formatu. Međutim, takvi standardi su ispunjeni samo za mali broj vrsta. Proces također zahtijeva pohranjivanje vaučera u muzejskim zbirkama, herbarijima i drugim saradničkim institucijama. I taksonomski sveobuhvatan obuhvat i kvalitet sadržaja važni su za tačnost identifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Weigand|first1=Hannah|last2=Beermann|first2=Arne J.|last3=Čiampor|first3=Fedor|last4=Costa|first4=Filipe O.|last5=Csabai|first5=Zoltán|last6=Duarte|first6=Sofia|last7=Geiger|first7=Matthias F.|last8=Grabowski|first8=Michał|last9=Rimet|first9=Frédéric|title=DNA barcode reference libraries for the monitoring of aquatic biota in Europe: Gap-analysis and recommendations for future work |journal=Science of the Total Environment |date=2019 |volume=678 |pages=499–524|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.04.247 |pmid=31077928 |bibcode=2019ScTEn.678..499W |biorxiv=10.1101/576553}}</ref> U svijetu [[mikrob]]a, ne postoje DNK informacije za većinu imena vrsta, a mnoge DNK sekvence se ne mogu pripisati nijednom [[Binomna nomenklatura|Linneovom binomu]].<ref>Gottschling M, J Chacón, A Žerdoner Čalasan, St Neuhaus, J Kretschmann, H Stibor & U John (2020): ''Phylogenetic placement of environmental sequences using taxonomically reliable databases helps to rigorously assess dinophyte biodiversity in Bavarian lakes (Germany).'' Freshw Biol 65: 193–208. {{doi|10.1111/fwb.13413}}</ref> Postoji nekoliko referentnih baza podataka ovisno o grupi organizama i korištenom [[genetički marker|genetičkom markeru]]. Postoje manje, nacionalne baze podataka (npr. FinBOL) i veliki konzorciji poput Međunarodnog projekta barkodova života (iBOL).<ref>{{Citation|last=Rdmpage|title=International Barcode of Life project (iBOL)|date=2016|url=http://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|publisher=Institute of Biodiversity, Animal Health and Comparative Medicine, College of Medical, Veterinary and Life Sciences, University of Glasgow|doi=10.15468/inygc6|access-date=2019-05-14|type=Data Set|archive-date=2019-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514204951/https://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|url-status=live}}</ref> ===BOLD=== Pokrenut 2007. godine, [[Sistem podataka o barkodovima života]] (BOLD)<ref>{{Cite journal|last1=Ratnasingham|first1=Sujeevan|last2=Hebert|first2=Paul D. N.|date=2007-01-24|title=BARCODING: bold: The Barcode of Life Data System: BARCODING|journal=Molecular Ecology Notes|volume=7|issue=3|pages=355–364|doi=10.1111/j.1471-8286.2007.01678.x|pmc=1890991|pmid=18784790}}</ref> jedna je od najvećih baza podataka, koja sadrži oko 780.000 BIN-ova (brojeva indeksa barkodova) u 2022. godini. To je slobodno dostupno spremište za zapise [[uzorak]]a i sekvenci za studije barkodova, a ujedno je i radni prostor koji pomaže u upravljanju, osiguranju kvaliteta i analizi podataka barkodova. Baza podataka uglavnom sadrži BIN zapise za [[životinje]], na osnovu [[genetički marker|genetičkog markera]] COI. Za identifikaciju biljaka, BOLD prihvata sekvence iz ''matK'' i ''[[rbcL]]''. ===UNITE=== UNITE [[baza podataka]]<ref>{{Cite journal|last1=Nilsson|first1=Rolf Henrik|last2=Larsson|first2=Karl-Henrik|last3=Taylor|first3=Andy F. S.|last4=Bengtsson-Palme|first4=Johan|last5=Jeppesen|first5=Thomas S.|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=Kennedy|first7=Peter|last8=Picard|first8=Kathryn|last9=Glöckner|first9=Frank Oliver|date=2019-01-08|title=The UNITE database for molecular identification of fungi: handling dark taxa and parallel taxonomic classifications|journal=Nucleic Acids Research|volume=47|issue=D1|pages=D259–D264|doi=10.1093/nar/gky1022|issn=0305-1048|pmc=6324048|pmid=30371820}}</ref> pokrenuta je 2003. godine i referentna je baza podataka za molekularnu identifikaciju gljivičnih (a od 2018. i svih [[eukariot]]skih) vrsta s [[genetički marker|genetičkom marker regijom]] internog transkribiranog razmaknika za jedarne ribosome (ITS). Ova baza podataka zasniva se na konceptu [[hipoteza]] o vrstama: birate % na kojem želite raditi, a sekvence se sortiraju u poređenju sa sekvencama dobijenim iz uzoraka vaučera koje su identificirali stručnjaci. ===Diat.barcode=== Diat.barcode je baza podataka za [[dijatomeje]].<ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frederic|last2=Gusev|first2=Evgenuy|last3=Kahlert|first3=Maria|last4=Kelly|first4=Martyn|last5=Kulikovskiy|first5=Maxim|last6=Maltsev|first6=Yevhen|last7=Mann|first7=David|last8=Pfannkuchen|first8=Martin|last9=Trobajo|first9=Rosa|date=2019-02-14|title=Diat.barcode, an open-access barcode library for diatoms|doi=10.15454/TOMBYZ|url=https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|website=data.inrae.fr|type=Data Set|publisher=Portail Data Inra|archive-date=2021-09-26|access-date=2021-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926195703/https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|url-status=live}}</ref> Prvi put je objavljena pod nazivom R-syst::diatom. <ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frédéric|last2=Chaumeil|first2=Philippe|last3=Keck|first3=François|last4=Kermarrec|first4=Lenaïg|last5=Vasselon|first5=Valentin|last6=Kahlert|first6=Maria|last7=Franc|first7=Alain|last8=Bouchez|first8=Agnès|date=2016|title=R-Syst::diatom: an open-access and curated barcode database for diatoms and freshwater monitoring|journal=Database|volume=2016|doi=10.1093/database/baw016|issn=1758-0463|pmc=4795936|pmid=26989149}}</ref> 2016. godine, počevši s podacima iz dva izvora: Thonon kolekcije kultura (TCC) u hidrobiološkoj stanici Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja (INRA) i iz nukleotidne baze NCBI ([[Nacionalni centar za biotehnološke informacije]]). Diat.barcode pruža podatke za dva genetska markera, ''rbcL'' (Ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza/oksigenaza, hloroplastika) i 18S (18S [[ribosomska RNK]], jedarna). [[Baza podataka]] također uključuje dodatne informacije o osobinama [[vrsta]], poput morfoloških karakteristika (biovolumen, dimenzije veličine itd.), životnih oblika (mobilnost, tip kolonije itd.) ili ekoloških karakteristika (osjetljivost na zagađenje itd.). == Bioinformatička analiza == {| class="wikitable floatright" |+PHRED ocjena kvaliteta i pripadajući nivo sigurnosti |10 |90% |- |20 |99% |- |30 |99,9% |- |40 |99,99% |- |50 |99,999% |} Da bi se dobili dobro strukturirani, čisti i interpretabilni podaci, sirovi podaci sekvenciranja moraju se obraditi korištenjem [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize.Datoteka [[FASTQ format|FASTQ]] s podacima sekvenciranja sadrži dvije vrste [[informacija]]: sekvence detektovane u uzorku (datoteka [[FASTA format|FASTA]]) i datoteku kvaliteta s ocjenama kvalitete ([[Phred ocjena kvaliteta|PHRED]] ocjene) povezane sa svakim [[nukleotid]]om svake DNK sekvence. PHRED ocjene pokazuju vjerojatnost s kojom je povezani nukleotid ispravno ocijenjen. Općenito, PHRED ocjena se smanjuje prema kraju svake DNK sekvence. Stoga neki bioinformatički vodovi jednostavno režu kraj sekvenci na definiranom pragu. Neke tehnologije sekvenciranja, poput MiSeq-a, koriste sekvenciranje uparenih krajeva, tokom kojeg se sekvenciranje izvodi iz oba smjera, što rezultira boljim kvalitetom. Preklapajuće sekvence se zatim poravnavaju u kontige i spajaju. Obično se nekoliko uzoraka objedinjuje u jednom prolazu, a svaki uzorak karakterizira kratki DNK fragment, oznaka. U koraku demultipleksiranja, sekvence se sortiraju korištenjem ovih oznaka, kako bi se ponovno sastavili odvojeni uzorci. Prije daljnje analize, oznake i drugi adapteri uklanjaju se iz fragmenta DNK barkod sekvence. Tokom skraćivanja, uklanjaju se sekvence lošeg kvaliteta (niski PHRED rezultati) ili sekvence koje su mnogo kraće ili duže od ciljanog DNK barkoda. Sljedeći korak dereplikacije je proces u kojem se sve sekvence filtrirane po kvalitetu sažimaju u skup jedinstvenih očitavanja (pojedinačne jedinice sekvenci ISU) s informacijama o njihovoj zastupljenosti u uzorcima. Nakon toga, himere (tj. složene sekvence formirane od dijelova miješanog porijekla) detektuju se i uklanjaju. Konačno, sekvence se grupišu u OTU (Operativne taksonomske jedinice), koristeći jednu od mnogih strategija grupiranja. Najčešće korišteni bioinformatički [[softver]] uključuje Mothur,<ref>{{Cite journal|title=Introducing mothur: open-source, platform-independent, community-supported software for describing and comparing microbial communities|author1=Schloss, Patrick D. |author2=Westcott, Sarah L. |author3=Ryabin, Thomas |author4=Hall, Justine R. |author5=Hartmann, Martin |author6=Hollister, Emily B. |author7=Lesniewski, Ryan A. |author8=Oakley, Brian B. |author9=Parks, Donovan H. |author10=Robinson, Courtney J. |author11=Sahl, Jason W. |author12=Stres, Blaž. |author13=Thallinger, Gerhard G. |author14=Horn, David J. |author15=van. Weber, Caroly F.|journal=Applied and Environmental Microbiology |year=2009 |volume=75 |issue=23 |pages=7537–41 |doi=10.1128/AEM.01541-09 |pmid=19801464 |pmc=2786419 |bibcode=2009ApEnM..75.7537S |oclc=780918718}}</ref> Uparse,<ref>{{Cite journal|last=Edgar|first=Robert C|date=2013-08-18|title=UPARSE: highly accurate OTU sequences from microbial amplicon reads|journal=Nature Methods|volume=10|issue=10|pages=996–998|doi=10.1038/nmeth.2604|pmid=23955772|bibcode=2013NaMet..10..996E |s2cid=7181682|issn=1548-7091}}</ref> Qiime,<ref>{{Cite journal|last1=Caporaso|first1=J Gregory|last2=Kuczynski|first2=Justin|last3=Stombaugh|first3=Jesse|last4=Bittinger|first4=Kyle|last5=Bushman|first5=Frederic D|last6=Costello|first6=Elizabeth K|last7=Fierer|first7=Noah|last8=Peña|first8=Antonio Gonzalez|last9=Goodrich|first9=Julia K|date=May 2010|title=QIIME allows analysis of high-throughput community sequencing data|journal=Nature Methods|volume=7|issue=5|pages=335–336|doi=10.1038/nmeth.f.303|issn=1548-7091|pmc=3156573|pmid=20383131 |bibcode=2010NaMet...7..335C }}</ref> Galaxy,<ref>{{Cite journal|last1=Afgan|first1=Enis|last2=Baker|first2=Dannon|last3=Batut|first3=Bérénice|last4=van den Beek|first4=Marius|last5=Bouvier|first5=Dave|last6=Čech|first6=Martin|last7=Chilton|first7=John|last8=Clements|first8=Dave|last9=Coraor|first9=Nate|date=2018-07-02|title=The Galaxy platform for accessible, reproducible and collaborative biomedical analyses: 2018 update|journal=Nucleic Acids Research|volume=46|issue=W1|pages=W537–W544|doi=10.1093/nar/gky379|issn=0305-1048|pmc=6030816|pmid=29790989}}</ref> Obitools,<ref>{{Cite journal|last1=Boyer|first1=Frédéric|last2=Mercier|first2=Céline|last3=Bonin|first3=Aurélie|last4=Le Bras|first4=Yvan|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Coissac|first6=Eric|date=2015-05-26|title=obitools: aunix-inspired software package for DNA metabarcoding|journal=Molecular Ecology Resources|volume=16|issue=1|pages=176–182|doi=10.1111/1755-0998.12428|pmid=25959493|s2cid=39412858|issn=1755-098X}}</ref> JAMP,<ref>{{Citation|last=Elbrecht|first=Vasco|title=GitHub - VascoElbrecht/JAMP: JAMP: Just Another Metabarcoding Pipeline.|date=2019-04-30|url=https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|access-date=2019-05-14|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402121915/https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|url-status=live}}</ref> Barque,<ref>{{Citation|last=Normandeau|first=Eric|title=GitHub - enormandeau/barque: Barque: Environmental DNA metabarcoding analysis.|date=2020-01-21|url=https://github.com/enormandeau/barque|access-date=2020-01-21}}</ref> and DADA2.<ref>{{Cite journal|last1=Callahan|first1=Benjamin J|last2=McMurdie|first2=Paul J|last3=Rosen|first3=Michael J|last4=Han|first4=Andrew W|last5=Johnson|first5=Amy Jo A|last6=Holmes|first6=Susan P|date=July 2016|title=DADA2: High-resolution sample inference from Illumina amplicon data|journal=Nature Methods|volume=13|issue=7|pages=581–583|doi=10.1038/nmeth.3869|issn=1548-7091|pmc=4927377|pmid=27214047 |bibcode=2016NaMet..13..581C }}</ref> Poređenje obilja očitavanja, tj. sekvenci, između različitih uzoraka i dalje predstavlja izazov jer i ukupan broj očitavanja u uzorku, kao i relativna količina očitavanja za vrstu, mogu varirati između uzoraka, metoda ili drugih varijabli. Radi poređenja, broj očitavanja svakog uzorka može se smanjiti na minimalni broj očitavanja uzoraka koji se porede – proces koji se naziva razrjeđivanje. Drugi način je korištenje relativne obilja očitavanja.<ref>{{Cite journal|title=Waste Not, Want Not: Why Rarefying Microbiome Data is Inadmissible|journal=PLOS Computational Biology|volume=10|issue=4|doi=10.1371/journal.pcbi.1003531|pmid=24699258|pmc=3974642|year=2014|last1=McMurdie|first1=Paul J.|last2=Holmes|first2=Susan|bibcode=2014PLSCB..10E3531M|arxiv=1310.0424 |doi-access=free }}</ref> === Identifikacija vrsta i taksonomsko dodjeljivanje === Taksonomsko dodjeljivanje OTU-a vrstama postiže se usklađivanjem sekvenci s referentnim bibliotekama. [[BLAST|Osnovno lokalno pretraga poravnanja (BLAST)]] se obično koristi za identifikaciju područja sličnosti između sekvenci poređenjem očitanih sekvenci iz uzorka sa sekvencama u referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last1=Valiente|first1=Gabriel|last2=Jansson|first2=Jesper|last3=Clemente|first3=Jose Carlos|last4=Alonso-Alemany|first4=Daniel|date=2011-10-10|title=Taxonomic Assignment in Metagenomics with TANGO|journal=EMBnet.journal|volume=17|issue=2|pages=16–20|doi=10.14806/ej.17.2.237|issn=2226-6089|doi-access=free|hdl=2117/16286|hdl-access=free}}</ref> Ako [[baza podataka]] vrati tačno podudaranje za sekvencu od interesa, onda se ona može identificirati do nivoa vrste. Vrlo slična podudaranja mogu se tretirati kao ista vrsta, ovisno o konvencijama svake taksonomske grupe. Ako nema dovoljno sličnih podudaranja, identifikacija na višem taksonomskom nivou, kao što je [[porodica (biologija)|porodica]] ili [[razred (biologija)|razreda]], može biti moguća razmatranjem vraćenih podudaranja kao taksonomskih "sidrišta". Sekvenca se može dodijeliti određenoj [[operativnoj taksonomskoj jedinici]] (OTU) koja, ako se kombinira s drugim taksonomskim metodama, može se koristiti za opisivanje novog taksona i postati novi unos u bazi podataka. Izgradnja [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] sekvence uzorka i podudaranih sekvenci često pomaže u kontekstualizaciji podudaranja.<ref>{{cite journal |last1=Talavera |first1=Gerard |last2=Lukhtanov |first2=Vladimir |last3=Pierce |first3=Naomi E |last4=Vila |first4=Roger |title=DNA Barcodes Combined with Multilocus Data of Representative Taxa Can Generate Reliable Higher-Level Phylogenies |journal=Systematic Biology |date=10 February 2022 |volume=71 |issue=2 |pages=382–395 |doi=10.1093/sysbio/syab038 |pmid=34022059 |pmc=8830075 }}</ref> U nekim grupama [[organizam]]a, kao što su [[bakterije]], taksonomsko dodjeljivanje na nivo vrste često nije moguće, jer su neopisane i nepoznate vrste česte. Pogledajte također [[tamni takson]]. [[BLAST]] jeste naivna metoda pronalaženja sličnih sekvenci. Spora je, ima visoku stopu lažno pozitivnih rezultata, a najbolji pogodak nije nužno filogenetski susjed. Poboljšane metode uključuju [[Naivni Bayesov klasifikator|naivni Bayes]] i [[slučajna šuma]], klasifikatore obučene na bazama podataka marker gena. Prethodno obučeni klasifikatori dostupni su za mnoge vrste barkodova kao što su [[prokariot]]ski 16S, [[člankonožci]] CO1 i gljivični LSU.<ref name=Porter18>{{Cite journal|last1=Porter|first1=Teresita M.|last2=Hajibabaei|first2=Mehrdad|date=2018|title=Scaling up: A guide to high-throughput genomic approaches for biodiversity analysis|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=27|issue=2|pages=313–338|doi=10.1111/mec.14478|pmid=29292539|issn=1365-294X|doi-access=free|bibcode=2018MolEc..27..313P }}</ref> == Aplikacije == Primjene DNK barkodiranja uključuju identifikaciju novih [[vrsta]], procjenu sigurnosti hrane, identifikaciju i procjenu kriptičnih vrsta, otkrivanje stranih vrsta, identifikaciju ugroženih i [[prijeteća vrsta|prijetećih vrsta]],<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Schnell|first1=Ida Bærholm|last2=Thomsen|first2=Philip Francis|last3=Wilkinson|first3=Nicholas|last4=Rasmussen|first4=Morten|last5=Jensen|first5=Lars R.D.|last6=Willerslev|first6=Eske|last7=Bertelsen|first7=Mads F.|last8=Gilbert|first8=M. Thomas P.|date=April 2012|title=Screening mammal biodiversity using DNA from leeches|journal=Current Biology|volume=22|issue=8|pages=R262–R263|doi=10.1016/j.cub.2012.02.058|pmid=22537625|s2cid=18058748|doi-access=free|bibcode=2012CBio...22.R262S }}</ref> povezivanje stadija jaja i larvi sa odraslim vrstama, osiguranje prava intelektualnog vlasništva nad biološkim resursima, oblikovanje globalnih planova upravljanja za strategije očuvanja, razjašnjavanje [[ekološka niša|prehrambenih niša]],<ref>{{Cite book|title=DNA Barcoding in Marine Perspectives: Assessment and Conservation of Biodiversity.|last=Subrata.|first=Trivedi|date=2016|publisher=Springer International Publishing|others=Ansari, Abid Ali., Ghosh, Sankar K., Rehman, Hasibur.|isbn=978-3-319-41840-7|location=Cham|oclc=958384953}}</ref> i forenzičkih nauka.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Dalton |first1=Desiré Lee |last2=de Bruyn |first2=Marli |last3=Thompson |first3=Tia |last4=Kotzé |first4=Antoinette |date=2020-12-01 |title=Assessing the utility of DNA barcoding in wildlife forensic cases involving South African antelope |journal=Forensic Science International: Reports |language=en |volume=2 |doi=10.1016/j.fsir.2020.100071 |s2cid=213926390 |issn=2665-9107|doi-access=free }}</ref> DNK barkod markeri mogu se primijeniti za rješavanje osnovnih pitanja u sistematici, [[ekologija|ekologiji]], [[evolucija|evolucijskoj biologiji]] i [[konzervacijska biologija|konzerviranju]], uključujući okupljanje zajednica, mreže [[biološka interakcija|interakcija vrsta]], taksonomska otkrića i procjenu prioritetnih područja za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. === Identifikacija vrsta === Specifične kratke DNK sekvence ili markeri iz standardizirane [[genom]]ske regije mogu pružiti DNK barkod za identifikaciju vrsta.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Stoeckle|first2=Mark Y.|last3=Zemlak|first3=Tyler S.|last4=Francis|first4=Charles M.|date=October 2004|title=Identification of Birds through DNA Barcodes|journal=PLOS Biology|volume=2|issue=10|doi=10.1371/journal.pbio.0020312|issn=1545-7885|pmc=518999|pmid=15455034 |doi-access=free }}</ref> Molekularne metode posebno su korisne kada tradicionalne metode nisu primjenjive. DNK barkodiranje ima veliku primjenjivost u identifikaciji [[larva|larvi]], za koje je uglavnom dostupno malo dijagnostičkih karaktera, te u povezivanju različitih životnih stadija (npr. larve i odrasle jedinke) kod mnogih životinja.<ref>{{Cite journal|last1=Costa|first1=Filipe O|last2=Carvalho|first2=Gary R|date=December 2007|title=The Barcode of Life Initiative: synopsis and prospective societal impacts of DNA barcoding of Fish|journal=Genomics, Society and Policy|volume=3|issue=2|page=29|doi=10.1186/1746-5354-3-2-29|issn=1746-5354|pmc=5425017 |doi-access=free }}</ref> Identifikacija vrsta navedenih u dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ([[CITES]]) korištenjem tehnika barkodiranja koristi se u praćenju ilegalne trgovine.<ref>{{Cite journal|last1=Lahaye|first1=R.|last2=van der Bank|first2=M.|last3=Bogarin|first3=D.|last4=Warner|first4=J.|last5=Pupulin|first5=F.|last6=Gigot|first6=G.|last7=Maurin|first7=O.|last8=Duthoit|first8=S.|last9=Barraclough|first9=T. G.|date=2008-02-26|title=DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2923–2928|doi=10.1073/pnas.0709936105|issn=0027-8424|pmc=2268561|pmid=18258745|doi-access=free}}</ref> === Detekcija invazivnih vrsta === [[Unesena vrsta|Strane vrste]] mogu se detektovati putem barkodiranja.<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Xu|first1=Song-Zhi|last2=Li|first2=Zhen-Yu|last3=Jin|first3=Xiao-Hua|date=January 2018|title=DNA barcoding of invasive plants in China: A resource for identifying invasive plants|journal=Molecular Ecology Resources|volume=18|issue=1|pages=128–136|doi=10.1111/1755-0998.12715|pmid=28865184|bibcode=2018MolER..18..128X |s2cid=24911390}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Junning|last2=Jiang|first2=Jiamei|last3=Song|first3=Shuli|last4=Tornabene|first4=Luke|last5=Chabarria|first5=Ryan|last6=Naylor|first6=Gavin J. P.|last7=Li|first7=Chenhong|date=December 2017|title=Multilocus DNA barcoding – Species Identification with Multilocus Data|journal=Scientific Reports|volume=7|issue=1|page=16601|doi=10.1038/s41598-017-16920-2|issn=2045-2322|pmc=5709489|pmid=29192249|bibcode=2017NatSR...716601L}}</ref> Barkodiranje može biti pogodno za detekciju vrsta, npr. u graničnoj kontroli, gdje brza i tačna morfološka identifikacija često nije moguća zbog sličnosti između različitih vrsta, nedostatka dovoljnih dijagnostičkih karakteristika i/ili nedostatka taksonomske ekspertize. Barkodiranje i metabarkodiranje se također mogu koristiti za probir invazivnih vrsta u ekosistemima i za razlikovanje invazivne vrste od domaćih, morfološki sličnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Nagoshi|first1=Rodney N.|last2=Brambila|first2=Julieta|last3=Meagher|first3=Robert L.|date=November 2011|title=Use of DNA barcodes to identify invasive armyworm ''Spodoptera'' species in Florida|journal=Journal of Insect Science|volume=11|issue=154|page=154|doi=10.1673/031.011.15401|issn=1536-2442|pmc=3391933|pmid=22239735}}</ref> Visoka efikasnost DNK identifikacije je prikazana u odnosu na tradicionalno praćenje bioloških invazija.<ref>{{Cite journal |last1=Karabanov |first1=D.P. |last2=Bekker |first2=E.I. |last3=Pavlov |first3=D.D. |last4=Borovikova |first4=E.A. |last5=Kodukhova |first5=Y.V. |last6=Kotov |first6=A.A. |date=1 February 2022 |title=New Sets of Primers for DNA Identification of Non-Indigenous Fish Species in the Volga-Kama Basin (European Russia) |journal=[[Water (journal)|Water]] |volume=14 |issue=3 |page=437 |issn=2073-4441 |doi=10.3390/w14030437 |doi-access=free|bibcode=2022Water..14..437K }}</ref> === Razgraničenje kriptičnih vrsta === DNK barkodiranje omogućava identifikaciju i prepoznavanje [[kriptična vrsta|kriptičnih vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Thongtam na Ayudhaya|first1=Pradipunt|last2=Muangmai|first2=Narongrit|last3=Banjongsat|first3=Nuwadee|last4=Singchat|first4=Worapong|last5=Janekitkarn|first5=Sommai|last6=Peyachoknagul|first6=Surin|last7=Srikulnath|first7=Kornsorn|date=June 2017|title=Unveiling cryptic diversity of the anemonefish genera ''Amphiprion'' and ''Premnas'' (Perciformes: Pomacentridae) in Thailand with mitochondrial DNA barcodes|journal=Agriculture and Natural Resources|volume=51|issue=3|pages=198–205|doi=10.1016/j.anres.2017.07.001|doi-access=free}}</ref> Rezultati analiza DNK barkodiranjem, međutim, zavise od izbora analitičkih metoda, tako da proces razgraničavanja kriptičnih vrsta pomoću DNK barkodova može biti subjektivan kao i bilo koji drugi oblik [[Taksonomija|taksonomije]]. Hebert i saradnici (2004) zaključili su da leptir ''Astraptes fulgerator'' u sjeverozapadnoj [[Kostarika|Kostarici]] zapravo sadrži 10 različitih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Hebert|first1=P. D. N.|last2=Penton|first2=E. H.|last3=Burns|first3=J. M.|last4=Janzen|first4=D. H.|last5=Hallwachs|first5=W.|date=2004-10-12|title=Ten species in one: DNA barcoding reveals cryptic species in the neotropical skipper butterfly ''Astraptes fulgerator''|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=101|issue=41|pages=14812–14817|doi=10.1073/pnas.0406166101|issn=0027-8424|pmc=522015|pmid=15465915|bibcode=2004PNAS..10114812H|doi-access=free}}</ref> Međutim, ove rezultate je kasnije osporio Brower (2006), koji je ukazao na brojne ozbiljne nedostatke u analizi i zaključio da originalni podaci mogu podržati samo mogućnost postojanja tri do sedam kriptičnih [[takson]]a, a ne deset kriptičnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last=Brower|first=Andrew V.Z.|date=June 2006|title=Problems with DNA barcodes for species delimitation: 'Ten species' of ''Astraptes fulgerator'' reassessed (Lepidoptera: Hesperiidae)|journal=Systematics and Biodiversity|volume=4|issue=2|pages=127–132|doi=10.1017/S147720000500191X|bibcode=2006SyBio...4..127B |s2cid=54687052|issn=1477-2000}}</ref> Smith et al. (2007) koristili su DNK barkodove citohrom ''c'' oksidaze I za identifikaciju vrsta 20 morfovrsta [[parazitoid]]nih [[muha]] ''Belvosia'' ([[Muha|Diptera]]: ''[[Tachinidae]]'') uzgojenih iz gusjenica ([[Lepidoptera]]) u području Area de Conservación Guanacaste (ACG), sjeverozapadna Kostarika. Ovi autori otkrili su da barkodiranje povećava broj vrsta na 32, otkrivajući da svaka od tri vrste [[parazitoid]]a, koje su se ranije smatrale generalistima, zapravo predstavljaju nizove kriptičnih vrsta koje su visoko specifične za domaćina.<ref>{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. A.|last2=Woodley|first2=N. E.|last3=Janzen|first3=D. H.|last4=Hallwachs|first4=W.|last5=Hebert|first5=P. D. N.[|date=2006-03-07|title=DNA barcodes reveal cryptic host-specificity within the presumed polyphagous members of a genus of parasitoid flies (Diptera: Tachinidae)|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=10|pages=3657–3662|doi=10.1073/pnas.0511318103|issn=0027-8424|pmc=1383497|pmid=16505365|doi-access=free}}</ref> Za 15 morfovrsta mnogočetinaša unutar dubokog antarktičkog [[bentos]]a proučavanih putem DNK barkodiranja, kriptična raznolikost pronađena je u 50% slučajeva. Nadalje, otkriveno je 10 prethodno zanemarenih morfovrsta, što je povećalo ukupno bogatstvo vrsta u uzorku za 233%.<ref>{{Cite journal|last1=Brasier|first1=Madeleine J.|last2=Wiklund|first2=Helena|last3=Neal|first3=Lenka|last4=Jeffreys|first4=Rachel|last5=Linse|first5=Katrin|last6=Ruhl|first6=Henry|last7=Glover|first7=Adrian G.|date=November 2016|title=DNA barcoding uncovers cryptic diversity in 50% of deep-sea Antarctic polychaetes|journal=Royal Society Open Science|volume=3|issue=11|doi=10.1098/rsos.160432|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5180122|pmid=28018624|bibcode=2016RSOS....360432B}}</ref> Slično tome, studija DNK barkodiranja sokotranskih reptila otkrila je neočekivano visoke intraspecifične divergencije u nekoliko taksona i procijenila da bi bogatstvo vrsta moglo biti podcijenjeno za 13,8–54,4%.<ref>{{Cite journal |last1=Vasconcelos |first1=Raquel |last2=Montero-Mendieta |first2=Santiago |last3=Simó-Riudalbas |first3=Marc |last4=Sindaco |first4=Roberto |last5=Santos |first5=Xavier |last6=Fasola |first6=Mauro |last7=Llorente |first7=Gustavo |last8=Razzetti |first8=Edoardo |last9=Carranza |first9=Salvador |date=2016-03-01 |title=Unexpectedly High Levels of Cryptic Diversity Uncovered by a Complete DNA Barcoding of Reptiles of the Socotra Archipelago |journal=PLOS ONE |language=en |volume=11 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pone.0149985 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=4772999 |pmid=26930572 |bibcode=2016PLoSO..1149985V }}</ref> [[Slika:DNA-strekkoding av julemat - DNA barcoding of Christmas food (16008786266).jpg|thumb|327x327px|Barkodiranje je alat za garantovanje kvaliteta hrane. Ovdje se DNK iz tradicionalne norveške božićne hrane ekstrahuje u molekularno-sistematskom laboratoriju Univerzitetskog muzeja NTNU.]] === Analiza ishrane i primjena prehrambene mreže === {{glavni|DNK barkodiranje u procjeni ishrane}} DNK barkodiranje i metabarkodiranje mogu biti korisni u studijama analize ishrane,<ref>{{Cite journal|last1=Pompanon|first1=Francois|last2=Deagle|first2=Bruce E.|last3=Symondson|first3=William O. C.|last4=Brown|first4=David S.|last5=Jarman|first5=Simon N.|last6=Taberlet|first6=Pierre|date=April 2012|title=Who is eating what: diet assessment using next generation sequencing: NGS DIET ANALYSIS|journal=Molecular Ecology|volume=21|issue=8|pages=1931–1950|doi=10.1111/j.1365-294X.2011.05403.x|pmid=22171763|s2cid=10013333|doi-access=free}}</ref> a obično se koristi ako se primjerci [[plijen]]a ne mogu identificirati na osnovu morfoloških karakteristika.<ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Pompanon|first2=François|last3=Taberlet|first3=Pierre|date=February 2009|title=DNA barcoding for ecologists|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=24|issue=2|pages=110–117|doi=10.1016/j.tree.2008.09.011|pmid=19100655|bibcode=2009TEcoE..24..110V }}</ref><ref name=":14">{{Cite journal|last1=Kaunisto|first1=Kari M.|last2=Roslin|first2=Tomas|last3=Sääksjärvi|first3=Ilari E.|last4=Vesterinen|first4=Eero J.|date=October 2017|title=Pellets of proof: First glimpse of the dietary composition of adult odonates as revealed by metabarcoding of feces|journal=Ecology and Evolution|volume=7|issue=20|pages=8588–8598|doi=10.1002/ece3.3404|pmc=5648679|pmid=29075474|bibcode=2017EcoEv...7.8588K }}</ref> Postoji niz pristupa uzorkovanju u analizi ishrane: DNK metabarkodiranje se može provesti na sadržaju [[želudac|želuca]],<ref>{{Cite journal|last1=Harms-Tuohy|first1=Ca|last2=Schizas|first2=Nv|last3=Appeldoorn|first3=Rs|date=2016-10-25|title=Use of DNA metabarcoding for stomach content analysis in the invasive lionfish ''Pterois volitans'' in Puerto Rico|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=558|pages=181–191|doi=10.3354/meps11738|issn=0171-8630|bibcode=2016MEPS..558..181H|doi-access=free}}</ref> [[feces]]u,<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Kowalczyk|first1=Rafał|last2=Taberlet|first2=Pierre|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Valentini|first4=Alice|last5=Miquel|first5=Christian|last6=Kamiński|first6=Tomasz|last7=Wójcik|first7=Jan M.|date=February 2011|title=Influence of management practices on large herbivore diet—Case of European bison in Białowieża Primeval Forest (Poland)|journal=Forest Ecology and Management|volume=261|issue=4|pages=821–828|doi=10.1016/j.foreco.2010.11.026|bibcode=2011ForEM.261..821K }}</ref> [[pljuvačka|pljuvački]]<ref>{{Cite journal|last1=Nichols|first1=Ruth V.|last2=Cromsigt|first2=Joris P. G. M.|last3=Spong|first3=Göran|date=December 2015|title=Using eDNA to experimentally test ungulate browsing preferences|journal=SpringerPlus|volume=4|issue=1|page=489|doi=10.1186/s40064-015-1285-z|issn=2193-1801|pmc=4565800|pmid=26380165 |doi-access=free }}</ref> ili analizu cijelog tijela.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal|last1=Agusti|first1=N.|last2=Shayler|first2=S. P.|last3=Harwood|first3=J. D.|last4=Vaughan|first4=I. P.|last5=Sunderland|first5=K. D.|last6=Symondson|first6=W. O. C.|date=December 2003|title=Collembola as alternative prey sustaining spiders in arable ecosystems: prey detection within predators using molecular markers|journal=Molecular Ecology|volume=12|issue=12|pages=3467–3475|doi=10.1046/j.1365-294X.2003.02014.x|pmid=14629361|s2cid=7985256|issn=0962-1083|doi-access=free|bibcode=2003MolEc..12.3467A }}</ref> U uzorcima fekalija ili jako probavljenom sadržaju želuca, često nije moguće razlikovati [[tkivo]] od pojedinačnih vrsta, te se stoga umjesto toga može primijeniti metabarkodiranje.<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Miquel|first2=Christian|last3=Nawaz|first3=Muhammad Ali|last4=Bellemain|first4=Eva|last5=Coissac|first5=Eric|last6=Pompanon|first6=François|last7=Gielly|first7=Ludovic|last8=Cruaud|first8=Corinne|last9=Nascetti|first9=Giuseppe|date=January 2009|title=New perspectives in diet analysis based on DNA barcoding and parallel pyrosequencing: the trn L approach|journal=Molecular Ecology Resources|volume=9|issue=1|pages=51–60|doi=10.1111/j.1755-0998.2008.02352.x|pmid=21564566|s2cid=5308081|doi-access=free}}</ref> Izmet ili pljuvačka predstavljaju neinvazivne pristupe uzorkovanja, dok analiza cijelog tijela često znači da jedinku prvo treba ubiti. Za manje organizme, sekvenciranje sadržaja želuca se zatim često vrši sekvenciranjem cijele životinje. === Barkodiranje za sigurnost hrane === DNK barkodiranje predstavlja bitan alat za procjenu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Svrha je garantirati sljedivost hrane, smanjiti piratstvo hrane i vrednovati lokalnu i tipičnu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Druga svrha je zaštita javnog zdravlja; naprimjer, metabarkodiranje nudi mogućnost identifikacije kirnji koje uzrokuju trovanje ribom ''Ciguatera'' iz ostataka obroka,<ref>{{Cite journal|last1=Friedman|first1=Melissa|last2=Fernandez|first2=Mercedes|last3=Backer|first3=Lorraine|last4=Dickey|first4=Robert|last5=Bernstein|first5=Jeffrey|last6=Schrank|first6=Kathleen|last7=Kibler|first7=Steven|last8=Stephan|first8=Wendy|last9=Gribble|first9=Matthew|date=2017-03-14|title=An Updated Review of Ciguatera Fish Poisoning: Clinical, Epidemiological, Environmental, and Public Health Management|journal=Marine Drugs|volume=15|issue=3|page=72|doi=10.3390/md15030072|issn=1660-3397|pmc=5367029|pmid=28335428|doi-access=free |bibcode=2017MarDr..15...72F }}</ref> ili za odvajanje [[otrov]]nih [[gljiva]] od jestivih (Ref). === Biomonitoring i ekološka procjena === DNK barkodiranje se može koristiti za procjenu prisustva [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], radi očuvanja (Ref) ili prisustva indikatorskih vrsta koje odražavaju specifične ekološke uslove (Ref), naprimjer, višak hranjivih tvari ili nizak nivo kisika. === Forenzička nauka === DNK barkodiranje se često koristi za identifikaciju vrsta u slučajevima [[forenzika|forenzičke nauke]]. Nepoznati uzorci životinja ili biljaka na mjestima zločina mogu se pronaći, prikupiti i identificirati u nadi da će se povezati s osumnjičenim i dovesti do osuđujuće presude.<ref>{{Cite journal |date=2018-03-04 |title=Illegal product manufacturing and exportation from Pakistan: Revealing the factuality of highly processed wildlife skin samples via DNA mini-barcoding |url=http://resolver.scholarsportal.info/resolve/15257770/v37i0003/179_ipmaefwssvdm.xml |journal=Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume=37 |issue=3 |pages=179–185|doi=10.1080/15257770.2018.1450507 |pmid=29608392 |last1=Khan |first1=F. M. |last2=William |first2=K. |last3=Aruge |first3=S. |last4=Janjua |first4=S. |last5=Shah |first5=S. A. |s2cid=4623232 |url-access=subscription }}</ref> [[Krivolov]], ubijanje ugroženih vrsta i zlostavljanje životinja su primjeri zločina gdje se koristi DNK barkodiranje, budući da se životinjska DNK često pronalazi.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Mwale |first1=Monica |last2=Dalton |first2=Desire L. |last3=Jansen |first3=Raymond |last4=De Bruyn |first4=Marli |last5=Pietersen |first5=Darren |last6=Mokgokong |first6=Prudent S. |last7=Kotzé |first7=Antoinette |date=March 2017 |editor-last=Steinke |editor-first=Dirk |title=Forensic application of DNA barcoding for identification of illegally traded African pangolin scales |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |journal=Genome |language=en |volume=60 |issue=3 |pages=272–284 |doi=10.1139/gen-2016-0144 |pmid=28177847 |hdl=1807/75671 |s2cid=207093202 |issn=0831-2796 |hdl-access=free |archive-date=2019-04-08 |access-date=2023-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408011842/https://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |url-status=live }}</ref> S druge strane, biljna DNK se obično koristi kao [[trag dokaza]] za povezivanje osumnjičenog s mjestom zločina.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Yanlei |last2=Xu |first2=Chao |last3=Dong |first3=Wenpan |last4=Yang |first4=Xueying |last5=Zhou |first5=Shiliang |date=2021-07-01 |title=Determination of a criminal suspect using environmental plant DNA metabarcoding technology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0379073821001481 |journal=Forensic Science International |language=en |volume=324 |doi=10.1016/j.forsciint.2021.110828 |pmid=34000616 |s2cid=234768561 |issn=0379-0738}}</ref> == Potencijali i nedostaci == === Potencijali === Tradicionalne metode bioprocjene su dobro uspostavljene na međunarodnom nivou i dobro služe biomonitoringu, kao na primjer za akvatičnu bioprocjenu u okviru EU direktiva [[Okvirna direktiva o vodama|WFD]] i [[Okvirna direktiva o morskoj strategiji|MSFD]]. Međutim, DNK barkodiranje bi moglo poboljšati tradicionalne metode iz sljedećih razloga; DNK barkodiranje *(1) može povećati taksonomsku rezoluciju i uskladiti identifikaciju taksona koje je teško identificirati ili za koje nedostaju stručnjaci, * (2) može preciznije/preciznije povezati faktore okoliša sa specifičnim taksonima, *(3) može povećati uporedivost među regijama, *(4) omogućava uključivanje ranih životnih faza i fragmentiranih primjeraka, *(5) omogućava razgraničenje [[Složena vrsta|kriptičnih]]/rijetkih vrsta, *(6) omogućava razvoj novih indeksa, npr. rijetke/kriptične vrste koje mogu biti osjetljive/tolerantne na stresore, *(7) povećava broj uzoraka koji se mogu obraditi i smanjuje vrijeme obrade što rezultira povećanim znanjem o ekologiji vrsta, *(8) predstavlja neinvazivan način praćenja korištenjem metoda [[okolinska DNK|eDNL]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Pawlowski|first1=Jan|last2=Kelly-Quinn|first2=Mary|last3=Altermatt|first3=Florian|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=Laure|last5=Beja|first5=Pedro|last6=Boggero|first6=Angela|last7=Borja|first7=Angel|last8=Bouchez|first8=Agnès|last9=Cordier|first9=Tristan|date=2018|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (e)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|pages=1295–1310|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> ==== Trajanje i troškovi ==== DNK barkodiranje je brže od tradicionalnih morfoloških metoda, od obuke do taksonomskog dodjeljivanja. Potrebno je manje vremena za sticanje stručnosti u [[DNK]] metodama nego za sticanje stručnosti u taksonomiji. Osim toga, tijek rada DNK barkodiranja (tj. od uzorka do rezultata) je uglavnom brži od tradicionalnog morfološkog toka rada i omogućava obradu više uzoraka. ==== Taksonomska rezolucija ==== DNK barkodiranje omogućava rezoluciju taksona od viših (npr. [[porodica (biologija)|porodica]]) do nižih (npr. [[vrsta]]) taksonomskih nivoa, koje je inače preteško identificirati korištenjem tradicionalnih morfoloških metoda, kao što je npr. identifikacija putem mikroskopije. Naprimjer, ''[[Chironomidae]]'' (mušica koja ne grize) su široko rasprostranjene i u kopnenim i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Njihovo bogatstvo i brojnost čine ih važnim za ekološke procese i mreže, i jedna su od mnogih grupa [[beskičmenjak]]a koje se koriste u biomonitoringu. Uzorci beskičmenjaka mogu sadržavati čak 100 vrsta hironomida, koji često čine i do 50% uzorka. Uprkos tome, obično se ne identificiraju ispod nivoa porodice zbog taksonomske ekspertize i potrebnog vremena.<ref>{{Cite book|title=The Chironomidae|date=1995|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-4308-3|editor-last=Armitage|editor-first=Patrick D.|location=Dordrecht|doi=10.1007/978-94-011-0715-0|s2cid=46138170|editor-last2=Cranston|editor-first2=Peter S.|editor-last3=Pinder|editor-first3=L. C. V.}}</ref> Ovo može rezultirati grupiranjem različitih vrsta hironomida s različitim ekološkim preferencijama, što rezultira netačnom procjenom kvaliteta vode. DNK barkodiranje pruža mogućnost razlučivanja taksona i direktnog povezivanja efekata stresora sa specifičnim [[takson]]ima, kao što su pojedinačne vrste hironomida. Naprimjer, Beermann i saradnici (2018) koristili su DNK barkodiranje ''Chironomidae'', kako bi istražili njihov odgovor na višestruke stresore; smanjen protok, povećan fini sediment i povećan [[salinitet]].<ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Zizka|first2=Vera M. A.|last3=Elbrecht|first3=Vasco|last4=Baranov|first4=Viktor|last5=Leese|first5=Florian|date=2018-07-24|title=DNA metabarcoding reveals the complex and hidden responses of chironomids to multiple stressors|journal=Environmental Sciences Europe|volume=30|issue=1|page=26|doi=10.1186/s12302-018-0157-x|s2cid=51802465|issn=2190-4715|doi-access=free |bibcode=2018ESEur..30...26B }}</ref> Nakon barkodiranja, utvrđeno je da se uzorak hironomida sastoji od 183 [[Operativna taksonomska jedinica|operativne taksonomske jedinice]] (OTU), tj. barkodova (sekvenci) koji su često ekvivalentni morfološkim vrstama. Ovih 183 OTU-a prikazalo je 15 tipova odgovora umjesto prethodno prijavljenih <ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Elbrecht|first2=Vasco|last3=Karnatz|first3=Svenja|last4=Ma|first4=Li|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Piggott|first6=Jeremy J.|last7=Leese|first7=Florian|date=2018|title=Multiple-stressor effects on stream macroinvertebrate communities: A mesocosm experiment manipulating salinity, fine sediment and flow velocity|journal=Science of the Total Environment|volume=610–611|pages=961–971|doi=10.1016/j.scitotenv.2017.08.084|pmid=28830056|bibcode=2018ScTEn.610..961B}}</ref> dva tipa odgovora zabilježena su kada su svi hironomidi grupirani zajedno u istoj studiji višestrukih stresora. Sličan trend otkriven je u studiji Machera i suradnika (2016.) koja je otkrila kriptičnu raznolikost unutar vrste jednodnevke ''[http://www.terrain.net.nz/friends-of-te-henui-group/invertebrates-freshwater-new-zealand/mayfly-nymph-genus-deleatidium.html Deleatidium sp]'''. Ova studija pronašla je različite obrasce odgovora 12 molekularno različitih OTU-a na stresore, što može promijeniti konsenzus da je ova jednodnevka osjetljiva na zagađenje.<ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan N.|last2=Salis|first2=Romana K.|last3=Blakemore|first3=Katie S.|last4=Tollrian|first4=Ralph|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Leese|first6=Florian|date=2016|title=Multiple-stressor effects on stream invertebrates: DNA barcoding reveals contrasting responses of cryptic mayfly species|journal=Ecological Indicators|volume=61|pages=159–169|doi=10.1016/j.ecolind.2015.08.024|bibcode=2016EcInd..61..159M }}</ref> === Nedostaci === Uprkos prednostima koje nudi DNK barkodiranje, također je sugerirano da se DNK barkodiranje najbolje koristi kao dopuna tradicionalnim morfološkim metodama.<ref name=":0"/> Ova preporuka se zasniva na višestrukim uočenim izazovima. ==== Fizički parametri ==== Nije sasvim jednostavno povezati DNK barkodove s ekološkim preferencijama dotičnog barkodiranog taksona, kao što je potrebno ako se barkodiranje koristi za biomonitoring. Naprimjer, detekcija ciljne DNK u vodenim sistemima ovisi o koncentraciji molekula DNK na lokaciji, na koju pak mogu utjecati mnogi faktori. Prisutnost molekula DNK također ovisi o disperziji na lokaciji, npr. smjeru ili jačini struja. Nije zaista poznato kako se [[DNK]] kreće u [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]], što otežava uzorkovanje. Drugi faktor može biti ponašanje ciljne vrste, npr. [[ribe]] mogu imati sezonske promjene kretanja, rakovi ili dagnje će oslobađati DNK u većim količinama samo u određenim periodima svog života (presvlačenje, mriješćenje). Za DNK u tlu, još manje se zna o distribuciji, količini ili kvaliteti. Glavno ograničenje metode barkodiranja je to što se oslanja na referentne biblioteke barkodova za taksonomsku identifikaciju sekvenci. Taksonomska identifikacija je tačna samo ako je dostupna pouzdana referenca. Međutim, većina [[baza podataka]] još uvijek je nepotpuna, posebno za manje organizme, npr. [[gljive]], [[fitoplankton]], [[nematode]] itd. Osim toga, postojeće baze podataka sadrže pogrešne identifikacije, pravopisne i druge greške. Postoje ogromni napori u kuriranju i dovršavanju baza podataka za sve potrebne organizme, uključujući velike projekte barkodiranja (na primjer, iBOL projekat za referentnu bazu podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD).<ref>{{Cite web|url=http://ibol.org/|title=The International Barcode of Life Consortium|website=International Barcode of Life|access-date=2019-03-29|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329130846/http://ibol.org/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boldsystems.org/|title=Bold Systems v4|website=www.boldsystems.org|access-date=2019-04-02}}</ref> Međutim, kompletiranje i kuriranje su teški i dugotrajni. Bez potvrđenih [[uzorak]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je sekvenca korištena kao referenca ispravna. Baze podataka DNK sekvenci poput [[GenBank]]-a sadrže mnoge sekvence koje nisu povezane sa [[Zoološki uzorak|potvrdenim uzorcima]] (naprimjer, [[herbar]]ski uzorci, kultivirane ćelijske linije ili ponekad slike). Ovo je problematično s obzirom na taksonomska pitanja kao što je da li nekoliko vrsta treba podijeliti ili kombinovati ili da li su prethodne identifikacije bile ispravne. Ponovna upotreba sekvenci, koje nisu povezane sa potvrđenim uzorcima, prvobitno pogrešno identifikovanog organizma može podržati netačne zaključke i mora se izbjegavati.<ref name=Ogwang2020>{{cite journal|last1=Ogwang |first1=Joel|last2=Bariche|first2=Michel |last3=Bos|first3=Arthur R.|date=2020|title= Genetic Diversity and Phylogenetic Relationships of Threadfin Breams (''Nemipterus'' spp.) from the Red Sea and eastern Mediterranean Sea|journal=Genome|volume=63|issue=3|pages=207–216|doi= 10.1139/gen-2019-0163|pmid=32678985|doi-access=free}}</ref> Stoga je najbolja praksa za DNK barkodiranje sekvenciranje vaučeriranih uzoraka.<ref>{{Cite journal|last1=Schander|first1=Christoffer|last2=Willassen|first2=Endre|date=2005|title=What can biological barcoding do for marine biology?|journal=Marine Biology Research|volume=1|issue=1|pages=79–83|doi=10.1080/17451000510018962|s2cid=84070971|issn=1745-1000|doi-access=free|bibcode=2005MBioR...1...79S }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miller|first=S. E.|date=2007-03-20|title=DNA barcoding and the renaissance of taxonomy|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=12|pages=4775–4776|doi=10.1073/pnas.0700466104|issn=0027-8424|pmc=1829212|pmid=17363473|bibcode=2007PNAS..104.4775M|doi-access=free}}</ref> Za mnoge taksone, međutim, može biti teško dobiti referentne uzorke, naprimjer kod uzoraka koje je teško uhvatiti, dostupnih uzoraka koji su loše očuvani ili nedostaje odgovarajuća taksonomska ekspertiza.<ref name="Ogwang2020"/> Važno je napomenuti da se DNK barkodovi mogu koristiti i za kreiranje privremene taksonomije, u kom slučaju se OTU-ovi mogu koristiti kao zamjena za tradicionalne latinske binome – čime se značajno smanjuje ovisnost o potpuno popunjenim referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last=Ratnasingham|first=S.|date=2013|title=A DNA-based registry for all animal species: the Barcode Index Number (BIN) system|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0066213|pmid=23861743|pmc=3704603|bibcode=2013PLoSO...866213R|doi-access=free}}</ref> ==== Tehnološka pristrasnost ==== DNK barkodiranje također nosi metodološku pristrasnost, od uzorkovanja do [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize podataka. Uzorak DNK može biti kontaminiran [[PCR]]-inhibitorima, što uzrokuje da neki uzorci pokažu lažno pozitivne rezultate. Replikacija PCR-a je često potrebna za dobar kvalitet sekvence i osjetljivost, ali dovodi do eksponencijalnog povećanja rizika od kontaminacije. Pored rizika od kontaminacije uzorka DNK inhibitorima PCR, pristrasnost [[prajmer]]a jedan je od glavnih izvora grešaka u DNK barkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Leese|first1=Florian|last2=Elbrecht|first2=Vasco|date=2015-07-08|title=Can DNA-Based Ecosystem Assessments Quantify Species Abundance? Testing Primer Bias and Biomass—Sequence Relationships with an Innovative Metabarcoding Protocol|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0130324|issn=1932-6203|pmc=4496048|pmid=26154168|bibcode=2015PLoSO..1030324E|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Elbrecht|first1=Vasco|last2=Vamos|first2=Ecaterina Edith|last3=Meissner|first3=Kristian|last4=Aroviita|first4=Jukka|last5=Leese|first5=Florian|date=2017|title=Assessing strengths and weaknesses of DNA metabarcoding-based macroinvertebrate identification for routine stream monitoring|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=8|issue=10|pages=1265–1275|doi=10.1111/2041-210X.12789|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2017MEcEv...8.1265E }}</ref> Izolacija efikasnog DNK markera i dizajn prajmera je složen proces i uloženi su značajni napori u razvoj prajmera za DNK barkodiranje u različitim taksonomskim grupama. Uprkos ovom trudu, i dalje postoji mogućnost da prajmeri ne uspiju amplificirati neočekivano divergentnu sekvencu.<ref name="Pawlowski18">{{Cite journal|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (E)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|pages=1295–1310|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|date=October 2018|last1=Pawlowski|first1=J.|last2=Kelly-Quinn|first2=M.|last3=Altermatt|first3=F.|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=L.|last5=Beja|first5=P.|last6=Boggero|first6=A.|last7=Borja|first7=A.|last8=Bouchez|first8=A.|last9=Cordier|first9=T.|last10=Domaizon|first10=I.|last11=Feio|first11=M. J.|last12=Filipe|first12=A. F.|last13=Fornaroli|first13=R.|last14=Graf|first14=W.|last15=Herder|first15=J.|last16=Van Der Hoorn|first16=B.|last17=Iwan Jones|first17=J.|last18=Sagova-Mareckova|first18=M.|last19=Moritz|first19=C.|last20=Barquín|first20=J.|last21=Piggott|first21=J. J.|last22=Pinna|first22=M.|last23=Rimet|first23=F.|last24=Rinkevich|first24=B.|last25=Sousa-Santos|first25=C.|last26=Specchia|first26=V.|last27=Trobajo|first27=R.|last28=Vasselon|first28=V.|last29=Vitecek|first29=S.|last30=Zimmerman|first30=J.|display-authors=29|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> Osim toga, [[prajmer]]i će se često preferencijalno vezati za neke sekvence, što dovodi do različite efikasnosti i specifičnosti prajmera i nereprezentativne procjene zajednica i inflacije bogatstva.<ref>{{Cite journal|last1=Quince|first1=Christopher|last2=Sloan|first2=William T.|last3=Hall|first3=Neil|last4=D'Amore|first4=Rosalinda|last5=Ijaz|first5=Umer Z.|last6=Schirmer|first6=Melanie|date=2015-03-31|title=Insight into biases and sequencing errors for amplicon sequencing with the Illumina MiSeq platform|journal=Nucleic Acids Research|volume=43|issue=6|pages=e37|doi=10.1093/nar/gku1341|issn=0305-1048|pmc=4381044|pmid=25586220}}</ref> Dakle, sastav sekvenci zajednica uzorka se uglavnom mijenja u PCR koraku. Nekoliko studija je eksperimentisalo sa "PCR-free" pristupima kako bi se izbjegle ove pristranosti. Jedan od glavnih pristupa je korištenje uzoraka obogaćenih mitohondrijama, tako da visoka koncentracija ciljne DNK čini amplifikaciju nepotrebnom. (Dobijene duže sekvence također pomažu u taksonomskoj rezoluciji.)<ref>{{Cite journal|last1=Huang|first1=Quanfei|last2=Li|first2=Jiguang|last3=Fu|first3=Ribei|last4=Tang|first4=Min|last5=Zhou|first5=Lili|last6=Su|first6=Xu|last7=Yang|first7=Qing|last8=Liu|first8=Shanlin|last9=Li|first9=Yiyuan|date=2013-12-01|title=Ultra-deep sequencing enables high-fidelity recovery of biodiversity for bulk arthropod samples without PCR amplification|journal=GigaScience|volume=2|issue=1|page=4|doi=10.1186/2047-217X-2-4|pmc=3637469|pmid=23587339 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan-Niklas|last2=Zizka|first2=Vera Marie Alida|last3=Weigand|first3=Alexander Martin|last4=Leese|first4=Florian|date=2018|title=A simple centrifugation protocol for metagenomic studies increases mitochondrial DNA yield by two orders of magnitude|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=1070–1074|doi=10.1111/2041-210X.12937|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2018MEcEv...9.1070M }}</ref> Ali od 2018., glavna tehnika metabarkodiranja DNK i dalje se zasniva na sekvenciranju [[amplikon]]a.<ref name="Pawlowski18"/> Ostale pristranosti se pojavljuju tokom sekvenciranja i tokom bioinformatičke obrade sekvenci, poput stvaranja himera. ==== Nedostatak standardizacije ==== Čak i kada se DNK barkodiranje sve šire koristi i primjenjuje, ne postoji slaganje o metodama za očuvanje ili ekstrakciju DNK, izboru DNK markera i seta prajmera ili PCR protokola. Parametri bioinformatike [[Sistem upravljanja tokom rada u bioinformatici|cjevovodi]] (naprimjer, OTU klasteriranje, algoritmi taksonomskog dodjeljivanja ili pragovi itd.) su izvor mnogih debata među korisnicima DNK barkodiranja.<ref name="Pawlowski18"/> Tehnologije sekvenciranja se također brzo razvijaju, zajedno s alatima za analizu ogromnih količina generiranih DNK podataka, a standardizacija metoda je hitno potrebna kako bi se omogućila saradnja i dijeljenje podataka na većoj prostornoj i vremenskoj skali. Ova standardizacija metoda barkodiranja na evropskom nivou dio je ciljeva evropske COST akcije DNAqua-net. <ref>{{Cite web|url=https://dnaqua.net/|title=DNAquaNet|access-date=2019-03-29}}</ref> and is also addressed by CEN (the European Committee for Standardization).<ref>CEN (2018) CEN/TC 230/WORKING GROUP 2 – Proposal for a new Working Group WG28 ''"DNA and eDNA methods" A plan to fulfil the DNA and eDNA standardization needs of EU legislation in Water Policy'' (Proposal following decisions of the 2017 Berlin Meeting of CEN/TC 230, its Working Groups and eDNA COST representatives)</ref> ==== Nepodudaranja između konvencionalne i barkodne identifikacije ==== Važno je znati da liste taksona dobijene konvencionalnom (morfološkom) identifikacijom nisu, i možda nikada neće biti, direktno uporedive sa listama taksona dobijenim identifikacijom zasnovanom na barkodu iz nekoliko razloga. Najvažniji uzrok je vjerovatno nepotpunost i nedostatak tačnosti molekularnih referentnih baza podataka, što sprečava ispravno taksonomsko dodeljivanje eDNK sekvenci. Taksoni koji nisu prisutni u referentnim bazama podataka neće biti pronađeni pomoću eDNK, a sekvence povezane s pogrešnim imenom dovest će do netačne identifikacije.<ref name=":0" /> Ostali poznati uzroci su različita skala i veličina uzorka između tradicionalnog i molekularnog uzorka, moguća analiza mrtvih organizama, što se može dogoditi na različite načine za obje metode ovisno o grupi organizama, i specifičan odabir identifikacije u bilo kojoj metodi, tj. različita taksonomska stručnost ili mogućnost identifikacije određenih grupa organizama, odnosno pristranost primera što također dovodi do potencijalno pristrasne analize taksona.<ref name=":0"/> ==== Rezolucija haplogrupa ==== Barkodovi se biraju tako da ''općenito'' imaju odgovarajuću stopu [[mutacije]], kako bi se razgraničile vrste, ali to ne znači da će lokusi barkoda uvijek odgovarati historiji populacija koje postaju odvojene vrste. U nekim slučajevima, uzorci s identičnim (COI) DNK barkodovima jasno pripadaju različitim vrstama, npr. vrstama ribljeg roda ''[[Chromis]]''. Drugim riječima, ove vrste dijele isti [[haplotip]] za lokus barkoda i još se nisu razdvojile.<ref>{{Cite journal |last1=Pyle |first1=Richard L. |last2=Earle |first2=John L. |last3=Greene |first3=Brian D. |date=2008-01-01 |title=Five new species of the damselfish genus Chromis (Perciformes: Labroidei: Pomacentridae) from deep coral reefs in the tropical western Pacific |url=https://mapress.com/zt/article/view/zootaxa.1671.1.2 |journal=Zootaxa |volume=1671 |issue=1 |doi=10.11646/zootaxa.1671.1.2 |bibcode=2008Zoot.16711.1.2P |issn=1175-5334}}</ref> Također je moguće da lokus pokazuje [[nepotpuno sortiranje loze]] s nekim događajima [[specijacija|specijacije]], što dovodi do teško interpretiranog grupiranja.<ref>{{cite journal |last1=Hubert |first1=Nicolas |last2=Hanner |first2=Robert |title=DNA Barcoding, species delineation and taxonomy: a historical perspective |journal=DNA Barcodes |date=1 January 2015 |volume=3 |issue=1 |doi=10.1515/dna-2015-0006}}</ref> Primjer ILS-a u COI pronađen je u multilokusnoj studiji ''Mechanitisa'', gdje upotreba više [[genski lokus|lokusa]] pomaže u prevazilaženju problema.<ref>{{cite journal |last1=Dasmahapatra |first1=Kanchon K. |last2=Elias |first2=Marianne |last3=Hill |first3=Ryan I. |last4=Hoffman |first4=Joseph I. |last5=Mallet |first5=James |title=Mitochondrial DNA barcoding detects some species that are real, and some that are not |journal=Molecular Ecology Resources |date=March 2010 |volume=10 |issue=2 |pages=264–273 |doi=10.1111/j.1755-0998.2009.02763.x |pmid=21565021 |bibcode=2010MolER..10..264D }}</ref> Korištenje više lokusa ili dužih sekvenci uglavnom poboljšava rezoluciju, iako to obično dolazi po cijenu manjeg pokrivanja baze podataka. [[Snimanje genoma]], koji ne zahtijeva posebno dizajnirane [[prajmer]]e, može se koristiti za proizvodnju dugih sekvenci za DNK s velikim brojem kopija, kao što su [[ribosom]]ska i organelna DNK.<ref name=Porter18/> ==== Procjene bogatstva/raznolikosti ==== DNK barkodiranje može rezultirati precjenjivanjem ili podcjenjivanjem bogatstva i raznolikosti vrsta. Neke studije sugeriraju da su artefakti (identifikacija vrsta koje nisu prisutne u zajednici) glavni uzrok povećane [[bioraznolikost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Sloan|first1=William T.|last2=Read|first2=L. Fiona|last3=Head|first3=Ian M.|last4=Neil Hall|last5=Davenport|first5=Russell J.|last6=Curtis|first6=Thomas P.|last7=Lanzén|first7=Anders|last8=Quince|first8=Christopher|date=2009|title=Accurate determination of microbial diversity from 454 pyrosequencing data|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=639–641|doi=10.1038/nmeth.1361|pmid=19668203|hdl=1956/6529|s2cid=1975660|issn=1548-7105|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Kunin|first1=Victor|last2=Engelbrektson|first2=Anna|last3=Ochman|first3=Howard|last4=Hugenholtz|first4=Philip|date=2010|title=Wrinkles in the rare biosphere: pyrosequencing errors can lead to artificial inflation of diversity estimates|journal=Environmental Microbiology|volume=12|issue=1|pages=118–123|doi=10.1111/j.1462-2920.2009.02051.x|pmid=19725865|bibcode=2010EnvMi..12..118K|s2cid=19870165|issn=1462-2920|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|archive-date=2022-05-18|access-date=2019-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518172123/https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|url-status=live}}</ref> Najproblematičniji nedostatak su taksoni predstavljeni malim brojem sekvenciranih očitavanja. Ova očitavanja se obično uklanjaju tokom procesa filtriranja podataka, budući da različite studije sugeriraju da većina ovih niskofrekventnih očitavanja mogu biti artefakti.<ref>{{Cite journal|last1=Rob Knight|last2=Reeder|first2=Jens|date=2009|title=The 'rare biosphere': a reality check|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=636–637|doi=10.1038/nmeth0909-636|pmid=19718016|s2cid=5278501|issn=1548-7105}}</ref> However, real rare taxa may exist among these low-abundance reads.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=Hulák|first2=Martin|last3=Sylvester|first3=Francisco|last4=Huang|first4=Xiaoting|last5=Adebayo|first5=Abisola A.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Adamowicz|first7=Sarah J.|last8=Heath|first8=Daniel D.|last9=Cristescu|first9=Melania E.|date=2013|title=High sensitivity of 454 pyrosequencing for detection of rare species in aquatic communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=4|issue=6|pages=558–565|doi=10.1111/2041-210X.12037|hdl=11336/2674 |s2cid=53576369 |issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2013MEcEv...4..558Z |hdl-access=free}}</ref> Rijetke sekvence mogu odražavati jedinstvene loze u zajednicama, što ih čini informativnim i vrijednim sekvencama. Stoga postoji snažna potreba za robusnijim [[bioinformatika|bioinformatičkim]] algoritmima, koji omogućavaju razlikovanje između informativnih očitanja i artefakata. Potpune referentne biblioteke bi također omogućile bolje testiranje bioinformatičkih algoritama, omogućavajući bolje filtriranje artefakata (tj. uklanjanje sekvenci kojima nedostaje pandan među postojećim vrstama) i stoga bi bilo moguće dobiti preciznije dodjeljivanje vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=He|first2=Song|last3=Brown|first3=Emily A.|last4=Chain|first4=Frédéric J. J.|last5=Therriault|first5=Thomas W.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Heath|first7=Daniel D.|last8=Cristescu|first8=Melania E.|last9=MacIsaac|first9=Hugh J.|date=2014|title=Reproducibility of pyrosequencing data for biodiversity assessment in complex communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=5|issue=9|pages=881–890|doi=10.1111/2041-210X.12230|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2014MEcEv...5..881Z }}</ref> Kriptična [[bioraznolikost|raznolikost]] također može rezultirati povećanom [[bioraznolikost]]i jer se jedna morfološka vrsta zapravo može podijeliti na mnogo različitih molekularnih sekvenci.<ref name=":0"/> Ovo će uveliko doprinijeti generiranju referentnih podataka o DNK, što je ključno za praćenje biološke raznolikosti zasnovano na [[ekološkoj DNK]]. == Megabarkodiranje == '''Megabarkodiranje''' je termin koji se koristi za opisivanje visokopropusnog barkodiranja DNK na osnovu uzoraka, gdje se hiljade uzoraka mogu istovremeno barkodirati za identifikaciju i otkrivanje vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Chua |first1=Physilia Y. S. |last2=Bourlat |first2=Sarah J. |last3=Ferguson |first3=Cameron |last4=Korlevic |first4=Petra |last5=Zhao |first5=Leia |last6=Ekrem |first6=Torbjørn |last7=Meier |first7=Rudolf |last8=Lawniczak |first8=Mara K. N. |title=Future of DNA-based insect monitoring |journal=Trends in Genetics |date=10 March 2023 |volume=39 |issue=7 |pages=531–544 |doi=10.1016/j.tig.2023.02.012 |pmid=36907721 |hdl=11250/3156249 |s2cid=257470926 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952523000380|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Hartop |first2=Emily |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Lee |first4=Wan Ting |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Kurina |first6=Olavi |last7=Meier |first7=Rudolf |title=Rapid, large-scale species discovery in hyperdiverse taxa using 1D MinION sequencing |journal=BMC Biology |date=December 2019 |volume=17 |issue=1 |page=96 |doi=10.1186/s12915-019-0706-9|pmid=31783752 |pmc=6884855 |doi-access=free |bibcode=2019BMCB...17...96S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Lee |first2=Leshon |last3=Katoh |first3=Kazutaka |last4=Hartop |first4=Emily |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Wong |first6=Johnathan |last7=Yeo |first7=Darren |last8=Meier |first8=Rudolf |title=ONTbarcoder and MinION barcodes aid biodiversity discovery and identification by everyone, for everyone |journal=BMC Biology |date=December 2021 |volume=19 |issue=1 |page=217 |doi=10.1186/s12915-021-01141-x|pmid=34587965 |pmc=8479912 |doi-access=free |bibcode=2021BMCB...19..217S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Baloğlu |first2=Bilgenur |last3=Wang |first3=Wendy |last4=Tan |first4=Wei X. |last5=Bertrand |first5=Denis |last6=Ng |first6=Amanda H. Q. |last7=Boey |first7=Esther J. H. |last8=Koh |first8=Jayce J. Y. |last9=Nagarajan |first9=Niranjan |last10=Meier |first10=Rudolf |title=A MinION™-based pipeline for fast and cost-effective DNA barcoding |journal=Molecular Ecology Resources |date=September 2018 |volume=18 |issue=5 |pages=1035–1049 |doi=10.1111/1755-0998.12890|pmid=29673082 |bibcode=2018MolER..18.1035S |s2cid=4982474 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meier |first1=Rudolf |last2=Wong |first2=Winghing |last3=Srivathsan |first3=Amrita |last4=Foo |first4=Maosheng |title=$1 DNA barcodes for reconstructing complex phenomes and finding rare species in specimen-rich samples |journal=Cladistics |date=February 2016 |volume=32 |issue=1 |pages=100–110 |doi=10.1111/cla.12115|pmid=34732017 |s2cid=83862072 |doi-access=free |bibcode=2016Cladi..32..100M }}</ref> [[Slika:Megabarcoding.png|thumb|280px|Tok rada megabarkodiranja]]Ovo je omogućeno korištenjem platformi za sekvenciranje treće generacije, uključujući PacBio (Sequel I/II) kompanije [[Pacific Biosciences]] i MinION, PromethION kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore Technology]]. U poređenju sa [[Sanger sekvenciranjem]], megabarkodiranje je brže i jeftinije, što omogućava generiranje DNK barkodova velikih razmjera za hiljade vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Braukmann |first2=Thomas W. A. |last3=Prosser |first3=Sean W. J. |last4=Ratnasingham |first4=Sujeevan |last5=deWaard |first5=Jeremy R. |last6=Ivanova |first6=Natalia V. |last7=Janzen |first7=Daniel H. |last8=Hallwachs |first8=Winnie |last9=Naik |first9=Suresh |last10=Sones |first10=Jayme E. |last11=Zakharov |first11=Evgeny V. |title=A Sequel to Sanger: amplicon sequencing that scales |journal=BMC Genomics |date=27 March 2018 |volume=19 |issue=1 |page=219 |doi=10.1186/s12864-018-4611-3|pmid=29580219 |pmc=5870082 |doi-access=free |bibcode=2018BMCG...19..219H }}</ref> === Aplikacije === Megabarkodiranje može pomoći u popunjavanju praznine u referentnim podacima o DNK barkodovima za insekte i ubrzati otkrivanje vrsta,<ref>{{cite bioRxiv |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Ang |first2=Yuchen |last3=Heraty |first3=John M. |last4=Hwang |first4=Wei Song |last5=Jusoh |first5=Wan F.A. |last6=Kutty |first6=Sujatha Narayanan |last7=Puniamoorthy |first7=Jayanthi |last8=Yeo |first8=Darren |last9=Roslin |first9=Tomas |last10=Meier |first10=Rudolf |title=Global convergence of dominance and neglect in flying insect diversity |date=4 August 2022 |biorxiv=10.1101/2022.08.02.502512}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Fernandez-Triana |first1=Jose L. |title=Turbo taxonomy approaches: lessons from the past and recommendations for the future based on the experience with Braconidae (Hymenoptera) parasitoid wasps |journal=ZooKeys |date=25 February 2022 |issue=1087 |pages=199–220 |doi=10.3897/zookeys.1087.76720|pmid=35585942 |pmc=8897373 |doi-access=free |bibcode=2022ZooK.1087..199F }}</ref> razumjevanje obrazaca raznolikosti vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Baloğlu |first1=Bilgenur |last2=Clews |first2=Esther |last3=Meier |first3=Rudolf |title=NGS barcoding reveals high resistance of a hyperdiverse chironomid (Diptera) swamp fauna against invasion from adjacent freshwater reservoirs |journal=Frontiers in Zoology |date=December 2018 |volume=15 |issue=1 |page=31 |doi=10.1186/s12983-018-0276-7|pmid=30127839 |pmc=6092845 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Srivathsan |first2=Amrita |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Maosheng |first4=Foo |last5=Grootaert |first5=Patrick |last6=Chan |first6=Lena |last7=Guénard |first7=Benoit |last8=Damken |first8=Claas |last9=Wahab |first9=Rodzay A. |last10=Yuchen |first10=Ang |last11=Meier |first11=Rudolf |title=Mangroves are an overlooked hotspot of insect diversity despite low plant diversity |journal=BMC Biology |date=14 September 2021 |volume=19 |issue=1 |page=202 |doi=10.1186/s12915-021-01088-z|pmid=34521395 |pmc=8442405 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geiger |first1=Matthias |last2=Moriniere |first2=Jerome |last3=Hausmann |first3=Axel |last4=Haszprunar |first4=Gerhard |last5=Wägele |first5=Wolfgang |last6=Hebert |first6=Paul |last7=Rulik |first7=Björn |title=Testing the Global Malaise Trap Program – How well does the current barcode reference library identify flying insects in Germany? |journal=Biodiversity Data Journal |date=1 December 2016 |volume=4 |issue=4|doi=10.3897/BDJ.4.e10671|pmid=27932930 |pmc=5136679 |doi-access=free |bibcode=2016BioDJ...410671G }}</ref> procijeni bogatstva vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Ratnasingham |first2=Sujeevan |last3=Zakharov |first3=Evgeny V. |last4=Telfer |first4=Angela C. |last5=Levesque-Beaudin |first5=Valerie |last6=Milton |first6=Megan A. |last7=Pedersen |first7=Stephanie |last8=Jannetta |first8=Paul |last9=deWaard |first9=Jeremy R. |title=Counting animal species with DNA barcodes: Canadian insects |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=5 September 2016 |volume=371 |issue=1702 |doi=10.1098/rstb.2015.0333|pmid=27481785 |pmc=4971185 }}</ref> generiranju brze inventure vrsta [[bioraznolikost]]i,<ref>{{cite journal |last1=Telfer |first1=Angela |last2=Young |first2=Monica |last3=Quinn |first3=Jenna |last4=Perez |first4=Kate |last5=Sobel |first5=Crystal |last6=Sones |first6=Jayme |last7=Levesque-Beaudin |first7=Valerie |last8=Derbyshire |first8=Rachael |last9=Fernandez-Triana |first9=Jose |last10=Rougerie |first10=Rodolphe |last11=Thevanayagam |first11=Abinah |last12=Boskovic |first12=Adrian |last13=Borisenko |first13=Alex |last14=Cadel |first14=Alex |last15=Brown |first15=Allison |last16=Pages |first16=Anais |last17=Castillo |first17=Anibal |last18=Nicolai |first18=Annegret |last19=Glenn Mockford |first19=Barb Mockford |last20=Bukowski |first20=Belén |last21=Wilson |first21=Bill |last22=Trojahn |first22=Brock |last23=Lacroix |first23=Carole Ann |last24=Brimblecombe |first24=Chris |last25=Hay |first25=Christoper |last26=Ho |first26=Christmas |last27=Steinke |first27=Claudia |last28=Warne |first28=Connor |last29=Garrido Cortes |first29=Cristina |last30=Engelking |first30=Daniel |last31=Wright |first31=Danielle |last32=Lijtmaer |first32=Dario |last33=Gascoigne |first33=David |last34=Hernandez Martich |first34=David |last35=Morningstar |first35=Derek |last36=Neumann |first36=Dirk |last37=Steinke |first37=Dirk |last38=Marco DeBruin |first38=Donna DeBruin |last39=Dobias |first39=Dylan |last40=Sears |first40=Elizabeth |last41=Richard |first41=Ellen |last42=Damstra |first42=Emily |last43=Zakharov |first43=Evgeny |last44=Laberge |first44=Frederic |last45=Collins |first45=Gemma |last46=Blagoev |first46=Gergin |last47=Grainge |first47=Gerrie |last48=Ansell |first48=Graham |last49=Meredith |first49=Greg |last50=Hogg |first50=Ian |last51=McKeown |first51=Jaclyn |last52=Topan |first52=Janet |last53=Bracey |first53=Jason |last54=Guenther |first54=Jerry |last55=Sills-Gilligan |first55=Jesse |last56=Addesi |first56=Joseph |last57=Persi |first57=Joshua |last58=Layton |first58=Kara |last59=D'Souza |first59=Kareina |last60=Dorji |first60=Kencho |last61=Grundy |first61=Kevin |last62=Nghidinwa |first62=Kirsti |last63=Ronnenberg |first63=Kylee |last64=Lee |first64=Kyung Min |last65=Xie |first65=Linxi |last66=Lu |first66=Liuqiong |last67=Penev |first67=Lyubomir |last68=Gonzalez |first68=Mailyn |last69=Rosati |first69=Margaret |last70=Kekkonen |first70=Mari |last71=Kuzmina |first71=Maria |last72=Iskandar |first72=Marianne |last73=Mutanen |first73=Marko |last74=Fatahi |first74=Maryam |last75=Pentinsaari |first75=Mikko |last76=Bauman |first76=Miriam |last77=Nikolova |first77=Nadya |last78=Ivanova |first78=Natalia |last79=Jones |first79=Nathaniel |last80=Weerasuriya |first80=Nimalka |last81=Monkhouse |first81=Norman |last82=Lavinia |first82=Pablo |last83=Jannetta |first83=Paul |last84=Hanisch |first84=Priscila |last85=McMullin |first85=R. Troy |last86=Ojeda Flores |first86=Rafael |last87=Mouttet |first87=Raphaëlle |last88=Vender |first88=Reid |last89=Labbee |first89=Renee |last90=Forsyth |first90=Robert |last91=Lauder |first91=Rob |last92=Dickson |first92=Ross |last93=Kroft |first93=Ruth |last94=Miller |first94=Scott |last95=MacDonald |first95=Shannon |last96=Panthi |first96=Sishir |last97=Pedersen |first97=Stephanie |last98=Sobek-Swant |first98=Stephanie |last99=Naik |first99=Suresh |display-authors=1 |last100=Lipinskaya |first100=Tatsiana |last101=Eagalle |first101=Thanushi |last102=Decaëns |first102=Thibaud |last103=Kosuth |first103=Thibault |last104=Braukmann |first104=Thomas |last105=Woodcock |first105=Tom |last106=Roslin |first106=Tomas |last107=Zammit |first107=Tony |last108=Campbell |first108=Victoria |last109=Dinca |first109=Vlad |last110=Peneva |first110=Vlada |last111=Hebert |first111=Paul |last112=deWaard |first112=Jeremy |title=Biodiversity inventories in high gear: DNA barcoding facilitates a rapid biotic survey of a temperate nature reserve |journal=Biodiversity Data Journal |date=30 August 2015 |volume=3 |issue=3 | |doi=10.3897/BDJ.3.e6313|pmid=26379469 |pmc=4568406 |doi-access=free |bibcode=2015BioDJ...3.6313T }}</ref> praćenju promjena osnovnih podataka,<ref>{{cite journal |last1=D'Souza |first1=Michelle L. |last2=van der Bank |first2=Michelle |last3=Shongwe |first3=Zandisile |last4=Rattray |first4=Ryan D. |last5=Stewart |first5=Ross |last6=van Rooyen |first6=Johandré |last7=Govender |first7=Danny |last8=Hebert |first8=Paul D.N. |title=Biodiversity baselines: Tracking insects in Kruger National Park with DNA barcodes |journal=Biological Conservation |date=April 2021 |volume=256 |doi=10.1016/j.biocon.2021.109034|s2cid=233489409 |doi-access=free |bibcode=2021BCons.25609034D |hdl=2263/81603 |hdl-access=free }}</ref> i odgovarajućih faza [[životni ciklus|životnog ciklusa]].<ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Puniamoorthy |first2=Jayanthi |last3=Ngiam |first3=Robin Wen Jiang |last4=Meier |first4=Rudolf |title=Towards holomorphology in entomology: rapid and cost-effective adult-larva matching using NGS barcodes: Life-history stage matching with NGS barcodes |journal=Systematic Entomology |date=October 2018 |volume=43 |issue=4 |pages=678–691 |doi=10.1111/syen.12296|s2cid=49211569 }}</ref> == Metabarlodiranje == [[Slika:DNA_(meta)barcoding_differences.pdf|alt=|thumb|upright=2.5|Razlike u standardnim metodama za DNK barkodiranje i metabarkodiranje. Dok DNK barkodiranje ukazuje na pronalaženje određene vrste, metabarkodiranje traži cijelu zajednicu.]] {{glavni|Metabarkodiranje}} Metabarkodiranje se definira kao barkodiranje [[DNK]] ili [[okolinska DNK|eDNK]] (DNK iz okoliša) koje omogućava istovremenu identifikaciju mnogih taksona unutar istog (okolišnog) uzorka, međutim često unutar iste grupe organizama. Glavna razlika između pristupa je u tome što se metabarkodiranje, za razliku od barkodiranja, ne fokusira na jedan specifičan organizam, već umjesto toga ima za cilj odrediti [[sastav vrsta]] unutar uzorka. === Metodologija === Postupak metabarkodiranja, kao i opće barkodiranje, pokriva korake [[ekstrakcija DNK]], [[PCR|PCR amplifikacije]], [[sekvenciranje| sekvenciranja]] i [[analiz podataka|analize podataka]]. Barkod se sastoji od kratke varijabilne [[gen]]ske regije (naprimjer, pogledajte [[Barkodiranje DNK algi|različiti markeri/barkodovi]]) koja je korisna za taksonomsko dodjeljivanje, okružena visoko konzerviranim genskim regijama koje se mogu koristiti za [[prajmer]]ski [[dizajn]].<ref name=":15">{{Cite book|title=Environmental DNA: for biodiversity research and monitoring|last=Pierre|first=Taberlet|others=Bonin, Aurelie, 1979-|isbn=978-0-19-107999-3|location=Oxford|oclc=1021883023|date = 2018-02-02}}</ref> > Različiti geni se koriste ovisno o tome da li je cilj barkodiranje jedne vrste ili metabarkodiranje nekoliko vrsta. U potonjem slučaju, koristi se univerzalniji gen. Metabarkodiranje ne koristi DNK/RNK jedne vrste kao početnu tačku, već DNK/RNK iz nekoliko različitih organizama izvedenih iz jednog uzorka iz okoliša ili uzorka u masi. === Primjene === Metabarkodiranje ima potencijal da dopuni mjere [[bioraznolikost]]i, pa čak i da ih zamijeni u nekim slučajevima, posebno kako tehnologija napreduje i procedure postepeno postaju jeftinije, optimizovanije i rasprostranjenije.<ref>{{Cite journal|last1=Ruppert|first1=Krista M.|last2=Kline|first2=Richard J.|last3=Rahman|first3=Md Saydur|date=January 2019|title=Past, present, and future perspectives of environmental DNA (eDNA) metabarcoding: A systematic review in methods, monitoring, and applications of global eDNA|journal=Global Ecology and Conservation|volume=17|doi=10.1016/j.gecco.2019.e00547|doi-access=free|bibcode=2019GEcoC..1700547R }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Stoeck|first1=Thorsten|last2=Frühe|first2=Larissa|last3=Forster|first3=Dominik|last4=Cordier|first4=Tristan|last5=Martins|first5=Catarina I.M.|last6=Pawlowski|first6=Jan|date=February 2018|title=Environmental DNA metabarcoding of benthic bacterial communities indicates the benthic footprint of salmon aquaculture|journal=Marine Pollution Bulletin|volume=127|pages=139–149|doi=10.1016/j.marpolbul.2017.11.065|pmid=29475645|doi-access=free|bibcode=2018MarPB.127..139S }}</ref> Primjene DNK metabarkodiranja uključuju praćenje biodiverziteta u kopnenim i vodenim okruženjima, [[paleontologija|paleontologiju]] i drevne [[ekosistem]]e, [[barkodiranje DNK polena|interakcije biljaka i oprašivača]], analizu prehrane i sigurnost hrane. === Prednosti i izazovi === Opće prednosti i nedostaci barkodiranja navedeni gore vrijede i za metabarkodiranje. Jedan poseban nedostatak studija metabarkodiranja je taj što još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom eksperimentalnom dizajnu i bioinformatičkim kriterijima koji se primjenjuju u eDNK metabarkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Evans|first1=Darren M.|last2=Kitson|first2=James J. N.|last3=Lunt|first3=David H.|last4=Straw|first4=Nigel A.|last5=Pocock|first5=Michael J. O.|date=2016|title=Merging DNA metabarcoding and ecological network analysis to understand and build resilient terrestrial ecosystems|journal=Functional Ecology|volume=30|issue=12|pages=1904–1916|doi=10.1111/1365-2435.12659|bibcode=2016FuEco..30.1904E |issn=1365-2435|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/514416/1/N514416PP.pdf}}</ref> Međutim, postoje trenutni zajednički pokušaji, poput npr. EU COST mreže [https://dnaqua.net/ DNAqua-Net], da se krene naprijed razmjenom iskustava i znanja kako bi se uspostavili standardi najbolje prakse za biomonitoring.<ref name=":0" /> ==Vještačko DNK barkodiranje== Godine 2014., istraživači sa ETH Zurich predložili su korištenje vještačkih, submikrometarskih DNK barkodova kao "nevidljive oznake ulja". Barkodovi se sastoje od sintetskih DNK sekvenci unutar magnetski obnovljivih čestica silicijevog dioksida. Mogu se dodati u prehrambeno ulje u vrlo maloj količini (do 1 ppb) kao oznaka i mogu se u bilo kojem trenutku preuzeti za test autentičnosti [[PCR]]/sekvenciranjem. Ova metoda može se koristiti za testiranje maslinovog ulja na patvorenje.<ref name=Puddu>{{cite journal |title=Magnetically Recoverable, Thermostable, Hydrophobic DNA/Silica Encapsulates and Their Application as Invisible Oil Tags|author1=Puddu, M. |author2=Paunescu, D. |author3=Stark, W.J. |author4=Grass, R.N. |year=2014|doi=10.1021/nn4063853 |pmid=24568212 |volume=8 |issue = 3|journal=ACS Nano |pages=2677–2685 |bibcode=2014ACSNa...8.2677P }}</ref> == Također pogledajte == Podteme: {{div col|content= * [[Barkodiranje DNK algi]] * [[Barkodiranje DNK mikroba]] * [[Barkodiranje DNK polena]] * [[Barkodiranje DNK vodenih makroinvertebrata]] * [[Barkodiranje DNK gljivica]] * [[Barkodiranje DNK riba]] * [[Metabarkodiranje]] * [[Barkodiranje DNK u procjeni prehrane]] }} Povezane teme: {{div col|content= *[[Profiliranje DNK]] *[[Konzorcij za barkod života]] }} Pogledajte i bočnu navigaciju na vrhu članka. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://swebol.org/ SweBOL] *[http://www.finbol.org/ FinBOL] *[http://ibol.org/ International Barcode of Life Project (iBOL)] *[http://v4.boldsystems.org/index.php/Public_BINSearch?searchtype=records BOLD] *[https://unite.ut.ee/ UNITE] *[https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database Diat.barcode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117222721/https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database |date=2019-11-17 }} {{Filogenetika}} [[Kategorija:DNK barkodiranje| ]] [[Kategorija:Bioinformatika ]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|DNA barcoding}} [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Biometrija]] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] 7zxcgadqzm8ari3yfwwpvy13cdpjz9y 3894353 3894351 2026-06-05T15:24:33Z Drexbos 182211 3894353 wikitext text/x-wiki '''[[DNK-barkodiranje]]''' je [[Taksonomija|taksonomska]] metoda kojom se koristi kratki [[genetički marker]] u DNK organizmima da ih identificira kao pripadnike određene [[Vrsta|vrste]].<ref name="Hebert2003">{{Cite journal | journal = [[Proceedings of the Royal Society B]] | year = 2003 | volume = 270 | pages = 313–321 | title = Biological identifications through DNA barcodes | doi = 10.1098/rspb.2002.2218 | pmid = 12614582 | pmc = 1691236 | author = Paul DN Hebert |name-list-format=vanc | display-authors = 1 | last2 = Cywinska | first2 = Alina | last3 = Ball | first3 = Shelley L | last4 = deWaard | first4 = Jeremy R }}</ref> Razlikuje se od [[Molekularna sistematika|molekularne filogenije]] po tome što glavni cilj nije da se utvrde obrasci srodnosti, već identifikuju nepoznati uzorci u smislu već postojeće klasifikacije. Iako se bar kodovi ponekad koriste prilikom pokušaja da se identifikuju nepoznate vrste ili u procjenama da li neku određenu vrstu treba kombinovati (sa nekom drugom) ili odvojiti.<ref>{{cite journal | last1 = Koch | first1 = H. | year = 2010 | title = Combining morphology and DNA barcoding resolves the taxonomy of Western Malagasy ''Liotrigona'' Moure, 1961 | url = http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx][http://www.tb1.ethz.ch/PublicationsEO/PDFpapers/Koch_AFRICAN_INVERTEBRATES_2010_51_413-421.pdf | format = PDF | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 51 | issue = 2 | pages = 413–421 | doi = 10.5733/afin.051.0210 | date = | access-date=27. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110912162337/http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx | archive-date=12. 9. 2011 | url-status = dead }}</ref> Primjena DNK kodiranja za ove potrebe je predmet rasprava.<ref name="seberg2009" >{{Cite journal | journal = PLoS ONE | year = 2009 | volume = 4 | issue = 2 | pages = e4598 | title = How Many Loci Does it Take to DNA Barcode a Crocus? | author = Seberg O, Petersen G. | pmid = 19240801 | pmc = 2643479 | doi = 10.1371/journal.pone.0004598 | editor1-last = Stout | editor1-first = Jane Catherine }} {{open access}}</ref> ==Pregled== Najčešće korištena barkod regija kod životinja je segment veličine oko 600 baznih parova u [[Mitohondrija|mitohondrijskom]] [[gen]]u [[citohrom c]] oksidaze ([[citohrom c oksidaza I]]: COI). Primjena ove metode uključuje, naprimjer, prepoznavanje biljnih ostataka čak i kada [[cvijet]] ili [[plod]] nisu dostupni, identifikaciju [[Larva|larvi]] insekata (koji često imaju manje poznatih dijagnostičkih karakteristika od odraslih)<ref>{{Cite journal|last=Kalamujić Stroil|first=Belma|last2=Lasić|first2=Lejla|last3=Hanjalić|first3=Jasna|last4=Mačar|first4=Sonja|last5=Vesnić|first5=Adi|date=25. 12. 2018|title=The first DNA barcode record for Rhyacophila bosnica Schmid, 1970 and pairing of adult and larval life stages|url=http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|journal=Genetics & Applications|volume=2|issue=2|pages=20|doi=10.31383/ga.vol2iss2pp20-27|issn=2566-431X|access-date=10. 4. 2019|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328173649/http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|url-status=dead}}</ref>, identifikaciju ishrane životinja, na osnovu sadržaja stomaka ili [[izmet]]a<ref name="kress2008">{{Cite journal | author = Kress WJ, Erickson DL | year = 2008 | journal = PNAS | title = DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2761–2762 | pmc = 2268532 | doi = 10.1073/pnas.0800476105 | pmid = 18287050 }}</ref> i obezbjeđuje veliku varijaciju između vrsta, a ipak relativno mali broj varijacija u okviru datih vrsta.<ref>{{Cite journal | journal = Proc Natl Acad Sci USA | date = 26. 2. 2008 | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2923–2928 | doi = 10.1073/pnas.0709936105 | pmc = 2268561 | title = DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots | author = Renaud Lahaye | pmid = 18258745 | display-authors = 1 | last2 = Van Der Bank | first2 = M. | last3 = Bogarin | first3 = D. | last4 = Warner | first4 = J. | last5 = Pupulin | first5 = F. | last6 = Gigot | first6 = G. | last7 = Maurin | first7 = O. | last8 = Duthoit | first8 = S. | last9 = Barraclough | first9 = T. G. }}</ref> Primjenjuje se i u identifikaciji komercijalnih proizvoda kao naprimjer, biljni dodaci, drvo ili koža i drugi dijelovi [[životinja]]. == Izbor lokusa == Poželjno mjesto za DNK barkodiranje treba biti standardizirano (tako da se mogu razviti velike baze podataka za date lokuse), prisutno u većini [[takson]]a od interesa i moguće za sekvenciranje bez specifičnih [[PCR]] [[prajmer]]a, a dovoljno kratko da se lahko sekvencira sa sadašnjom tehnologijom.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Iako je predloženo nekoliko lokusa, zajednički skup standardiziranih regija su odabrali nadležni odbori: * Za [[životinje]] i mnoge druge [[Eukarioti|eukariote]] – mitohondrijski COI gen; * Za biljke, spajanje na [[RuBisCO velika podjedinica]] i [[maturaza K]] (matK) [[hloroplast]]nog [[gen]]a.<ref name="janzen2009">{{Cite journal | title = A DNA barcode for land plants | author = CBOL Plant Working Group | journal = PNAS | date = 4. 8. 2009 | volume = 106 | issue = 31 | doi = 10.1073/pnas.0905845106 | pmc = 2722355 | pages = 12794–12797 | pmid = 19666622 }}</ref> Ove omogućavaju slabu rezoluciju kod kopnenih biljaka,<ref name=Dong>{{citation |author=Dong, W.; Xu, C.; Li, C.; Sun, J.; Zuo, Y.; Shi, S.; Cheng, T.; Guo, J.; Zhou, S. |year=2015 |title=ycf1, the most promising plastid DNA barcode of land plants |journal=Scientific Reports |volume=5 |pages=8348 |url=http://dx.doi.org/10.1038/srep08348 |doi=10.1038/srep08348}}</ref><ref name=ChinaBOL/> i upućuju na regije koje bi mogle biti zamjena za ''rbcL'' i ''matK''.<ref name=ChinaBOL>{{citation |author=China Plant, B.O.L.G.; Li, D.-Z.; Gao, L.-M.; Li, H.-T.; Wang, H.; Ge, X.-J.; Liu, J.-Q.; Chen, Z.-D.; Zhou, S.-L.; Chen, S.-L.; Yang, J.-B.; Fu, C.-X.; Zeng, C.-X.; Yan, H.-F.; Zhu, Y.-J.; Sun, Y.-S.; Chen, S.-Y.; Zhao, L.; Wang, K.; Yang, T.; Duan, G.-W. |year=2011 |title=Comparative analysis of a large dataset indicates that internal transcribed spacer (ITS) should be incorporated into the core barcode for seed plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=49 |pages=19641–19646 |url=http://www.jstor.org/stable/23059547 |doi=10.1073/pnas.1104551108}}</ref> * Za [[gljive]] – regija [[unutrašnji transkribirani spejser]] (ITS).<ref name="schoch20012">{{Cite journal | title = Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi | author = Fungal Barcoding Consortium | journal = PNAS | date = 24. 2. 2012 | volume = 109 | issue = 16 | doi = 10.1073/pnas.1117018109| pmc = 3341068 | pages = 6241–6246 | pmid = 22454494 }}</ref> {{Razlikovati|[[optičko mapiranje]] DNK}} [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] {{DNK barkodiranje}} '''DNK barkodiranje''' je metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odnosu na vrstu, baš kao što skener supermarketa koristi poznate crne pruge [[Univerzalni kod proizvoda|UPC barkoda]] za identifikaciju artikla na svom skladištu u odnosu na svoju referentnu [[baza podataka|bazu podataka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |title=What is DNA Barcoding? |publisher=iBOL |access-date=2019-03-26 |archive-date=2019-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307131134/http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |url-status=live }}</ref> Ovi "barkodovi" koriste se ponekad u nastojanju da se identifikuju nepoznate vrste ili dijelovi organizma, jednostavno da se katalogizira što više [[takson]]a ili da se uporedi s tradicionalnom taksonomijom u nastojanju da se odrede granice [[vrsta]].<ref>{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-1-61779-591-6 |title=DNA Barcodes: Methods and Protocols |date=2012 |publisher=Humana Press |isbn=978-1-61779-590-9 |editor-last=Kress |editor-first=W. John |series=Methods in Molecular Biology |volume=858 |location=Totowa, NJ |language=en |doi=10.1007/978-1-61779-591-6 |s2cid=3668979 |editor-last2=Erickson |editor-first2=David L. }}</ref> Različite genske regije se koriste za identifikaciju različitih organizamskih grupa, korištenjem barkodiranja. Najčešće korištena barkodna regija za životinje i neke [[protist]]e je dio gena [[Citohrom c|citohrom ''c'' oksidaza I]] (COI, CO1 ili [[Citohrom c oksidaza podjedinica I|COX1]]), koji se nalazi u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Drugi geni pogodni za DNK barkodiranje su [[interni transkribovani razmaknik]] (ITS) [[Ribosomska RNK|rRNL]], koji se često koristi za [[gljive]] i [[RuBisCO]] koji se koristi za [[biljke]].<ref>{{cite journal |last1=Irinyi |first1=L. |last2=Lackner |first2=M. |last3=de Hoog |first3=G. S. |last4=Meyer |first4=W. |date=2015 |title=DNA barcoding of fungi causing infections in humans and animals |journal=Fungal Biology |volume=120 |issue=2 |pages=125–136 | pmid=26781368 | doi=10.1016/j.funbio.2015.04.007}}</ref><ref name=Schoch-eal-2012>{{cite journal|last1=Schoch|first1=Conrad L.|last2=Seifert|first2=Keith A.|last3=Huhndorf|first3=Sabine|last4=Robert|first4=Vincent|last5=Spouge|first5=John L.|last6=Levesque|first6=C. André|last7=Chen|first7=Wen|author8=Fungal Barcoding Consortium|date=2012|title=Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=16|pages=6241–6246|doi=10.1073/pnas.1117018109|issn=0027-8424|pmc=3341068|pmid=22454494|url=https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|doi-access=free|archive-date=2020-07-07|access-date=2020-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200707050303/https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=CBOL Plant Working Group|last2=Hollingsworth|first2=P. M. |last3=Forrest|first3=L. L. |last4=Spouge|first4=J. L. |last5=Hajibabaei |first5=M. |last6=Ratnasingham|first6=S.|last7=van der Bank |first7=M. |last8=Chase|first8=M. W.|last9=Cowan|first9=R. S.|date=2009-08-04|title=A DNA barcode for land plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106|issue=31|pages=12794–12797|doi=10.1073/pnas.0905845106|pmid=19666622|pmc=2722355|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] se detektuju korištenjem različitih genskih regija. Gen [[16S RNK|16S rRNK]] se, naprimjer, široko koristi u identifikaciji [[prokariot]]a, dok se gen [[18S ribosomska RNK|18S rRNAK]] uglavnom koristi za detekciju [[mikrob]]nih [[eukarioti|eukariota]]. Ove genske regije su odabrane jer imaju manje intrspecijskih (unutar vrste) varijacija nego interspecijskih (između vrsta) varijacija, što je poznato kao "barkodirajući gep".<ref>{{Cite journal |last1=Paulay|first1=Gustav |last2=Meyer|first2=Christopher P.|date=2005-11-29|title=DNA Barcoding: Error Rates Based on Comprehensive Sampling|journal=PLOS Biology|volume=3|issue=12|doi=10.1371/journal.pbio.0030422|issn=1545-7885 |pmc=1287506 |pmid=16336051 |doi-access=free }}</ref> Neke primjene DNK barkodiranja uključuju: identifikaciju lišća biljaka, čak i kada cvjetovi ili plodovi nisu dostupni; identifikaciju [[polen]]a prikupljenog na tijelima životinja oprašivača; identifikaciju larvi insekata koje mogu imati manje dijagnostičkih karakteristika od odraslih; ili istraživanje prehrane životinje na osnovu sadržaja njenog želuca, [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[izmet]]a.ref>{{Cite journal|last1=Soininen|first1=Eeva M|last2=Valentini|first2=Alice|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Miquel|first4=Christian|last5=Gielly|first5=Ludovic|last6=Brochmann|first6=Christian|last7=Brysting|first7=Anne K|last8=Sønstebø|first8=Jørn H|last9=Ims|first9=Rolf A|date=2009|title=Analysing diet of small herbivores: the efficiency of DNA barcoding coupled with high-throughput pyrosequencing for deciphering the composition of complex plant mixtures|journal=Frontiers in Zoology|volume=6|issue=1|page=16|doi=10.1186/1742-9994-6-16|issn=1742-9994|pmc=2736939|pmid=19695081 |doi-access=free }}</ref> Kada se barkodiranje koristi za identifikaciju organizama iz uzorka koji sadrži DNK iz više organizama, koristi se termin '''DNK metabarkodiranje''',<ref>{{Cite journal|last1=Creer|first1=Simon|last2=Deiner|first2=Kristy|last3=Frey|first3=Serit|last4=Porazinska|first4=Dorota|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Thomas|first6=W. Kelley|last7=Potter|first7=Caitlin|last8=Bik|first8=Holly M.|date=2016|editor-last=Freckleton|editor-first=Robert|title=The ecologist's field guide to sequence-based identification of biodiversity|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=7|issue=9|pages=1008–1018|doi=10.1111/2041-210X.12574|bibcode=2016MEcEv...7.1008C|s2cid=87512991|url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|archive-date=2020-06-21|access-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621161238/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|pages=63–99|journal=Advances in Ecological Research|volume=58|doi=10.1016/bs.aecr.2018.01.001|date=January 2018|hdl=1822/72852 |title=Why We Need Sustainable Networks Bridging Countries, Disciplines, Cultures and Generations for Aquatic Biomonitoring 2.0: A Perspective Derived from the DNAqua-Net COST Action |last1=Leese |first1=Florian |last2=Bouchez |first2=Agnès |last3=Abarenkov |first3=Kessy |last4=Altermatt |first4=Florian |last5=Borja |first5=Ángel |last6=Bruce |first6=Kat |last7=Ekrem |first7=Torbjørn |last8=Čiampor |first8=Fedor |last9=Čiamporová-Zaťovičová |first9=Zuzana |last10=Costa |first10=Filipe O. |last11=Duarte |first11=Sofia |last12=Elbrecht |first12=Vasco |last13=Fontaneto |first13=Diego |last14=Franc |first14=Alain |last15=Geiger |first15=Matthias F. |last16=Hering |first16=Daniel |last17=Kahlert |first17=Maria |last18=Kalamujić Stroil |first18=Belma |last19=Kelly |first19=Martyn |last20=Keskin |first20=Emre |last21=Liska |first21=Igor |last22=Mergen |first22=Patricia |last23=Meissner |first23=Kristian |last24=Pawlowski |first24=Jan |last25=Penev |first25=Lyubomir |last26=Reyjol |first26=Yorick |last27=Rotter |first27=Ana |last28=Steinke |first28=Dirk |last29=Van Der Wal |first29=Bas |last30=Vitecek |first30=Simon |bibcode=2018AdER...58...63L |isbn=978-0-12-813949-3 |display-authors=1 |hdl-access=free }}</ref> e.g. [[Algae DNA barcoding|DNA metabarcoding of diatom communities]] in rivers and streams, which is used to assess water quality.<ref>{{Cite journal|last1 =Vasselon|first1 =Valentin|last2 =Rimet|first2 =Frédéric|last3 =Tapolczai|first3 =Kálmán|last4=Bouchez|first4 =Agnès|date =2017|title =Assessing ecological status with diatoms DNA metabarcoding: Scaling-up on a WFD monitoring network (Mayotte island, France)|journal=Ecological Indicators|volume=82|pages=1–12|doi=10.1016/j.ecolind.2017.06.024|bibcode =2017EcInd..82....1V|issn=1470-160X}}</ref> == Pozadina == Tehnike DNK barkodiranja razvijene su iz ranog rada na sekvenciranju DNK na mikrobnim zajednicama korištenjem 5S [[Ribosomska RNK|rRNK]] gena.<ref>{{Cite journal |last1=Woese |first1=Carl R. |last2=Kandler |first2=Otto |last3=Wheelis |first3=Mark L. |date=1990 |title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=12 |pages=4576–4579 |url=https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |oclc=678728346 |doi=10.1073/pnas.87.12.4576 |pmid=2112744 |pmc=54159 |bibcode=1990PNAS...87.4576W |doi-access=free |archive-date=2020-04-06 |access-date=2020-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406094307/https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |url-status=live }}</ref> U 2003., specifične metode i terminologija modernog DNK barkodiranja predložene su kao standardizirana metoda za identifikaciju vrsta, kao i potencijalno dodjeljivanje nepoznatih sekvenci višim [[takson]]ima poput [[red (biologija)|redova]] i [[koljrno (bioloija)|koljena]], u radu [[Paul D.N. Hebert|Paula D.N. Heberta]] i saradnika sa Univerziteta u Guelphu, [[Ontario]], [[Kanada]].<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Cywinska|first2=Alina|last3=Ball|first3=Shelley L.|last4=deWaard|first4=Jeremy R.|date=2003-02-07|title=Biological identifications through DNA barcodes|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=1512|pages=313–321|doi=10.1098/rspb.2002.2218|issn=1471-2954|pmc=1691236|pmid=12614582}}</ref> Hebert i njegove kolege demonstrirali su korisnost gena za citokrom ''c'' oksidaze I (COI), koji su prvi koristili Folmer i saradnici 1994. godine, koristeći svoje objavljene [[Prajmer|DNK-prajmere]] kao alat za [[filogeneza|filogenetske]] analize na nivou [[vrsta]],<ref name=":11"/> kao pogodan alat za razlikovanje između [[metazoa|metazojskih]] [[beskičmenjak]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Folmer|first1=O.|last2=Black|first2=M.|last3=Hoeh|first3=W.|last4=Lutz|first4=R.|last5=Vrijenhoek|first5=R.|date=October 1994|title=DNA primers for amplification of mitochondrial cytochrome c oxidase subunit I from diverse metazoan invertebrates|journal=Molecular Marine Biology and Biotechnology|volume=3|issue=5|pages=294–299|issn=1053-6426|pmid=7881515}}</ref> "Folmerova regija" gena COI koristi se obično za razlikovanje između taksona na osnovu njihovih obrazaca varijacija na nivou DNK. Relativna lakoća pronalaženja sekvence i varijabilnost pomiješana s očuvanjem između vrsta, neke su od prednosti COI. Nazivajući profile "barkodovima", Hebert i saradnici su zamislili razvoj COI baze podataka, koja bi mogla poslužiti kao osnova za "globalni sistem bioidentifikacije". == Metode == === Uzorkovanje i konzerviranje === Barkodiranje može se izvršiti iz tkiva iz ciljanog [[uzorak|uzorka]], iz mješavine [[organizam]]a (uzorak u rasutom stanju) ili iz DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo). Metode uzorkovanja, očuvanja ili analize razlikuju se između tih različitih vrsta uzoraka. ;Uzorci tkiva Za barkodiranje uzorka tkiva iz ciljanog uzorka vjerovatno će biti dovoljan mali komad [[koža|kože]], [[krljušt]], [[noga]] ili antena (ovisno o veličini uzorka). Da bi se izbjegla kontaminacija, potrebno je sterilizirati korištene alate između uzoraka. Preporučuje se prikupljanje dva uzorka iz jednog izvora, jedan za arhiviranje, a jedan za proces barkodiranja. Očuvanje uzorka je ključno za prevazilaženje problema degradacije DNK. :Uzorci u rasutom stanju [[Uzorak]] u rasutom stanju je vrsta uzorka iz okoliša koji sadrži nekoliko organizama iz [[taksonomija|taksonomske grupe]] koja se proučava. Razlika između uzoraka u rasutom stanju (u smislu koji se ovdje koristi) i drugih uzoraka iz okoliša je u tome što [[uzorak]] u rasutom stanju obično pruža veliku količinu DNK dobrog kvaliteta. Primjeri uzoraka u rasutom stanju uključuju uzorke vodenih [[beskičmenjaci|makroinvertebrata]] prikupljene kick-net mrežom ili uzorke insekata prikupljene Malaiseovom klopkom. Filtrirani ili po veličini frakcionisani uzorci vode koji sadrže cijele organizme, poput jednoćelijskih [[eukariot]]a također se ponekad definiraju kao uzorci u rasutom stanju. Takvi uzorci mogu se prikupiti istim tehnikama koje se koriste za dobijanje tradicionalnih uzoraka za identifikaciju na osnovu morfologije. ;eDNK uzorci Metoda [[DNK iz okoliša]] (eDNK) je neinvazivan pristup za detekciju i identifikaciju vrsta iz ćelijskih ostataka ili vanćelijske DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo) putem barkodiranja ili metabarkodiranja. Pristup se zasniva na činjenici da svaki živi organizam ostavlja DNK u okolini, a ova DNK iz okoline može se detektovati čak i kod organizama koji su u vrlo maloj abundanciji. Stoga je za terensko uzorkovanje najvažniji dio korištenje materijala i alata bez [[DNK]]] na svakom mjestu uzorkovanja ili uzorku kako bi se izbjegla kontaminacija, ako je vjerovatno da će DNK ciljnog organizma (organizama) biti prisutan u malim količinama. S druge strane, uzorak eDNK uvijek uključuje DNK cijelih ćelija, živih [[mikroorganizam]]a, koji su često prisutni u velikim količinama. Stoga se uzorci mikroorganizama uzeti u prirodnom okruženju nazivaju i uzorcima eDNK, ali kontaminacija je u ovom kontekstu manje problematična zbog velike količine ciljnih organizama. Metode eDNK mogu se koristiti s većinom vrsta uzoraka, poput vode, [[tlo|tla]], [[izmet]]]a, sadržaja [[želudac|želuca]] ili [[krv]]i.<ref>{{Citation|last1=Jelger Herder|title=Environmental DNA - a review of the possible applications for the detection of (invasive) species.}} </ref> === Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK === {{Glavni| Ekstrakcija DNK}} DNK barkodiranje zahtijeva da se DNK iz uzorka ekstrahuje. Postoji nekoliko različitih metoda [[ekstrakcija DNK]], a faktori poput troškova, vremena, vrste uzorka i prinosa utiču na odabir optimalne metode. Kada se DNK iz uzoraka organizma ili eDNK amplificira pomoću [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR), na reakciju mogu negativno uticati molekule inhibitora sadržane u uzorku.ref name=":8">{{Cite journal|last1=Schrader|first1=C Then it can be this way because of DNA.|last2=Schielke|first2=A.|last3=Ellerbroek|first3=L.|last4=Johne|first4=R.|date=2012|title=PCR inhibitors – occurrence, properties and removal|journal=Journal of Applied Microbiology|volume=113|issue=5|pages=1014–1026|doi=10.1111/j.1365-2672.2012.05384.x|pmid=22747964|s2cid=30892831|issn=1365-2672|doi-access=free}}</ref> Removal of these inhibitors is crucial to ensure that high quality DNA is available for subsequent analyzing. [[Amplifikacija gena|Amplifikacija]] ekstrahirane DNK je neophodan korak u DNK barkodiranju. Tipično, samo mali fragment ukupnog DNK materijala se [[Sekvenciranje|sekvencira]] (obično 400–800 [[bazni par|baznih parova]]) da bi se dobio DNK barkod i amplifikacija je shodno tome ograničena na fragment korištenjem para [[prajmer]]a.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Savolainen|first1=Vincent|last2=Cowan|first2=Robyn S|last3=Vogler|first3=Alfried P|last4=Roderick|first4=George K|last5=Lane|first5=Richard|date=2005-10-29|title=Towards writing the encyclopaedia of life: an introduction to DNA barcoding|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=360|issue=1462|pages=1805–1811|doi=10.1098/rstb.2005.1730|pmid=16214739|pmc=1609222|issn=0962-8436}}</ref> Amplifikacija eDNK materijala obično je usmjerena na manje veličine fragmenata (<200 baznih parova) jer je eDNK vjerovatnije fragmentirana od DNK materijala iz drugih izvora. Međutim, neke studije tvrde da ne postoji veza između veličine amplikona i stope detekcije eDNK.<ref>{{Cite journal|last=Piggott|first=Maxine P.|date=2016|title=Evaluating the effects of laboratory protocols on eDNA detection probability for an endangered freshwater fish|journal=Ecology and Evolution|volume=6|issue=9|pages=2739–2750|doi=10.1002/ece3.2083|issn=2045-7758|pmc=4798829|pmid=27066248|bibcode=2016EcoEv...6.2739P }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Ma|first1=Hongjuan|last2=Stewart|first2=Kathryn|last3=Lougheed|first3=Stephen|last4=Zheng|first4=Jinsong|last5=Wang|first5=Yuxiang|last6=Zhao|first6=Jianfu|date=2016|title=Characterization, optimization, and validation of environmental DNA (eDNA) markers to detect an endangered aquatic mammal|journal=Conservation Genetics Resources|volume=8|issue=4|pages=561–568|doi=10.1007/s12686-016-0597-9|bibcode=2016ConGR...8..561M |s2cid=1613649|issn=1877-7252}}</ref> [[Slika:HiSeq sequencers at SciLifeLab in Uppsala.jpg|thumb| HiSeq sekvenceri u SciLIfeLabu u Uppsali, [[Švedska]]. Fotografija je snimljena tokom ekskurzije na SLU kurs PNS0169 u martu 2019. godine.]] Kada je marker regije DNK barkoda amplifikovan, sljedeći korak je sekvenciranje marker regije korištenjem metoda [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=D'Amore|first1=Rosalinda|last2=Ijaz|first2=Umer Zeeshan|last3=Schirmer|first3=Melanie|last4=Kenny|first4=John G.|last5=Gregory|first5=Richard|last6=Darby|first6=Alistair C.|last7=Shakya|first7=Migun|last8=Podar|first8=Mircea|last9=Quince|first9=Christopher|date=2016-01-14|title=A comprehensive benchmarking study of protocols and sequencing platforms for 16S rRNA community profiling|journal=BMC Genomics|volume=17|issue=1|page=55|doi=10.1186/s12864-015-2194-9|issn=1471-2164|pmc=4712552|pmid=26763898 |doi-access=free |bibcode=2016BMCG...17...55D }}</ref> Dostupne su mnoge različite platforme za sekvenciranje, a tehnički razvoj se brzo odvija. === Selekcija markera === [[Slika:16S region variability.jpg|thumb|600x600px| Shematski prikaz [[prajmer]]a i ciljne regije, demonstriran na 16S [[rRNK]] genu u ''Pseudomonas''. Kao prajmeri se obično biraju kratke konzervirane sekvence s niskom varijabilnosti, koje tako mogu amplificirati većinu ili sve vrste u odabranoj ciljnoj grupi. Prajmeri se koriste za amplifikaciju visoko varijabilne ciljne regije između dva prajmera, koja se zatim koristi za razlikovanje vrsta. ''Modificirano iz »Varijabilni broj kopija, intragenomske heterogenosti i lateralni transferi 16S rRNK gena u Pseudomonas« od Bodilis, Josselin; Nsigue-Meilo, Sandrine; Besaury, Ludovic; Quillet, Laurent, korišteno pod CC BY, dostupno na:<nowiki>https://www.researchgate.net/figure/Hypervariable-regions-within-the-16S-rRNA-gene-in-Pseudomonas-The-plotted-line-reflects_fig2_224832532</nowiki>.'']] Markeri koji se koriste za [[DNK]] barkodiranje nazivaju se barkodovi. Da bi se uspješno okarakterizirale vrste na osnovu DNK barkodova, ključan je odabir informativnih DNK regija. Dobar DNK barkod treba imati nisku intraspecifičnu i visoku interspecifičnu [[Genetička varijabilnost|varijabilnost]]<ref name=":11" /> i posjedovati [[Konzervirana sekvenca|konzervirana]] bočna mjesta za razvoj univerzalne [[PCR|Lančana polimerazne reakcije]] (PCR) [[Prajmer|prajmera]] za široku [[Taksonomija|taksonomsku]] primjenu. Cilj je dizajnirati prajmere koji će detektovati i razlikovati većinu ili sve vrste u proučavanoj grupi organizama (visoka taksonomska rezolucija). Dužina sekvence barkoda treba biti dovoljno kratka da se može koristiti sa trenutnim izvorom uzorkovanja, metodama [[ekstrakcija DNK]], [[amplifikacija lančane polimerazne reakcije| amplifikacije lančane polimerazne reakcije]] i [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. J.|last2=Erickson|first2=D. L.|date=2008-02-26|title=DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2761–2762|doi=10.1073/pnas.0800476105|issn=0027-8424|pmc=2268532|pmid=18287050|bibcode=2008PNAS..105.2761K|doi-access=free}}</ref> Bilo bi efikasnije koristiti jednu sekvencu [[gen]]a za sve taksonomske grupe, od [[virus]]a do [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Međutim, takva genska regija još nije pronađena, pa se za različite grupe organizama ili ovisno o pitanju istraživanja koriste različiti barkodovi. Za životinje, najčešće korišteni barkod je [[Mitohondrija|mitohondrijaki]] lokus [[podjedinica I citohrom c oksidaze|citohrom C oksidaze I]] (''COI'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D.N.|last2=Ratnasingham|first2=Sujeevan|last3=de Waard|first3=Jeremy R.|date=2003-08-07|title=Barcoding animal life: cytochrome c oxidase subunit 1 divergences among closely related species|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=suppl_1|pages=S96-9|doi=10.1098/rsbl.2003.0025|issn=1471-2954|pmc=1698023|pmid=12952648}}</ref> Drugi mitohondrijski geni, kao što su [[Citohrom b|Cytb]], [[12S ribosomska RNK|12S]] ili [[MT-RNR2|16S]] također se koriste. [[Mitohondrijska DNK|Mitohondrijski geni]] poželjniji su od [[jedarni gen|jedarnih gena]] zbog nedostatka [[intron]]a, njihovog [[Ploidija|haploidnog]] načina nasljeđivanja [[nasljeđivanje|inheritance]] i njihove ograničene [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]].<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|last=Blaxter|first=Mark L.|date=2004-04-29|editor-last=Godfray|editor-first=H. C. J.|editor2-last=Knapp|editor2-first=S.|title=The promise of a DNA taxonomy|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|volume=359|issue=1444|pages=669–679|doi=10.1098/rstb.2003.1447|issn=1471-2970|pmc=1693355|pmid=15253352}}</ref> Štaviše, svaka [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima različite mitohondrije (do nekoliko hiljada) i svaka od njih sadrži nekoliko kružnih molekula DNK. Stoga mitohondrije mogu ponuditi obilan izvor DNK čak i kada je uzorak tkiva ograničen. Međutim, kod biljaka mitohondrijski geni nisu pogodni za DNK barkodiranje, jer pokazuju nisku stopu [[mutacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Fazekas|first1=Aron J.|last2=Burgess|first2=Kevin S.|last3=Kesanakurti|first3=Prasad R.|last4=Graham|first4=Sean W.|last5=Newmaster|first5=Steven G.|last6=Husband|first6=Brian C.|last7=Percy|first7=Diana M.|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Barrett|first9=Spencer C. H.|date=2008-07-30|editor-last=DeSalle|editor-first=Robert|title=Multiple Multilocus DNA Barcodes from the Plastid Genome Discriminate Plant Species Equally Well|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0002802|pmid=18665273|pmc=2475660|issn=1932-6203|bibcode=2008PLoSO...3.2802F|doi-access=free}}</ref> Nekoliko [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] pronađeno je u [[genom]]u hloroplasta, a najperspektivniji je gen za maturazu K (''matK'') sam po sebi ili u kombinaciji s drugim genima. Za identifikaciju vrsta korišteni su i više-[[Lokus (genetika)|lokusnih]] markera poput [[ribosom]]skih internih transkribiranih razmaknika (ITS DNK) zajedno s ''matK'', ''[[RuBisCO|rbcL]]'', ''trnH'' ili drugim genima. Najbolja diskriminacija između biljnih vrsta postignuta je korištenjem dva ili više lokusa za "barkodiranje" [[hloroplast]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. John|last2=Erickson|first2=David L.|date=2007-06-06|editor-last=Shiu|editor-first=Shin-Han|title=A Two-Locus Global DNA Barcode for Land Plants: The Coding rbcL Gene Complements the Non-Coding trnH-psbA Spacer Region|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=6|doi=10.1371/journal.pone.0000508|issn=1932-6203|pmc=1876818|pmid=17551588|bibcode=2007PLoSO...2..508K|doi-access=free}}</ref> Za [[bakterije]], mala podjedinica gena ribosomske RNK ([[16S ribosomska RNK|16S]]) može se koristiti za različite taksone, jer je [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirana]].<ref>{{Cite journal|last1=Janda|first1=J. M.|last2=Abbott|first2=S. L.|date=2007-09-01|title=16S rRNA Gene Sequencing for Bacterial Identification in the Diagnostic Laboratory: Pluses, Perils, and Pitfalls|journal=Journal of Clinical Microbiology|volume=45|issue=9|pages=2761–2764|doi=10.1128/JCM.01228-07|issn=0095-1137|pmc=2045242|pmid=17626177}}</ref> Neke studije ukazuju na ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'',<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. Alex|last2=Bertrand|first2=Claudia|last3=Crosby|first3=Kate|last4=Eveleigh|first4=Eldon S.|last5=Fernandez-Triana|first5=Jose|last6=Fisher|first6=Brian L.|last7=Gibbs|first7=Jason|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Hallwachs|first9=Winnie|date=2012-05-02|editor-last=Badger|editor-first=Jonathan H.|title=''Wolbachia'' and DNA barcoding insects: Patterns, potential, and problems|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0036514|issn=1932-6203|pmc=3342236|pmid=22567162|bibcode=2012PLoSO...736514S|doi-access=free}}</ref> tipa II [[šaperon]]a (''cpn60'')<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Links|first1=Matthew G.|last2=Dumonceaux|first2=Tim J.|last3=Hemmingsen|first3=Sean M.|last4=Hill|first4=Janet E.|date=2012-11-26|editor-last=Neufeld|editor-first=Josh|title=The Chaperonin-60 Universal Target Is a Barcode for Bacteria That Enables De Novo Assembly of Metagenomic Sequence Data|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0049755|issn=1932-6203|pmc=3506640|pmid=23189159|bibcode=2012PLoSO...749755L|doi-access=free}}</ref> ili β podjedinice [[RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]] (''rpoB'')<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Case|first1=R. J.|last2=Boucher|first2=Y.|last3=Dahllof|first3=I.|last4=Holmstrom|first4=C.|last5=Doolittle|first5=W. F.|last6=Kjelleberg|first6=S.|date=2007-01-01|title=Use of 16S rRNA and rpoB Genes as Molecular Markers for Microbial Ecology Studies|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=73|issue=1|pages=278–288|doi=10.1128/AEM.01177-06|issn=0099-2240|pmc=1797146|pmid=17071787|bibcode=2007ApEnM..73..278C }}</ref> također mogu poslužiti kao bakterijski DNK barkodovi. Barkodiranje [[Gljive|fungi]] je izazovnije i može biti potrebno više od jedne kombinacije [[prajmer]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Bellemain|first1=Eva|last2=Carlsen|first2=Tor|last3=Brochmann|first3=Christian|last4=Coissac|first4=Eric|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Kauserud|first6=Håvard|date=2010|title=ITS as an environmental DNA barcode for fungi: an in silico approach reveals potential PCR biases|journal=BMC Microbiology|volume=10|issue=1|page=189|doi=10.1186/1471-2180-10-189|pmid=20618939|pmc=2909996|issn=1471-2180 |doi-access=free }}</ref> Marker ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'' dobro funkcioniše u određenim grupama gljiva,<ref>{{Cite journal|last1=Seifert|first1=K. A.|last2=Samson|first2=R. A.|last3=deWaard|first3=J. R.|last4=Houbraken|first4=J.|last5=Levesque|first5=C. A.|last6=Moncalvo|first6=J.-M.|last7=Louis-Seize|first7=G.|last8=Hebert|first8=P. D. N.|date=2007-03-06|title=Prospects for fungus identification using CO1 DNA barcodes, with ''Penicillium'' as a test case|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=10|pages=3901–3906|doi=10.1073/pnas.0611691104|issn=0027-8424|pmc=1805696|pmid=17360450|doi-access=free}}</ref> ali ne podjednako dobro u drugima.<ref>{{Cite journal|last1=Dentinger|first1=Bryn T. M.|last2=Didukh|first2=Maryna Y.|last3=Moncalvo|first3=Jean-Marc|date=2011-09-22|editor-last=Schierwater|editor-first=Bernd|title=Comparing COI and ITS as DNA Barcode Markers for Mushrooms and Allies (Agaricomycotina)|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=9|doi=10.1371/journal.pone.0025081|issn=1932-6203|pmc=3178597|pmid=21966418|bibcode=2011PLoSO...625081D|doi-access=free}}</ref> Stoga se koriste dodatni markeri, kao što su [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i [[28S ribosomska RNK|velika podjedinica nuklearne ribosomske RNK]] (28S LSU [[rRNK]]).<ref name=":7">{{Cite journal|last1=Khaund|first1=Polashree|last2=Joshi|first2=S.R.|date=October 2014|title=DNA barcoding of wild edible mushrooms consumed by the ethnic tribes of India|journal=Gene|volume=550|issue=1|pages=123–130|doi=10.1016/j.gene.2014.08.027|pmid=25130907}}</ref> Unutar grupe [[protista]], predloženi su različiti barkodovi, kao što su D1–D2 ili D2–D3 regije [[28S ribosomska RNK|28S rDNK]], V4 podregija gena [[18S ribosomska RNK|18S rRNK]], [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]''. Pored toga, neki specifični barkodovi mogu se koristiti za [[Fotosinteza|fotosintetski]] protiste, na primjer velika podjedinica gena [[RuBisCO|ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza-oksigenaza]] (''rbcL'') i gen [[Hloroplastna DNK|hloroplastna]] [[23S ribosomska RNK|23S rRNK]]. == Referentne biblioteke == Referentne biblioteke se koriste za taksonomsku identifikaciju, koja se naziva i anotacija, sekvenci dobijenih barkodiranjem ili metabarkodiranjem. Ove baze podataka sadrže DNK barkodove dodijeljene prethodno identifikovanim taksonima. Većina referentnih biblioteka ne pokriva sve vrste unutar grupe organizama, a novi unosi se stalno kreiraju. U slučaju makro– i mnogih [[mikroorganizam]]a (kao što su [[alge]]), ove referentne biblioteke zahtijevaju detaljnu dokumentaciju (mjesto i datum uzorkovanja, osoba koja ga je prikupila, slika itd.) i autoritativnu [[takson]]omsku identifikaciju uzorka vaučera, kao i dostavljanje sekvenci u određenom formatu. Međutim, takvi standardi su ispunjeni samo za mali broj vrsta. Proces također zahtijeva pohranjivanje vaučera u muzejskim zbirkama, herbarijima i drugim saradničkim institucijama. I taksonomski sveobuhvatan obuhvat i kvalitet sadržaja važni su za tačnost identifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Weigand|first1=Hannah|last2=Beermann|first2=Arne J.|last3=Čiampor|first3=Fedor|last4=Costa|first4=Filipe O.|last5=Csabai|first5=Zoltán|last6=Duarte|first6=Sofia|last7=Geiger|first7=Matthias F.|last8=Grabowski|first8=Michał|last9=Rimet|first9=Frédéric|title=DNA barcode reference libraries for the monitoring of aquatic biota in Europe: Gap-analysis and recommendations for future work |journal=Science of the Total Environment |date=2019 |volume=678 |pages=499–524|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.04.247 |pmid=31077928 |bibcode=2019ScTEn.678..499W |biorxiv=10.1101/576553}}</ref> U svijetu [[mikrob]]a, ne postoje DNK informacije za većinu imena vrsta, a mnoge DNK sekvence se ne mogu pripisati nijednom [[Binomna nomenklatura|Linneovom binomu]].<ref>Gottschling M, J Chacón, A Žerdoner Čalasan, St Neuhaus, J Kretschmann, H Stibor & U John (2020): ''Phylogenetic placement of environmental sequences using taxonomically reliable databases helps to rigorously assess dinophyte biodiversity in Bavarian lakes (Germany).'' Freshw Biol 65: 193–208. {{doi|10.1111/fwb.13413}}</ref> Postoji nekoliko referentnih baza podataka ovisno o grupi organizama i korištenom [[genetički marker|genetičkom markeru]]. Postoje manje, nacionalne baze podataka (npr. FinBOL) i veliki konzorciji poput Međunarodnog projekta barkodova života (iBOL).<ref>{{Citation|last=Rdmpage|title=International Barcode of Life project (iBOL)|date=2016|url=http://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|publisher=Institute of Biodiversity, Animal Health and Comparative Medicine, College of Medical, Veterinary and Life Sciences, University of Glasgow|doi=10.15468/inygc6|access-date=2019-05-14|type=Data Set|archive-date=2019-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514204951/https://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|url-status=live}}</ref> ===BOLD=== Pokrenut 2007. godine, [[Sistem podataka o barkodovima života]] (BOLD)<ref>{{Cite journal|last1=Ratnasingham|first1=Sujeevan|last2=Hebert|first2=Paul D. N.|date=2007-01-24|title=BARCODING: bold: The Barcode of Life Data System: BARCODING|journal=Molecular Ecology Notes|volume=7|issue=3|pages=355–364|doi=10.1111/j.1471-8286.2007.01678.x|pmc=1890991|pmid=18784790}}</ref> jedna je od najvećih baza podataka, koja sadrži oko 780.000 BIN-ova (brojeva indeksa barkodova) u 2022. godini. To je slobodno dostupno spremište za zapise [[uzorak]]a i sekvenci za studije barkodova, a ujedno je i radni prostor koji pomaže u upravljanju, osiguranju kvaliteta i analizi podataka barkodova. Baza podataka uglavnom sadrži BIN zapise za [[životinje]], na osnovu [[genetički marker|genetičkog markera]] COI. Za identifikaciju biljaka, BOLD prihvata sekvence iz ''matK'' i ''[[rbcL]]''. ===UNITE=== UNITE [[baza podataka]]<ref>{{Cite journal|last1=Nilsson|first1=Rolf Henrik|last2=Larsson|first2=Karl-Henrik|last3=Taylor|first3=Andy F. S.|last4=Bengtsson-Palme|first4=Johan|last5=Jeppesen|first5=Thomas S.|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=Kennedy|first7=Peter|last8=Picard|first8=Kathryn|last9=Glöckner|first9=Frank Oliver|date=2019-01-08|title=The UNITE database for molecular identification of fungi: handling dark taxa and parallel taxonomic classifications|journal=Nucleic Acids Research|volume=47|issue=D1|pages=D259–D264|doi=10.1093/nar/gky1022|issn=0305-1048|pmc=6324048|pmid=30371820}}</ref> pokrenuta je 2003. godine i referentna je baza podataka za molekularnu identifikaciju gljivičnih (a od 2018. i svih [[eukariot]]skih) vrsta s [[genetički marker|genetičkom marker regijom]] internog transkribiranog razmaknika za jedarne ribosome (ITS). Ova baza podataka zasniva se na konceptu [[hipoteza]] o vrstama: birate % na kojem želite raditi, a sekvence se sortiraju u poređenju sa sekvencama dobijenim iz uzoraka vaučera koje su identificirali stručnjaci. ===Diat.barcode=== Diat.barcode je baza podataka za [[dijatomeje]].<ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frederic|last2=Gusev|first2=Evgenuy|last3=Kahlert|first3=Maria|last4=Kelly|first4=Martyn|last5=Kulikovskiy|first5=Maxim|last6=Maltsev|first6=Yevhen|last7=Mann|first7=David|last8=Pfannkuchen|first8=Martin|last9=Trobajo|first9=Rosa|date=2019-02-14|title=Diat.barcode, an open-access barcode library for diatoms|doi=10.15454/TOMBYZ|url=https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|website=data.inrae.fr|type=Data Set|publisher=Portail Data Inra|archive-date=2021-09-26|access-date=2021-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926195703/https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|url-status=live}}</ref> Prvi put je objavljena pod nazivom R-syst::diatom. <ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frédéric|last2=Chaumeil|first2=Philippe|last3=Keck|first3=François|last4=Kermarrec|first4=Lenaïg|last5=Vasselon|first5=Valentin|last6=Kahlert|first6=Maria|last7=Franc|first7=Alain|last8=Bouchez|first8=Agnès|date=2016|title=R-Syst::diatom: an open-access and curated barcode database for diatoms and freshwater monitoring|journal=Database|volume=2016|doi=10.1093/database/baw016|issn=1758-0463|pmc=4795936|pmid=26989149}}</ref> 2016. godine, počevši s podacima iz dva izvora: Thonon kolekcije kultura (TCC) u hidrobiološkoj stanici Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja (INRA) i iz nukleotidne baze NCBI ([[Nacionalni centar za biotehnološke informacije]]). Diat.barcode pruža podatke za dva genetska markera, ''rbcL'' (Ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza/oksigenaza, hloroplastika) i 18S (18S [[ribosomska RNK]], jedarna). [[Baza podataka]] također uključuje dodatne informacije o osobinama [[vrsta]], poput morfoloških karakteristika (biovolumen, dimenzije veličine itd.), životnih oblika (mobilnost, tip kolonije itd.) ili ekoloških karakteristika (osjetljivost na zagađenje itd.). == Bioinformatička analiza == {| class="wikitable floatright" |+PHRED ocjena kvaliteta i pripadajući nivo sigurnosti |10 |90% |- |20 |99% |- |30 |99,9% |- |40 |99,99% |- |50 |99,999% |} Da bi se dobili dobro strukturirani, čisti i interpretabilni podaci, sirovi podaci sekvenciranja moraju se obraditi korištenjem [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize.Datoteka [[FASTQ format|FASTQ]] s podacima sekvenciranja sadrži dvije vrste [[informacija]]: sekvence detektovane u uzorku (datoteka [[FASTA format|FASTA]]) i datoteku kvaliteta s ocjenama kvalitete ([[Phred ocjena kvaliteta|PHRED]] ocjene) povezane sa svakim [[nukleotid]]om svake DNK sekvence. PHRED ocjene pokazuju vjerojatnost s kojom je povezani nukleotid ispravno ocijenjen. Općenito, PHRED ocjena se smanjuje prema kraju svake DNK sekvence. Stoga neki bioinformatički vodovi jednostavno režu kraj sekvenci na definiranom pragu. Neke tehnologije sekvenciranja, poput MiSeq-a, koriste sekvenciranje uparenih krajeva, tokom kojeg se sekvenciranje izvodi iz oba smjera, što rezultira boljim kvalitetom. Preklapajuće sekvence se zatim poravnavaju u kontige i spajaju. Obično se nekoliko uzoraka objedinjuje u jednom prolazu, a svaki uzorak karakterizira kratki DNK fragment, oznaka. U koraku demultipleksiranja, sekvence se sortiraju korištenjem ovih oznaka, kako bi se ponovno sastavili odvojeni uzorci. Prije daljnje analize, oznake i drugi adapteri uklanjaju se iz fragmenta DNK barkod sekvence. Tokom skraćivanja, uklanjaju se sekvence lošeg kvaliteta (niski PHRED rezultati) ili sekvence koje su mnogo kraće ili duže od ciljanog DNK barkoda. Sljedeći korak dereplikacije je proces u kojem se sve sekvence filtrirane po kvalitetu sažimaju u skup jedinstvenih očitavanja (pojedinačne jedinice sekvenci ISU) s informacijama o njihovoj zastupljenosti u uzorcima. Nakon toga, himere (tj. složene sekvence formirane od dijelova miješanog porijekla) detektuju se i uklanjaju. Konačno, sekvence se grupišu u OTU (Operativne taksonomske jedinice), koristeći jednu od mnogih strategija grupiranja. Najčešće korišteni bioinformatički [[softver]] uključuje Mothur,<ref>{{Cite journal|title=Introducing mothur: open-source, platform-independent, community-supported software for describing and comparing microbial communities|author1=Schloss, Patrick D. |author2=Westcott, Sarah L. |author3=Ryabin, Thomas |author4=Hall, Justine R. |author5=Hartmann, Martin |author6=Hollister, Emily B. |author7=Lesniewski, Ryan A. |author8=Oakley, Brian B. |author9=Parks, Donovan H. |author10=Robinson, Courtney J. |author11=Sahl, Jason W. |author12=Stres, Blaž. |author13=Thallinger, Gerhard G. |author14=Horn, David J. |author15=van. Weber, Caroly F.|journal=Applied and Environmental Microbiology |year=2009 |volume=75 |issue=23 |pages=7537–41 |doi=10.1128/AEM.01541-09 |pmid=19801464 |pmc=2786419 |bibcode=2009ApEnM..75.7537S |oclc=780918718}}</ref> Uparse,<ref>{{Cite journal|last=Edgar|first=Robert C|date=2013-08-18|title=UPARSE: highly accurate OTU sequences from microbial amplicon reads|journal=Nature Methods|volume=10|issue=10|pages=996–998|doi=10.1038/nmeth.2604|pmid=23955772|bibcode=2013NaMet..10..996E |s2cid=7181682|issn=1548-7091}}</ref> Qiime,<ref>{{Cite journal|last1=Caporaso|first1=J Gregory|last2=Kuczynski|first2=Justin|last3=Stombaugh|first3=Jesse|last4=Bittinger|first4=Kyle|last5=Bushman|first5=Frederic D|last6=Costello|first6=Elizabeth K|last7=Fierer|first7=Noah|last8=Peña|first8=Antonio Gonzalez|last9=Goodrich|first9=Julia K|date=May 2010|title=QIIME allows analysis of high-throughput community sequencing data|journal=Nature Methods|volume=7|issue=5|pages=335–336|doi=10.1038/nmeth.f.303|issn=1548-7091|pmc=3156573|pmid=20383131 |bibcode=2010NaMet...7..335C }}</ref> Galaxy,<ref>{{Cite journal|last1=Afgan|first1=Enis|last2=Baker|first2=Dannon|last3=Batut|first3=Bérénice|last4=van den Beek|first4=Marius|last5=Bouvier|first5=Dave|last6=Čech|first6=Martin|last7=Chilton|first7=John|last8=Clements|first8=Dave|last9=Coraor|first9=Nate|date=2018-07-02|title=The Galaxy platform for accessible, reproducible and collaborative biomedical analyses: 2018 update|journal=Nucleic Acids Research|volume=46|issue=W1|pages=W537–W544|doi=10.1093/nar/gky379|issn=0305-1048|pmc=6030816|pmid=29790989}}</ref> Obitools,<ref>{{Cite journal|last1=Boyer|first1=Frédéric|last2=Mercier|first2=Céline|last3=Bonin|first3=Aurélie|last4=Le Bras|first4=Yvan|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Coissac|first6=Eric|date=2015-05-26|title=obitools: aunix-inspired software package for DNA metabarcoding|journal=Molecular Ecology Resources|volume=16|issue=1|pages=176–182|doi=10.1111/1755-0998.12428|pmid=25959493|s2cid=39412858|issn=1755-098X}}</ref> JAMP,<ref>{{Citation|last=Elbrecht|first=Vasco|title=GitHub - VascoElbrecht/JAMP: JAMP: Just Another Metabarcoding Pipeline.|date=2019-04-30|url=https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|access-date=2019-05-14|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402121915/https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|url-status=live}}</ref> Barque,<ref>{{Citation|last=Normandeau|first=Eric|title=GitHub - enormandeau/barque: Barque: Environmental DNA metabarcoding analysis.|date=2020-01-21|url=https://github.com/enormandeau/barque|access-date=2020-01-21}}</ref> and DADA2.<ref>{{Cite journal|last1=Callahan|first1=Benjamin J|last2=McMurdie|first2=Paul J|last3=Rosen|first3=Michael J|last4=Han|first4=Andrew W|last5=Johnson|first5=Amy Jo A|last6=Holmes|first6=Susan P|date=July 2016|title=DADA2: High-resolution sample inference from Illumina amplicon data|journal=Nature Methods|volume=13|issue=7|pages=581–583|doi=10.1038/nmeth.3869|issn=1548-7091|pmc=4927377|pmid=27214047 |bibcode=2016NaMet..13..581C }}</ref> Poređenje obilja očitavanja, tj. sekvenci, između različitih uzoraka i dalje predstavlja izazov jer i ukupan broj očitavanja u uzorku, kao i relativna količina očitavanja za vrstu, mogu varirati između uzoraka, metoda ili drugih varijabli. Radi poređenja, broj očitavanja svakog uzorka može se smanjiti na minimalni broj očitavanja uzoraka koji se porede – proces koji se naziva razrjeđivanje. Drugi način je korištenje relativne obilja očitavanja.<ref>{{Cite journal|title=Waste Not, Want Not: Why Rarefying Microbiome Data is Inadmissible|journal=PLOS Computational Biology|volume=10|issue=4|doi=10.1371/journal.pcbi.1003531|pmid=24699258|pmc=3974642|year=2014|last1=McMurdie|first1=Paul J.|last2=Holmes|first2=Susan|bibcode=2014PLSCB..10E3531M|arxiv=1310.0424 |doi-access=free }}</ref> === Identifikacija vrsta i taksonomsko dodjeljivanje === Taksonomsko dodjeljivanje OTU-a vrstama postiže se usklađivanjem sekvenci s referentnim bibliotekama. [[BLAST|Osnovno lokalno pretraga poravnanja (BLAST)]] se obično koristi za identifikaciju područja sličnosti između sekvenci poređenjem očitanih sekvenci iz uzorka sa sekvencama u referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last1=Valiente|first1=Gabriel|last2=Jansson|first2=Jesper|last3=Clemente|first3=Jose Carlos|last4=Alonso-Alemany|first4=Daniel|date=2011-10-10|title=Taxonomic Assignment in Metagenomics with TANGO|journal=EMBnet.journal|volume=17|issue=2|pages=16–20|doi=10.14806/ej.17.2.237|issn=2226-6089|doi-access=free|hdl=2117/16286|hdl-access=free}}</ref> Ako [[baza podataka]] vrati tačno podudaranje za sekvencu od interesa, onda se ona može identificirati do nivoa vrste. Vrlo slična podudaranja mogu se tretirati kao ista vrsta, ovisno o konvencijama svake taksonomske grupe. Ako nema dovoljno sličnih podudaranja, identifikacija na višem taksonomskom nivou, kao što je [[porodica (biologija)|porodica]] ili [[razred (biologija)|razreda]], može biti moguća razmatranjem vraćenih podudaranja kao taksonomskih "sidrišta". Sekvenca se može dodijeliti određenoj [[operativnoj taksonomskoj jedinici]] (OTU) koja, ako se kombinira s drugim taksonomskim metodama, može se koristiti za opisivanje novog taksona i postati novi unos u bazi podataka. Izgradnja [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] sekvence uzorka i podudaranih sekvenci često pomaže u kontekstualizaciji podudaranja.<ref>{{cite journal |last1=Talavera |first1=Gerard |last2=Lukhtanov |first2=Vladimir |last3=Pierce |first3=Naomi E |last4=Vila |first4=Roger |title=DNA Barcodes Combined with Multilocus Data of Representative Taxa Can Generate Reliable Higher-Level Phylogenies |journal=Systematic Biology |date=10 February 2022 |volume=71 |issue=2 |pages=382–395 |doi=10.1093/sysbio/syab038 |pmid=34022059 |pmc=8830075 }}</ref> U nekim grupama [[organizam]]a, kao što su [[bakterije]], taksonomsko dodjeljivanje na nivo vrste često nije moguće, jer su neopisane i nepoznate vrste česte. Pogledajte također [[tamni takson]]. [[BLAST]] jeste naivna metoda pronalaženja sličnih sekvenci. Spora je, ima visoku stopu lažno pozitivnih rezultata, a najbolji pogodak nije nužno filogenetski susjed. Poboljšane metode uključuju [[Naivni Bayesov klasifikator|naivni Bayes]] i [[slučajna šuma]], klasifikatore obučene na bazama podataka marker gena. Prethodno obučeni klasifikatori dostupni su za mnoge vrste barkodova kao što su [[prokariot]]ski 16S, [[člankonožci]] CO1 i gljivični LSU.<ref name=Porter18>{{Cite journal|last1=Porter|first1=Teresita M.|last2=Hajibabaei|first2=Mehrdad|date=2018|title=Scaling up: A guide to high-throughput genomic approaches for biodiversity analysis|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=27|issue=2|pages=313–338|doi=10.1111/mec.14478|pmid=29292539|issn=1365-294X|doi-access=free|bibcode=2018MolEc..27..313P }}</ref> == Aplikacije == Primjene DNK barkodiranja uključuju identifikaciju novih [[vrsta]], procjenu sigurnosti hrane, identifikaciju i procjenu kriptičnih vrsta, otkrivanje stranih vrsta, identifikaciju ugroženih i [[prijeteća vrsta|prijetećih vrsta]],<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Schnell|first1=Ida Bærholm|last2=Thomsen|first2=Philip Francis|last3=Wilkinson|first3=Nicholas|last4=Rasmussen|first4=Morten|last5=Jensen|first5=Lars R.D.|last6=Willerslev|first6=Eske|last7=Bertelsen|first7=Mads F.|last8=Gilbert|first8=M. Thomas P.|date=April 2012|title=Screening mammal biodiversity using DNA from leeches|journal=Current Biology|volume=22|issue=8|pages=R262–R263|doi=10.1016/j.cub.2012.02.058|pmid=22537625|s2cid=18058748|doi-access=free|bibcode=2012CBio...22.R262S }}</ref> povezivanje stadija jaja i larvi sa odraslim vrstama, osiguranje prava intelektualnog vlasništva nad biološkim resursima, oblikovanje globalnih planova upravljanja za strategije očuvanja, razjašnjavanje [[ekološka niša|prehrambenih niša]],<ref>{{Cite book|title=DNA Barcoding in Marine Perspectives: Assessment and Conservation of Biodiversity.|last=Subrata.|first=Trivedi|date=2016|publisher=Springer International Publishing|others=Ansari, Abid Ali., Ghosh, Sankar K., Rehman, Hasibur.|isbn=978-3-319-41840-7|location=Cham|oclc=958384953}}</ref> i forenzičkih nauka.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Dalton |first1=Desiré Lee |last2=de Bruyn |first2=Marli |last3=Thompson |first3=Tia |last4=Kotzé |first4=Antoinette |date=2020-12-01 |title=Assessing the utility of DNA barcoding in wildlife forensic cases involving South African antelope |journal=Forensic Science International: Reports |language=en |volume=2 |doi=10.1016/j.fsir.2020.100071 |s2cid=213926390 |issn=2665-9107|doi-access=free }}</ref> DNK barkod markeri mogu se primijeniti za rješavanje osnovnih pitanja u sistematici, [[ekologija|ekologiji]], [[evolucija|evolucijskoj biologiji]] i [[konzervacijska biologija|konzerviranju]], uključujući okupljanje zajednica, mreže [[biološka interakcija|interakcija vrsta]], taksonomska otkrića i procjenu prioritetnih područja za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. === Identifikacija vrsta === Specifične kratke DNK sekvence ili markeri iz standardizirane [[genom]]ske regije mogu pružiti DNK barkod za identifikaciju vrsta.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Stoeckle|first2=Mark Y.|last3=Zemlak|first3=Tyler S.|last4=Francis|first4=Charles M.|date=October 2004|title=Identification of Birds through DNA Barcodes|journal=PLOS Biology|volume=2|issue=10|doi=10.1371/journal.pbio.0020312|issn=1545-7885|pmc=518999|pmid=15455034 |doi-access=free }}</ref> Molekularne metode posebno su korisne kada tradicionalne metode nisu primjenjive. DNK barkodiranje ima veliku primjenjivost u identifikaciji [[larva|larvi]], za koje je uglavnom dostupno malo dijagnostičkih karaktera, te u povezivanju različitih životnih stadija (npr. larve i odrasle jedinke) kod mnogih životinja.<ref>{{Cite journal|last1=Costa|first1=Filipe O|last2=Carvalho|first2=Gary R|date=December 2007|title=The Barcode of Life Initiative: synopsis and prospective societal impacts of DNA barcoding of Fish|journal=Genomics, Society and Policy|volume=3|issue=2|page=29|doi=10.1186/1746-5354-3-2-29|issn=1746-5354|pmc=5425017 |doi-access=free }}</ref> Identifikacija vrsta navedenih u dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ([[CITES]]) korištenjem tehnika barkodiranja koristi se u praćenju ilegalne trgovine.<ref>{{Cite journal|last1=Lahaye|first1=R.|last2=van der Bank|first2=M.|last3=Bogarin|first3=D.|last4=Warner|first4=J.|last5=Pupulin|first5=F.|last6=Gigot|first6=G.|last7=Maurin|first7=O.|last8=Duthoit|first8=S.|last9=Barraclough|first9=T. G.|date=2008-02-26|title=DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2923–2928|doi=10.1073/pnas.0709936105|issn=0027-8424|pmc=2268561|pmid=18258745|doi-access=free}}</ref> === Detekcija invazivnih vrsta === [[Unesena vrsta|Strane vrste]] mogu se detektovati putem barkodiranja.<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Xu|first1=Song-Zhi|last2=Li|first2=Zhen-Yu|last3=Jin|first3=Xiao-Hua|date=January 2018|title=DNA barcoding of invasive plants in China: A resource for identifying invasive plants|journal=Molecular Ecology Resources|volume=18|issue=1|pages=128–136|doi=10.1111/1755-0998.12715|pmid=28865184|bibcode=2018MolER..18..128X |s2cid=24911390}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Junning|last2=Jiang|first2=Jiamei|last3=Song|first3=Shuli|last4=Tornabene|first4=Luke|last5=Chabarria|first5=Ryan|last6=Naylor|first6=Gavin J. P.|last7=Li|first7=Chenhong|date=December 2017|title=Multilocus DNA barcoding – Species Identification with Multilocus Data|journal=Scientific Reports|volume=7|issue=1|page=16601|doi=10.1038/s41598-017-16920-2|issn=2045-2322|pmc=5709489|pmid=29192249|bibcode=2017NatSR...716601L}}</ref> Barkodiranje može biti pogodno za detekciju vrsta, npr. u graničnoj kontroli, gdje brza i tačna morfološka identifikacija često nije moguća zbog sličnosti između različitih vrsta, nedostatka dovoljnih dijagnostičkih karakteristika i/ili nedostatka taksonomske ekspertize. Barkodiranje i metabarkodiranje se također mogu koristiti za probir invazivnih vrsta u ekosistemima i za razlikovanje invazivne vrste od domaćih, morfološki sličnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Nagoshi|first1=Rodney N.|last2=Brambila|first2=Julieta|last3=Meagher|first3=Robert L.|date=November 2011|title=Use of DNA barcodes to identify invasive armyworm ''Spodoptera'' species in Florida|journal=Journal of Insect Science|volume=11|issue=154|page=154|doi=10.1673/031.011.15401|issn=1536-2442|pmc=3391933|pmid=22239735}}</ref> Visoka efikasnost DNK identifikacije je prikazana u odnosu na tradicionalno praćenje bioloških invazija.<ref>{{Cite journal |last1=Karabanov |first1=D.P. |last2=Bekker |first2=E.I. |last3=Pavlov |first3=D.D. |last4=Borovikova |first4=E.A. |last5=Kodukhova |first5=Y.V. |last6=Kotov |first6=A.A. |date=1 February 2022 |title=New Sets of Primers for DNA Identification of Non-Indigenous Fish Species in the Volga-Kama Basin (European Russia) |journal=[[Water (journal)|Water]] |volume=14 |issue=3 |page=437 |issn=2073-4441 |doi=10.3390/w14030437 |doi-access=free|bibcode=2022Water..14..437K }}</ref> === Razgraničenje kriptičnih vrsta === DNK barkodiranje omogućava identifikaciju i prepoznavanje [[kriptična vrsta|kriptičnih vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Thongtam na Ayudhaya|first1=Pradipunt|last2=Muangmai|first2=Narongrit|last3=Banjongsat|first3=Nuwadee|last4=Singchat|first4=Worapong|last5=Janekitkarn|first5=Sommai|last6=Peyachoknagul|first6=Surin|last7=Srikulnath|first7=Kornsorn|date=June 2017|title=Unveiling cryptic diversity of the anemonefish genera ''Amphiprion'' and ''Premnas'' (Perciformes: Pomacentridae) in Thailand with mitochondrial DNA barcodes|journal=Agriculture and Natural Resources|volume=51|issue=3|pages=198–205|doi=10.1016/j.anres.2017.07.001|doi-access=free}}</ref> Rezultati analiza DNK barkodiranjem, međutim, zavise od izbora analitičkih metoda, tako da proces razgraničavanja kriptičnih vrsta pomoću DNK barkodova može biti subjektivan kao i bilo koji drugi oblik [[Taksonomija|taksonomije]]. Hebert i saradnici (2004) zaključili su da leptir ''Astraptes fulgerator'' u sjeverozapadnoj [[Kostarika|Kostarici]] zapravo sadrži 10 različitih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Hebert|first1=P. D. N.|last2=Penton|first2=E. H.|last3=Burns|first3=J. M.|last4=Janzen|first4=D. H.|last5=Hallwachs|first5=W.|date=2004-10-12|title=Ten species in one: DNA barcoding reveals cryptic species in the neotropical skipper butterfly ''Astraptes fulgerator''|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=101|issue=41|pages=14812–14817|doi=10.1073/pnas.0406166101|issn=0027-8424|pmc=522015|pmid=15465915|bibcode=2004PNAS..10114812H|doi-access=free}}</ref> Međutim, ove rezultate je kasnije osporio Brower (2006), koji je ukazao na brojne ozbiljne nedostatke u analizi i zaključio da originalni podaci mogu podržati samo mogućnost postojanja tri do sedam kriptičnih [[takson]]a, a ne deset kriptičnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last=Brower|first=Andrew V.Z.|date=June 2006|title=Problems with DNA barcodes for species delimitation: 'Ten species' of ''Astraptes fulgerator'' reassessed (Lepidoptera: Hesperiidae)|journal=Systematics and Biodiversity|volume=4|issue=2|pages=127–132|doi=10.1017/S147720000500191X|bibcode=2006SyBio...4..127B |s2cid=54687052|issn=1477-2000}}</ref> Smith et al. (2007) koristili su DNK barkodove citohrom ''c'' oksidaze I za identifikaciju vrsta 20 morfovrsta [[parazitoid]]nih [[muha]] ''Belvosia'' ([[Muha|Diptera]]: ''[[Tachinidae]]'') uzgojenih iz gusjenica ([[Lepidoptera]]) u području Area de Conservación Guanacaste (ACG), sjeverozapadna Kostarika. Ovi autori otkrili su da barkodiranje povećava broj vrsta na 32, otkrivajući da svaka od tri vrste [[parazitoid]]a, koje su se ranije smatrale generalistima, zapravo predstavljaju nizove kriptičnih vrsta koje su visoko specifične za domaćina.<ref>{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. A.|last2=Woodley|first2=N. E.|last3=Janzen|first3=D. H.|last4=Hallwachs|first4=W.|last5=Hebert|first5=P. D. N.[|date=2006-03-07|title=DNA barcodes reveal cryptic host-specificity within the presumed polyphagous members of a genus of parasitoid flies (Diptera: Tachinidae)|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=10|pages=3657–3662|doi=10.1073/pnas.0511318103|issn=0027-8424|pmc=1383497|pmid=16505365|doi-access=free}}</ref> Za 15 morfovrsta mnogočetinaša unutar dubokog antarktičkog [[bentos]]a proučavanih putem DNK barkodiranja, kriptična raznolikost pronađena je u 50% slučajeva. Nadalje, otkriveno je 10 prethodno zanemarenih morfovrsta, što je povećalo ukupno bogatstvo vrsta u uzorku za 233%.<ref>{{Cite journal|last1=Brasier|first1=Madeleine J.|last2=Wiklund|first2=Helena|last3=Neal|first3=Lenka|last4=Jeffreys|first4=Rachel|last5=Linse|first5=Katrin|last6=Ruhl|first6=Henry|last7=Glover|first7=Adrian G.|date=November 2016|title=DNA barcoding uncovers cryptic diversity in 50% of deep-sea Antarctic polychaetes|journal=Royal Society Open Science|volume=3|issue=11|doi=10.1098/rsos.160432|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5180122|pmid=28018624|bibcode=2016RSOS....360432B}}</ref> Slično tome, studija DNK barkodiranja sokotranskih reptila otkrila je neočekivano visoke intraspecifične divergencije u nekoliko taksona i procijenila da bi bogatstvo vrsta moglo biti podcijenjeno za 13,8–54,4%.<ref>{{Cite journal |last1=Vasconcelos |first1=Raquel |last2=Montero-Mendieta |first2=Santiago |last3=Simó-Riudalbas |first3=Marc |last4=Sindaco |first4=Roberto |last5=Santos |first5=Xavier |last6=Fasola |first6=Mauro |last7=Llorente |first7=Gustavo |last8=Razzetti |first8=Edoardo |last9=Carranza |first9=Salvador |date=2016-03-01 |title=Unexpectedly High Levels of Cryptic Diversity Uncovered by a Complete DNA Barcoding of Reptiles of the Socotra Archipelago |journal=PLOS ONE |language=en |volume=11 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pone.0149985 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=4772999 |pmid=26930572 |bibcode=2016PLoSO..1149985V }}</ref> [[Slika:DNA-strekkoding av julemat - DNA barcoding of Christmas food (16008786266).jpg|thumb|327x327px|Barkodiranje je alat za garantovanje kvaliteta hrane. Ovdje se DNK iz tradicionalne norveške božićne hrane ekstrahuje u molekularno-sistematskom laboratoriju Univerzitetskog muzeja NTNU.]] === Analiza ishrane i primjena prehrambene mreže === {{glavni|DNK barkodiranje u procjeni ishrane}} DNK barkodiranje i metabarkodiranje mogu biti korisni u studijama analize ishrane,<ref>{{Cite journal|last1=Pompanon|first1=Francois|last2=Deagle|first2=Bruce E.|last3=Symondson|first3=William O. C.|last4=Brown|first4=David S.|last5=Jarman|first5=Simon N.|last6=Taberlet|first6=Pierre|date=April 2012|title=Who is eating what: diet assessment using next generation sequencing: NGS DIET ANALYSIS|journal=Molecular Ecology|volume=21|issue=8|pages=1931–1950|doi=10.1111/j.1365-294X.2011.05403.x|pmid=22171763|s2cid=10013333|doi-access=free}}</ref> a obično se koristi ako se primjerci [[plijen]]a ne mogu identificirati na osnovu morfoloških karakteristika.<ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Pompanon|first2=François|last3=Taberlet|first3=Pierre|date=February 2009|title=DNA barcoding for ecologists|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=24|issue=2|pages=110–117|doi=10.1016/j.tree.2008.09.011|pmid=19100655|bibcode=2009TEcoE..24..110V }}</ref><ref name=":14">{{Cite journal|last1=Kaunisto|first1=Kari M.|last2=Roslin|first2=Tomas|last3=Sääksjärvi|first3=Ilari E.|last4=Vesterinen|first4=Eero J.|date=October 2017|title=Pellets of proof: First glimpse of the dietary composition of adult odonates as revealed by metabarcoding of feces|journal=Ecology and Evolution|volume=7|issue=20|pages=8588–8598|doi=10.1002/ece3.3404|pmc=5648679|pmid=29075474|bibcode=2017EcoEv...7.8588K }}</ref> Postoji niz pristupa uzorkovanju u analizi ishrane: DNK metabarkodiranje se može provesti na sadržaju [[želudac|želuca]],<ref>{{Cite journal|last1=Harms-Tuohy|first1=Ca|last2=Schizas|first2=Nv|last3=Appeldoorn|first3=Rs|date=2016-10-25|title=Use of DNA metabarcoding for stomach content analysis in the invasive lionfish ''Pterois volitans'' in Puerto Rico|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=558|pages=181–191|doi=10.3354/meps11738|issn=0171-8630|bibcode=2016MEPS..558..181H|doi-access=free}}</ref> [[feces]]u,<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Kowalczyk|first1=Rafał|last2=Taberlet|first2=Pierre|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Valentini|first4=Alice|last5=Miquel|first5=Christian|last6=Kamiński|first6=Tomasz|last7=Wójcik|first7=Jan M.|date=February 2011|title=Influence of management practices on large herbivore diet—Case of European bison in Białowieża Primeval Forest (Poland)|journal=Forest Ecology and Management|volume=261|issue=4|pages=821–828|doi=10.1016/j.foreco.2010.11.026|bibcode=2011ForEM.261..821K }}</ref> [[pljuvačka|pljuvački]]<ref>{{Cite journal|last1=Nichols|first1=Ruth V.|last2=Cromsigt|first2=Joris P. G. M.|last3=Spong|first3=Göran|date=December 2015|title=Using eDNA to experimentally test ungulate browsing preferences|journal=SpringerPlus|volume=4|issue=1|page=489|doi=10.1186/s40064-015-1285-z|issn=2193-1801|pmc=4565800|pmid=26380165 |doi-access=free }}</ref> ili analizu cijelog tijela.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal|last1=Agusti|first1=N.|last2=Shayler|first2=S. P.|last3=Harwood|first3=J. D.|last4=Vaughan|first4=I. P.|last5=Sunderland|first5=K. D.|last6=Symondson|first6=W. O. C.|date=December 2003|title=Collembola as alternative prey sustaining spiders in arable ecosystems: prey detection within predators using molecular markers|journal=Molecular Ecology|volume=12|issue=12|pages=3467–3475|doi=10.1046/j.1365-294X.2003.02014.x|pmid=14629361|s2cid=7985256|issn=0962-1083|doi-access=free|bibcode=2003MolEc..12.3467A }}</ref> U uzorcima fekalija ili jako probavljenom sadržaju želuca, često nije moguće razlikovati [[tkivo]] od pojedinačnih vrsta, te se stoga umjesto toga može primijeniti metabarkodiranje.<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Miquel|first2=Christian|last3=Nawaz|first3=Muhammad Ali|last4=Bellemain|first4=Eva|last5=Coissac|first5=Eric|last6=Pompanon|first6=François|last7=Gielly|first7=Ludovic|last8=Cruaud|first8=Corinne|last9=Nascetti|first9=Giuseppe|date=January 2009|title=New perspectives in diet analysis based on DNA barcoding and parallel pyrosequencing: the trn L approach|journal=Molecular Ecology Resources|volume=9|issue=1|pages=51–60|doi=10.1111/j.1755-0998.2008.02352.x|pmid=21564566|s2cid=5308081|doi-access=free}}</ref> Izmet ili pljuvačka predstavljaju neinvazivne pristupe uzorkovanja, dok analiza cijelog tijela često znači da jedinku prvo treba ubiti. Za manje organizme, sekvenciranje sadržaja želuca se zatim često vrši sekvenciranjem cijele životinje. === Barkodiranje za sigurnost hrane === DNK barkodiranje predstavlja bitan alat za procjenu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Svrha je garantirati sljedivost hrane, smanjiti piratstvo hrane i vrednovati lokalnu i tipičnu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Druga svrha je zaštita javnog zdravlja; naprimjer, metabarkodiranje nudi mogućnost identifikacije kirnji koje uzrokuju trovanje ribom ''Ciguatera'' iz ostataka obroka,<ref>{{Cite journal|last1=Friedman|first1=Melissa|last2=Fernandez|first2=Mercedes|last3=Backer|first3=Lorraine|last4=Dickey|first4=Robert|last5=Bernstein|first5=Jeffrey|last6=Schrank|first6=Kathleen|last7=Kibler|first7=Steven|last8=Stephan|first8=Wendy|last9=Gribble|first9=Matthew|date=2017-03-14|title=An Updated Review of Ciguatera Fish Poisoning: Clinical, Epidemiological, Environmental, and Public Health Management|journal=Marine Drugs|volume=15|issue=3|page=72|doi=10.3390/md15030072|issn=1660-3397|pmc=5367029|pmid=28335428|doi-access=free |bibcode=2017MarDr..15...72F }}</ref> ili za odvajanje [[otrov]]nih [[gljiva]] od jestivih (Ref). === Biomonitoring i ekološka procjena === DNK barkodiranje se može koristiti za procjenu prisustva [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], radi očuvanja (Ref) ili prisustva indikatorskih vrsta koje odražavaju specifične ekološke uslove (Ref), naprimjer, višak hranjivih tvari ili nizak nivo kisika. === Forenzička nauka === DNK barkodiranje se često koristi za identifikaciju vrsta u slučajevima [[forenzika|forenzičke nauke]]. Nepoznati uzorci životinja ili biljaka na mjestima zločina mogu se pronaći, prikupiti i identificirati u nadi da će se povezati s osumnjičenim i dovesti do osuđujuće presude.<ref>{{Cite journal |date=2018-03-04 |title=Illegal product manufacturing and exportation from Pakistan: Revealing the factuality of highly processed wildlife skin samples via DNA mini-barcoding |url=http://resolver.scholarsportal.info/resolve/15257770/v37i0003/179_ipmaefwssvdm.xml |journal=Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume=37 |issue=3 |pages=179–185|doi=10.1080/15257770.2018.1450507 |pmid=29608392 |last1=Khan |first1=F. M. |last2=William |first2=K. |last3=Aruge |first3=S. |last4=Janjua |first4=S. |last5=Shah |first5=S. A. |s2cid=4623232 |url-access=subscription }}</ref> [[Krivolov]], ubijanje ugroženih vrsta i zlostavljanje životinja su primjeri zločina gdje se koristi DNK barkodiranje, budući da se životinjska DNK često pronalazi.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Mwale |first1=Monica |last2=Dalton |first2=Desire L. |last3=Jansen |first3=Raymond |last4=De Bruyn |first4=Marli |last5=Pietersen |first5=Darren |last6=Mokgokong |first6=Prudent S. |last7=Kotzé |first7=Antoinette |date=March 2017 |editor-last=Steinke |editor-first=Dirk |title=Forensic application of DNA barcoding for identification of illegally traded African pangolin scales |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |journal=Genome |language=en |volume=60 |issue=3 |pages=272–284 |doi=10.1139/gen-2016-0144 |pmid=28177847 |hdl=1807/75671 |s2cid=207093202 |issn=0831-2796 |hdl-access=free |archive-date=2019-04-08 |access-date=2023-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408011842/https://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |url-status=live }}</ref> S druge strane, biljna DNK se obično koristi kao [[trag dokaza]] za povezivanje osumnjičenog s mjestom zločina.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Yanlei |last2=Xu |first2=Chao |last3=Dong |first3=Wenpan |last4=Yang |first4=Xueying |last5=Zhou |first5=Shiliang |date=2021-07-01 |title=Determination of a criminal suspect using environmental plant DNA metabarcoding technology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0379073821001481 |journal=Forensic Science International |language=en |volume=324 |doi=10.1016/j.forsciint.2021.110828 |pmid=34000616 |s2cid=234768561 |issn=0379-0738}}</ref> == Potencijali i nedostaci == === Potencijali === Tradicionalne metode bioprocjene su dobro uspostavljene na međunarodnom nivou i dobro služe biomonitoringu, kao na primjer za akvatičnu bioprocjenu u okviru EU direktiva [[Okvirna direktiva o vodama|WFD]] i [[Okvirna direktiva o morskoj strategiji|MSFD]]. Međutim, DNK barkodiranje bi moglo poboljšati tradicionalne metode iz sljedećih razloga; DNK barkodiranje *(1) može povećati taksonomsku rezoluciju i uskladiti identifikaciju taksona koje je teško identificirati ili za koje nedostaju stručnjaci, * (2) može preciznije/preciznije povezati faktore okoliša sa specifičnim taksonima, *(3) može povećati uporedivost među regijama, *(4) omogućava uključivanje ranih životnih faza i fragmentiranih primjeraka, *(5) omogućava razgraničenje [[Složena vrsta|kriptičnih]]/rijetkih vrsta, *(6) omogućava razvoj novih indeksa, npr. rijetke/kriptične vrste koje mogu biti osjetljive/tolerantne na stresore, *(7) povećava broj uzoraka koji se mogu obraditi i smanjuje vrijeme obrade što rezultira povećanim znanjem o ekologiji vrsta, *(8) predstavlja neinvazivan način praćenja korištenjem metoda [[okolinska DNK|eDNL]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Pawlowski|first1=Jan|last2=Kelly-Quinn|first2=Mary|last3=Altermatt|first3=Florian|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=Laure|last5=Beja|first5=Pedro|last6=Boggero|first6=Angela|last7=Borja|first7=Angel|last8=Bouchez|first8=Agnès|last9=Cordier|first9=Tristan|date=2018|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (e)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|pages=1295–1310|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> ==== Trajanje i troškovi ==== DNK barkodiranje je brže od tradicionalnih morfoloških metoda, od obuke do taksonomskog dodjeljivanja. Potrebno je manje vremena za sticanje stručnosti u [[DNK]] metodama nego za sticanje stručnosti u taksonomiji. Osim toga, tijek rada DNK barkodiranja (tj. od uzorka do rezultata) je uglavnom brži od tradicionalnog morfološkog toka rada i omogućava obradu više uzoraka. ==== Taksonomska rezolucija ==== DNK barkodiranje omogućava rezoluciju taksona od viših (npr. [[porodica (biologija)|porodica]]) do nižih (npr. [[vrsta]]) taksonomskih nivoa, koje je inače preteško identificirati korištenjem tradicionalnih morfoloških metoda, kao što je npr. identifikacija putem mikroskopije. Naprimjer, ''[[Chironomidae]]'' (mušica koja ne grize) su široko rasprostranjene i u kopnenim i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Njihovo bogatstvo i brojnost čine ih važnim za ekološke procese i mreže, i jedna su od mnogih grupa [[beskičmenjak]]a koje se koriste u biomonitoringu. Uzorci beskičmenjaka mogu sadržavati čak 100 vrsta hironomida, koji često čine i do 50% uzorka. Uprkos tome, obično se ne identificiraju ispod nivoa porodice zbog taksonomske ekspertize i potrebnog vremena.<ref>{{Cite book|title=The Chironomidae|date=1995|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-4308-3|editor-last=Armitage|editor-first=Patrick D.|location=Dordrecht|doi=10.1007/978-94-011-0715-0|s2cid=46138170|editor-last2=Cranston|editor-first2=Peter S.|editor-last3=Pinder|editor-first3=L. C. V.}}</ref> Ovo može rezultirati grupiranjem različitih vrsta hironomida s različitim ekološkim preferencijama, što rezultira netačnom procjenom kvaliteta vode. DNK barkodiranje pruža mogućnost razlučivanja taksona i direktnog povezivanja efekata stresora sa specifičnim [[takson]]ima, kao što su pojedinačne vrste hironomida. Naprimjer, Beermann i saradnici (2018) koristili su DNK barkodiranje ''Chironomidae'', kako bi istražili njihov odgovor na višestruke stresore; smanjen protok, povećan fini sediment i povećan [[salinitet]].<ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Zizka|first2=Vera M. A.|last3=Elbrecht|first3=Vasco|last4=Baranov|first4=Viktor|last5=Leese|first5=Florian|date=2018-07-24|title=DNA metabarcoding reveals the complex and hidden responses of chironomids to multiple stressors|journal=Environmental Sciences Europe|volume=30|issue=1|page=26|doi=10.1186/s12302-018-0157-x|s2cid=51802465|issn=2190-4715|doi-access=free |bibcode=2018ESEur..30...26B }}</ref> Nakon barkodiranja, utvrđeno je da se uzorak hironomida sastoji od 183 [[Operativna taksonomska jedinica|operativne taksonomske jedinice]] (OTU), tj. barkodova (sekvenci) koji su često ekvivalentni morfološkim vrstama. Ovih 183 OTU-a prikazalo je 15 tipova odgovora umjesto prethodno prijavljenih <ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Elbrecht|first2=Vasco|last3=Karnatz|first3=Svenja|last4=Ma|first4=Li|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Piggott|first6=Jeremy J.|last7=Leese|first7=Florian|date=2018|title=Multiple-stressor effects on stream macroinvertebrate communities: A mesocosm experiment manipulating salinity, fine sediment and flow velocity|journal=Science of the Total Environment|volume=610–611|pages=961–971|doi=10.1016/j.scitotenv.2017.08.084|pmid=28830056|bibcode=2018ScTEn.610..961B}}</ref> dva tipa odgovora zabilježena su kada su svi hironomidi grupirani zajedno u istoj studiji višestrukih stresora. Sličan trend otkriven je u studiji Machera i suradnika (2016.) koja je otkrila kriptičnu raznolikost unutar vrste jednodnevke ''[http://www.terrain.net.nz/friends-of-te-henui-group/invertebrates-freshwater-new-zealand/mayfly-nymph-genus-deleatidium.html Deleatidium sp]'''. Ova studija pronašla je različite obrasce odgovora 12 molekularno različitih OTU-a na stresore, što može promijeniti konsenzus da je ova jednodnevka osjetljiva na zagađenje.<ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan N.|last2=Salis|first2=Romana K.|last3=Blakemore|first3=Katie S.|last4=Tollrian|first4=Ralph|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Leese|first6=Florian|date=2016|title=Multiple-stressor effects on stream invertebrates: DNA barcoding reveals contrasting responses of cryptic mayfly species|journal=Ecological Indicators|volume=61|pages=159–169|doi=10.1016/j.ecolind.2015.08.024|bibcode=2016EcInd..61..159M }}</ref> === Nedostaci === Uprkos prednostima koje nudi DNK barkodiranje, također je sugerirano da se DNK barkodiranje najbolje koristi kao dopuna tradicionalnim morfološkim metodama.<ref name=":0"/> Ova preporuka se zasniva na višestrukim uočenim izazovima. ==== Fizički parametri ==== Nije sasvim jednostavno povezati DNK barkodove s ekološkim preferencijama dotičnog barkodiranog taksona, kao što je potrebno ako se barkodiranje koristi za biomonitoring. Naprimjer, detekcija ciljne DNK u vodenim sistemima ovisi o koncentraciji molekula DNK na lokaciji, na koju pak mogu utjecati mnogi faktori. Prisutnost molekula DNK također ovisi o disperziji na lokaciji, npr. smjeru ili jačini struja. Nije zaista poznato kako se [[DNK]] kreće u [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]], što otežava uzorkovanje. Drugi faktor može biti ponašanje ciljne vrste, npr. [[ribe]] mogu imati sezonske promjene kretanja, rakovi ili dagnje će oslobađati DNK u većim količinama samo u određenim periodima svog života (presvlačenje, mriješćenje). Za DNK u tlu, još manje se zna o distribuciji, količini ili kvaliteti. Glavno ograničenje metode barkodiranja je to što se oslanja na referentne biblioteke barkodova za taksonomsku identifikaciju sekvenci. Taksonomska identifikacija je tačna samo ako je dostupna pouzdana referenca. Međutim, većina [[baza podataka]] još uvijek je nepotpuna, posebno za manje organizme, npr. [[gljive]], [[fitoplankton]], [[nematode]] itd. Osim toga, postojeće baze podataka sadrže pogrešne identifikacije, pravopisne i druge greške. Postoje ogromni napori u kuriranju i dovršavanju baza podataka za sve potrebne organizme, uključujući velike projekte barkodiranja (na primjer, iBOL projekat za referentnu bazu podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD).<ref>{{Cite web|url=http://ibol.org/|title=The International Barcode of Life Consortium|website=International Barcode of Life|access-date=2019-03-29|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329130846/http://ibol.org/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boldsystems.org/|title=Bold Systems v4|website=www.boldsystems.org|access-date=2019-04-02}}</ref> Međutim, kompletiranje i kuriranje su teški i dugotrajni. Bez potvrđenih [[uzorak]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je sekvenca korištena kao referenca ispravna. Baze podataka DNK sekvenci poput [[GenBank]]-a sadrže mnoge sekvence koje nisu povezane sa [[Zoološki uzorak|potvrdenim uzorcima]] (naprimjer, [[herbar]]ski uzorci, kultivirane ćelijske linije ili ponekad slike). Ovo je problematično s obzirom na taksonomska pitanja kao što je da li nekoliko vrsta treba podijeliti ili kombinovati ili da li su prethodne identifikacije bile ispravne. Ponovna upotreba sekvenci, koje nisu povezane sa potvrđenim uzorcima, prvobitno pogrešno identifikovanog organizma može podržati netačne zaključke i mora se izbjegavati.<ref name=Ogwang2020>{{cite journal|last1=Ogwang |first1=Joel|last2=Bariche|first2=Michel |last3=Bos|first3=Arthur R.|date=2020|title= Genetic Diversity and Phylogenetic Relationships of Threadfin Breams (''Nemipterus'' spp.) from the Red Sea and eastern Mediterranean Sea|journal=Genome|volume=63|issue=3|pages=207–216|doi= 10.1139/gen-2019-0163|pmid=32678985|doi-access=free}}</ref> Stoga je najbolja praksa za DNK barkodiranje sekvenciranje vaučeriranih uzoraka.<ref>{{Cite journal|last1=Schander|first1=Christoffer|last2=Willassen|first2=Endre|date=2005|title=What can biological barcoding do for marine biology?|journal=Marine Biology Research|volume=1|issue=1|pages=79–83|doi=10.1080/17451000510018962|s2cid=84070971|issn=1745-1000|doi-access=free|bibcode=2005MBioR...1...79S }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miller|first=S. E.|date=2007-03-20|title=DNA barcoding and the renaissance of taxonomy|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=12|pages=4775–4776|doi=10.1073/pnas.0700466104|issn=0027-8424|pmc=1829212|pmid=17363473|bibcode=2007PNAS..104.4775M|doi-access=free}}</ref> Za mnoge taksone, međutim, može biti teško dobiti referentne uzorke, naprimjer kod uzoraka koje je teško uhvatiti, dostupnih uzoraka koji su loše očuvani ili nedostaje odgovarajuća taksonomska ekspertiza.<ref name="Ogwang2020"/> Važno je napomenuti da se DNK barkodovi mogu koristiti i za kreiranje privremene taksonomije, u kom slučaju se OTU-ovi mogu koristiti kao zamjena za tradicionalne latinske binome – čime se značajno smanjuje ovisnost o potpuno popunjenim referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last=Ratnasingham|first=S.|date=2013|title=A DNA-based registry for all animal species: the Barcode Index Number (BIN) system|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0066213|pmid=23861743|pmc=3704603|bibcode=2013PLoSO...866213R|doi-access=free}}</ref> ==== Tehnološka pristrasnost ==== DNK barkodiranje također nosi metodološku pristrasnost, od uzorkovanja do [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize podataka. Uzorak DNK može biti kontaminiran [[PCR]]-inhibitorima, što uzrokuje da neki uzorci pokažu lažno pozitivne rezultate. Replikacija PCR-a je često potrebna za dobar kvalitet sekvence i osjetljivost, ali dovodi do eksponencijalnog povećanja rizika od kontaminacije. Pored rizika od kontaminacije uzorka DNK inhibitorima PCR, pristrasnost [[prajmer]]a jedan je od glavnih izvora grešaka u DNK barkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Leese|first1=Florian|last2=Elbrecht|first2=Vasco|date=2015-07-08|title=Can DNA-Based Ecosystem Assessments Quantify Species Abundance? Testing Primer Bias and Biomass—Sequence Relationships with an Innovative Metabarcoding Protocol|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0130324|issn=1932-6203|pmc=4496048|pmid=26154168|bibcode=2015PLoSO..1030324E|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Elbrecht|first1=Vasco|last2=Vamos|first2=Ecaterina Edith|last3=Meissner|first3=Kristian|last4=Aroviita|first4=Jukka|last5=Leese|first5=Florian|date=2017|title=Assessing strengths and weaknesses of DNA metabarcoding-based macroinvertebrate identification for routine stream monitoring|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=8|issue=10|pages=1265–1275|doi=10.1111/2041-210X.12789|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2017MEcEv...8.1265E }}</ref> Izolacija efikasnog DNK markera i dizajn prajmera je složen proces i uloženi su značajni napori u razvoj prajmera za DNK barkodiranje u različitim taksonomskim grupama. Uprkos ovom trudu, i dalje postoji mogućnost da prajmeri ne uspiju amplificirati neočekivano divergentnu sekvencu.<ref name="Pawlowski18">{{Cite journal|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (E)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|pages=1295–1310|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|date=October 2018|last1=Pawlowski|first1=J.|last2=Kelly-Quinn|first2=M.|last3=Altermatt|first3=F.|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=L.|last5=Beja|first5=P.|last6=Boggero|first6=A.|last7=Borja|first7=A.|last8=Bouchez|first8=A.|last9=Cordier|first9=T.|last10=Domaizon|first10=I.|last11=Feio|first11=M. J.|last12=Filipe|first12=A. F.|last13=Fornaroli|first13=R.|last14=Graf|first14=W.|last15=Herder|first15=J.|last16=Van Der Hoorn|first16=B.|last17=Iwan Jones|first17=J.|last18=Sagova-Mareckova|first18=M.|last19=Moritz|first19=C.|last20=Barquín|first20=J.|last21=Piggott|first21=J. J.|last22=Pinna|first22=M.|last23=Rimet|first23=F.|last24=Rinkevich|first24=B.|last25=Sousa-Santos|first25=C.|last26=Specchia|first26=V.|last27=Trobajo|first27=R.|last28=Vasselon|first28=V.|last29=Vitecek|first29=S.|last30=Zimmerman|first30=J.|display-authors=29|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> Osim toga, [[prajmer]]i će se često preferencijalno vezati za neke sekvence, što dovodi do različite efikasnosti i specifičnosti prajmera i nereprezentativne procjene zajednica i inflacije bogatstva.<ref>{{Cite journal|last1=Quince|first1=Christopher|last2=Sloan|first2=William T.|last3=Hall|first3=Neil|last4=D'Amore|first4=Rosalinda|last5=Ijaz|first5=Umer Z.|last6=Schirmer|first6=Melanie|date=2015-03-31|title=Insight into biases and sequencing errors for amplicon sequencing with the Illumina MiSeq platform|journal=Nucleic Acids Research|volume=43|issue=6|pages=e37|doi=10.1093/nar/gku1341|issn=0305-1048|pmc=4381044|pmid=25586220}}</ref> Dakle, sastav sekvenci zajednica uzorka se uglavnom mijenja u PCR koraku. Nekoliko studija je eksperimentisalo sa "PCR-free" pristupima kako bi se izbjegle ove pristranosti. Jedan od glavnih pristupa je korištenje uzoraka obogaćenih mitohondrijama, tako da visoka koncentracija ciljne DNK čini amplifikaciju nepotrebnom. (Dobijene duže sekvence također pomažu u taksonomskoj rezoluciji.)<ref>{{Cite journal|last1=Huang|first1=Quanfei|last2=Li|first2=Jiguang|last3=Fu|first3=Ribei|last4=Tang|first4=Min|last5=Zhou|first5=Lili|last6=Su|first6=Xu|last7=Yang|first7=Qing|last8=Liu|first8=Shanlin|last9=Li|first9=Yiyuan|date=2013-12-01|title=Ultra-deep sequencing enables high-fidelity recovery of biodiversity for bulk arthropod samples without PCR amplification|journal=GigaScience|volume=2|issue=1|page=4|doi=10.1186/2047-217X-2-4|pmc=3637469|pmid=23587339 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan-Niklas|last2=Zizka|first2=Vera Marie Alida|last3=Weigand|first3=Alexander Martin|last4=Leese|first4=Florian|date=2018|title=A simple centrifugation protocol for metagenomic studies increases mitochondrial DNA yield by two orders of magnitude|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=1070–1074|doi=10.1111/2041-210X.12937|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2018MEcEv...9.1070M }}</ref> Ali od 2018., glavna tehnika metabarkodiranja DNK i dalje se zasniva na sekvenciranju [[amplikon]]a.<ref name="Pawlowski18"/> Ostale pristranosti se pojavljuju tokom sekvenciranja i tokom bioinformatičke obrade sekvenci, poput stvaranja himera. ==== Nedostatak standardizacije ==== Čak i kada se DNK barkodiranje sve šire koristi i primjenjuje, ne postoji slaganje o metodama za očuvanje ili ekstrakciju DNK, izboru DNK markera i seta prajmera ili PCR protokola. Parametri bioinformatike [[Sistem upravljanja tokom rada u bioinformatici|cjevovodi]] (naprimjer, OTU klasteriranje, algoritmi taksonomskog dodjeljivanja ili pragovi itd.) su izvor mnogih debata među korisnicima DNK barkodiranja.<ref name="Pawlowski18"/> Tehnologije sekvenciranja se također brzo razvijaju, zajedno s alatima za analizu ogromnih količina generiranih DNK podataka, a standardizacija metoda je hitno potrebna kako bi se omogućila saradnja i dijeljenje podataka na većoj prostornoj i vremenskoj skali. Ova standardizacija metoda barkodiranja na evropskom nivou dio je ciljeva evropske COST akcije DNAqua-net. <ref>{{Cite web|url=https://dnaqua.net/|title=DNAquaNet|access-date=2019-03-29}}</ref> and is also addressed by CEN (the European Committee for Standardization).<ref>CEN (2018) CEN/TC 230/WORKING GROUP 2 – Proposal for a new Working Group WG28 ''"DNA and eDNA methods" A plan to fulfil the DNA and eDNA standardization needs of EU legislation in Water Policy'' (Proposal following decisions of the 2017 Berlin Meeting of CEN/TC 230, its Working Groups and eDNA COST representatives)</ref> ==== Nepodudaranja između konvencionalne i barkodne identifikacije ==== Važno je znati da liste taksona dobijene konvencionalnom (morfološkom) identifikacijom nisu, i možda nikada neće biti, direktno uporedive sa listama taksona dobijenim identifikacijom zasnovanom na barkodu iz nekoliko razloga. Najvažniji uzrok je vjerovatno nepotpunost i nedostatak tačnosti molekularnih referentnih baza podataka, što sprečava ispravno taksonomsko dodeljivanje eDNK sekvenci. Taksoni koji nisu prisutni u referentnim bazama podataka neće biti pronađeni pomoću eDNK, a sekvence povezane s pogrešnim imenom dovest će do netačne identifikacije.<ref name=":0" /> Ostali poznati uzroci su različita skala i veličina uzorka između tradicionalnog i molekularnog uzorka, moguća analiza mrtvih organizama, što se može dogoditi na različite načine za obje metode ovisno o grupi organizama, i specifičan odabir identifikacije u bilo kojoj metodi, tj. različita taksonomska stručnost ili mogućnost identifikacije određenih grupa organizama, odnosno pristranost primera što također dovodi do potencijalno pristrasne analize taksona.<ref name=":0"/> ==== Rezolucija haplogrupa ==== Barkodovi se biraju tako da ''općenito'' imaju odgovarajuću stopu [[mutacije]], kako bi se razgraničile vrste, ali to ne znači da će lokusi barkoda uvijek odgovarati historiji populacija koje postaju odvojene vrste. U nekim slučajevima, uzorci s identičnim (COI) DNK barkodovima jasno pripadaju različitim vrstama, npr. vrstama ribljeg roda ''[[Chromis]]''. Drugim riječima, ove vrste dijele isti [[haplotip]] za lokus barkoda i još se nisu razdvojile.<ref>{{Cite journal |last1=Pyle |first1=Richard L. |last2=Earle |first2=John L. |last3=Greene |first3=Brian D. |date=2008-01-01 |title=Five new species of the damselfish genus Chromis (Perciformes: Labroidei: Pomacentridae) from deep coral reefs in the tropical western Pacific |url=https://mapress.com/zt/article/view/zootaxa.1671.1.2 |journal=Zootaxa |volume=1671 |issue=1 |doi=10.11646/zootaxa.1671.1.2 |bibcode=2008Zoot.16711.1.2P |issn=1175-5334}}</ref> Također je moguće da lokus pokazuje [[nepotpuno sortiranje loze]] s nekim događajima [[specijacija|specijacije]], što dovodi do teško interpretiranog grupiranja.<ref>{{cite journal |last1=Hubert |first1=Nicolas |last2=Hanner |first2=Robert |title=DNA Barcoding, species delineation and taxonomy: a historical perspective |journal=DNA Barcodes |date=1 January 2015 |volume=3 |issue=1 |doi=10.1515/dna-2015-0006}}</ref> Primjer ILS-a u COI pronađen je u multilokusnoj studiji ''Mechanitisa'', gdje upotreba više [[genski lokus|lokusa]] pomaže u prevazilaženju problema.<ref>{{cite journal |last1=Dasmahapatra |first1=Kanchon K. |last2=Elias |first2=Marianne |last3=Hill |first3=Ryan I. |last4=Hoffman |first4=Joseph I. |last5=Mallet |first5=James |title=Mitochondrial DNA barcoding detects some species that are real, and some that are not |journal=Molecular Ecology Resources |date=March 2010 |volume=10 |issue=2 |pages=264–273 |doi=10.1111/j.1755-0998.2009.02763.x |pmid=21565021 |bibcode=2010MolER..10..264D }}</ref> Korištenje više lokusa ili dužih sekvenci uglavnom poboljšava rezoluciju, iako to obično dolazi po cijenu manjeg pokrivanja baze podataka. [[Snimanje genoma]], koji ne zahtijeva posebno dizajnirane [[prajmer]]e, može se koristiti za proizvodnju dugih sekvenci za DNK s velikim brojem kopija, kao što su [[ribosom]]ska i organelna DNK.<ref name=Porter18/> ==== Procjene bogatstva/raznolikosti ==== DNK barkodiranje može rezultirati precjenjivanjem ili podcjenjivanjem bogatstva i raznolikosti vrsta. Neke studije sugeriraju da su artefakti (identifikacija vrsta koje nisu prisutne u zajednici) glavni uzrok povećane [[bioraznolikost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Sloan|first1=William T.|last2=Read|first2=L. Fiona|last3=Head|first3=Ian M.|last4=Neil Hall|last5=Davenport|first5=Russell J.|last6=Curtis|first6=Thomas P.|last7=Lanzén|first7=Anders|last8=Quince|first8=Christopher|date=2009|title=Accurate determination of microbial diversity from 454 pyrosequencing data|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=639–641|doi=10.1038/nmeth.1361|pmid=19668203|hdl=1956/6529|s2cid=1975660|issn=1548-7105|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Kunin|first1=Victor|last2=Engelbrektson|first2=Anna|last3=Ochman|first3=Howard|last4=Hugenholtz|first4=Philip|date=2010|title=Wrinkles in the rare biosphere: pyrosequencing errors can lead to artificial inflation of diversity estimates|journal=Environmental Microbiology|volume=12|issue=1|pages=118–123|doi=10.1111/j.1462-2920.2009.02051.x|pmid=19725865|bibcode=2010EnvMi..12..118K|s2cid=19870165|issn=1462-2920|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|archive-date=2022-05-18|access-date=2019-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518172123/https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|url-status=live}}</ref> Najproblematičniji nedostatak su taksoni predstavljeni malim brojem sekvenciranih očitavanja. Ova očitavanja se obično uklanjaju tokom procesa filtriranja podataka, budući da različite studije sugeriraju da većina ovih niskofrekventnih očitavanja mogu biti artefakti.<ref>{{Cite journal|last1=Rob Knight|last2=Reeder|first2=Jens|date=2009|title=The 'rare biosphere': a reality check|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=636–637|doi=10.1038/nmeth0909-636|pmid=19718016|s2cid=5278501|issn=1548-7105}}</ref> However, real rare taxa may exist among these low-abundance reads.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=Hulák|first2=Martin|last3=Sylvester|first3=Francisco|last4=Huang|first4=Xiaoting|last5=Adebayo|first5=Abisola A.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Adamowicz|first7=Sarah J.|last8=Heath|first8=Daniel D.|last9=Cristescu|first9=Melania E.|date=2013|title=High sensitivity of 454 pyrosequencing for detection of rare species in aquatic communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=4|issue=6|pages=558–565|doi=10.1111/2041-210X.12037|hdl=11336/2674 |s2cid=53576369 |issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2013MEcEv...4..558Z |hdl-access=free}}</ref> Rijetke sekvence mogu odražavati jedinstvene loze u zajednicama, što ih čini informativnim i vrijednim sekvencama. Stoga postoji snažna potreba za robusnijim [[bioinformatika|bioinformatičkim]] algoritmima, koji omogućavaju razlikovanje između informativnih očitanja i artefakata. Potpune referentne biblioteke bi također omogućile bolje testiranje bioinformatičkih algoritama, omogućavajući bolje filtriranje artefakata (tj. uklanjanje sekvenci kojima nedostaje pandan među postojećim vrstama) i stoga bi bilo moguće dobiti preciznije dodjeljivanje vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=He|first2=Song|last3=Brown|first3=Emily A.|last4=Chain|first4=Frédéric J. J.|last5=Therriault|first5=Thomas W.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Heath|first7=Daniel D.|last8=Cristescu|first8=Melania E.|last9=MacIsaac|first9=Hugh J.|date=2014|title=Reproducibility of pyrosequencing data for biodiversity assessment in complex communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=5|issue=9|pages=881–890|doi=10.1111/2041-210X.12230|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2014MEcEv...5..881Z }}</ref> Kriptična [[bioraznolikost|raznolikost]] također može rezultirati povećanom [[bioraznolikost]]i jer se jedna morfološka vrsta zapravo može podijeliti na mnogo različitih molekularnih sekvenci.<ref name=":0"/> Ovo će uveliko doprinijeti generiranju referentnih podataka o DNK, što je ključno za praćenje biološke raznolikosti zasnovano na [[ekološkoj DNK]]. == Megabarkodiranje == '''Megabarkodiranje''' je termin koji se koristi za opisivanje visokopropusnog barkodiranja DNK na osnovu uzoraka, gdje se hiljade uzoraka mogu istovremeno barkodirati za identifikaciju i otkrivanje vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Chua |first1=Physilia Y. S. |last2=Bourlat |first2=Sarah J. |last3=Ferguson |first3=Cameron |last4=Korlevic |first4=Petra |last5=Zhao |first5=Leia |last6=Ekrem |first6=Torbjørn |last7=Meier |first7=Rudolf |last8=Lawniczak |first8=Mara K. N. |title=Future of DNA-based insect monitoring |journal=Trends in Genetics |date=10 March 2023 |volume=39 |issue=7 |pages=531–544 |doi=10.1016/j.tig.2023.02.012 |pmid=36907721 |hdl=11250/3156249 |s2cid=257470926 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952523000380|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Hartop |first2=Emily |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Lee |first4=Wan Ting |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Kurina |first6=Olavi |last7=Meier |first7=Rudolf |title=Rapid, large-scale species discovery in hyperdiverse taxa using 1D MinION sequencing |journal=BMC Biology |date=December 2019 |volume=17 |issue=1 |page=96 |doi=10.1186/s12915-019-0706-9|pmid=31783752 |pmc=6884855 |doi-access=free |bibcode=2019BMCB...17...96S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Lee |first2=Leshon |last3=Katoh |first3=Kazutaka |last4=Hartop |first4=Emily |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Wong |first6=Johnathan |last7=Yeo |first7=Darren |last8=Meier |first8=Rudolf |title=ONTbarcoder and MinION barcodes aid biodiversity discovery and identification by everyone, for everyone |journal=BMC Biology |date=December 2021 |volume=19 |issue=1 |page=217 |doi=10.1186/s12915-021-01141-x|pmid=34587965 |pmc=8479912 |doi-access=free |bibcode=2021BMCB...19..217S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Baloğlu |first2=Bilgenur |last3=Wang |first3=Wendy |last4=Tan |first4=Wei X. |last5=Bertrand |first5=Denis |last6=Ng |first6=Amanda H. Q. |last7=Boey |first7=Esther J. H. |last8=Koh |first8=Jayce J. Y. |last9=Nagarajan |first9=Niranjan |last10=Meier |first10=Rudolf |title=A MinION™-based pipeline for fast and cost-effective DNA barcoding |journal=Molecular Ecology Resources |date=September 2018 |volume=18 |issue=5 |pages=1035–1049 |doi=10.1111/1755-0998.12890|pmid=29673082 |bibcode=2018MolER..18.1035S |s2cid=4982474 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meier |first1=Rudolf |last2=Wong |first2=Winghing |last3=Srivathsan |first3=Amrita |last4=Foo |first4=Maosheng |title=$1 DNA barcodes for reconstructing complex phenomes and finding rare species in specimen-rich samples |journal=Cladistics |date=February 2016 |volume=32 |issue=1 |pages=100–110 |doi=10.1111/cla.12115|pmid=34732017 |s2cid=83862072 |doi-access=free |bibcode=2016Cladi..32..100M }}</ref> [[Slika:Megabarcoding.png|thumb|280px|Tok rada megabarkodiranja]]Ovo je omogućeno korištenjem platformi za sekvenciranje treće generacije, uključujući PacBio (Sequel I/II) kompanije [[Pacific Biosciences]] i MinION, PromethION kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore Technology]]. U poređenju sa [[Sanger sekvenciranjem]], megabarkodiranje je brže i jeftinije, što omogućava generiranje DNK barkodova velikih razmjera za hiljade vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Braukmann |first2=Thomas W. A. |last3=Prosser |first3=Sean W. J. |last4=Ratnasingham |first4=Sujeevan |last5=deWaard |first5=Jeremy R. |last6=Ivanova |first6=Natalia V. |last7=Janzen |first7=Daniel H. |last8=Hallwachs |first8=Winnie |last9=Naik |first9=Suresh |last10=Sones |first10=Jayme E. |last11=Zakharov |first11=Evgeny V. |title=A Sequel to Sanger: amplicon sequencing that scales |journal=BMC Genomics |date=27 March 2018 |volume=19 |issue=1 |page=219 |doi=10.1186/s12864-018-4611-3|pmid=29580219 |pmc=5870082 |doi-access=free |bibcode=2018BMCG...19..219H }}</ref> === Aplikacije === Megabarkodiranje može pomoći u popunjavanju praznine u referentnim podacima o DNK barkodovima za insekte i ubrzati otkrivanje vrsta,<ref>{{cite bioRxiv |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Ang |first2=Yuchen |last3=Heraty |first3=John M. |last4=Hwang |first4=Wei Song |last5=Jusoh |first5=Wan F.A. |last6=Kutty |first6=Sujatha Narayanan |last7=Puniamoorthy |first7=Jayanthi |last8=Yeo |first8=Darren |last9=Roslin |first9=Tomas |last10=Meier |first10=Rudolf |title=Global convergence of dominance and neglect in flying insect diversity |date=4 August 2022 |biorxiv=10.1101/2022.08.02.502512}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Fernandez-Triana |first1=Jose L. |title=Turbo taxonomy approaches: lessons from the past and recommendations for the future based on the experience with Braconidae (Hymenoptera) parasitoid wasps |journal=ZooKeys |date=25 February 2022 |issue=1087 |pages=199–220 |doi=10.3897/zookeys.1087.76720|pmid=35585942 |pmc=8897373 |doi-access=free |bibcode=2022ZooK.1087..199F }}</ref> razumjevanje obrazaca raznolikosti vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Baloğlu |first1=Bilgenur |last2=Clews |first2=Esther |last3=Meier |first3=Rudolf |title=NGS barcoding reveals high resistance of a hyperdiverse chironomid (Diptera) swamp fauna against invasion from adjacent freshwater reservoirs |journal=Frontiers in Zoology |date=December 2018 |volume=15 |issue=1 |page=31 |doi=10.1186/s12983-018-0276-7|pmid=30127839 |pmc=6092845 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Srivathsan |first2=Amrita |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Maosheng |first4=Foo |last5=Grootaert |first5=Patrick |last6=Chan |first6=Lena |last7=Guénard |first7=Benoit |last8=Damken |first8=Claas |last9=Wahab |first9=Rodzay A. |last10=Yuchen |first10=Ang |last11=Meier |first11=Rudolf |title=Mangroves are an overlooked hotspot of insect diversity despite low plant diversity |journal=BMC Biology |date=14 September 2021 |volume=19 |issue=1 |page=202 |doi=10.1186/s12915-021-01088-z|pmid=34521395 |pmc=8442405 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geiger |first1=Matthias |last2=Moriniere |first2=Jerome |last3=Hausmann |first3=Axel |last4=Haszprunar |first4=Gerhard |last5=Wägele |first5=Wolfgang |last6=Hebert |first6=Paul |last7=Rulik |first7=Björn |title=Testing the Global Malaise Trap Program – How well does the current barcode reference library identify flying insects in Germany? |journal=Biodiversity Data Journal |date=1 December 2016 |volume=4 |issue=4|doi=10.3897/BDJ.4.e10671|pmid=27932930 |pmc=5136679 |doi-access=free |bibcode=2016BioDJ...410671G }}</ref> procijeni bogatstva vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Ratnasingham |first2=Sujeevan |last3=Zakharov |first3=Evgeny V. |last4=Telfer |first4=Angela C. |last5=Levesque-Beaudin |first5=Valerie |last6=Milton |first6=Megan A. |last7=Pedersen |first7=Stephanie |last8=Jannetta |first8=Paul |last9=deWaard |first9=Jeremy R. |title=Counting animal species with DNA barcodes: Canadian insects |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=5 September 2016 |volume=371 |issue=1702 |doi=10.1098/rstb.2015.0333|pmid=27481785 |pmc=4971185 }}</ref> generiranju brze inventure vrsta [[bioraznolikost]]i,<ref>{{cite journal |last1=Telfer |first1=Angela |last2=Young |first2=Monica |last3=Quinn |first3=Jenna |last4=Perez |first4=Kate |last5=Sobel |first5=Crystal |last6=Sones |first6=Jayme |last7=Levesque-Beaudin |first7=Valerie |last8=Derbyshire |first8=Rachael |last9=Fernandez-Triana |first9=Jose |last10=Rougerie |first10=Rodolphe |last11=Thevanayagam |first11=Abinah |last12=Boskovic |first12=Adrian |last13=Borisenko |first13=Alex |last14=Cadel |first14=Alex |last15=Brown |first15=Allison |last16=Pages |first16=Anais |last17=Castillo |first17=Anibal |last18=Nicolai |first18=Annegret |last19=Glenn Mockford |first19=Barb Mockford |last20=Bukowski |first20=Belén |last21=Wilson |first21=Bill |last22=Trojahn |first22=Brock |last23=Lacroix |first23=Carole Ann |last24=Brimblecombe |first24=Chris |last25=Hay |first25=Christoper |last26=Ho |first26=Christmas |last27=Steinke |first27=Claudia |last28=Warne |first28=Connor |last29=Garrido Cortes |first29=Cristina |last30=Engelking |first30=Daniel |last31=Wright |first31=Danielle |last32=Lijtmaer |first32=Dario |last33=Gascoigne |first33=David |last34=Hernandez Martich |first34=David |last35=Morningstar |first35=Derek |last36=Neumann |first36=Dirk |last37=Steinke |first37=Dirk |last38=Marco DeBruin |first38=Donna DeBruin |last39=Dobias |first39=Dylan |last40=Sears |first40=Elizabeth |last41=Richard |first41=Ellen |last42=Damstra |first42=Emily |last43=Zakharov |first43=Evgeny |last44=Laberge |first44=Frederic |last45=Collins |first45=Gemma |last46=Blagoev |first46=Gergin |last47=Grainge |first47=Gerrie |last48=Ansell |first48=Graham |last49=Meredith |first49=Greg |last50=Hogg |first50=Ian |last51=McKeown |first51=Jaclyn |last52=Topan |first52=Janet |last53=Bracey |first53=Jason |last54=Guenther |first54=Jerry |last55=Sills-Gilligan |first55=Jesse |last56=Addesi |first56=Joseph |last57=Persi |first57=Joshua |last58=Layton |first58=Kara |last59=D'Souza |first59=Kareina |last60=Dorji |first60=Kencho |last61=Grundy |first61=Kevin |last62=Nghidinwa |first62=Kirsti |last63=Ronnenberg |first63=Kylee |last64=Lee |first64=Kyung Min |last65=Xie |first65=Linxi |last66=Lu |first66=Liuqiong |last67=Penev |first67=Lyubomir |last68=Gonzalez |first68=Mailyn |last69=Rosati |first69=Margaret |last70=Kekkonen |first70=Mari |last71=Kuzmina |first71=Maria |last72=Iskandar |first72=Marianne |last73=Mutanen |first73=Marko |last74=Fatahi |first74=Maryam |last75=Pentinsaari |first75=Mikko |last76=Bauman |first76=Miriam |last77=Nikolova |first77=Nadya |last78=Ivanova |first78=Natalia |last79=Jones |first79=Nathaniel |last80=Weerasuriya |first80=Nimalka |last81=Monkhouse |first81=Norman |last82=Lavinia |first82=Pablo |last83=Jannetta |first83=Paul |last84=Hanisch |first84=Priscila |last85=McMullin |first85=R. Troy |last86=Ojeda Flores |first86=Rafael |last87=Mouttet |first87=Raphaëlle |last88=Vender |first88=Reid |last89=Labbee |first89=Renee |last90=Forsyth |first90=Robert |last91=Lauder |first91=Rob |last92=Dickson |first92=Ross |last93=Kroft |first93=Ruth |last94=Miller |first94=Scott |last95=MacDonald |first95=Shannon |last96=Panthi |first96=Sishir |last97=Pedersen |first97=Stephanie |last98=Sobek-Swant |first98=Stephanie |last99=Naik |first99=Suresh |display-authors=1 |last100=Lipinskaya |first100=Tatsiana |last101=Eagalle |first101=Thanushi |last102=Decaëns |first102=Thibaud |last103=Kosuth |first103=Thibault |last104=Braukmann |first104=Thomas |last105=Woodcock |first105=Tom |last106=Roslin |first106=Tomas |last107=Zammit |first107=Tony |last108=Campbell |first108=Victoria |last109=Dinca |first109=Vlad |last110=Peneva |first110=Vlada |last111=Hebert |first111=Paul |last112=deWaard |first112=Jeremy |title=Biodiversity inventories in high gear: DNA barcoding facilitates a rapid biotic survey of a temperate nature reserve |journal=Biodiversity Data Journal |date=30 August 2015 |volume=3 |issue=3 | |doi=10.3897/BDJ.3.e6313|pmid=26379469 |pmc=4568406 |doi-access=free |bibcode=2015BioDJ...3.6313T }}</ref> praćenju promjena osnovnih podataka,<ref>{{cite journal |last1=D'Souza |first1=Michelle L. |last2=van der Bank |first2=Michelle |last3=Shongwe |first3=Zandisile |last4=Rattray |first4=Ryan D. |last5=Stewart |first5=Ross |last6=van Rooyen |first6=Johandré |last7=Govender |first7=Danny |last8=Hebert |first8=Paul D.N. |title=Biodiversity baselines: Tracking insects in Kruger National Park with DNA barcodes |journal=Biological Conservation |date=April 2021 |volume=256 |doi=10.1016/j.biocon.2021.109034|s2cid=233489409 |doi-access=free |bibcode=2021BCons.25609034D |hdl=2263/81603 |hdl-access=free }}</ref> i odgovarajućih faza [[životni ciklus|životnog ciklusa]].<ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Puniamoorthy |first2=Jayanthi |last3=Ngiam |first3=Robin Wen Jiang |last4=Meier |first4=Rudolf |title=Towards holomorphology in entomology: rapid and cost-effective adult-larva matching using NGS barcodes: Life-history stage matching with NGS barcodes |journal=Systematic Entomology |date=October 2018 |volume=43 |issue=4 |pages=678–691 |doi=10.1111/syen.12296|s2cid=49211569 }}</ref> == Metabarlodiranje == [[Slika:DNA_(meta)barcoding_differences.pdf|alt=|thumb|upright=2.5|Razlike u standardnim metodama za DNK barkodiranje i metabarkodiranje. Dok DNK barkodiranje ukazuje na pronalaženje određene vrste, metabarkodiranje traži cijelu zajednicu.]] {{glavni|Metabarkodiranje}} Metabarkodiranje se definira kao barkodiranje [[DNK]] ili [[okolinska DNK|eDNK]] (DNK iz okoliša) koje omogućava istovremenu identifikaciju mnogih taksona unutar istog (okolišnog) uzorka, međutim često unutar iste grupe organizama. Glavna razlika između pristupa je u tome što se metabarkodiranje, za razliku od barkodiranja, ne fokusira na jedan specifičan organizam, već umjesto toga ima za cilj odrediti [[sastav vrsta]] unutar uzorka. === Metodologija === Postupak metabarkodiranja, kao i opće barkodiranje, pokriva korake [[ekstrakcija DNK]], [[PCR|PCR amplifikacije]], [[sekvenciranje| sekvenciranja]] i [[analiz podataka|analize podataka]]. Barkod se sastoji od kratke varijabilne [[gen]]ske regije (naprimjer, pogledajte [[Barkodiranje DNK algi|različiti markeri/barkodovi]]) koja je korisna za taksonomsko dodjeljivanje, okružena visoko konzerviranim genskim regijama koje se mogu koristiti za [[prajmer]]ski [[dizajn]].<ref name=":15">{{Cite book|title=Environmental DNA: for biodiversity research and monitoring|last=Pierre|first=Taberlet|others=Bonin, Aurelie, 1979-|isbn=978-0-19-107999-3|location=Oxford|oclc=1021883023|date = 2018-02-02}}</ref> > Različiti geni se koriste ovisno o tome da li je cilj barkodiranje jedne vrste ili metabarkodiranje nekoliko vrsta. U potonjem slučaju, koristi se univerzalniji gen. Metabarkodiranje ne koristi DNK/RNK jedne vrste kao početnu tačku, već DNK/RNK iz nekoliko različitih organizama izvedenih iz jednog uzorka iz okoliša ili uzorka u masi. === Primjene === Metabarkodiranje ima potencijal da dopuni mjere [[bioraznolikost]]i, pa čak i da ih zamijeni u nekim slučajevima, posebno kako tehnologija napreduje i procedure postepeno postaju jeftinije, optimizovanije i rasprostranjenije.<ref>{{Cite journal|last1=Ruppert|first1=Krista M.|last2=Kline|first2=Richard J.|last3=Rahman|first3=Md Saydur|date=January 2019|title=Past, present, and future perspectives of environmental DNA (eDNA) metabarcoding: A systematic review in methods, monitoring, and applications of global eDNA|journal=Global Ecology and Conservation|volume=17|doi=10.1016/j.gecco.2019.e00547|doi-access=free|bibcode=2019GEcoC..1700547R }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Stoeck|first1=Thorsten|last2=Frühe|first2=Larissa|last3=Forster|first3=Dominik|last4=Cordier|first4=Tristan|last5=Martins|first5=Catarina I.M.|last6=Pawlowski|first6=Jan|date=February 2018|title=Environmental DNA metabarcoding of benthic bacterial communities indicates the benthic footprint of salmon aquaculture|journal=Marine Pollution Bulletin|volume=127|pages=139–149|doi=10.1016/j.marpolbul.2017.11.065|pmid=29475645|doi-access=free|bibcode=2018MarPB.127..139S }}</ref> Primjene DNK metabarkodiranja uključuju praćenje biodiverziteta u kopnenim i vodenim okruženjima, [[paleontologija|paleontologiju]] i drevne [[ekosistem]]e, [[barkodiranje DNK polena|interakcije biljaka i oprašivača]], analizu prehrane i sigurnost hrane. === Prednosti i izazovi === Opće prednosti i nedostaci barkodiranja navedeni gore vrijede i za metabarkodiranje. Jedan poseban nedostatak studija metabarkodiranja je taj što još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom eksperimentalnom dizajnu i bioinformatičkim kriterijima koji se primjenjuju u eDNK metabarkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Evans|first1=Darren M.|last2=Kitson|first2=James J. N.|last3=Lunt|first3=David H.|last4=Straw|first4=Nigel A.|last5=Pocock|first5=Michael J. O.|date=2016|title=Merging DNA metabarcoding and ecological network analysis to understand and build resilient terrestrial ecosystems|journal=Functional Ecology|volume=30|issue=12|pages=1904–1916|doi=10.1111/1365-2435.12659|bibcode=2016FuEco..30.1904E |issn=1365-2435|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/514416/1/N514416PP.pdf}}</ref> Međutim, postoje trenutni zajednički pokušaji, poput npr. EU COST mreže [https://dnaqua.net/ DNAqua-Net], da se krene naprijed razmjenom iskustava i znanja kako bi se uspostavili standardi najbolje prakse za biomonitoring.<ref name=":0" /> ==Vještačko DNK barkodiranje== Godine 2014., istraživači sa ETH Zurich predložili su korištenje vještačkih, submikrometarskih DNK barkodova kao "nevidljive oznake ulja". Barkodovi se sastoje od sintetskih DNK sekvenci unutar magnetski obnovljivih čestica silicijevog dioksida. Mogu se dodati u prehrambeno ulje u vrlo maloj količini (do 1 ppb) kao oznaka i mogu se u bilo kojem trenutku preuzeti za test autentičnosti [[PCR]]/sekvenciranjem. Ova metoda može se koristiti za testiranje maslinovog ulja na patvorenje.<ref name=Puddu>{{cite journal |title=Magnetically Recoverable, Thermostable, Hydrophobic DNA/Silica Encapsulates and Their Application as Invisible Oil Tags|author1=Puddu, M. |author2=Paunescu, D. |author3=Stark, W.J. |author4=Grass, R.N. |year=2014|doi=10.1021/nn4063853 |pmid=24568212 |volume=8 |issue = 3|journal=ACS Nano |pages=2677–2685 |bibcode=2014ACSNa...8.2677P }}</ref> == Također pogledajte == Podteme: {{div col|content= * [[Barkodiranje DNK algi]] * [[Barkodiranje DNK mikroba]] * [[Barkodiranje DNK polena]] * [[Barkodiranje DNK vodenih makroinvertebrata]] * [[Barkodiranje DNK gljivica]] * [[Barkodiranje DNK riba]] * [[Metabarkodiranje]] * [[Barkodiranje DNK u procjeni prehrane]] }} Povezane teme: {{div col|content= *[[Profiliranje DNK]] *[[Konzorcij za barkod života]] }} Pogledajte i bočnu navigaciju na vrhu članka. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://swebol.org/ SweBOL] *[http://www.finbol.org/ FinBOL] *[http://ibol.org/ International Barcode of Life Project (iBOL)] *[http://v4.boldsystems.org/index.php/Public_BINSearch?searchtype=records BOLD] *[https://unite.ut.ee/ UNITE] *[https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database Diat.barcode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117222721/https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database |date=2019-11-17 }} {{Filogenetika}} [[Kategorija:DNK barkodiranje| ]] [[Kategorija:Bioinformatika ]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|DNA barcoding}} [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Biometrija]] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] 4m8ww8fwfzfz9af1co4lo1q4aji28c5 3894355 3894353 2026-06-05T15:32:40Z Drexbos 182211 3894355 wikitext text/x-wiki {{DNK barkodiranje}} '''DNK-barkodiranje''' je [[Taksonomija|taksonomska]] metoda kojom se koristi kratki [[genetički marker]] u DNK organizmima da ih identificira kao pripadnike određene [[Vrsta|vrste]].<ref name="Hebert2003">{{Cite journal | journal = [[Proceedings of the Royal Society B]] | year = 2003 | volume = 270 | pages = 313–321 | title = Biological identifications through DNA barcodes | doi = 10.1098/rspb.2002.2218 | pmid = 12614582 | pmc = 1691236 | author = Paul DN Hebert |name-list-format=vanc | display-authors = 1 | last2 = Cywinska | first2 = Alina | last3 = Ball | first3 = Shelley L | last4 = deWaard | first4 = Jeremy R }}</ref> Razlikuje se od [[Molekularna sistematika|molekularne filogenije]] po tome što glavni cilj nije da se utvrde obrasci srodnosti, već identifikuju nepoznati uzorci u smislu već postojeće klasifikacije. Iako se bar kodovi ponekad koriste prilikom pokušaja da se identifikuju nepoznate vrste ili u procjenama da li neku određenu vrstu treba kombinovati (sa nekom drugom) ili odvojiti.<ref>{{cite journal | last1 = Koch | first1 = H. | year = 2010 | title = Combining morphology and DNA barcoding resolves the taxonomy of Western Malagasy ''Liotrigona'' Moure, 1961 | url = http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx][http://www.tb1.ethz.ch/PublicationsEO/PDFpapers/Koch_AFRICAN_INVERTEBRATES_2010_51_413-421.pdf | format = PDF | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 51 | issue = 2 | pages = 413–421 | doi = 10.5733/afin.051.0210 | date = | access-date=27. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110912162337/http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx | archive-date=12. 9. 2011 | url-status = dead }}</ref> Primjena DNK kodiranja za ove potrebe je predmet rasprava.<ref name="seberg2009" >{{Cite journal | journal = PLoS ONE | year = 2009 | volume = 4 | issue = 2 | pages = e4598 | title = How Many Loci Does it Take to DNA Barcode a Crocus? | author = Seberg O, Petersen G. | pmid = 19240801 | pmc = 2643479 | doi = 10.1371/journal.pone.0004598 | editor1-last = Stout | editor1-first = Jane Catherine }} {{open access}}</ref> ==Pregled== Najčešće korištena barkod regija kod životinja je segment veličine oko 600 baznih parova u [[Mitohondrija|mitohondrijskom]] [[gen]]u [[citohrom c]] oksidaze ([[citohrom c oksidaza I]]: COI). Primjena ove metode uključuje, naprimjer, prepoznavanje biljnih ostataka čak i kada [[cvijet]] ili [[plod]] nisu dostupni, identifikaciju [[Larva|larvi]] insekata (koji često imaju manje poznatih dijagnostičkih karakteristika od odraslih)<ref>{{Cite journal|last=Kalamujić Stroil|first=Belma|last2=Lasić|first2=Lejla|last3=Hanjalić|first3=Jasna|last4=Mačar|first4=Sonja|last5=Vesnić|first5=Adi|date=25. 12. 2018|title=The first DNA barcode record for Rhyacophila bosnica Schmid, 1970 and pairing of adult and larval life stages|url=http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|journal=Genetics & Applications|volume=2|issue=2|pages=20|doi=10.31383/ga.vol2iss2pp20-27|issn=2566-431X|access-date=10. 4. 2019|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328173649/http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|url-status=dead}}</ref>, identifikaciju ishrane životinja, na osnovu sadržaja stomaka ili [[izmet]]a<ref name="kress2008">{{Cite journal | author = Kress WJ, Erickson DL | year = 2008 | journal = PNAS | title = DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2761–2762 | pmc = 2268532 | doi = 10.1073/pnas.0800476105 | pmid = 18287050 }}</ref> i obezbjeđuje veliku varijaciju između vrsta, a ipak relativno mali broj varijacija u okviru datih vrsta.<ref>{{Cite journal | journal = Proc Natl Acad Sci USA | date = 26. 2. 2008 | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2923–2928 | doi = 10.1073/pnas.0709936105 | pmc = 2268561 | title = DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots | author = Renaud Lahaye | pmid = 18258745 | display-authors = 1 | last2 = Van Der Bank | first2 = M. | last3 = Bogarin | first3 = D. | last4 = Warner | first4 = J. | last5 = Pupulin | first5 = F. | last6 = Gigot | first6 = G. | last7 = Maurin | first7 = O. | last8 = Duthoit | first8 = S. | last9 = Barraclough | first9 = T. G. }}</ref> Primjenjuje se i u identifikaciji komercijalnih proizvoda kao naprimjer, biljni dodaci, drvo ili koža i drugi dijelovi [[životinja]]. == Izbor lokusa == Poželjno mjesto za DNK barkodiranje treba biti standardizirano (tako da se mogu razviti velike baze podataka za date lokuse), prisutno u većini [[takson]]a od interesa i moguće za sekvenciranje bez specifičnih [[PCR]] [[prajmer]]a, a dovoljno kratko da se lahko sekvencira sa sadašnjom tehnologijom.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Iako je predloženo nekoliko lokusa, zajednički skup standardiziranih regija su odabrali nadležni odbori: * Za [[životinje]] i mnoge druge [[Eukarioti|eukariote]] – mitohondrijski COI gen; * Za biljke, spajanje na [[RuBisCO velika podjedinica]] i [[maturaza K]] (matK) [[hloroplast]]nog [[gen]]a.<ref name="janzen2009">{{Cite journal | title = A DNA barcode for land plants | author = CBOL Plant Working Group | journal = PNAS | date = 4. 8. 2009 | volume = 106 | issue = 31 | doi = 10.1073/pnas.0905845106 | pmc = 2722355 | pages = 12794–12797 | pmid = 19666622 }}</ref> Ove omogućavaju slabu rezoluciju kod kopnenih biljaka,<ref name=Dong>{{citation |author=Dong, W.; Xu, C.; Li, C.; Sun, J.; Zuo, Y.; Shi, S.; Cheng, T.; Guo, J.; Zhou, S. |year=2015 |title=ycf1, the most promising plastid DNA barcode of land plants |journal=Scientific Reports |volume=5 |pages=8348 |url=http://dx.doi.org/10.1038/srep08348 |doi=10.1038/srep08348}}</ref><ref name=ChinaBOL/> i upućuju na regije koje bi mogle biti zamjena za ''rbcL'' i ''matK''.<ref name=ChinaBOL>{{citation |author=China Plant, B.O.L.G.; Li, D.-Z.; Gao, L.-M.; Li, H.-T.; Wang, H.; Ge, X.-J.; Liu, J.-Q.; Chen, Z.-D.; Zhou, S.-L.; Chen, S.-L.; Yang, J.-B.; Fu, C.-X.; Zeng, C.-X.; Yan, H.-F.; Zhu, Y.-J.; Sun, Y.-S.; Chen, S.-Y.; Zhao, L.; Wang, K.; Yang, T.; Duan, G.-W. |year=2011 |title=Comparative analysis of a large dataset indicates that internal transcribed spacer (ITS) should be incorporated into the core barcode for seed plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=49 |pages=19641–19646 |url=http://www.jstor.org/stable/23059547 |doi=10.1073/pnas.1104551108}}</ref> * Za [[gljive]] – regija [[unutrašnji transkribirani spejser]] (ITS).<ref name="schoch20012">{{Cite journal | title = Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi | author = Fungal Barcoding Consortium | journal = PNAS | date = 24. 2. 2012 | volume = 109 | issue = 16 | doi = 10.1073/pnas.1117018109| pmc = 3341068 | pages = 6241–6246 | pmid = 22454494 }}</ref> [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] DNK-barkodiranje jeste metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odnosu na vrstu, baš kao što skener supermarketa koristi poznate crne pruge [[Univerzalni kod proizvoda|UPC barkoda]] za identifikaciju artikla na svom skladištu u odnosu na svoju referentnu [[baza podataka|bazu podataka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |title=What is DNA Barcoding? |publisher=iBOL |access-date=2019-03-26 |archive-date=2019-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307131134/http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |url-status=live }}</ref> Ovi "barkodovi" koriste se ponekad u nastojanju da se identifikuju nepoznate vrste ili dijelovi organizma, jednostavno da se katalogizira što više [[takson]]a ili da se uporedi s tradicionalnom taksonomijom u nastojanju da se odrede granice [[vrsta]].<ref>{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-1-61779-591-6 |title=DNA Barcodes: Methods and Protocols |date=2012 |publisher=Humana Press |isbn=978-1-61779-590-9 |editor-last=Kress |editor-first=W. John |series=Methods in Molecular Biology |volume=858 |location=Totowa, NJ |language=en |doi=10.1007/978-1-61779-591-6 |s2cid=3668979 |editor-last2=Erickson |editor-first2=David L. }}</ref> Različite genske regije se koriste za identifikaciju različitih organizamskih grupa, korištenjem barkodiranja. Najčešće korištena barkodna regija za životinje i neke [[protist]]e je dio gena [[Citohrom c|citohrom ''c'' oksidaza I]] (COI, CO1 ili [[Citohrom c oksidaza podjedinica I|COX1]]), koji se nalazi u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Drugi geni pogodni za DNK barkodiranje su [[interni transkribovani razmaknik]] (ITS) [[Ribosomska RNK|rRNL]], koji se često koristi za [[gljive]] i [[RuBisCO]] koji se koristi za [[biljke]].<ref>{{cite journal |last1=Irinyi |first1=L. |last2=Lackner |first2=M. |last3=de Hoog |first3=G. S. |last4=Meyer |first4=W. |date=2015 |title=DNA barcoding of fungi causing infections in humans and animals |journal=Fungal Biology |volume=120 |issue=2 |pages=125–136 | pmid=26781368 | doi=10.1016/j.funbio.2015.04.007}}</ref><ref name=Schoch-eal-2012>{{cite journal|last1=Schoch|first1=Conrad L.|last2=Seifert|first2=Keith A.|last3=Huhndorf|first3=Sabine|last4=Robert|first4=Vincent|last5=Spouge|first5=John L.|last6=Levesque|first6=C. André|last7=Chen|first7=Wen|author8=Fungal Barcoding Consortium|date=2012|title=Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=16|pages=6241–6246|doi=10.1073/pnas.1117018109|issn=0027-8424|pmc=3341068|pmid=22454494|url=https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|doi-access=free|archive-date=2020-07-07|access-date=2020-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200707050303/https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=CBOL Plant Working Group|last2=Hollingsworth|first2=P. M. |last3=Forrest|first3=L. L. |last4=Spouge|first4=J. L. |last5=Hajibabaei |first5=M. |last6=Ratnasingham|first6=S.|last7=van der Bank |first7=M. |last8=Chase|first8=M. W.|last9=Cowan|first9=R. S.|date=2009-08-04|title=A DNA barcode for land plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106|issue=31|pages=12794–12797|doi=10.1073/pnas.0905845106|pmid=19666622|pmc=2722355|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] se detektuju korištenjem različitih genskih regija. Gen [[16S RNK|16S rRNK]] se, naprimjer, široko koristi u identifikaciji [[prokariot]]a, dok se gen [[18S ribosomska RNK|18S rRNAK]] uglavnom koristi za detekciju [[mikrob]]nih [[eukarioti|eukariota]]. Ove genske regije su odabrane jer imaju manje intrspecijskih (unutar vrste) varijacija nego interspecijskih (između vrsta) varijacija, što je poznato kao "barkodirajući gep".<ref>{{Cite journal |last1=Paulay|first1=Gustav |last2=Meyer|first2=Christopher P.|date=2005-11-29|title=DNA Barcoding: Error Rates Based on Comprehensive Sampling|journal=PLOS Biology|volume=3|issue=12|doi=10.1371/journal.pbio.0030422|issn=1545-7885 |pmc=1287506 |pmid=16336051 |doi-access=free }}</ref> Neke primjene DNK barkodiranja uključuju: identifikaciju lišća biljaka, čak i kada cvjetovi ili plodovi nisu dostupni; identifikaciju [[polen]]a prikupljenog na tijelima životinja oprašivača; identifikaciju larvi insekata koje mogu imati manje dijagnostičkih karakteristika od odraslih; ili istraživanje prehrane životinje na osnovu sadržaja njenog želuca, [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[izmet]]a.ref>{{Cite journal|last1=Soininen|first1=Eeva M|last2=Valentini|first2=Alice|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Miquel|first4=Christian|last5=Gielly|first5=Ludovic|last6=Brochmann|first6=Christian|last7=Brysting|first7=Anne K|last8=Sønstebø|first8=Jørn H|last9=Ims|first9=Rolf A|date=2009|title=Analysing diet of small herbivores: the efficiency of DNA barcoding coupled with high-throughput pyrosequencing for deciphering the composition of complex plant mixtures|journal=Frontiers in Zoology|volume=6|issue=1|page=16|doi=10.1186/1742-9994-6-16|issn=1742-9994|pmc=2736939|pmid=19695081 |doi-access=free }}</ref> Kada se barkodiranje koristi za identifikaciju organizama iz uzorka koji sadrži DNK iz više organizama, koristi se termin '''DNK metabarkodiranje''',<ref>{{Cite journal|last1=Creer|first1=Simon|last2=Deiner|first2=Kristy|last3=Frey|first3=Serit|last4=Porazinska|first4=Dorota|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Thomas|first6=W. Kelley|last7=Potter|first7=Caitlin|last8=Bik|first8=Holly M.|date=2016|editor-last=Freckleton|editor-first=Robert|title=The ecologist's field guide to sequence-based identification of biodiversity|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=7|issue=9|pages=1008–1018|doi=10.1111/2041-210X.12574|bibcode=2016MEcEv...7.1008C|s2cid=87512991|url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|archive-date=2020-06-21|access-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621161238/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|pages=63–99|journal=Advances in Ecological Research|volume=58|doi=10.1016/bs.aecr.2018.01.001|date=January 2018|hdl=1822/72852 |title=Why We Need Sustainable Networks Bridging Countries, Disciplines, Cultures and Generations for Aquatic Biomonitoring 2.0: A Perspective Derived from the DNAqua-Net COST Action |last1=Leese |first1=Florian |last2=Bouchez |first2=Agnès |last3=Abarenkov |first3=Kessy |last4=Altermatt |first4=Florian |last5=Borja |first5=Ángel |last6=Bruce |first6=Kat |last7=Ekrem |first7=Torbjørn |last8=Čiampor |first8=Fedor |last9=Čiamporová-Zaťovičová |first9=Zuzana |last10=Costa |first10=Filipe O. |last11=Duarte |first11=Sofia |last12=Elbrecht |first12=Vasco |last13=Fontaneto |first13=Diego |last14=Franc |first14=Alain |last15=Geiger |first15=Matthias F. |last16=Hering |first16=Daniel |last17=Kahlert |first17=Maria |last18=Kalamujić Stroil |first18=Belma |last19=Kelly |first19=Martyn |last20=Keskin |first20=Emre |last21=Liska |first21=Igor |last22=Mergen |first22=Patricia |last23=Meissner |first23=Kristian |last24=Pawlowski |first24=Jan |last25=Penev |first25=Lyubomir |last26=Reyjol |first26=Yorick |last27=Rotter |first27=Ana |last28=Steinke |first28=Dirk |last29=Van Der Wal |first29=Bas |last30=Vitecek |first30=Simon |bibcode=2018AdER...58...63L |isbn=978-0-12-813949-3 |display-authors=1 |hdl-access=free }}</ref> e.g. [[Algae DNA barcoding|DNA metabarcoding of diatom communities]] in rivers and streams, which is used to assess water quality.<ref>{{Cite journal|last1 =Vasselon|first1 =Valentin|last2 =Rimet|first2 =Frédéric|last3 =Tapolczai|first3 =Kálmán|last4=Bouchez|first4 =Agnès|date =2017|title =Assessing ecological status with diatoms DNA metabarcoding: Scaling-up on a WFD monitoring network (Mayotte island, France)|journal=Ecological Indicators|volume=82|pages=1–12|doi=10.1016/j.ecolind.2017.06.024|bibcode =2017EcInd..82....1V|issn=1470-160X}}</ref> == Pozadina == Tehnike DNK barkodiranja razvijene su iz ranog rada na sekvenciranju DNK na mikrobnim zajednicama korištenjem 5S [[Ribosomska RNK|rRNK]] gena.<ref>{{Cite journal |last1=Woese |first1=Carl R. |last2=Kandler |first2=Otto |last3=Wheelis |first3=Mark L. |date=1990 |title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=12 |pages=4576–4579 |url=https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |oclc=678728346 |doi=10.1073/pnas.87.12.4576 |pmid=2112744 |pmc=54159 |bibcode=1990PNAS...87.4576W |doi-access=free |archive-date=2020-04-06 |access-date=2020-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406094307/https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |url-status=live }}</ref> U 2003., specifične metode i terminologija modernog DNK barkodiranja predložene su kao standardizirana metoda za identifikaciju vrsta, kao i potencijalno dodjeljivanje nepoznatih sekvenci višim [[takson]]ima poput [[red (biologija)|redova]] i [[koljrno (bioloija)|koljena]], u radu [[Paul D.N. Hebert|Paula D.N. Heberta]] i saradnika sa Univerziteta u Guelphu, [[Ontario]], [[Kanada]].<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Cywinska|first2=Alina|last3=Ball|first3=Shelley L.|last4=deWaard|first4=Jeremy R.|date=2003-02-07|title=Biological identifications through DNA barcodes|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=1512|pages=313–321|doi=10.1098/rspb.2002.2218|issn=1471-2954|pmc=1691236|pmid=12614582}}</ref> Hebert i njegove kolege demonstrirali su korisnost gena za citokrom ''c'' oksidaze I (COI), koji su prvi koristili Folmer i saradnici 1994. godine, koristeći svoje objavljene [[Prajmer|DNK-prajmere]] kao alat za [[filogeneza|filogenetske]] analize na nivou [[vrsta]],<ref name=":11"/> kao pogodan alat za razlikovanje između [[metazoa|metazojskih]] [[beskičmenjak]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Folmer|first1=O.|last2=Black|first2=M.|last3=Hoeh|first3=W.|last4=Lutz|first4=R.|last5=Vrijenhoek|first5=R.|date=October 1994|title=DNA primers for amplification of mitochondrial cytochrome c oxidase subunit I from diverse metazoan invertebrates|journal=Molecular Marine Biology and Biotechnology|volume=3|issue=5|pages=294–299|issn=1053-6426|pmid=7881515}}</ref> "Folmerova regija" gena COI koristi se obično za razlikovanje između taksona na osnovu njihovih obrazaca varijacija na nivou DNK. Relativna lakoća pronalaženja sekvence i varijabilnost pomiješana s očuvanjem između vrsta, neke su od prednosti COI. Nazivajući profile "barkodovima", Hebert i saradnici su zamislili razvoj COI baze podataka, koja bi mogla poslužiti kao osnova za "globalni sistem bioidentifikacije". == Metode == === Uzorkovanje i konzerviranje === Barkodiranje može se izvršiti iz tkiva iz ciljanog [[uzorak|uzorka]], iz mješavine [[organizam]]a (uzorak u rasutom stanju) ili iz DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo). Metode uzorkovanja, očuvanja ili analize razlikuju se između tih različitih vrsta uzoraka. ;Uzorci tkiva Za barkodiranje uzorka tkiva iz ciljanog uzorka vjerovatno će biti dovoljan mali komad [[koža|kože]], [[krljušt]], [[noga]] ili antena (ovisno o veličini uzorka). Da bi se izbjegla kontaminacija, potrebno je sterilizirati korištene alate između uzoraka. Preporučuje se prikupljanje dva uzorka iz jednog izvora, jedan za arhiviranje, a jedan za proces barkodiranja. Očuvanje uzorka je ključno za prevazilaženje problema degradacije DNK. :Uzorci u rasutom stanju [[Uzorak]] u rasutom stanju je vrsta uzorka iz okoliša koji sadrži nekoliko organizama iz [[taksonomija|taksonomske grupe]] koja se proučava. Razlika između uzoraka u rasutom stanju (u smislu koji se ovdje koristi) i drugih uzoraka iz okoliša je u tome što [[uzorak]] u rasutom stanju obično pruža veliku količinu DNK dobrog kvaliteta. Primjeri uzoraka u rasutom stanju uključuju uzorke vodenih [[beskičmenjaci|makroinvertebrata]] prikupljene kick-net mrežom ili uzorke insekata prikupljene Malaiseovom klopkom. Filtrirani ili po veličini frakcionisani uzorci vode koji sadrže cijele organizme, poput jednoćelijskih [[eukariot]]a također se ponekad definiraju kao uzorci u rasutom stanju. Takvi uzorci mogu se prikupiti istim tehnikama koje se koriste za dobijanje tradicionalnih uzoraka za identifikaciju na osnovu morfologije. ;eDNK uzorci Metoda [[DNK iz okoliša]] (eDNK) je neinvazivan pristup za detekciju i identifikaciju vrsta iz ćelijskih ostataka ili vanćelijske DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo) putem barkodiranja ili metabarkodiranja. Pristup se zasniva na činjenici da svaki živi organizam ostavlja DNK u okolini, a ova DNK iz okoline može se detektovati čak i kod organizama koji su u vrlo maloj abundanciji. Stoga je za terensko uzorkovanje najvažniji dio korištenje materijala i alata bez [[DNK]]] na svakom mjestu uzorkovanja ili uzorku kako bi se izbjegla kontaminacija, ako je vjerovatno da će DNK ciljnog organizma (organizama) biti prisutan u malim količinama. S druge strane, uzorak eDNK uvijek uključuje DNK cijelih ćelija, živih [[mikroorganizam]]a, koji su često prisutni u velikim količinama. Stoga se uzorci mikroorganizama uzeti u prirodnom okruženju nazivaju i uzorcima eDNK, ali kontaminacija je u ovom kontekstu manje problematična zbog velike količine ciljnih organizama. Metode eDNK mogu se koristiti s većinom vrsta uzoraka, poput vode, [[tlo|tla]], [[izmet]]]a, sadržaja [[želudac|želuca]] ili [[krv]]i.<ref>{{Citation|last1=Jelger Herder|title=Environmental DNA - a review of the possible applications for the detection of (invasive) species.}} </ref> === Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK === {{Glavni| Ekstrakcija DNK}} DNK barkodiranje zahtijeva da se DNK iz uzorka ekstrahuje. Postoji nekoliko različitih metoda [[ekstrakcija DNK]], a faktori poput troškova, vremena, vrste uzorka i prinosa utiču na odabir optimalne metode. Kada se DNK iz uzoraka organizma ili eDNK amplificira pomoću [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR), na reakciju mogu negativno uticati molekule inhibitora sadržane u uzorku.ref name=":8">{{Cite journal|last1=Schrader|first1=C Then it can be this way because of DNA.|last2=Schielke|first2=A.|last3=Ellerbroek|first3=L.|last4=Johne|first4=R.|date=2012|title=PCR inhibitors – occurrence, properties and removal|journal=Journal of Applied Microbiology|volume=113|issue=5|pages=1014–1026|doi=10.1111/j.1365-2672.2012.05384.x|pmid=22747964|s2cid=30892831|issn=1365-2672|doi-access=free}}</ref> Removal of these inhibitors is crucial to ensure that high quality DNA is available for subsequent analyzing. [[Amplifikacija gena|Amplifikacija]] ekstrahirane DNK je neophodan korak u DNK barkodiranju. Tipično, samo mali fragment ukupnog DNK materijala se [[Sekvenciranje|sekvencira]] (obično 400–800 [[bazni par|baznih parova]]) da bi se dobio DNK barkod i amplifikacija je shodno tome ograničena na fragment korištenjem para [[prajmer]]a.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Savolainen|first1=Vincent|last2=Cowan|first2=Robyn S|last3=Vogler|first3=Alfried P|last4=Roderick|first4=George K|last5=Lane|first5=Richard|date=2005-10-29|title=Towards writing the encyclopaedia of life: an introduction to DNA barcoding|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=360|issue=1462|pages=1805–1811|doi=10.1098/rstb.2005.1730|pmid=16214739|pmc=1609222|issn=0962-8436}}</ref> Amplifikacija eDNK materijala obično je usmjerena na manje veličine fragmenata (<200 baznih parova) jer je eDNK vjerovatnije fragmentirana od DNK materijala iz drugih izvora. Međutim, neke studije tvrde da ne postoji veza između veličine amplikona i stope detekcije eDNK.<ref>{{Cite journal|last=Piggott|first=Maxine P.|date=2016|title=Evaluating the effects of laboratory protocols on eDNA detection probability for an endangered freshwater fish|journal=Ecology and Evolution|volume=6|issue=9|pages=2739–2750|doi=10.1002/ece3.2083|issn=2045-7758|pmc=4798829|pmid=27066248|bibcode=2016EcoEv...6.2739P }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Ma|first1=Hongjuan|last2=Stewart|first2=Kathryn|last3=Lougheed|first3=Stephen|last4=Zheng|first4=Jinsong|last5=Wang|first5=Yuxiang|last6=Zhao|first6=Jianfu|date=2016|title=Characterization, optimization, and validation of environmental DNA (eDNA) markers to detect an endangered aquatic mammal|journal=Conservation Genetics Resources|volume=8|issue=4|pages=561–568|doi=10.1007/s12686-016-0597-9|bibcode=2016ConGR...8..561M |s2cid=1613649|issn=1877-7252}}</ref> [[Slika:HiSeq sequencers at SciLifeLab in Uppsala.jpg|thumb| HiSeq sekvenceri u SciLIfeLabu u Uppsali, [[Švedska]]. Fotografija je snimljena tokom ekskurzije na SLU kurs PNS0169 u martu 2019. godine.]] Kada je marker regije DNK barkoda amplifikovan, sljedeći korak je sekvenciranje marker regije korištenjem metoda [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=D'Amore|first1=Rosalinda|last2=Ijaz|first2=Umer Zeeshan|last3=Schirmer|first3=Melanie|last4=Kenny|first4=John G.|last5=Gregory|first5=Richard|last6=Darby|first6=Alistair C.|last7=Shakya|first7=Migun|last8=Podar|first8=Mircea|last9=Quince|first9=Christopher|date=2016-01-14|title=A comprehensive benchmarking study of protocols and sequencing platforms for 16S rRNA community profiling|journal=BMC Genomics|volume=17|issue=1|page=55|doi=10.1186/s12864-015-2194-9|issn=1471-2164|pmc=4712552|pmid=26763898 |doi-access=free |bibcode=2016BMCG...17...55D }}</ref> Dostupne su mnoge različite platforme za sekvenciranje, a tehnički razvoj se brzo odvija. === Selekcija markera === [[Slika:16S region variability.jpg|thumb|600x600px| Shematski prikaz [[prajmer]]a i ciljne regije, demonstriran na 16S [[rRNK]] genu u ''Pseudomonas''. Kao prajmeri se obično biraju kratke konzervirane sekvence s niskom varijabilnosti, koje tako mogu amplificirati većinu ili sve vrste u odabranoj ciljnoj grupi. Prajmeri se koriste za amplifikaciju visoko varijabilne ciljne regije između dva prajmera, koja se zatim koristi za razlikovanje vrsta. ''Modificirano iz »Varijabilni broj kopija, intragenomske heterogenosti i lateralni transferi 16S rRNK gena u Pseudomonas« od Bodilis, Josselin; Nsigue-Meilo, Sandrine; Besaury, Ludovic; Quillet, Laurent, korišteno pod CC BY, dostupno na:<nowiki>https://www.researchgate.net/figure/Hypervariable-regions-within-the-16S-rRNA-gene-in-Pseudomonas-The-plotted-line-reflects_fig2_224832532</nowiki>.'']] Markeri koji se koriste za [[DNK]] barkodiranje nazivaju se barkodovi. Da bi se uspješno okarakterizirale vrste na osnovu DNK barkodova, ključan je odabir informativnih DNK regija. Dobar DNK barkod treba imati nisku intraspecifičnu i visoku interspecifičnu [[Genetička varijabilnost|varijabilnost]]<ref name=":11" /> i posjedovati [[Konzervirana sekvenca|konzervirana]] bočna mjesta za razvoj univerzalne [[PCR|Lančana polimerazne reakcije]] (PCR) [[Prajmer|prajmera]] za široku [[Taksonomija|taksonomsku]] primjenu. Cilj je dizajnirati prajmere koji će detektovati i razlikovati većinu ili sve vrste u proučavanoj grupi organizama (visoka taksonomska rezolucija). Dužina sekvence barkoda treba biti dovoljno kratka da se može koristiti sa trenutnim izvorom uzorkovanja, metodama [[ekstrakcija DNK]], [[amplifikacija lančane polimerazne reakcije| amplifikacije lančane polimerazne reakcije]] i [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. J.|last2=Erickson|first2=D. L.|date=2008-02-26|title=DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2761–2762|doi=10.1073/pnas.0800476105|issn=0027-8424|pmc=2268532|pmid=18287050|bibcode=2008PNAS..105.2761K|doi-access=free}}</ref> Bilo bi efikasnije koristiti jednu sekvencu [[gen]]a za sve taksonomske grupe, od [[virus]]a do [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Međutim, takva genska regija još nije pronađena, pa se za različite grupe organizama ili ovisno o pitanju istraživanja koriste različiti barkodovi. Za životinje, najčešće korišteni barkod je [[Mitohondrija|mitohondrijaki]] lokus [[podjedinica I citohrom c oksidaze|citohrom C oksidaze I]] (''COI'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D.N.|last2=Ratnasingham|first2=Sujeevan|last3=de Waard|first3=Jeremy R.|date=2003-08-07|title=Barcoding animal life: cytochrome c oxidase subunit 1 divergences among closely related species|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=suppl_1|pages=S96-9|doi=10.1098/rsbl.2003.0025|issn=1471-2954|pmc=1698023|pmid=12952648}}</ref> Drugi mitohondrijski geni, kao što su [[Citohrom b|Cytb]], [[12S ribosomska RNK|12S]] ili [[MT-RNR2|16S]] također se koriste. [[Mitohondrijska DNK|Mitohondrijski geni]] poželjniji su od [[jedarni gen|jedarnih gena]] zbog nedostatka [[intron]]a, njihovog [[Ploidija|haploidnog]] načina nasljeđivanja [[nasljeđivanje|inheritance]] i njihove ograničene [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]].<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|last=Blaxter|first=Mark L.|date=2004-04-29|editor-last=Godfray|editor-first=H. C. J.|editor2-last=Knapp|editor2-first=S.|title=The promise of a DNA taxonomy|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|volume=359|issue=1444|pages=669–679|doi=10.1098/rstb.2003.1447|issn=1471-2970|pmc=1693355|pmid=15253352}}</ref> Štaviše, svaka [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima različite mitohondrije (do nekoliko hiljada) i svaka od njih sadrži nekoliko kružnih molekula DNK. Stoga mitohondrije mogu ponuditi obilan izvor DNK čak i kada je uzorak tkiva ograničen. Međutim, kod biljaka mitohondrijski geni nisu pogodni za DNK barkodiranje, jer pokazuju nisku stopu [[mutacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Fazekas|first1=Aron J.|last2=Burgess|first2=Kevin S.|last3=Kesanakurti|first3=Prasad R.|last4=Graham|first4=Sean W.|last5=Newmaster|first5=Steven G.|last6=Husband|first6=Brian C.|last7=Percy|first7=Diana M.|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Barrett|first9=Spencer C. H.|date=2008-07-30|editor-last=DeSalle|editor-first=Robert|title=Multiple Multilocus DNA Barcodes from the Plastid Genome Discriminate Plant Species Equally Well|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0002802|pmid=18665273|pmc=2475660|issn=1932-6203|bibcode=2008PLoSO...3.2802F|doi-access=free}}</ref> Nekoliko [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] pronađeno je u [[genom]]u hloroplasta, a najperspektivniji je gen za maturazu K (''matK'') sam po sebi ili u kombinaciji s drugim genima. Za identifikaciju vrsta korišteni su i više-[[Lokus (genetika)|lokusnih]] markera poput [[ribosom]]skih internih transkribiranih razmaknika (ITS DNK) zajedno s ''matK'', ''[[RuBisCO|rbcL]]'', ''trnH'' ili drugim genima. Najbolja diskriminacija između biljnih vrsta postignuta je korištenjem dva ili više lokusa za "barkodiranje" [[hloroplast]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. John|last2=Erickson|first2=David L.|date=2007-06-06|editor-last=Shiu|editor-first=Shin-Han|title=A Two-Locus Global DNA Barcode for Land Plants: The Coding rbcL Gene Complements the Non-Coding trnH-psbA Spacer Region|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=6|doi=10.1371/journal.pone.0000508|issn=1932-6203|pmc=1876818|pmid=17551588|bibcode=2007PLoSO...2..508K|doi-access=free}}</ref> Za [[bakterije]], mala podjedinica gena ribosomske RNK ([[16S ribosomska RNK|16S]]) može se koristiti za različite taksone, jer je [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirana]].<ref>{{Cite journal|last1=Janda|first1=J. M.|last2=Abbott|first2=S. L.|date=2007-09-01|title=16S rRNA Gene Sequencing for Bacterial Identification in the Diagnostic Laboratory: Pluses, Perils, and Pitfalls|journal=Journal of Clinical Microbiology|volume=45|issue=9|pages=2761–2764|doi=10.1128/JCM.01228-07|issn=0095-1137|pmc=2045242|pmid=17626177}}</ref> Neke studije ukazuju na ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'',<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. Alex|last2=Bertrand|first2=Claudia|last3=Crosby|first3=Kate|last4=Eveleigh|first4=Eldon S.|last5=Fernandez-Triana|first5=Jose|last6=Fisher|first6=Brian L.|last7=Gibbs|first7=Jason|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Hallwachs|first9=Winnie|date=2012-05-02|editor-last=Badger|editor-first=Jonathan H.|title=''Wolbachia'' and DNA barcoding insects: Patterns, potential, and problems|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0036514|issn=1932-6203|pmc=3342236|pmid=22567162|bibcode=2012PLoSO...736514S|doi-access=free}}</ref> tipa II [[šaperon]]a (''cpn60'')<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Links|first1=Matthew G.|last2=Dumonceaux|first2=Tim J.|last3=Hemmingsen|first3=Sean M.|last4=Hill|first4=Janet E.|date=2012-11-26|editor-last=Neufeld|editor-first=Josh|title=The Chaperonin-60 Universal Target Is a Barcode for Bacteria That Enables De Novo Assembly of Metagenomic Sequence Data|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0049755|issn=1932-6203|pmc=3506640|pmid=23189159|bibcode=2012PLoSO...749755L|doi-access=free}}</ref> ili β podjedinice [[RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]] (''rpoB'')<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Case|first1=R. J.|last2=Boucher|first2=Y.|last3=Dahllof|first3=I.|last4=Holmstrom|first4=C.|last5=Doolittle|first5=W. F.|last6=Kjelleberg|first6=S.|date=2007-01-01|title=Use of 16S rRNA and rpoB Genes as Molecular Markers for Microbial Ecology Studies|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=73|issue=1|pages=278–288|doi=10.1128/AEM.01177-06|issn=0099-2240|pmc=1797146|pmid=17071787|bibcode=2007ApEnM..73..278C }}</ref> također mogu poslužiti kao bakterijski DNK barkodovi. Barkodiranje [[Gljive|fungi]] je izazovnije i može biti potrebno više od jedne kombinacije [[prajmer]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Bellemain|first1=Eva|last2=Carlsen|first2=Tor|last3=Brochmann|first3=Christian|last4=Coissac|first4=Eric|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Kauserud|first6=Håvard|date=2010|title=ITS as an environmental DNA barcode for fungi: an in silico approach reveals potential PCR biases|journal=BMC Microbiology|volume=10|issue=1|page=189|doi=10.1186/1471-2180-10-189|pmid=20618939|pmc=2909996|issn=1471-2180 |doi-access=free }}</ref> Marker ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'' dobro funkcioniše u određenim grupama gljiva,<ref>{{Cite journal|last1=Seifert|first1=K. A.|last2=Samson|first2=R. A.|last3=deWaard|first3=J. R.|last4=Houbraken|first4=J.|last5=Levesque|first5=C. A.|last6=Moncalvo|first6=J.-M.|last7=Louis-Seize|first7=G.|last8=Hebert|first8=P. D. N.|date=2007-03-06|title=Prospects for fungus identification using CO1 DNA barcodes, with ''Penicillium'' as a test case|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=10|pages=3901–3906|doi=10.1073/pnas.0611691104|issn=0027-8424|pmc=1805696|pmid=17360450|doi-access=free}}</ref> ali ne podjednako dobro u drugima.<ref>{{Cite journal|last1=Dentinger|first1=Bryn T. M.|last2=Didukh|first2=Maryna Y.|last3=Moncalvo|first3=Jean-Marc|date=2011-09-22|editor-last=Schierwater|editor-first=Bernd|title=Comparing COI and ITS as DNA Barcode Markers for Mushrooms and Allies (Agaricomycotina)|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=9|doi=10.1371/journal.pone.0025081|issn=1932-6203|pmc=3178597|pmid=21966418|bibcode=2011PLoSO...625081D|doi-access=free}}</ref> Stoga se koriste dodatni markeri, kao što su [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i [[28S ribosomska RNK|velika podjedinica nuklearne ribosomske RNK]] (28S LSU [[rRNK]]).<ref name=":7">{{Cite journal|last1=Khaund|first1=Polashree|last2=Joshi|first2=S.R.|date=October 2014|title=DNA barcoding of wild edible mushrooms consumed by the ethnic tribes of India|journal=Gene|volume=550|issue=1|pages=123–130|doi=10.1016/j.gene.2014.08.027|pmid=25130907}}</ref> Unutar grupe [[protista]], predloženi su različiti barkodovi, kao što su D1–D2 ili D2–D3 regije [[28S ribosomska RNK|28S rDNK]], V4 podregija gena [[18S ribosomska RNK|18S rRNK]], [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]''. Pored toga, neki specifični barkodovi mogu se koristiti za [[Fotosinteza|fotosintetski]] protiste, na primjer velika podjedinica gena [[RuBisCO|ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza-oksigenaza]] (''rbcL'') i gen [[Hloroplastna DNK|hloroplastna]] [[23S ribosomska RNK|23S rRNK]]. == Referentne biblioteke == Referentne biblioteke se koriste za taksonomsku identifikaciju, koja se naziva i anotacija, sekvenci dobijenih barkodiranjem ili metabarkodiranjem. Ove baze podataka sadrže DNK barkodove dodijeljene prethodno identifikovanim taksonima. Većina referentnih biblioteka ne pokriva sve vrste unutar grupe organizama, a novi unosi se stalno kreiraju. U slučaju makro– i mnogih [[mikroorganizam]]a (kao što su [[alge]]), ove referentne biblioteke zahtijevaju detaljnu dokumentaciju (mjesto i datum uzorkovanja, osoba koja ga je prikupila, slika itd.) i autoritativnu [[takson]]omsku identifikaciju uzorka vaučera, kao i dostavljanje sekvenci u određenom formatu. Međutim, takvi standardi su ispunjeni samo za mali broj vrsta. Proces također zahtijeva pohranjivanje vaučera u muzejskim zbirkama, herbarijima i drugim saradničkim institucijama. I taksonomski sveobuhvatan obuhvat i kvalitet sadržaja važni su za tačnost identifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Weigand|first1=Hannah|last2=Beermann|first2=Arne J.|last3=Čiampor|first3=Fedor|last4=Costa|first4=Filipe O.|last5=Csabai|first5=Zoltán|last6=Duarte|first6=Sofia|last7=Geiger|first7=Matthias F.|last8=Grabowski|first8=Michał|last9=Rimet|first9=Frédéric|title=DNA barcode reference libraries for the monitoring of aquatic biota in Europe: Gap-analysis and recommendations for future work |journal=Science of the Total Environment |date=2019 |volume=678 |pages=499–524|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.04.247 |pmid=31077928 |bibcode=2019ScTEn.678..499W |biorxiv=10.1101/576553}}</ref> U svijetu [[mikrob]]a, ne postoje DNK informacije za većinu imena vrsta, a mnoge DNK sekvence se ne mogu pripisati nijednom [[Binomna nomenklatura|Linneovom binomu]].<ref>Gottschling M, J Chacón, A Žerdoner Čalasan, St Neuhaus, J Kretschmann, H Stibor & U John (2020): ''Phylogenetic placement of environmental sequences using taxonomically reliable databases helps to rigorously assess dinophyte biodiversity in Bavarian lakes (Germany).'' Freshw Biol 65: 193–208. {{doi|10.1111/fwb.13413}}</ref> Postoji nekoliko referentnih baza podataka ovisno o grupi organizama i korištenom [[genetički marker|genetičkom markeru]]. Postoje manje, nacionalne baze podataka (npr. FinBOL) i veliki konzorciji poput Međunarodnog projekta barkodova života (iBOL).<ref>{{Citation|last=Rdmpage|title=International Barcode of Life project (iBOL)|date=2016|url=http://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|publisher=Institute of Biodiversity, Animal Health and Comparative Medicine, College of Medical, Veterinary and Life Sciences, University of Glasgow|doi=10.15468/inygc6|access-date=2019-05-14|type=Data Set|archive-date=2019-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514204951/https://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|url-status=live}}</ref> ===BOLD=== Pokrenut 2007. godine, [[Sistem podataka o barkodovima života]] (BOLD)<ref>{{Cite journal|last1=Ratnasingham|first1=Sujeevan|last2=Hebert|first2=Paul D. N.|date=2007-01-24|title=BARCODING: bold: The Barcode of Life Data System: BARCODING|journal=Molecular Ecology Notes|volume=7|issue=3|pages=355–364|doi=10.1111/j.1471-8286.2007.01678.x|pmc=1890991|pmid=18784790}}</ref> jedna je od najvećih baza podataka, koja sadrži oko 780.000 BIN-ova (brojeva indeksa barkodova) u 2022. godini. To je slobodno dostupno spremište za zapise [[uzorak]]a i sekvenci za studije barkodova, a ujedno je i radni prostor koji pomaže u upravljanju, osiguranju kvaliteta i analizi podataka barkodova. Baza podataka uglavnom sadrži BIN zapise za [[životinje]], na osnovu [[genetički marker|genetičkog markera]] COI. Za identifikaciju biljaka, BOLD prihvata sekvence iz ''matK'' i ''[[rbcL]]''. ===UNITE=== UNITE [[baza podataka]]<ref>{{Cite journal|last1=Nilsson|first1=Rolf Henrik|last2=Larsson|first2=Karl-Henrik|last3=Taylor|first3=Andy F. S.|last4=Bengtsson-Palme|first4=Johan|last5=Jeppesen|first5=Thomas S.|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=Kennedy|first7=Peter|last8=Picard|first8=Kathryn|last9=Glöckner|first9=Frank Oliver|date=2019-01-08|title=The UNITE database for molecular identification of fungi: handling dark taxa and parallel taxonomic classifications|journal=Nucleic Acids Research|volume=47|issue=D1|pages=D259–D264|doi=10.1093/nar/gky1022|issn=0305-1048|pmc=6324048|pmid=30371820}}</ref> pokrenuta je 2003. godine i referentna je baza podataka za molekularnu identifikaciju gljivičnih (a od 2018. i svih [[eukariot]]skih) vrsta s [[genetički marker|genetičkom marker regijom]] internog transkribiranog razmaknika za jedarne ribosome (ITS). Ova baza podataka zasniva se na konceptu [[hipoteza]] o vrstama: birate % na kojem želite raditi, a sekvence se sortiraju u poređenju sa sekvencama dobijenim iz uzoraka vaučera koje su identificirali stručnjaci. ===Diat.barcode=== Diat.barcode je baza podataka za [[dijatomeje]].<ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frederic|last2=Gusev|first2=Evgenuy|last3=Kahlert|first3=Maria|last4=Kelly|first4=Martyn|last5=Kulikovskiy|first5=Maxim|last6=Maltsev|first6=Yevhen|last7=Mann|first7=David|last8=Pfannkuchen|first8=Martin|last9=Trobajo|first9=Rosa|date=2019-02-14|title=Diat.barcode, an open-access barcode library for diatoms|doi=10.15454/TOMBYZ|url=https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|website=data.inrae.fr|type=Data Set|publisher=Portail Data Inra|archive-date=2021-09-26|access-date=2021-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926195703/https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|url-status=live}}</ref> Prvi put je objavljena pod nazivom R-syst::diatom. <ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frédéric|last2=Chaumeil|first2=Philippe|last3=Keck|first3=François|last4=Kermarrec|first4=Lenaïg|last5=Vasselon|first5=Valentin|last6=Kahlert|first6=Maria|last7=Franc|first7=Alain|last8=Bouchez|first8=Agnès|date=2016|title=R-Syst::diatom: an open-access and curated barcode database for diatoms and freshwater monitoring|journal=Database|volume=2016|doi=10.1093/database/baw016|issn=1758-0463|pmc=4795936|pmid=26989149}}</ref> 2016. godine, počevši s podacima iz dva izvora: Thonon kolekcije kultura (TCC) u hidrobiološkoj stanici Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja (INRA) i iz nukleotidne baze NCBI ([[Nacionalni centar za biotehnološke informacije]]). Diat.barcode pruža podatke za dva genetska markera, ''rbcL'' (Ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza/oksigenaza, hloroplastika) i 18S (18S [[ribosomska RNK]], jedarna). [[Baza podataka]] također uključuje dodatne informacije o osobinama [[vrsta]], poput morfoloških karakteristika (biovolumen, dimenzije veličine itd.), životnih oblika (mobilnost, tip kolonije itd.) ili ekoloških karakteristika (osjetljivost na zagađenje itd.). == Bioinformatička analiza == {| class="wikitable floatright" |+PHRED ocjena kvaliteta i pripadajući nivo sigurnosti |10 |90% |- |20 |99% |- |30 |99,9% |- |40 |99,99% |- |50 |99,999% |} Da bi se dobili dobro strukturirani, čisti i interpretabilni podaci, sirovi podaci sekvenciranja moraju se obraditi korištenjem [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize.Datoteka [[FASTQ format|FASTQ]] s podacima sekvenciranja sadrži dvije vrste [[informacija]]: sekvence detektovane u uzorku (datoteka [[FASTA format|FASTA]]) i datoteku kvaliteta s ocjenama kvalitete ([[Phred ocjena kvaliteta|PHRED]] ocjene) povezane sa svakim [[nukleotid]]om svake DNK sekvence. PHRED ocjene pokazuju vjerojatnost s kojom je povezani nukleotid ispravno ocijenjen. Općenito, PHRED ocjena se smanjuje prema kraju svake DNK sekvence. Stoga neki bioinformatički vodovi jednostavno režu kraj sekvenci na definiranom pragu. Neke tehnologije sekvenciranja, poput MiSeq-a, koriste sekvenciranje uparenih krajeva, tokom kojeg se sekvenciranje izvodi iz oba smjera, što rezultira boljim kvalitetom. Preklapajuće sekvence se zatim poravnavaju u kontige i spajaju. Obično se nekoliko uzoraka objedinjuje u jednom prolazu, a svaki uzorak karakterizira kratki DNK fragment, oznaka. U koraku demultipleksiranja, sekvence se sortiraju korištenjem ovih oznaka, kako bi se ponovno sastavili odvojeni uzorci. Prije daljnje analize, oznake i drugi adapteri uklanjaju se iz fragmenta DNK barkod sekvence. Tokom skraćivanja, uklanjaju se sekvence lošeg kvaliteta (niski PHRED rezultati) ili sekvence koje su mnogo kraće ili duže od ciljanog DNK barkoda. Sljedeći korak dereplikacije je proces u kojem se sve sekvence filtrirane po kvalitetu sažimaju u skup jedinstvenih očitavanja (pojedinačne jedinice sekvenci ISU) s informacijama o njihovoj zastupljenosti u uzorcima. Nakon toga, himere (tj. složene sekvence formirane od dijelova miješanog porijekla) detektuju se i uklanjaju. Konačno, sekvence se grupišu u OTU (Operativne taksonomske jedinice), koristeći jednu od mnogih strategija grupiranja. Najčešće korišteni bioinformatički [[softver]] uključuje Mothur,<ref>{{Cite journal|title=Introducing mothur: open-source, platform-independent, community-supported software for describing and comparing microbial communities|author1=Schloss, Patrick D. |author2=Westcott, Sarah L. |author3=Ryabin, Thomas |author4=Hall, Justine R. |author5=Hartmann, Martin |author6=Hollister, Emily B. |author7=Lesniewski, Ryan A. |author8=Oakley, Brian B. |author9=Parks, Donovan H. |author10=Robinson, Courtney J. |author11=Sahl, Jason W. |author12=Stres, Blaž. |author13=Thallinger, Gerhard G. |author14=Horn, David J. |author15=van. Weber, Caroly F.|journal=Applied and Environmental Microbiology |year=2009 |volume=75 |issue=23 |pages=7537–41 |doi=10.1128/AEM.01541-09 |pmid=19801464 |pmc=2786419 |bibcode=2009ApEnM..75.7537S |oclc=780918718}}</ref> Uparse,<ref>{{Cite journal|last=Edgar|first=Robert C|date=2013-08-18|title=UPARSE: highly accurate OTU sequences from microbial amplicon reads|journal=Nature Methods|volume=10|issue=10|pages=996–998|doi=10.1038/nmeth.2604|pmid=23955772|bibcode=2013NaMet..10..996E |s2cid=7181682|issn=1548-7091}}</ref> Qiime,<ref>{{Cite journal|last1=Caporaso|first1=J Gregory|last2=Kuczynski|first2=Justin|last3=Stombaugh|first3=Jesse|last4=Bittinger|first4=Kyle|last5=Bushman|first5=Frederic D|last6=Costello|first6=Elizabeth K|last7=Fierer|first7=Noah|last8=Peña|first8=Antonio Gonzalez|last9=Goodrich|first9=Julia K|date=May 2010|title=QIIME allows analysis of high-throughput community sequencing data|journal=Nature Methods|volume=7|issue=5|pages=335–336|doi=10.1038/nmeth.f.303|issn=1548-7091|pmc=3156573|pmid=20383131 |bibcode=2010NaMet...7..335C }}</ref> Galaxy,<ref>{{Cite journal|last1=Afgan|first1=Enis|last2=Baker|first2=Dannon|last3=Batut|first3=Bérénice|last4=van den Beek|first4=Marius|last5=Bouvier|first5=Dave|last6=Čech|first6=Martin|last7=Chilton|first7=John|last8=Clements|first8=Dave|last9=Coraor|first9=Nate|date=2018-07-02|title=The Galaxy platform for accessible, reproducible and collaborative biomedical analyses: 2018 update|journal=Nucleic Acids Research|volume=46|issue=W1|pages=W537–W544|doi=10.1093/nar/gky379|issn=0305-1048|pmc=6030816|pmid=29790989}}</ref> Obitools,<ref>{{Cite journal|last1=Boyer|first1=Frédéric|last2=Mercier|first2=Céline|last3=Bonin|first3=Aurélie|last4=Le Bras|first4=Yvan|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Coissac|first6=Eric|date=2015-05-26|title=obitools: aunix-inspired software package for DNA metabarcoding|journal=Molecular Ecology Resources|volume=16|issue=1|pages=176–182|doi=10.1111/1755-0998.12428|pmid=25959493|s2cid=39412858|issn=1755-098X}}</ref> JAMP,<ref>{{Citation|last=Elbrecht|first=Vasco|title=GitHub - VascoElbrecht/JAMP: JAMP: Just Another Metabarcoding Pipeline.|date=2019-04-30|url=https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|access-date=2019-05-14|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402121915/https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|url-status=live}}</ref> Barque,<ref>{{Citation|last=Normandeau|first=Eric|title=GitHub - enormandeau/barque: Barque: Environmental DNA metabarcoding analysis.|date=2020-01-21|url=https://github.com/enormandeau/barque|access-date=2020-01-21}}</ref> and DADA2.<ref>{{Cite journal|last1=Callahan|first1=Benjamin J|last2=McMurdie|first2=Paul J|last3=Rosen|first3=Michael J|last4=Han|first4=Andrew W|last5=Johnson|first5=Amy Jo A|last6=Holmes|first6=Susan P|date=July 2016|title=DADA2: High-resolution sample inference from Illumina amplicon data|journal=Nature Methods|volume=13|issue=7|pages=581–583|doi=10.1038/nmeth.3869|issn=1548-7091|pmc=4927377|pmid=27214047 |bibcode=2016NaMet..13..581C }}</ref> Poređenje obilja očitavanja, tj. sekvenci, između različitih uzoraka i dalje predstavlja izazov jer i ukupan broj očitavanja u uzorku, kao i relativna količina očitavanja za vrstu, mogu varirati između uzoraka, metoda ili drugih varijabli. Radi poređenja, broj očitavanja svakog uzorka može se smanjiti na minimalni broj očitavanja uzoraka koji se porede – proces koji se naziva razrjeđivanje. Drugi način je korištenje relativne obilja očitavanja.<ref>{{Cite journal|title=Waste Not, Want Not: Why Rarefying Microbiome Data is Inadmissible|journal=PLOS Computational Biology|volume=10|issue=4|doi=10.1371/journal.pcbi.1003531|pmid=24699258|pmc=3974642|year=2014|last1=McMurdie|first1=Paul J.|last2=Holmes|first2=Susan|bibcode=2014PLSCB..10E3531M|arxiv=1310.0424 |doi-access=free }}</ref> === Identifikacija vrsta i taksonomsko dodjeljivanje === Taksonomsko dodjeljivanje OTU-a vrstama postiže se usklađivanjem sekvenci s referentnim bibliotekama. [[BLAST|Osnovno lokalno pretraga poravnanja (BLAST)]] se obično koristi za identifikaciju područja sličnosti između sekvenci poređenjem očitanih sekvenci iz uzorka sa sekvencama u referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last1=Valiente|first1=Gabriel|last2=Jansson|first2=Jesper|last3=Clemente|first3=Jose Carlos|last4=Alonso-Alemany|first4=Daniel|date=2011-10-10|title=Taxonomic Assignment in Metagenomics with TANGO|journal=EMBnet.journal|volume=17|issue=2|pages=16–20|doi=10.14806/ej.17.2.237|issn=2226-6089|doi-access=free|hdl=2117/16286|hdl-access=free}}</ref> Ako [[baza podataka]] vrati tačno podudaranje za sekvencu od interesa, onda se ona može identificirati do nivoa vrste. Vrlo slična podudaranja mogu se tretirati kao ista vrsta, ovisno o konvencijama svake taksonomske grupe. Ako nema dovoljno sličnih podudaranja, identifikacija na višem taksonomskom nivou, kao što je [[porodica (biologija)|porodica]] ili [[razred (biologija)|razreda]], može biti moguća razmatranjem vraćenih podudaranja kao taksonomskih "sidrišta". Sekvenca se može dodijeliti određenoj [[operativnoj taksonomskoj jedinici]] (OTU) koja, ako se kombinira s drugim taksonomskim metodama, može se koristiti za opisivanje novog taksona i postati novi unos u bazi podataka. Izgradnja [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] sekvence uzorka i podudaranih sekvenci često pomaže u kontekstualizaciji podudaranja.<ref>{{cite journal |last1=Talavera |first1=Gerard |last2=Lukhtanov |first2=Vladimir |last3=Pierce |first3=Naomi E |last4=Vila |first4=Roger |title=DNA Barcodes Combined with Multilocus Data of Representative Taxa Can Generate Reliable Higher-Level Phylogenies |journal=Systematic Biology |date=10 February 2022 |volume=71 |issue=2 |pages=382–395 |doi=10.1093/sysbio/syab038 |pmid=34022059 |pmc=8830075 }}</ref> U nekim grupama [[organizam]]a, kao što su [[bakterije]], taksonomsko dodjeljivanje na nivo vrste često nije moguće, jer su neopisane i nepoznate vrste česte. Pogledajte također [[tamni takson]]. [[BLAST]] jeste naivna metoda pronalaženja sličnih sekvenci. Spora je, ima visoku stopu lažno pozitivnih rezultata, a najbolji pogodak nije nužno filogenetski susjed. Poboljšane metode uključuju [[Naivni Bayesov klasifikator|naivni Bayes]] i [[slučajna šuma]], klasifikatore obučene na bazama podataka marker gena. Prethodno obučeni klasifikatori dostupni su za mnoge vrste barkodova kao što su [[prokariot]]ski 16S, [[člankonožci]] CO1 i gljivični LSU.<ref name=Porter18>{{Cite journal|last1=Porter|first1=Teresita M.|last2=Hajibabaei|first2=Mehrdad|date=2018|title=Scaling up: A guide to high-throughput genomic approaches for biodiversity analysis|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=27|issue=2|pages=313–338|doi=10.1111/mec.14478|pmid=29292539|issn=1365-294X|doi-access=free|bibcode=2018MolEc..27..313P }}</ref> == Aplikacije == Primjene DNK barkodiranja uključuju identifikaciju novih [[vrsta]], procjenu sigurnosti hrane, identifikaciju i procjenu kriptičnih vrsta, otkrivanje stranih vrsta, identifikaciju ugroženih i [[prijeteća vrsta|prijetećih vrsta]],<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Schnell|first1=Ida Bærholm|last2=Thomsen|first2=Philip Francis|last3=Wilkinson|first3=Nicholas|last4=Rasmussen|first4=Morten|last5=Jensen|first5=Lars R.D.|last6=Willerslev|first6=Eske|last7=Bertelsen|first7=Mads F.|last8=Gilbert|first8=M. Thomas P.|date=April 2012|title=Screening mammal biodiversity using DNA from leeches|journal=Current Biology|volume=22|issue=8|pages=R262–R263|doi=10.1016/j.cub.2012.02.058|pmid=22537625|s2cid=18058748|doi-access=free|bibcode=2012CBio...22.R262S }}</ref> povezivanje stadija jaja i larvi sa odraslim vrstama, osiguranje prava intelektualnog vlasništva nad biološkim resursima, oblikovanje globalnih planova upravljanja za strategije očuvanja, razjašnjavanje [[ekološka niša|prehrambenih niša]],<ref>{{Cite book|title=DNA Barcoding in Marine Perspectives: Assessment and Conservation of Biodiversity.|last=Subrata.|first=Trivedi|date=2016|publisher=Springer International Publishing|others=Ansari, Abid Ali., Ghosh, Sankar K., Rehman, Hasibur.|isbn=978-3-319-41840-7|location=Cham|oclc=958384953}}</ref> i forenzičkih nauka.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Dalton |first1=Desiré Lee |last2=de Bruyn |first2=Marli |last3=Thompson |first3=Tia |last4=Kotzé |first4=Antoinette |date=2020-12-01 |title=Assessing the utility of DNA barcoding in wildlife forensic cases involving South African antelope |journal=Forensic Science International: Reports |language=en |volume=2 |doi=10.1016/j.fsir.2020.100071 |s2cid=213926390 |issn=2665-9107|doi-access=free }}</ref> DNK barkod markeri mogu se primijeniti za rješavanje osnovnih pitanja u sistematici, [[ekologija|ekologiji]], [[evolucija|evolucijskoj biologiji]] i [[konzervacijska biologija|konzerviranju]], uključujući okupljanje zajednica, mreže [[biološka interakcija|interakcija vrsta]], taksonomska otkrića i procjenu prioritetnih područja za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. === Identifikacija vrsta === Specifične kratke DNK sekvence ili markeri iz standardizirane [[genom]]ske regije mogu pružiti DNK barkod za identifikaciju vrsta.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Stoeckle|first2=Mark Y.|last3=Zemlak|first3=Tyler S.|last4=Francis|first4=Charles M.|date=October 2004|title=Identification of Birds through DNA Barcodes|journal=PLOS Biology|volume=2|issue=10|doi=10.1371/journal.pbio.0020312|issn=1545-7885|pmc=518999|pmid=15455034 |doi-access=free }}</ref> Molekularne metode posebno su korisne kada tradicionalne metode nisu primjenjive. DNK barkodiranje ima veliku primjenjivost u identifikaciji [[larva|larvi]], za koje je uglavnom dostupno malo dijagnostičkih karaktera, te u povezivanju različitih životnih stadija (npr. larve i odrasle jedinke) kod mnogih životinja.<ref>{{Cite journal|last1=Costa|first1=Filipe O|last2=Carvalho|first2=Gary R|date=December 2007|title=The Barcode of Life Initiative: synopsis and prospective societal impacts of DNA barcoding of Fish|journal=Genomics, Society and Policy|volume=3|issue=2|page=29|doi=10.1186/1746-5354-3-2-29|issn=1746-5354|pmc=5425017 |doi-access=free }}</ref> Identifikacija vrsta navedenih u dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ([[CITES]]) korištenjem tehnika barkodiranja koristi se u praćenju ilegalne trgovine.<ref>{{Cite journal|last1=Lahaye|first1=R.|last2=van der Bank|first2=M.|last3=Bogarin|first3=D.|last4=Warner|first4=J.|last5=Pupulin|first5=F.|last6=Gigot|first6=G.|last7=Maurin|first7=O.|last8=Duthoit|first8=S.|last9=Barraclough|first9=T. G.|date=2008-02-26|title=DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2923–2928|doi=10.1073/pnas.0709936105|issn=0027-8424|pmc=2268561|pmid=18258745|doi-access=free}}</ref> === Detekcija invazivnih vrsta === [[Unesena vrsta|Strane vrste]] mogu se detektovati putem barkodiranja.<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Xu|first1=Song-Zhi|last2=Li|first2=Zhen-Yu|last3=Jin|first3=Xiao-Hua|date=January 2018|title=DNA barcoding of invasive plants in China: A resource for identifying invasive plants|journal=Molecular Ecology Resources|volume=18|issue=1|pages=128–136|doi=10.1111/1755-0998.12715|pmid=28865184|bibcode=2018MolER..18..128X |s2cid=24911390}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Junning|last2=Jiang|first2=Jiamei|last3=Song|first3=Shuli|last4=Tornabene|first4=Luke|last5=Chabarria|first5=Ryan|last6=Naylor|first6=Gavin J. P.|last7=Li|first7=Chenhong|date=December 2017|title=Multilocus DNA barcoding – Species Identification with Multilocus Data|journal=Scientific Reports|volume=7|issue=1|page=16601|doi=10.1038/s41598-017-16920-2|issn=2045-2322|pmc=5709489|pmid=29192249|bibcode=2017NatSR...716601L}}</ref> Barkodiranje može biti pogodno za detekciju vrsta, npr. u graničnoj kontroli, gdje brza i tačna morfološka identifikacija često nije moguća zbog sličnosti između različitih vrsta, nedostatka dovoljnih dijagnostičkih karakteristika i/ili nedostatka taksonomske ekspertize. Barkodiranje i metabarkodiranje se također mogu koristiti za probir invazivnih vrsta u ekosistemima i za razlikovanje invazivne vrste od domaćih, morfološki sličnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Nagoshi|first1=Rodney N.|last2=Brambila|first2=Julieta|last3=Meagher|first3=Robert L.|date=November 2011|title=Use of DNA barcodes to identify invasive armyworm ''Spodoptera'' species in Florida|journal=Journal of Insect Science|volume=11|issue=154|page=154|doi=10.1673/031.011.15401|issn=1536-2442|pmc=3391933|pmid=22239735}}</ref> Visoka efikasnost DNK identifikacije je prikazana u odnosu na tradicionalno praćenje bioloških invazija.<ref>{{Cite journal |last1=Karabanov |first1=D.P. |last2=Bekker |first2=E.I. |last3=Pavlov |first3=D.D. |last4=Borovikova |first4=E.A. |last5=Kodukhova |first5=Y.V. |last6=Kotov |first6=A.A. |date=1 February 2022 |title=New Sets of Primers for DNA Identification of Non-Indigenous Fish Species in the Volga-Kama Basin (European Russia) |journal=[[Water (journal)|Water]] |volume=14 |issue=3 |page=437 |issn=2073-4441 |doi=10.3390/w14030437 |doi-access=free|bibcode=2022Water..14..437K }}</ref> === Razgraničenje kriptičnih vrsta === DNK barkodiranje omogućava identifikaciju i prepoznavanje [[kriptična vrsta|kriptičnih vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Thongtam na Ayudhaya|first1=Pradipunt|last2=Muangmai|first2=Narongrit|last3=Banjongsat|first3=Nuwadee|last4=Singchat|first4=Worapong|last5=Janekitkarn|first5=Sommai|last6=Peyachoknagul|first6=Surin|last7=Srikulnath|first7=Kornsorn|date=June 2017|title=Unveiling cryptic diversity of the anemonefish genera ''Amphiprion'' and ''Premnas'' (Perciformes: Pomacentridae) in Thailand with mitochondrial DNA barcodes|journal=Agriculture and Natural Resources|volume=51|issue=3|pages=198–205|doi=10.1016/j.anres.2017.07.001|doi-access=free}}</ref> Rezultati analiza DNK barkodiranjem, međutim, zavise od izbora analitičkih metoda, tako da proces razgraničavanja kriptičnih vrsta pomoću DNK barkodova može biti subjektivan kao i bilo koji drugi oblik [[Taksonomija|taksonomije]]. Hebert i saradnici (2004) zaključili su da leptir ''Astraptes fulgerator'' u sjeverozapadnoj [[Kostarika|Kostarici]] zapravo sadrži 10 različitih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Hebert|first1=P. D. N.|last2=Penton|first2=E. H.|last3=Burns|first3=J. M.|last4=Janzen|first4=D. H.|last5=Hallwachs|first5=W.|date=2004-10-12|title=Ten species in one: DNA barcoding reveals cryptic species in the neotropical skipper butterfly ''Astraptes fulgerator''|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=101|issue=41|pages=14812–14817|doi=10.1073/pnas.0406166101|issn=0027-8424|pmc=522015|pmid=15465915|bibcode=2004PNAS..10114812H|doi-access=free}}</ref> Međutim, ove rezultate je kasnije osporio Brower (2006), koji je ukazao na brojne ozbiljne nedostatke u analizi i zaključio da originalni podaci mogu podržati samo mogućnost postojanja tri do sedam kriptičnih [[takson]]a, a ne deset kriptičnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last=Brower|first=Andrew V.Z.|date=June 2006|title=Problems with DNA barcodes for species delimitation: 'Ten species' of ''Astraptes fulgerator'' reassessed (Lepidoptera: Hesperiidae)|journal=Systematics and Biodiversity|volume=4|issue=2|pages=127–132|doi=10.1017/S147720000500191X|bibcode=2006SyBio...4..127B |s2cid=54687052|issn=1477-2000}}</ref> Smith et al. (2007) koristili su DNK barkodove citohrom ''c'' oksidaze I za identifikaciju vrsta 20 morfovrsta [[parazitoid]]nih [[muha]] ''Belvosia'' ([[Muha|Diptera]]: ''[[Tachinidae]]'') uzgojenih iz gusjenica ([[Lepidoptera]]) u području Area de Conservación Guanacaste (ACG), sjeverozapadna Kostarika. Ovi autori otkrili su da barkodiranje povećava broj vrsta na 32, otkrivajući da svaka od tri vrste [[parazitoid]]a, koje su se ranije smatrale generalistima, zapravo predstavljaju nizove kriptičnih vrsta koje su visoko specifične za domaćina.<ref>{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. A.|last2=Woodley|first2=N. E.|last3=Janzen|first3=D. H.|last4=Hallwachs|first4=W.|last5=Hebert|first5=P. D. N.[|date=2006-03-07|title=DNA barcodes reveal cryptic host-specificity within the presumed polyphagous members of a genus of parasitoid flies (Diptera: Tachinidae)|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=10|pages=3657–3662|doi=10.1073/pnas.0511318103|issn=0027-8424|pmc=1383497|pmid=16505365|doi-access=free}}</ref> Za 15 morfovrsta mnogočetinaša unutar dubokog antarktičkog [[bentos]]a proučavanih putem DNK barkodiranja, kriptična raznolikost pronađena je u 50% slučajeva. Nadalje, otkriveno je 10 prethodno zanemarenih morfovrsta, što je povećalo ukupno bogatstvo vrsta u uzorku za 233%.<ref>{{Cite journal|last1=Brasier|first1=Madeleine J.|last2=Wiklund|first2=Helena|last3=Neal|first3=Lenka|last4=Jeffreys|first4=Rachel|last5=Linse|first5=Katrin|last6=Ruhl|first6=Henry|last7=Glover|first7=Adrian G.|date=November 2016|title=DNA barcoding uncovers cryptic diversity in 50% of deep-sea Antarctic polychaetes|journal=Royal Society Open Science|volume=3|issue=11|doi=10.1098/rsos.160432|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5180122|pmid=28018624|bibcode=2016RSOS....360432B}}</ref> Slično tome, studija DNK barkodiranja sokotranskih reptila otkrila je neočekivano visoke intraspecifične divergencije u nekoliko taksona i procijenila da bi bogatstvo vrsta moglo biti podcijenjeno za 13,8–54,4%.<ref>{{Cite journal |last1=Vasconcelos |first1=Raquel |last2=Montero-Mendieta |first2=Santiago |last3=Simó-Riudalbas |first3=Marc |last4=Sindaco |first4=Roberto |last5=Santos |first5=Xavier |last6=Fasola |first6=Mauro |last7=Llorente |first7=Gustavo |last8=Razzetti |first8=Edoardo |last9=Carranza |first9=Salvador |date=2016-03-01 |title=Unexpectedly High Levels of Cryptic Diversity Uncovered by a Complete DNA Barcoding of Reptiles of the Socotra Archipelago |journal=PLOS ONE |language=en |volume=11 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pone.0149985 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=4772999 |pmid=26930572 |bibcode=2016PLoSO..1149985V }}</ref> [[Slika:DNA-strekkoding av julemat - DNA barcoding of Christmas food (16008786266).jpg|thumb|327x327px|Barkodiranje je alat za garantovanje kvaliteta hrane. Ovdje se DNK iz tradicionalne norveške božićne hrane ekstrahuje u molekularno-sistematskom laboratoriju Univerzitetskog muzeja NTNU.]] === Analiza ishrane i primjena prehrambene mreže === {{glavni|DNK barkodiranje u procjeni ishrane}} DNK barkodiranje i metabarkodiranje mogu biti korisni u studijama analize ishrane,<ref>{{Cite journal|last1=Pompanon|first1=Francois|last2=Deagle|first2=Bruce E.|last3=Symondson|first3=William O. C.|last4=Brown|first4=David S.|last5=Jarman|first5=Simon N.|last6=Taberlet|first6=Pierre|date=April 2012|title=Who is eating what: diet assessment using next generation sequencing: NGS DIET ANALYSIS|journal=Molecular Ecology|volume=21|issue=8|pages=1931–1950|doi=10.1111/j.1365-294X.2011.05403.x|pmid=22171763|s2cid=10013333|doi-access=free}}</ref> a obično se koristi ako se primjerci [[plijen]]a ne mogu identificirati na osnovu morfoloških karakteristika.<ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Pompanon|first2=François|last3=Taberlet|first3=Pierre|date=February 2009|title=DNA barcoding for ecologists|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=24|issue=2|pages=110–117|doi=10.1016/j.tree.2008.09.011|pmid=19100655|bibcode=2009TEcoE..24..110V }}</ref><ref name=":14">{{Cite journal|last1=Kaunisto|first1=Kari M.|last2=Roslin|first2=Tomas|last3=Sääksjärvi|first3=Ilari E.|last4=Vesterinen|first4=Eero J.|date=October 2017|title=Pellets of proof: First glimpse of the dietary composition of adult odonates as revealed by metabarcoding of feces|journal=Ecology and Evolution|volume=7|issue=20|pages=8588–8598|doi=10.1002/ece3.3404|pmc=5648679|pmid=29075474|bibcode=2017EcoEv...7.8588K }}</ref> Postoji niz pristupa uzorkovanju u analizi ishrane: DNK metabarkodiranje se može provesti na sadržaju [[želudac|želuca]],<ref>{{Cite journal|last1=Harms-Tuohy|first1=Ca|last2=Schizas|first2=Nv|last3=Appeldoorn|first3=Rs|date=2016-10-25|title=Use of DNA metabarcoding for stomach content analysis in the invasive lionfish ''Pterois volitans'' in Puerto Rico|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=558|pages=181–191|doi=10.3354/meps11738|issn=0171-8630|bibcode=2016MEPS..558..181H|doi-access=free}}</ref> [[feces]]u,<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Kowalczyk|first1=Rafał|last2=Taberlet|first2=Pierre|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Valentini|first4=Alice|last5=Miquel|first5=Christian|last6=Kamiński|first6=Tomasz|last7=Wójcik|first7=Jan M.|date=February 2011|title=Influence of management practices on large herbivore diet—Case of European bison in Białowieża Primeval Forest (Poland)|journal=Forest Ecology and Management|volume=261|issue=4|pages=821–828|doi=10.1016/j.foreco.2010.11.026|bibcode=2011ForEM.261..821K }}</ref> [[pljuvačka|pljuvački]]<ref>{{Cite journal|last1=Nichols|first1=Ruth V.|last2=Cromsigt|first2=Joris P. G. M.|last3=Spong|first3=Göran|date=December 2015|title=Using eDNA to experimentally test ungulate browsing preferences|journal=SpringerPlus|volume=4|issue=1|page=489|doi=10.1186/s40064-015-1285-z|issn=2193-1801|pmc=4565800|pmid=26380165 |doi-access=free }}</ref> ili analizu cijelog tijela.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal|last1=Agusti|first1=N.|last2=Shayler|first2=S. P.|last3=Harwood|first3=J. D.|last4=Vaughan|first4=I. P.|last5=Sunderland|first5=K. D.|last6=Symondson|first6=W. O. C.|date=December 2003|title=Collembola as alternative prey sustaining spiders in arable ecosystems: prey detection within predators using molecular markers|journal=Molecular Ecology|volume=12|issue=12|pages=3467–3475|doi=10.1046/j.1365-294X.2003.02014.x|pmid=14629361|s2cid=7985256|issn=0962-1083|doi-access=free|bibcode=2003MolEc..12.3467A }}</ref> U uzorcima fekalija ili jako probavljenom sadržaju želuca, često nije moguće razlikovati [[tkivo]] od pojedinačnih vrsta, te se stoga umjesto toga može primijeniti metabarkodiranje.<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Miquel|first2=Christian|last3=Nawaz|first3=Muhammad Ali|last4=Bellemain|first4=Eva|last5=Coissac|first5=Eric|last6=Pompanon|first6=François|last7=Gielly|first7=Ludovic|last8=Cruaud|first8=Corinne|last9=Nascetti|first9=Giuseppe|date=January 2009|title=New perspectives in diet analysis based on DNA barcoding and parallel pyrosequencing: the trn L approach|journal=Molecular Ecology Resources|volume=9|issue=1|pages=51–60|doi=10.1111/j.1755-0998.2008.02352.x|pmid=21564566|s2cid=5308081|doi-access=free}}</ref> Izmet ili pljuvačka predstavljaju neinvazivne pristupe uzorkovanja, dok analiza cijelog tijela često znači da jedinku prvo treba ubiti. Za manje organizme, sekvenciranje sadržaja želuca se zatim često vrši sekvenciranjem cijele životinje. === Barkodiranje za sigurnost hrane === DNK barkodiranje predstavlja bitan alat za procjenu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Svrha je garantirati sljedivost hrane, smanjiti piratstvo hrane i vrednovati lokalnu i tipičnu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Druga svrha je zaštita javnog zdravlja; naprimjer, metabarkodiranje nudi mogućnost identifikacije kirnji koje uzrokuju trovanje ribom ''Ciguatera'' iz ostataka obroka,<ref>{{Cite journal|last1=Friedman|first1=Melissa|last2=Fernandez|first2=Mercedes|last3=Backer|first3=Lorraine|last4=Dickey|first4=Robert|last5=Bernstein|first5=Jeffrey|last6=Schrank|first6=Kathleen|last7=Kibler|first7=Steven|last8=Stephan|first8=Wendy|last9=Gribble|first9=Matthew|date=2017-03-14|title=An Updated Review of Ciguatera Fish Poisoning: Clinical, Epidemiological, Environmental, and Public Health Management|journal=Marine Drugs|volume=15|issue=3|page=72|doi=10.3390/md15030072|issn=1660-3397|pmc=5367029|pmid=28335428|doi-access=free |bibcode=2017MarDr..15...72F }}</ref> ili za odvajanje [[otrov]]nih [[gljiva]] od jestivih (Ref). === Biomonitoring i ekološka procjena === DNK barkodiranje se može koristiti za procjenu prisustva [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], radi očuvanja (Ref) ili prisustva indikatorskih vrsta koje odražavaju specifične ekološke uslove (Ref), naprimjer, višak hranjivih tvari ili nizak nivo kisika. === Forenzička nauka === DNK barkodiranje se često koristi za identifikaciju vrsta u slučajevima [[forenzika|forenzičke nauke]]. Nepoznati uzorci životinja ili biljaka na mjestima zločina mogu se pronaći, prikupiti i identificirati u nadi da će se povezati s osumnjičenim i dovesti do osuđujuće presude.<ref>{{Cite journal |date=2018-03-04 |title=Illegal product manufacturing and exportation from Pakistan: Revealing the factuality of highly processed wildlife skin samples via DNA mini-barcoding |url=http://resolver.scholarsportal.info/resolve/15257770/v37i0003/179_ipmaefwssvdm.xml |journal=Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume=37 |issue=3 |pages=179–185|doi=10.1080/15257770.2018.1450507 |pmid=29608392 |last1=Khan |first1=F. M. |last2=William |first2=K. |last3=Aruge |first3=S. |last4=Janjua |first4=S. |last5=Shah |first5=S. A. |s2cid=4623232 |url-access=subscription }}</ref> [[Krivolov]], ubijanje ugroženih vrsta i zlostavljanje životinja su primjeri zločina gdje se koristi DNK barkodiranje, budući da se životinjska DNK često pronalazi.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Mwale |first1=Monica |last2=Dalton |first2=Desire L. |last3=Jansen |first3=Raymond |last4=De Bruyn |first4=Marli |last5=Pietersen |first5=Darren |last6=Mokgokong |first6=Prudent S. |last7=Kotzé |first7=Antoinette |date=March 2017 |editor-last=Steinke |editor-first=Dirk |title=Forensic application of DNA barcoding for identification of illegally traded African pangolin scales |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |journal=Genome |language=en |volume=60 |issue=3 |pages=272–284 |doi=10.1139/gen-2016-0144 |pmid=28177847 |hdl=1807/75671 |s2cid=207093202 |issn=0831-2796 |hdl-access=free |archive-date=2019-04-08 |access-date=2023-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408011842/https://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |url-status=live }}</ref> S druge strane, biljna DNK se obično koristi kao [[trag dokaza]] za povezivanje osumnjičenog s mjestom zločina.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Yanlei |last2=Xu |first2=Chao |last3=Dong |first3=Wenpan |last4=Yang |first4=Xueying |last5=Zhou |first5=Shiliang |date=2021-07-01 |title=Determination of a criminal suspect using environmental plant DNA metabarcoding technology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0379073821001481 |journal=Forensic Science International |language=en |volume=324 |doi=10.1016/j.forsciint.2021.110828 |pmid=34000616 |s2cid=234768561 |issn=0379-0738}}</ref> == Potencijali i nedostaci == === Potencijali === Tradicionalne metode bioprocjene su dobro uspostavljene na međunarodnom nivou i dobro služe biomonitoringu, kao na primjer za akvatičnu bioprocjenu u okviru EU direktiva [[Okvirna direktiva o vodama|WFD]] i [[Okvirna direktiva o morskoj strategiji|MSFD]]. Međutim, DNK barkodiranje bi moglo poboljšati tradicionalne metode iz sljedećih razloga; DNK barkodiranje *(1) može povećati taksonomsku rezoluciju i uskladiti identifikaciju taksona koje je teško identificirati ili za koje nedostaju stručnjaci, * (2) može preciznije/preciznije povezati faktore okoliša sa specifičnim taksonima, *(3) može povećati uporedivost među regijama, *(4) omogućava uključivanje ranih životnih faza i fragmentiranih primjeraka, *(5) omogućava razgraničenje [[Složena vrsta|kriptičnih]]/rijetkih vrsta, *(6) omogućava razvoj novih indeksa, npr. rijetke/kriptične vrste koje mogu biti osjetljive/tolerantne na stresore, *(7) povećava broj uzoraka koji se mogu obraditi i smanjuje vrijeme obrade što rezultira povećanim znanjem o ekologiji vrsta, *(8) predstavlja neinvazivan način praćenja korištenjem metoda [[okolinska DNK|eDNL]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Pawlowski|first1=Jan|last2=Kelly-Quinn|first2=Mary|last3=Altermatt|first3=Florian|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=Laure|last5=Beja|first5=Pedro|last6=Boggero|first6=Angela|last7=Borja|first7=Angel|last8=Bouchez|first8=Agnès|last9=Cordier|first9=Tristan|date=2018|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (e)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|pages=1295–1310|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> ==== Trajanje i troškovi ==== DNK barkodiranje je brže od tradicionalnih morfoloških metoda, od obuke do taksonomskog dodjeljivanja. Potrebno je manje vremena za sticanje stručnosti u [[DNK]] metodama nego za sticanje stručnosti u taksonomiji. Osim toga, tijek rada DNK barkodiranja (tj. od uzorka do rezultata) je uglavnom brži od tradicionalnog morfološkog toka rada i omogućava obradu više uzoraka. ==== Taksonomska rezolucija ==== DNK barkodiranje omogućava rezoluciju taksona od viših (npr. [[porodica (biologija)|porodica]]) do nižih (npr. [[vrsta]]) taksonomskih nivoa, koje je inače preteško identificirati korištenjem tradicionalnih morfoloških metoda, kao što je npr. identifikacija putem mikroskopije. Naprimjer, ''[[Chironomidae]]'' (mušica koja ne grize) su široko rasprostranjene i u kopnenim i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Njihovo bogatstvo i brojnost čine ih važnim za ekološke procese i mreže, i jedna su od mnogih grupa [[beskičmenjak]]a koje se koriste u biomonitoringu. Uzorci beskičmenjaka mogu sadržavati čak 100 vrsta hironomida, koji često čine i do 50% uzorka. Uprkos tome, obično se ne identificiraju ispod nivoa porodice zbog taksonomske ekspertize i potrebnog vremena.<ref>{{Cite book|title=The Chironomidae|date=1995|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-4308-3|editor-last=Armitage|editor-first=Patrick D.|location=Dordrecht|doi=10.1007/978-94-011-0715-0|s2cid=46138170|editor-last2=Cranston|editor-first2=Peter S.|editor-last3=Pinder|editor-first3=L. C. V.}}</ref> Ovo može rezultirati grupiranjem različitih vrsta hironomida s različitim ekološkim preferencijama, što rezultira netačnom procjenom kvaliteta vode. DNK barkodiranje pruža mogućnost razlučivanja taksona i direktnog povezivanja efekata stresora sa specifičnim [[takson]]ima, kao što su pojedinačne vrste hironomida. Naprimjer, Beermann i saradnici (2018) koristili su DNK barkodiranje ''Chironomidae'', kako bi istražili njihov odgovor na višestruke stresore; smanjen protok, povećan fini sediment i povećan [[salinitet]].<ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Zizka|first2=Vera M. A.|last3=Elbrecht|first3=Vasco|last4=Baranov|first4=Viktor|last5=Leese|first5=Florian|date=2018-07-24|title=DNA metabarcoding reveals the complex and hidden responses of chironomids to multiple stressors|journal=Environmental Sciences Europe|volume=30|issue=1|page=26|doi=10.1186/s12302-018-0157-x|s2cid=51802465|issn=2190-4715|doi-access=free |bibcode=2018ESEur..30...26B }}</ref> Nakon barkodiranja, utvrđeno je da se uzorak hironomida sastoji od 183 [[Operativna taksonomska jedinica|operativne taksonomske jedinice]] (OTU), tj. barkodova (sekvenci) koji su često ekvivalentni morfološkim vrstama. Ovih 183 OTU-a prikazalo je 15 tipova odgovora umjesto prethodno prijavljenih <ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Elbrecht|first2=Vasco|last3=Karnatz|first3=Svenja|last4=Ma|first4=Li|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Piggott|first6=Jeremy J.|last7=Leese|first7=Florian|date=2018|title=Multiple-stressor effects on stream macroinvertebrate communities: A mesocosm experiment manipulating salinity, fine sediment and flow velocity|journal=Science of the Total Environment|volume=610–611|pages=961–971|doi=10.1016/j.scitotenv.2017.08.084|pmid=28830056|bibcode=2018ScTEn.610..961B}}</ref> dva tipa odgovora zabilježena su kada su svi hironomidi grupirani zajedno u istoj studiji višestrukih stresora. Sličan trend otkriven je u studiji Machera i suradnika (2016.) koja je otkrila kriptičnu raznolikost unutar vrste jednodnevke ''[http://www.terrain.net.nz/friends-of-te-henui-group/invertebrates-freshwater-new-zealand/mayfly-nymph-genus-deleatidium.html Deleatidium sp]'''. Ova studija pronašla je različite obrasce odgovora 12 molekularno različitih OTU-a na stresore, što može promijeniti konsenzus da je ova jednodnevka osjetljiva na zagađenje.<ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan N.|last2=Salis|first2=Romana K.|last3=Blakemore|first3=Katie S.|last4=Tollrian|first4=Ralph|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Leese|first6=Florian|date=2016|title=Multiple-stressor effects on stream invertebrates: DNA barcoding reveals contrasting responses of cryptic mayfly species|journal=Ecological Indicators|volume=61|pages=159–169|doi=10.1016/j.ecolind.2015.08.024|bibcode=2016EcInd..61..159M }}</ref> === Nedostaci === Uprkos prednostima koje nudi DNK barkodiranje, također je sugerirano da se DNK barkodiranje najbolje koristi kao dopuna tradicionalnim morfološkim metodama.<ref name=":0"/> Ova preporuka se zasniva na višestrukim uočenim izazovima. ==== Fizički parametri ==== Nije sasvim jednostavno povezati DNK barkodove s ekološkim preferencijama dotičnog barkodiranog taksona, kao što je potrebno ako se barkodiranje koristi za biomonitoring. Naprimjer, detekcija ciljne DNK u vodenim sistemima ovisi o koncentraciji molekula DNK na lokaciji, na koju pak mogu utjecati mnogi faktori. Prisutnost molekula DNK također ovisi o disperziji na lokaciji, npr. smjeru ili jačini struja. Nije zaista poznato kako se [[DNK]] kreće u [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]], što otežava uzorkovanje. Drugi faktor može biti ponašanje ciljne vrste, npr. [[ribe]] mogu imati sezonske promjene kretanja, rakovi ili dagnje će oslobađati DNK u većim količinama samo u određenim periodima svog života (presvlačenje, mriješćenje). Za DNK u tlu, još manje se zna o distribuciji, količini ili kvaliteti. Glavno ograničenje metode barkodiranja je to što se oslanja na referentne biblioteke barkodova za taksonomsku identifikaciju sekvenci. Taksonomska identifikacija je tačna samo ako je dostupna pouzdana referenca. Međutim, većina [[baza podataka]] još uvijek je nepotpuna, posebno za manje organizme, npr. [[gljive]], [[fitoplankton]], [[nematode]] itd. Osim toga, postojeće baze podataka sadrže pogrešne identifikacije, pravopisne i druge greške. Postoje ogromni napori u kuriranju i dovršavanju baza podataka za sve potrebne organizme, uključujući velike projekte barkodiranja (na primjer, iBOL projekat za referentnu bazu podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD).<ref>{{Cite web|url=http://ibol.org/|title=The International Barcode of Life Consortium|website=International Barcode of Life|access-date=2019-03-29|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329130846/http://ibol.org/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boldsystems.org/|title=Bold Systems v4|website=www.boldsystems.org|access-date=2019-04-02}}</ref> Međutim, kompletiranje i kuriranje su teški i dugotrajni. Bez potvrđenih [[uzorak]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je sekvenca korištena kao referenca ispravna. Baze podataka DNK sekvenci poput [[GenBank]]-a sadrže mnoge sekvence koje nisu povezane sa [[Zoološki uzorak|potvrdenim uzorcima]] (naprimjer, [[herbar]]ski uzorci, kultivirane ćelijske linije ili ponekad slike). Ovo je problematično s obzirom na taksonomska pitanja kao što je da li nekoliko vrsta treba podijeliti ili kombinovati ili da li su prethodne identifikacije bile ispravne. Ponovna upotreba sekvenci, koje nisu povezane sa potvrđenim uzorcima, prvobitno pogrešno identifikovanog organizma može podržati netačne zaključke i mora se izbjegavati.<ref name=Ogwang2020>{{cite journal|last1=Ogwang |first1=Joel|last2=Bariche|first2=Michel |last3=Bos|first3=Arthur R.|date=2020|title= Genetic Diversity and Phylogenetic Relationships of Threadfin Breams (''Nemipterus'' spp.) from the Red Sea and eastern Mediterranean Sea|journal=Genome|volume=63|issue=3|pages=207–216|doi= 10.1139/gen-2019-0163|pmid=32678985|doi-access=free}}</ref> Stoga je najbolja praksa za DNK barkodiranje sekvenciranje vaučeriranih uzoraka.<ref>{{Cite journal|last1=Schander|first1=Christoffer|last2=Willassen|first2=Endre|date=2005|title=What can biological barcoding do for marine biology?|journal=Marine Biology Research|volume=1|issue=1|pages=79–83|doi=10.1080/17451000510018962|s2cid=84070971|issn=1745-1000|doi-access=free|bibcode=2005MBioR...1...79S }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miller|first=S. E.|date=2007-03-20|title=DNA barcoding and the renaissance of taxonomy|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=12|pages=4775–4776|doi=10.1073/pnas.0700466104|issn=0027-8424|pmc=1829212|pmid=17363473|bibcode=2007PNAS..104.4775M|doi-access=free}}</ref> Za mnoge taksone, međutim, može biti teško dobiti referentne uzorke, naprimjer kod uzoraka koje je teško uhvatiti, dostupnih uzoraka koji su loše očuvani ili nedostaje odgovarajuća taksonomska ekspertiza.<ref name="Ogwang2020"/> Važno je napomenuti da se DNK barkodovi mogu koristiti i za kreiranje privremene taksonomije, u kom slučaju se OTU-ovi mogu koristiti kao zamjena za tradicionalne latinske binome – čime se značajno smanjuje ovisnost o potpuno popunjenim referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last=Ratnasingham|first=S.|date=2013|title=A DNA-based registry for all animal species: the Barcode Index Number (BIN) system|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0066213|pmid=23861743|pmc=3704603|bibcode=2013PLoSO...866213R|doi-access=free}}</ref> ==== Tehnološka pristrasnost ==== DNK barkodiranje također nosi metodološku pristrasnost, od uzorkovanja do [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize podataka. Uzorak DNK može biti kontaminiran [[PCR]]-inhibitorima, što uzrokuje da neki uzorci pokažu lažno pozitivne rezultate. Replikacija PCR-a je često potrebna za dobar kvalitet sekvence i osjetljivost, ali dovodi do eksponencijalnog povećanja rizika od kontaminacije. Pored rizika od kontaminacije uzorka DNK inhibitorima PCR, pristrasnost [[prajmer]]a jedan je od glavnih izvora grešaka u DNK barkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Leese|first1=Florian|last2=Elbrecht|first2=Vasco|date=2015-07-08|title=Can DNA-Based Ecosystem Assessments Quantify Species Abundance? Testing Primer Bias and Biomass—Sequence Relationships with an Innovative Metabarcoding Protocol|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0130324|issn=1932-6203|pmc=4496048|pmid=26154168|bibcode=2015PLoSO..1030324E|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Elbrecht|first1=Vasco|last2=Vamos|first2=Ecaterina Edith|last3=Meissner|first3=Kristian|last4=Aroviita|first4=Jukka|last5=Leese|first5=Florian|date=2017|title=Assessing strengths and weaknesses of DNA metabarcoding-based macroinvertebrate identification for routine stream monitoring|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=8|issue=10|pages=1265–1275|doi=10.1111/2041-210X.12789|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2017MEcEv...8.1265E }}</ref> Izolacija efikasnog DNK markera i dizajn prajmera je složen proces i uloženi su značajni napori u razvoj prajmera za DNK barkodiranje u različitim taksonomskim grupama. Uprkos ovom trudu, i dalje postoji mogućnost da prajmeri ne uspiju amplificirati neočekivano divergentnu sekvencu.<ref name="Pawlowski18">{{Cite journal|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (E)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|pages=1295–1310|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|date=October 2018|last1=Pawlowski|first1=J.|last2=Kelly-Quinn|first2=M.|last3=Altermatt|first3=F.|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=L.|last5=Beja|first5=P.|last6=Boggero|first6=A.|last7=Borja|first7=A.|last8=Bouchez|first8=A.|last9=Cordier|first9=T.|last10=Domaizon|first10=I.|last11=Feio|first11=M. J.|last12=Filipe|first12=A. F.|last13=Fornaroli|first13=R.|last14=Graf|first14=W.|last15=Herder|first15=J.|last16=Van Der Hoorn|first16=B.|last17=Iwan Jones|first17=J.|last18=Sagova-Mareckova|first18=M.|last19=Moritz|first19=C.|last20=Barquín|first20=J.|last21=Piggott|first21=J. J.|last22=Pinna|first22=M.|last23=Rimet|first23=F.|last24=Rinkevich|first24=B.|last25=Sousa-Santos|first25=C.|last26=Specchia|first26=V.|last27=Trobajo|first27=R.|last28=Vasselon|first28=V.|last29=Vitecek|first29=S.|last30=Zimmerman|first30=J.|display-authors=29|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> Osim toga, [[prajmer]]i će se često preferencijalno vezati za neke sekvence, što dovodi do različite efikasnosti i specifičnosti prajmera i nereprezentativne procjene zajednica i inflacije bogatstva.<ref>{{Cite journal|last1=Quince|first1=Christopher|last2=Sloan|first2=William T.|last3=Hall|first3=Neil|last4=D'Amore|first4=Rosalinda|last5=Ijaz|first5=Umer Z.|last6=Schirmer|first6=Melanie|date=2015-03-31|title=Insight into biases and sequencing errors for amplicon sequencing with the Illumina MiSeq platform|journal=Nucleic Acids Research|volume=43|issue=6|pages=e37|doi=10.1093/nar/gku1341|issn=0305-1048|pmc=4381044|pmid=25586220}}</ref> Dakle, sastav sekvenci zajednica uzorka se uglavnom mijenja u PCR koraku. Nekoliko studija je eksperimentisalo sa "PCR-free" pristupima kako bi se izbjegle ove pristranosti. Jedan od glavnih pristupa je korištenje uzoraka obogaćenih mitohondrijama, tako da visoka koncentracija ciljne DNK čini amplifikaciju nepotrebnom. (Dobijene duže sekvence također pomažu u taksonomskoj rezoluciji.)<ref>{{Cite journal|last1=Huang|first1=Quanfei|last2=Li|first2=Jiguang|last3=Fu|first3=Ribei|last4=Tang|first4=Min|last5=Zhou|first5=Lili|last6=Su|first6=Xu|last7=Yang|first7=Qing|last8=Liu|first8=Shanlin|last9=Li|first9=Yiyuan|date=2013-12-01|title=Ultra-deep sequencing enables high-fidelity recovery of biodiversity for bulk arthropod samples without PCR amplification|journal=GigaScience|volume=2|issue=1|page=4|doi=10.1186/2047-217X-2-4|pmc=3637469|pmid=23587339 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan-Niklas|last2=Zizka|first2=Vera Marie Alida|last3=Weigand|first3=Alexander Martin|last4=Leese|first4=Florian|date=2018|title=A simple centrifugation protocol for metagenomic studies increases mitochondrial DNA yield by two orders of magnitude|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=1070–1074|doi=10.1111/2041-210X.12937|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2018MEcEv...9.1070M }}</ref> Ali od 2018., glavna tehnika metabarkodiranja DNK i dalje se zasniva na sekvenciranju [[amplikon]]a.<ref name="Pawlowski18"/> Ostale pristranosti se pojavljuju tokom sekvenciranja i tokom bioinformatičke obrade sekvenci, poput stvaranja himera. ==== Nedostatak standardizacije ==== Čak i kada se DNK barkodiranje sve šire koristi i primjenjuje, ne postoji slaganje o metodama za očuvanje ili ekstrakciju DNK, izboru DNK markera i seta prajmera ili PCR protokola. Parametri bioinformatike [[Sistem upravljanja tokom rada u bioinformatici|cjevovodi]] (naprimjer, OTU klasteriranje, algoritmi taksonomskog dodjeljivanja ili pragovi itd.) su izvor mnogih debata među korisnicima DNK barkodiranja.<ref name="Pawlowski18"/> Tehnologije sekvenciranja se također brzo razvijaju, zajedno s alatima za analizu ogromnih količina generiranih DNK podataka, a standardizacija metoda je hitno potrebna kako bi se omogućila saradnja i dijeljenje podataka na većoj prostornoj i vremenskoj skali. Ova standardizacija metoda barkodiranja na evropskom nivou dio je ciljeva evropske COST akcije DNAqua-net. <ref>{{Cite web|url=https://dnaqua.net/|title=DNAquaNet|access-date=2019-03-29}}</ref> and is also addressed by CEN (the European Committee for Standardization).<ref>CEN (2018) CEN/TC 230/WORKING GROUP 2 – Proposal for a new Working Group WG28 ''"DNA and eDNA methods" A plan to fulfil the DNA and eDNA standardization needs of EU legislation in Water Policy'' (Proposal following decisions of the 2017 Berlin Meeting of CEN/TC 230, its Working Groups and eDNA COST representatives)</ref> ==== Nepodudaranja između konvencionalne i barkodne identifikacije ==== Važno je znati da liste taksona dobijene konvencionalnom (morfološkom) identifikacijom nisu, i možda nikada neće biti, direktno uporedive sa listama taksona dobijenim identifikacijom zasnovanom na barkodu iz nekoliko razloga. Najvažniji uzrok je vjerovatno nepotpunost i nedostatak tačnosti molekularnih referentnih baza podataka, što sprečava ispravno taksonomsko dodeljivanje eDNK sekvenci. Taksoni koji nisu prisutni u referentnim bazama podataka neće biti pronađeni pomoću eDNK, a sekvence povezane s pogrešnim imenom dovest će do netačne identifikacije.<ref name=":0" /> Ostali poznati uzroci su različita skala i veličina uzorka između tradicionalnog i molekularnog uzorka, moguća analiza mrtvih organizama, što se može dogoditi na različite načine za obje metode ovisno o grupi organizama, i specifičan odabir identifikacije u bilo kojoj metodi, tj. različita taksonomska stručnost ili mogućnost identifikacije određenih grupa organizama, odnosno pristranost primera što također dovodi do potencijalno pristrasne analize taksona.<ref name=":0"/> ==== Rezolucija haplogrupa ==== Barkodovi se biraju tako da ''općenito'' imaju odgovarajuću stopu [[mutacije]], kako bi se razgraničile vrste, ali to ne znači da će lokusi barkoda uvijek odgovarati historiji populacija koje postaju odvojene vrste. U nekim slučajevima, uzorci s identičnim (COI) DNK barkodovima jasno pripadaju različitim vrstama, npr. vrstama ribljeg roda ''[[Chromis]]''. Drugim riječima, ove vrste dijele isti [[haplotip]] za lokus barkoda i još se nisu razdvojile.<ref>{{Cite journal |last1=Pyle |first1=Richard L. |last2=Earle |first2=John L. |last3=Greene |first3=Brian D. |date=2008-01-01 |title=Five new species of the damselfish genus Chromis (Perciformes: Labroidei: Pomacentridae) from deep coral reefs in the tropical western Pacific |url=https://mapress.com/zt/article/view/zootaxa.1671.1.2 |journal=Zootaxa |volume=1671 |issue=1 |doi=10.11646/zootaxa.1671.1.2 |bibcode=2008Zoot.16711.1.2P |issn=1175-5334}}</ref> Također je moguće da lokus pokazuje [[nepotpuno sortiranje loze]] s nekim događajima [[specijacija|specijacije]], što dovodi do teško interpretiranog grupiranja.<ref>{{cite journal |last1=Hubert |first1=Nicolas |last2=Hanner |first2=Robert |title=DNA Barcoding, species delineation and taxonomy: a historical perspective |journal=DNA Barcodes |date=1 January 2015 |volume=3 |issue=1 |doi=10.1515/dna-2015-0006}}</ref> Primjer ILS-a u COI pronađen je u multilokusnoj studiji ''Mechanitisa'', gdje upotreba više [[genski lokus|lokusa]] pomaže u prevazilaženju problema.<ref>{{cite journal |last1=Dasmahapatra |first1=Kanchon K. |last2=Elias |first2=Marianne |last3=Hill |first3=Ryan I. |last4=Hoffman |first4=Joseph I. |last5=Mallet |first5=James |title=Mitochondrial DNA barcoding detects some species that are real, and some that are not |journal=Molecular Ecology Resources |date=March 2010 |volume=10 |issue=2 |pages=264–273 |doi=10.1111/j.1755-0998.2009.02763.x |pmid=21565021 |bibcode=2010MolER..10..264D }}</ref> Korištenje više lokusa ili dužih sekvenci uglavnom poboljšava rezoluciju, iako to obično dolazi po cijenu manjeg pokrivanja baze podataka. [[Snimanje genoma]], koji ne zahtijeva posebno dizajnirane [[prajmer]]e, može se koristiti za proizvodnju dugih sekvenci za DNK s velikim brojem kopija, kao što su [[ribosom]]ska i organelna DNK.<ref name=Porter18/> ==== Procjene bogatstva/raznolikosti ==== DNK barkodiranje može rezultirati precjenjivanjem ili podcjenjivanjem bogatstva i raznolikosti vrsta. Neke studije sugeriraju da su artefakti (identifikacija vrsta koje nisu prisutne u zajednici) glavni uzrok povećane [[bioraznolikost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Sloan|first1=William T.|last2=Read|first2=L. Fiona|last3=Head|first3=Ian M.|last4=Neil Hall|last5=Davenport|first5=Russell J.|last6=Curtis|first6=Thomas P.|last7=Lanzén|first7=Anders|last8=Quince|first8=Christopher|date=2009|title=Accurate determination of microbial diversity from 454 pyrosequencing data|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=639–641|doi=10.1038/nmeth.1361|pmid=19668203|hdl=1956/6529|s2cid=1975660|issn=1548-7105|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Kunin|first1=Victor|last2=Engelbrektson|first2=Anna|last3=Ochman|first3=Howard|last4=Hugenholtz|first4=Philip|date=2010|title=Wrinkles in the rare biosphere: pyrosequencing errors can lead to artificial inflation of diversity estimates|journal=Environmental Microbiology|volume=12|issue=1|pages=118–123|doi=10.1111/j.1462-2920.2009.02051.x|pmid=19725865|bibcode=2010EnvMi..12..118K|s2cid=19870165|issn=1462-2920|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|archive-date=2022-05-18|access-date=2019-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518172123/https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|url-status=live}}</ref> Najproblematičniji nedostatak su taksoni predstavljeni malim brojem sekvenciranih očitavanja. Ova očitavanja se obično uklanjaju tokom procesa filtriranja podataka, budući da različite studije sugeriraju da većina ovih niskofrekventnih očitavanja mogu biti artefakti.<ref>{{Cite journal|last1=Rob Knight|last2=Reeder|first2=Jens|date=2009|title=The 'rare biosphere': a reality check|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=636–637|doi=10.1038/nmeth0909-636|pmid=19718016|s2cid=5278501|issn=1548-7105}}</ref> However, real rare taxa may exist among these low-abundance reads.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=Hulák|first2=Martin|last3=Sylvester|first3=Francisco|last4=Huang|first4=Xiaoting|last5=Adebayo|first5=Abisola A.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Adamowicz|first7=Sarah J.|last8=Heath|first8=Daniel D.|last9=Cristescu|first9=Melania E.|date=2013|title=High sensitivity of 454 pyrosequencing for detection of rare species in aquatic communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=4|issue=6|pages=558–565|doi=10.1111/2041-210X.12037|hdl=11336/2674 |s2cid=53576369 |issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2013MEcEv...4..558Z |hdl-access=free}}</ref> Rijetke sekvence mogu odražavati jedinstvene loze u zajednicama, što ih čini informativnim i vrijednim sekvencama. Stoga postoji snažna potreba za robusnijim [[bioinformatika|bioinformatičkim]] algoritmima, koji omogućavaju razlikovanje između informativnih očitanja i artefakata. Potpune referentne biblioteke bi također omogućile bolje testiranje bioinformatičkih algoritama, omogućavajući bolje filtriranje artefakata (tj. uklanjanje sekvenci kojima nedostaje pandan među postojećim vrstama) i stoga bi bilo moguće dobiti preciznije dodjeljivanje vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=He|first2=Song|last3=Brown|first3=Emily A.|last4=Chain|first4=Frédéric J. J.|last5=Therriault|first5=Thomas W.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Heath|first7=Daniel D.|last8=Cristescu|first8=Melania E.|last9=MacIsaac|first9=Hugh J.|date=2014|title=Reproducibility of pyrosequencing data for biodiversity assessment in complex communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=5|issue=9|pages=881–890|doi=10.1111/2041-210X.12230|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2014MEcEv...5..881Z }}</ref> Kriptična [[bioraznolikost|raznolikost]] također može rezultirati povećanom [[bioraznolikost]]i jer se jedna morfološka vrsta zapravo može podijeliti na mnogo različitih molekularnih sekvenci.<ref name=":0"/> Ovo će uveliko doprinijeti generiranju referentnih podataka o DNK, što je ključno za praćenje biološke raznolikosti zasnovano na [[ekološkoj DNK]]. == Megabarkodiranje == '''Megabarkodiranje''' je termin koji se koristi za opisivanje visokopropusnog barkodiranja DNK na osnovu uzoraka, gdje se hiljade uzoraka mogu istovremeno barkodirati za identifikaciju i otkrivanje vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Chua |first1=Physilia Y. S. |last2=Bourlat |first2=Sarah J. |last3=Ferguson |first3=Cameron |last4=Korlevic |first4=Petra |last5=Zhao |first5=Leia |last6=Ekrem |first6=Torbjørn |last7=Meier |first7=Rudolf |last8=Lawniczak |first8=Mara K. N. |title=Future of DNA-based insect monitoring |journal=Trends in Genetics |date=10 March 2023 |volume=39 |issue=7 |pages=531–544 |doi=10.1016/j.tig.2023.02.012 |pmid=36907721 |hdl=11250/3156249 |s2cid=257470926 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952523000380|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Hartop |first2=Emily |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Lee |first4=Wan Ting |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Kurina |first6=Olavi |last7=Meier |first7=Rudolf |title=Rapid, large-scale species discovery in hyperdiverse taxa using 1D MinION sequencing |journal=BMC Biology |date=December 2019 |volume=17 |issue=1 |page=96 |doi=10.1186/s12915-019-0706-9|pmid=31783752 |pmc=6884855 |doi-access=free |bibcode=2019BMCB...17...96S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Lee |first2=Leshon |last3=Katoh |first3=Kazutaka |last4=Hartop |first4=Emily |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Wong |first6=Johnathan |last7=Yeo |first7=Darren |last8=Meier |first8=Rudolf |title=ONTbarcoder and MinION barcodes aid biodiversity discovery and identification by everyone, for everyone |journal=BMC Biology |date=December 2021 |volume=19 |issue=1 |page=217 |doi=10.1186/s12915-021-01141-x|pmid=34587965 |pmc=8479912 |doi-access=free |bibcode=2021BMCB...19..217S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Baloğlu |first2=Bilgenur |last3=Wang |first3=Wendy |last4=Tan |first4=Wei X. |last5=Bertrand |first5=Denis |last6=Ng |first6=Amanda H. Q. |last7=Boey |first7=Esther J. H. |last8=Koh |first8=Jayce J. Y. |last9=Nagarajan |first9=Niranjan |last10=Meier |first10=Rudolf |title=A MinION™-based pipeline for fast and cost-effective DNA barcoding |journal=Molecular Ecology Resources |date=September 2018 |volume=18 |issue=5 |pages=1035–1049 |doi=10.1111/1755-0998.12890|pmid=29673082 |bibcode=2018MolER..18.1035S |s2cid=4982474 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meier |first1=Rudolf |last2=Wong |first2=Winghing |last3=Srivathsan |first3=Amrita |last4=Foo |first4=Maosheng |title=$1 DNA barcodes for reconstructing complex phenomes and finding rare species in specimen-rich samples |journal=Cladistics |date=February 2016 |volume=32 |issue=1 |pages=100–110 |doi=10.1111/cla.12115|pmid=34732017 |s2cid=83862072 |doi-access=free |bibcode=2016Cladi..32..100M }}</ref> [[Slika:Megabarcoding.png|thumb|280px|Tok rada megabarkodiranja]]Ovo je omogućeno korištenjem platformi za sekvenciranje treće generacije, uključujući PacBio (Sequel I/II) kompanije [[Pacific Biosciences]] i MinION, PromethION kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore Technology]]. U poređenju sa [[Sanger sekvenciranjem]], megabarkodiranje je brže i jeftinije, što omogućava generiranje DNK barkodova velikih razmjera za hiljade vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Braukmann |first2=Thomas W. A. |last3=Prosser |first3=Sean W. J. |last4=Ratnasingham |first4=Sujeevan |last5=deWaard |first5=Jeremy R. |last6=Ivanova |first6=Natalia V. |last7=Janzen |first7=Daniel H. |last8=Hallwachs |first8=Winnie |last9=Naik |first9=Suresh |last10=Sones |first10=Jayme E. |last11=Zakharov |first11=Evgeny V. |title=A Sequel to Sanger: amplicon sequencing that scales |journal=BMC Genomics |date=27 March 2018 |volume=19 |issue=1 |page=219 |doi=10.1186/s12864-018-4611-3|pmid=29580219 |pmc=5870082 |doi-access=free |bibcode=2018BMCG...19..219H }}</ref> === Aplikacije === Megabarkodiranje može pomoći u popunjavanju praznine u referentnim podacima o DNK barkodovima za insekte i ubrzati otkrivanje vrsta,<ref>{{cite bioRxiv |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Ang |first2=Yuchen |last3=Heraty |first3=John M. |last4=Hwang |first4=Wei Song |last5=Jusoh |first5=Wan F.A. |last6=Kutty |first6=Sujatha Narayanan |last7=Puniamoorthy |first7=Jayanthi |last8=Yeo |first8=Darren |last9=Roslin |first9=Tomas |last10=Meier |first10=Rudolf |title=Global convergence of dominance and neglect in flying insect diversity |date=4 August 2022 |biorxiv=10.1101/2022.08.02.502512}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Fernandez-Triana |first1=Jose L. |title=Turbo taxonomy approaches: lessons from the past and recommendations for the future based on the experience with Braconidae (Hymenoptera) parasitoid wasps |journal=ZooKeys |date=25 February 2022 |issue=1087 |pages=199–220 |doi=10.3897/zookeys.1087.76720|pmid=35585942 |pmc=8897373 |doi-access=free |bibcode=2022ZooK.1087..199F }}</ref> razumjevanje obrazaca raznolikosti vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Baloğlu |first1=Bilgenur |last2=Clews |first2=Esther |last3=Meier |first3=Rudolf |title=NGS barcoding reveals high resistance of a hyperdiverse chironomid (Diptera) swamp fauna against invasion from adjacent freshwater reservoirs |journal=Frontiers in Zoology |date=December 2018 |volume=15 |issue=1 |page=31 |doi=10.1186/s12983-018-0276-7|pmid=30127839 |pmc=6092845 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Srivathsan |first2=Amrita |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Maosheng |first4=Foo |last5=Grootaert |first5=Patrick |last6=Chan |first6=Lena |last7=Guénard |first7=Benoit |last8=Damken |first8=Claas |last9=Wahab |first9=Rodzay A. |last10=Yuchen |first10=Ang |last11=Meier |first11=Rudolf |title=Mangroves are an overlooked hotspot of insect diversity despite low plant diversity |journal=BMC Biology |date=14 September 2021 |volume=19 |issue=1 |page=202 |doi=10.1186/s12915-021-01088-z|pmid=34521395 |pmc=8442405 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geiger |first1=Matthias |last2=Moriniere |first2=Jerome |last3=Hausmann |first3=Axel |last4=Haszprunar |first4=Gerhard |last5=Wägele |first5=Wolfgang |last6=Hebert |first6=Paul |last7=Rulik |first7=Björn |title=Testing the Global Malaise Trap Program – How well does the current barcode reference library identify flying insects in Germany? |journal=Biodiversity Data Journal |date=1 December 2016 |volume=4 |issue=4|doi=10.3897/BDJ.4.e10671|pmid=27932930 |pmc=5136679 |doi-access=free |bibcode=2016BioDJ...410671G }}</ref> procijeni bogatstva vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Ratnasingham |first2=Sujeevan |last3=Zakharov |first3=Evgeny V. |last4=Telfer |first4=Angela C. |last5=Levesque-Beaudin |first5=Valerie |last6=Milton |first6=Megan A. |last7=Pedersen |first7=Stephanie |last8=Jannetta |first8=Paul |last9=deWaard |first9=Jeremy R. |title=Counting animal species with DNA barcodes: Canadian insects |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=5 September 2016 |volume=371 |issue=1702 |doi=10.1098/rstb.2015.0333|pmid=27481785 |pmc=4971185 }}</ref> generiranju brze inventure vrsta [[bioraznolikost]]i,<ref>{{cite journal |last1=Telfer |first1=Angela |last2=Young |first2=Monica |last3=Quinn |first3=Jenna |last4=Perez |first4=Kate |last5=Sobel |first5=Crystal |last6=Sones |first6=Jayme |last7=Levesque-Beaudin |first7=Valerie |last8=Derbyshire |first8=Rachael |last9=Fernandez-Triana |first9=Jose |last10=Rougerie |first10=Rodolphe |last11=Thevanayagam |first11=Abinah |last12=Boskovic |first12=Adrian |last13=Borisenko |first13=Alex |last14=Cadel |first14=Alex |last15=Brown |first15=Allison |last16=Pages |first16=Anais |last17=Castillo |first17=Anibal |last18=Nicolai |first18=Annegret |last19=Glenn Mockford |first19=Barb Mockford |last20=Bukowski |first20=Belén |last21=Wilson |first21=Bill |last22=Trojahn |first22=Brock |last23=Lacroix |first23=Carole Ann |last24=Brimblecombe |first24=Chris |last25=Hay |first25=Christoper |last26=Ho |first26=Christmas |last27=Steinke |first27=Claudia |last28=Warne |first28=Connor |last29=Garrido Cortes |first29=Cristina |last30=Engelking |first30=Daniel |last31=Wright |first31=Danielle |last32=Lijtmaer |first32=Dario |last33=Gascoigne |first33=David |last34=Hernandez Martich |first34=David |last35=Morningstar |first35=Derek |last36=Neumann |first36=Dirk |last37=Steinke |first37=Dirk |last38=Marco DeBruin |first38=Donna DeBruin |last39=Dobias |first39=Dylan |last40=Sears |first40=Elizabeth |last41=Richard |first41=Ellen |last42=Damstra |first42=Emily |last43=Zakharov |first43=Evgeny |last44=Laberge |first44=Frederic |last45=Collins |first45=Gemma |last46=Blagoev |first46=Gergin |last47=Grainge |first47=Gerrie |last48=Ansell |first48=Graham |last49=Meredith |first49=Greg |last50=Hogg |first50=Ian |last51=McKeown |first51=Jaclyn |last52=Topan |first52=Janet |last53=Bracey |first53=Jason |last54=Guenther |first54=Jerry |last55=Sills-Gilligan |first55=Jesse |last56=Addesi |first56=Joseph |last57=Persi |first57=Joshua |last58=Layton |first58=Kara |last59=D'Souza |first59=Kareina |last60=Dorji |first60=Kencho |last61=Grundy |first61=Kevin |last62=Nghidinwa |first62=Kirsti |last63=Ronnenberg |first63=Kylee |last64=Lee |first64=Kyung Min |last65=Xie |first65=Linxi |last66=Lu |first66=Liuqiong |last67=Penev |first67=Lyubomir |last68=Gonzalez |first68=Mailyn |last69=Rosati |first69=Margaret |last70=Kekkonen |first70=Mari |last71=Kuzmina |first71=Maria |last72=Iskandar |first72=Marianne |last73=Mutanen |first73=Marko |last74=Fatahi |first74=Maryam |last75=Pentinsaari |first75=Mikko |last76=Bauman |first76=Miriam |last77=Nikolova |first77=Nadya |last78=Ivanova |first78=Natalia |last79=Jones |first79=Nathaniel |last80=Weerasuriya |first80=Nimalka |last81=Monkhouse |first81=Norman |last82=Lavinia |first82=Pablo |last83=Jannetta |first83=Paul |last84=Hanisch |first84=Priscila |last85=McMullin |first85=R. Troy |last86=Ojeda Flores |first86=Rafael |last87=Mouttet |first87=Raphaëlle |last88=Vender |first88=Reid |last89=Labbee |first89=Renee |last90=Forsyth |first90=Robert |last91=Lauder |first91=Rob |last92=Dickson |first92=Ross |last93=Kroft |first93=Ruth |last94=Miller |first94=Scott |last95=MacDonald |first95=Shannon |last96=Panthi |first96=Sishir |last97=Pedersen |first97=Stephanie |last98=Sobek-Swant |first98=Stephanie |last99=Naik |first99=Suresh |display-authors=1 |last100=Lipinskaya |first100=Tatsiana |last101=Eagalle |first101=Thanushi |last102=Decaëns |first102=Thibaud |last103=Kosuth |first103=Thibault |last104=Braukmann |first104=Thomas |last105=Woodcock |first105=Tom |last106=Roslin |first106=Tomas |last107=Zammit |first107=Tony |last108=Campbell |first108=Victoria |last109=Dinca |first109=Vlad |last110=Peneva |first110=Vlada |last111=Hebert |first111=Paul |last112=deWaard |first112=Jeremy |title=Biodiversity inventories in high gear: DNA barcoding facilitates a rapid biotic survey of a temperate nature reserve |journal=Biodiversity Data Journal |date=30 August 2015 |volume=3 |issue=3 | |doi=10.3897/BDJ.3.e6313|pmid=26379469 |pmc=4568406 |doi-access=free |bibcode=2015BioDJ...3.6313T }}</ref> praćenju promjena osnovnih podataka,<ref>{{cite journal |last1=D'Souza |first1=Michelle L. |last2=van der Bank |first2=Michelle |last3=Shongwe |first3=Zandisile |last4=Rattray |first4=Ryan D. |last5=Stewart |first5=Ross |last6=van Rooyen |first6=Johandré |last7=Govender |first7=Danny |last8=Hebert |first8=Paul D.N. |title=Biodiversity baselines: Tracking insects in Kruger National Park with DNA barcodes |journal=Biological Conservation |date=April 2021 |volume=256 |doi=10.1016/j.biocon.2021.109034|s2cid=233489409 |doi-access=free |bibcode=2021BCons.25609034D |hdl=2263/81603 |hdl-access=free }}</ref> i odgovarajućih faza [[životni ciklus|životnog ciklusa]].<ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Puniamoorthy |first2=Jayanthi |last3=Ngiam |first3=Robin Wen Jiang |last4=Meier |first4=Rudolf |title=Towards holomorphology in entomology: rapid and cost-effective adult-larva matching using NGS barcodes: Life-history stage matching with NGS barcodes |journal=Systematic Entomology |date=October 2018 |volume=43 |issue=4 |pages=678–691 |doi=10.1111/syen.12296|s2cid=49211569 }}</ref> == Metabarlodiranje == [[Slika:DNA_(meta)barcoding_differences.pdf|alt=|thumb|upright=2.5|Razlike u standardnim metodama za DNK barkodiranje i metabarkodiranje. Dok DNK barkodiranje ukazuje na pronalaženje određene vrste, metabarkodiranje traži cijelu zajednicu.]] {{glavni|Metabarkodiranje}} Metabarkodiranje se definira kao barkodiranje [[DNK]] ili [[okolinska DNK|eDNK]] (DNK iz okoliša) koje omogućava istovremenu identifikaciju mnogih taksona unutar istog (okolišnog) uzorka, međutim često unutar iste grupe organizama. Glavna razlika između pristupa je u tome što se metabarkodiranje, za razliku od barkodiranja, ne fokusira na jedan specifičan organizam, već umjesto toga ima za cilj odrediti [[sastav vrsta]] unutar uzorka. === Metodologija === Postupak metabarkodiranja, kao i opće barkodiranje, pokriva korake [[ekstrakcija DNK]], [[PCR|PCR amplifikacije]], [[sekvenciranje| sekvenciranja]] i [[analiz podataka|analize podataka]]. Barkod se sastoji od kratke varijabilne [[gen]]ske regije (naprimjer, pogledajte [[Barkodiranje DNK algi|različiti markeri/barkodovi]]) koja je korisna za taksonomsko dodjeljivanje, okružena visoko konzerviranim genskim regijama koje se mogu koristiti za [[prajmer]]ski [[dizajn]].<ref name=":15">{{Cite book|title=Environmental DNA: for biodiversity research and monitoring|last=Pierre|first=Taberlet|others=Bonin, Aurelie, 1979-|isbn=978-0-19-107999-3|location=Oxford|oclc=1021883023|date = 2018-02-02}}</ref> > Različiti geni se koriste ovisno o tome da li je cilj barkodiranje jedne vrste ili metabarkodiranje nekoliko vrsta. U potonjem slučaju, koristi se univerzalniji gen. Metabarkodiranje ne koristi DNK/RNK jedne vrste kao početnu tačku, već DNK/RNK iz nekoliko različitih organizama izvedenih iz jednog uzorka iz okoliša ili uzorka u masi. === Primjene === Metabarkodiranje ima potencijal da dopuni mjere [[bioraznolikost]]i, pa čak i da ih zamijeni u nekim slučajevima, posebno kako tehnologija napreduje i procedure postepeno postaju jeftinije, optimizovanije i rasprostranjenije.<ref>{{Cite journal|last1=Ruppert|first1=Krista M.|last2=Kline|first2=Richard J.|last3=Rahman|first3=Md Saydur|date=January 2019|title=Past, present, and future perspectives of environmental DNA (eDNA) metabarcoding: A systematic review in methods, monitoring, and applications of global eDNA|journal=Global Ecology and Conservation|volume=17|doi=10.1016/j.gecco.2019.e00547|doi-access=free|bibcode=2019GEcoC..1700547R }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Stoeck|first1=Thorsten|last2=Frühe|first2=Larissa|last3=Forster|first3=Dominik|last4=Cordier|first4=Tristan|last5=Martins|first5=Catarina I.M.|last6=Pawlowski|first6=Jan|date=February 2018|title=Environmental DNA metabarcoding of benthic bacterial communities indicates the benthic footprint of salmon aquaculture|journal=Marine Pollution Bulletin|volume=127|pages=139–149|doi=10.1016/j.marpolbul.2017.11.065|pmid=29475645|doi-access=free|bibcode=2018MarPB.127..139S }}</ref> Primjene DNK metabarkodiranja uključuju praćenje biodiverziteta u kopnenim i vodenim okruženjima, [[paleontologija|paleontologiju]] i drevne [[ekosistem]]e, [[barkodiranje DNK polena|interakcije biljaka i oprašivača]], analizu prehrane i sigurnost hrane. === Prednosti i izazovi === Opće prednosti i nedostaci barkodiranja navedeni gore vrijede i za metabarkodiranje. Jedan poseban nedostatak studija metabarkodiranja je taj što još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom eksperimentalnom dizajnu i bioinformatičkim kriterijima koji se primjenjuju u eDNK metabarkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Evans|first1=Darren M.|last2=Kitson|first2=James J. N.|last3=Lunt|first3=David H.|last4=Straw|first4=Nigel A.|last5=Pocock|first5=Michael J. O.|date=2016|title=Merging DNA metabarcoding and ecological network analysis to understand and build resilient terrestrial ecosystems|journal=Functional Ecology|volume=30|issue=12|pages=1904–1916|doi=10.1111/1365-2435.12659|bibcode=2016FuEco..30.1904E |issn=1365-2435|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/514416/1/N514416PP.pdf}}</ref> Međutim, postoje trenutni zajednički pokušaji, poput npr. EU COST mreže [https://dnaqua.net/ DNAqua-Net], da se krene naprijed razmjenom iskustava i znanja kako bi se uspostavili standardi najbolje prakse za biomonitoring.<ref name=":0" /> ==Vještačko DNK barkodiranje== Godine 2014., istraživači sa ETH Zurich predložili su korištenje vještačkih, submikrometarskih DNK barkodova kao "nevidljive oznake ulja". Barkodovi se sastoje od sintetskih DNK sekvenci unutar magnetski obnovljivih čestica silicijevog dioksida. Mogu se dodati u prehrambeno ulje u vrlo maloj količini (do 1 ppb) kao oznaka i mogu se u bilo kojem trenutku preuzeti za test autentičnosti [[PCR]]/sekvenciranjem. Ova metoda može se koristiti za testiranje maslinovog ulja na patvorenje.<ref name=Puddu>{{cite journal |title=Magnetically Recoverable, Thermostable, Hydrophobic DNA/Silica Encapsulates and Their Application as Invisible Oil Tags|author1=Puddu, M. |author2=Paunescu, D. |author3=Stark, W.J. |author4=Grass, R.N. |year=2014|doi=10.1021/nn4063853 |pmid=24568212 |volume=8 |issue = 3|journal=ACS Nano |pages=2677–2685 |bibcode=2014ACSNa...8.2677P }}</ref> == Također pogledajte == Podteme: {{div col|content= * [[Barkodiranje DNK algi]] * [[Barkodiranje DNK mikroba]] * [[Barkodiranje DNK polena]] * [[Barkodiranje DNK vodenih makroinvertebrata]] * [[Barkodiranje DNK gljivica]] * [[Barkodiranje DNK riba]] * [[Metabarkodiranje]] * [[Barkodiranje DNK u procjeni prehrane]] }} Povezane teme: {{div col|content= *[[Profiliranje DNK]] *[[Konzorcij za barkod života]] }} Pogledajte i bočnu navigaciju na vrhu članka. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://swebol.org/ SweBOL] *[http://www.finbol.org/ FinBOL] *[http://ibol.org/ International Barcode of Life Project (iBOL)] *[http://v4.boldsystems.org/index.php/Public_BINSearch?searchtype=records BOLD] *[https://unite.ut.ee/ UNITE] *[https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database Diat.barcode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117222721/https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database |date=2019-11-17 }} {{Filogenetika}} [[Kategorija:Barkodiranje| ]] [[Kategorija:Bioinformatika ]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|DNA barcoding}} [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Biometrija]] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] f8st4e09gnoq1dic0nbtckyohmrcnyq 3894356 3894355 2026-06-05T15:33:47Z Drexbos 182211 /* Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK */ 3894356 wikitext text/x-wiki {{DNK barkodiranje}} '''DNK-barkodiranje''' je [[Taksonomija|taksonomska]] metoda kojom se koristi kratki [[genetički marker]] u DNK organizmima da ih identificira kao pripadnike određene [[Vrsta|vrste]].<ref name="Hebert2003">{{Cite journal | journal = [[Proceedings of the Royal Society B]] | year = 2003 | volume = 270 | pages = 313–321 | title = Biological identifications through DNA barcodes | doi = 10.1098/rspb.2002.2218 | pmid = 12614582 | pmc = 1691236 | author = Paul DN Hebert |name-list-format=vanc | display-authors = 1 | last2 = Cywinska | first2 = Alina | last3 = Ball | first3 = Shelley L | last4 = deWaard | first4 = Jeremy R }}</ref> Razlikuje se od [[Molekularna sistematika|molekularne filogenije]] po tome što glavni cilj nije da se utvrde obrasci srodnosti, već identifikuju nepoznati uzorci u smislu već postojeće klasifikacije. Iako se bar kodovi ponekad koriste prilikom pokušaja da se identifikuju nepoznate vrste ili u procjenama da li neku određenu vrstu treba kombinovati (sa nekom drugom) ili odvojiti.<ref>{{cite journal | last1 = Koch | first1 = H. | year = 2010 | title = Combining morphology and DNA barcoding resolves the taxonomy of Western Malagasy ''Liotrigona'' Moure, 1961 | url = http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx][http://www.tb1.ethz.ch/PublicationsEO/PDFpapers/Koch_AFRICAN_INVERTEBRATES_2010_51_413-421.pdf | format = PDF | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 51 | issue = 2 | pages = 413–421 | doi = 10.5733/afin.051.0210 | date = | access-date=27. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110912162337/http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx | archive-date=12. 9. 2011 | url-status = dead }}</ref> Primjena DNK kodiranja za ove potrebe je predmet rasprava.<ref name="seberg2009" >{{Cite journal | journal = PLoS ONE | year = 2009 | volume = 4 | issue = 2 | pages = e4598 | title = How Many Loci Does it Take to DNA Barcode a Crocus? | author = Seberg O, Petersen G. | pmid = 19240801 | pmc = 2643479 | doi = 10.1371/journal.pone.0004598 | editor1-last = Stout | editor1-first = Jane Catherine }} {{open access}}</ref> ==Pregled== Najčešće korištena barkod regija kod životinja je segment veličine oko 600 baznih parova u [[Mitohondrija|mitohondrijskom]] [[gen]]u [[citohrom c]] oksidaze ([[citohrom c oksidaza I]]: COI). Primjena ove metode uključuje, naprimjer, prepoznavanje biljnih ostataka čak i kada [[cvijet]] ili [[plod]] nisu dostupni, identifikaciju [[Larva|larvi]] insekata (koji često imaju manje poznatih dijagnostičkih karakteristika od odraslih)<ref>{{Cite journal|last=Kalamujić Stroil|first=Belma|last2=Lasić|first2=Lejla|last3=Hanjalić|first3=Jasna|last4=Mačar|first4=Sonja|last5=Vesnić|first5=Adi|date=25. 12. 2018|title=The first DNA barcode record for Rhyacophila bosnica Schmid, 1970 and pairing of adult and larval life stages|url=http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|journal=Genetics & Applications|volume=2|issue=2|pages=20|doi=10.31383/ga.vol2iss2pp20-27|issn=2566-431X|access-date=10. 4. 2019|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328173649/http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|url-status=dead}}</ref>, identifikaciju ishrane životinja, na osnovu sadržaja stomaka ili [[izmet]]a<ref name="kress2008">{{Cite journal | author = Kress WJ, Erickson DL | year = 2008 | journal = PNAS | title = DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2761–2762 | pmc = 2268532 | doi = 10.1073/pnas.0800476105 | pmid = 18287050 }}</ref> i obezbjeđuje veliku varijaciju između vrsta, a ipak relativno mali broj varijacija u okviru datih vrsta.<ref>{{Cite journal | journal = Proc Natl Acad Sci USA | date = 26. 2. 2008 | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2923–2928 | doi = 10.1073/pnas.0709936105 | pmc = 2268561 | title = DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots | author = Renaud Lahaye | pmid = 18258745 | display-authors = 1 | last2 = Van Der Bank | first2 = M. | last3 = Bogarin | first3 = D. | last4 = Warner | first4 = J. | last5 = Pupulin | first5 = F. | last6 = Gigot | first6 = G. | last7 = Maurin | first7 = O. | last8 = Duthoit | first8 = S. | last9 = Barraclough | first9 = T. G. }}</ref> Primjenjuje se i u identifikaciji komercijalnih proizvoda kao naprimjer, biljni dodaci, drvo ili koža i drugi dijelovi [[životinja]]. == Izbor lokusa == Poželjno mjesto za DNK barkodiranje treba biti standardizirano (tako da se mogu razviti velike baze podataka za date lokuse), prisutno u većini [[takson]]a od interesa i moguće za sekvenciranje bez specifičnih [[PCR]] [[prajmer]]a, a dovoljno kratko da se lahko sekvencira sa sadašnjom tehnologijom.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Iako je predloženo nekoliko lokusa, zajednički skup standardiziranih regija su odabrali nadležni odbori: * Za [[životinje]] i mnoge druge [[Eukarioti|eukariote]] – mitohondrijski COI gen; * Za biljke, spajanje na [[RuBisCO velika podjedinica]] i [[maturaza K]] (matK) [[hloroplast]]nog [[gen]]a.<ref name="janzen2009">{{Cite journal | title = A DNA barcode for land plants | author = CBOL Plant Working Group | journal = PNAS | date = 4. 8. 2009 | volume = 106 | issue = 31 | doi = 10.1073/pnas.0905845106 | pmc = 2722355 | pages = 12794–12797 | pmid = 19666622 }}</ref> Ove omogućavaju slabu rezoluciju kod kopnenih biljaka,<ref name=Dong>{{citation |author=Dong, W.; Xu, C.; Li, C.; Sun, J.; Zuo, Y.; Shi, S.; Cheng, T.; Guo, J.; Zhou, S. |year=2015 |title=ycf1, the most promising plastid DNA barcode of land plants |journal=Scientific Reports |volume=5 |pages=8348 |url=http://dx.doi.org/10.1038/srep08348 |doi=10.1038/srep08348}}</ref><ref name=ChinaBOL/> i upućuju na regije koje bi mogle biti zamjena za ''rbcL'' i ''matK''.<ref name=ChinaBOL>{{citation |author=China Plant, B.O.L.G.; Li, D.-Z.; Gao, L.-M.; Li, H.-T.; Wang, H.; Ge, X.-J.; Liu, J.-Q.; Chen, Z.-D.; Zhou, S.-L.; Chen, S.-L.; Yang, J.-B.; Fu, C.-X.; Zeng, C.-X.; Yan, H.-F.; Zhu, Y.-J.; Sun, Y.-S.; Chen, S.-Y.; Zhao, L.; Wang, K.; Yang, T.; Duan, G.-W. |year=2011 |title=Comparative analysis of a large dataset indicates that internal transcribed spacer (ITS) should be incorporated into the core barcode for seed plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=49 |pages=19641–19646 |url=http://www.jstor.org/stable/23059547 |doi=10.1073/pnas.1104551108}}</ref> * Za [[gljive]] – regija [[unutrašnji transkribirani spejser]] (ITS).<ref name="schoch20012">{{Cite journal | title = Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi | author = Fungal Barcoding Consortium | journal = PNAS | date = 24. 2. 2012 | volume = 109 | issue = 16 | doi = 10.1073/pnas.1117018109| pmc = 3341068 | pages = 6241–6246 | pmid = 22454494 }}</ref> [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] DNK-barkodiranje jeste metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odnosu na vrstu, baš kao što skener supermarketa koristi poznate crne pruge [[Univerzalni kod proizvoda|UPC barkoda]] za identifikaciju artikla na svom skladištu u odnosu na svoju referentnu [[baza podataka|bazu podataka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |title=What is DNA Barcoding? |publisher=iBOL |access-date=2019-03-26 |archive-date=2019-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307131134/http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |url-status=live }}</ref> Ovi "barkodovi" koriste se ponekad u nastojanju da se identifikuju nepoznate vrste ili dijelovi organizma, jednostavno da se katalogizira što više [[takson]]a ili da se uporedi s tradicionalnom taksonomijom u nastojanju da se odrede granice [[vrsta]].<ref>{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-1-61779-591-6 |title=DNA Barcodes: Methods and Protocols |date=2012 |publisher=Humana Press |isbn=978-1-61779-590-9 |editor-last=Kress |editor-first=W. John |series=Methods in Molecular Biology |volume=858 |location=Totowa, NJ |language=en |doi=10.1007/978-1-61779-591-6 |s2cid=3668979 |editor-last2=Erickson |editor-first2=David L. }}</ref> Različite genske regije se koriste za identifikaciju različitih organizamskih grupa, korištenjem barkodiranja. Najčešće korištena barkodna regija za životinje i neke [[protist]]e je dio gena [[Citohrom c|citohrom ''c'' oksidaza I]] (COI, CO1 ili [[Citohrom c oksidaza podjedinica I|COX1]]), koji se nalazi u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Drugi geni pogodni za DNK barkodiranje su [[interni transkribovani razmaknik]] (ITS) [[Ribosomska RNK|rRNL]], koji se često koristi za [[gljive]] i [[RuBisCO]] koji se koristi za [[biljke]].<ref>{{cite journal |last1=Irinyi |first1=L. |last2=Lackner |first2=M. |last3=de Hoog |first3=G. S. |last4=Meyer |first4=W. |date=2015 |title=DNA barcoding of fungi causing infections in humans and animals |journal=Fungal Biology |volume=120 |issue=2 |pages=125–136 | pmid=26781368 | doi=10.1016/j.funbio.2015.04.007}}</ref><ref name=Schoch-eal-2012>{{cite journal|last1=Schoch|first1=Conrad L.|last2=Seifert|first2=Keith A.|last3=Huhndorf|first3=Sabine|last4=Robert|first4=Vincent|last5=Spouge|first5=John L.|last6=Levesque|first6=C. André|last7=Chen|first7=Wen|author8=Fungal Barcoding Consortium|date=2012|title=Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=16|pages=6241–6246|doi=10.1073/pnas.1117018109|issn=0027-8424|pmc=3341068|pmid=22454494|url=https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|doi-access=free|archive-date=2020-07-07|access-date=2020-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200707050303/https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=CBOL Plant Working Group|last2=Hollingsworth|first2=P. M. |last3=Forrest|first3=L. L. |last4=Spouge|first4=J. L. |last5=Hajibabaei |first5=M. |last6=Ratnasingham|first6=S.|last7=van der Bank |first7=M. |last8=Chase|first8=M. W.|last9=Cowan|first9=R. S.|date=2009-08-04|title=A DNA barcode for land plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106|issue=31|pages=12794–12797|doi=10.1073/pnas.0905845106|pmid=19666622|pmc=2722355|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] se detektuju korištenjem različitih genskih regija. Gen [[16S RNK|16S rRNK]] se, naprimjer, široko koristi u identifikaciji [[prokariot]]a, dok se gen [[18S ribosomska RNK|18S rRNAK]] uglavnom koristi za detekciju [[mikrob]]nih [[eukarioti|eukariota]]. Ove genske regije su odabrane jer imaju manje intrspecijskih (unutar vrste) varijacija nego interspecijskih (između vrsta) varijacija, što je poznato kao "barkodirajući gep".<ref>{{Cite journal |last1=Paulay|first1=Gustav |last2=Meyer|first2=Christopher P.|date=2005-11-29|title=DNA Barcoding: Error Rates Based on Comprehensive Sampling|journal=PLOS Biology|volume=3|issue=12|doi=10.1371/journal.pbio.0030422|issn=1545-7885 |pmc=1287506 |pmid=16336051 |doi-access=free }}</ref> Neke primjene DNK barkodiranja uključuju: identifikaciju lišća biljaka, čak i kada cvjetovi ili plodovi nisu dostupni; identifikaciju [[polen]]a prikupljenog na tijelima životinja oprašivača; identifikaciju larvi insekata koje mogu imati manje dijagnostičkih karakteristika od odraslih; ili istraživanje prehrane životinje na osnovu sadržaja njenog želuca, [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[izmet]]a.ref>{{Cite journal|last1=Soininen|first1=Eeva M|last2=Valentini|first2=Alice|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Miquel|first4=Christian|last5=Gielly|first5=Ludovic|last6=Brochmann|first6=Christian|last7=Brysting|first7=Anne K|last8=Sønstebø|first8=Jørn H|last9=Ims|first9=Rolf A|date=2009|title=Analysing diet of small herbivores: the efficiency of DNA barcoding coupled with high-throughput pyrosequencing for deciphering the composition of complex plant mixtures|journal=Frontiers in Zoology|volume=6|issue=1|page=16|doi=10.1186/1742-9994-6-16|issn=1742-9994|pmc=2736939|pmid=19695081 |doi-access=free }}</ref> Kada se barkodiranje koristi za identifikaciju organizama iz uzorka koji sadrži DNK iz više organizama, koristi se termin '''DNK metabarkodiranje''',<ref>{{Cite journal|last1=Creer|first1=Simon|last2=Deiner|first2=Kristy|last3=Frey|first3=Serit|last4=Porazinska|first4=Dorota|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Thomas|first6=W. Kelley|last7=Potter|first7=Caitlin|last8=Bik|first8=Holly M.|date=2016|editor-last=Freckleton|editor-first=Robert|title=The ecologist's field guide to sequence-based identification of biodiversity|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=7|issue=9|pages=1008–1018|doi=10.1111/2041-210X.12574|bibcode=2016MEcEv...7.1008C|s2cid=87512991|url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|archive-date=2020-06-21|access-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621161238/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|pages=63–99|journal=Advances in Ecological Research|volume=58|doi=10.1016/bs.aecr.2018.01.001|date=January 2018|hdl=1822/72852 |title=Why We Need Sustainable Networks Bridging Countries, Disciplines, Cultures and Generations for Aquatic Biomonitoring 2.0: A Perspective Derived from the DNAqua-Net COST Action |last1=Leese |first1=Florian |last2=Bouchez |first2=Agnès |last3=Abarenkov |first3=Kessy |last4=Altermatt |first4=Florian |last5=Borja |first5=Ángel |last6=Bruce |first6=Kat |last7=Ekrem |first7=Torbjørn |last8=Čiampor |first8=Fedor |last9=Čiamporová-Zaťovičová |first9=Zuzana |last10=Costa |first10=Filipe O. |last11=Duarte |first11=Sofia |last12=Elbrecht |first12=Vasco |last13=Fontaneto |first13=Diego |last14=Franc |first14=Alain |last15=Geiger |first15=Matthias F. |last16=Hering |first16=Daniel |last17=Kahlert |first17=Maria |last18=Kalamujić Stroil |first18=Belma |last19=Kelly |first19=Martyn |last20=Keskin |first20=Emre |last21=Liska |first21=Igor |last22=Mergen |first22=Patricia |last23=Meissner |first23=Kristian |last24=Pawlowski |first24=Jan |last25=Penev |first25=Lyubomir |last26=Reyjol |first26=Yorick |last27=Rotter |first27=Ana |last28=Steinke |first28=Dirk |last29=Van Der Wal |first29=Bas |last30=Vitecek |first30=Simon |bibcode=2018AdER...58...63L |isbn=978-0-12-813949-3 |display-authors=1 |hdl-access=free }}</ref> e.g. [[Algae DNA barcoding|DNA metabarcoding of diatom communities]] in rivers and streams, which is used to assess water quality.<ref>{{Cite journal|last1 =Vasselon|first1 =Valentin|last2 =Rimet|first2 =Frédéric|last3 =Tapolczai|first3 =Kálmán|last4=Bouchez|first4 =Agnès|date =2017|title =Assessing ecological status with diatoms DNA metabarcoding: Scaling-up on a WFD monitoring network (Mayotte island, France)|journal=Ecological Indicators|volume=82|pages=1–12|doi=10.1016/j.ecolind.2017.06.024|bibcode =2017EcInd..82....1V|issn=1470-160X}}</ref> == Pozadina == Tehnike DNK barkodiranja razvijene su iz ranog rada na sekvenciranju DNK na mikrobnim zajednicama korištenjem 5S [[Ribosomska RNK|rRNK]] gena.<ref>{{Cite journal |last1=Woese |first1=Carl R. |last2=Kandler |first2=Otto |last3=Wheelis |first3=Mark L. |date=1990 |title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=12 |pages=4576–4579 |url=https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |oclc=678728346 |doi=10.1073/pnas.87.12.4576 |pmid=2112744 |pmc=54159 |bibcode=1990PNAS...87.4576W |doi-access=free |archive-date=2020-04-06 |access-date=2020-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406094307/https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |url-status=live }}</ref> U 2003., specifične metode i terminologija modernog DNK barkodiranja predložene su kao standardizirana metoda za identifikaciju vrsta, kao i potencijalno dodjeljivanje nepoznatih sekvenci višim [[takson]]ima poput [[red (biologija)|redova]] i [[koljrno (bioloija)|koljena]], u radu [[Paul D.N. Hebert|Paula D.N. Heberta]] i saradnika sa Univerziteta u Guelphu, [[Ontario]], [[Kanada]].<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Cywinska|first2=Alina|last3=Ball|first3=Shelley L.|last4=deWaard|first4=Jeremy R.|date=2003-02-07|title=Biological identifications through DNA barcodes|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=1512|pages=313–321|doi=10.1098/rspb.2002.2218|issn=1471-2954|pmc=1691236|pmid=12614582}}</ref> Hebert i njegove kolege demonstrirali su korisnost gena za citokrom ''c'' oksidaze I (COI), koji su prvi koristili Folmer i saradnici 1994. godine, koristeći svoje objavljene [[Prajmer|DNK-prajmere]] kao alat za [[filogeneza|filogenetske]] analize na nivou [[vrsta]],<ref name=":11"/> kao pogodan alat za razlikovanje između [[metazoa|metazojskih]] [[beskičmenjak]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Folmer|first1=O.|last2=Black|first2=M.|last3=Hoeh|first3=W.|last4=Lutz|first4=R.|last5=Vrijenhoek|first5=R.|date=October 1994|title=DNA primers for amplification of mitochondrial cytochrome c oxidase subunit I from diverse metazoan invertebrates|journal=Molecular Marine Biology and Biotechnology|volume=3|issue=5|pages=294–299|issn=1053-6426|pmid=7881515}}</ref> "Folmerova regija" gena COI koristi se obično za razlikovanje između taksona na osnovu njihovih obrazaca varijacija na nivou DNK. Relativna lakoća pronalaženja sekvence i varijabilnost pomiješana s očuvanjem između vrsta, neke su od prednosti COI. Nazivajući profile "barkodovima", Hebert i saradnici su zamislili razvoj COI baze podataka, koja bi mogla poslužiti kao osnova za "globalni sistem bioidentifikacije". == Metode == === Uzorkovanje i konzerviranje === Barkodiranje može se izvršiti iz tkiva iz ciljanog [[uzorak|uzorka]], iz mješavine [[organizam]]a (uzorak u rasutom stanju) ili iz DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo). Metode uzorkovanja, očuvanja ili analize razlikuju se između tih različitih vrsta uzoraka. ;Uzorci tkiva Za barkodiranje uzorka tkiva iz ciljanog uzorka vjerovatno će biti dovoljan mali komad [[koža|kože]], [[krljušt]], [[noga]] ili antena (ovisno o veličini uzorka). Da bi se izbjegla kontaminacija, potrebno je sterilizirati korištene alate između uzoraka. Preporučuje se prikupljanje dva uzorka iz jednog izvora, jedan za arhiviranje, a jedan za proces barkodiranja. Očuvanje uzorka je ključno za prevazilaženje problema degradacije DNK. :Uzorci u rasutom stanju [[Uzorak]] u rasutom stanju je vrsta uzorka iz okoliša koji sadrži nekoliko organizama iz [[taksonomija|taksonomske grupe]] koja se proučava. Razlika između uzoraka u rasutom stanju (u smislu koji se ovdje koristi) i drugih uzoraka iz okoliša je u tome što [[uzorak]] u rasutom stanju obično pruža veliku količinu DNK dobrog kvaliteta. Primjeri uzoraka u rasutom stanju uključuju uzorke vodenih [[beskičmenjaci|makroinvertebrata]] prikupljene kick-net mrežom ili uzorke insekata prikupljene Malaiseovom klopkom. Filtrirani ili po veličini frakcionisani uzorci vode koji sadrže cijele organizme, poput jednoćelijskih [[eukariot]]a također se ponekad definiraju kao uzorci u rasutom stanju. Takvi uzorci mogu se prikupiti istim tehnikama koje se koriste za dobijanje tradicionalnih uzoraka za identifikaciju na osnovu morfologije. ;eDNK uzorci Metoda [[DNK iz okoliša]] (eDNK) je neinvazivan pristup za detekciju i identifikaciju vrsta iz ćelijskih ostataka ili vanćelijske DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo) putem barkodiranja ili metabarkodiranja. Pristup se zasniva na činjenici da svaki živi organizam ostavlja DNK u okolini, a ova DNK iz okoline može se detektovati čak i kod organizama koji su u vrlo maloj abundanciji. Stoga je za terensko uzorkovanje najvažniji dio korištenje materijala i alata bez [[DNK]]] na svakom mjestu uzorkovanja ili uzorku kako bi se izbjegla kontaminacija, ako je vjerovatno da će DNK ciljnog organizma (organizama) biti prisutan u malim količinama. S druge strane, uzorak eDNK uvijek uključuje DNK cijelih ćelija, živih [[mikroorganizam]]a, koji su često prisutni u velikim količinama. Stoga se uzorci mikroorganizama uzeti u prirodnom okruženju nazivaju i uzorcima eDNK, ali kontaminacija je u ovom kontekstu manje problematična zbog velike količine ciljnih organizama. Metode eDNK mogu se koristiti s većinom vrsta uzoraka, poput vode, [[tlo|tla]], [[izmet]]]a, sadržaja [[želudac|želuca]] ili [[krv]]i.<ref>{{Citation|last1=Jelger Herder|title=Environmental DNA - a review of the possible applications for the detection of (invasive) species.}} </ref> === Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK === {{Glavni| Ekstrakcija DNK}} DNK barkodiranje zahtijeva da se DNK iz uzorka ekstrahuje. Postoji nekoliko različitih metoda [[ekstrakcija DNK]], a faktori poput troškova, vremena, vrste uzorka i prinosa utiču na odabir optimalne metode. Kada se DNK iz uzoraka organizma ili eDNK amplificira pomoću [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR), na reakciju mogu negativno uticati molekule inhibitora sadržane u uzorku.<ref name=":8">{{Cite journal|last1=Schrader|first1=C Then it can be this way because of DNA.|last2=Schielke|first2=A.|last3=Ellerbroek|first3=L.|last4=Johne|first4=R.|date=2012|title=PCR inhibitors – occurrence, properties and removal|journal=Journal of Applied Microbiology|volume=113|issue=5|pages=1014–1026|doi=10.1111/j.1365-2672.2012.05384.x|pmid=22747964|s2cid=30892831|issn=1365-2672|doi-access=free}}</ref> Removal of these inhibitors is crucial to ensure that high quality DNA is available for subsequent analyzing. [[Amplifikacija gena|Amplifikacija]] ekstrahirane DNK je neophodan korak u DNK barkodiranju. Tipično, samo mali fragment ukupnog DNK materijala se [[Sekvenciranje|sekvencira]] (obično 400–800 [[bazni par|baznih parova]]) da bi se dobio DNK barkod i amplifikacija je shodno tome ograničena na fragment korištenjem para [[prajmer]]a.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Savolainen|first1=Vincent|last2=Cowan|first2=Robyn S|last3=Vogler|first3=Alfried P|last4=Roderick|first4=George K|last5=Lane|first5=Richard|date=2005-10-29|title=Towards writing the encyclopaedia of life: an introduction to DNA barcoding|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=360|issue=1462|pages=1805–1811|doi=10.1098/rstb.2005.1730|pmid=16214739|pmc=1609222|issn=0962-8436}}</ref> Amplifikacija eDNK materijala obično je usmjerena na manje veličine fragmenata (<200 baznih parova) jer je eDNK vjerovatnije fragmentirana od DNK materijala iz drugih izvora. Međutim, neke studije tvrde da ne postoji veza između veličine amplikona i stope detekcije eDNK.<ref>{{Cite journal|last=Piggott|first=Maxine P.|date=2016|title=Evaluating the effects of laboratory protocols on eDNA detection probability for an endangered freshwater fish|journal=Ecology and Evolution|volume=6|issue=9|pages=2739–2750|doi=10.1002/ece3.2083|issn=2045-7758|pmc=4798829|pmid=27066248|bibcode=2016EcoEv...6.2739P }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Ma|first1=Hongjuan|last2=Stewart|first2=Kathryn|last3=Lougheed|first3=Stephen|last4=Zheng|first4=Jinsong|last5=Wang|first5=Yuxiang|last6=Zhao|first6=Jianfu|date=2016|title=Characterization, optimization, and validation of environmental DNA (eDNA) markers to detect an endangered aquatic mammal|journal=Conservation Genetics Resources|volume=8|issue=4|pages=561–568|doi=10.1007/s12686-016-0597-9|bibcode=2016ConGR...8..561M |s2cid=1613649|issn=1877-7252}}</ref> [[Slika:HiSeq sequencers at SciLifeLab in Uppsala.jpg|thumb| HiSeq sekvenceri u SciLIfeLabu u Uppsali, [[Švedska]]. Fotografija je snimljena tokom ekskurzije na SLU kurs PNS0169 u martu 2019. godine.]] Kada je marker regije DNK barkoda amplifikovan, sljedeći korak je sekvenciranje marker regije korištenjem metoda [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=D'Amore|first1=Rosalinda|last2=Ijaz|first2=Umer Zeeshan|last3=Schirmer|first3=Melanie|last4=Kenny|first4=John G.|last5=Gregory|first5=Richard|last6=Darby|first6=Alistair C.|last7=Shakya|first7=Migun|last8=Podar|first8=Mircea|last9=Quince|first9=Christopher|date=2016-01-14|title=A comprehensive benchmarking study of protocols and sequencing platforms for 16S rRNA community profiling|journal=BMC Genomics|volume=17|issue=1|page=55|doi=10.1186/s12864-015-2194-9|issn=1471-2164|pmc=4712552|pmid=26763898 |doi-access=free |bibcode=2016BMCG...17...55D }}</ref> Dostupne su mnoge različite platforme za sekvenciranje, a tehnički razvoj se brzo odvija. === Selekcija markera === [[Slika:16S region variability.jpg|thumb|600x600px| Shematski prikaz [[prajmer]]a i ciljne regije, demonstriran na 16S [[rRNK]] genu u ''Pseudomonas''. Kao prajmeri se obično biraju kratke konzervirane sekvence s niskom varijabilnosti, koje tako mogu amplificirati većinu ili sve vrste u odabranoj ciljnoj grupi. Prajmeri se koriste za amplifikaciju visoko varijabilne ciljne regije između dva prajmera, koja se zatim koristi za razlikovanje vrsta. ''Modificirano iz »Varijabilni broj kopija, intragenomske heterogenosti i lateralni transferi 16S rRNK gena u Pseudomonas« od Bodilis, Josselin; Nsigue-Meilo, Sandrine; Besaury, Ludovic; Quillet, Laurent, korišteno pod CC BY, dostupno na:<nowiki>https://www.researchgate.net/figure/Hypervariable-regions-within-the-16S-rRNA-gene-in-Pseudomonas-The-plotted-line-reflects_fig2_224832532</nowiki>.'']] Markeri koji se koriste za [[DNK]] barkodiranje nazivaju se barkodovi. Da bi se uspješno okarakterizirale vrste na osnovu DNK barkodova, ključan je odabir informativnih DNK regija. Dobar DNK barkod treba imati nisku intraspecifičnu i visoku interspecifičnu [[Genetička varijabilnost|varijabilnost]]<ref name=":11" /> i posjedovati [[Konzervirana sekvenca|konzervirana]] bočna mjesta za razvoj univerzalne [[PCR|Lančana polimerazne reakcije]] (PCR) [[Prajmer|prajmera]] za široku [[Taksonomija|taksonomsku]] primjenu. Cilj je dizajnirati prajmere koji će detektovati i razlikovati većinu ili sve vrste u proučavanoj grupi organizama (visoka taksonomska rezolucija). Dužina sekvence barkoda treba biti dovoljno kratka da se može koristiti sa trenutnim izvorom uzorkovanja, metodama [[ekstrakcija DNK]], [[amplifikacija lančane polimerazne reakcije| amplifikacije lančane polimerazne reakcije]] i [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. J.|last2=Erickson|first2=D. L.|date=2008-02-26|title=DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2761–2762|doi=10.1073/pnas.0800476105|issn=0027-8424|pmc=2268532|pmid=18287050|bibcode=2008PNAS..105.2761K|doi-access=free}}</ref> Bilo bi efikasnije koristiti jednu sekvencu [[gen]]a za sve taksonomske grupe, od [[virus]]a do [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Međutim, takva genska regija još nije pronađena, pa se za različite grupe organizama ili ovisno o pitanju istraživanja koriste različiti barkodovi. Za životinje, najčešće korišteni barkod je [[Mitohondrija|mitohondrijaki]] lokus [[podjedinica I citohrom c oksidaze|citohrom C oksidaze I]] (''COI'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D.N.|last2=Ratnasingham|first2=Sujeevan|last3=de Waard|first3=Jeremy R.|date=2003-08-07|title=Barcoding animal life: cytochrome c oxidase subunit 1 divergences among closely related species|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=suppl_1|pages=S96-9|doi=10.1098/rsbl.2003.0025|issn=1471-2954|pmc=1698023|pmid=12952648}}</ref> Drugi mitohondrijski geni, kao što su [[Citohrom b|Cytb]], [[12S ribosomska RNK|12S]] ili [[MT-RNR2|16S]] također se koriste. [[Mitohondrijska DNK|Mitohondrijski geni]] poželjniji su od [[jedarni gen|jedarnih gena]] zbog nedostatka [[intron]]a, njihovog [[Ploidija|haploidnog]] načina nasljeđivanja [[nasljeđivanje|inheritance]] i njihove ograničene [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]].<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|last=Blaxter|first=Mark L.|date=2004-04-29|editor-last=Godfray|editor-first=H. C. J.|editor2-last=Knapp|editor2-first=S.|title=The promise of a DNA taxonomy|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|volume=359|issue=1444|pages=669–679|doi=10.1098/rstb.2003.1447|issn=1471-2970|pmc=1693355|pmid=15253352}}</ref> Štaviše, svaka [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima različite mitohondrije (do nekoliko hiljada) i svaka od njih sadrži nekoliko kružnih molekula DNK. Stoga mitohondrije mogu ponuditi obilan izvor DNK čak i kada je uzorak tkiva ograničen. Međutim, kod biljaka mitohondrijski geni nisu pogodni za DNK barkodiranje, jer pokazuju nisku stopu [[mutacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Fazekas|first1=Aron J.|last2=Burgess|first2=Kevin S.|last3=Kesanakurti|first3=Prasad R.|last4=Graham|first4=Sean W.|last5=Newmaster|first5=Steven G.|last6=Husband|first6=Brian C.|last7=Percy|first7=Diana M.|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Barrett|first9=Spencer C. H.|date=2008-07-30|editor-last=DeSalle|editor-first=Robert|title=Multiple Multilocus DNA Barcodes from the Plastid Genome Discriminate Plant Species Equally Well|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0002802|pmid=18665273|pmc=2475660|issn=1932-6203|bibcode=2008PLoSO...3.2802F|doi-access=free}}</ref> Nekoliko [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] pronađeno je u [[genom]]u hloroplasta, a najperspektivniji je gen za maturazu K (''matK'') sam po sebi ili u kombinaciji s drugim genima. Za identifikaciju vrsta korišteni su i više-[[Lokus (genetika)|lokusnih]] markera poput [[ribosom]]skih internih transkribiranih razmaknika (ITS DNK) zajedno s ''matK'', ''[[RuBisCO|rbcL]]'', ''trnH'' ili drugim genima. Najbolja diskriminacija između biljnih vrsta postignuta je korištenjem dva ili više lokusa za "barkodiranje" [[hloroplast]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. John|last2=Erickson|first2=David L.|date=2007-06-06|editor-last=Shiu|editor-first=Shin-Han|title=A Two-Locus Global DNA Barcode for Land Plants: The Coding rbcL Gene Complements the Non-Coding trnH-psbA Spacer Region|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=6|doi=10.1371/journal.pone.0000508|issn=1932-6203|pmc=1876818|pmid=17551588|bibcode=2007PLoSO...2..508K|doi-access=free}}</ref> Za [[bakterije]], mala podjedinica gena ribosomske RNK ([[16S ribosomska RNK|16S]]) može se koristiti za različite taksone, jer je [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirana]].<ref>{{Cite journal|last1=Janda|first1=J. M.|last2=Abbott|first2=S. L.|date=2007-09-01|title=16S rRNA Gene Sequencing for Bacterial Identification in the Diagnostic Laboratory: Pluses, Perils, and Pitfalls|journal=Journal of Clinical Microbiology|volume=45|issue=9|pages=2761–2764|doi=10.1128/JCM.01228-07|issn=0095-1137|pmc=2045242|pmid=17626177}}</ref> Neke studije ukazuju na ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'',<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. Alex|last2=Bertrand|first2=Claudia|last3=Crosby|first3=Kate|last4=Eveleigh|first4=Eldon S.|last5=Fernandez-Triana|first5=Jose|last6=Fisher|first6=Brian L.|last7=Gibbs|first7=Jason|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Hallwachs|first9=Winnie|date=2012-05-02|editor-last=Badger|editor-first=Jonathan H.|title=''Wolbachia'' and DNA barcoding insects: Patterns, potential, and problems|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0036514|issn=1932-6203|pmc=3342236|pmid=22567162|bibcode=2012PLoSO...736514S|doi-access=free}}</ref> tipa II [[šaperon]]a (''cpn60'')<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Links|first1=Matthew G.|last2=Dumonceaux|first2=Tim J.|last3=Hemmingsen|first3=Sean M.|last4=Hill|first4=Janet E.|date=2012-11-26|editor-last=Neufeld|editor-first=Josh|title=The Chaperonin-60 Universal Target Is a Barcode for Bacteria That Enables De Novo Assembly of Metagenomic Sequence Data|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0049755|issn=1932-6203|pmc=3506640|pmid=23189159|bibcode=2012PLoSO...749755L|doi-access=free}}</ref> ili β podjedinice [[RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]] (''rpoB'')<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Case|first1=R. J.|last2=Boucher|first2=Y.|last3=Dahllof|first3=I.|last4=Holmstrom|first4=C.|last5=Doolittle|first5=W. F.|last6=Kjelleberg|first6=S.|date=2007-01-01|title=Use of 16S rRNA and rpoB Genes as Molecular Markers for Microbial Ecology Studies|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=73|issue=1|pages=278–288|doi=10.1128/AEM.01177-06|issn=0099-2240|pmc=1797146|pmid=17071787|bibcode=2007ApEnM..73..278C }}</ref> također mogu poslužiti kao bakterijski DNK barkodovi. Barkodiranje [[Gljive|fungi]] je izazovnije i može biti potrebno više od jedne kombinacije [[prajmer]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Bellemain|first1=Eva|last2=Carlsen|first2=Tor|last3=Brochmann|first3=Christian|last4=Coissac|first4=Eric|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Kauserud|first6=Håvard|date=2010|title=ITS as an environmental DNA barcode for fungi: an in silico approach reveals potential PCR biases|journal=BMC Microbiology|volume=10|issue=1|page=189|doi=10.1186/1471-2180-10-189|pmid=20618939|pmc=2909996|issn=1471-2180 |doi-access=free }}</ref> Marker ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'' dobro funkcioniše u određenim grupama gljiva,<ref>{{Cite journal|last1=Seifert|first1=K. A.|last2=Samson|first2=R. A.|last3=deWaard|first3=J. R.|last4=Houbraken|first4=J.|last5=Levesque|first5=C. A.|last6=Moncalvo|first6=J.-M.|last7=Louis-Seize|first7=G.|last8=Hebert|first8=P. D. N.|date=2007-03-06|title=Prospects for fungus identification using CO1 DNA barcodes, with ''Penicillium'' as a test case|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=10|pages=3901–3906|doi=10.1073/pnas.0611691104|issn=0027-8424|pmc=1805696|pmid=17360450|doi-access=free}}</ref> ali ne podjednako dobro u drugima.<ref>{{Cite journal|last1=Dentinger|first1=Bryn T. M.|last2=Didukh|first2=Maryna Y.|last3=Moncalvo|first3=Jean-Marc|date=2011-09-22|editor-last=Schierwater|editor-first=Bernd|title=Comparing COI and ITS as DNA Barcode Markers for Mushrooms and Allies (Agaricomycotina)|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=9|doi=10.1371/journal.pone.0025081|issn=1932-6203|pmc=3178597|pmid=21966418|bibcode=2011PLoSO...625081D|doi-access=free}}</ref> Stoga se koriste dodatni markeri, kao što su [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i [[28S ribosomska RNK|velika podjedinica nuklearne ribosomske RNK]] (28S LSU [[rRNK]]).<ref name=":7">{{Cite journal|last1=Khaund|first1=Polashree|last2=Joshi|first2=S.R.|date=October 2014|title=DNA barcoding of wild edible mushrooms consumed by the ethnic tribes of India|journal=Gene|volume=550|issue=1|pages=123–130|doi=10.1016/j.gene.2014.08.027|pmid=25130907}}</ref> Unutar grupe [[protista]], predloženi su različiti barkodovi, kao što su D1–D2 ili D2–D3 regije [[28S ribosomska RNK|28S rDNK]], V4 podregija gena [[18S ribosomska RNK|18S rRNK]], [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]''. Pored toga, neki specifični barkodovi mogu se koristiti za [[Fotosinteza|fotosintetski]] protiste, na primjer velika podjedinica gena [[RuBisCO|ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza-oksigenaza]] (''rbcL'') i gen [[Hloroplastna DNK|hloroplastna]] [[23S ribosomska RNK|23S rRNK]]. == Referentne biblioteke == Referentne biblioteke se koriste za taksonomsku identifikaciju, koja se naziva i anotacija, sekvenci dobijenih barkodiranjem ili metabarkodiranjem. Ove baze podataka sadrže DNK barkodove dodijeljene prethodno identifikovanim taksonima. Većina referentnih biblioteka ne pokriva sve vrste unutar grupe organizama, a novi unosi se stalno kreiraju. U slučaju makro– i mnogih [[mikroorganizam]]a (kao što su [[alge]]), ove referentne biblioteke zahtijevaju detaljnu dokumentaciju (mjesto i datum uzorkovanja, osoba koja ga je prikupila, slika itd.) i autoritativnu [[takson]]omsku identifikaciju uzorka vaučera, kao i dostavljanje sekvenci u određenom formatu. Međutim, takvi standardi su ispunjeni samo za mali broj vrsta. Proces također zahtijeva pohranjivanje vaučera u muzejskim zbirkama, herbarijima i drugim saradničkim institucijama. I taksonomski sveobuhvatan obuhvat i kvalitet sadržaja važni su za tačnost identifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Weigand|first1=Hannah|last2=Beermann|first2=Arne J.|last3=Čiampor|first3=Fedor|last4=Costa|first4=Filipe O.|last5=Csabai|first5=Zoltán|last6=Duarte|first6=Sofia|last7=Geiger|first7=Matthias F.|last8=Grabowski|first8=Michał|last9=Rimet|first9=Frédéric|title=DNA barcode reference libraries for the monitoring of aquatic biota in Europe: Gap-analysis and recommendations for future work |journal=Science of the Total Environment |date=2019 |volume=678 |pages=499–524|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.04.247 |pmid=31077928 |bibcode=2019ScTEn.678..499W |biorxiv=10.1101/576553}}</ref> U svijetu [[mikrob]]a, ne postoje DNK informacije za većinu imena vrsta, a mnoge DNK sekvence se ne mogu pripisati nijednom [[Binomna nomenklatura|Linneovom binomu]].<ref>Gottschling M, J Chacón, A Žerdoner Čalasan, St Neuhaus, J Kretschmann, H Stibor & U John (2020): ''Phylogenetic placement of environmental sequences using taxonomically reliable databases helps to rigorously assess dinophyte biodiversity in Bavarian lakes (Germany).'' Freshw Biol 65: 193–208. {{doi|10.1111/fwb.13413}}</ref> Postoji nekoliko referentnih baza podataka ovisno o grupi organizama i korištenom [[genetički marker|genetičkom markeru]]. Postoje manje, nacionalne baze podataka (npr. FinBOL) i veliki konzorciji poput Međunarodnog projekta barkodova života (iBOL).<ref>{{Citation|last=Rdmpage|title=International Barcode of Life project (iBOL)|date=2016|url=http://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|publisher=Institute of Biodiversity, Animal Health and Comparative Medicine, College of Medical, Veterinary and Life Sciences, University of Glasgow|doi=10.15468/inygc6|access-date=2019-05-14|type=Data Set|archive-date=2019-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514204951/https://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|url-status=live}}</ref> ===BOLD=== Pokrenut 2007. godine, [[Sistem podataka o barkodovima života]] (BOLD)<ref>{{Cite journal|last1=Ratnasingham|first1=Sujeevan|last2=Hebert|first2=Paul D. N.|date=2007-01-24|title=BARCODING: bold: The Barcode of Life Data System: BARCODING|journal=Molecular Ecology Notes|volume=7|issue=3|pages=355–364|doi=10.1111/j.1471-8286.2007.01678.x|pmc=1890991|pmid=18784790}}</ref> jedna je od najvećih baza podataka, koja sadrži oko 780.000 BIN-ova (brojeva indeksa barkodova) u 2022. godini. To je slobodno dostupno spremište za zapise [[uzorak]]a i sekvenci za studije barkodova, a ujedno je i radni prostor koji pomaže u upravljanju, osiguranju kvaliteta i analizi podataka barkodova. Baza podataka uglavnom sadrži BIN zapise za [[životinje]], na osnovu [[genetički marker|genetičkog markera]] COI. Za identifikaciju biljaka, BOLD prihvata sekvence iz ''matK'' i ''[[rbcL]]''. ===UNITE=== UNITE [[baza podataka]]<ref>{{Cite journal|last1=Nilsson|first1=Rolf Henrik|last2=Larsson|first2=Karl-Henrik|last3=Taylor|first3=Andy F. S.|last4=Bengtsson-Palme|first4=Johan|last5=Jeppesen|first5=Thomas S.|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=Kennedy|first7=Peter|last8=Picard|first8=Kathryn|last9=Glöckner|first9=Frank Oliver|date=2019-01-08|title=The UNITE database for molecular identification of fungi: handling dark taxa and parallel taxonomic classifications|journal=Nucleic Acids Research|volume=47|issue=D1|pages=D259–D264|doi=10.1093/nar/gky1022|issn=0305-1048|pmc=6324048|pmid=30371820}}</ref> pokrenuta je 2003. godine i referentna je baza podataka za molekularnu identifikaciju gljivičnih (a od 2018. i svih [[eukariot]]skih) vrsta s [[genetički marker|genetičkom marker regijom]] internog transkribiranog razmaknika za jedarne ribosome (ITS). Ova baza podataka zasniva se na konceptu [[hipoteza]] o vrstama: birate % na kojem želite raditi, a sekvence se sortiraju u poređenju sa sekvencama dobijenim iz uzoraka vaučera koje su identificirali stručnjaci. ===Diat.barcode=== Diat.barcode je baza podataka za [[dijatomeje]].<ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frederic|last2=Gusev|first2=Evgenuy|last3=Kahlert|first3=Maria|last4=Kelly|first4=Martyn|last5=Kulikovskiy|first5=Maxim|last6=Maltsev|first6=Yevhen|last7=Mann|first7=David|last8=Pfannkuchen|first8=Martin|last9=Trobajo|first9=Rosa|date=2019-02-14|title=Diat.barcode, an open-access barcode library for diatoms|doi=10.15454/TOMBYZ|url=https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|website=data.inrae.fr|type=Data Set|publisher=Portail Data Inra|archive-date=2021-09-26|access-date=2021-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926195703/https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|url-status=live}}</ref> Prvi put je objavljena pod nazivom R-syst::diatom. <ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frédéric|last2=Chaumeil|first2=Philippe|last3=Keck|first3=François|last4=Kermarrec|first4=Lenaïg|last5=Vasselon|first5=Valentin|last6=Kahlert|first6=Maria|last7=Franc|first7=Alain|last8=Bouchez|first8=Agnès|date=2016|title=R-Syst::diatom: an open-access and curated barcode database for diatoms and freshwater monitoring|journal=Database|volume=2016|doi=10.1093/database/baw016|issn=1758-0463|pmc=4795936|pmid=26989149}}</ref> 2016. godine, počevši s podacima iz dva izvora: Thonon kolekcije kultura (TCC) u hidrobiološkoj stanici Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja (INRA) i iz nukleotidne baze NCBI ([[Nacionalni centar za biotehnološke informacije]]). Diat.barcode pruža podatke za dva genetska markera, ''rbcL'' (Ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza/oksigenaza, hloroplastika) i 18S (18S [[ribosomska RNK]], jedarna). [[Baza podataka]] također uključuje dodatne informacije o osobinama [[vrsta]], poput morfoloških karakteristika (biovolumen, dimenzije veličine itd.), životnih oblika (mobilnost, tip kolonije itd.) ili ekoloških karakteristika (osjetljivost na zagađenje itd.). == Bioinformatička analiza == {| class="wikitable floatright" |+PHRED ocjena kvaliteta i pripadajući nivo sigurnosti |10 |90% |- |20 |99% |- |30 |99,9% |- |40 |99,99% |- |50 |99,999% |} Da bi se dobili dobro strukturirani, čisti i interpretabilni podaci, sirovi podaci sekvenciranja moraju se obraditi korištenjem [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize.Datoteka [[FASTQ format|FASTQ]] s podacima sekvenciranja sadrži dvije vrste [[informacija]]: sekvence detektovane u uzorku (datoteka [[FASTA format|FASTA]]) i datoteku kvaliteta s ocjenama kvalitete ([[Phred ocjena kvaliteta|PHRED]] ocjene) povezane sa svakim [[nukleotid]]om svake DNK sekvence. PHRED ocjene pokazuju vjerojatnost s kojom je povezani nukleotid ispravno ocijenjen. Općenito, PHRED ocjena se smanjuje prema kraju svake DNK sekvence. Stoga neki bioinformatički vodovi jednostavno režu kraj sekvenci na definiranom pragu. Neke tehnologije sekvenciranja, poput MiSeq-a, koriste sekvenciranje uparenih krajeva, tokom kojeg se sekvenciranje izvodi iz oba smjera, što rezultira boljim kvalitetom. Preklapajuće sekvence se zatim poravnavaju u kontige i spajaju. Obično se nekoliko uzoraka objedinjuje u jednom prolazu, a svaki uzorak karakterizira kratki DNK fragment, oznaka. U koraku demultipleksiranja, sekvence se sortiraju korištenjem ovih oznaka, kako bi se ponovno sastavili odvojeni uzorci. Prije daljnje analize, oznake i drugi adapteri uklanjaju se iz fragmenta DNK barkod sekvence. Tokom skraćivanja, uklanjaju se sekvence lošeg kvaliteta (niski PHRED rezultati) ili sekvence koje su mnogo kraće ili duže od ciljanog DNK barkoda. Sljedeći korak dereplikacije je proces u kojem se sve sekvence filtrirane po kvalitetu sažimaju u skup jedinstvenih očitavanja (pojedinačne jedinice sekvenci ISU) s informacijama o njihovoj zastupljenosti u uzorcima. Nakon toga, himere (tj. složene sekvence formirane od dijelova miješanog porijekla) detektuju se i uklanjaju. Konačno, sekvence se grupišu u OTU (Operativne taksonomske jedinice), koristeći jednu od mnogih strategija grupiranja. Najčešće korišteni bioinformatički [[softver]] uključuje Mothur,<ref>{{Cite journal|title=Introducing mothur: open-source, platform-independent, community-supported software for describing and comparing microbial communities|author1=Schloss, Patrick D. |author2=Westcott, Sarah L. |author3=Ryabin, Thomas |author4=Hall, Justine R. |author5=Hartmann, Martin |author6=Hollister, Emily B. |author7=Lesniewski, Ryan A. |author8=Oakley, Brian B. |author9=Parks, Donovan H. |author10=Robinson, Courtney J. |author11=Sahl, Jason W. |author12=Stres, Blaž. |author13=Thallinger, Gerhard G. |author14=Horn, David J. |author15=van. Weber, Caroly F.|journal=Applied and Environmental Microbiology |year=2009 |volume=75 |issue=23 |pages=7537–41 |doi=10.1128/AEM.01541-09 |pmid=19801464 |pmc=2786419 |bibcode=2009ApEnM..75.7537S |oclc=780918718}}</ref> Uparse,<ref>{{Cite journal|last=Edgar|first=Robert C|date=2013-08-18|title=UPARSE: highly accurate OTU sequences from microbial amplicon reads|journal=Nature Methods|volume=10|issue=10|pages=996–998|doi=10.1038/nmeth.2604|pmid=23955772|bibcode=2013NaMet..10..996E |s2cid=7181682|issn=1548-7091}}</ref> Qiime,<ref>{{Cite journal|last1=Caporaso|first1=J Gregory|last2=Kuczynski|first2=Justin|last3=Stombaugh|first3=Jesse|last4=Bittinger|first4=Kyle|last5=Bushman|first5=Frederic D|last6=Costello|first6=Elizabeth K|last7=Fierer|first7=Noah|last8=Peña|first8=Antonio Gonzalez|last9=Goodrich|first9=Julia K|date=May 2010|title=QIIME allows analysis of high-throughput community sequencing data|journal=Nature Methods|volume=7|issue=5|pages=335–336|doi=10.1038/nmeth.f.303|issn=1548-7091|pmc=3156573|pmid=20383131 |bibcode=2010NaMet...7..335C }}</ref> Galaxy,<ref>{{Cite journal|last1=Afgan|first1=Enis|last2=Baker|first2=Dannon|last3=Batut|first3=Bérénice|last4=van den Beek|first4=Marius|last5=Bouvier|first5=Dave|last6=Čech|first6=Martin|last7=Chilton|first7=John|last8=Clements|first8=Dave|last9=Coraor|first9=Nate|date=2018-07-02|title=The Galaxy platform for accessible, reproducible and collaborative biomedical analyses: 2018 update|journal=Nucleic Acids Research|volume=46|issue=W1|pages=W537–W544|doi=10.1093/nar/gky379|issn=0305-1048|pmc=6030816|pmid=29790989}}</ref> Obitools,<ref>{{Cite journal|last1=Boyer|first1=Frédéric|last2=Mercier|first2=Céline|last3=Bonin|first3=Aurélie|last4=Le Bras|first4=Yvan|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Coissac|first6=Eric|date=2015-05-26|title=obitools: aunix-inspired software package for DNA metabarcoding|journal=Molecular Ecology Resources|volume=16|issue=1|pages=176–182|doi=10.1111/1755-0998.12428|pmid=25959493|s2cid=39412858|issn=1755-098X}}</ref> JAMP,<ref>{{Citation|last=Elbrecht|first=Vasco|title=GitHub - VascoElbrecht/JAMP: JAMP: Just Another Metabarcoding Pipeline.|date=2019-04-30|url=https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|access-date=2019-05-14|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402121915/https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|url-status=live}}</ref> Barque,<ref>{{Citation|last=Normandeau|first=Eric|title=GitHub - enormandeau/barque: Barque: Environmental DNA metabarcoding analysis.|date=2020-01-21|url=https://github.com/enormandeau/barque|access-date=2020-01-21}}</ref> and DADA2.<ref>{{Cite journal|last1=Callahan|first1=Benjamin J|last2=McMurdie|first2=Paul J|last3=Rosen|first3=Michael J|last4=Han|first4=Andrew W|last5=Johnson|first5=Amy Jo A|last6=Holmes|first6=Susan P|date=July 2016|title=DADA2: High-resolution sample inference from Illumina amplicon data|journal=Nature Methods|volume=13|issue=7|pages=581–583|doi=10.1038/nmeth.3869|issn=1548-7091|pmc=4927377|pmid=27214047 |bibcode=2016NaMet..13..581C }}</ref> Poređenje obilja očitavanja, tj. sekvenci, između različitih uzoraka i dalje predstavlja izazov jer i ukupan broj očitavanja u uzorku, kao i relativna količina očitavanja za vrstu, mogu varirati između uzoraka, metoda ili drugih varijabli. Radi poređenja, broj očitavanja svakog uzorka može se smanjiti na minimalni broj očitavanja uzoraka koji se porede – proces koji se naziva razrjeđivanje. Drugi način je korištenje relativne obilja očitavanja.<ref>{{Cite journal|title=Waste Not, Want Not: Why Rarefying Microbiome Data is Inadmissible|journal=PLOS Computational Biology|volume=10|issue=4|doi=10.1371/journal.pcbi.1003531|pmid=24699258|pmc=3974642|year=2014|last1=McMurdie|first1=Paul J.|last2=Holmes|first2=Susan|bibcode=2014PLSCB..10E3531M|arxiv=1310.0424 |doi-access=free }}</ref> === Identifikacija vrsta i taksonomsko dodjeljivanje === Taksonomsko dodjeljivanje OTU-a vrstama postiže se usklađivanjem sekvenci s referentnim bibliotekama. [[BLAST|Osnovno lokalno pretraga poravnanja (BLAST)]] se obično koristi za identifikaciju područja sličnosti između sekvenci poređenjem očitanih sekvenci iz uzorka sa sekvencama u referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last1=Valiente|first1=Gabriel|last2=Jansson|first2=Jesper|last3=Clemente|first3=Jose Carlos|last4=Alonso-Alemany|first4=Daniel|date=2011-10-10|title=Taxonomic Assignment in Metagenomics with TANGO|journal=EMBnet.journal|volume=17|issue=2|pages=16–20|doi=10.14806/ej.17.2.237|issn=2226-6089|doi-access=free|hdl=2117/16286|hdl-access=free}}</ref> Ako [[baza podataka]] vrati tačno podudaranje za sekvencu od interesa, onda se ona može identificirati do nivoa vrste. Vrlo slična podudaranja mogu se tretirati kao ista vrsta, ovisno o konvencijama svake taksonomske grupe. Ako nema dovoljno sličnih podudaranja, identifikacija na višem taksonomskom nivou, kao što je [[porodica (biologija)|porodica]] ili [[razred (biologija)|razreda]], može biti moguća razmatranjem vraćenih podudaranja kao taksonomskih "sidrišta". Sekvenca se može dodijeliti određenoj [[operativnoj taksonomskoj jedinici]] (OTU) koja, ako se kombinira s drugim taksonomskim metodama, može se koristiti za opisivanje novog taksona i postati novi unos u bazi podataka. Izgradnja [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] sekvence uzorka i podudaranih sekvenci često pomaže u kontekstualizaciji podudaranja.<ref>{{cite journal |last1=Talavera |first1=Gerard |last2=Lukhtanov |first2=Vladimir |last3=Pierce |first3=Naomi E |last4=Vila |first4=Roger |title=DNA Barcodes Combined with Multilocus Data of Representative Taxa Can Generate Reliable Higher-Level Phylogenies |journal=Systematic Biology |date=10 February 2022 |volume=71 |issue=2 |pages=382–395 |doi=10.1093/sysbio/syab038 |pmid=34022059 |pmc=8830075 }}</ref> U nekim grupama [[organizam]]a, kao što su [[bakterije]], taksonomsko dodjeljivanje na nivo vrste često nije moguće, jer su neopisane i nepoznate vrste česte. Pogledajte također [[tamni takson]]. [[BLAST]] jeste naivna metoda pronalaženja sličnih sekvenci. Spora je, ima visoku stopu lažno pozitivnih rezultata, a najbolji pogodak nije nužno filogenetski susjed. Poboljšane metode uključuju [[Naivni Bayesov klasifikator|naivni Bayes]] i [[slučajna šuma]], klasifikatore obučene na bazama podataka marker gena. Prethodno obučeni klasifikatori dostupni su za mnoge vrste barkodova kao što su [[prokariot]]ski 16S, [[člankonožci]] CO1 i gljivični LSU.<ref name=Porter18>{{Cite journal|last1=Porter|first1=Teresita M.|last2=Hajibabaei|first2=Mehrdad|date=2018|title=Scaling up: A guide to high-throughput genomic approaches for biodiversity analysis|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=27|issue=2|pages=313–338|doi=10.1111/mec.14478|pmid=29292539|issn=1365-294X|doi-access=free|bibcode=2018MolEc..27..313P }}</ref> == Aplikacije == Primjene DNK barkodiranja uključuju identifikaciju novih [[vrsta]], procjenu sigurnosti hrane, identifikaciju i procjenu kriptičnih vrsta, otkrivanje stranih vrsta, identifikaciju ugroženih i [[prijeteća vrsta|prijetećih vrsta]],<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Schnell|first1=Ida Bærholm|last2=Thomsen|first2=Philip Francis|last3=Wilkinson|first3=Nicholas|last4=Rasmussen|first4=Morten|last5=Jensen|first5=Lars R.D.|last6=Willerslev|first6=Eske|last7=Bertelsen|first7=Mads F.|last8=Gilbert|first8=M. Thomas P.|date=April 2012|title=Screening mammal biodiversity using DNA from leeches|journal=Current Biology|volume=22|issue=8|pages=R262–R263|doi=10.1016/j.cub.2012.02.058|pmid=22537625|s2cid=18058748|doi-access=free|bibcode=2012CBio...22.R262S }}</ref> povezivanje stadija jaja i larvi sa odraslim vrstama, osiguranje prava intelektualnog vlasništva nad biološkim resursima, oblikovanje globalnih planova upravljanja za strategije očuvanja, razjašnjavanje [[ekološka niša|prehrambenih niša]],<ref>{{Cite book|title=DNA Barcoding in Marine Perspectives: Assessment and Conservation of Biodiversity.|last=Subrata.|first=Trivedi|date=2016|publisher=Springer International Publishing|others=Ansari, Abid Ali., Ghosh, Sankar K., Rehman, Hasibur.|isbn=978-3-319-41840-7|location=Cham|oclc=958384953}}</ref> i forenzičkih nauka.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Dalton |first1=Desiré Lee |last2=de Bruyn |first2=Marli |last3=Thompson |first3=Tia |last4=Kotzé |first4=Antoinette |date=2020-12-01 |title=Assessing the utility of DNA barcoding in wildlife forensic cases involving South African antelope |journal=Forensic Science International: Reports |language=en |volume=2 |doi=10.1016/j.fsir.2020.100071 |s2cid=213926390 |issn=2665-9107|doi-access=free }}</ref> DNK barkod markeri mogu se primijeniti za rješavanje osnovnih pitanja u sistematici, [[ekologija|ekologiji]], [[evolucija|evolucijskoj biologiji]] i [[konzervacijska biologija|konzerviranju]], uključujući okupljanje zajednica, mreže [[biološka interakcija|interakcija vrsta]], taksonomska otkrića i procjenu prioritetnih područja za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. === Identifikacija vrsta === Specifične kratke DNK sekvence ili markeri iz standardizirane [[genom]]ske regije mogu pružiti DNK barkod za identifikaciju vrsta.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Stoeckle|first2=Mark Y.|last3=Zemlak|first3=Tyler S.|last4=Francis|first4=Charles M.|date=October 2004|title=Identification of Birds through DNA Barcodes|journal=PLOS Biology|volume=2|issue=10|doi=10.1371/journal.pbio.0020312|issn=1545-7885|pmc=518999|pmid=15455034 |doi-access=free }}</ref> Molekularne metode posebno su korisne kada tradicionalne metode nisu primjenjive. DNK barkodiranje ima veliku primjenjivost u identifikaciji [[larva|larvi]], za koje je uglavnom dostupno malo dijagnostičkih karaktera, te u povezivanju različitih životnih stadija (npr. larve i odrasle jedinke) kod mnogih životinja.<ref>{{Cite journal|last1=Costa|first1=Filipe O|last2=Carvalho|first2=Gary R|date=December 2007|title=The Barcode of Life Initiative: synopsis and prospective societal impacts of DNA barcoding of Fish|journal=Genomics, Society and Policy|volume=3|issue=2|page=29|doi=10.1186/1746-5354-3-2-29|issn=1746-5354|pmc=5425017 |doi-access=free }}</ref> Identifikacija vrsta navedenih u dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ([[CITES]]) korištenjem tehnika barkodiranja koristi se u praćenju ilegalne trgovine.<ref>{{Cite journal|last1=Lahaye|first1=R.|last2=van der Bank|first2=M.|last3=Bogarin|first3=D.|last4=Warner|first4=J.|last5=Pupulin|first5=F.|last6=Gigot|first6=G.|last7=Maurin|first7=O.|last8=Duthoit|first8=S.|last9=Barraclough|first9=T. G.|date=2008-02-26|title=DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2923–2928|doi=10.1073/pnas.0709936105|issn=0027-8424|pmc=2268561|pmid=18258745|doi-access=free}}</ref> === Detekcija invazivnih vrsta === [[Unesena vrsta|Strane vrste]] mogu se detektovati putem barkodiranja.<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Xu|first1=Song-Zhi|last2=Li|first2=Zhen-Yu|last3=Jin|first3=Xiao-Hua|date=January 2018|title=DNA barcoding of invasive plants in China: A resource for identifying invasive plants|journal=Molecular Ecology Resources|volume=18|issue=1|pages=128–136|doi=10.1111/1755-0998.12715|pmid=28865184|bibcode=2018MolER..18..128X |s2cid=24911390}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Junning|last2=Jiang|first2=Jiamei|last3=Song|first3=Shuli|last4=Tornabene|first4=Luke|last5=Chabarria|first5=Ryan|last6=Naylor|first6=Gavin J. P.|last7=Li|first7=Chenhong|date=December 2017|title=Multilocus DNA barcoding – Species Identification with Multilocus Data|journal=Scientific Reports|volume=7|issue=1|page=16601|doi=10.1038/s41598-017-16920-2|issn=2045-2322|pmc=5709489|pmid=29192249|bibcode=2017NatSR...716601L}}</ref> Barkodiranje može biti pogodno za detekciju vrsta, npr. u graničnoj kontroli, gdje brza i tačna morfološka identifikacija često nije moguća zbog sličnosti između različitih vrsta, nedostatka dovoljnih dijagnostičkih karakteristika i/ili nedostatka taksonomske ekspertize. Barkodiranje i metabarkodiranje se također mogu koristiti za probir invazivnih vrsta u ekosistemima i za razlikovanje invazivne vrste od domaćih, morfološki sličnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Nagoshi|first1=Rodney N.|last2=Brambila|first2=Julieta|last3=Meagher|first3=Robert L.|date=November 2011|title=Use of DNA barcodes to identify invasive armyworm ''Spodoptera'' species in Florida|journal=Journal of Insect Science|volume=11|issue=154|page=154|doi=10.1673/031.011.15401|issn=1536-2442|pmc=3391933|pmid=22239735}}</ref> Visoka efikasnost DNK identifikacije je prikazana u odnosu na tradicionalno praćenje bioloških invazija.<ref>{{Cite journal |last1=Karabanov |first1=D.P. |last2=Bekker |first2=E.I. |last3=Pavlov |first3=D.D. |last4=Borovikova |first4=E.A. |last5=Kodukhova |first5=Y.V. |last6=Kotov |first6=A.A. |date=1 February 2022 |title=New Sets of Primers for DNA Identification of Non-Indigenous Fish Species in the Volga-Kama Basin (European Russia) |journal=[[Water (journal)|Water]] |volume=14 |issue=3 |page=437 |issn=2073-4441 |doi=10.3390/w14030437 |doi-access=free|bibcode=2022Water..14..437K }}</ref> === Razgraničenje kriptičnih vrsta === DNK barkodiranje omogućava identifikaciju i prepoznavanje [[kriptična vrsta|kriptičnih vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Thongtam na Ayudhaya|first1=Pradipunt|last2=Muangmai|first2=Narongrit|last3=Banjongsat|first3=Nuwadee|last4=Singchat|first4=Worapong|last5=Janekitkarn|first5=Sommai|last6=Peyachoknagul|first6=Surin|last7=Srikulnath|first7=Kornsorn|date=June 2017|title=Unveiling cryptic diversity of the anemonefish genera ''Amphiprion'' and ''Premnas'' (Perciformes: Pomacentridae) in Thailand with mitochondrial DNA barcodes|journal=Agriculture and Natural Resources|volume=51|issue=3|pages=198–205|doi=10.1016/j.anres.2017.07.001|doi-access=free}}</ref> Rezultati analiza DNK barkodiranjem, međutim, zavise od izbora analitičkih metoda, tako da proces razgraničavanja kriptičnih vrsta pomoću DNK barkodova može biti subjektivan kao i bilo koji drugi oblik [[Taksonomija|taksonomije]]. Hebert i saradnici (2004) zaključili su da leptir ''Astraptes fulgerator'' u sjeverozapadnoj [[Kostarika|Kostarici]] zapravo sadrži 10 različitih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Hebert|first1=P. D. N.|last2=Penton|first2=E. H.|last3=Burns|first3=J. M.|last4=Janzen|first4=D. H.|last5=Hallwachs|first5=W.|date=2004-10-12|title=Ten species in one: DNA barcoding reveals cryptic species in the neotropical skipper butterfly ''Astraptes fulgerator''|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=101|issue=41|pages=14812–14817|doi=10.1073/pnas.0406166101|issn=0027-8424|pmc=522015|pmid=15465915|bibcode=2004PNAS..10114812H|doi-access=free}}</ref> Međutim, ove rezultate je kasnije osporio Brower (2006), koji je ukazao na brojne ozbiljne nedostatke u analizi i zaključio da originalni podaci mogu podržati samo mogućnost postojanja tri do sedam kriptičnih [[takson]]a, a ne deset kriptičnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last=Brower|first=Andrew V.Z.|date=June 2006|title=Problems with DNA barcodes for species delimitation: 'Ten species' of ''Astraptes fulgerator'' reassessed (Lepidoptera: Hesperiidae)|journal=Systematics and Biodiversity|volume=4|issue=2|pages=127–132|doi=10.1017/S147720000500191X|bibcode=2006SyBio...4..127B |s2cid=54687052|issn=1477-2000}}</ref> Smith et al. (2007) koristili su DNK barkodove citohrom ''c'' oksidaze I za identifikaciju vrsta 20 morfovrsta [[parazitoid]]nih [[muha]] ''Belvosia'' ([[Muha|Diptera]]: ''[[Tachinidae]]'') uzgojenih iz gusjenica ([[Lepidoptera]]) u području Area de Conservación Guanacaste (ACG), sjeverozapadna Kostarika. Ovi autori otkrili su da barkodiranje povećava broj vrsta na 32, otkrivajući da svaka od tri vrste [[parazitoid]]a, koje su se ranije smatrale generalistima, zapravo predstavljaju nizove kriptičnih vrsta koje su visoko specifične za domaćina.<ref>{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. A.|last2=Woodley|first2=N. E.|last3=Janzen|first3=D. H.|last4=Hallwachs|first4=W.|last5=Hebert|first5=P. D. N.[|date=2006-03-07|title=DNA barcodes reveal cryptic host-specificity within the presumed polyphagous members of a genus of parasitoid flies (Diptera: Tachinidae)|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=10|pages=3657–3662|doi=10.1073/pnas.0511318103|issn=0027-8424|pmc=1383497|pmid=16505365|doi-access=free}}</ref> Za 15 morfovrsta mnogočetinaša unutar dubokog antarktičkog [[bentos]]a proučavanih putem DNK barkodiranja, kriptična raznolikost pronađena je u 50% slučajeva. Nadalje, otkriveno je 10 prethodno zanemarenih morfovrsta, što je povećalo ukupno bogatstvo vrsta u uzorku za 233%.<ref>{{Cite journal|last1=Brasier|first1=Madeleine J.|last2=Wiklund|first2=Helena|last3=Neal|first3=Lenka|last4=Jeffreys|first4=Rachel|last5=Linse|first5=Katrin|last6=Ruhl|first6=Henry|last7=Glover|first7=Adrian G.|date=November 2016|title=DNA barcoding uncovers cryptic diversity in 50% of deep-sea Antarctic polychaetes|journal=Royal Society Open Science|volume=3|issue=11|doi=10.1098/rsos.160432|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5180122|pmid=28018624|bibcode=2016RSOS....360432B}}</ref> Slično tome, studija DNK barkodiranja sokotranskih reptila otkrila je neočekivano visoke intraspecifične divergencije u nekoliko taksona i procijenila da bi bogatstvo vrsta moglo biti podcijenjeno za 13,8–54,4%.<ref>{{Cite journal |last1=Vasconcelos |first1=Raquel |last2=Montero-Mendieta |first2=Santiago |last3=Simó-Riudalbas |first3=Marc |last4=Sindaco |first4=Roberto |last5=Santos |first5=Xavier |last6=Fasola |first6=Mauro |last7=Llorente |first7=Gustavo |last8=Razzetti |first8=Edoardo |last9=Carranza |first9=Salvador |date=2016-03-01 |title=Unexpectedly High Levels of Cryptic Diversity Uncovered by a Complete DNA Barcoding of Reptiles of the Socotra Archipelago |journal=PLOS ONE |language=en |volume=11 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pone.0149985 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=4772999 |pmid=26930572 |bibcode=2016PLoSO..1149985V }}</ref> [[Slika:DNA-strekkoding av julemat - DNA barcoding of Christmas food (16008786266).jpg|thumb|327x327px|Barkodiranje je alat za garantovanje kvaliteta hrane. Ovdje se DNK iz tradicionalne norveške božićne hrane ekstrahuje u molekularno-sistematskom laboratoriju Univerzitetskog muzeja NTNU.]] === Analiza ishrane i primjena prehrambene mreže === {{glavni|DNK barkodiranje u procjeni ishrane}} DNK barkodiranje i metabarkodiranje mogu biti korisni u studijama analize ishrane,<ref>{{Cite journal|last1=Pompanon|first1=Francois|last2=Deagle|first2=Bruce E.|last3=Symondson|first3=William O. C.|last4=Brown|first4=David S.|last5=Jarman|first5=Simon N.|last6=Taberlet|first6=Pierre|date=April 2012|title=Who is eating what: diet assessment using next generation sequencing: NGS DIET ANALYSIS|journal=Molecular Ecology|volume=21|issue=8|pages=1931–1950|doi=10.1111/j.1365-294X.2011.05403.x|pmid=22171763|s2cid=10013333|doi-access=free}}</ref> a obično se koristi ako se primjerci [[plijen]]a ne mogu identificirati na osnovu morfoloških karakteristika.<ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Pompanon|first2=François|last3=Taberlet|first3=Pierre|date=February 2009|title=DNA barcoding for ecologists|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=24|issue=2|pages=110–117|doi=10.1016/j.tree.2008.09.011|pmid=19100655|bibcode=2009TEcoE..24..110V }}</ref><ref name=":14">{{Cite journal|last1=Kaunisto|first1=Kari M.|last2=Roslin|first2=Tomas|last3=Sääksjärvi|first3=Ilari E.|last4=Vesterinen|first4=Eero J.|date=October 2017|title=Pellets of proof: First glimpse of the dietary composition of adult odonates as revealed by metabarcoding of feces|journal=Ecology and Evolution|volume=7|issue=20|pages=8588–8598|doi=10.1002/ece3.3404|pmc=5648679|pmid=29075474|bibcode=2017EcoEv...7.8588K }}</ref> Postoji niz pristupa uzorkovanju u analizi ishrane: DNK metabarkodiranje se može provesti na sadržaju [[želudac|želuca]],<ref>{{Cite journal|last1=Harms-Tuohy|first1=Ca|last2=Schizas|first2=Nv|last3=Appeldoorn|first3=Rs|date=2016-10-25|title=Use of DNA metabarcoding for stomach content analysis in the invasive lionfish ''Pterois volitans'' in Puerto Rico|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=558|pages=181–191|doi=10.3354/meps11738|issn=0171-8630|bibcode=2016MEPS..558..181H|doi-access=free}}</ref> [[feces]]u,<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Kowalczyk|first1=Rafał|last2=Taberlet|first2=Pierre|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Valentini|first4=Alice|last5=Miquel|first5=Christian|last6=Kamiński|first6=Tomasz|last7=Wójcik|first7=Jan M.|date=February 2011|title=Influence of management practices on large herbivore diet—Case of European bison in Białowieża Primeval Forest (Poland)|journal=Forest Ecology and Management|volume=261|issue=4|pages=821–828|doi=10.1016/j.foreco.2010.11.026|bibcode=2011ForEM.261..821K }}</ref> [[pljuvačka|pljuvački]]<ref>{{Cite journal|last1=Nichols|first1=Ruth V.|last2=Cromsigt|first2=Joris P. G. M.|last3=Spong|first3=Göran|date=December 2015|title=Using eDNA to experimentally test ungulate browsing preferences|journal=SpringerPlus|volume=4|issue=1|page=489|doi=10.1186/s40064-015-1285-z|issn=2193-1801|pmc=4565800|pmid=26380165 |doi-access=free }}</ref> ili analizu cijelog tijela.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal|last1=Agusti|first1=N.|last2=Shayler|first2=S. P.|last3=Harwood|first3=J. D.|last4=Vaughan|first4=I. P.|last5=Sunderland|first5=K. D.|last6=Symondson|first6=W. O. C.|date=December 2003|title=Collembola as alternative prey sustaining spiders in arable ecosystems: prey detection within predators using molecular markers|journal=Molecular Ecology|volume=12|issue=12|pages=3467–3475|doi=10.1046/j.1365-294X.2003.02014.x|pmid=14629361|s2cid=7985256|issn=0962-1083|doi-access=free|bibcode=2003MolEc..12.3467A }}</ref> U uzorcima fekalija ili jako probavljenom sadržaju želuca, često nije moguće razlikovati [[tkivo]] od pojedinačnih vrsta, te se stoga umjesto toga može primijeniti metabarkodiranje.<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Miquel|first2=Christian|last3=Nawaz|first3=Muhammad Ali|last4=Bellemain|first4=Eva|last5=Coissac|first5=Eric|last6=Pompanon|first6=François|last7=Gielly|first7=Ludovic|last8=Cruaud|first8=Corinne|last9=Nascetti|first9=Giuseppe|date=January 2009|title=New perspectives in diet analysis based on DNA barcoding and parallel pyrosequencing: the trn L approach|journal=Molecular Ecology Resources|volume=9|issue=1|pages=51–60|doi=10.1111/j.1755-0998.2008.02352.x|pmid=21564566|s2cid=5308081|doi-access=free}}</ref> Izmet ili pljuvačka predstavljaju neinvazivne pristupe uzorkovanja, dok analiza cijelog tijela često znači da jedinku prvo treba ubiti. Za manje organizme, sekvenciranje sadržaja želuca se zatim često vrši sekvenciranjem cijele životinje. === Barkodiranje za sigurnost hrane === DNK barkodiranje predstavlja bitan alat za procjenu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Svrha je garantirati sljedivost hrane, smanjiti piratstvo hrane i vrednovati lokalnu i tipičnu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Druga svrha je zaštita javnog zdravlja; naprimjer, metabarkodiranje nudi mogućnost identifikacije kirnji koje uzrokuju trovanje ribom ''Ciguatera'' iz ostataka obroka,<ref>{{Cite journal|last1=Friedman|first1=Melissa|last2=Fernandez|first2=Mercedes|last3=Backer|first3=Lorraine|last4=Dickey|first4=Robert|last5=Bernstein|first5=Jeffrey|last6=Schrank|first6=Kathleen|last7=Kibler|first7=Steven|last8=Stephan|first8=Wendy|last9=Gribble|first9=Matthew|date=2017-03-14|title=An Updated Review of Ciguatera Fish Poisoning: Clinical, Epidemiological, Environmental, and Public Health Management|journal=Marine Drugs|volume=15|issue=3|page=72|doi=10.3390/md15030072|issn=1660-3397|pmc=5367029|pmid=28335428|doi-access=free |bibcode=2017MarDr..15...72F }}</ref> ili za odvajanje [[otrov]]nih [[gljiva]] od jestivih (Ref). === Biomonitoring i ekološka procjena === DNK barkodiranje se može koristiti za procjenu prisustva [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], radi očuvanja (Ref) ili prisustva indikatorskih vrsta koje odražavaju specifične ekološke uslove (Ref), naprimjer, višak hranjivih tvari ili nizak nivo kisika. === Forenzička nauka === DNK barkodiranje se često koristi za identifikaciju vrsta u slučajevima [[forenzika|forenzičke nauke]]. Nepoznati uzorci životinja ili biljaka na mjestima zločina mogu se pronaći, prikupiti i identificirati u nadi da će se povezati s osumnjičenim i dovesti do osuđujuće presude.<ref>{{Cite journal |date=2018-03-04 |title=Illegal product manufacturing and exportation from Pakistan: Revealing the factuality of highly processed wildlife skin samples via DNA mini-barcoding |url=http://resolver.scholarsportal.info/resolve/15257770/v37i0003/179_ipmaefwssvdm.xml |journal=Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume=37 |issue=3 |pages=179–185|doi=10.1080/15257770.2018.1450507 |pmid=29608392 |last1=Khan |first1=F. M. |last2=William |first2=K. |last3=Aruge |first3=S. |last4=Janjua |first4=S. |last5=Shah |first5=S. A. |s2cid=4623232 |url-access=subscription }}</ref> [[Krivolov]], ubijanje ugroženih vrsta i zlostavljanje životinja su primjeri zločina gdje se koristi DNK barkodiranje, budući da se životinjska DNK često pronalazi.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Mwale |first1=Monica |last2=Dalton |first2=Desire L. |last3=Jansen |first3=Raymond |last4=De Bruyn |first4=Marli |last5=Pietersen |first5=Darren |last6=Mokgokong |first6=Prudent S. |last7=Kotzé |first7=Antoinette |date=March 2017 |editor-last=Steinke |editor-first=Dirk |title=Forensic application of DNA barcoding for identification of illegally traded African pangolin scales |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |journal=Genome |language=en |volume=60 |issue=3 |pages=272–284 |doi=10.1139/gen-2016-0144 |pmid=28177847 |hdl=1807/75671 |s2cid=207093202 |issn=0831-2796 |hdl-access=free |archive-date=2019-04-08 |access-date=2023-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408011842/https://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |url-status=live }}</ref> S druge strane, biljna DNK se obično koristi kao [[trag dokaza]] za povezivanje osumnjičenog s mjestom zločina.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Yanlei |last2=Xu |first2=Chao |last3=Dong |first3=Wenpan |last4=Yang |first4=Xueying |last5=Zhou |first5=Shiliang |date=2021-07-01 |title=Determination of a criminal suspect using environmental plant DNA metabarcoding technology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0379073821001481 |journal=Forensic Science International |language=en |volume=324 |doi=10.1016/j.forsciint.2021.110828 |pmid=34000616 |s2cid=234768561 |issn=0379-0738}}</ref> == Potencijali i nedostaci == === Potencijali === Tradicionalne metode bioprocjene su dobro uspostavljene na međunarodnom nivou i dobro služe biomonitoringu, kao na primjer za akvatičnu bioprocjenu u okviru EU direktiva [[Okvirna direktiva o vodama|WFD]] i [[Okvirna direktiva o morskoj strategiji|MSFD]]. Međutim, DNK barkodiranje bi moglo poboljšati tradicionalne metode iz sljedećih razloga; DNK barkodiranje *(1) može povećati taksonomsku rezoluciju i uskladiti identifikaciju taksona koje je teško identificirati ili za koje nedostaju stručnjaci, * (2) može preciznije/preciznije povezati faktore okoliša sa specifičnim taksonima, *(3) može povećati uporedivost među regijama, *(4) omogućava uključivanje ranih životnih faza i fragmentiranih primjeraka, *(5) omogućava razgraničenje [[Složena vrsta|kriptičnih]]/rijetkih vrsta, *(6) omogućava razvoj novih indeksa, npr. rijetke/kriptične vrste koje mogu biti osjetljive/tolerantne na stresore, *(7) povećava broj uzoraka koji se mogu obraditi i smanjuje vrijeme obrade što rezultira povećanim znanjem o ekologiji vrsta, *(8) predstavlja neinvazivan način praćenja korištenjem metoda [[okolinska DNK|eDNL]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Pawlowski|first1=Jan|last2=Kelly-Quinn|first2=Mary|last3=Altermatt|first3=Florian|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=Laure|last5=Beja|first5=Pedro|last6=Boggero|first6=Angela|last7=Borja|first7=Angel|last8=Bouchez|first8=Agnès|last9=Cordier|first9=Tristan|date=2018|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (e)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|pages=1295–1310|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> ==== Trajanje i troškovi ==== DNK barkodiranje je brže od tradicionalnih morfoloških metoda, od obuke do taksonomskog dodjeljivanja. Potrebno je manje vremena za sticanje stručnosti u [[DNK]] metodama nego za sticanje stručnosti u taksonomiji. Osim toga, tijek rada DNK barkodiranja (tj. od uzorka do rezultata) je uglavnom brži od tradicionalnog morfološkog toka rada i omogućava obradu više uzoraka. ==== Taksonomska rezolucija ==== DNK barkodiranje omogućava rezoluciju taksona od viših (npr. [[porodica (biologija)|porodica]]) do nižih (npr. [[vrsta]]) taksonomskih nivoa, koje je inače preteško identificirati korištenjem tradicionalnih morfoloških metoda, kao što je npr. identifikacija putem mikroskopije. Naprimjer, ''[[Chironomidae]]'' (mušica koja ne grize) su široko rasprostranjene i u kopnenim i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Njihovo bogatstvo i brojnost čine ih važnim za ekološke procese i mreže, i jedna su od mnogih grupa [[beskičmenjak]]a koje se koriste u biomonitoringu. Uzorci beskičmenjaka mogu sadržavati čak 100 vrsta hironomida, koji često čine i do 50% uzorka. Uprkos tome, obično se ne identificiraju ispod nivoa porodice zbog taksonomske ekspertize i potrebnog vremena.<ref>{{Cite book|title=The Chironomidae|date=1995|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-4308-3|editor-last=Armitage|editor-first=Patrick D.|location=Dordrecht|doi=10.1007/978-94-011-0715-0|s2cid=46138170|editor-last2=Cranston|editor-first2=Peter S.|editor-last3=Pinder|editor-first3=L. C. V.}}</ref> Ovo može rezultirati grupiranjem različitih vrsta hironomida s različitim ekološkim preferencijama, što rezultira netačnom procjenom kvaliteta vode. DNK barkodiranje pruža mogućnost razlučivanja taksona i direktnog povezivanja efekata stresora sa specifičnim [[takson]]ima, kao što su pojedinačne vrste hironomida. Naprimjer, Beermann i saradnici (2018) koristili su DNK barkodiranje ''Chironomidae'', kako bi istražili njihov odgovor na višestruke stresore; smanjen protok, povećan fini sediment i povećan [[salinitet]].<ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Zizka|first2=Vera M. A.|last3=Elbrecht|first3=Vasco|last4=Baranov|first4=Viktor|last5=Leese|first5=Florian|date=2018-07-24|title=DNA metabarcoding reveals the complex and hidden responses of chironomids to multiple stressors|journal=Environmental Sciences Europe|volume=30|issue=1|page=26|doi=10.1186/s12302-018-0157-x|s2cid=51802465|issn=2190-4715|doi-access=free |bibcode=2018ESEur..30...26B }}</ref> Nakon barkodiranja, utvrđeno je da se uzorak hironomida sastoji od 183 [[Operativna taksonomska jedinica|operativne taksonomske jedinice]] (OTU), tj. barkodova (sekvenci) koji su često ekvivalentni morfološkim vrstama. Ovih 183 OTU-a prikazalo je 15 tipova odgovora umjesto prethodno prijavljenih <ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Elbrecht|first2=Vasco|last3=Karnatz|first3=Svenja|last4=Ma|first4=Li|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Piggott|first6=Jeremy J.|last7=Leese|first7=Florian|date=2018|title=Multiple-stressor effects on stream macroinvertebrate communities: A mesocosm experiment manipulating salinity, fine sediment and flow velocity|journal=Science of the Total Environment|volume=610–611|pages=961–971|doi=10.1016/j.scitotenv.2017.08.084|pmid=28830056|bibcode=2018ScTEn.610..961B}}</ref> dva tipa odgovora zabilježena su kada su svi hironomidi grupirani zajedno u istoj studiji višestrukih stresora. Sličan trend otkriven je u studiji Machera i suradnika (2016.) koja je otkrila kriptičnu raznolikost unutar vrste jednodnevke ''[http://www.terrain.net.nz/friends-of-te-henui-group/invertebrates-freshwater-new-zealand/mayfly-nymph-genus-deleatidium.html Deleatidium sp]'''. Ova studija pronašla je različite obrasce odgovora 12 molekularno različitih OTU-a na stresore, što može promijeniti konsenzus da je ova jednodnevka osjetljiva na zagađenje.<ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan N.|last2=Salis|first2=Romana K.|last3=Blakemore|first3=Katie S.|last4=Tollrian|first4=Ralph|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Leese|first6=Florian|date=2016|title=Multiple-stressor effects on stream invertebrates: DNA barcoding reveals contrasting responses of cryptic mayfly species|journal=Ecological Indicators|volume=61|pages=159–169|doi=10.1016/j.ecolind.2015.08.024|bibcode=2016EcInd..61..159M }}</ref> === Nedostaci === Uprkos prednostima koje nudi DNK barkodiranje, također je sugerirano da se DNK barkodiranje najbolje koristi kao dopuna tradicionalnim morfološkim metodama.<ref name=":0"/> Ova preporuka se zasniva na višestrukim uočenim izazovima. ==== Fizički parametri ==== Nije sasvim jednostavno povezati DNK barkodove s ekološkim preferencijama dotičnog barkodiranog taksona, kao što je potrebno ako se barkodiranje koristi za biomonitoring. Naprimjer, detekcija ciljne DNK u vodenim sistemima ovisi o koncentraciji molekula DNK na lokaciji, na koju pak mogu utjecati mnogi faktori. Prisutnost molekula DNK također ovisi o disperziji na lokaciji, npr. smjeru ili jačini struja. Nije zaista poznato kako se [[DNK]] kreće u [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]], što otežava uzorkovanje. Drugi faktor može biti ponašanje ciljne vrste, npr. [[ribe]] mogu imati sezonske promjene kretanja, rakovi ili dagnje će oslobađati DNK u većim količinama samo u određenim periodima svog života (presvlačenje, mriješćenje). Za DNK u tlu, još manje se zna o distribuciji, količini ili kvaliteti. Glavno ograničenje metode barkodiranja je to što se oslanja na referentne biblioteke barkodova za taksonomsku identifikaciju sekvenci. Taksonomska identifikacija je tačna samo ako je dostupna pouzdana referenca. Međutim, većina [[baza podataka]] još uvijek je nepotpuna, posebno za manje organizme, npr. [[gljive]], [[fitoplankton]], [[nematode]] itd. Osim toga, postojeće baze podataka sadrže pogrešne identifikacije, pravopisne i druge greške. Postoje ogromni napori u kuriranju i dovršavanju baza podataka za sve potrebne organizme, uključujući velike projekte barkodiranja (na primjer, iBOL projekat za referentnu bazu podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD).<ref>{{Cite web|url=http://ibol.org/|title=The International Barcode of Life Consortium|website=International Barcode of Life|access-date=2019-03-29|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329130846/http://ibol.org/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boldsystems.org/|title=Bold Systems v4|website=www.boldsystems.org|access-date=2019-04-02}}</ref> Međutim, kompletiranje i kuriranje su teški i dugotrajni. Bez potvrđenih [[uzorak]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je sekvenca korištena kao referenca ispravna. Baze podataka DNK sekvenci poput [[GenBank]]-a sadrže mnoge sekvence koje nisu povezane sa [[Zoološki uzorak|potvrdenim uzorcima]] (naprimjer, [[herbar]]ski uzorci, kultivirane ćelijske linije ili ponekad slike). Ovo je problematično s obzirom na taksonomska pitanja kao što je da li nekoliko vrsta treba podijeliti ili kombinovati ili da li su prethodne identifikacije bile ispravne. Ponovna upotreba sekvenci, koje nisu povezane sa potvrđenim uzorcima, prvobitno pogrešno identifikovanog organizma može podržati netačne zaključke i mora se izbjegavati.<ref name=Ogwang2020>{{cite journal|last1=Ogwang |first1=Joel|last2=Bariche|first2=Michel |last3=Bos|first3=Arthur R.|date=2020|title= Genetic Diversity and Phylogenetic Relationships of Threadfin Breams (''Nemipterus'' spp.) from the Red Sea and eastern Mediterranean Sea|journal=Genome|volume=63|issue=3|pages=207–216|doi= 10.1139/gen-2019-0163|pmid=32678985|doi-access=free}}</ref> Stoga je najbolja praksa za DNK barkodiranje sekvenciranje vaučeriranih uzoraka.<ref>{{Cite journal|last1=Schander|first1=Christoffer|last2=Willassen|first2=Endre|date=2005|title=What can biological barcoding do for marine biology?|journal=Marine Biology Research|volume=1|issue=1|pages=79–83|doi=10.1080/17451000510018962|s2cid=84070971|issn=1745-1000|doi-access=free|bibcode=2005MBioR...1...79S }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miller|first=S. E.|date=2007-03-20|title=DNA barcoding and the renaissance of taxonomy|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=12|pages=4775–4776|doi=10.1073/pnas.0700466104|issn=0027-8424|pmc=1829212|pmid=17363473|bibcode=2007PNAS..104.4775M|doi-access=free}}</ref> Za mnoge taksone, međutim, može biti teško dobiti referentne uzorke, naprimjer kod uzoraka koje je teško uhvatiti, dostupnih uzoraka koji su loše očuvani ili nedostaje odgovarajuća taksonomska ekspertiza.<ref name="Ogwang2020"/> Važno je napomenuti da se DNK barkodovi mogu koristiti i za kreiranje privremene taksonomije, u kom slučaju se OTU-ovi mogu koristiti kao zamjena za tradicionalne latinske binome – čime se značajno smanjuje ovisnost o potpuno popunjenim referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last=Ratnasingham|first=S.|date=2013|title=A DNA-based registry for all animal species: the Barcode Index Number (BIN) system|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0066213|pmid=23861743|pmc=3704603|bibcode=2013PLoSO...866213R|doi-access=free}}</ref> ==== Tehnološka pristrasnost ==== DNK barkodiranje također nosi metodološku pristrasnost, od uzorkovanja do [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize podataka. Uzorak DNK može biti kontaminiran [[PCR]]-inhibitorima, što uzrokuje da neki uzorci pokažu lažno pozitivne rezultate. Replikacija PCR-a je često potrebna za dobar kvalitet sekvence i osjetljivost, ali dovodi do eksponencijalnog povećanja rizika od kontaminacije. Pored rizika od kontaminacije uzorka DNK inhibitorima PCR, pristrasnost [[prajmer]]a jedan je od glavnih izvora grešaka u DNK barkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Leese|first1=Florian|last2=Elbrecht|first2=Vasco|date=2015-07-08|title=Can DNA-Based Ecosystem Assessments Quantify Species Abundance? Testing Primer Bias and Biomass—Sequence Relationships with an Innovative Metabarcoding Protocol|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0130324|issn=1932-6203|pmc=4496048|pmid=26154168|bibcode=2015PLoSO..1030324E|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Elbrecht|first1=Vasco|last2=Vamos|first2=Ecaterina Edith|last3=Meissner|first3=Kristian|last4=Aroviita|first4=Jukka|last5=Leese|first5=Florian|date=2017|title=Assessing strengths and weaknesses of DNA metabarcoding-based macroinvertebrate identification for routine stream monitoring|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=8|issue=10|pages=1265–1275|doi=10.1111/2041-210X.12789|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2017MEcEv...8.1265E }}</ref> Izolacija efikasnog DNK markera i dizajn prajmera je složen proces i uloženi su značajni napori u razvoj prajmera za DNK barkodiranje u različitim taksonomskim grupama. Uprkos ovom trudu, i dalje postoji mogućnost da prajmeri ne uspiju amplificirati neočekivano divergentnu sekvencu.<ref name="Pawlowski18">{{Cite journal|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (E)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|pages=1295–1310|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|date=October 2018|last1=Pawlowski|first1=J.|last2=Kelly-Quinn|first2=M.|last3=Altermatt|first3=F.|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=L.|last5=Beja|first5=P.|last6=Boggero|first6=A.|last7=Borja|first7=A.|last8=Bouchez|first8=A.|last9=Cordier|first9=T.|last10=Domaizon|first10=I.|last11=Feio|first11=M. J.|last12=Filipe|first12=A. F.|last13=Fornaroli|first13=R.|last14=Graf|first14=W.|last15=Herder|first15=J.|last16=Van Der Hoorn|first16=B.|last17=Iwan Jones|first17=J.|last18=Sagova-Mareckova|first18=M.|last19=Moritz|first19=C.|last20=Barquín|first20=J.|last21=Piggott|first21=J. J.|last22=Pinna|first22=M.|last23=Rimet|first23=F.|last24=Rinkevich|first24=B.|last25=Sousa-Santos|first25=C.|last26=Specchia|first26=V.|last27=Trobajo|first27=R.|last28=Vasselon|first28=V.|last29=Vitecek|first29=S.|last30=Zimmerman|first30=J.|display-authors=29|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> Osim toga, [[prajmer]]i će se često preferencijalno vezati za neke sekvence, što dovodi do različite efikasnosti i specifičnosti prajmera i nereprezentativne procjene zajednica i inflacije bogatstva.<ref>{{Cite journal|last1=Quince|first1=Christopher|last2=Sloan|first2=William T.|last3=Hall|first3=Neil|last4=D'Amore|first4=Rosalinda|last5=Ijaz|first5=Umer Z.|last6=Schirmer|first6=Melanie|date=2015-03-31|title=Insight into biases and sequencing errors for amplicon sequencing with the Illumina MiSeq platform|journal=Nucleic Acids Research|volume=43|issue=6|pages=e37|doi=10.1093/nar/gku1341|issn=0305-1048|pmc=4381044|pmid=25586220}}</ref> Dakle, sastav sekvenci zajednica uzorka se uglavnom mijenja u PCR koraku. Nekoliko studija je eksperimentisalo sa "PCR-free" pristupima kako bi se izbjegle ove pristranosti. Jedan od glavnih pristupa je korištenje uzoraka obogaćenih mitohondrijama, tako da visoka koncentracija ciljne DNK čini amplifikaciju nepotrebnom. (Dobijene duže sekvence također pomažu u taksonomskoj rezoluciji.)<ref>{{Cite journal|last1=Huang|first1=Quanfei|last2=Li|first2=Jiguang|last3=Fu|first3=Ribei|last4=Tang|first4=Min|last5=Zhou|first5=Lili|last6=Su|first6=Xu|last7=Yang|first7=Qing|last8=Liu|first8=Shanlin|last9=Li|first9=Yiyuan|date=2013-12-01|title=Ultra-deep sequencing enables high-fidelity recovery of biodiversity for bulk arthropod samples without PCR amplification|journal=GigaScience|volume=2|issue=1|page=4|doi=10.1186/2047-217X-2-4|pmc=3637469|pmid=23587339 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan-Niklas|last2=Zizka|first2=Vera Marie Alida|last3=Weigand|first3=Alexander Martin|last4=Leese|first4=Florian|date=2018|title=A simple centrifugation protocol for metagenomic studies increases mitochondrial DNA yield by two orders of magnitude|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=1070–1074|doi=10.1111/2041-210X.12937|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2018MEcEv...9.1070M }}</ref> Ali od 2018., glavna tehnika metabarkodiranja DNK i dalje se zasniva na sekvenciranju [[amplikon]]a.<ref name="Pawlowski18"/> Ostale pristranosti se pojavljuju tokom sekvenciranja i tokom bioinformatičke obrade sekvenci, poput stvaranja himera. ==== Nedostatak standardizacije ==== Čak i kada se DNK barkodiranje sve šire koristi i primjenjuje, ne postoji slaganje o metodama za očuvanje ili ekstrakciju DNK, izboru DNK markera i seta prajmera ili PCR protokola. Parametri bioinformatike [[Sistem upravljanja tokom rada u bioinformatici|cjevovodi]] (naprimjer, OTU klasteriranje, algoritmi taksonomskog dodjeljivanja ili pragovi itd.) su izvor mnogih debata među korisnicima DNK barkodiranja.<ref name="Pawlowski18"/> Tehnologije sekvenciranja se također brzo razvijaju, zajedno s alatima za analizu ogromnih količina generiranih DNK podataka, a standardizacija metoda je hitno potrebna kako bi se omogućila saradnja i dijeljenje podataka na većoj prostornoj i vremenskoj skali. Ova standardizacija metoda barkodiranja na evropskom nivou dio je ciljeva evropske COST akcije DNAqua-net. <ref>{{Cite web|url=https://dnaqua.net/|title=DNAquaNet|access-date=2019-03-29}}</ref> and is also addressed by CEN (the European Committee for Standardization).<ref>CEN (2018) CEN/TC 230/WORKING GROUP 2 – Proposal for a new Working Group WG28 ''"DNA and eDNA methods" A plan to fulfil the DNA and eDNA standardization needs of EU legislation in Water Policy'' (Proposal following decisions of the 2017 Berlin Meeting of CEN/TC 230, its Working Groups and eDNA COST representatives)</ref> ==== Nepodudaranja između konvencionalne i barkodne identifikacije ==== Važno je znati da liste taksona dobijene konvencionalnom (morfološkom) identifikacijom nisu, i možda nikada neće biti, direktno uporedive sa listama taksona dobijenim identifikacijom zasnovanom na barkodu iz nekoliko razloga. Najvažniji uzrok je vjerovatno nepotpunost i nedostatak tačnosti molekularnih referentnih baza podataka, što sprečava ispravno taksonomsko dodeljivanje eDNK sekvenci. Taksoni koji nisu prisutni u referentnim bazama podataka neće biti pronađeni pomoću eDNK, a sekvence povezane s pogrešnim imenom dovest će do netačne identifikacije.<ref name=":0" /> Ostali poznati uzroci su različita skala i veličina uzorka između tradicionalnog i molekularnog uzorka, moguća analiza mrtvih organizama, što se može dogoditi na različite načine za obje metode ovisno o grupi organizama, i specifičan odabir identifikacije u bilo kojoj metodi, tj. različita taksonomska stručnost ili mogućnost identifikacije određenih grupa organizama, odnosno pristranost primera što također dovodi do potencijalno pristrasne analize taksona.<ref name=":0"/> ==== Rezolucija haplogrupa ==== Barkodovi se biraju tako da ''općenito'' imaju odgovarajuću stopu [[mutacije]], kako bi se razgraničile vrste, ali to ne znači da će lokusi barkoda uvijek odgovarati historiji populacija koje postaju odvojene vrste. U nekim slučajevima, uzorci s identičnim (COI) DNK barkodovima jasno pripadaju različitim vrstama, npr. vrstama ribljeg roda ''[[Chromis]]''. Drugim riječima, ove vrste dijele isti [[haplotip]] za lokus barkoda i još se nisu razdvojile.<ref>{{Cite journal |last1=Pyle |first1=Richard L. |last2=Earle |first2=John L. |last3=Greene |first3=Brian D. |date=2008-01-01 |title=Five new species of the damselfish genus Chromis (Perciformes: Labroidei: Pomacentridae) from deep coral reefs in the tropical western Pacific |url=https://mapress.com/zt/article/view/zootaxa.1671.1.2 |journal=Zootaxa |volume=1671 |issue=1 |doi=10.11646/zootaxa.1671.1.2 |bibcode=2008Zoot.16711.1.2P |issn=1175-5334}}</ref> Također je moguće da lokus pokazuje [[nepotpuno sortiranje loze]] s nekim događajima [[specijacija|specijacije]], što dovodi do teško interpretiranog grupiranja.<ref>{{cite journal |last1=Hubert |first1=Nicolas |last2=Hanner |first2=Robert |title=DNA Barcoding, species delineation and taxonomy: a historical perspective |journal=DNA Barcodes |date=1 January 2015 |volume=3 |issue=1 |doi=10.1515/dna-2015-0006}}</ref> Primjer ILS-a u COI pronađen je u multilokusnoj studiji ''Mechanitisa'', gdje upotreba više [[genski lokus|lokusa]] pomaže u prevazilaženju problema.<ref>{{cite journal |last1=Dasmahapatra |first1=Kanchon K. |last2=Elias |first2=Marianne |last3=Hill |first3=Ryan I. |last4=Hoffman |first4=Joseph I. |last5=Mallet |first5=James |title=Mitochondrial DNA barcoding detects some species that are real, and some that are not |journal=Molecular Ecology Resources |date=March 2010 |volume=10 |issue=2 |pages=264–273 |doi=10.1111/j.1755-0998.2009.02763.x |pmid=21565021 |bibcode=2010MolER..10..264D }}</ref> Korištenje više lokusa ili dužih sekvenci uglavnom poboljšava rezoluciju, iako to obično dolazi po cijenu manjeg pokrivanja baze podataka. [[Snimanje genoma]], koji ne zahtijeva posebno dizajnirane [[prajmer]]e, može se koristiti za proizvodnju dugih sekvenci za DNK s velikim brojem kopija, kao što su [[ribosom]]ska i organelna DNK.<ref name=Porter18/> ==== Procjene bogatstva/raznolikosti ==== DNK barkodiranje može rezultirati precjenjivanjem ili podcjenjivanjem bogatstva i raznolikosti vrsta. Neke studije sugeriraju da su artefakti (identifikacija vrsta koje nisu prisutne u zajednici) glavni uzrok povećane [[bioraznolikost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Sloan|first1=William T.|last2=Read|first2=L. Fiona|last3=Head|first3=Ian M.|last4=Neil Hall|last5=Davenport|first5=Russell J.|last6=Curtis|first6=Thomas P.|last7=Lanzén|first7=Anders|last8=Quince|first8=Christopher|date=2009|title=Accurate determination of microbial diversity from 454 pyrosequencing data|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=639–641|doi=10.1038/nmeth.1361|pmid=19668203|hdl=1956/6529|s2cid=1975660|issn=1548-7105|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Kunin|first1=Victor|last2=Engelbrektson|first2=Anna|last3=Ochman|first3=Howard|last4=Hugenholtz|first4=Philip|date=2010|title=Wrinkles in the rare biosphere: pyrosequencing errors can lead to artificial inflation of diversity estimates|journal=Environmental Microbiology|volume=12|issue=1|pages=118–123|doi=10.1111/j.1462-2920.2009.02051.x|pmid=19725865|bibcode=2010EnvMi..12..118K|s2cid=19870165|issn=1462-2920|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|archive-date=2022-05-18|access-date=2019-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518172123/https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|url-status=live}}</ref> Najproblematičniji nedostatak su taksoni predstavljeni malim brojem sekvenciranih očitavanja. Ova očitavanja se obično uklanjaju tokom procesa filtriranja podataka, budući da različite studije sugeriraju da većina ovih niskofrekventnih očitavanja mogu biti artefakti.<ref>{{Cite journal|last1=Rob Knight|last2=Reeder|first2=Jens|date=2009|title=The 'rare biosphere': a reality check|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=636–637|doi=10.1038/nmeth0909-636|pmid=19718016|s2cid=5278501|issn=1548-7105}}</ref> However, real rare taxa may exist among these low-abundance reads.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=Hulák|first2=Martin|last3=Sylvester|first3=Francisco|last4=Huang|first4=Xiaoting|last5=Adebayo|first5=Abisola A.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Adamowicz|first7=Sarah J.|last8=Heath|first8=Daniel D.|last9=Cristescu|first9=Melania E.|date=2013|title=High sensitivity of 454 pyrosequencing for detection of rare species in aquatic communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=4|issue=6|pages=558–565|doi=10.1111/2041-210X.12037|hdl=11336/2674 |s2cid=53576369 |issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2013MEcEv...4..558Z |hdl-access=free}}</ref> Rijetke sekvence mogu odražavati jedinstvene loze u zajednicama, što ih čini informativnim i vrijednim sekvencama. Stoga postoji snažna potreba za robusnijim [[bioinformatika|bioinformatičkim]] algoritmima, koji omogućavaju razlikovanje između informativnih očitanja i artefakata. Potpune referentne biblioteke bi također omogućile bolje testiranje bioinformatičkih algoritama, omogućavajući bolje filtriranje artefakata (tj. uklanjanje sekvenci kojima nedostaje pandan među postojećim vrstama) i stoga bi bilo moguće dobiti preciznije dodjeljivanje vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=He|first2=Song|last3=Brown|first3=Emily A.|last4=Chain|first4=Frédéric J. J.|last5=Therriault|first5=Thomas W.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Heath|first7=Daniel D.|last8=Cristescu|first8=Melania E.|last9=MacIsaac|first9=Hugh J.|date=2014|title=Reproducibility of pyrosequencing data for biodiversity assessment in complex communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=5|issue=9|pages=881–890|doi=10.1111/2041-210X.12230|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2014MEcEv...5..881Z }}</ref> Kriptična [[bioraznolikost|raznolikost]] također može rezultirati povećanom [[bioraznolikost]]i jer se jedna morfološka vrsta zapravo može podijeliti na mnogo različitih molekularnih sekvenci.<ref name=":0"/> Ovo će uveliko doprinijeti generiranju referentnih podataka o DNK, što je ključno za praćenje biološke raznolikosti zasnovano na [[ekološkoj DNK]]. == Megabarkodiranje == '''Megabarkodiranje''' je termin koji se koristi za opisivanje visokopropusnog barkodiranja DNK na osnovu uzoraka, gdje se hiljade uzoraka mogu istovremeno barkodirati za identifikaciju i otkrivanje vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Chua |first1=Physilia Y. S. |last2=Bourlat |first2=Sarah J. |last3=Ferguson |first3=Cameron |last4=Korlevic |first4=Petra |last5=Zhao |first5=Leia |last6=Ekrem |first6=Torbjørn |last7=Meier |first7=Rudolf |last8=Lawniczak |first8=Mara K. N. |title=Future of DNA-based insect monitoring |journal=Trends in Genetics |date=10 March 2023 |volume=39 |issue=7 |pages=531–544 |doi=10.1016/j.tig.2023.02.012 |pmid=36907721 |hdl=11250/3156249 |s2cid=257470926 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952523000380|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Hartop |first2=Emily |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Lee |first4=Wan Ting |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Kurina |first6=Olavi |last7=Meier |first7=Rudolf |title=Rapid, large-scale species discovery in hyperdiverse taxa using 1D MinION sequencing |journal=BMC Biology |date=December 2019 |volume=17 |issue=1 |page=96 |doi=10.1186/s12915-019-0706-9|pmid=31783752 |pmc=6884855 |doi-access=free |bibcode=2019BMCB...17...96S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Lee |first2=Leshon |last3=Katoh |first3=Kazutaka |last4=Hartop |first4=Emily |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Wong |first6=Johnathan |last7=Yeo |first7=Darren |last8=Meier |first8=Rudolf |title=ONTbarcoder and MinION barcodes aid biodiversity discovery and identification by everyone, for everyone |journal=BMC Biology |date=December 2021 |volume=19 |issue=1 |page=217 |doi=10.1186/s12915-021-01141-x|pmid=34587965 |pmc=8479912 |doi-access=free |bibcode=2021BMCB...19..217S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Baloğlu |first2=Bilgenur |last3=Wang |first3=Wendy |last4=Tan |first4=Wei X. |last5=Bertrand |first5=Denis |last6=Ng |first6=Amanda H. Q. |last7=Boey |first7=Esther J. H. |last8=Koh |first8=Jayce J. Y. |last9=Nagarajan |first9=Niranjan |last10=Meier |first10=Rudolf |title=A MinION™-based pipeline for fast and cost-effective DNA barcoding |journal=Molecular Ecology Resources |date=September 2018 |volume=18 |issue=5 |pages=1035–1049 |doi=10.1111/1755-0998.12890|pmid=29673082 |bibcode=2018MolER..18.1035S |s2cid=4982474 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meier |first1=Rudolf |last2=Wong |first2=Winghing |last3=Srivathsan |first3=Amrita |last4=Foo |first4=Maosheng |title=$1 DNA barcodes for reconstructing complex phenomes and finding rare species in specimen-rich samples |journal=Cladistics |date=February 2016 |volume=32 |issue=1 |pages=100–110 |doi=10.1111/cla.12115|pmid=34732017 |s2cid=83862072 |doi-access=free |bibcode=2016Cladi..32..100M }}</ref> [[Slika:Megabarcoding.png|thumb|280px|Tok rada megabarkodiranja]]Ovo je omogućeno korištenjem platformi za sekvenciranje treće generacije, uključujući PacBio (Sequel I/II) kompanije [[Pacific Biosciences]] i MinION, PromethION kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore Technology]]. U poređenju sa [[Sanger sekvenciranjem]], megabarkodiranje je brže i jeftinije, što omogućava generiranje DNK barkodova velikih razmjera za hiljade vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Braukmann |first2=Thomas W. A. |last3=Prosser |first3=Sean W. J. |last4=Ratnasingham |first4=Sujeevan |last5=deWaard |first5=Jeremy R. |last6=Ivanova |first6=Natalia V. |last7=Janzen |first7=Daniel H. |last8=Hallwachs |first8=Winnie |last9=Naik |first9=Suresh |last10=Sones |first10=Jayme E. |last11=Zakharov |first11=Evgeny V. |title=A Sequel to Sanger: amplicon sequencing that scales |journal=BMC Genomics |date=27 March 2018 |volume=19 |issue=1 |page=219 |doi=10.1186/s12864-018-4611-3|pmid=29580219 |pmc=5870082 |doi-access=free |bibcode=2018BMCG...19..219H }}</ref> === Aplikacije === Megabarkodiranje može pomoći u popunjavanju praznine u referentnim podacima o DNK barkodovima za insekte i ubrzati otkrivanje vrsta,<ref>{{cite bioRxiv |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Ang |first2=Yuchen |last3=Heraty |first3=John M. |last4=Hwang |first4=Wei Song |last5=Jusoh |first5=Wan F.A. |last6=Kutty |first6=Sujatha Narayanan |last7=Puniamoorthy |first7=Jayanthi |last8=Yeo |first8=Darren |last9=Roslin |first9=Tomas |last10=Meier |first10=Rudolf |title=Global convergence of dominance and neglect in flying insect diversity |date=4 August 2022 |biorxiv=10.1101/2022.08.02.502512}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Fernandez-Triana |first1=Jose L. |title=Turbo taxonomy approaches: lessons from the past and recommendations for the future based on the experience with Braconidae (Hymenoptera) parasitoid wasps |journal=ZooKeys |date=25 February 2022 |issue=1087 |pages=199–220 |doi=10.3897/zookeys.1087.76720|pmid=35585942 |pmc=8897373 |doi-access=free |bibcode=2022ZooK.1087..199F }}</ref> razumjevanje obrazaca raznolikosti vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Baloğlu |first1=Bilgenur |last2=Clews |first2=Esther |last3=Meier |first3=Rudolf |title=NGS barcoding reveals high resistance of a hyperdiverse chironomid (Diptera) swamp fauna against invasion from adjacent freshwater reservoirs |journal=Frontiers in Zoology |date=December 2018 |volume=15 |issue=1 |page=31 |doi=10.1186/s12983-018-0276-7|pmid=30127839 |pmc=6092845 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Srivathsan |first2=Amrita |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Maosheng |first4=Foo |last5=Grootaert |first5=Patrick |last6=Chan |first6=Lena |last7=Guénard |first7=Benoit |last8=Damken |first8=Claas |last9=Wahab |first9=Rodzay A. |last10=Yuchen |first10=Ang |last11=Meier |first11=Rudolf |title=Mangroves are an overlooked hotspot of insect diversity despite low plant diversity |journal=BMC Biology |date=14 September 2021 |volume=19 |issue=1 |page=202 |doi=10.1186/s12915-021-01088-z|pmid=34521395 |pmc=8442405 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geiger |first1=Matthias |last2=Moriniere |first2=Jerome |last3=Hausmann |first3=Axel |last4=Haszprunar |first4=Gerhard |last5=Wägele |first5=Wolfgang |last6=Hebert |first6=Paul |last7=Rulik |first7=Björn |title=Testing the Global Malaise Trap Program – How well does the current barcode reference library identify flying insects in Germany? |journal=Biodiversity Data Journal |date=1 December 2016 |volume=4 |issue=4|doi=10.3897/BDJ.4.e10671|pmid=27932930 |pmc=5136679 |doi-access=free |bibcode=2016BioDJ...410671G }}</ref> procijeni bogatstva vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Ratnasingham |first2=Sujeevan |last3=Zakharov |first3=Evgeny V. |last4=Telfer |first4=Angela C. |last5=Levesque-Beaudin |first5=Valerie |last6=Milton |first6=Megan A. |last7=Pedersen |first7=Stephanie |last8=Jannetta |first8=Paul |last9=deWaard |first9=Jeremy R. |title=Counting animal species with DNA barcodes: Canadian insects |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=5 September 2016 |volume=371 |issue=1702 |doi=10.1098/rstb.2015.0333|pmid=27481785 |pmc=4971185 }}</ref> generiranju brze inventure vrsta [[bioraznolikost]]i,<ref>{{cite journal |last1=Telfer |first1=Angela |last2=Young |first2=Monica |last3=Quinn |first3=Jenna |last4=Perez |first4=Kate |last5=Sobel |first5=Crystal |last6=Sones |first6=Jayme |last7=Levesque-Beaudin |first7=Valerie |last8=Derbyshire |first8=Rachael |last9=Fernandez-Triana |first9=Jose |last10=Rougerie |first10=Rodolphe |last11=Thevanayagam |first11=Abinah |last12=Boskovic |first12=Adrian |last13=Borisenko |first13=Alex |last14=Cadel |first14=Alex |last15=Brown |first15=Allison |last16=Pages |first16=Anais |last17=Castillo |first17=Anibal |last18=Nicolai |first18=Annegret |last19=Glenn Mockford |first19=Barb Mockford |last20=Bukowski |first20=Belén |last21=Wilson |first21=Bill |last22=Trojahn |first22=Brock |last23=Lacroix |first23=Carole Ann |last24=Brimblecombe |first24=Chris |last25=Hay |first25=Christoper |last26=Ho |first26=Christmas |last27=Steinke |first27=Claudia |last28=Warne |first28=Connor |last29=Garrido Cortes |first29=Cristina |last30=Engelking |first30=Daniel |last31=Wright |first31=Danielle |last32=Lijtmaer |first32=Dario |last33=Gascoigne |first33=David |last34=Hernandez Martich |first34=David |last35=Morningstar |first35=Derek |last36=Neumann |first36=Dirk |last37=Steinke |first37=Dirk |last38=Marco DeBruin |first38=Donna DeBruin |last39=Dobias |first39=Dylan |last40=Sears |first40=Elizabeth |last41=Richard |first41=Ellen |last42=Damstra |first42=Emily |last43=Zakharov |first43=Evgeny |last44=Laberge |first44=Frederic |last45=Collins |first45=Gemma |last46=Blagoev |first46=Gergin |last47=Grainge |first47=Gerrie |last48=Ansell |first48=Graham |last49=Meredith |first49=Greg |last50=Hogg |first50=Ian |last51=McKeown |first51=Jaclyn |last52=Topan |first52=Janet |last53=Bracey |first53=Jason |last54=Guenther |first54=Jerry |last55=Sills-Gilligan |first55=Jesse |last56=Addesi |first56=Joseph |last57=Persi |first57=Joshua |last58=Layton |first58=Kara |last59=D'Souza |first59=Kareina |last60=Dorji |first60=Kencho |last61=Grundy |first61=Kevin |last62=Nghidinwa |first62=Kirsti |last63=Ronnenberg |first63=Kylee |last64=Lee |first64=Kyung Min |last65=Xie |first65=Linxi |last66=Lu |first66=Liuqiong |last67=Penev |first67=Lyubomir |last68=Gonzalez |first68=Mailyn |last69=Rosati |first69=Margaret |last70=Kekkonen |first70=Mari |last71=Kuzmina |first71=Maria |last72=Iskandar |first72=Marianne |last73=Mutanen |first73=Marko |last74=Fatahi |first74=Maryam |last75=Pentinsaari |first75=Mikko |last76=Bauman |first76=Miriam |last77=Nikolova |first77=Nadya |last78=Ivanova |first78=Natalia |last79=Jones |first79=Nathaniel |last80=Weerasuriya |first80=Nimalka |last81=Monkhouse |first81=Norman |last82=Lavinia |first82=Pablo |last83=Jannetta |first83=Paul |last84=Hanisch |first84=Priscila |last85=McMullin |first85=R. Troy |last86=Ojeda Flores |first86=Rafael |last87=Mouttet |first87=Raphaëlle |last88=Vender |first88=Reid |last89=Labbee |first89=Renee |last90=Forsyth |first90=Robert |last91=Lauder |first91=Rob |last92=Dickson |first92=Ross |last93=Kroft |first93=Ruth |last94=Miller |first94=Scott |last95=MacDonald |first95=Shannon |last96=Panthi |first96=Sishir |last97=Pedersen |first97=Stephanie |last98=Sobek-Swant |first98=Stephanie |last99=Naik |first99=Suresh |display-authors=1 |last100=Lipinskaya |first100=Tatsiana |last101=Eagalle |first101=Thanushi |last102=Decaëns |first102=Thibaud |last103=Kosuth |first103=Thibault |last104=Braukmann |first104=Thomas |last105=Woodcock |first105=Tom |last106=Roslin |first106=Tomas |last107=Zammit |first107=Tony |last108=Campbell |first108=Victoria |last109=Dinca |first109=Vlad |last110=Peneva |first110=Vlada |last111=Hebert |first111=Paul |last112=deWaard |first112=Jeremy |title=Biodiversity inventories in high gear: DNA barcoding facilitates a rapid biotic survey of a temperate nature reserve |journal=Biodiversity Data Journal |date=30 August 2015 |volume=3 |issue=3 | |doi=10.3897/BDJ.3.e6313|pmid=26379469 |pmc=4568406 |doi-access=free |bibcode=2015BioDJ...3.6313T }}</ref> praćenju promjena osnovnih podataka,<ref>{{cite journal |last1=D'Souza |first1=Michelle L. |last2=van der Bank |first2=Michelle |last3=Shongwe |first3=Zandisile |last4=Rattray |first4=Ryan D. |last5=Stewart |first5=Ross |last6=van Rooyen |first6=Johandré |last7=Govender |first7=Danny |last8=Hebert |first8=Paul D.N. |title=Biodiversity baselines: Tracking insects in Kruger National Park with DNA barcodes |journal=Biological Conservation |date=April 2021 |volume=256 |doi=10.1016/j.biocon.2021.109034|s2cid=233489409 |doi-access=free |bibcode=2021BCons.25609034D |hdl=2263/81603 |hdl-access=free }}</ref> i odgovarajućih faza [[životni ciklus|životnog ciklusa]].<ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Puniamoorthy |first2=Jayanthi |last3=Ngiam |first3=Robin Wen Jiang |last4=Meier |first4=Rudolf |title=Towards holomorphology in entomology: rapid and cost-effective adult-larva matching using NGS barcodes: Life-history stage matching with NGS barcodes |journal=Systematic Entomology |date=October 2018 |volume=43 |issue=4 |pages=678–691 |doi=10.1111/syen.12296|s2cid=49211569 }}</ref> == Metabarlodiranje == [[Slika:DNA_(meta)barcoding_differences.pdf|alt=|thumb|upright=2.5|Razlike u standardnim metodama za DNK barkodiranje i metabarkodiranje. Dok DNK barkodiranje ukazuje na pronalaženje određene vrste, metabarkodiranje traži cijelu zajednicu.]] {{glavni|Metabarkodiranje}} Metabarkodiranje se definira kao barkodiranje [[DNK]] ili [[okolinska DNK|eDNK]] (DNK iz okoliša) koje omogućava istovremenu identifikaciju mnogih taksona unutar istog (okolišnog) uzorka, međutim često unutar iste grupe organizama. Glavna razlika između pristupa je u tome što se metabarkodiranje, za razliku od barkodiranja, ne fokusira na jedan specifičan organizam, već umjesto toga ima za cilj odrediti [[sastav vrsta]] unutar uzorka. === Metodologija === Postupak metabarkodiranja, kao i opće barkodiranje, pokriva korake [[ekstrakcija DNK]], [[PCR|PCR amplifikacije]], [[sekvenciranje| sekvenciranja]] i [[analiz podataka|analize podataka]]. Barkod se sastoji od kratke varijabilne [[gen]]ske regije (naprimjer, pogledajte [[Barkodiranje DNK algi|različiti markeri/barkodovi]]) koja je korisna za taksonomsko dodjeljivanje, okružena visoko konzerviranim genskim regijama koje se mogu koristiti za [[prajmer]]ski [[dizajn]].<ref name=":15">{{Cite book|title=Environmental DNA: for biodiversity research and monitoring|last=Pierre|first=Taberlet|others=Bonin, Aurelie, 1979-|isbn=978-0-19-107999-3|location=Oxford|oclc=1021883023|date = 2018-02-02}}</ref> > Različiti geni se koriste ovisno o tome da li je cilj barkodiranje jedne vrste ili metabarkodiranje nekoliko vrsta. U potonjem slučaju, koristi se univerzalniji gen. Metabarkodiranje ne koristi DNK/RNK jedne vrste kao početnu tačku, već DNK/RNK iz nekoliko različitih organizama izvedenih iz jednog uzorka iz okoliša ili uzorka u masi. === Primjene === Metabarkodiranje ima potencijal da dopuni mjere [[bioraznolikost]]i, pa čak i da ih zamijeni u nekim slučajevima, posebno kako tehnologija napreduje i procedure postepeno postaju jeftinije, optimizovanije i rasprostranjenije.<ref>{{Cite journal|last1=Ruppert|first1=Krista M.|last2=Kline|first2=Richard J.|last3=Rahman|first3=Md Saydur|date=January 2019|title=Past, present, and future perspectives of environmental DNA (eDNA) metabarcoding: A systematic review in methods, monitoring, and applications of global eDNA|journal=Global Ecology and Conservation|volume=17|doi=10.1016/j.gecco.2019.e00547|doi-access=free|bibcode=2019GEcoC..1700547R }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Stoeck|first1=Thorsten|last2=Frühe|first2=Larissa|last3=Forster|first3=Dominik|last4=Cordier|first4=Tristan|last5=Martins|first5=Catarina I.M.|last6=Pawlowski|first6=Jan|date=February 2018|title=Environmental DNA metabarcoding of benthic bacterial communities indicates the benthic footprint of salmon aquaculture|journal=Marine Pollution Bulletin|volume=127|pages=139–149|doi=10.1016/j.marpolbul.2017.11.065|pmid=29475645|doi-access=free|bibcode=2018MarPB.127..139S }}</ref> Primjene DNK metabarkodiranja uključuju praćenje biodiverziteta u kopnenim i vodenim okruženjima, [[paleontologija|paleontologiju]] i drevne [[ekosistem]]e, [[barkodiranje DNK polena|interakcije biljaka i oprašivača]], analizu prehrane i sigurnost hrane. === Prednosti i izazovi === Opće prednosti i nedostaci barkodiranja navedeni gore vrijede i za metabarkodiranje. Jedan poseban nedostatak studija metabarkodiranja je taj što još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom eksperimentalnom dizajnu i bioinformatičkim kriterijima koji se primjenjuju u eDNK metabarkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Evans|first1=Darren M.|last2=Kitson|first2=James J. N.|last3=Lunt|first3=David H.|last4=Straw|first4=Nigel A.|last5=Pocock|first5=Michael J. O.|date=2016|title=Merging DNA metabarcoding and ecological network analysis to understand and build resilient terrestrial ecosystems|journal=Functional Ecology|volume=30|issue=12|pages=1904–1916|doi=10.1111/1365-2435.12659|bibcode=2016FuEco..30.1904E |issn=1365-2435|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/514416/1/N514416PP.pdf}}</ref> Međutim, postoje trenutni zajednički pokušaji, poput npr. EU COST mreže [https://dnaqua.net/ DNAqua-Net], da se krene naprijed razmjenom iskustava i znanja kako bi se uspostavili standardi najbolje prakse za biomonitoring.<ref name=":0" /> ==Vještačko DNK barkodiranje== Godine 2014., istraživači sa ETH Zurich predložili su korištenje vještačkih, submikrometarskih DNK barkodova kao "nevidljive oznake ulja". Barkodovi se sastoje od sintetskih DNK sekvenci unutar magnetski obnovljivih čestica silicijevog dioksida. Mogu se dodati u prehrambeno ulje u vrlo maloj količini (do 1 ppb) kao oznaka i mogu se u bilo kojem trenutku preuzeti za test autentičnosti [[PCR]]/sekvenciranjem. Ova metoda može se koristiti za testiranje maslinovog ulja na patvorenje.<ref name=Puddu>{{cite journal |title=Magnetically Recoverable, Thermostable, Hydrophobic DNA/Silica Encapsulates and Their Application as Invisible Oil Tags|author1=Puddu, M. |author2=Paunescu, D. |author3=Stark, W.J. |author4=Grass, R.N. |year=2014|doi=10.1021/nn4063853 |pmid=24568212 |volume=8 |issue = 3|journal=ACS Nano |pages=2677–2685 |bibcode=2014ACSNa...8.2677P }}</ref> == Također pogledajte == Podteme: {{div col|content= * [[Barkodiranje DNK algi]] * [[Barkodiranje DNK mikroba]] * [[Barkodiranje DNK polena]] * [[Barkodiranje DNK vodenih makroinvertebrata]] * [[Barkodiranje DNK gljivica]] * [[Barkodiranje DNK riba]] * [[Metabarkodiranje]] * [[Barkodiranje DNK u procjeni prehrane]] }} Povezane teme: {{div col|content= *[[Profiliranje DNK]] *[[Konzorcij za barkod života]] }} Pogledajte i bočnu navigaciju na vrhu članka. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://swebol.org/ SweBOL] *[http://www.finbol.org/ FinBOL] *[http://ibol.org/ International Barcode of Life Project (iBOL)] *[http://v4.boldsystems.org/index.php/Public_BINSearch?searchtype=records BOLD] *[https://unite.ut.ee/ UNITE] *[https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database Diat.barcode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117222721/https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database |date=2019-11-17 }} {{Filogenetika}} [[Kategorija:Barkodiranje| ]] [[Kategorija:Bioinformatika ]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|DNA barcoding}} [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Biometrija]] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] qt7yj3yjwtih40kko369ew1rgwbcuzy 3894357 3894356 2026-06-05T15:37:08Z Drexbos 182211 3894357 wikitext text/x-wiki {{DNK barkodiranje}} '''DNK-barkodiranje''' je [[Taksonomija|taksonomska]] metoda kojom se koristi kratki [[genetički marker]] u DNK organizmima da ih identificira kao pripadnike određene [[Vrsta|vrste]].<ref name="Hebert2003">{{Cite journal | journal = Proceedings of the Royal Society B | year = 2003 | volume = 270 | pages = 313–321 | title = Biological identifications through DNA barcodes | doi = 10.1098/rspb.2002.2218 | pmid = 12614582 | pmc = 1691236 | author = Paul DN Hebert| display-authors = 1 | last2 = Cywinska | first2 = Alina | last3 = Ball | first3 = Shelley L | last4 = deWaard | first4 = Jeremy R }}</ref> Razlikuje se od [[Molekularna sistematika|molekularne filogenije]] po tome što glavni cilj nije da se utvrde obrasci srodnosti, već identifikuju nepoznati uzorci u smislu već postojeće klasifikacije. Iako se bar kodovi ponekad koriste prilikom pokušaja da se identifikuju nepoznate vrste ili u procjenama da li neku određenu vrstu treba kombinovati (sa nekom drugom) ili odvojiti.<ref>{{cite journal | last1 = Koch | first1 = H. | year = 2010 | title = Combining morphology and DNA barcoding resolves the taxonomy of Western Malagasy ''Liotrigona'' Moure, 1961 | url = http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx][http://www.tb1.ethz.ch/PublicationsEO/PDFpapers/Koch_AFRICAN_INVERTEBRATES_2010_51_413-421.pdf | format = PDF | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 51 | issue = 2 | pages = 413–421 | doi = 10.5733/afin.051.0210 | date = | access-date=27. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110912162337/http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx | archive-date=12. 9. 2011 | url-status = dead }}</ref> Primjena DNK kodiranja za ove potrebe je predmet rasprava.<ref name="seberg2009" >{{Cite journal | journal = PLoS ONE | year = 2009 | volume = 4 | issue = 2 | pages = e4598 | title = How Many Loci Does it Take to DNA Barcode a Crocus? | author = Seberg O, Petersen G. | pmid = 19240801 | pmc = 2643479 | doi = 10.1371/journal.pone.0004598 | editor1-last = Stout | editor1-first = Jane Catherine }} {{open access}}</ref> ==Pregled== Najčešće korištena barkod regija kod životinja je segment veličine oko 600 baznih parova u [[Mitohondrija|mitohondrijskom]] [[gen]]u [[citohrom c]] oksidaze ([[citohrom c oksidaza I]]: COI). Primjena ove metode uključuje, naprimjer, prepoznavanje biljnih ostataka čak i kada [[cvijet]] ili [[plod]] nisu dostupni, identifikaciju [[Larva|larvi]] insekata (koji često imaju manje poznatih dijagnostičkih karakteristika od odraslih)<ref>{{Cite journal|last=Kalamujić Stroil|first=Belma|last2=Lasić|first2=Lejla|last3=Hanjalić|first3=Jasna|last4=Mačar|first4=Sonja|last5=Vesnić|first5=Adi|date=25. 12. 2018|title=The first DNA barcode record for Rhyacophila bosnica Schmid, 1970 and pairing of adult and larval life stages|url=http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|journal=Genetics & Applications|volume=2|issue=2|pages=20|doi=10.31383/ga.vol2iss2pp20-27|issn=2566-431X|access-date=10. 4. 2019|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328173649/http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|url-status=dead}}</ref>, identifikaciju ishrane životinja, na osnovu sadržaja stomaka ili [[izmet]]a<ref name="kress2008">{{Cite journal | author = Kress WJ, Erickson DL | year = 2008 | journal = PNAS | title = DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2761–2762 | pmc = 2268532 | doi = 10.1073/pnas.0800476105 | pmid = 18287050 }}</ref> i obezbjeđuje veliku varijaciju između vrsta, a ipak relativno mali broj varijacija u okviru datih vrsta.<ref>{{Cite journal | journal = Proc Natl Acad Sci USA | date = 26. 2. 2008 | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2923–2928 | doi = 10.1073/pnas.0709936105 | pmc = 2268561 | title = DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots | author = Renaud Lahaye | pmid = 18258745 | display-authors = 1 | last2 = Van Der Bank | first2 = M. | last3 = Bogarin | first3 = D. | last4 = Warner | first4 = J. | last5 = Pupulin | first5 = F. | last6 = Gigot | first6 = G. | last7 = Maurin | first7 = O. | last8 = Duthoit | first8 = S. | last9 = Barraclough | first9 = T. G. }}</ref> Primjenjuje se i u identifikaciji komercijalnih proizvoda kao naprimjer, biljni dodaci, drvo ili koža i drugi dijelovi [[životinja]]. == Izbor lokusa == Poželjno mjesto za DNK barkodiranje treba biti standardizirano (tako da se mogu razviti velike baze podataka za date lokuse), prisutno u većini [[takson]]a od interesa i moguće za sekvenciranje bez specifičnih [[PCR]] [[prajmer]]a, a dovoljno kratko da se lahko sekvencira sa sadašnjom tehnologijom.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Iako je predloženo nekoliko lokusa, zajednički skup standardiziranih regija su odabrali nadležni odbori: * Za [[životinje]] i mnoge druge [[Eukarioti|eukariote]] – mitohondrijski COI gen; * Za biljke, spajanje na [[RuBisCO velika podjedinica]] i [[maturaza K]] (matK) [[hloroplast]]nog [[gen]]a.<ref name="janzen2009">{{Cite journal | title = A DNA barcode for land plants | author = CBOL Plant Working Group | journal = PNAS | date = 4. 8. 2009 | volume = 106 | issue = 31 | doi = 10.1073/pnas.0905845106 | pmc = 2722355 | pages = 12794–12797 | pmid = 19666622 }}</ref> Ove omogućavaju slabu rezoluciju kod kopnenih biljaka,<ref name=Dong>{{citation |author=Dong, W.; Xu, C.; Li, C.; Sun, J.; Zuo, Y.; Shi, S.; Cheng, T.; Guo, J.; Zhou, S. |year=2015 |title=ycf1, the most promising plastid DNA barcode of land plants |journal=Scientific Reports |volume=5 |pages=8348 |url=http://dx.doi.org/10.1038/srep08348 |doi=10.1038/srep08348}}</ref><ref name=ChinaBOL/> i upućuju na regije koje bi mogle biti zamjena za ''rbcL'' i ''matK''.<ref name=ChinaBOL>{{citation |author=China Plant, B.O.L.G.; Li, D.-Z.; Gao, L.-M.; Li, H.-T.; Wang, H.; Ge, X.-J.; Liu, J.-Q.; Chen, Z.-D.; Zhou, S.-L.; Chen, S.-L.; Yang, J.-B.; Fu, C.-X.; Zeng, C.-X.; Yan, H.-F.; Zhu, Y.-J.; Sun, Y.-S.; Chen, S.-Y.; Zhao, L.; Wang, K.; Yang, T.; Duan, G.-W. |year=2011 |title=Comparative analysis of a large dataset indicates that internal transcribed spacer (ITS) should be incorporated into the core barcode for seed plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=49 |pages=19641–19646 |url=http://www.jstor.org/stable/23059547 |doi=10.1073/pnas.1104551108}}</ref> * Za [[gljive]] – regija [[unutrašnji transkribirani spejser]] (ITS).<ref name="schoch20012">{{Cite journal | title = Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi | author = Fungal Barcoding Consortium | journal = PNAS | date = 24. 2. 2012 | volume = 109 | issue = 16 | doi = 10.1073/pnas.1117018109| pmc = 3341068 | pages = 6241–6246 | pmid = 22454494 }}</ref> [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] DNK-barkodiranje jeste metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odnosu na vrstu, baš kao što skener supermarketa koristi poznate crne pruge [[Univerzalni kod proizvoda|UPC barkoda]] za identifikaciju artikla na svom skladištu u odnosu na svoju referentnu [[baza podataka|bazu podataka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |title=What is DNA Barcoding? |publisher=iBOL |access-date=2019-03-26 |archive-date=2019-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307131134/http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |url-status=live }}</ref> Ovi "barkodovi" koriste se ponekad u nastojanju da se identifikuju nepoznate vrste ili dijelovi organizma, jednostavno da se katalogizira što više [[takson]]a ili da se uporedi s tradicionalnom taksonomijom u nastojanju da se odrede granice [[vrsta]].<ref>{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-1-61779-591-6 |title=DNA Barcodes: Methods and Protocols |date=2012 |publisher=Humana Press |isbn=978-1-61779-590-9 |editor-last=Kress |editor-first=W. John |series=Methods in Molecular Biology |volume=858 |location=Totowa, NJ |language=en |doi=10.1007/978-1-61779-591-6 |s2cid=3668979 |editor-last2=Erickson |editor-first2=David L. }}</ref> Različite genske regije se koriste za identifikaciju različitih organizamskih grupa, korištenjem barkodiranja. Najčešće korištena barkodna regija za životinje i neke [[protist]]e je dio gena [[Citohrom c|citohrom ''c'' oksidaza I]] (COI, CO1 ili [[Citohrom c oksidaza podjedinica I|COX1]]), koji se nalazi u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Drugi geni pogodni za DNK barkodiranje su [[interni transkribovani razmaknik]] (ITS) [[Ribosomska RNK|rRNL]], koji se često koristi za [[gljive]] i [[RuBisCO]] koji se koristi za [[biljke]].<ref>{{cite journal |last1=Irinyi |first1=L. |last2=Lackner |first2=M. |last3=de Hoog |first3=G. S. |last4=Meyer |first4=W. |date=2015 |title=DNA barcoding of fungi causing infections in humans and animals |journal=Fungal Biology |volume=120 |issue=2 |pages=125–136 | pmid=26781368 | doi=10.1016/j.funbio.2015.04.007}}</ref><ref name=Schoch-eal-2012>{{cite journal|last1=Schoch|first1=Conrad L.|last2=Seifert|first2=Keith A.|last3=Huhndorf|first3=Sabine|last4=Robert|first4=Vincent|last5=Spouge|first5=John L.|last6=Levesque|first6=C. André|last7=Chen|first7=Wen|author8=Fungal Barcoding Consortium|date=2012|title=Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=16|pages=6241–6246|doi=10.1073/pnas.1117018109|issn=0027-8424|pmc=3341068|pmid=22454494|url=https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|doi-access=free|archive-date=2020-07-07|access-date=2020-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200707050303/https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=CBOL Plant Working Group|last2=Hollingsworth|first2=P. M. |last3=Forrest|first3=L. L. |last4=Spouge|first4=J. L. |last5=Hajibabaei |first5=M. |last6=Ratnasingham|first6=S.|last7=van der Bank |first7=M. |last8=Chase|first8=M. W.|last9=Cowan|first9=R. S.|date=2009-08-04|title=A DNA barcode for land plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106|issue=31|pages=12794–12797|doi=10.1073/pnas.0905845106|pmid=19666622|pmc=2722355|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] se detektuju korištenjem različitih genskih regija. Gen [[16S RNK|16S rRNK]] se, naprimjer, široko koristi u identifikaciji [[prokariot]]a, dok se gen [[18S ribosomska RNK|18S rRNAK]] uglavnom koristi za detekciju [[mikrob]]nih [[eukarioti|eukariota]]. Ove genske regije su odabrane jer imaju manje intrspecijskih (unutar vrste) varijacija nego interspecijskih (između vrsta) varijacija, što je poznato kao "barkodirajući gep".<ref>{{Cite journal |last1=Paulay|first1=Gustav |last2=Meyer|first2=Christopher P.|date=2005-11-29|title=DNA Barcoding: Error Rates Based on Comprehensive Sampling|journal=PLOS Biology|volume=3|issue=12|doi=10.1371/journal.pbio.0030422|issn=1545-7885 |pmc=1287506 |pmid=16336051 |doi-access=free }}</ref> Neke primjene DNK barkodiranja uključuju: identifikaciju lišća biljaka, čak i kada cvjetovi ili plodovi nisu dostupni; identifikaciju [[polen]]a prikupljenog na tijelima životinja oprašivača; identifikaciju larvi insekata koje mogu imati manje dijagnostičkih karakteristika od odraslih; ili istraživanje prehrane životinje na osnovu sadržaja njenog želuca, [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[izmet]]a.ref>{{Cite journal|last1=Soininen|first1=Eeva M|last2=Valentini|first2=Alice|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Miquel|first4=Christian|last5=Gielly|first5=Ludovic|last6=Brochmann|first6=Christian|last7=Brysting|first7=Anne K|last8=Sønstebø|first8=Jørn H|last9=Ims|first9=Rolf A|date=2009|title=Analysing diet of small herbivores: the efficiency of DNA barcoding coupled with high-throughput pyrosequencing for deciphering the composition of complex plant mixtures|journal=Frontiers in Zoology|volume=6|issue=1|page=16|doi=10.1186/1742-9994-6-16|issn=1742-9994|pmc=2736939|pmid=19695081 |doi-access=free }}</ref> Kada se barkodiranje koristi za identifikaciju organizama iz uzorka koji sadrži DNK iz više organizama, koristi se termin '''DNK metabarkodiranje''',<ref>{{Cite journal|last1=Creer|first1=Simon|last2=Deiner|first2=Kristy|last3=Frey|first3=Serit|last4=Porazinska|first4=Dorota|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Thomas|first6=W. Kelley|last7=Potter|first7=Caitlin|last8=Bik|first8=Holly M.|date=2016|editor-last=Freckleton|editor-first=Robert|title=The ecologist's field guide to sequence-based identification of biodiversity|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=7|issue=9|pages=1008–1018|doi=10.1111/2041-210X.12574|bibcode=2016MEcEv...7.1008C|s2cid=87512991|url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|archive-date=2020-06-21|access-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621161238/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|pages=63–99|journal=Advances in Ecological Research|volume=58|doi=10.1016/bs.aecr.2018.01.001|date=January 2018|hdl=1822/72852 |title=Why We Need Sustainable Networks Bridging Countries, Disciplines, Cultures and Generations for Aquatic Biomonitoring 2.0: A Perspective Derived from the DNAqua-Net COST Action |last1=Leese |first1=Florian |last2=Bouchez |first2=Agnès |last3=Abarenkov |first3=Kessy |last4=Altermatt |first4=Florian |last5=Borja |first5=Ángel |last6=Bruce |first6=Kat |last7=Ekrem |first7=Torbjørn |last8=Čiampor |first8=Fedor |last9=Čiamporová-Zaťovičová |first9=Zuzana |last10=Costa |first10=Filipe O. |last11=Duarte |first11=Sofia |last12=Elbrecht |first12=Vasco |last13=Fontaneto |first13=Diego |last14=Franc |first14=Alain |last15=Geiger |first15=Matthias F. |last16=Hering |first16=Daniel |last17=Kahlert |first17=Maria |last18=Kalamujić Stroil |first18=Belma |last19=Kelly |first19=Martyn |last20=Keskin |first20=Emre |last21=Liska |first21=Igor |last22=Mergen |first22=Patricia |last23=Meissner |first23=Kristian |last24=Pawlowski |first24=Jan |last25=Penev |first25=Lyubomir |last26=Reyjol |first26=Yorick |last27=Rotter |first27=Ana |last28=Steinke |first28=Dirk |last29=Van Der Wal |first29=Bas |last30=Vitecek |first30=Simon |bibcode=2018AdER...58...63L |isbn=978-0-12-813949-3 |display-authors=1 |hdl-access=free }}</ref> e.g. [[Algae DNA barcoding|DNA metabarcoding of diatom communities]] in rivers and streams, which is used to assess water quality.<ref>{{Cite journal|last1 =Vasselon|first1 =Valentin|last2 =Rimet|first2 =Frédéric|last3 =Tapolczai|first3 =Kálmán|last4=Bouchez|first4 =Agnès|date =2017|title =Assessing ecological status with diatoms DNA metabarcoding: Scaling-up on a WFD monitoring network (Mayotte island, France)|journal=Ecological Indicators|volume=82|pages=1–12|doi=10.1016/j.ecolind.2017.06.024|bibcode =2017EcInd..82....1V|issn=1470-160X}}</ref> == Pozadina == Tehnike DNK barkodiranja razvijene su iz ranog rada na sekvenciranju DNK na mikrobnim zajednicama korištenjem 5S [[Ribosomska RNK|rRNK]] gena.<ref>{{Cite journal |last1=Woese |first1=Carl R. |last2=Kandler |first2=Otto |last3=Wheelis |first3=Mark L. |date=1990 |title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=12 |pages=4576–4579 |url=https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |oclc=678728346 |doi=10.1073/pnas.87.12.4576 |pmid=2112744 |pmc=54159 |bibcode=1990PNAS...87.4576W |doi-access=free |archive-date=2020-04-06 |access-date=2020-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406094307/https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |url-status=live }}</ref> U 2003., specifične metode i terminologija modernog DNK barkodiranja predložene su kao standardizirana metoda za identifikaciju vrsta, kao i potencijalno dodjeljivanje nepoznatih sekvenci višim [[takson]]ima poput [[red (biologija)|redova]] i [[koljrno (bioloija)|koljena]], u radu [[Paul D.N. Hebert|Paula D.N. Heberta]] i saradnika sa Univerziteta u Guelphu, [[Ontario]], [[Kanada]].<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Cywinska|first2=Alina|last3=Ball|first3=Shelley L.|last4=deWaard|first4=Jeremy R.|date=2003-02-07|title=Biological identifications through DNA barcodes|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=1512|pages=313–321|doi=10.1098/rspb.2002.2218|issn=1471-2954|pmc=1691236|pmid=12614582}}</ref> Hebert i njegove kolege demonstrirali su korisnost gena za citokrom ''c'' oksidaze I (COI), koji su prvi koristili Folmer i saradnici 1994. godine, koristeći svoje objavljene [[Prajmer|DNK-prajmere]] kao alat za [[filogeneza|filogenetske]] analize na nivou [[vrsta]],<ref name=":11"/> kao pogodan alat za razlikovanje između [[metazoa|metazojskih]] [[beskičmenjak]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Folmer|first1=O.|last2=Black|first2=M.|last3=Hoeh|first3=W.|last4=Lutz|first4=R.|last5=Vrijenhoek|first5=R.|date=October 1994|title=DNA primers for amplification of mitochondrial cytochrome c oxidase subunit I from diverse metazoan invertebrates|journal=Molecular Marine Biology and Biotechnology|volume=3|issue=5|pages=294–299|issn=1053-6426|pmid=7881515}}</ref> "Folmerova regija" gena COI koristi se obično za razlikovanje između taksona na osnovu njihovih obrazaca varijacija na nivou DNK. Relativna lakoća pronalaženja sekvence i varijabilnost pomiješana s očuvanjem između vrsta, neke su od prednosti COI. Nazivajući profile "barkodovima", Hebert i saradnici su zamislili razvoj COI baze podataka, koja bi mogla poslužiti kao osnova za "globalni sistem bioidentifikacije". == Metode == === Uzorkovanje i konzerviranje === Barkodiranje može se izvršiti iz tkiva iz ciljanog [[uzorak|uzorka]], iz mješavine [[organizam]]a (uzorak u rasutom stanju) ili iz DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo). Metode uzorkovanja, očuvanja ili analize razlikuju se između tih različitih vrsta uzoraka. ;Uzorci tkiva Za barkodiranje uzorka tkiva iz ciljanog uzorka vjerovatno će biti dovoljan mali komad [[koža|kože]], [[krljušt]], [[noga]] ili antena (ovisno o veličini uzorka). Da bi se izbjegla kontaminacija, potrebno je sterilizirati korištene alate između uzoraka. Preporučuje se prikupljanje dva uzorka iz jednog izvora, jedan za arhiviranje, a jedan za proces barkodiranja. Očuvanje uzorka je ključno za prevazilaženje problema degradacije DNK. :Uzorci u rasutom stanju [[Uzorak]] u rasutom stanju je vrsta uzorka iz okoliša koji sadrži nekoliko organizama iz [[taksonomija|taksonomske grupe]] koja se proučava. Razlika između uzoraka u rasutom stanju (u smislu koji se ovdje koristi) i drugih uzoraka iz okoliša je u tome što [[uzorak]] u rasutom stanju obično pruža veliku količinu DNK dobrog kvaliteta. Primjeri uzoraka u rasutom stanju uključuju uzorke vodenih [[beskičmenjaci|makroinvertebrata]] prikupljene kick-net mrežom ili uzorke insekata prikupljene Malaiseovom klopkom. Filtrirani ili po veličini frakcionisani uzorci vode koji sadrže cijele organizme, poput jednoćelijskih [[eukariot]]a također se ponekad definiraju kao uzorci u rasutom stanju. Takvi uzorci mogu se prikupiti istim tehnikama koje se koriste za dobijanje tradicionalnih uzoraka za identifikaciju na osnovu morfologije. ;eDNK uzorci Metoda [[DNK iz okoliša]] (eDNK) je neinvazivan pristup za detekciju i identifikaciju vrsta iz ćelijskih ostataka ili vanćelijske DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo) putem barkodiranja ili metabarkodiranja. Pristup se zasniva na činjenici da svaki živi organizam ostavlja DNK u okolini, a ova DNK iz okoline može se detektovati čak i kod organizama koji su u vrlo maloj abundanciji. Stoga je za terensko uzorkovanje najvažniji dio korištenje materijala i alata bez [[DNK]]] na svakom mjestu uzorkovanja ili uzorku kako bi se izbjegla kontaminacija, ako je vjerovatno da će DNK ciljnog organizma (organizama) biti prisutan u malim količinama. S druge strane, uzorak eDNK uvijek uključuje DNK cijelih ćelija, živih [[mikroorganizam]]a, koji su često prisutni u velikim količinama. Stoga se uzorci mikroorganizama uzeti u prirodnom okruženju nazivaju i uzorcima eDNK, ali kontaminacija je u ovom kontekstu manje problematična zbog velike količine ciljnih organizama. Metode eDNK mogu se koristiti s većinom vrsta uzoraka, poput vode, [[tlo|tla]], [[izmet]]]a, sadržaja [[želudac|želuca]] ili [[krv]]i.<ref>{{Citation|last1=Jelger Herder|title=Environmental DNA - a review of the possible applications for the detection of (invasive) species.}} </ref> === Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK === {{Glavni| Ekstrakcija DNK}} DNK barkodiranje zahtijeva da se DNK iz uzorka ekstrahuje. Postoji nekoliko različitih metoda [[ekstrakcija DNK]], a faktori poput troškova, vremena, vrste uzorka i prinosa utiču na odabir optimalne metode. Kada se DNK iz uzoraka organizma ili eDNK amplificira pomoću [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR), na reakciju mogu negativno uticati molekule inhibitora sadržane u uzorku.<ref name=":8">{{Cite journal|last1=Schrader|first1=C Then it can be this way because of DNA.|last2=Schielke|first2=A.|last3=Ellerbroek|first3=L.|last4=Johne|first4=R.|date=2012|title=PCR inhibitors – occurrence, properties and removal|journal=Journal of Applied Microbiology|volume=113|issue=5|pages=1014–1026|doi=10.1111/j.1365-2672.2012.05384.x|pmid=22747964|s2cid=30892831|issn=1365-2672|doi-access=free}}</ref> Removal of these inhibitors is crucial to ensure that high quality DNA is available for subsequent analyzing. [[Amplifikacija gena|Amplifikacija]] ekstrahirane DNK je neophodan korak u DNK barkodiranju. Tipično, samo mali fragment ukupnog DNK materijala se [[Sekvenciranje|sekvencira]] (obično 400–800 [[bazni par|baznih parova]]) da bi se dobio DNK barkod i amplifikacija je shodno tome ograničena na fragment korištenjem para [[prajmer]]a.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Savolainen|first1=Vincent|last2=Cowan|first2=Robyn S|last3=Vogler|first3=Alfried P|last4=Roderick|first4=George K|last5=Lane|first5=Richard|date=2005-10-29|title=Towards writing the encyclopaedia of life: an introduction to DNA barcoding|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=360|issue=1462|pages=1805–1811|doi=10.1098/rstb.2005.1730|pmid=16214739|pmc=1609222|issn=0962-8436}}</ref> Amplifikacija eDNK materijala obično je usmjerena na manje veličine fragmenata (<200 baznih parova) jer je eDNK vjerovatnije fragmentirana od DNK materijala iz drugih izvora. Međutim, neke studije tvrde da ne postoji veza između veličine amplikona i stope detekcije eDNK.<ref>{{Cite journal|last=Piggott|first=Maxine P.|date=2016|title=Evaluating the effects of laboratory protocols on eDNA detection probability for an endangered freshwater fish|journal=Ecology and Evolution|volume=6|issue=9|pages=2739–2750|doi=10.1002/ece3.2083|issn=2045-7758|pmc=4798829|pmid=27066248|bibcode=2016EcoEv...6.2739P }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Ma|first1=Hongjuan|last2=Stewart|first2=Kathryn|last3=Lougheed|first3=Stephen|last4=Zheng|first4=Jinsong|last5=Wang|first5=Yuxiang|last6=Zhao|first6=Jianfu|date=2016|title=Characterization, optimization, and validation of environmental DNA (eDNA) markers to detect an endangered aquatic mammal|journal=Conservation Genetics Resources|volume=8|issue=4|pages=561–568|doi=10.1007/s12686-016-0597-9|bibcode=2016ConGR...8..561M |s2cid=1613649|issn=1877-7252}}</ref> [[Slika:HiSeq sequencers at SciLifeLab in Uppsala.jpg|thumb| HiSeq sekvenceri u SciLIfeLabu u Uppsali, [[Švedska]]. Fotografija je snimljena tokom ekskurzije na SLU kurs PNS0169 u martu 2019. godine.]] Kada je marker regije DNK barkoda amplifikovan, sljedeći korak je sekvenciranje marker regije korištenjem metoda [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=D'Amore|first1=Rosalinda|last2=Ijaz|first2=Umer Zeeshan|last3=Schirmer|first3=Melanie|last4=Kenny|first4=John G.|last5=Gregory|first5=Richard|last6=Darby|first6=Alistair C.|last7=Shakya|first7=Migun|last8=Podar|first8=Mircea|last9=Quince|first9=Christopher|date=2016-01-14|title=A comprehensive benchmarking study of protocols and sequencing platforms for 16S rRNA community profiling|journal=BMC Genomics|volume=17|issue=1|page=55|doi=10.1186/s12864-015-2194-9|issn=1471-2164|pmc=4712552|pmid=26763898 |doi-access=free |bibcode=2016BMCG...17...55D }}</ref> Dostupne su mnoge različite platforme za sekvenciranje, a tehnički razvoj se brzo odvija. === Selekcija markera === [[Slika:16S region variability.jpg|thumb|600x600px| Shematski prikaz [[prajmer]]a i ciljne regije, demonstriran na 16S [[rRNK]] genu u ''Pseudomonas''. Kao prajmeri se obično biraju kratke konzervirane sekvence s niskom varijabilnosti, koje tako mogu amplificirati većinu ili sve vrste u odabranoj ciljnoj grupi. Prajmeri se koriste za amplifikaciju visoko varijabilne ciljne regije između dva prajmera, koja se zatim koristi za razlikovanje vrsta. ''Modificirano iz »Varijabilni broj kopija, intragenomske heterogenosti i lateralni transferi 16S rRNK gena u Pseudomonas« od Bodilis, Josselin; Nsigue-Meilo, Sandrine; Besaury, Ludovic; Quillet, Laurent, korišteno pod CC BY, dostupno na:<nowiki>https://www.researchgate.net/figure/Hypervariable-regions-within-the-16S-rRNA-gene-in-Pseudomonas-The-plotted-line-reflects_fig2_224832532</nowiki>.'']] Markeri koji se koriste za [[DNK]] barkodiranje nazivaju se barkodovi. Da bi se uspješno okarakterizirale vrste na osnovu DNK barkodova, ključan je odabir informativnih DNK regija. Dobar DNK barkod treba imati nisku intraspecifičnu i visoku interspecifičnu [[Genetička varijabilnost|varijabilnost]]<ref name=":11" /> i posjedovati [[Konzervirana sekvenca|konzervirana]] bočna mjesta za razvoj univerzalne [[PCR|Lančana polimerazne reakcije]] (PCR) [[Prajmer|prajmera]] za široku [[Taksonomija|taksonomsku]] primjenu. Cilj je dizajnirati prajmere koji će detektovati i razlikovati većinu ili sve vrste u proučavanoj grupi organizama (visoka taksonomska rezolucija). Dužina sekvence barkoda treba biti dovoljno kratka da se može koristiti sa trenutnim izvorom uzorkovanja, metodama [[ekstrakcija DNK]], [[amplifikacija lančane polimerazne reakcije| amplifikacije lančane polimerazne reakcije]] i [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. J.|last2=Erickson|first2=D. L.|date=2008-02-26|title=DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2761–2762|doi=10.1073/pnas.0800476105|issn=0027-8424|pmc=2268532|pmid=18287050|bibcode=2008PNAS..105.2761K|doi-access=free}}</ref> Bilo bi efikasnije koristiti jednu sekvencu [[gen]]a za sve taksonomske grupe, od [[virus]]a do [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Međutim, takva genska regija još nije pronađena, pa se za različite grupe organizama ili ovisno o pitanju istraživanja koriste različiti barkodovi. Za životinje, najčešće korišteni barkod je [[Mitohondrija|mitohondrijaki]] lokus [[podjedinica I citohrom c oksidaze|citohrom C oksidaze I]] (''COI'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D.N.|last2=Ratnasingham|first2=Sujeevan|last3=de Waard|first3=Jeremy R.|date=2003-08-07|title=Barcoding animal life: cytochrome c oxidase subunit 1 divergences among closely related species|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=suppl_1|pages=S96-9|doi=10.1098/rsbl.2003.0025|issn=1471-2954|pmc=1698023|pmid=12952648}}</ref> Drugi mitohondrijski geni, kao što su [[Citohrom b|Cytb]], [[12S ribosomska RNK|12S]] ili [[MT-RNR2|16S]] također se koriste. [[Mitohondrijska DNK|Mitohondrijski geni]] poželjniji su od [[jedarni gen|jedarnih gena]] zbog nedostatka [[intron]]a, njihovog [[Ploidija|haploidnog]] načina nasljeđivanja [[nasljeđivanje|inheritance]] i njihove ograničene [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]].<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|last=Blaxter|first=Mark L.|date=2004-04-29|editor-last=Godfray|editor-first=H. C. J.|editor2-last=Knapp|editor2-first=S.|title=The promise of a DNA taxonomy|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|volume=359|issue=1444|pages=669–679|doi=10.1098/rstb.2003.1447|issn=1471-2970|pmc=1693355|pmid=15253352}}</ref> Štaviše, svaka [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima različite mitohondrije (do nekoliko hiljada) i svaka od njih sadrži nekoliko kružnih molekula DNK. Stoga mitohondrije mogu ponuditi obilan izvor DNK čak i kada je uzorak tkiva ograničen. Međutim, kod biljaka mitohondrijski geni nisu pogodni za DNK barkodiranje, jer pokazuju nisku stopu [[mutacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Fazekas|first1=Aron J.|last2=Burgess|first2=Kevin S.|last3=Kesanakurti|first3=Prasad R.|last4=Graham|first4=Sean W.|last5=Newmaster|first5=Steven G.|last6=Husband|first6=Brian C.|last7=Percy|first7=Diana M.|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Barrett|first9=Spencer C. H.|date=2008-07-30|editor-last=DeSalle|editor-first=Robert|title=Multiple Multilocus DNA Barcodes from the Plastid Genome Discriminate Plant Species Equally Well|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0002802|pmid=18665273|pmc=2475660|issn=1932-6203|bibcode=2008PLoSO...3.2802F|doi-access=free}}</ref> Nekoliko [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] pronađeno je u [[genom]]u hloroplasta, a najperspektivniji je gen za maturazu K (''matK'') sam po sebi ili u kombinaciji s drugim genima. Za identifikaciju vrsta korišteni su i više-[[Lokus (genetika)|lokusnih]] markera poput [[ribosom]]skih internih transkribiranih razmaknika (ITS DNK) zajedno s ''matK'', ''[[RuBisCO|rbcL]]'', ''trnH'' ili drugim genima. Najbolja diskriminacija između biljnih vrsta postignuta je korištenjem dva ili više lokusa za "barkodiranje" [[hloroplast]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. John|last2=Erickson|first2=David L.|date=2007-06-06|editor-last=Shiu|editor-first=Shin-Han|title=A Two-Locus Global DNA Barcode for Land Plants: The Coding rbcL Gene Complements the Non-Coding trnH-psbA Spacer Region|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=6|doi=10.1371/journal.pone.0000508|issn=1932-6203|pmc=1876818|pmid=17551588|bibcode=2007PLoSO...2..508K|doi-access=free}}</ref> Za [[bakterije]], mala podjedinica gena ribosomske RNK ([[16S ribosomska RNK|16S]]) može se koristiti za različite taksone, jer je [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirana]].<ref>{{Cite journal|last1=Janda|first1=J. M.|last2=Abbott|first2=S. L.|date=2007-09-01|title=16S rRNA Gene Sequencing for Bacterial Identification in the Diagnostic Laboratory: Pluses, Perils, and Pitfalls|journal=Journal of Clinical Microbiology|volume=45|issue=9|pages=2761–2764|doi=10.1128/JCM.01228-07|issn=0095-1137|pmc=2045242|pmid=17626177}}</ref> Neke studije ukazuju na ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'',<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. Alex|last2=Bertrand|first2=Claudia|last3=Crosby|first3=Kate|last4=Eveleigh|first4=Eldon S.|last5=Fernandez-Triana|first5=Jose|last6=Fisher|first6=Brian L.|last7=Gibbs|first7=Jason|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Hallwachs|first9=Winnie|date=2012-05-02|editor-last=Badger|editor-first=Jonathan H.|title=''Wolbachia'' and DNA barcoding insects: Patterns, potential, and problems|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0036514|issn=1932-6203|pmc=3342236|pmid=22567162|bibcode=2012PLoSO...736514S|doi-access=free}}</ref> tipa II [[šaperon]]a (''cpn60'')<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Links|first1=Matthew G.|last2=Dumonceaux|first2=Tim J.|last3=Hemmingsen|first3=Sean M.|last4=Hill|first4=Janet E.|date=2012-11-26|editor-last=Neufeld|editor-first=Josh|title=The Chaperonin-60 Universal Target Is a Barcode for Bacteria That Enables De Novo Assembly of Metagenomic Sequence Data|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0049755|issn=1932-6203|pmc=3506640|pmid=23189159|bibcode=2012PLoSO...749755L|doi-access=free}}</ref> ili β podjedinice [[RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]] (''rpoB'')<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Case|first1=R. J.|last2=Boucher|first2=Y.|last3=Dahllof|first3=I.|last4=Holmstrom|first4=C.|last5=Doolittle|first5=W. F.|last6=Kjelleberg|first6=S.|date=2007-01-01|title=Use of 16S rRNA and rpoB Genes as Molecular Markers for Microbial Ecology Studies|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=73|issue=1|pages=278–288|doi=10.1128/AEM.01177-06|issn=0099-2240|pmc=1797146|pmid=17071787|bibcode=2007ApEnM..73..278C }}</ref> također mogu poslužiti kao bakterijski DNK barkodovi. Barkodiranje [[Gljive|fungi]] je izazovnije i može biti potrebno više od jedne kombinacije [[prajmer]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Bellemain|first1=Eva|last2=Carlsen|first2=Tor|last3=Brochmann|first3=Christian|last4=Coissac|first4=Eric|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Kauserud|first6=Håvard|date=2010|title=ITS as an environmental DNA barcode for fungi: an in silico approach reveals potential PCR biases|journal=BMC Microbiology|volume=10|issue=1|page=189|doi=10.1186/1471-2180-10-189|pmid=20618939|pmc=2909996|issn=1471-2180 |doi-access=free }}</ref> Marker ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'' dobro funkcioniše u određenim grupama gljiva,<ref>{{Cite journal|last1=Seifert|first1=K. A.|last2=Samson|first2=R. A.|last3=deWaard|first3=J. R.|last4=Houbraken|first4=J.|last5=Levesque|first5=C. A.|last6=Moncalvo|first6=J.-M.|last7=Louis-Seize|first7=G.|last8=Hebert|first8=P. D. N.|date=2007-03-06|title=Prospects for fungus identification using CO1 DNA barcodes, with ''Penicillium'' as a test case|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=10|pages=3901–3906|doi=10.1073/pnas.0611691104|issn=0027-8424|pmc=1805696|pmid=17360450|doi-access=free}}</ref> ali ne podjednako dobro u drugima.<ref>{{Cite journal|last1=Dentinger|first1=Bryn T. M.|last2=Didukh|first2=Maryna Y.|last3=Moncalvo|first3=Jean-Marc|date=2011-09-22|editor-last=Schierwater|editor-first=Bernd|title=Comparing COI and ITS as DNA Barcode Markers for Mushrooms and Allies (Agaricomycotina)|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=9|doi=10.1371/journal.pone.0025081|issn=1932-6203|pmc=3178597|pmid=21966418|bibcode=2011PLoSO...625081D|doi-access=free}}</ref> Stoga se koriste dodatni markeri, kao što su [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i [[28S ribosomska RNK|velika podjedinica nuklearne ribosomske RNK]] (28S LSU [[rRNK]]).<ref name=":7">{{Cite journal|last1=Khaund|first1=Polashree|last2=Joshi|first2=S.R.|date=October 2014|title=DNA barcoding of wild edible mushrooms consumed by the ethnic tribes of India|journal=Gene|volume=550|issue=1|pages=123–130|doi=10.1016/j.gene.2014.08.027|pmid=25130907}}</ref> Unutar grupe [[protista]], predloženi su različiti barkodovi, kao što su D1–D2 ili D2–D3 regije [[28S ribosomska RNK|28S rDNK]], V4 podregija gena [[18S ribosomska RNK|18S rRNK]], [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]''. Pored toga, neki specifični barkodovi mogu se koristiti za [[Fotosinteza|fotosintetski]] protiste, na primjer velika podjedinica gena [[RuBisCO|ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza-oksigenaza]] (''rbcL'') i gen [[Hloroplastna DNK|hloroplastna]] [[23S ribosomska RNK|23S rRNK]]. == Referentne biblioteke == Referentne biblioteke se koriste za taksonomsku identifikaciju, koja se naziva i anotacija, sekvenci dobijenih barkodiranjem ili metabarkodiranjem. Ove baze podataka sadrže DNK barkodove dodijeljene prethodno identifikovanim taksonima. Većina referentnih biblioteka ne pokriva sve vrste unutar grupe organizama, a novi unosi se stalno kreiraju. U slučaju makro– i mnogih [[mikroorganizam]]a (kao što su [[alge]]), ove referentne biblioteke zahtijevaju detaljnu dokumentaciju (mjesto i datum uzorkovanja, osoba koja ga je prikupila, slika itd.) i autoritativnu [[takson]]omsku identifikaciju uzorka vaučera, kao i dostavljanje sekvenci u određenom formatu. Međutim, takvi standardi su ispunjeni samo za mali broj vrsta. Proces također zahtijeva pohranjivanje vaučera u muzejskim zbirkama, herbarijima i drugim saradničkim institucijama. I taksonomski sveobuhvatan obuhvat i kvalitet sadržaja važni su za tačnost identifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Weigand|first1=Hannah|last2=Beermann|first2=Arne J.|last3=Čiampor|first3=Fedor|last4=Costa|first4=Filipe O.|last5=Csabai|first5=Zoltán|last6=Duarte|first6=Sofia|last7=Geiger|first7=Matthias F.|last8=Grabowski|first8=Michał|last9=Rimet|first9=Frédéric|title=DNA barcode reference libraries for the monitoring of aquatic biota in Europe: Gap-analysis and recommendations for future work |journal=Science of the Total Environment |date=2019 |volume=678 |pages=499–524|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.04.247 |pmid=31077928 |bibcode=2019ScTEn.678..499W |biorxiv=10.1101/576553}}</ref> U svijetu [[mikrob]]a, ne postoje DNK informacije za većinu imena vrsta, a mnoge DNK sekvence se ne mogu pripisati nijednom [[Binomna nomenklatura|Linneovom binomu]].<ref>Gottschling M, J Chacón, A Žerdoner Čalasan, St Neuhaus, J Kretschmann, H Stibor & U John (2020): ''Phylogenetic placement of environmental sequences using taxonomically reliable databases helps to rigorously assess dinophyte biodiversity in Bavarian lakes (Germany).'' Freshw Biol 65: 193–208. {{doi|10.1111/fwb.13413}}</ref> Postoji nekoliko referentnih baza podataka ovisno o grupi organizama i korištenom [[genetički marker|genetičkom markeru]]. Postoje manje, nacionalne baze podataka (npr. FinBOL) i veliki konzorciji poput Međunarodnog projekta barkodova života (iBOL).<ref>{{Citation|last=Rdmpage|title=International Barcode of Life project (iBOL)|date=2016|url=http://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|publisher=Institute of Biodiversity, Animal Health and Comparative Medicine, College of Medical, Veterinary and Life Sciences, University of Glasgow|doi=10.15468/inygc6|access-date=2019-05-14|type=Data Set|archive-date=2019-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514204951/https://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|url-status=live}}</ref> ===BOLD=== Pokrenut 2007. godine, [[Sistem podataka o barkodovima života]] (BOLD)<ref>{{Cite journal|last1=Ratnasingham|first1=Sujeevan|last2=Hebert|first2=Paul D. N.|date=2007-01-24|title=BARCODING: bold: The Barcode of Life Data System: BARCODING|journal=Molecular Ecology Notes|volume=7|issue=3|pages=355–364|doi=10.1111/j.1471-8286.2007.01678.x|pmc=1890991|pmid=18784790}}</ref> jedna je od najvećih baza podataka, koja sadrži oko 780.000 BIN-ova (brojeva indeksa barkodova) u 2022. godini. To je slobodno dostupno spremište za zapise [[uzorak]]a i sekvenci za studije barkodova, a ujedno je i radni prostor koji pomaže u upravljanju, osiguranju kvaliteta i analizi podataka barkodova. Baza podataka uglavnom sadrži BIN zapise za [[životinje]], na osnovu [[genetički marker|genetičkog markera]] COI. Za identifikaciju biljaka, BOLD prihvata sekvence iz ''matK'' i ''[[rbcL]]''. ===UNITE=== UNITE [[baza podataka]]<ref>{{Cite journal|last1=Nilsson|first1=Rolf Henrik|last2=Larsson|first2=Karl-Henrik|last3=Taylor|first3=Andy F. S.|last4=Bengtsson-Palme|first4=Johan|last5=Jeppesen|first5=Thomas S.|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=Kennedy|first7=Peter|last8=Picard|first8=Kathryn|last9=Glöckner|first9=Frank Oliver|date=2019-01-08|title=The UNITE database for molecular identification of fungi: handling dark taxa and parallel taxonomic classifications|journal=Nucleic Acids Research|volume=47|issue=D1|pages=D259–D264|doi=10.1093/nar/gky1022|issn=0305-1048|pmc=6324048|pmid=30371820}}</ref> pokrenuta je 2003. godine i referentna je baza podataka za molekularnu identifikaciju gljivičnih (a od 2018. i svih [[eukariot]]skih) vrsta s [[genetički marker|genetičkom marker regijom]] internog transkribiranog razmaknika za jedarne ribosome (ITS). Ova baza podataka zasniva se na konceptu [[hipoteza]] o vrstama: birate % na kojem želite raditi, a sekvence se sortiraju u poređenju sa sekvencama dobijenim iz uzoraka vaučera koje su identificirali stručnjaci. ===Diat.barcode=== Diat.barcode je baza podataka za [[dijatomeje]].<ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frederic|last2=Gusev|first2=Evgenuy|last3=Kahlert|first3=Maria|last4=Kelly|first4=Martyn|last5=Kulikovskiy|first5=Maxim|last6=Maltsev|first6=Yevhen|last7=Mann|first7=David|last8=Pfannkuchen|first8=Martin|last9=Trobajo|first9=Rosa|date=2019-02-14|title=Diat.barcode, an open-access barcode library for diatoms|doi=10.15454/TOMBYZ|url=https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|website=data.inrae.fr|type=Data Set|publisher=Portail Data Inra|archive-date=2021-09-26|access-date=2021-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926195703/https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|url-status=live}}</ref> Prvi put je objavljena pod nazivom R-syst::diatom. <ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frédéric|last2=Chaumeil|first2=Philippe|last3=Keck|first3=François|last4=Kermarrec|first4=Lenaïg|last5=Vasselon|first5=Valentin|last6=Kahlert|first6=Maria|last7=Franc|first7=Alain|last8=Bouchez|first8=Agnès|date=2016|title=R-Syst::diatom: an open-access and curated barcode database for diatoms and freshwater monitoring|journal=Database|volume=2016|doi=10.1093/database/baw016|issn=1758-0463|pmc=4795936|pmid=26989149}}</ref> 2016. godine, počevši s podacima iz dva izvora: Thonon kolekcije kultura (TCC) u hidrobiološkoj stanici Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja (INRA) i iz nukleotidne baze NCBI ([[Nacionalni centar za biotehnološke informacije]]). Diat.barcode pruža podatke za dva genetska markera, ''rbcL'' (Ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza/oksigenaza, hloroplastika) i 18S (18S [[ribosomska RNK]], jedarna). [[Baza podataka]] također uključuje dodatne informacije o osobinama [[vrsta]], poput morfoloških karakteristika (biovolumen, dimenzije veličine itd.), životnih oblika (mobilnost, tip kolonije itd.) ili ekoloških karakteristika (osjetljivost na zagađenje itd.). == Bioinformatička analiza == {| class="wikitable floatright" |+PHRED ocjena kvaliteta i pripadajući nivo sigurnosti |10 |90% |- |20 |99% |- |30 |99,9% |- |40 |99,99% |- |50 |99,999% |} Da bi se dobili dobro strukturirani, čisti i interpretabilni podaci, sirovi podaci sekvenciranja moraju se obraditi korištenjem [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize.Datoteka [[FASTQ format|FASTQ]] s podacima sekvenciranja sadrži dvije vrste [[informacija]]: sekvence detektovane u uzorku (datoteka [[FASTA format|FASTA]]) i datoteku kvaliteta s ocjenama kvalitete ([[Phred ocjena kvaliteta|PHRED]] ocjene) povezane sa svakim [[nukleotid]]om svake DNK sekvence. PHRED ocjene pokazuju vjerojatnost s kojom je povezani nukleotid ispravno ocijenjen. Općenito, PHRED ocjena se smanjuje prema kraju svake DNK sekvence. Stoga neki bioinformatički vodovi jednostavno režu kraj sekvenci na definiranom pragu. Neke tehnologije sekvenciranja, poput MiSeq-a, koriste sekvenciranje uparenih krajeva, tokom kojeg se sekvenciranje izvodi iz oba smjera, što rezultira boljim kvalitetom. Preklapajuće sekvence se zatim poravnavaju u kontige i spajaju. Obično se nekoliko uzoraka objedinjuje u jednom prolazu, a svaki uzorak karakterizira kratki DNK fragment, oznaka. U koraku demultipleksiranja, sekvence se sortiraju korištenjem ovih oznaka, kako bi se ponovno sastavili odvojeni uzorci. Prije daljnje analize, oznake i drugi adapteri uklanjaju se iz fragmenta DNK barkod sekvence. Tokom skraćivanja, uklanjaju se sekvence lošeg kvaliteta (niski PHRED rezultati) ili sekvence koje su mnogo kraće ili duže od ciljanog DNK barkoda. Sljedeći korak dereplikacije je proces u kojem se sve sekvence filtrirane po kvalitetu sažimaju u skup jedinstvenih očitavanja (pojedinačne jedinice sekvenci ISU) s informacijama o njihovoj zastupljenosti u uzorcima. Nakon toga, himere (tj. složene sekvence formirane od dijelova miješanog porijekla) detektuju se i uklanjaju. Konačno, sekvence se grupišu u OTU (Operativne taksonomske jedinice), koristeći jednu od mnogih strategija grupiranja. Najčešće korišteni bioinformatički [[softver]] uključuje Mothur,<ref>{{Cite journal|title=Introducing mothur: open-source, platform-independent, community-supported software for describing and comparing microbial communities|author1=Schloss, Patrick D. |author2=Westcott, Sarah L. |author3=Ryabin, Thomas |author4=Hall, Justine R. |author5=Hartmann, Martin |author6=Hollister, Emily B. |author7=Lesniewski, Ryan A. |author8=Oakley, Brian B. |author9=Parks, Donovan H. |author10=Robinson, Courtney J. |author11=Sahl, Jason W. |author12=Stres, Blaž. |author13=Thallinger, Gerhard G. |author14=Horn, David J. |author15=van. Weber, Caroly F.|journal=Applied and Environmental Microbiology |year=2009 |volume=75 |issue=23 |pages=7537–41 |doi=10.1128/AEM.01541-09 |pmid=19801464 |pmc=2786419 |bibcode=2009ApEnM..75.7537S |oclc=780918718}}</ref> Uparse,<ref>{{Cite journal|last=Edgar|first=Robert C|date=2013-08-18|title=UPARSE: highly accurate OTU sequences from microbial amplicon reads|journal=Nature Methods|volume=10|issue=10|pages=996–998|doi=10.1038/nmeth.2604|pmid=23955772|bibcode=2013NaMet..10..996E |s2cid=7181682|issn=1548-7091}}</ref> Qiime,<ref>{{Cite journal|last1=Caporaso|first1=J Gregory|last2=Kuczynski|first2=Justin|last3=Stombaugh|first3=Jesse|last4=Bittinger|first4=Kyle|last5=Bushman|first5=Frederic D|last6=Costello|first6=Elizabeth K|last7=Fierer|first7=Noah|last8=Peña|first8=Antonio Gonzalez|last9=Goodrich|first9=Julia K|date=May 2010|title=QIIME allows analysis of high-throughput community sequencing data|journal=Nature Methods|volume=7|issue=5|pages=335–336|doi=10.1038/nmeth.f.303|issn=1548-7091|pmc=3156573|pmid=20383131 |bibcode=2010NaMet...7..335C }}</ref> Galaxy,<ref>{{Cite journal|last1=Afgan|first1=Enis|last2=Baker|first2=Dannon|last3=Batut|first3=Bérénice|last4=van den Beek|first4=Marius|last5=Bouvier|first5=Dave|last6=Čech|first6=Martin|last7=Chilton|first7=John|last8=Clements|first8=Dave|last9=Coraor|first9=Nate|date=2018-07-02|title=The Galaxy platform for accessible, reproducible and collaborative biomedical analyses: 2018 update|journal=Nucleic Acids Research|volume=46|issue=W1|pages=W537–W544|doi=10.1093/nar/gky379|issn=0305-1048|pmc=6030816|pmid=29790989}}</ref> Obitools,<ref>{{Cite journal|last1=Boyer|first1=Frédéric|last2=Mercier|first2=Céline|last3=Bonin|first3=Aurélie|last4=Le Bras|first4=Yvan|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Coissac|first6=Eric|date=2015-05-26|title=obitools: aunix-inspired software package for DNA metabarcoding|journal=Molecular Ecology Resources|volume=16|issue=1|pages=176–182|doi=10.1111/1755-0998.12428|pmid=25959493|s2cid=39412858|issn=1755-098X}}</ref> JAMP,<ref>{{Citation|last=Elbrecht|first=Vasco|title=GitHub - VascoElbrecht/JAMP: JAMP: Just Another Metabarcoding Pipeline.|date=2019-04-30|url=https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|access-date=2019-05-14|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402121915/https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|url-status=live}}</ref> Barque,<ref>{{Citation|last=Normandeau|first=Eric|title=GitHub - enormandeau/barque: Barque: Environmental DNA metabarcoding analysis.|date=2020-01-21|url=https://github.com/enormandeau/barque|access-date=2020-01-21}}</ref> and DADA2.<ref>{{Cite journal|last1=Callahan|first1=Benjamin J|last2=McMurdie|first2=Paul J|last3=Rosen|first3=Michael J|last4=Han|first4=Andrew W|last5=Johnson|first5=Amy Jo A|last6=Holmes|first6=Susan P|date=July 2016|title=DADA2: High-resolution sample inference from Illumina amplicon data|journal=Nature Methods|volume=13|issue=7|pages=581–583|doi=10.1038/nmeth.3869|issn=1548-7091|pmc=4927377|pmid=27214047 |bibcode=2016NaMet..13..581C }}</ref> Poređenje obilja očitavanja, tj. sekvenci, između različitih uzoraka i dalje predstavlja izazov jer i ukupan broj očitavanja u uzorku, kao i relativna količina očitavanja za vrstu, mogu varirati između uzoraka, metoda ili drugih varijabli. Radi poređenja, broj očitavanja svakog uzorka može se smanjiti na minimalni broj očitavanja uzoraka koji se porede – proces koji se naziva razrjeđivanje. Drugi način je korištenje relativne obilja očitavanja.<ref>{{Cite journal|title=Waste Not, Want Not: Why Rarefying Microbiome Data is Inadmissible|journal=PLOS Computational Biology|volume=10|issue=4|doi=10.1371/journal.pcbi.1003531|pmid=24699258|pmc=3974642|year=2014|last1=McMurdie|first1=Paul J.|last2=Holmes|first2=Susan|bibcode=2014PLSCB..10E3531M|arxiv=1310.0424 |doi-access=free }}</ref> === Identifikacija vrsta i taksonomsko dodjeljivanje === Taksonomsko dodjeljivanje OTU-a vrstama postiže se usklađivanjem sekvenci s referentnim bibliotekama. [[BLAST|Osnovno lokalno pretraga poravnanja (BLAST)]] se obično koristi za identifikaciju područja sličnosti između sekvenci poređenjem očitanih sekvenci iz uzorka sa sekvencama u referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last1=Valiente|first1=Gabriel|last2=Jansson|first2=Jesper|last3=Clemente|first3=Jose Carlos|last4=Alonso-Alemany|first4=Daniel|date=2011-10-10|title=Taxonomic Assignment in Metagenomics with TANGO|journal=EMBnet.journal|volume=17|issue=2|pages=16–20|doi=10.14806/ej.17.2.237|issn=2226-6089|doi-access=free|hdl=2117/16286|hdl-access=free}}</ref> Ako [[baza podataka]] vrati tačno podudaranje za sekvencu od interesa, onda se ona može identificirati do nivoa vrste. Vrlo slična podudaranja mogu se tretirati kao ista vrsta, ovisno o konvencijama svake taksonomske grupe. Ako nema dovoljno sličnih podudaranja, identifikacija na višem taksonomskom nivou, kao što je [[porodica (biologija)|porodica]] ili [[razred (biologija)|razreda]], može biti moguća razmatranjem vraćenih podudaranja kao taksonomskih "sidrišta". Sekvenca se može dodijeliti određenoj [[operativnoj taksonomskoj jedinici]] (OTU) koja, ako se kombinira s drugim taksonomskim metodama, može se koristiti za opisivanje novog taksona i postati novi unos u bazi podataka. Izgradnja [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] sekvence uzorka i podudaranih sekvenci često pomaže u kontekstualizaciji podudaranja.<ref>{{cite journal |last1=Talavera |first1=Gerard |last2=Lukhtanov |first2=Vladimir |last3=Pierce |first3=Naomi E |last4=Vila |first4=Roger |title=DNA Barcodes Combined with Multilocus Data of Representative Taxa Can Generate Reliable Higher-Level Phylogenies |journal=Systematic Biology |date=10 February 2022 |volume=71 |issue=2 |pages=382–395 |doi=10.1093/sysbio/syab038 |pmid=34022059 |pmc=8830075 }}</ref> U nekim grupama [[organizam]]a, kao što su [[bakterije]], taksonomsko dodjeljivanje na nivo vrste često nije moguće, jer su neopisane i nepoznate vrste česte. Pogledajte također [[tamni takson]]. [[BLAST]] jeste naivna metoda pronalaženja sličnih sekvenci. Spora je, ima visoku stopu lažno pozitivnih rezultata, a najbolji pogodak nije nužno filogenetski susjed. Poboljšane metode uključuju [[Naivni Bayesov klasifikator|naivni Bayes]] i [[slučajna šuma]], klasifikatore obučene na bazama podataka marker gena. Prethodno obučeni klasifikatori dostupni su za mnoge vrste barkodova kao što su [[prokariot]]ski 16S, [[člankonožci]] CO1 i gljivični LSU.<ref name=Porter18>{{Cite journal|last1=Porter|first1=Teresita M.|last2=Hajibabaei|first2=Mehrdad|date=2018|title=Scaling up: A guide to high-throughput genomic approaches for biodiversity analysis|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=27|issue=2|pages=313–338|doi=10.1111/mec.14478|pmid=29292539|issn=1365-294X|doi-access=free|bibcode=2018MolEc..27..313P }}</ref> == Aplikacije == Primjene DNK barkodiranja uključuju identifikaciju novih [[vrsta]], procjenu sigurnosti hrane, identifikaciju i procjenu kriptičnih vrsta, otkrivanje stranih vrsta, identifikaciju ugroženih i [[prijeteća vrsta|prijetećih vrsta]],<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Schnell|first1=Ida Bærholm|last2=Thomsen|first2=Philip Francis|last3=Wilkinson|first3=Nicholas|last4=Rasmussen|first4=Morten|last5=Jensen|first5=Lars R.D.|last6=Willerslev|first6=Eske|last7=Bertelsen|first7=Mads F.|last8=Gilbert|first8=M. Thomas P.|date=April 2012|title=Screening mammal biodiversity using DNA from leeches|journal=Current Biology|volume=22|issue=8|pages=R262–R263|doi=10.1016/j.cub.2012.02.058|pmid=22537625|s2cid=18058748|doi-access=free|bibcode=2012CBio...22.R262S }}</ref> povezivanje stadija jaja i larvi sa odraslim vrstama, osiguranje prava intelektualnog vlasništva nad biološkim resursima, oblikovanje globalnih planova upravljanja za strategije očuvanja, razjašnjavanje [[ekološka niša|prehrambenih niša]],<ref>{{Cite book|title=DNA Barcoding in Marine Perspectives: Assessment and Conservation of Biodiversity.|last=Subrata.|first=Trivedi|date=2016|publisher=Springer International Publishing|others=Ansari, Abid Ali., Ghosh, Sankar K., Rehman, Hasibur.|isbn=978-3-319-41840-7|location=Cham|oclc=958384953}}</ref> i forenzičkih nauka.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Dalton |first1=Desiré Lee |last2=de Bruyn |first2=Marli |last3=Thompson |first3=Tia |last4=Kotzé |first4=Antoinette |date=2020-12-01 |title=Assessing the utility of DNA barcoding in wildlife forensic cases involving South African antelope |journal=Forensic Science International: Reports |language=en |volume=2 |doi=10.1016/j.fsir.2020.100071 |s2cid=213926390 |issn=2665-9107|doi-access=free }}</ref> DNK barkod markeri mogu se primijeniti za rješavanje osnovnih pitanja u sistematici, [[ekologija|ekologiji]], [[evolucija|evolucijskoj biologiji]] i [[konzervacijska biologija|konzerviranju]], uključujući okupljanje zajednica, mreže [[biološka interakcija|interakcija vrsta]], taksonomska otkrića i procjenu prioritetnih područja za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. === Identifikacija vrsta === Specifične kratke DNK sekvence ili markeri iz standardizirane [[genom]]ske regije mogu pružiti DNK barkod za identifikaciju vrsta.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Stoeckle|first2=Mark Y.|last3=Zemlak|first3=Tyler S.|last4=Francis|first4=Charles M.|date=October 2004|title=Identification of Birds through DNA Barcodes|journal=PLOS Biology|volume=2|issue=10|doi=10.1371/journal.pbio.0020312|issn=1545-7885|pmc=518999|pmid=15455034 |doi-access=free }}</ref> Molekularne metode posebno su korisne kada tradicionalne metode nisu primjenjive. DNK barkodiranje ima veliku primjenjivost u identifikaciji [[larva|larvi]], za koje je uglavnom dostupno malo dijagnostičkih karaktera, te u povezivanju različitih životnih stadija (npr. larve i odrasle jedinke) kod mnogih životinja.<ref>{{Cite journal|last1=Costa|first1=Filipe O|last2=Carvalho|first2=Gary R|date=December 2007|title=The Barcode of Life Initiative: synopsis and prospective societal impacts of DNA barcoding of Fish|journal=Genomics, Society and Policy|volume=3|issue=2|page=29|doi=10.1186/1746-5354-3-2-29|issn=1746-5354|pmc=5425017 |doi-access=free }}</ref> Identifikacija vrsta navedenih u dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ([[CITES]]) korištenjem tehnika barkodiranja koristi se u praćenju ilegalne trgovine.<ref>{{Cite journal|last1=Lahaye|first1=R.|last2=van der Bank|first2=M.|last3=Bogarin|first3=D.|last4=Warner|first4=J.|last5=Pupulin|first5=F.|last6=Gigot|first6=G.|last7=Maurin|first7=O.|last8=Duthoit|first8=S.|last9=Barraclough|first9=T. G.|date=2008-02-26|title=DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2923–2928|doi=10.1073/pnas.0709936105|issn=0027-8424|pmc=2268561|pmid=18258745|doi-access=free}}</ref> === Detekcija invazivnih vrsta === [[Unesena vrsta|Strane vrste]] mogu se detektovati putem barkodiranja.<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Xu|first1=Song-Zhi|last2=Li|first2=Zhen-Yu|last3=Jin|first3=Xiao-Hua|date=January 2018|title=DNA barcoding of invasive plants in China: A resource for identifying invasive plants|journal=Molecular Ecology Resources|volume=18|issue=1|pages=128–136|doi=10.1111/1755-0998.12715|pmid=28865184|bibcode=2018MolER..18..128X |s2cid=24911390}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Junning|last2=Jiang|first2=Jiamei|last3=Song|first3=Shuli|last4=Tornabene|first4=Luke|last5=Chabarria|first5=Ryan|last6=Naylor|first6=Gavin J. P.|last7=Li|first7=Chenhong|date=December 2017|title=Multilocus DNA barcoding – Species Identification with Multilocus Data|journal=Scientific Reports|volume=7|issue=1|page=16601|doi=10.1038/s41598-017-16920-2|issn=2045-2322|pmc=5709489|pmid=29192249|bibcode=2017NatSR...716601L}}</ref> Barkodiranje može biti pogodno za detekciju vrsta, npr. u graničnoj kontroli, gdje brza i tačna morfološka identifikacija često nije moguća zbog sličnosti između različitih vrsta, nedostatka dovoljnih dijagnostičkih karakteristika i/ili nedostatka taksonomske ekspertize. Barkodiranje i metabarkodiranje se također mogu koristiti za probir invazivnih vrsta u ekosistemima i za razlikovanje invazivne vrste od domaćih, morfološki sličnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Nagoshi|first1=Rodney N.|last2=Brambila|first2=Julieta|last3=Meagher|first3=Robert L.|date=November 2011|title=Use of DNA barcodes to identify invasive armyworm ''Spodoptera'' species in Florida|journal=Journal of Insect Science|volume=11|issue=154|page=154|doi=10.1673/031.011.15401|issn=1536-2442|pmc=3391933|pmid=22239735}}</ref> Visoka efikasnost DNK identifikacije je prikazana u odnosu na tradicionalno praćenje bioloških invazija.<ref>{{Cite journal |last1=Karabanov |first1=D.P. |last2=Bekker |first2=E.I. |last3=Pavlov |first3=D.D. |last4=Borovikova |first4=E.A. |last5=Kodukhova |first5=Y.V. |last6=Kotov |first6=A.A. |date=1 February 2022 |title=New Sets of Primers for DNA Identification of Non-Indigenous Fish Species in the Volga-Kama Basin (European Russia) |journal=[[Water (journal)|Water]] |volume=14 |issue=3 |page=437 |issn=2073-4441 |doi=10.3390/w14030437 |doi-access=free|bibcode=2022Water..14..437K }}</ref> === Razgraničenje kriptičnih vrsta === DNK barkodiranje omogućava identifikaciju i prepoznavanje [[kriptična vrsta|kriptičnih vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Thongtam na Ayudhaya|first1=Pradipunt|last2=Muangmai|first2=Narongrit|last3=Banjongsat|first3=Nuwadee|last4=Singchat|first4=Worapong|last5=Janekitkarn|first5=Sommai|last6=Peyachoknagul|first6=Surin|last7=Srikulnath|first7=Kornsorn|date=June 2017|title=Unveiling cryptic diversity of the anemonefish genera ''Amphiprion'' and ''Premnas'' (Perciformes: Pomacentridae) in Thailand with mitochondrial DNA barcodes|journal=Agriculture and Natural Resources|volume=51|issue=3|pages=198–205|doi=10.1016/j.anres.2017.07.001|doi-access=free}}</ref> Rezultati analiza DNK barkodiranjem, međutim, zavise od izbora analitičkih metoda, tako da proces razgraničavanja kriptičnih vrsta pomoću DNK barkodova može biti subjektivan kao i bilo koji drugi oblik [[Taksonomija|taksonomije]]. Hebert i saradnici (2004) zaključili su da leptir ''Astraptes fulgerator'' u sjeverozapadnoj [[Kostarika|Kostarici]] zapravo sadrži 10 različitih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Hebert|first1=P. D. N.|last2=Penton|first2=E. H.|last3=Burns|first3=J. M.|last4=Janzen|first4=D. H.|last5=Hallwachs|first5=W.|date=2004-10-12|title=Ten species in one: DNA barcoding reveals cryptic species in the neotropical skipper butterfly ''Astraptes fulgerator''|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=101|issue=41|pages=14812–14817|doi=10.1073/pnas.0406166101|issn=0027-8424|pmc=522015|pmid=15465915|bibcode=2004PNAS..10114812H|doi-access=free}}</ref> Međutim, ove rezultate je kasnije osporio Brower (2006), koji je ukazao na brojne ozbiljne nedostatke u analizi i zaključio da originalni podaci mogu podržati samo mogućnost postojanja tri do sedam kriptičnih [[takson]]a, a ne deset kriptičnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last=Brower|first=Andrew V.Z.|date=June 2006|title=Problems with DNA barcodes for species delimitation: 'Ten species' of ''Astraptes fulgerator'' reassessed (Lepidoptera: Hesperiidae)|journal=Systematics and Biodiversity|volume=4|issue=2|pages=127–132|doi=10.1017/S147720000500191X|bibcode=2006SyBio...4..127B |s2cid=54687052|issn=1477-2000}}</ref> Smith et al. (2007) koristili su DNK barkodove citohrom ''c'' oksidaze I za identifikaciju vrsta 20 morfovrsta [[parazitoid]]nih [[muha]] ''Belvosia'' ([[Muha|Diptera]]: ''[[Tachinidae]]'') uzgojenih iz gusjenica ([[Lepidoptera]]) u području Area de Conservación Guanacaste (ACG), sjeverozapadna Kostarika. Ovi autori otkrili su da barkodiranje povećava broj vrsta na 32, otkrivajući da svaka od tri vrste [[parazitoid]]a, koje su se ranije smatrale generalistima, zapravo predstavljaju nizove kriptičnih vrsta koje su visoko specifične za domaćina.<ref>{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. A.|last2=Woodley|first2=N. E.|last3=Janzen|first3=D. H.|last4=Hallwachs|first4=W.|last5=Hebert|first5=P. D. N.[|date=2006-03-07|title=DNA barcodes reveal cryptic host-specificity within the presumed polyphagous members of a genus of parasitoid flies (Diptera: Tachinidae)|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=10|pages=3657–3662|doi=10.1073/pnas.0511318103|issn=0027-8424|pmc=1383497|pmid=16505365|doi-access=free}}</ref> Za 15 morfovrsta mnogočetinaša unutar dubokog antarktičkog [[bentos]]a proučavanih putem DNK barkodiranja, kriptična raznolikost pronađena je u 50% slučajeva. Nadalje, otkriveno je 10 prethodno zanemarenih morfovrsta, što je povećalo ukupno bogatstvo vrsta u uzorku za 233%.<ref>{{Cite journal|last1=Brasier|first1=Madeleine J.|last2=Wiklund|first2=Helena|last3=Neal|first3=Lenka|last4=Jeffreys|first4=Rachel|last5=Linse|first5=Katrin|last6=Ruhl|first6=Henry|last7=Glover|first7=Adrian G.|date=November 2016|title=DNA barcoding uncovers cryptic diversity in 50% of deep-sea Antarctic polychaetes|journal=Royal Society Open Science|volume=3|issue=11|doi=10.1098/rsos.160432|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5180122|pmid=28018624|bibcode=2016RSOS....360432B}}</ref> Slično tome, studija DNK barkodiranja sokotranskih reptila otkrila je neočekivano visoke intraspecifične divergencije u nekoliko taksona i procijenila da bi bogatstvo vrsta moglo biti podcijenjeno za 13,8–54,4%.<ref>{{Cite journal |last1=Vasconcelos |first1=Raquel |last2=Montero-Mendieta |first2=Santiago |last3=Simó-Riudalbas |first3=Marc |last4=Sindaco |first4=Roberto |last5=Santos |first5=Xavier |last6=Fasola |first6=Mauro |last7=Llorente |first7=Gustavo |last8=Razzetti |first8=Edoardo |last9=Carranza |first9=Salvador |date=2016-03-01 |title=Unexpectedly High Levels of Cryptic Diversity Uncovered by a Complete DNA Barcoding of Reptiles of the Socotra Archipelago |journal=PLOS ONE |language=en |volume=11 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pone.0149985 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=4772999 |pmid=26930572 |bibcode=2016PLoSO..1149985V }}</ref> [[Slika:DNA-strekkoding av julemat - DNA barcoding of Christmas food (16008786266).jpg|thumb|327x327px|Barkodiranje je alat za garantovanje kvaliteta hrane. Ovdje se DNK iz tradicionalne norveške božićne hrane ekstrahuje u molekularno-sistematskom laboratoriju Univerzitetskog muzeja NTNU.]] === Analiza ishrane i primjena prehrambene mreže === {{glavni|DNK barkodiranje u procjeni ishrane}} DNK barkodiranje i metabarkodiranje mogu biti korisni u studijama analize ishrane,<ref>{{Cite journal|last1=Pompanon|first1=Francois|last2=Deagle|first2=Bruce E.|last3=Symondson|first3=William O. C.|last4=Brown|first4=David S.|last5=Jarman|first5=Simon N.|last6=Taberlet|first6=Pierre|date=April 2012|title=Who is eating what: diet assessment using next generation sequencing: NGS DIET ANALYSIS|journal=Molecular Ecology|volume=21|issue=8|pages=1931–1950|doi=10.1111/j.1365-294X.2011.05403.x|pmid=22171763|s2cid=10013333|doi-access=free}}</ref> a obično se koristi ako se primjerci [[plijen]]a ne mogu identificirati na osnovu morfoloških karakteristika.<ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Pompanon|first2=François|last3=Taberlet|first3=Pierre|date=February 2009|title=DNA barcoding for ecologists|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=24|issue=2|pages=110–117|doi=10.1016/j.tree.2008.09.011|pmid=19100655|bibcode=2009TEcoE..24..110V }}</ref><ref name=":14">{{Cite journal|last1=Kaunisto|first1=Kari M.|last2=Roslin|first2=Tomas|last3=Sääksjärvi|first3=Ilari E.|last4=Vesterinen|first4=Eero J.|date=October 2017|title=Pellets of proof: First glimpse of the dietary composition of adult odonates as revealed by metabarcoding of feces|journal=Ecology and Evolution|volume=7|issue=20|pages=8588–8598|doi=10.1002/ece3.3404|pmc=5648679|pmid=29075474|bibcode=2017EcoEv...7.8588K }}</ref> Postoji niz pristupa uzorkovanju u analizi ishrane: DNK metabarkodiranje se može provesti na sadržaju [[želudac|želuca]],<ref>{{Cite journal|last1=Harms-Tuohy|first1=Ca|last2=Schizas|first2=Nv|last3=Appeldoorn|first3=Rs|date=2016-10-25|title=Use of DNA metabarcoding for stomach content analysis in the invasive lionfish ''Pterois volitans'' in Puerto Rico|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=558|pages=181–191|doi=10.3354/meps11738|issn=0171-8630|bibcode=2016MEPS..558..181H|doi-access=free}}</ref> [[feces]]u,<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Kowalczyk|first1=Rafał|last2=Taberlet|first2=Pierre|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Valentini|first4=Alice|last5=Miquel|first5=Christian|last6=Kamiński|first6=Tomasz|last7=Wójcik|first7=Jan M.|date=February 2011|title=Influence of management practices on large herbivore diet—Case of European bison in Białowieża Primeval Forest (Poland)|journal=Forest Ecology and Management|volume=261|issue=4|pages=821–828|doi=10.1016/j.foreco.2010.11.026|bibcode=2011ForEM.261..821K }}</ref> [[pljuvačka|pljuvački]]<ref>{{Cite journal|last1=Nichols|first1=Ruth V.|last2=Cromsigt|first2=Joris P. G. M.|last3=Spong|first3=Göran|date=December 2015|title=Using eDNA to experimentally test ungulate browsing preferences|journal=SpringerPlus|volume=4|issue=1|page=489|doi=10.1186/s40064-015-1285-z|issn=2193-1801|pmc=4565800|pmid=26380165 |doi-access=free }}</ref> ili analizu cijelog tijela.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal|last1=Agusti|first1=N.|last2=Shayler|first2=S. P.|last3=Harwood|first3=J. D.|last4=Vaughan|first4=I. P.|last5=Sunderland|first5=K. D.|last6=Symondson|first6=W. O. C.|date=December 2003|title=Collembola as alternative prey sustaining spiders in arable ecosystems: prey detection within predators using molecular markers|journal=Molecular Ecology|volume=12|issue=12|pages=3467–3475|doi=10.1046/j.1365-294X.2003.02014.x|pmid=14629361|s2cid=7985256|issn=0962-1083|doi-access=free|bibcode=2003MolEc..12.3467A }}</ref> U uzorcima fekalija ili jako probavljenom sadržaju želuca, često nije moguće razlikovati [[tkivo]] od pojedinačnih vrsta, te se stoga umjesto toga može primijeniti metabarkodiranje.<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Miquel|first2=Christian|last3=Nawaz|first3=Muhammad Ali|last4=Bellemain|first4=Eva|last5=Coissac|first5=Eric|last6=Pompanon|first6=François|last7=Gielly|first7=Ludovic|last8=Cruaud|first8=Corinne|last9=Nascetti|first9=Giuseppe|date=January 2009|title=New perspectives in diet analysis based on DNA barcoding and parallel pyrosequencing: the trn L approach|journal=Molecular Ecology Resources|volume=9|issue=1|pages=51–60|doi=10.1111/j.1755-0998.2008.02352.x|pmid=21564566|s2cid=5308081|doi-access=free}}</ref> Izmet ili pljuvačka predstavljaju neinvazivne pristupe uzorkovanja, dok analiza cijelog tijela često znači da jedinku prvo treba ubiti. Za manje organizme, sekvenciranje sadržaja želuca se zatim često vrši sekvenciranjem cijele životinje. === Barkodiranje za sigurnost hrane === DNK barkodiranje predstavlja bitan alat za procjenu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Svrha je garantirati sljedivost hrane, smanjiti piratstvo hrane i vrednovati lokalnu i tipičnu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Druga svrha je zaštita javnog zdravlja; naprimjer, metabarkodiranje nudi mogućnost identifikacije kirnji koje uzrokuju trovanje ribom ''Ciguatera'' iz ostataka obroka,<ref>{{Cite journal|last1=Friedman|first1=Melissa|last2=Fernandez|first2=Mercedes|last3=Backer|first3=Lorraine|last4=Dickey|first4=Robert|last5=Bernstein|first5=Jeffrey|last6=Schrank|first6=Kathleen|last7=Kibler|first7=Steven|last8=Stephan|first8=Wendy|last9=Gribble|first9=Matthew|date=2017-03-14|title=An Updated Review of Ciguatera Fish Poisoning: Clinical, Epidemiological, Environmental, and Public Health Management|journal=Marine Drugs|volume=15|issue=3|page=72|doi=10.3390/md15030072|issn=1660-3397|pmc=5367029|pmid=28335428|doi-access=free |bibcode=2017MarDr..15...72F }}</ref> ili za odvajanje [[otrov]]nih [[gljiva]] od jestivih (Ref). === Biomonitoring i ekološka procjena === DNK barkodiranje se može koristiti za procjenu prisustva [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], radi očuvanja (Ref) ili prisustva indikatorskih vrsta koje odražavaju specifične ekološke uslove (Ref), naprimjer, višak hranjivih tvari ili nizak nivo kisika. === Forenzička nauka === DNK barkodiranje se često koristi za identifikaciju vrsta u slučajevima [[forenzika|forenzičke nauke]]. Nepoznati uzorci životinja ili biljaka na mjestima zločina mogu se pronaći, prikupiti i identificirati u nadi da će se povezati s osumnjičenim i dovesti do osuđujuće presude.<ref>{{Cite journal |date=2018-03-04 |title=Illegal product manufacturing and exportation from Pakistan: Revealing the factuality of highly processed wildlife skin samples via DNA mini-barcoding |url=http://resolver.scholarsportal.info/resolve/15257770/v37i0003/179_ipmaefwssvdm.xml |journal=Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume=37 |issue=3 |pages=179–185|doi=10.1080/15257770.2018.1450507 |pmid=29608392 |last1=Khan |first1=F. M. |last2=William |first2=K. |last3=Aruge |first3=S. |last4=Janjua |first4=S. |last5=Shah |first5=S. A. |s2cid=4623232 |url-access=subscription }}</ref> [[Krivolov]], ubijanje ugroženih vrsta i zlostavljanje životinja su primjeri zločina gdje se koristi DNK barkodiranje, budući da se životinjska DNK često pronalazi.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Mwale |first1=Monica |last2=Dalton |first2=Desire L. |last3=Jansen |first3=Raymond |last4=De Bruyn |first4=Marli |last5=Pietersen |first5=Darren |last6=Mokgokong |first6=Prudent S. |last7=Kotzé |first7=Antoinette |date=March 2017 |editor-last=Steinke |editor-first=Dirk |title=Forensic application of DNA barcoding for identification of illegally traded African pangolin scales |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |journal=Genome |language=en |volume=60 |issue=3 |pages=272–284 |doi=10.1139/gen-2016-0144 |pmid=28177847 |hdl=1807/75671 |s2cid=207093202 |issn=0831-2796 |hdl-access=free |archive-date=2019-04-08 |access-date=2023-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408011842/https://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |url-status=live }}</ref> S druge strane, biljna DNK se obično koristi kao [[trag dokaza]] za povezivanje osumnjičenog s mjestom zločina.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Yanlei |last2=Xu |first2=Chao |last3=Dong |first3=Wenpan |last4=Yang |first4=Xueying |last5=Zhou |first5=Shiliang |date=2021-07-01 |title=Determination of a criminal suspect using environmental plant DNA metabarcoding technology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0379073821001481 |journal=Forensic Science International |language=en |volume=324 |doi=10.1016/j.forsciint.2021.110828 |pmid=34000616 |s2cid=234768561 |issn=0379-0738}}</ref> == Potencijali i nedostaci == === Potencijali === Tradicionalne metode bioprocjene su dobro uspostavljene na međunarodnom nivou i dobro služe biomonitoringu, kao na primjer za akvatičnu bioprocjenu u okviru EU direktiva [[Okvirna direktiva o vodama|WFD]] i [[Okvirna direktiva o morskoj strategiji|MSFD]]. Međutim, DNK barkodiranje bi moglo poboljšati tradicionalne metode iz sljedećih razloga; DNK barkodiranje *(1) može povećati taksonomsku rezoluciju i uskladiti identifikaciju taksona koje je teško identificirati ili za koje nedostaju stručnjaci, * (2) može preciznije/preciznije povezati faktore okoliša sa specifičnim taksonima, *(3) može povećati uporedivost među regijama, *(4) omogućava uključivanje ranih životnih faza i fragmentiranih primjeraka, *(5) omogućava razgraničenje [[Složena vrsta|kriptičnih]]/rijetkih vrsta, *(6) omogućava razvoj novih indeksa, npr. rijetke/kriptične vrste koje mogu biti osjetljive/tolerantne na stresore, *(7) povećava broj uzoraka koji se mogu obraditi i smanjuje vrijeme obrade što rezultira povećanim znanjem o ekologiji vrsta, *(8) predstavlja neinvazivan način praćenja korištenjem metoda [[okolinska DNK|eDNL]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Pawlowski|first1=Jan|last2=Kelly-Quinn|first2=Mary|last3=Altermatt|first3=Florian|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=Laure|last5=Beja|first5=Pedro|last6=Boggero|first6=Angela|last7=Borja|first7=Angel|last8=Bouchez|first8=Agnès|last9=Cordier|first9=Tristan|date=2018|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (e)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|pages=1295–1310|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> ==== Trajanje i troškovi ==== DNK barkodiranje je brže od tradicionalnih morfoloških metoda, od obuke do taksonomskog dodjeljivanja. Potrebno je manje vremena za sticanje stručnosti u [[DNK]] metodama nego za sticanje stručnosti u taksonomiji. Osim toga, tijek rada DNK barkodiranja (tj. od uzorka do rezultata) je uglavnom brži od tradicionalnog morfološkog toka rada i omogućava obradu više uzoraka. ==== Taksonomska rezolucija ==== DNK barkodiranje omogućava rezoluciju taksona od viših (npr. [[porodica (biologija)|porodica]]) do nižih (npr. [[vrsta]]) taksonomskih nivoa, koje je inače preteško identificirati korištenjem tradicionalnih morfoloških metoda, kao što je npr. identifikacija putem mikroskopije. Naprimjer, ''[[Chironomidae]]'' (mušica koja ne grize) su široko rasprostranjene i u kopnenim i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Njihovo bogatstvo i brojnost čine ih važnim za ekološke procese i mreže, i jedna su od mnogih grupa [[beskičmenjak]]a koje se koriste u biomonitoringu. Uzorci beskičmenjaka mogu sadržavati čak 100 vrsta hironomida, koji često čine i do 50% uzorka. Uprkos tome, obično se ne identificiraju ispod nivoa porodice zbog taksonomske ekspertize i potrebnog vremena.<ref>{{Cite book|title=The Chironomidae|date=1995|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-4308-3|editor-last=Armitage|editor-first=Patrick D.|location=Dordrecht|doi=10.1007/978-94-011-0715-0|s2cid=46138170|editor-last2=Cranston|editor-first2=Peter S.|editor-last3=Pinder|editor-first3=L. C. V.}}</ref> Ovo može rezultirati grupiranjem različitih vrsta hironomida s različitim ekološkim preferencijama, što rezultira netačnom procjenom kvaliteta vode. DNK barkodiranje pruža mogućnost razlučivanja taksona i direktnog povezivanja efekata stresora sa specifičnim [[takson]]ima, kao što su pojedinačne vrste hironomida. Naprimjer, Beermann i saradnici (2018) koristili su DNK barkodiranje ''Chironomidae'', kako bi istražili njihov odgovor na višestruke stresore; smanjen protok, povećan fini sediment i povećan [[salinitet]].<ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Zizka|first2=Vera M. A.|last3=Elbrecht|first3=Vasco|last4=Baranov|first4=Viktor|last5=Leese|first5=Florian|date=2018-07-24|title=DNA metabarcoding reveals the complex and hidden responses of chironomids to multiple stressors|journal=Environmental Sciences Europe|volume=30|issue=1|page=26|doi=10.1186/s12302-018-0157-x|s2cid=51802465|issn=2190-4715|doi-access=free |bibcode=2018ESEur..30...26B }}</ref> Nakon barkodiranja, utvrđeno je da se uzorak hironomida sastoji od 183 [[Operativna taksonomska jedinica|operativne taksonomske jedinice]] (OTU), tj. barkodova (sekvenci) koji su često ekvivalentni morfološkim vrstama. Ovih 183 OTU-a prikazalo je 15 tipova odgovora umjesto prethodno prijavljenih <ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Elbrecht|first2=Vasco|last3=Karnatz|first3=Svenja|last4=Ma|first4=Li|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Piggott|first6=Jeremy J.|last7=Leese|first7=Florian|date=2018|title=Multiple-stressor effects on stream macroinvertebrate communities: A mesocosm experiment manipulating salinity, fine sediment and flow velocity|journal=Science of the Total Environment|volume=610–611|pages=961–971|doi=10.1016/j.scitotenv.2017.08.084|pmid=28830056|bibcode=2018ScTEn.610..961B}}</ref> dva tipa odgovora zabilježena su kada su svi hironomidi grupirani zajedno u istoj studiji višestrukih stresora. Sličan trend otkriven je u studiji Machera i suradnika (2016.) koja je otkrila kriptičnu raznolikost unutar vrste jednodnevke ''[http://www.terrain.net.nz/friends-of-te-henui-group/invertebrates-freshwater-new-zealand/mayfly-nymph-genus-deleatidium.html Deleatidium sp]'''. Ova studija pronašla je različite obrasce odgovora 12 molekularno različitih OTU-a na stresore, što može promijeniti konsenzus da je ova jednodnevka osjetljiva na zagađenje.<ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan N.|last2=Salis|first2=Romana K.|last3=Blakemore|first3=Katie S.|last4=Tollrian|first4=Ralph|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Leese|first6=Florian|date=2016|title=Multiple-stressor effects on stream invertebrates: DNA barcoding reveals contrasting responses of cryptic mayfly species|journal=Ecological Indicators|volume=61|pages=159–169|doi=10.1016/j.ecolind.2015.08.024|bibcode=2016EcInd..61..159M }}</ref> === Nedostaci === Uprkos prednostima koje nudi DNK barkodiranje, također je sugerirano da se DNK barkodiranje najbolje koristi kao dopuna tradicionalnim morfološkim metodama.<ref name=":0"/> Ova preporuka se zasniva na višestrukim uočenim izazovima. ==== Fizički parametri ==== Nije sasvim jednostavno povezati DNK barkodove s ekološkim preferencijama dotičnog barkodiranog taksona, kao što je potrebno ako se barkodiranje koristi za biomonitoring. Naprimjer, detekcija ciljne DNK u vodenim sistemima ovisi o koncentraciji molekula DNK na lokaciji, na koju pak mogu utjecati mnogi faktori. Prisutnost molekula DNK također ovisi o disperziji na lokaciji, npr. smjeru ili jačini struja. Nije zaista poznato kako se [[DNK]] kreće u [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]], što otežava uzorkovanje. Drugi faktor može biti ponašanje ciljne vrste, npr. [[ribe]] mogu imati sezonske promjene kretanja, rakovi ili dagnje će oslobađati DNK u većim količinama samo u određenim periodima svog života (presvlačenje, mriješćenje). Za DNK u tlu, još manje se zna o distribuciji, količini ili kvaliteti. Glavno ograničenje metode barkodiranja je to što se oslanja na referentne biblioteke barkodova za taksonomsku identifikaciju sekvenci. Taksonomska identifikacija je tačna samo ako je dostupna pouzdana referenca. Međutim, većina [[baza podataka]] još uvijek je nepotpuna, posebno za manje organizme, npr. [[gljive]], [[fitoplankton]], [[nematode]] itd. Osim toga, postojeće baze podataka sadrže pogrešne identifikacije, pravopisne i druge greške. Postoje ogromni napori u kuriranju i dovršavanju baza podataka za sve potrebne organizme, uključujući velike projekte barkodiranja (na primjer, iBOL projekat za referentnu bazu podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD).<ref>{{Cite web|url=http://ibol.org/|title=The International Barcode of Life Consortium|website=International Barcode of Life|access-date=2019-03-29|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329130846/http://ibol.org/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boldsystems.org/|title=Bold Systems v4|website=www.boldsystems.org|access-date=2019-04-02}}</ref> Međutim, kompletiranje i kuriranje su teški i dugotrajni. Bez potvrđenih [[uzorak]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je sekvenca korištena kao referenca ispravna. Baze podataka DNK sekvenci poput [[GenBank]]-a sadrže mnoge sekvence koje nisu povezane sa [[Zoološki uzorak|potvrdenim uzorcima]] (naprimjer, [[herbar]]ski uzorci, kultivirane ćelijske linije ili ponekad slike). Ovo je problematično s obzirom na taksonomska pitanja kao što je da li nekoliko vrsta treba podijeliti ili kombinovati ili da li su prethodne identifikacije bile ispravne. Ponovna upotreba sekvenci, koje nisu povezane sa potvrđenim uzorcima, prvobitno pogrešno identifikovanog organizma može podržati netačne zaključke i mora se izbjegavati.<ref name=Ogwang2020>{{cite journal|last1=Ogwang |first1=Joel|last2=Bariche|first2=Michel |last3=Bos|first3=Arthur R.|date=2020|title= Genetic Diversity and Phylogenetic Relationships of Threadfin Breams (''Nemipterus'' spp.) from the Red Sea and eastern Mediterranean Sea|journal=Genome|volume=63|issue=3|pages=207–216|doi= 10.1139/gen-2019-0163|pmid=32678985|doi-access=free}}</ref> Stoga je najbolja praksa za DNK barkodiranje sekvenciranje vaučeriranih uzoraka.<ref>{{Cite journal|last1=Schander|first1=Christoffer|last2=Willassen|first2=Endre|date=2005|title=What can biological barcoding do for marine biology?|journal=Marine Biology Research|volume=1|issue=1|pages=79–83|doi=10.1080/17451000510018962|s2cid=84070971|issn=1745-1000|doi-access=free|bibcode=2005MBioR...1...79S }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miller|first=S. E.|date=2007-03-20|title=DNA barcoding and the renaissance of taxonomy|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=12|pages=4775–4776|doi=10.1073/pnas.0700466104|issn=0027-8424|pmc=1829212|pmid=17363473|bibcode=2007PNAS..104.4775M|doi-access=free}}</ref> Za mnoge taksone, međutim, može biti teško dobiti referentne uzorke, naprimjer kod uzoraka koje je teško uhvatiti, dostupnih uzoraka koji su loše očuvani ili nedostaje odgovarajuća taksonomska ekspertiza.<ref name="Ogwang2020"/> Važno je napomenuti da se DNK barkodovi mogu koristiti i za kreiranje privremene taksonomije, u kom slučaju se OTU-ovi mogu koristiti kao zamjena za tradicionalne latinske binome – čime se značajno smanjuje ovisnost o potpuno popunjenim referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last=Ratnasingham|first=S.|date=2013|title=A DNA-based registry for all animal species: the Barcode Index Number (BIN) system|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0066213|pmid=23861743|pmc=3704603|bibcode=2013PLoSO...866213R|doi-access=free}}</ref> ==== Tehnološka pristrasnost ==== DNK barkodiranje također nosi metodološku pristrasnost, od uzorkovanja do [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize podataka. Uzorak DNK može biti kontaminiran [[PCR]]-inhibitorima, što uzrokuje da neki uzorci pokažu lažno pozitivne rezultate. Replikacija PCR-a je često potrebna za dobar kvalitet sekvence i osjetljivost, ali dovodi do eksponencijalnog povećanja rizika od kontaminacije. Pored rizika od kontaminacije uzorka DNK inhibitorima PCR, pristrasnost [[prajmer]]a jedan je od glavnih izvora grešaka u DNK barkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Leese|first1=Florian|last2=Elbrecht|first2=Vasco|date=2015-07-08|title=Can DNA-Based Ecosystem Assessments Quantify Species Abundance? Testing Primer Bias and Biomass—Sequence Relationships with an Innovative Metabarcoding Protocol|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0130324|issn=1932-6203|pmc=4496048|pmid=26154168|bibcode=2015PLoSO..1030324E|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Elbrecht|first1=Vasco|last2=Vamos|first2=Ecaterina Edith|last3=Meissner|first3=Kristian|last4=Aroviita|first4=Jukka|last5=Leese|first5=Florian|date=2017|title=Assessing strengths and weaknesses of DNA metabarcoding-based macroinvertebrate identification for routine stream monitoring|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=8|issue=10|pages=1265–1275|doi=10.1111/2041-210X.12789|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2017MEcEv...8.1265E }}</ref> Izolacija efikasnog DNK markera i dizajn prajmera je složen proces i uloženi su značajni napori u razvoj prajmera za DNK barkodiranje u različitim taksonomskim grupama. Uprkos ovom trudu, i dalje postoji mogućnost da prajmeri ne uspiju amplificirati neočekivano divergentnu sekvencu.<ref name="Pawlowski18">{{Cite journal|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (E)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|pages=1295–1310|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|date=October 2018|last1=Pawlowski|first1=J.|last2=Kelly-Quinn|first2=M.|last3=Altermatt|first3=F.|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=L.|last5=Beja|first5=P.|last6=Boggero|first6=A.|last7=Borja|first7=A.|last8=Bouchez|first8=A.|last9=Cordier|first9=T.|last10=Domaizon|first10=I.|last11=Feio|first11=M. J.|last12=Filipe|first12=A. F.|last13=Fornaroli|first13=R.|last14=Graf|first14=W.|last15=Herder|first15=J.|last16=Van Der Hoorn|first16=B.|last17=Iwan Jones|first17=J.|last18=Sagova-Mareckova|first18=M.|last19=Moritz|first19=C.|last20=Barquín|first20=J.|last21=Piggott|first21=J. J.|last22=Pinna|first22=M.|last23=Rimet|first23=F.|last24=Rinkevich|first24=B.|last25=Sousa-Santos|first25=C.|last26=Specchia|first26=V.|last27=Trobajo|first27=R.|last28=Vasselon|first28=V.|last29=Vitecek|first29=S.|last30=Zimmerman|first30=J.|display-authors=29|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> Osim toga, [[prajmer]]i će se često preferencijalno vezati za neke sekvence, što dovodi do različite efikasnosti i specifičnosti prajmera i nereprezentativne procjene zajednica i inflacije bogatstva.<ref>{{Cite journal|last1=Quince|first1=Christopher|last2=Sloan|first2=William T.|last3=Hall|first3=Neil|last4=D'Amore|first4=Rosalinda|last5=Ijaz|first5=Umer Z.|last6=Schirmer|first6=Melanie|date=2015-03-31|title=Insight into biases and sequencing errors for amplicon sequencing with the Illumina MiSeq platform|journal=Nucleic Acids Research|volume=43|issue=6|pages=e37|doi=10.1093/nar/gku1341|issn=0305-1048|pmc=4381044|pmid=25586220}}</ref> Dakle, sastav sekvenci zajednica uzorka se uglavnom mijenja u PCR koraku. Nekoliko studija je eksperimentisalo sa "PCR-free" pristupima kako bi se izbjegle ove pristranosti. Jedan od glavnih pristupa je korištenje uzoraka obogaćenih mitohondrijama, tako da visoka koncentracija ciljne DNK čini amplifikaciju nepotrebnom. (Dobijene duže sekvence također pomažu u taksonomskoj rezoluciji.)<ref>{{Cite journal|last1=Huang|first1=Quanfei|last2=Li|first2=Jiguang|last3=Fu|first3=Ribei|last4=Tang|first4=Min|last5=Zhou|first5=Lili|last6=Su|first6=Xu|last7=Yang|first7=Qing|last8=Liu|first8=Shanlin|last9=Li|first9=Yiyuan|date=2013-12-01|title=Ultra-deep sequencing enables high-fidelity recovery of biodiversity for bulk arthropod samples without PCR amplification|journal=GigaScience|volume=2|issue=1|page=4|doi=10.1186/2047-217X-2-4|pmc=3637469|pmid=23587339 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan-Niklas|last2=Zizka|first2=Vera Marie Alida|last3=Weigand|first3=Alexander Martin|last4=Leese|first4=Florian|date=2018|title=A simple centrifugation protocol for metagenomic studies increases mitochondrial DNA yield by two orders of magnitude|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=1070–1074|doi=10.1111/2041-210X.12937|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2018MEcEv...9.1070M }}</ref> Ali od 2018., glavna tehnika metabarkodiranja DNK i dalje se zasniva na sekvenciranju [[amplikon]]a.<ref name="Pawlowski18"/> Ostale pristranosti se pojavljuju tokom sekvenciranja i tokom bioinformatičke obrade sekvenci, poput stvaranja himera. ==== Nedostatak standardizacije ==== Čak i kada se DNK barkodiranje sve šire koristi i primjenjuje, ne postoji slaganje o metodama za očuvanje ili ekstrakciju DNK, izboru DNK markera i seta prajmera ili PCR protokola. Parametri bioinformatike [[Sistem upravljanja tokom rada u bioinformatici|cjevovodi]] (naprimjer, OTU klasteriranje, algoritmi taksonomskog dodjeljivanja ili pragovi itd.) su izvor mnogih debata među korisnicima DNK barkodiranja.<ref name="Pawlowski18"/> Tehnologije sekvenciranja se također brzo razvijaju, zajedno s alatima za analizu ogromnih količina generiranih DNK podataka, a standardizacija metoda je hitno potrebna kako bi se omogućila saradnja i dijeljenje podataka na većoj prostornoj i vremenskoj skali. Ova standardizacija metoda barkodiranja na evropskom nivou dio je ciljeva evropske COST akcije DNAqua-net. <ref>{{Cite web|url=https://dnaqua.net/|title=DNAquaNet|access-date=2019-03-29}}</ref> and is also addressed by CEN (the European Committee for Standardization).<ref>CEN (2018) CEN/TC 230/WORKING GROUP 2 – Proposal for a new Working Group WG28 ''"DNA and eDNA methods" A plan to fulfil the DNA and eDNA standardization needs of EU legislation in Water Policy'' (Proposal following decisions of the 2017 Berlin Meeting of CEN/TC 230, its Working Groups and eDNA COST representatives)</ref> ==== Nepodudaranja između konvencionalne i barkodne identifikacije ==== Važno je znati da liste taksona dobijene konvencionalnom (morfološkom) identifikacijom nisu, i možda nikada neće biti, direktno uporedive sa listama taksona dobijenim identifikacijom zasnovanom na barkodu iz nekoliko razloga. Najvažniji uzrok je vjerovatno nepotpunost i nedostatak tačnosti molekularnih referentnih baza podataka, što sprečava ispravno taksonomsko dodeljivanje eDNK sekvenci. Taksoni koji nisu prisutni u referentnim bazama podataka neće biti pronađeni pomoću eDNK, a sekvence povezane s pogrešnim imenom dovest će do netačne identifikacije.<ref name=":0" /> Ostali poznati uzroci su različita skala i veličina uzorka između tradicionalnog i molekularnog uzorka, moguća analiza mrtvih organizama, što se može dogoditi na različite načine za obje metode ovisno o grupi organizama, i specifičan odabir identifikacije u bilo kojoj metodi, tj. različita taksonomska stručnost ili mogućnost identifikacije određenih grupa organizama, odnosno pristranost primera što također dovodi do potencijalno pristrasne analize taksona.<ref name=":0"/> ==== Rezolucija haplogrupa ==== Barkodovi se biraju tako da ''općenito'' imaju odgovarajuću stopu [[mutacije]], kako bi se razgraničile vrste, ali to ne znači da će lokusi barkoda uvijek odgovarati historiji populacija koje postaju odvojene vrste. U nekim slučajevima, uzorci s identičnim (COI) DNK barkodovima jasno pripadaju različitim vrstama, npr. vrstama ribljeg roda ''[[Chromis]]''. Drugim riječima, ove vrste dijele isti [[haplotip]] za lokus barkoda i još se nisu razdvojile.<ref>{{Cite journal |last1=Pyle |first1=Richard L. |last2=Earle |first2=John L. |last3=Greene |first3=Brian D. |date=2008-01-01 |title=Five new species of the damselfish genus Chromis (Perciformes: Labroidei: Pomacentridae) from deep coral reefs in the tropical western Pacific |url=https://mapress.com/zt/article/view/zootaxa.1671.1.2 |journal=Zootaxa |volume=1671 |issue=1 |doi=10.11646/zootaxa.1671.1.2 |bibcode=2008Zoot.16711.1.2P |issn=1175-5334}}</ref> Također je moguće da lokus pokazuje [[nepotpuno sortiranje loze]] s nekim događajima [[specijacija|specijacije]], što dovodi do teško interpretiranog grupiranja.<ref>{{cite journal |last1=Hubert |first1=Nicolas |last2=Hanner |first2=Robert |title=DNA Barcoding, species delineation and taxonomy: a historical perspective |journal=DNA Barcodes |date=1 January 2015 |volume=3 |issue=1 |doi=10.1515/dna-2015-0006}}</ref> Primjer ILS-a u COI pronađen je u multilokusnoj studiji ''Mechanitisa'', gdje upotreba više [[genski lokus|lokusa]] pomaže u prevazilaženju problema.<ref>{{cite journal |last1=Dasmahapatra |first1=Kanchon K. |last2=Elias |first2=Marianne |last3=Hill |first3=Ryan I. |last4=Hoffman |first4=Joseph I. |last5=Mallet |first5=James |title=Mitochondrial DNA barcoding detects some species that are real, and some that are not |journal=Molecular Ecology Resources |date=March 2010 |volume=10 |issue=2 |pages=264–273 |doi=10.1111/j.1755-0998.2009.02763.x |pmid=21565021 |bibcode=2010MolER..10..264D }}</ref> Korištenje više lokusa ili dužih sekvenci uglavnom poboljšava rezoluciju, iako to obično dolazi po cijenu manjeg pokrivanja baze podataka. [[Snimanje genoma]], koji ne zahtijeva posebno dizajnirane [[prajmer]]e, može se koristiti za proizvodnju dugih sekvenci za DNK s velikim brojem kopija, kao što su [[ribosom]]ska i organelna DNK.<ref name=Porter18/> ==== Procjene bogatstva/raznolikosti ==== DNK barkodiranje može rezultirati precjenjivanjem ili podcjenjivanjem bogatstva i raznolikosti vrsta. Neke studije sugeriraju da su artefakti (identifikacija vrsta koje nisu prisutne u zajednici) glavni uzrok povećane [[bioraznolikost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Sloan|first1=William T.|last2=Read|first2=L. Fiona|last3=Head|first3=Ian M.|last4=Neil Hall|last5=Davenport|first5=Russell J.|last6=Curtis|first6=Thomas P.|last7=Lanzén|first7=Anders|last8=Quince|first8=Christopher|date=2009|title=Accurate determination of microbial diversity from 454 pyrosequencing data|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=639–641|doi=10.1038/nmeth.1361|pmid=19668203|hdl=1956/6529|s2cid=1975660|issn=1548-7105|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Kunin|first1=Victor|last2=Engelbrektson|first2=Anna|last3=Ochman|first3=Howard|last4=Hugenholtz|first4=Philip|date=2010|title=Wrinkles in the rare biosphere: pyrosequencing errors can lead to artificial inflation of diversity estimates|journal=Environmental Microbiology|volume=12|issue=1|pages=118–123|doi=10.1111/j.1462-2920.2009.02051.x|pmid=19725865|bibcode=2010EnvMi..12..118K|s2cid=19870165|issn=1462-2920|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|archive-date=2022-05-18|access-date=2019-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518172123/https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|url-status=live}}</ref> Najproblematičniji nedostatak su taksoni predstavljeni malim brojem sekvenciranih očitavanja. Ova očitavanja se obično uklanjaju tokom procesa filtriranja podataka, budući da različite studije sugeriraju da većina ovih niskofrekventnih očitavanja mogu biti artefakti.<ref>{{Cite journal|last1=Rob Knight|last2=Reeder|first2=Jens|date=2009|title=The 'rare biosphere': a reality check|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=636–637|doi=10.1038/nmeth0909-636|pmid=19718016|s2cid=5278501|issn=1548-7105}}</ref> However, real rare taxa may exist among these low-abundance reads.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=Hulák|first2=Martin|last3=Sylvester|first3=Francisco|last4=Huang|first4=Xiaoting|last5=Adebayo|first5=Abisola A.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Adamowicz|first7=Sarah J.|last8=Heath|first8=Daniel D.|last9=Cristescu|first9=Melania E.|date=2013|title=High sensitivity of 454 pyrosequencing for detection of rare species in aquatic communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=4|issue=6|pages=558–565|doi=10.1111/2041-210X.12037|hdl=11336/2674 |s2cid=53576369 |issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2013MEcEv...4..558Z |hdl-access=free}}</ref> Rijetke sekvence mogu odražavati jedinstvene loze u zajednicama, što ih čini informativnim i vrijednim sekvencama. Stoga postoji snažna potreba za robusnijim [[bioinformatika|bioinformatičkim]] algoritmima, koji omogućavaju razlikovanje između informativnih očitanja i artefakata. Potpune referentne biblioteke bi također omogućile bolje testiranje bioinformatičkih algoritama, omogućavajući bolje filtriranje artefakata (tj. uklanjanje sekvenci kojima nedostaje pandan među postojećim vrstama) i stoga bi bilo moguće dobiti preciznije dodjeljivanje vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=He|first2=Song|last3=Brown|first3=Emily A.|last4=Chain|first4=Frédéric J. J.|last5=Therriault|first5=Thomas W.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Heath|first7=Daniel D.|last8=Cristescu|first8=Melania E.|last9=MacIsaac|first9=Hugh J.|date=2014|title=Reproducibility of pyrosequencing data for biodiversity assessment in complex communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=5|issue=9|pages=881–890|doi=10.1111/2041-210X.12230|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2014MEcEv...5..881Z }}</ref> Kriptična [[bioraznolikost|raznolikost]] također može rezultirati povećanom [[bioraznolikost]]i jer se jedna morfološka vrsta zapravo može podijeliti na mnogo različitih molekularnih sekvenci.<ref name=":0"/> Ovo će uveliko doprinijeti generiranju referentnih podataka o DNK, što je ključno za praćenje biološke raznolikosti zasnovano na [[ekološkoj DNK]]. == Megabarkodiranje == '''Megabarkodiranje''' je termin koji se koristi za opisivanje visokopropusnog barkodiranja DNK na osnovu uzoraka, gdje se hiljade uzoraka mogu istovremeno barkodirati za identifikaciju i otkrivanje vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Chua |first1=Physilia Y. S. |last2=Bourlat |first2=Sarah J. |last3=Ferguson |first3=Cameron |last4=Korlevic |first4=Petra |last5=Zhao |first5=Leia |last6=Ekrem |first6=Torbjørn |last7=Meier |first7=Rudolf |last8=Lawniczak |first8=Mara K. N. |title=Future of DNA-based insect monitoring |journal=Trends in Genetics |date=10 March 2023 |volume=39 |issue=7 |pages=531–544 |doi=10.1016/j.tig.2023.02.012 |pmid=36907721 |hdl=11250/3156249 |s2cid=257470926 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952523000380|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Hartop |first2=Emily |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Lee |first4=Wan Ting |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Kurina |first6=Olavi |last7=Meier |first7=Rudolf |title=Rapid, large-scale species discovery in hyperdiverse taxa using 1D MinION sequencing |journal=BMC Biology |date=December 2019 |volume=17 |issue=1 |page=96 |doi=10.1186/s12915-019-0706-9|pmid=31783752 |pmc=6884855 |doi-access=free |bibcode=2019BMCB...17...96S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Lee |first2=Leshon |last3=Katoh |first3=Kazutaka |last4=Hartop |first4=Emily |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Wong |first6=Johnathan |last7=Yeo |first7=Darren |last8=Meier |first8=Rudolf |title=ONTbarcoder and MinION barcodes aid biodiversity discovery and identification by everyone, for everyone |journal=BMC Biology |date=December 2021 |volume=19 |issue=1 |page=217 |doi=10.1186/s12915-021-01141-x|pmid=34587965 |pmc=8479912 |doi-access=free |bibcode=2021BMCB...19..217S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Baloğlu |first2=Bilgenur |last3=Wang |first3=Wendy |last4=Tan |first4=Wei X. |last5=Bertrand |first5=Denis |last6=Ng |first6=Amanda H. Q. |last7=Boey |first7=Esther J. H. |last8=Koh |first8=Jayce J. Y. |last9=Nagarajan |first9=Niranjan |last10=Meier |first10=Rudolf |title=A MinION™-based pipeline for fast and cost-effective DNA barcoding |journal=Molecular Ecology Resources |date=September 2018 |volume=18 |issue=5 |pages=1035–1049 |doi=10.1111/1755-0998.12890|pmid=29673082 |bibcode=2018MolER..18.1035S |s2cid=4982474 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meier |first1=Rudolf |last2=Wong |first2=Winghing |last3=Srivathsan |first3=Amrita |last4=Foo |first4=Maosheng |title=$1 DNA barcodes for reconstructing complex phenomes and finding rare species in specimen-rich samples |journal=Cladistics |date=February 2016 |volume=32 |issue=1 |pages=100–110 |doi=10.1111/cla.12115|pmid=34732017 |s2cid=83862072 |doi-access=free |bibcode=2016Cladi..32..100M }}</ref> [[Slika:Megabarcoding.png|thumb|280px|Tok rada megabarkodiranja]]Ovo je omogućeno korištenjem platformi za sekvenciranje treće generacije, uključujući PacBio (Sequel I/II) kompanije [[Pacific Biosciences]] i MinION, PromethION kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore Technology]]. U poređenju sa [[Sanger sekvenciranjem]], megabarkodiranje je brže i jeftinije, što omogućava generiranje DNK barkodova velikih razmjera za hiljade vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Braukmann |first2=Thomas W. A. |last3=Prosser |first3=Sean W. J. |last4=Ratnasingham |first4=Sujeevan |last5=deWaard |first5=Jeremy R. |last6=Ivanova |first6=Natalia V. |last7=Janzen |first7=Daniel H. |last8=Hallwachs |first8=Winnie |last9=Naik |first9=Suresh |last10=Sones |first10=Jayme E. |last11=Zakharov |first11=Evgeny V. |title=A Sequel to Sanger: amplicon sequencing that scales |journal=BMC Genomics |date=27 March 2018 |volume=19 |issue=1 |page=219 |doi=10.1186/s12864-018-4611-3|pmid=29580219 |pmc=5870082 |doi-access=free |bibcode=2018BMCG...19..219H }}</ref> === Aplikacije === Megabarkodiranje može pomoći u popunjavanju praznine u referentnim podacima o DNK barkodovima za insekte i ubrzati otkrivanje vrsta,<ref>{{cite bioRxiv |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Ang |first2=Yuchen |last3=Heraty |first3=John M. |last4=Hwang |first4=Wei Song |last5=Jusoh |first5=Wan F.A. |last6=Kutty |first6=Sujatha Narayanan |last7=Puniamoorthy |first7=Jayanthi |last8=Yeo |first8=Darren |last9=Roslin |first9=Tomas |last10=Meier |first10=Rudolf |title=Global convergence of dominance and neglect in flying insect diversity |date=4 August 2022 |biorxiv=10.1101/2022.08.02.502512}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Fernandez-Triana |first1=Jose L. |title=Turbo taxonomy approaches: lessons from the past and recommendations for the future based on the experience with Braconidae (Hymenoptera) parasitoid wasps |journal=ZooKeys |date=25 February 2022 |issue=1087 |pages=199–220 |doi=10.3897/zookeys.1087.76720|pmid=35585942 |pmc=8897373 |doi-access=free |bibcode=2022ZooK.1087..199F }}</ref> razumjevanje obrazaca raznolikosti vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Baloğlu |first1=Bilgenur |last2=Clews |first2=Esther |last3=Meier |first3=Rudolf |title=NGS barcoding reveals high resistance of a hyperdiverse chironomid (Diptera) swamp fauna against invasion from adjacent freshwater reservoirs |journal=Frontiers in Zoology |date=December 2018 |volume=15 |issue=1 |page=31 |doi=10.1186/s12983-018-0276-7|pmid=30127839 |pmc=6092845 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Srivathsan |first2=Amrita |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Maosheng |first4=Foo |last5=Grootaert |first5=Patrick |last6=Chan |first6=Lena |last7=Guénard |first7=Benoit |last8=Damken |first8=Claas |last9=Wahab |first9=Rodzay A. |last10=Yuchen |first10=Ang |last11=Meier |first11=Rudolf |title=Mangroves are an overlooked hotspot of insect diversity despite low plant diversity |journal=BMC Biology |date=14 September 2021 |volume=19 |issue=1 |page=202 |doi=10.1186/s12915-021-01088-z|pmid=34521395 |pmc=8442405 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geiger |first1=Matthias |last2=Moriniere |first2=Jerome |last3=Hausmann |first3=Axel |last4=Haszprunar |first4=Gerhard |last5=Wägele |first5=Wolfgang |last6=Hebert |first6=Paul |last7=Rulik |first7=Björn |title=Testing the Global Malaise Trap Program – How well does the current barcode reference library identify flying insects in Germany? |journal=Biodiversity Data Journal |date=1 December 2016 |volume=4 |issue=4|doi=10.3897/BDJ.4.e10671|pmid=27932930 |pmc=5136679 |doi-access=free |bibcode=2016BioDJ...410671G }}</ref> procijeni bogatstva vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Ratnasingham |first2=Sujeevan |last3=Zakharov |first3=Evgeny V. |last4=Telfer |first4=Angela C. |last5=Levesque-Beaudin |first5=Valerie |last6=Milton |first6=Megan A. |last7=Pedersen |first7=Stephanie |last8=Jannetta |first8=Paul |last9=deWaard |first9=Jeremy R. |title=Counting animal species with DNA barcodes: Canadian insects |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=5 September 2016 |volume=371 |issue=1702 |doi=10.1098/rstb.2015.0333|pmid=27481785 |pmc=4971185 }}</ref> generiranju brze inventure vrsta [[bioraznolikost]]i,<ref>{{cite journal |last1=Telfer |first1=Angela |last2=Young |first2=Monica |last3=Quinn |first3=Jenna |last4=Perez |first4=Kate |last5=Sobel |first5=Crystal |last6=Sones |first6=Jayme |last7=Levesque-Beaudin |first7=Valerie |last8=Derbyshire |first8=Rachael |last9=Fernandez-Triana |first9=Jose |last10=Rougerie |first10=Rodolphe |last11=Thevanayagam |first11=Abinah |last12=Boskovic |first12=Adrian |last13=Borisenko |first13=Alex |last14=Cadel |first14=Alex |last15=Brown |first15=Allison |last16=Pages |first16=Anais |last17=Castillo |first17=Anibal |last18=Nicolai |first18=Annegret |last19=Glenn Mockford |first19=Barb Mockford |last20=Bukowski |first20=Belén |last21=Wilson |first21=Bill |last22=Trojahn |first22=Brock |last23=Lacroix |first23=Carole Ann |last24=Brimblecombe |first24=Chris |last25=Hay |first25=Christoper |last26=Ho |first26=Christmas |last27=Steinke |first27=Claudia |last28=Warne |first28=Connor |last29=Garrido Cortes |first29=Cristina |last30=Engelking |first30=Daniel |last31=Wright |first31=Danielle |last32=Lijtmaer |first32=Dario |last33=Gascoigne |first33=David |last34=Hernandez Martich |first34=David |last35=Morningstar |first35=Derek |last36=Neumann |first36=Dirk |last37=Steinke |first37=Dirk |last38=Marco DeBruin |first38=Donna DeBruin |last39=Dobias |first39=Dylan |last40=Sears |first40=Elizabeth |last41=Richard |first41=Ellen |last42=Damstra |first42=Emily |last43=Zakharov |first43=Evgeny |last44=Laberge |first44=Frederic |last45=Collins |first45=Gemma |last46=Blagoev |first46=Gergin |last47=Grainge |first47=Gerrie |last48=Ansell |first48=Graham |last49=Meredith |first49=Greg |last50=Hogg |first50=Ian |last51=McKeown |first51=Jaclyn |last52=Topan |first52=Janet |last53=Bracey |first53=Jason |last54=Guenther |first54=Jerry |last55=Sills-Gilligan |first55=Jesse |last56=Addesi |first56=Joseph |last57=Persi |first57=Joshua |last58=Layton |first58=Kara |last59=D'Souza |first59=Kareina |last60=Dorji |first60=Kencho |last61=Grundy |first61=Kevin |last62=Nghidinwa |first62=Kirsti |last63=Ronnenberg |first63=Kylee |last64=Lee |first64=Kyung Min |last65=Xie |first65=Linxi |last66=Lu |first66=Liuqiong |last67=Penev |first67=Lyubomir |last68=Gonzalez |first68=Mailyn |last69=Rosati |first69=Margaret |last70=Kekkonen |first70=Mari |last71=Kuzmina |first71=Maria |last72=Iskandar |first72=Marianne |last73=Mutanen |first73=Marko |last74=Fatahi |first74=Maryam |last75=Pentinsaari |first75=Mikko |last76=Bauman |first76=Miriam |last77=Nikolova |first77=Nadya |last78=Ivanova |first78=Natalia |last79=Jones |first79=Nathaniel |last80=Weerasuriya |first80=Nimalka |last81=Monkhouse |first81=Norman |last82=Lavinia |first82=Pablo |last83=Jannetta |first83=Paul |last84=Hanisch |first84=Priscila |last85=McMullin |first85=R. Troy |last86=Ojeda Flores |first86=Rafael |last87=Mouttet |first87=Raphaëlle |last88=Vender |first88=Reid |last89=Labbee |first89=Renee |last90=Forsyth |first90=Robert |last91=Lauder |first91=Rob |last92=Dickson |first92=Ross |last93=Kroft |first93=Ruth |last94=Miller |first94=Scott |last95=MacDonald |first95=Shannon |last96=Panthi |first96=Sishir |last97=Pedersen |first97=Stephanie |last98=Sobek-Swant |first98=Stephanie |last99=Naik |first99=Suresh |display-authors=1 |last100=Lipinskaya |first100=Tatsiana |last101=Eagalle |first101=Thanushi |last102=Decaëns |first102=Thibaud |last103=Kosuth |first103=Thibault |last104=Braukmann |first104=Thomas |last105=Woodcock |first105=Tom |last106=Roslin |first106=Tomas |last107=Zammit |first107=Tony |last108=Campbell |first108=Victoria |last109=Dinca |first109=Vlad |last110=Peneva |first110=Vlada |last111=Hebert |first111=Paul |last112=deWaard |first112=Jeremy |title=Biodiversity inventories in high gear: DNA barcoding facilitates a rapid biotic survey of a temperate nature reserve |journal=Biodiversity Data Journal |date=30 August 2015 |volume=3 |issue=3 | |doi=10.3897/BDJ.3.e6313|pmid=26379469 |pmc=4568406 |doi-access=free |bibcode=2015BioDJ...3.6313T }}</ref> praćenju promjena osnovnih podataka,<ref>{{cite journal |last1=D'Souza |first1=Michelle L. |last2=van der Bank |first2=Michelle |last3=Shongwe |first3=Zandisile |last4=Rattray |first4=Ryan D. |last5=Stewart |first5=Ross |last6=van Rooyen |first6=Johandré |last7=Govender |first7=Danny |last8=Hebert |first8=Paul D.N. |title=Biodiversity baselines: Tracking insects in Kruger National Park with DNA barcodes |journal=Biological Conservation |date=April 2021 |volume=256 |doi=10.1016/j.biocon.2021.109034|s2cid=233489409 |doi-access=free |bibcode=2021BCons.25609034D |hdl=2263/81603 |hdl-access=free }}</ref> i odgovarajućih faza [[životni ciklus|životnog ciklusa]].<ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Puniamoorthy |first2=Jayanthi |last3=Ngiam |first3=Robin Wen Jiang |last4=Meier |first4=Rudolf |title=Towards holomorphology in entomology: rapid and cost-effective adult-larva matching using NGS barcodes: Life-history stage matching with NGS barcodes |journal=Systematic Entomology |date=October 2018 |volume=43 |issue=4 |pages=678–691 |doi=10.1111/syen.12296|s2cid=49211569 }}</ref> == Metabarlodiranje == [[Slika:DNA_(meta)barcoding_differences.pdf|alt=|thumb|upright=2.5|Razlike u standardnim metodama za DNK barkodiranje i metabarkodiranje. Dok DNK barkodiranje ukazuje na pronalaženje određene vrste, metabarkodiranje traži cijelu zajednicu.]] {{glavni|Metabarkodiranje}} Metabarkodiranje se definira kao barkodiranje [[DNK]] ili [[okolinska DNK|eDNK]] (DNK iz okoliša) koje omogućava istovremenu identifikaciju mnogih taksona unutar istog (okolišnog) uzorka, međutim često unutar iste grupe organizama. Glavna razlika između pristupa je u tome što se metabarkodiranje, za razliku od barkodiranja, ne fokusira na jedan specifičan organizam, već umjesto toga ima za cilj odrediti [[sastav vrsta]] unutar uzorka. === Metodologija === Postupak metabarkodiranja, kao i opće barkodiranje, pokriva korake [[ekstrakcija DNK]], [[PCR|PCR amplifikacije]], [[sekvenciranje| sekvenciranja]] i [[analiz podataka|analize podataka]]. Barkod se sastoji od kratke varijabilne [[gen]]ske regije (naprimjer, pogledajte [[Barkodiranje DNK algi|različiti markeri/barkodovi]]) koja je korisna za taksonomsko dodjeljivanje, okružena visoko konzerviranim genskim regijama koje se mogu koristiti za [[prajmer]]ski [[dizajn]].<ref name=":15">{{Cite book|title=Environmental DNA: for biodiversity research and monitoring|last=Pierre|first=Taberlet|others=Bonin, Aurelie, 1979-|isbn=978-0-19-107999-3|location=Oxford|oclc=1021883023|date = 2018-02-02}}</ref> > Različiti geni se koriste ovisno o tome da li je cilj barkodiranje jedne vrste ili metabarkodiranje nekoliko vrsta. U potonjem slučaju, koristi se univerzalniji gen. Metabarkodiranje ne koristi DNK/RNK jedne vrste kao početnu tačku, već DNK/RNK iz nekoliko različitih organizama izvedenih iz jednog uzorka iz okoliša ili uzorka u masi. === Primjene === Metabarkodiranje ima potencijal da dopuni mjere [[bioraznolikost]]i, pa čak i da ih zamijeni u nekim slučajevima, posebno kako tehnologija napreduje i procedure postepeno postaju jeftinije, optimizovanije i rasprostranjenije.<ref>{{Cite journal|last1=Ruppert|first1=Krista M.|last2=Kline|first2=Richard J.|last3=Rahman|first3=Md Saydur|date=January 2019|title=Past, present, and future perspectives of environmental DNA (eDNA) metabarcoding: A systematic review in methods, monitoring, and applications of global eDNA|journal=Global Ecology and Conservation|volume=17|doi=10.1016/j.gecco.2019.e00547|doi-access=free|bibcode=2019GEcoC..1700547R }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Stoeck|first1=Thorsten|last2=Frühe|first2=Larissa|last3=Forster|first3=Dominik|last4=Cordier|first4=Tristan|last5=Martins|first5=Catarina I.M.|last6=Pawlowski|first6=Jan|date=February 2018|title=Environmental DNA metabarcoding of benthic bacterial communities indicates the benthic footprint of salmon aquaculture|journal=Marine Pollution Bulletin|volume=127|pages=139–149|doi=10.1016/j.marpolbul.2017.11.065|pmid=29475645|doi-access=free|bibcode=2018MarPB.127..139S }}</ref> Primjene DNK metabarkodiranja uključuju praćenje biodiverziteta u kopnenim i vodenim okruženjima, [[paleontologija|paleontologiju]] i drevne [[ekosistem]]e, [[barkodiranje DNK polena|interakcije biljaka i oprašivača]], analizu prehrane i sigurnost hrane. === Prednosti i izazovi === Opće prednosti i nedostaci barkodiranja navedeni gore vrijede i za metabarkodiranje. Jedan poseban nedostatak studija metabarkodiranja je taj što još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom eksperimentalnom dizajnu i bioinformatičkim kriterijima koji se primjenjuju u eDNK metabarkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Evans|first1=Darren M.|last2=Kitson|first2=James J. N.|last3=Lunt|first3=David H.|last4=Straw|first4=Nigel A.|last5=Pocock|first5=Michael J. O.|date=2016|title=Merging DNA metabarcoding and ecological network analysis to understand and build resilient terrestrial ecosystems|journal=Functional Ecology|volume=30|issue=12|pages=1904–1916|doi=10.1111/1365-2435.12659|bibcode=2016FuEco..30.1904E |issn=1365-2435|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/514416/1/N514416PP.pdf}}</ref> Međutim, postoje trenutni zajednički pokušaji, poput npr. EU COST mreže [https://dnaqua.net/ DNAqua-Net], da se krene naprijed razmjenom iskustava i znanja kako bi se uspostavili standardi najbolje prakse za biomonitoring.<ref name=":0" /> ==Vještačko DNK barkodiranje== Godine 2014., istraživači sa ETH Zurich predložili su korištenje vještačkih, submikrometarskih DNK barkodova kao "nevidljive oznake ulja". Barkodovi se sastoje od sintetskih DNK sekvenci unutar magnetski obnovljivih čestica silicijevog dioksida. Mogu se dodati u prehrambeno ulje u vrlo maloj količini (do 1 ppb) kao oznaka i mogu se u bilo kojem trenutku preuzeti za test autentičnosti [[PCR]]/sekvenciranjem. Ova metoda može se koristiti za testiranje maslinovog ulja na patvorenje.<ref name=Puddu>{{cite journal |title=Magnetically Recoverable, Thermostable, Hydrophobic DNA/Silica Encapsulates and Their Application as Invisible Oil Tags|author1=Puddu, M. |author2=Paunescu, D. |author3=Stark, W.J. |author4=Grass, R.N. |year=2014|doi=10.1021/nn4063853 |pmid=24568212 |volume=8 |issue = 3|journal=ACS Nano |pages=2677–2685 |bibcode=2014ACSNa...8.2677P }}</ref> == Također pogledajte == Podteme: {{div col|content= * [[Barkodiranje DNK algi]] * [[Barkodiranje DNK mikroba]] * [[Barkodiranje DNK polena]] * [[Barkodiranje DNK vodenih makroinvertebrata]] * [[Barkodiranje DNK gljivica]] * [[Barkodiranje DNK riba]] * [[Metabarkodiranje]] * [[Barkodiranje DNK u procjeni prehrane]] }} Povezane teme: {{div col|content= *[[Profiliranje DNK]] *[[Konzorcij za barkod života]] }} Pogledajte i bočnu navigaciju na vrhu članka. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://swebol.org/ SweBOL] *[http://www.finbol.org/ FinBOL] *[http://ibol.org/ International Barcode of Life Project (iBOL)] *[http://v4.boldsystems.org/index.php/Public_BINSearch?searchtype=records BOLD] *[https://unite.ut.ee/ UNITE] *[https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database Diat.barcode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117222721/https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database |date=2019-11-17 }} {{Filogenetika}} [[Kategorija:Barkodiranje| ]] [[Kategorija:Bioinformatika ]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|DNA barcoding}} [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Biometrija]] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] gsho98amzuh1fcf0grmgwrncq6vz6th 3894358 3894357 2026-06-05T15:38:58Z Drexbos 182211 /* Fizički parametri */ 3894358 wikitext text/x-wiki {{DNK barkodiranje}} '''DNK-barkodiranje''' je [[Taksonomija|taksonomska]] metoda kojom se koristi kratki [[genetički marker]] u DNK organizmima da ih identificira kao pripadnike određene [[Vrsta|vrste]].<ref name="Hebert2003">{{Cite journal | journal = Proceedings of the Royal Society B | year = 2003 | volume = 270 | pages = 313–321 | title = Biological identifications through DNA barcodes | doi = 10.1098/rspb.2002.2218 | pmid = 12614582 | pmc = 1691236 | author = Paul DN Hebert| display-authors = 1 | last2 = Cywinska | first2 = Alina | last3 = Ball | first3 = Shelley L | last4 = deWaard | first4 = Jeremy R }}</ref> Razlikuje se od [[Molekularna sistematika|molekularne filogenije]] po tome što glavni cilj nije da se utvrde obrasci srodnosti, već identifikuju nepoznati uzorci u smislu već postojeće klasifikacije. Iako se bar kodovi ponekad koriste prilikom pokušaja da se identifikuju nepoznate vrste ili u procjenama da li neku određenu vrstu treba kombinovati (sa nekom drugom) ili odvojiti.<ref>{{cite journal | last1 = Koch | first1 = H. | year = 2010 | title = Combining morphology and DNA barcoding resolves the taxonomy of Western Malagasy ''Liotrigona'' Moure, 1961 | url = http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx][http://www.tb1.ethz.ch/PublicationsEO/PDFpapers/Koch_AFRICAN_INVERTEBRATES_2010_51_413-421.pdf | format = PDF | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 51 | issue = 2 | pages = 413–421 | doi = 10.5733/afin.051.0210 | date = | access-date=27. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110912162337/http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx | archive-date=12. 9. 2011 | url-status = dead }}</ref> Primjena DNK kodiranja za ove potrebe je predmet rasprava.<ref name="seberg2009" >{{Cite journal | journal = PLoS ONE | year = 2009 | volume = 4 | issue = 2 | pages = e4598 | title = How Many Loci Does it Take to DNA Barcode a Crocus? | author = Seberg O, Petersen G. | pmid = 19240801 | pmc = 2643479 | doi = 10.1371/journal.pone.0004598 | editor1-last = Stout | editor1-first = Jane Catherine }} {{open access}}</ref> ==Pregled== Najčešće korištena barkod regija kod životinja je segment veličine oko 600 baznih parova u [[Mitohondrija|mitohondrijskom]] [[gen]]u [[citohrom c]] oksidaze ([[citohrom c oksidaza I]]: COI). Primjena ove metode uključuje, naprimjer, prepoznavanje biljnih ostataka čak i kada [[cvijet]] ili [[plod]] nisu dostupni, identifikaciju [[Larva|larvi]] insekata (koji često imaju manje poznatih dijagnostičkih karakteristika od odraslih)<ref>{{Cite journal|last=Kalamujić Stroil|first=Belma|last2=Lasić|first2=Lejla|last3=Hanjalić|first3=Jasna|last4=Mačar|first4=Sonja|last5=Vesnić|first5=Adi|date=25. 12. 2018|title=The first DNA barcode record for Rhyacophila bosnica Schmid, 1970 and pairing of adult and larval life stages|url=http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|journal=Genetics & Applications|volume=2|issue=2|pages=20|doi=10.31383/ga.vol2iss2pp20-27|issn=2566-431X|access-date=10. 4. 2019|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328173649/http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|url-status=dead}}</ref>, identifikaciju ishrane životinja, na osnovu sadržaja stomaka ili [[izmet]]a<ref name="kress2008">{{Cite journal | author = Kress WJ, Erickson DL | year = 2008 | journal = PNAS | title = DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2761–2762 | pmc = 2268532 | doi = 10.1073/pnas.0800476105 | pmid = 18287050 }}</ref> i obezbjeđuje veliku varijaciju između vrsta, a ipak relativno mali broj varijacija u okviru datih vrsta.<ref>{{Cite journal | journal = Proc Natl Acad Sci USA | date = 26. 2. 2008 | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2923–2928 | doi = 10.1073/pnas.0709936105 | pmc = 2268561 | title = DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots | author = Renaud Lahaye | pmid = 18258745 | display-authors = 1 | last2 = Van Der Bank | first2 = M. | last3 = Bogarin | first3 = D. | last4 = Warner | first4 = J. | last5 = Pupulin | first5 = F. | last6 = Gigot | first6 = G. | last7 = Maurin | first7 = O. | last8 = Duthoit | first8 = S. | last9 = Barraclough | first9 = T. G. }}</ref> Primjenjuje se i u identifikaciji komercijalnih proizvoda kao naprimjer, biljni dodaci, drvo ili koža i drugi dijelovi [[životinja]]. == Izbor lokusa == Poželjno mjesto za DNK barkodiranje treba biti standardizirano (tako da se mogu razviti velike baze podataka za date lokuse), prisutno u većini [[takson]]a od interesa i moguće za sekvenciranje bez specifičnih [[PCR]] [[prajmer]]a, a dovoljno kratko da se lahko sekvencira sa sadašnjom tehnologijom.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Iako je predloženo nekoliko lokusa, zajednički skup standardiziranih regija su odabrali nadležni odbori: * Za [[životinje]] i mnoge druge [[Eukarioti|eukariote]] – mitohondrijski COI gen; * Za biljke, spajanje na [[RuBisCO velika podjedinica]] i [[maturaza K]] (matK) [[hloroplast]]nog [[gen]]a.<ref name="janzen2009">{{Cite journal | title = A DNA barcode for land plants | author = CBOL Plant Working Group | journal = PNAS | date = 4. 8. 2009 | volume = 106 | issue = 31 | doi = 10.1073/pnas.0905845106 | pmc = 2722355 | pages = 12794–12797 | pmid = 19666622 }}</ref> Ove omogućavaju slabu rezoluciju kod kopnenih biljaka,<ref name=Dong>{{citation |author=Dong, W.; Xu, C.; Li, C.; Sun, J.; Zuo, Y.; Shi, S.; Cheng, T.; Guo, J.; Zhou, S. |year=2015 |title=ycf1, the most promising plastid DNA barcode of land plants |journal=Scientific Reports |volume=5 |pages=8348 |url=http://dx.doi.org/10.1038/srep08348 |doi=10.1038/srep08348}}</ref><ref name=ChinaBOL/> i upućuju na regije koje bi mogle biti zamjena za ''rbcL'' i ''matK''.<ref name=ChinaBOL>{{citation |author=China Plant, B.O.L.G.; Li, D.-Z.; Gao, L.-M.; Li, H.-T.; Wang, H.; Ge, X.-J.; Liu, J.-Q.; Chen, Z.-D.; Zhou, S.-L.; Chen, S.-L.; Yang, J.-B.; Fu, C.-X.; Zeng, C.-X.; Yan, H.-F.; Zhu, Y.-J.; Sun, Y.-S.; Chen, S.-Y.; Zhao, L.; Wang, K.; Yang, T.; Duan, G.-W. |year=2011 |title=Comparative analysis of a large dataset indicates that internal transcribed spacer (ITS) should be incorporated into the core barcode for seed plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=49 |pages=19641–19646 |url=http://www.jstor.org/stable/23059547 |doi=10.1073/pnas.1104551108}}</ref> * Za [[gljive]] – regija [[unutrašnji transkribirani spejser]] (ITS).<ref name="schoch20012">{{Cite journal | title = Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi | author = Fungal Barcoding Consortium | journal = PNAS | date = 24. 2. 2012 | volume = 109 | issue = 16 | doi = 10.1073/pnas.1117018109| pmc = 3341068 | pages = 6241–6246 | pmid = 22454494 }}</ref> [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] DNK-barkodiranje jeste metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odnosu na vrstu, baš kao što skener supermarketa koristi poznate crne pruge [[Univerzalni kod proizvoda|UPC barkoda]] za identifikaciju artikla na svom skladištu u odnosu na svoju referentnu [[baza podataka|bazu podataka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |title=What is DNA Barcoding? |publisher=iBOL |access-date=2019-03-26 |archive-date=2019-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307131134/http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |url-status=live }}</ref> Ovi "barkodovi" koriste se ponekad u nastojanju da se identifikuju nepoznate vrste ili dijelovi organizma, jednostavno da se katalogizira što više [[takson]]a ili da se uporedi s tradicionalnom taksonomijom u nastojanju da se odrede granice [[vrsta]].<ref>{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-1-61779-591-6 |title=DNA Barcodes: Methods and Protocols |date=2012 |publisher=Humana Press |isbn=978-1-61779-590-9 |editor-last=Kress |editor-first=W. John |series=Methods in Molecular Biology |volume=858 |location=Totowa, NJ |language=en |doi=10.1007/978-1-61779-591-6 |s2cid=3668979 |editor-last2=Erickson |editor-first2=David L. }}</ref> Različite genske regije se koriste za identifikaciju različitih organizamskih grupa, korištenjem barkodiranja. Najčešće korištena barkodna regija za životinje i neke [[protist]]e je dio gena [[Citohrom c|citohrom ''c'' oksidaza I]] (COI, CO1 ili [[Citohrom c oksidaza podjedinica I|COX1]]), koji se nalazi u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Drugi geni pogodni za DNK barkodiranje su [[interni transkribovani razmaknik]] (ITS) [[Ribosomska RNK|rRNL]], koji se često koristi za [[gljive]] i [[RuBisCO]] koji se koristi za [[biljke]].<ref>{{cite journal |last1=Irinyi |first1=L. |last2=Lackner |first2=M. |last3=de Hoog |first3=G. S. |last4=Meyer |first4=W. |date=2015 |title=DNA barcoding of fungi causing infections in humans and animals |journal=Fungal Biology |volume=120 |issue=2 |pages=125–136 | pmid=26781368 | doi=10.1016/j.funbio.2015.04.007}}</ref><ref name=Schoch-eal-2012>{{cite journal|last1=Schoch|first1=Conrad L.|last2=Seifert|first2=Keith A.|last3=Huhndorf|first3=Sabine|last4=Robert|first4=Vincent|last5=Spouge|first5=John L.|last6=Levesque|first6=C. André|last7=Chen|first7=Wen|author8=Fungal Barcoding Consortium|date=2012|title=Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=16|pages=6241–6246|doi=10.1073/pnas.1117018109|issn=0027-8424|pmc=3341068|pmid=22454494|url=https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|doi-access=free|archive-date=2020-07-07|access-date=2020-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200707050303/https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=CBOL Plant Working Group|last2=Hollingsworth|first2=P. M. |last3=Forrest|first3=L. L. |last4=Spouge|first4=J. L. |last5=Hajibabaei |first5=M. |last6=Ratnasingham|first6=S.|last7=van der Bank |first7=M. |last8=Chase|first8=M. W.|last9=Cowan|first9=R. S.|date=2009-08-04|title=A DNA barcode for land plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106|issue=31|pages=12794–12797|doi=10.1073/pnas.0905845106|pmid=19666622|pmc=2722355|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] se detektuju korištenjem različitih genskih regija. Gen [[16S RNK|16S rRNK]] se, naprimjer, široko koristi u identifikaciji [[prokariot]]a, dok se gen [[18S ribosomska RNK|18S rRNAK]] uglavnom koristi za detekciju [[mikrob]]nih [[eukarioti|eukariota]]. Ove genske regije su odabrane jer imaju manje intrspecijskih (unutar vrste) varijacija nego interspecijskih (između vrsta) varijacija, što je poznato kao "barkodirajući gep".<ref>{{Cite journal |last1=Paulay|first1=Gustav |last2=Meyer|first2=Christopher P.|date=2005-11-29|title=DNA Barcoding: Error Rates Based on Comprehensive Sampling|journal=PLOS Biology|volume=3|issue=12|doi=10.1371/journal.pbio.0030422|issn=1545-7885 |pmc=1287506 |pmid=16336051 |doi-access=free }}</ref> Neke primjene DNK barkodiranja uključuju: identifikaciju lišća biljaka, čak i kada cvjetovi ili plodovi nisu dostupni; identifikaciju [[polen]]a prikupljenog na tijelima životinja oprašivača; identifikaciju larvi insekata koje mogu imati manje dijagnostičkih karakteristika od odraslih; ili istraživanje prehrane životinje na osnovu sadržaja njenog želuca, [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[izmet]]a.ref>{{Cite journal|last1=Soininen|first1=Eeva M|last2=Valentini|first2=Alice|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Miquel|first4=Christian|last5=Gielly|first5=Ludovic|last6=Brochmann|first6=Christian|last7=Brysting|first7=Anne K|last8=Sønstebø|first8=Jørn H|last9=Ims|first9=Rolf A|date=2009|title=Analysing diet of small herbivores: the efficiency of DNA barcoding coupled with high-throughput pyrosequencing for deciphering the composition of complex plant mixtures|journal=Frontiers in Zoology|volume=6|issue=1|page=16|doi=10.1186/1742-9994-6-16|issn=1742-9994|pmc=2736939|pmid=19695081 |doi-access=free }}</ref> Kada se barkodiranje koristi za identifikaciju organizama iz uzorka koji sadrži DNK iz više organizama, koristi se termin '''DNK metabarkodiranje''',<ref>{{Cite journal|last1=Creer|first1=Simon|last2=Deiner|first2=Kristy|last3=Frey|first3=Serit|last4=Porazinska|first4=Dorota|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Thomas|first6=W. Kelley|last7=Potter|first7=Caitlin|last8=Bik|first8=Holly M.|date=2016|editor-last=Freckleton|editor-first=Robert|title=The ecologist's field guide to sequence-based identification of biodiversity|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=7|issue=9|pages=1008–1018|doi=10.1111/2041-210X.12574|bibcode=2016MEcEv...7.1008C|s2cid=87512991|url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|archive-date=2020-06-21|access-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621161238/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|pages=63–99|journal=Advances in Ecological Research|volume=58|doi=10.1016/bs.aecr.2018.01.001|date=January 2018|hdl=1822/72852 |title=Why We Need Sustainable Networks Bridging Countries, Disciplines, Cultures and Generations for Aquatic Biomonitoring 2.0: A Perspective Derived from the DNAqua-Net COST Action |last1=Leese |first1=Florian |last2=Bouchez |first2=Agnès |last3=Abarenkov |first3=Kessy |last4=Altermatt |first4=Florian |last5=Borja |first5=Ángel |last6=Bruce |first6=Kat |last7=Ekrem |first7=Torbjørn |last8=Čiampor |first8=Fedor |last9=Čiamporová-Zaťovičová |first9=Zuzana |last10=Costa |first10=Filipe O. |last11=Duarte |first11=Sofia |last12=Elbrecht |first12=Vasco |last13=Fontaneto |first13=Diego |last14=Franc |first14=Alain |last15=Geiger |first15=Matthias F. |last16=Hering |first16=Daniel |last17=Kahlert |first17=Maria |last18=Kalamujić Stroil |first18=Belma |last19=Kelly |first19=Martyn |last20=Keskin |first20=Emre |last21=Liska |first21=Igor |last22=Mergen |first22=Patricia |last23=Meissner |first23=Kristian |last24=Pawlowski |first24=Jan |last25=Penev |first25=Lyubomir |last26=Reyjol |first26=Yorick |last27=Rotter |first27=Ana |last28=Steinke |first28=Dirk |last29=Van Der Wal |first29=Bas |last30=Vitecek |first30=Simon |bibcode=2018AdER...58...63L |isbn=978-0-12-813949-3 |display-authors=1 |hdl-access=free }}</ref> e.g. [[Algae DNA barcoding|DNA metabarcoding of diatom communities]] in rivers and streams, which is used to assess water quality.<ref>{{Cite journal|last1 =Vasselon|first1 =Valentin|last2 =Rimet|first2 =Frédéric|last3 =Tapolczai|first3 =Kálmán|last4=Bouchez|first4 =Agnès|date =2017|title =Assessing ecological status with diatoms DNA metabarcoding: Scaling-up on a WFD monitoring network (Mayotte island, France)|journal=Ecological Indicators|volume=82|pages=1–12|doi=10.1016/j.ecolind.2017.06.024|bibcode =2017EcInd..82....1V|issn=1470-160X}}</ref> == Pozadina == Tehnike DNK barkodiranja razvijene su iz ranog rada na sekvenciranju DNK na mikrobnim zajednicama korištenjem 5S [[Ribosomska RNK|rRNK]] gena.<ref>{{Cite journal |last1=Woese |first1=Carl R. |last2=Kandler |first2=Otto |last3=Wheelis |first3=Mark L. |date=1990 |title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=12 |pages=4576–4579 |url=https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |oclc=678728346 |doi=10.1073/pnas.87.12.4576 |pmid=2112744 |pmc=54159 |bibcode=1990PNAS...87.4576W |doi-access=free |archive-date=2020-04-06 |access-date=2020-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406094307/https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |url-status=live }}</ref> U 2003., specifične metode i terminologija modernog DNK barkodiranja predložene su kao standardizirana metoda za identifikaciju vrsta, kao i potencijalno dodjeljivanje nepoznatih sekvenci višim [[takson]]ima poput [[red (biologija)|redova]] i [[koljrno (bioloija)|koljena]], u radu [[Paul D.N. Hebert|Paula D.N. Heberta]] i saradnika sa Univerziteta u Guelphu, [[Ontario]], [[Kanada]].<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Cywinska|first2=Alina|last3=Ball|first3=Shelley L.|last4=deWaard|first4=Jeremy R.|date=2003-02-07|title=Biological identifications through DNA barcodes|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=1512|pages=313–321|doi=10.1098/rspb.2002.2218|issn=1471-2954|pmc=1691236|pmid=12614582}}</ref> Hebert i njegove kolege demonstrirali su korisnost gena za citokrom ''c'' oksidaze I (COI), koji su prvi koristili Folmer i saradnici 1994. godine, koristeći svoje objavljene [[Prajmer|DNK-prajmere]] kao alat za [[filogeneza|filogenetske]] analize na nivou [[vrsta]],<ref name=":11"/> kao pogodan alat za razlikovanje između [[metazoa|metazojskih]] [[beskičmenjak]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Folmer|first1=O.|last2=Black|first2=M.|last3=Hoeh|first3=W.|last4=Lutz|first4=R.|last5=Vrijenhoek|first5=R.|date=October 1994|title=DNA primers for amplification of mitochondrial cytochrome c oxidase subunit I from diverse metazoan invertebrates|journal=Molecular Marine Biology and Biotechnology|volume=3|issue=5|pages=294–299|issn=1053-6426|pmid=7881515}}</ref> "Folmerova regija" gena COI koristi se obično za razlikovanje između taksona na osnovu njihovih obrazaca varijacija na nivou DNK. Relativna lakoća pronalaženja sekvence i varijabilnost pomiješana s očuvanjem između vrsta, neke su od prednosti COI. Nazivajući profile "barkodovima", Hebert i saradnici su zamislili razvoj COI baze podataka, koja bi mogla poslužiti kao osnova za "globalni sistem bioidentifikacije". == Metode == === Uzorkovanje i konzerviranje === Barkodiranje može se izvršiti iz tkiva iz ciljanog [[uzorak|uzorka]], iz mješavine [[organizam]]a (uzorak u rasutom stanju) ili iz DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo). Metode uzorkovanja, očuvanja ili analize razlikuju se između tih različitih vrsta uzoraka. ;Uzorci tkiva Za barkodiranje uzorka tkiva iz ciljanog uzorka vjerovatno će biti dovoljan mali komad [[koža|kože]], [[krljušt]], [[noga]] ili antena (ovisno o veličini uzorka). Da bi se izbjegla kontaminacija, potrebno je sterilizirati korištene alate između uzoraka. Preporučuje se prikupljanje dva uzorka iz jednog izvora, jedan za arhiviranje, a jedan za proces barkodiranja. Očuvanje uzorka je ključno za prevazilaženje problema degradacije DNK. :Uzorci u rasutom stanju [[Uzorak]] u rasutom stanju je vrsta uzorka iz okoliša koji sadrži nekoliko organizama iz [[taksonomija|taksonomske grupe]] koja se proučava. Razlika između uzoraka u rasutom stanju (u smislu koji se ovdje koristi) i drugih uzoraka iz okoliša je u tome što [[uzorak]] u rasutom stanju obično pruža veliku količinu DNK dobrog kvaliteta. Primjeri uzoraka u rasutom stanju uključuju uzorke vodenih [[beskičmenjaci|makroinvertebrata]] prikupljene kick-net mrežom ili uzorke insekata prikupljene Malaiseovom klopkom. Filtrirani ili po veličini frakcionisani uzorci vode koji sadrže cijele organizme, poput jednoćelijskih [[eukariot]]a također se ponekad definiraju kao uzorci u rasutom stanju. Takvi uzorci mogu se prikupiti istim tehnikama koje se koriste za dobijanje tradicionalnih uzoraka za identifikaciju na osnovu morfologije. ;eDNK uzorci Metoda [[DNK iz okoliša]] (eDNK) je neinvazivan pristup za detekciju i identifikaciju vrsta iz ćelijskih ostataka ili vanćelijske DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo) putem barkodiranja ili metabarkodiranja. Pristup se zasniva na činjenici da svaki živi organizam ostavlja DNK u okolini, a ova DNK iz okoline može se detektovati čak i kod organizama koji su u vrlo maloj abundanciji. Stoga je za terensko uzorkovanje najvažniji dio korištenje materijala i alata bez [[DNK]]] na svakom mjestu uzorkovanja ili uzorku kako bi se izbjegla kontaminacija, ako je vjerovatno da će DNK ciljnog organizma (organizama) biti prisutan u malim količinama. S druge strane, uzorak eDNK uvijek uključuje DNK cijelih ćelija, živih [[mikroorganizam]]a, koji su često prisutni u velikim količinama. Stoga se uzorci mikroorganizama uzeti u prirodnom okruženju nazivaju i uzorcima eDNK, ali kontaminacija je u ovom kontekstu manje problematična zbog velike količine ciljnih organizama. Metode eDNK mogu se koristiti s većinom vrsta uzoraka, poput vode, [[tlo|tla]], [[izmet]]]a, sadržaja [[želudac|želuca]] ili [[krv]]i.<ref>{{Citation|last1=Jelger Herder|title=Environmental DNA - a review of the possible applications for the detection of (invasive) species.}} </ref> === Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK === {{Glavni| Ekstrakcija DNK}} DNK barkodiranje zahtijeva da se DNK iz uzorka ekstrahuje. Postoji nekoliko različitih metoda [[ekstrakcija DNK]], a faktori poput troškova, vremena, vrste uzorka i prinosa utiču na odabir optimalne metode. Kada se DNK iz uzoraka organizma ili eDNK amplificira pomoću [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR), na reakciju mogu negativno uticati molekule inhibitora sadržane u uzorku.<ref name=":8">{{Cite journal|last1=Schrader|first1=C Then it can be this way because of DNA.|last2=Schielke|first2=A.|last3=Ellerbroek|first3=L.|last4=Johne|first4=R.|date=2012|title=PCR inhibitors – occurrence, properties and removal|journal=Journal of Applied Microbiology|volume=113|issue=5|pages=1014–1026|doi=10.1111/j.1365-2672.2012.05384.x|pmid=22747964|s2cid=30892831|issn=1365-2672|doi-access=free}}</ref> Removal of these inhibitors is crucial to ensure that high quality DNA is available for subsequent analyzing. [[Amplifikacija gena|Amplifikacija]] ekstrahirane DNK je neophodan korak u DNK barkodiranju. Tipično, samo mali fragment ukupnog DNK materijala se [[Sekvenciranje|sekvencira]] (obično 400–800 [[bazni par|baznih parova]]) da bi se dobio DNK barkod i amplifikacija je shodno tome ograničena na fragment korištenjem para [[prajmer]]a.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Savolainen|first1=Vincent|last2=Cowan|first2=Robyn S|last3=Vogler|first3=Alfried P|last4=Roderick|first4=George K|last5=Lane|first5=Richard|date=2005-10-29|title=Towards writing the encyclopaedia of life: an introduction to DNA barcoding|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=360|issue=1462|pages=1805–1811|doi=10.1098/rstb.2005.1730|pmid=16214739|pmc=1609222|issn=0962-8436}}</ref> Amplifikacija eDNK materijala obično je usmjerena na manje veličine fragmenata (<200 baznih parova) jer je eDNK vjerovatnije fragmentirana od DNK materijala iz drugih izvora. Međutim, neke studije tvrde da ne postoji veza između veličine amplikona i stope detekcije eDNK.<ref>{{Cite journal|last=Piggott|first=Maxine P.|date=2016|title=Evaluating the effects of laboratory protocols on eDNA detection probability for an endangered freshwater fish|journal=Ecology and Evolution|volume=6|issue=9|pages=2739–2750|doi=10.1002/ece3.2083|issn=2045-7758|pmc=4798829|pmid=27066248|bibcode=2016EcoEv...6.2739P }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Ma|first1=Hongjuan|last2=Stewart|first2=Kathryn|last3=Lougheed|first3=Stephen|last4=Zheng|first4=Jinsong|last5=Wang|first5=Yuxiang|last6=Zhao|first6=Jianfu|date=2016|title=Characterization, optimization, and validation of environmental DNA (eDNA) markers to detect an endangered aquatic mammal|journal=Conservation Genetics Resources|volume=8|issue=4|pages=561–568|doi=10.1007/s12686-016-0597-9|bibcode=2016ConGR...8..561M |s2cid=1613649|issn=1877-7252}}</ref> [[Slika:HiSeq sequencers at SciLifeLab in Uppsala.jpg|thumb| HiSeq sekvenceri u SciLIfeLabu u Uppsali, [[Švedska]]. Fotografija je snimljena tokom ekskurzije na SLU kurs PNS0169 u martu 2019. godine.]] Kada je marker regije DNK barkoda amplifikovan, sljedeći korak je sekvenciranje marker regije korištenjem metoda [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=D'Amore|first1=Rosalinda|last2=Ijaz|first2=Umer Zeeshan|last3=Schirmer|first3=Melanie|last4=Kenny|first4=John G.|last5=Gregory|first5=Richard|last6=Darby|first6=Alistair C.|last7=Shakya|first7=Migun|last8=Podar|first8=Mircea|last9=Quince|first9=Christopher|date=2016-01-14|title=A comprehensive benchmarking study of protocols and sequencing platforms for 16S rRNA community profiling|journal=BMC Genomics|volume=17|issue=1|page=55|doi=10.1186/s12864-015-2194-9|issn=1471-2164|pmc=4712552|pmid=26763898 |doi-access=free |bibcode=2016BMCG...17...55D }}</ref> Dostupne su mnoge različite platforme za sekvenciranje, a tehnički razvoj se brzo odvija. === Selekcija markera === [[Slika:16S region variability.jpg|thumb|600x600px| Shematski prikaz [[prajmer]]a i ciljne regije, demonstriran na 16S [[rRNK]] genu u ''Pseudomonas''. Kao prajmeri se obično biraju kratke konzervirane sekvence s niskom varijabilnosti, koje tako mogu amplificirati većinu ili sve vrste u odabranoj ciljnoj grupi. Prajmeri se koriste za amplifikaciju visoko varijabilne ciljne regije između dva prajmera, koja se zatim koristi za razlikovanje vrsta. ''Modificirano iz »Varijabilni broj kopija, intragenomske heterogenosti i lateralni transferi 16S rRNK gena u Pseudomonas« od Bodilis, Josselin; Nsigue-Meilo, Sandrine; Besaury, Ludovic; Quillet, Laurent, korišteno pod CC BY, dostupno na:<nowiki>https://www.researchgate.net/figure/Hypervariable-regions-within-the-16S-rRNA-gene-in-Pseudomonas-The-plotted-line-reflects_fig2_224832532</nowiki>.'']] Markeri koji se koriste za [[DNK]] barkodiranje nazivaju se barkodovi. Da bi se uspješno okarakterizirale vrste na osnovu DNK barkodova, ključan je odabir informativnih DNK regija. Dobar DNK barkod treba imati nisku intraspecifičnu i visoku interspecifičnu [[Genetička varijabilnost|varijabilnost]]<ref name=":11" /> i posjedovati [[Konzervirana sekvenca|konzervirana]] bočna mjesta za razvoj univerzalne [[PCR|Lančana polimerazne reakcije]] (PCR) [[Prajmer|prajmera]] za široku [[Taksonomija|taksonomsku]] primjenu. Cilj je dizajnirati prajmere koji će detektovati i razlikovati većinu ili sve vrste u proučavanoj grupi organizama (visoka taksonomska rezolucija). Dužina sekvence barkoda treba biti dovoljno kratka da se može koristiti sa trenutnim izvorom uzorkovanja, metodama [[ekstrakcija DNK]], [[amplifikacija lančane polimerazne reakcije| amplifikacije lančane polimerazne reakcije]] i [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. J.|last2=Erickson|first2=D. L.|date=2008-02-26|title=DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2761–2762|doi=10.1073/pnas.0800476105|issn=0027-8424|pmc=2268532|pmid=18287050|bibcode=2008PNAS..105.2761K|doi-access=free}}</ref> Bilo bi efikasnije koristiti jednu sekvencu [[gen]]a za sve taksonomske grupe, od [[virus]]a do [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Međutim, takva genska regija još nije pronađena, pa se za različite grupe organizama ili ovisno o pitanju istraživanja koriste različiti barkodovi. Za životinje, najčešće korišteni barkod je [[Mitohondrija|mitohondrijaki]] lokus [[podjedinica I citohrom c oksidaze|citohrom C oksidaze I]] (''COI'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D.N.|last2=Ratnasingham|first2=Sujeevan|last3=de Waard|first3=Jeremy R.|date=2003-08-07|title=Barcoding animal life: cytochrome c oxidase subunit 1 divergences among closely related species|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=suppl_1|pages=S96-9|doi=10.1098/rsbl.2003.0025|issn=1471-2954|pmc=1698023|pmid=12952648}}</ref> Drugi mitohondrijski geni, kao što su [[Citohrom b|Cytb]], [[12S ribosomska RNK|12S]] ili [[MT-RNR2|16S]] također se koriste. [[Mitohondrijska DNK|Mitohondrijski geni]] poželjniji su od [[jedarni gen|jedarnih gena]] zbog nedostatka [[intron]]a, njihovog [[Ploidija|haploidnog]] načina nasljeđivanja [[nasljeđivanje|inheritance]] i njihove ograničene [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]].<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|last=Blaxter|first=Mark L.|date=2004-04-29|editor-last=Godfray|editor-first=H. C. J.|editor2-last=Knapp|editor2-first=S.|title=The promise of a DNA taxonomy|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|volume=359|issue=1444|pages=669–679|doi=10.1098/rstb.2003.1447|issn=1471-2970|pmc=1693355|pmid=15253352}}</ref> Štaviše, svaka [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima različite mitohondrije (do nekoliko hiljada) i svaka od njih sadrži nekoliko kružnih molekula DNK. Stoga mitohondrije mogu ponuditi obilan izvor DNK čak i kada je uzorak tkiva ograničen. Međutim, kod biljaka mitohondrijski geni nisu pogodni za DNK barkodiranje, jer pokazuju nisku stopu [[mutacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Fazekas|first1=Aron J.|last2=Burgess|first2=Kevin S.|last3=Kesanakurti|first3=Prasad R.|last4=Graham|first4=Sean W.|last5=Newmaster|first5=Steven G.|last6=Husband|first6=Brian C.|last7=Percy|first7=Diana M.|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Barrett|first9=Spencer C. H.|date=2008-07-30|editor-last=DeSalle|editor-first=Robert|title=Multiple Multilocus DNA Barcodes from the Plastid Genome Discriminate Plant Species Equally Well|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0002802|pmid=18665273|pmc=2475660|issn=1932-6203|bibcode=2008PLoSO...3.2802F|doi-access=free}}</ref> Nekoliko [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] pronađeno je u [[genom]]u hloroplasta, a najperspektivniji je gen za maturazu K (''matK'') sam po sebi ili u kombinaciji s drugim genima. Za identifikaciju vrsta korišteni su i više-[[Lokus (genetika)|lokusnih]] markera poput [[ribosom]]skih internih transkribiranih razmaknika (ITS DNK) zajedno s ''matK'', ''[[RuBisCO|rbcL]]'', ''trnH'' ili drugim genima. Najbolja diskriminacija između biljnih vrsta postignuta je korištenjem dva ili više lokusa za "barkodiranje" [[hloroplast]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. John|last2=Erickson|first2=David L.|date=2007-06-06|editor-last=Shiu|editor-first=Shin-Han|title=A Two-Locus Global DNA Barcode for Land Plants: The Coding rbcL Gene Complements the Non-Coding trnH-psbA Spacer Region|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=6|doi=10.1371/journal.pone.0000508|issn=1932-6203|pmc=1876818|pmid=17551588|bibcode=2007PLoSO...2..508K|doi-access=free}}</ref> Za [[bakterije]], mala podjedinica gena ribosomske RNK ([[16S ribosomska RNK|16S]]) može se koristiti za različite taksone, jer je [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirana]].<ref>{{Cite journal|last1=Janda|first1=J. M.|last2=Abbott|first2=S. L.|date=2007-09-01|title=16S rRNA Gene Sequencing for Bacterial Identification in the Diagnostic Laboratory: Pluses, Perils, and Pitfalls|journal=Journal of Clinical Microbiology|volume=45|issue=9|pages=2761–2764|doi=10.1128/JCM.01228-07|issn=0095-1137|pmc=2045242|pmid=17626177}}</ref> Neke studije ukazuju na ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'',<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. Alex|last2=Bertrand|first2=Claudia|last3=Crosby|first3=Kate|last4=Eveleigh|first4=Eldon S.|last5=Fernandez-Triana|first5=Jose|last6=Fisher|first6=Brian L.|last7=Gibbs|first7=Jason|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Hallwachs|first9=Winnie|date=2012-05-02|editor-last=Badger|editor-first=Jonathan H.|title=''Wolbachia'' and DNA barcoding insects: Patterns, potential, and problems|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0036514|issn=1932-6203|pmc=3342236|pmid=22567162|bibcode=2012PLoSO...736514S|doi-access=free}}</ref> tipa II [[šaperon]]a (''cpn60'')<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Links|first1=Matthew G.|last2=Dumonceaux|first2=Tim J.|last3=Hemmingsen|first3=Sean M.|last4=Hill|first4=Janet E.|date=2012-11-26|editor-last=Neufeld|editor-first=Josh|title=The Chaperonin-60 Universal Target Is a Barcode for Bacteria That Enables De Novo Assembly of Metagenomic Sequence Data|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0049755|issn=1932-6203|pmc=3506640|pmid=23189159|bibcode=2012PLoSO...749755L|doi-access=free}}</ref> ili β podjedinice [[RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]] (''rpoB'')<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Case|first1=R. J.|last2=Boucher|first2=Y.|last3=Dahllof|first3=I.|last4=Holmstrom|first4=C.|last5=Doolittle|first5=W. F.|last6=Kjelleberg|first6=S.|date=2007-01-01|title=Use of 16S rRNA and rpoB Genes as Molecular Markers for Microbial Ecology Studies|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=73|issue=1|pages=278–288|doi=10.1128/AEM.01177-06|issn=0099-2240|pmc=1797146|pmid=17071787|bibcode=2007ApEnM..73..278C }}</ref> također mogu poslužiti kao bakterijski DNK barkodovi. Barkodiranje [[Gljive|fungi]] je izazovnije i može biti potrebno više od jedne kombinacije [[prajmer]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Bellemain|first1=Eva|last2=Carlsen|first2=Tor|last3=Brochmann|first3=Christian|last4=Coissac|first4=Eric|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Kauserud|first6=Håvard|date=2010|title=ITS as an environmental DNA barcode for fungi: an in silico approach reveals potential PCR biases|journal=BMC Microbiology|volume=10|issue=1|page=189|doi=10.1186/1471-2180-10-189|pmid=20618939|pmc=2909996|issn=1471-2180 |doi-access=free }}</ref> Marker ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'' dobro funkcioniše u određenim grupama gljiva,<ref>{{Cite journal|last1=Seifert|first1=K. A.|last2=Samson|first2=R. A.|last3=deWaard|first3=J. R.|last4=Houbraken|first4=J.|last5=Levesque|first5=C. A.|last6=Moncalvo|first6=J.-M.|last7=Louis-Seize|first7=G.|last8=Hebert|first8=P. D. N.|date=2007-03-06|title=Prospects for fungus identification using CO1 DNA barcodes, with ''Penicillium'' as a test case|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=10|pages=3901–3906|doi=10.1073/pnas.0611691104|issn=0027-8424|pmc=1805696|pmid=17360450|doi-access=free}}</ref> ali ne podjednako dobro u drugima.<ref>{{Cite journal|last1=Dentinger|first1=Bryn T. M.|last2=Didukh|first2=Maryna Y.|last3=Moncalvo|first3=Jean-Marc|date=2011-09-22|editor-last=Schierwater|editor-first=Bernd|title=Comparing COI and ITS as DNA Barcode Markers for Mushrooms and Allies (Agaricomycotina)|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=9|doi=10.1371/journal.pone.0025081|issn=1932-6203|pmc=3178597|pmid=21966418|bibcode=2011PLoSO...625081D|doi-access=free}}</ref> Stoga se koriste dodatni markeri, kao što su [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i [[28S ribosomska RNK|velika podjedinica nuklearne ribosomske RNK]] (28S LSU [[rRNK]]).<ref name=":7">{{Cite journal|last1=Khaund|first1=Polashree|last2=Joshi|first2=S.R.|date=October 2014|title=DNA barcoding of wild edible mushrooms consumed by the ethnic tribes of India|journal=Gene|volume=550|issue=1|pages=123–130|doi=10.1016/j.gene.2014.08.027|pmid=25130907}}</ref> Unutar grupe [[protista]], predloženi su različiti barkodovi, kao što su D1–D2 ili D2–D3 regije [[28S ribosomska RNK|28S rDNK]], V4 podregija gena [[18S ribosomska RNK|18S rRNK]], [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]''. Pored toga, neki specifični barkodovi mogu se koristiti za [[Fotosinteza|fotosintetski]] protiste, na primjer velika podjedinica gena [[RuBisCO|ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza-oksigenaza]] (''rbcL'') i gen [[Hloroplastna DNK|hloroplastna]] [[23S ribosomska RNK|23S rRNK]]. == Referentne biblioteke == Referentne biblioteke se koriste za taksonomsku identifikaciju, koja se naziva i anotacija, sekvenci dobijenih barkodiranjem ili metabarkodiranjem. Ove baze podataka sadrže DNK barkodove dodijeljene prethodno identifikovanim taksonima. Većina referentnih biblioteka ne pokriva sve vrste unutar grupe organizama, a novi unosi se stalno kreiraju. U slučaju makro– i mnogih [[mikroorganizam]]a (kao što su [[alge]]), ove referentne biblioteke zahtijevaju detaljnu dokumentaciju (mjesto i datum uzorkovanja, osoba koja ga je prikupila, slika itd.) i autoritativnu [[takson]]omsku identifikaciju uzorka vaučera, kao i dostavljanje sekvenci u određenom formatu. Međutim, takvi standardi su ispunjeni samo za mali broj vrsta. Proces također zahtijeva pohranjivanje vaučera u muzejskim zbirkama, herbarijima i drugim saradničkim institucijama. I taksonomski sveobuhvatan obuhvat i kvalitet sadržaja važni su za tačnost identifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Weigand|first1=Hannah|last2=Beermann|first2=Arne J.|last3=Čiampor|first3=Fedor|last4=Costa|first4=Filipe O.|last5=Csabai|first5=Zoltán|last6=Duarte|first6=Sofia|last7=Geiger|first7=Matthias F.|last8=Grabowski|first8=Michał|last9=Rimet|first9=Frédéric|title=DNA barcode reference libraries for the monitoring of aquatic biota in Europe: Gap-analysis and recommendations for future work |journal=Science of the Total Environment |date=2019 |volume=678 |pages=499–524|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.04.247 |pmid=31077928 |bibcode=2019ScTEn.678..499W |biorxiv=10.1101/576553}}</ref> U svijetu [[mikrob]]a, ne postoje DNK informacije za većinu imena vrsta, a mnoge DNK sekvence se ne mogu pripisati nijednom [[Binomna nomenklatura|Linneovom binomu]].<ref>Gottschling M, J Chacón, A Žerdoner Čalasan, St Neuhaus, J Kretschmann, H Stibor & U John (2020): ''Phylogenetic placement of environmental sequences using taxonomically reliable databases helps to rigorously assess dinophyte biodiversity in Bavarian lakes (Germany).'' Freshw Biol 65: 193–208. {{doi|10.1111/fwb.13413}}</ref> Postoji nekoliko referentnih baza podataka ovisno o grupi organizama i korištenom [[genetički marker|genetičkom markeru]]. Postoje manje, nacionalne baze podataka (npr. FinBOL) i veliki konzorciji poput Međunarodnog projekta barkodova života (iBOL).<ref>{{Citation|last=Rdmpage|title=International Barcode of Life project (iBOL)|date=2016|url=http://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|publisher=Institute of Biodiversity, Animal Health and Comparative Medicine, College of Medical, Veterinary and Life Sciences, University of Glasgow|doi=10.15468/inygc6|access-date=2019-05-14|type=Data Set|archive-date=2019-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514204951/https://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|url-status=live}}</ref> ===BOLD=== Pokrenut 2007. godine, [[Sistem podataka o barkodovima života]] (BOLD)<ref>{{Cite journal|last1=Ratnasingham|first1=Sujeevan|last2=Hebert|first2=Paul D. N.|date=2007-01-24|title=BARCODING: bold: The Barcode of Life Data System: BARCODING|journal=Molecular Ecology Notes|volume=7|issue=3|pages=355–364|doi=10.1111/j.1471-8286.2007.01678.x|pmc=1890991|pmid=18784790}}</ref> jedna je od najvećih baza podataka, koja sadrži oko 780.000 BIN-ova (brojeva indeksa barkodova) u 2022. godini. To je slobodno dostupno spremište za zapise [[uzorak]]a i sekvenci za studije barkodova, a ujedno je i radni prostor koji pomaže u upravljanju, osiguranju kvaliteta i analizi podataka barkodova. Baza podataka uglavnom sadrži BIN zapise za [[životinje]], na osnovu [[genetički marker|genetičkog markera]] COI. Za identifikaciju biljaka, BOLD prihvata sekvence iz ''matK'' i ''[[rbcL]]''. ===UNITE=== UNITE [[baza podataka]]<ref>{{Cite journal|last1=Nilsson|first1=Rolf Henrik|last2=Larsson|first2=Karl-Henrik|last3=Taylor|first3=Andy F. S.|last4=Bengtsson-Palme|first4=Johan|last5=Jeppesen|first5=Thomas S.|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=Kennedy|first7=Peter|last8=Picard|first8=Kathryn|last9=Glöckner|first9=Frank Oliver|date=2019-01-08|title=The UNITE database for molecular identification of fungi: handling dark taxa and parallel taxonomic classifications|journal=Nucleic Acids Research|volume=47|issue=D1|pages=D259–D264|doi=10.1093/nar/gky1022|issn=0305-1048|pmc=6324048|pmid=30371820}}</ref> pokrenuta je 2003. godine i referentna je baza podataka za molekularnu identifikaciju gljivičnih (a od 2018. i svih [[eukariot]]skih) vrsta s [[genetički marker|genetičkom marker regijom]] internog transkribiranog razmaknika za jedarne ribosome (ITS). Ova baza podataka zasniva se na konceptu [[hipoteza]] o vrstama: birate % na kojem želite raditi, a sekvence se sortiraju u poređenju sa sekvencama dobijenim iz uzoraka vaučera koje su identificirali stručnjaci. ===Diat.barcode=== Diat.barcode je baza podataka za [[dijatomeje]].<ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frederic|last2=Gusev|first2=Evgenuy|last3=Kahlert|first3=Maria|last4=Kelly|first4=Martyn|last5=Kulikovskiy|first5=Maxim|last6=Maltsev|first6=Yevhen|last7=Mann|first7=David|last8=Pfannkuchen|first8=Martin|last9=Trobajo|first9=Rosa|date=2019-02-14|title=Diat.barcode, an open-access barcode library for diatoms|doi=10.15454/TOMBYZ|url=https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|website=data.inrae.fr|type=Data Set|publisher=Portail Data Inra|archive-date=2021-09-26|access-date=2021-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926195703/https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|url-status=live}}</ref> Prvi put je objavljena pod nazivom R-syst::diatom. <ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frédéric|last2=Chaumeil|first2=Philippe|last3=Keck|first3=François|last4=Kermarrec|first4=Lenaïg|last5=Vasselon|first5=Valentin|last6=Kahlert|first6=Maria|last7=Franc|first7=Alain|last8=Bouchez|first8=Agnès|date=2016|title=R-Syst::diatom: an open-access and curated barcode database for diatoms and freshwater monitoring|journal=Database|volume=2016|doi=10.1093/database/baw016|issn=1758-0463|pmc=4795936|pmid=26989149}}</ref> 2016. godine, počevši s podacima iz dva izvora: Thonon kolekcije kultura (TCC) u hidrobiološkoj stanici Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja (INRA) i iz nukleotidne baze NCBI ([[Nacionalni centar za biotehnološke informacije]]). Diat.barcode pruža podatke za dva genetska markera, ''rbcL'' (Ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza/oksigenaza, hloroplastika) i 18S (18S [[ribosomska RNK]], jedarna). [[Baza podataka]] također uključuje dodatne informacije o osobinama [[vrsta]], poput morfoloških karakteristika (biovolumen, dimenzije veličine itd.), životnih oblika (mobilnost, tip kolonije itd.) ili ekoloških karakteristika (osjetljivost na zagađenje itd.). == Bioinformatička analiza == {| class="wikitable floatright" |+PHRED ocjena kvaliteta i pripadajući nivo sigurnosti |10 |90% |- |20 |99% |- |30 |99,9% |- |40 |99,99% |- |50 |99,999% |} Da bi se dobili dobro strukturirani, čisti i interpretabilni podaci, sirovi podaci sekvenciranja moraju se obraditi korištenjem [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize.Datoteka [[FASTQ format|FASTQ]] s podacima sekvenciranja sadrži dvije vrste [[informacija]]: sekvence detektovane u uzorku (datoteka [[FASTA format|FASTA]]) i datoteku kvaliteta s ocjenama kvalitete ([[Phred ocjena kvaliteta|PHRED]] ocjene) povezane sa svakim [[nukleotid]]om svake DNK sekvence. PHRED ocjene pokazuju vjerojatnost s kojom je povezani nukleotid ispravno ocijenjen. Općenito, PHRED ocjena se smanjuje prema kraju svake DNK sekvence. Stoga neki bioinformatički vodovi jednostavno režu kraj sekvenci na definiranom pragu. Neke tehnologije sekvenciranja, poput MiSeq-a, koriste sekvenciranje uparenih krajeva, tokom kojeg se sekvenciranje izvodi iz oba smjera, što rezultira boljim kvalitetom. Preklapajuće sekvence se zatim poravnavaju u kontige i spajaju. Obično se nekoliko uzoraka objedinjuje u jednom prolazu, a svaki uzorak karakterizira kratki DNK fragment, oznaka. U koraku demultipleksiranja, sekvence se sortiraju korištenjem ovih oznaka, kako bi se ponovno sastavili odvojeni uzorci. Prije daljnje analize, oznake i drugi adapteri uklanjaju se iz fragmenta DNK barkod sekvence. Tokom skraćivanja, uklanjaju se sekvence lošeg kvaliteta (niski PHRED rezultati) ili sekvence koje su mnogo kraće ili duže od ciljanog DNK barkoda. Sljedeći korak dereplikacije je proces u kojem se sve sekvence filtrirane po kvalitetu sažimaju u skup jedinstvenih očitavanja (pojedinačne jedinice sekvenci ISU) s informacijama o njihovoj zastupljenosti u uzorcima. Nakon toga, himere (tj. složene sekvence formirane od dijelova miješanog porijekla) detektuju se i uklanjaju. Konačno, sekvence se grupišu u OTU (Operativne taksonomske jedinice), koristeći jednu od mnogih strategija grupiranja. Najčešće korišteni bioinformatički [[softver]] uključuje Mothur,<ref>{{Cite journal|title=Introducing mothur: open-source, platform-independent, community-supported software for describing and comparing microbial communities|author1=Schloss, Patrick D. |author2=Westcott, Sarah L. |author3=Ryabin, Thomas |author4=Hall, Justine R. |author5=Hartmann, Martin |author6=Hollister, Emily B. |author7=Lesniewski, Ryan A. |author8=Oakley, Brian B. |author9=Parks, Donovan H. |author10=Robinson, Courtney J. |author11=Sahl, Jason W. |author12=Stres, Blaž. |author13=Thallinger, Gerhard G. |author14=Horn, David J. |author15=van. Weber, Caroly F.|journal=Applied and Environmental Microbiology |year=2009 |volume=75 |issue=23 |pages=7537–41 |doi=10.1128/AEM.01541-09 |pmid=19801464 |pmc=2786419 |bibcode=2009ApEnM..75.7537S |oclc=780918718}}</ref> Uparse,<ref>{{Cite journal|last=Edgar|first=Robert C|date=2013-08-18|title=UPARSE: highly accurate OTU sequences from microbial amplicon reads|journal=Nature Methods|volume=10|issue=10|pages=996–998|doi=10.1038/nmeth.2604|pmid=23955772|bibcode=2013NaMet..10..996E |s2cid=7181682|issn=1548-7091}}</ref> Qiime,<ref>{{Cite journal|last1=Caporaso|first1=J Gregory|last2=Kuczynski|first2=Justin|last3=Stombaugh|first3=Jesse|last4=Bittinger|first4=Kyle|last5=Bushman|first5=Frederic D|last6=Costello|first6=Elizabeth K|last7=Fierer|first7=Noah|last8=Peña|first8=Antonio Gonzalez|last9=Goodrich|first9=Julia K|date=May 2010|title=QIIME allows analysis of high-throughput community sequencing data|journal=Nature Methods|volume=7|issue=5|pages=335–336|doi=10.1038/nmeth.f.303|issn=1548-7091|pmc=3156573|pmid=20383131 |bibcode=2010NaMet...7..335C }}</ref> Galaxy,<ref>{{Cite journal|last1=Afgan|first1=Enis|last2=Baker|first2=Dannon|last3=Batut|first3=Bérénice|last4=van den Beek|first4=Marius|last5=Bouvier|first5=Dave|last6=Čech|first6=Martin|last7=Chilton|first7=John|last8=Clements|first8=Dave|last9=Coraor|first9=Nate|date=2018-07-02|title=The Galaxy platform for accessible, reproducible and collaborative biomedical analyses: 2018 update|journal=Nucleic Acids Research|volume=46|issue=W1|pages=W537–W544|doi=10.1093/nar/gky379|issn=0305-1048|pmc=6030816|pmid=29790989}}</ref> Obitools,<ref>{{Cite journal|last1=Boyer|first1=Frédéric|last2=Mercier|first2=Céline|last3=Bonin|first3=Aurélie|last4=Le Bras|first4=Yvan|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Coissac|first6=Eric|date=2015-05-26|title=obitools: aunix-inspired software package for DNA metabarcoding|journal=Molecular Ecology Resources|volume=16|issue=1|pages=176–182|doi=10.1111/1755-0998.12428|pmid=25959493|s2cid=39412858|issn=1755-098X}}</ref> JAMP,<ref>{{Citation|last=Elbrecht|first=Vasco|title=GitHub - VascoElbrecht/JAMP: JAMP: Just Another Metabarcoding Pipeline.|date=2019-04-30|url=https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|access-date=2019-05-14|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402121915/https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|url-status=live}}</ref> Barque,<ref>{{Citation|last=Normandeau|first=Eric|title=GitHub - enormandeau/barque: Barque: Environmental DNA metabarcoding analysis.|date=2020-01-21|url=https://github.com/enormandeau/barque|access-date=2020-01-21}}</ref> and DADA2.<ref>{{Cite journal|last1=Callahan|first1=Benjamin J|last2=McMurdie|first2=Paul J|last3=Rosen|first3=Michael J|last4=Han|first4=Andrew W|last5=Johnson|first5=Amy Jo A|last6=Holmes|first6=Susan P|date=July 2016|title=DADA2: High-resolution sample inference from Illumina amplicon data|journal=Nature Methods|volume=13|issue=7|pages=581–583|doi=10.1038/nmeth.3869|issn=1548-7091|pmc=4927377|pmid=27214047 |bibcode=2016NaMet..13..581C }}</ref> Poređenje obilja očitavanja, tj. sekvenci, između različitih uzoraka i dalje predstavlja izazov jer i ukupan broj očitavanja u uzorku, kao i relativna količina očitavanja za vrstu, mogu varirati između uzoraka, metoda ili drugih varijabli. Radi poređenja, broj očitavanja svakog uzorka može se smanjiti na minimalni broj očitavanja uzoraka koji se porede – proces koji se naziva razrjeđivanje. Drugi način je korištenje relativne obilja očitavanja.<ref>{{Cite journal|title=Waste Not, Want Not: Why Rarefying Microbiome Data is Inadmissible|journal=PLOS Computational Biology|volume=10|issue=4|doi=10.1371/journal.pcbi.1003531|pmid=24699258|pmc=3974642|year=2014|last1=McMurdie|first1=Paul J.|last2=Holmes|first2=Susan|bibcode=2014PLSCB..10E3531M|arxiv=1310.0424 |doi-access=free }}</ref> === Identifikacija vrsta i taksonomsko dodjeljivanje === Taksonomsko dodjeljivanje OTU-a vrstama postiže se usklađivanjem sekvenci s referentnim bibliotekama. [[BLAST|Osnovno lokalno pretraga poravnanja (BLAST)]] se obično koristi za identifikaciju područja sličnosti između sekvenci poređenjem očitanih sekvenci iz uzorka sa sekvencama u referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last1=Valiente|first1=Gabriel|last2=Jansson|first2=Jesper|last3=Clemente|first3=Jose Carlos|last4=Alonso-Alemany|first4=Daniel|date=2011-10-10|title=Taxonomic Assignment in Metagenomics with TANGO|journal=EMBnet.journal|volume=17|issue=2|pages=16–20|doi=10.14806/ej.17.2.237|issn=2226-6089|doi-access=free|hdl=2117/16286|hdl-access=free}}</ref> Ako [[baza podataka]] vrati tačno podudaranje za sekvencu od interesa, onda se ona može identificirati do nivoa vrste. Vrlo slična podudaranja mogu se tretirati kao ista vrsta, ovisno o konvencijama svake taksonomske grupe. Ako nema dovoljno sličnih podudaranja, identifikacija na višem taksonomskom nivou, kao što je [[porodica (biologija)|porodica]] ili [[razred (biologija)|razreda]], može biti moguća razmatranjem vraćenih podudaranja kao taksonomskih "sidrišta". Sekvenca se može dodijeliti određenoj [[operativnoj taksonomskoj jedinici]] (OTU) koja, ako se kombinira s drugim taksonomskim metodama, može se koristiti za opisivanje novog taksona i postati novi unos u bazi podataka. Izgradnja [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] sekvence uzorka i podudaranih sekvenci često pomaže u kontekstualizaciji podudaranja.<ref>{{cite journal |last1=Talavera |first1=Gerard |last2=Lukhtanov |first2=Vladimir |last3=Pierce |first3=Naomi E |last4=Vila |first4=Roger |title=DNA Barcodes Combined with Multilocus Data of Representative Taxa Can Generate Reliable Higher-Level Phylogenies |journal=Systematic Biology |date=10 February 2022 |volume=71 |issue=2 |pages=382–395 |doi=10.1093/sysbio/syab038 |pmid=34022059 |pmc=8830075 }}</ref> U nekim grupama [[organizam]]a, kao što su [[bakterije]], taksonomsko dodjeljivanje na nivo vrste često nije moguće, jer su neopisane i nepoznate vrste česte. Pogledajte također [[tamni takson]]. [[BLAST]] jeste naivna metoda pronalaženja sličnih sekvenci. Spora je, ima visoku stopu lažno pozitivnih rezultata, a najbolji pogodak nije nužno filogenetski susjed. Poboljšane metode uključuju [[Naivni Bayesov klasifikator|naivni Bayes]] i [[slučajna šuma]], klasifikatore obučene na bazama podataka marker gena. Prethodno obučeni klasifikatori dostupni su za mnoge vrste barkodova kao što su [[prokariot]]ski 16S, [[člankonožci]] CO1 i gljivični LSU.<ref name=Porter18>{{Cite journal|last1=Porter|first1=Teresita M.|last2=Hajibabaei|first2=Mehrdad|date=2018|title=Scaling up: A guide to high-throughput genomic approaches for biodiversity analysis|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=27|issue=2|pages=313–338|doi=10.1111/mec.14478|pmid=29292539|issn=1365-294X|doi-access=free|bibcode=2018MolEc..27..313P }}</ref> == Aplikacije == Primjene DNK barkodiranja uključuju identifikaciju novih [[vrsta]], procjenu sigurnosti hrane, identifikaciju i procjenu kriptičnih vrsta, otkrivanje stranih vrsta, identifikaciju ugroženih i [[prijeteća vrsta|prijetećih vrsta]],<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Schnell|first1=Ida Bærholm|last2=Thomsen|first2=Philip Francis|last3=Wilkinson|first3=Nicholas|last4=Rasmussen|first4=Morten|last5=Jensen|first5=Lars R.D.|last6=Willerslev|first6=Eske|last7=Bertelsen|first7=Mads F.|last8=Gilbert|first8=M. Thomas P.|date=April 2012|title=Screening mammal biodiversity using DNA from leeches|journal=Current Biology|volume=22|issue=8|pages=R262–R263|doi=10.1016/j.cub.2012.02.058|pmid=22537625|s2cid=18058748|doi-access=free|bibcode=2012CBio...22.R262S }}</ref> povezivanje stadija jaja i larvi sa odraslim vrstama, osiguranje prava intelektualnog vlasništva nad biološkim resursima, oblikovanje globalnih planova upravljanja za strategije očuvanja, razjašnjavanje [[ekološka niša|prehrambenih niša]],<ref>{{Cite book|title=DNA Barcoding in Marine Perspectives: Assessment and Conservation of Biodiversity.|last=Subrata.|first=Trivedi|date=2016|publisher=Springer International Publishing|others=Ansari, Abid Ali., Ghosh, Sankar K., Rehman, Hasibur.|isbn=978-3-319-41840-7|location=Cham|oclc=958384953}}</ref> i forenzičkih nauka.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Dalton |first1=Desiré Lee |last2=de Bruyn |first2=Marli |last3=Thompson |first3=Tia |last4=Kotzé |first4=Antoinette |date=2020-12-01 |title=Assessing the utility of DNA barcoding in wildlife forensic cases involving South African antelope |journal=Forensic Science International: Reports |language=en |volume=2 |doi=10.1016/j.fsir.2020.100071 |s2cid=213926390 |issn=2665-9107|doi-access=free }}</ref> DNK barkod markeri mogu se primijeniti za rješavanje osnovnih pitanja u sistematici, [[ekologija|ekologiji]], [[evolucija|evolucijskoj biologiji]] i [[konzervacijska biologija|konzerviranju]], uključujući okupljanje zajednica, mreže [[biološka interakcija|interakcija vrsta]], taksonomska otkrića i procjenu prioritetnih područja za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. === Identifikacija vrsta === Specifične kratke DNK sekvence ili markeri iz standardizirane [[genom]]ske regije mogu pružiti DNK barkod za identifikaciju vrsta.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Stoeckle|first2=Mark Y.|last3=Zemlak|first3=Tyler S.|last4=Francis|first4=Charles M.|date=October 2004|title=Identification of Birds through DNA Barcodes|journal=PLOS Biology|volume=2|issue=10|doi=10.1371/journal.pbio.0020312|issn=1545-7885|pmc=518999|pmid=15455034 |doi-access=free }}</ref> Molekularne metode posebno su korisne kada tradicionalne metode nisu primjenjive. DNK barkodiranje ima veliku primjenjivost u identifikaciji [[larva|larvi]], za koje je uglavnom dostupno malo dijagnostičkih karaktera, te u povezivanju različitih životnih stadija (npr. larve i odrasle jedinke) kod mnogih životinja.<ref>{{Cite journal|last1=Costa|first1=Filipe O|last2=Carvalho|first2=Gary R|date=December 2007|title=The Barcode of Life Initiative: synopsis and prospective societal impacts of DNA barcoding of Fish|journal=Genomics, Society and Policy|volume=3|issue=2|page=29|doi=10.1186/1746-5354-3-2-29|issn=1746-5354|pmc=5425017 |doi-access=free }}</ref> Identifikacija vrsta navedenih u dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ([[CITES]]) korištenjem tehnika barkodiranja koristi se u praćenju ilegalne trgovine.<ref>{{Cite journal|last1=Lahaye|first1=R.|last2=van der Bank|first2=M.|last3=Bogarin|first3=D.|last4=Warner|first4=J.|last5=Pupulin|first5=F.|last6=Gigot|first6=G.|last7=Maurin|first7=O.|last8=Duthoit|first8=S.|last9=Barraclough|first9=T. G.|date=2008-02-26|title=DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2923–2928|doi=10.1073/pnas.0709936105|issn=0027-8424|pmc=2268561|pmid=18258745|doi-access=free}}</ref> === Detekcija invazivnih vrsta === [[Unesena vrsta|Strane vrste]] mogu se detektovati putem barkodiranja.<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Xu|first1=Song-Zhi|last2=Li|first2=Zhen-Yu|last3=Jin|first3=Xiao-Hua|date=January 2018|title=DNA barcoding of invasive plants in China: A resource for identifying invasive plants|journal=Molecular Ecology Resources|volume=18|issue=1|pages=128–136|doi=10.1111/1755-0998.12715|pmid=28865184|bibcode=2018MolER..18..128X |s2cid=24911390}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Junning|last2=Jiang|first2=Jiamei|last3=Song|first3=Shuli|last4=Tornabene|first4=Luke|last5=Chabarria|first5=Ryan|last6=Naylor|first6=Gavin J. P.|last7=Li|first7=Chenhong|date=December 2017|title=Multilocus DNA barcoding – Species Identification with Multilocus Data|journal=Scientific Reports|volume=7|issue=1|page=16601|doi=10.1038/s41598-017-16920-2|issn=2045-2322|pmc=5709489|pmid=29192249|bibcode=2017NatSR...716601L}}</ref> Barkodiranje može biti pogodno za detekciju vrsta, npr. u graničnoj kontroli, gdje brza i tačna morfološka identifikacija često nije moguća zbog sličnosti između različitih vrsta, nedostatka dovoljnih dijagnostičkih karakteristika i/ili nedostatka taksonomske ekspertize. Barkodiranje i metabarkodiranje se također mogu koristiti za probir invazivnih vrsta u ekosistemima i za razlikovanje invazivne vrste od domaćih, morfološki sličnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Nagoshi|first1=Rodney N.|last2=Brambila|first2=Julieta|last3=Meagher|first3=Robert L.|date=November 2011|title=Use of DNA barcodes to identify invasive armyworm ''Spodoptera'' species in Florida|journal=Journal of Insect Science|volume=11|issue=154|page=154|doi=10.1673/031.011.15401|issn=1536-2442|pmc=3391933|pmid=22239735}}</ref> Visoka efikasnost DNK identifikacije je prikazana u odnosu na tradicionalno praćenje bioloških invazija.<ref>{{Cite journal |last1=Karabanov |first1=D.P. |last2=Bekker |first2=E.I. |last3=Pavlov |first3=D.D. |last4=Borovikova |first4=E.A. |last5=Kodukhova |first5=Y.V. |last6=Kotov |first6=A.A. |date=1 February 2022 |title=New Sets of Primers for DNA Identification of Non-Indigenous Fish Species in the Volga-Kama Basin (European Russia) |journal=[[Water (journal)|Water]] |volume=14 |issue=3 |page=437 |issn=2073-4441 |doi=10.3390/w14030437 |doi-access=free|bibcode=2022Water..14..437K }}</ref> === Razgraničenje kriptičnih vrsta === DNK barkodiranje omogućava identifikaciju i prepoznavanje [[kriptična vrsta|kriptičnih vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Thongtam na Ayudhaya|first1=Pradipunt|last2=Muangmai|first2=Narongrit|last3=Banjongsat|first3=Nuwadee|last4=Singchat|first4=Worapong|last5=Janekitkarn|first5=Sommai|last6=Peyachoknagul|first6=Surin|last7=Srikulnath|first7=Kornsorn|date=June 2017|title=Unveiling cryptic diversity of the anemonefish genera ''Amphiprion'' and ''Premnas'' (Perciformes: Pomacentridae) in Thailand with mitochondrial DNA barcodes|journal=Agriculture and Natural Resources|volume=51|issue=3|pages=198–205|doi=10.1016/j.anres.2017.07.001|doi-access=free}}</ref> Rezultati analiza DNK barkodiranjem, međutim, zavise od izbora analitičkih metoda, tako da proces razgraničavanja kriptičnih vrsta pomoću DNK barkodova može biti subjektivan kao i bilo koji drugi oblik [[Taksonomija|taksonomije]]. Hebert i saradnici (2004) zaključili su da leptir ''Astraptes fulgerator'' u sjeverozapadnoj [[Kostarika|Kostarici]] zapravo sadrži 10 različitih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Hebert|first1=P. D. N.|last2=Penton|first2=E. H.|last3=Burns|first3=J. M.|last4=Janzen|first4=D. H.|last5=Hallwachs|first5=W.|date=2004-10-12|title=Ten species in one: DNA barcoding reveals cryptic species in the neotropical skipper butterfly ''Astraptes fulgerator''|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=101|issue=41|pages=14812–14817|doi=10.1073/pnas.0406166101|issn=0027-8424|pmc=522015|pmid=15465915|bibcode=2004PNAS..10114812H|doi-access=free}}</ref> Međutim, ove rezultate je kasnije osporio Brower (2006), koji je ukazao na brojne ozbiljne nedostatke u analizi i zaključio da originalni podaci mogu podržati samo mogućnost postojanja tri do sedam kriptičnih [[takson]]a, a ne deset kriptičnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last=Brower|first=Andrew V.Z.|date=June 2006|title=Problems with DNA barcodes for species delimitation: 'Ten species' of ''Astraptes fulgerator'' reassessed (Lepidoptera: Hesperiidae)|journal=Systematics and Biodiversity|volume=4|issue=2|pages=127–132|doi=10.1017/S147720000500191X|bibcode=2006SyBio...4..127B |s2cid=54687052|issn=1477-2000}}</ref> Smith et al. (2007) koristili su DNK barkodove citohrom ''c'' oksidaze I za identifikaciju vrsta 20 morfovrsta [[parazitoid]]nih [[muha]] ''Belvosia'' ([[Muha|Diptera]]: ''[[Tachinidae]]'') uzgojenih iz gusjenica ([[Lepidoptera]]) u području Area de Conservación Guanacaste (ACG), sjeverozapadna Kostarika. Ovi autori otkrili su da barkodiranje povećava broj vrsta na 32, otkrivajući da svaka od tri vrste [[parazitoid]]a, koje su se ranije smatrale generalistima, zapravo predstavljaju nizove kriptičnih vrsta koje su visoko specifične za domaćina.<ref>{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. A.|last2=Woodley|first2=N. E.|last3=Janzen|first3=D. H.|last4=Hallwachs|first4=W.|last5=Hebert|first5=P. D. N.[|date=2006-03-07|title=DNA barcodes reveal cryptic host-specificity within the presumed polyphagous members of a genus of parasitoid flies (Diptera: Tachinidae)|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=10|pages=3657–3662|doi=10.1073/pnas.0511318103|issn=0027-8424|pmc=1383497|pmid=16505365|doi-access=free}}</ref> Za 15 morfovrsta mnogočetinaša unutar dubokog antarktičkog [[bentos]]a proučavanih putem DNK barkodiranja, kriptična raznolikost pronađena je u 50% slučajeva. Nadalje, otkriveno je 10 prethodno zanemarenih morfovrsta, što je povećalo ukupno bogatstvo vrsta u uzorku za 233%.<ref>{{Cite journal|last1=Brasier|first1=Madeleine J.|last2=Wiklund|first2=Helena|last3=Neal|first3=Lenka|last4=Jeffreys|first4=Rachel|last5=Linse|first5=Katrin|last6=Ruhl|first6=Henry|last7=Glover|first7=Adrian G.|date=November 2016|title=DNA barcoding uncovers cryptic diversity in 50% of deep-sea Antarctic polychaetes|journal=Royal Society Open Science|volume=3|issue=11|doi=10.1098/rsos.160432|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5180122|pmid=28018624|bibcode=2016RSOS....360432B}}</ref> Slično tome, studija DNK barkodiranja sokotranskih reptila otkrila je neočekivano visoke intraspecifične divergencije u nekoliko taksona i procijenila da bi bogatstvo vrsta moglo biti podcijenjeno za 13,8–54,4%.<ref>{{Cite journal |last1=Vasconcelos |first1=Raquel |last2=Montero-Mendieta |first2=Santiago |last3=Simó-Riudalbas |first3=Marc |last4=Sindaco |first4=Roberto |last5=Santos |first5=Xavier |last6=Fasola |first6=Mauro |last7=Llorente |first7=Gustavo |last8=Razzetti |first8=Edoardo |last9=Carranza |first9=Salvador |date=2016-03-01 |title=Unexpectedly High Levels of Cryptic Diversity Uncovered by a Complete DNA Barcoding of Reptiles of the Socotra Archipelago |journal=PLOS ONE |language=en |volume=11 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pone.0149985 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=4772999 |pmid=26930572 |bibcode=2016PLoSO..1149985V }}</ref> [[Slika:DNA-strekkoding av julemat - DNA barcoding of Christmas food (16008786266).jpg|thumb|327x327px|Barkodiranje je alat za garantovanje kvaliteta hrane. Ovdje se DNK iz tradicionalne norveške božićne hrane ekstrahuje u molekularno-sistematskom laboratoriju Univerzitetskog muzeja NTNU.]] === Analiza ishrane i primjena prehrambene mreže === {{glavni|DNK barkodiranje u procjeni ishrane}} DNK barkodiranje i metabarkodiranje mogu biti korisni u studijama analize ishrane,<ref>{{Cite journal|last1=Pompanon|first1=Francois|last2=Deagle|first2=Bruce E.|last3=Symondson|first3=William O. C.|last4=Brown|first4=David S.|last5=Jarman|first5=Simon N.|last6=Taberlet|first6=Pierre|date=April 2012|title=Who is eating what: diet assessment using next generation sequencing: NGS DIET ANALYSIS|journal=Molecular Ecology|volume=21|issue=8|pages=1931–1950|doi=10.1111/j.1365-294X.2011.05403.x|pmid=22171763|s2cid=10013333|doi-access=free}}</ref> a obično se koristi ako se primjerci [[plijen]]a ne mogu identificirati na osnovu morfoloških karakteristika.<ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Pompanon|first2=François|last3=Taberlet|first3=Pierre|date=February 2009|title=DNA barcoding for ecologists|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=24|issue=2|pages=110–117|doi=10.1016/j.tree.2008.09.011|pmid=19100655|bibcode=2009TEcoE..24..110V }}</ref><ref name=":14">{{Cite journal|last1=Kaunisto|first1=Kari M.|last2=Roslin|first2=Tomas|last3=Sääksjärvi|first3=Ilari E.|last4=Vesterinen|first4=Eero J.|date=October 2017|title=Pellets of proof: First glimpse of the dietary composition of adult odonates as revealed by metabarcoding of feces|journal=Ecology and Evolution|volume=7|issue=20|pages=8588–8598|doi=10.1002/ece3.3404|pmc=5648679|pmid=29075474|bibcode=2017EcoEv...7.8588K }}</ref> Postoji niz pristupa uzorkovanju u analizi ishrane: DNK metabarkodiranje se može provesti na sadržaju [[želudac|želuca]],<ref>{{Cite journal|last1=Harms-Tuohy|first1=Ca|last2=Schizas|first2=Nv|last3=Appeldoorn|first3=Rs|date=2016-10-25|title=Use of DNA metabarcoding for stomach content analysis in the invasive lionfish ''Pterois volitans'' in Puerto Rico|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=558|pages=181–191|doi=10.3354/meps11738|issn=0171-8630|bibcode=2016MEPS..558..181H|doi-access=free}}</ref> [[feces]]u,<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Kowalczyk|first1=Rafał|last2=Taberlet|first2=Pierre|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Valentini|first4=Alice|last5=Miquel|first5=Christian|last6=Kamiński|first6=Tomasz|last7=Wójcik|first7=Jan M.|date=February 2011|title=Influence of management practices on large herbivore diet—Case of European bison in Białowieża Primeval Forest (Poland)|journal=Forest Ecology and Management|volume=261|issue=4|pages=821–828|doi=10.1016/j.foreco.2010.11.026|bibcode=2011ForEM.261..821K }}</ref> [[pljuvačka|pljuvački]]<ref>{{Cite journal|last1=Nichols|first1=Ruth V.|last2=Cromsigt|first2=Joris P. G. M.|last3=Spong|first3=Göran|date=December 2015|title=Using eDNA to experimentally test ungulate browsing preferences|journal=SpringerPlus|volume=4|issue=1|page=489|doi=10.1186/s40064-015-1285-z|issn=2193-1801|pmc=4565800|pmid=26380165 |doi-access=free }}</ref> ili analizu cijelog tijela.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal|last1=Agusti|first1=N.|last2=Shayler|first2=S. P.|last3=Harwood|first3=J. D.|last4=Vaughan|first4=I. P.|last5=Sunderland|first5=K. D.|last6=Symondson|first6=W. O. C.|date=December 2003|title=Collembola as alternative prey sustaining spiders in arable ecosystems: prey detection within predators using molecular markers|journal=Molecular Ecology|volume=12|issue=12|pages=3467–3475|doi=10.1046/j.1365-294X.2003.02014.x|pmid=14629361|s2cid=7985256|issn=0962-1083|doi-access=free|bibcode=2003MolEc..12.3467A }}</ref> U uzorcima fekalija ili jako probavljenom sadržaju želuca, često nije moguće razlikovati [[tkivo]] od pojedinačnih vrsta, te se stoga umjesto toga može primijeniti metabarkodiranje.<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Miquel|first2=Christian|last3=Nawaz|first3=Muhammad Ali|last4=Bellemain|first4=Eva|last5=Coissac|first5=Eric|last6=Pompanon|first6=François|last7=Gielly|first7=Ludovic|last8=Cruaud|first8=Corinne|last9=Nascetti|first9=Giuseppe|date=January 2009|title=New perspectives in diet analysis based on DNA barcoding and parallel pyrosequencing: the trn L approach|journal=Molecular Ecology Resources|volume=9|issue=1|pages=51–60|doi=10.1111/j.1755-0998.2008.02352.x|pmid=21564566|s2cid=5308081|doi-access=free}}</ref> Izmet ili pljuvačka predstavljaju neinvazivne pristupe uzorkovanja, dok analiza cijelog tijela često znači da jedinku prvo treba ubiti. Za manje organizme, sekvenciranje sadržaja želuca se zatim često vrši sekvenciranjem cijele životinje. === Barkodiranje za sigurnost hrane === DNK barkodiranje predstavlja bitan alat za procjenu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Svrha je garantirati sljedivost hrane, smanjiti piratstvo hrane i vrednovati lokalnu i tipičnu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Druga svrha je zaštita javnog zdravlja; naprimjer, metabarkodiranje nudi mogućnost identifikacije kirnji koje uzrokuju trovanje ribom ''Ciguatera'' iz ostataka obroka,<ref>{{Cite journal|last1=Friedman|first1=Melissa|last2=Fernandez|first2=Mercedes|last3=Backer|first3=Lorraine|last4=Dickey|first4=Robert|last5=Bernstein|first5=Jeffrey|last6=Schrank|first6=Kathleen|last7=Kibler|first7=Steven|last8=Stephan|first8=Wendy|last9=Gribble|first9=Matthew|date=2017-03-14|title=An Updated Review of Ciguatera Fish Poisoning: Clinical, Epidemiological, Environmental, and Public Health Management|journal=Marine Drugs|volume=15|issue=3|page=72|doi=10.3390/md15030072|issn=1660-3397|pmc=5367029|pmid=28335428|doi-access=free |bibcode=2017MarDr..15...72F }}</ref> ili za odvajanje [[otrov]]nih [[gljiva]] od jestivih (Ref). === Biomonitoring i ekološka procjena === DNK barkodiranje se može koristiti za procjenu prisustva [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], radi očuvanja (Ref) ili prisustva indikatorskih vrsta koje odražavaju specifične ekološke uslove (Ref), naprimjer, višak hranjivih tvari ili nizak nivo kisika. === Forenzička nauka === DNK barkodiranje se često koristi za identifikaciju vrsta u slučajevima [[forenzika|forenzičke nauke]]. Nepoznati uzorci životinja ili biljaka na mjestima zločina mogu se pronaći, prikupiti i identificirati u nadi da će se povezati s osumnjičenim i dovesti do osuđujuće presude.<ref>{{Cite journal |date=2018-03-04 |title=Illegal product manufacturing and exportation from Pakistan: Revealing the factuality of highly processed wildlife skin samples via DNA mini-barcoding |url=http://resolver.scholarsportal.info/resolve/15257770/v37i0003/179_ipmaefwssvdm.xml |journal=Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume=37 |issue=3 |pages=179–185|doi=10.1080/15257770.2018.1450507 |pmid=29608392 |last1=Khan |first1=F. M. |last2=William |first2=K. |last3=Aruge |first3=S. |last4=Janjua |first4=S. |last5=Shah |first5=S. A. |s2cid=4623232 |url-access=subscription }}</ref> [[Krivolov]], ubijanje ugroženih vrsta i zlostavljanje životinja su primjeri zločina gdje se koristi DNK barkodiranje, budući da se životinjska DNK često pronalazi.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Mwale |first1=Monica |last2=Dalton |first2=Desire L. |last3=Jansen |first3=Raymond |last4=De Bruyn |first4=Marli |last5=Pietersen |first5=Darren |last6=Mokgokong |first6=Prudent S. |last7=Kotzé |first7=Antoinette |date=March 2017 |editor-last=Steinke |editor-first=Dirk |title=Forensic application of DNA barcoding for identification of illegally traded African pangolin scales |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |journal=Genome |language=en |volume=60 |issue=3 |pages=272–284 |doi=10.1139/gen-2016-0144 |pmid=28177847 |hdl=1807/75671 |s2cid=207093202 |issn=0831-2796 |hdl-access=free |archive-date=2019-04-08 |access-date=2023-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408011842/https://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |url-status=live }}</ref> S druge strane, biljna DNK se obično koristi kao [[trag dokaza]] za povezivanje osumnjičenog s mjestom zločina.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Yanlei |last2=Xu |first2=Chao |last3=Dong |first3=Wenpan |last4=Yang |first4=Xueying |last5=Zhou |first5=Shiliang |date=2021-07-01 |title=Determination of a criminal suspect using environmental plant DNA metabarcoding technology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0379073821001481 |journal=Forensic Science International |language=en |volume=324 |doi=10.1016/j.forsciint.2021.110828 |pmid=34000616 |s2cid=234768561 |issn=0379-0738}}</ref> == Potencijali i nedostaci == === Potencijali === Tradicionalne metode bioprocjene su dobro uspostavljene na međunarodnom nivou i dobro služe biomonitoringu, kao na primjer za akvatičnu bioprocjenu u okviru EU direktiva [[Okvirna direktiva o vodama|WFD]] i [[Okvirna direktiva o morskoj strategiji|MSFD]]. Međutim, DNK barkodiranje bi moglo poboljšati tradicionalne metode iz sljedećih razloga; DNK barkodiranje *(1) može povećati taksonomsku rezoluciju i uskladiti identifikaciju taksona koje je teško identificirati ili za koje nedostaju stručnjaci, * (2) može preciznije/preciznije povezati faktore okoliša sa specifičnim taksonima, *(3) može povećati uporedivost među regijama, *(4) omogućava uključivanje ranih životnih faza i fragmentiranih primjeraka, *(5) omogućava razgraničenje [[Složena vrsta|kriptičnih]]/rijetkih vrsta, *(6) omogućava razvoj novih indeksa, npr. rijetke/kriptične vrste koje mogu biti osjetljive/tolerantne na stresore, *(7) povećava broj uzoraka koji se mogu obraditi i smanjuje vrijeme obrade što rezultira povećanim znanjem o ekologiji vrsta, *(8) predstavlja neinvazivan način praćenja korištenjem metoda [[okolinska DNK|eDNL]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Pawlowski|first1=Jan|last2=Kelly-Quinn|first2=Mary|last3=Altermatt|first3=Florian|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=Laure|last5=Beja|first5=Pedro|last6=Boggero|first6=Angela|last7=Borja|first7=Angel|last8=Bouchez|first8=Agnès|last9=Cordier|first9=Tristan|date=2018|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (e)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|pages=1295–1310|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> ==== Trajanje i troškovi ==== DNK barkodiranje je brže od tradicionalnih morfoloških metoda, od obuke do taksonomskog dodjeljivanja. Potrebno je manje vremena za sticanje stručnosti u [[DNK]] metodama nego za sticanje stručnosti u taksonomiji. Osim toga, tijek rada DNK barkodiranja (tj. od uzorka do rezultata) je uglavnom brži od tradicionalnog morfološkog toka rada i omogućava obradu više uzoraka. ==== Taksonomska rezolucija ==== DNK barkodiranje omogućava rezoluciju taksona od viših (npr. [[porodica (biologija)|porodica]]) do nižih (npr. [[vrsta]]) taksonomskih nivoa, koje je inače preteško identificirati korištenjem tradicionalnih morfoloških metoda, kao što je npr. identifikacija putem mikroskopije. Naprimjer, ''[[Chironomidae]]'' (mušica koja ne grize) su široko rasprostranjene i u kopnenim i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Njihovo bogatstvo i brojnost čine ih važnim za ekološke procese i mreže, i jedna su od mnogih grupa [[beskičmenjak]]a koje se koriste u biomonitoringu. Uzorci beskičmenjaka mogu sadržavati čak 100 vrsta hironomida, koji često čine i do 50% uzorka. Uprkos tome, obično se ne identificiraju ispod nivoa porodice zbog taksonomske ekspertize i potrebnog vremena.<ref>{{Cite book|title=The Chironomidae|date=1995|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-4308-3|editor-last=Armitage|editor-first=Patrick D.|location=Dordrecht|doi=10.1007/978-94-011-0715-0|s2cid=46138170|editor-last2=Cranston|editor-first2=Peter S.|editor-last3=Pinder|editor-first3=L. C. V.}}</ref> Ovo može rezultirati grupiranjem različitih vrsta hironomida s različitim ekološkim preferencijama, što rezultira netačnom procjenom kvaliteta vode. DNK barkodiranje pruža mogućnost razlučivanja taksona i direktnog povezivanja efekata stresora sa specifičnim [[takson]]ima, kao što su pojedinačne vrste hironomida. Naprimjer, Beermann i saradnici (2018) koristili su DNK barkodiranje ''Chironomidae'', kako bi istražili njihov odgovor na višestruke stresore; smanjen protok, povećan fini sediment i povećan [[salinitet]].<ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Zizka|first2=Vera M. A.|last3=Elbrecht|first3=Vasco|last4=Baranov|first4=Viktor|last5=Leese|first5=Florian|date=2018-07-24|title=DNA metabarcoding reveals the complex and hidden responses of chironomids to multiple stressors|journal=Environmental Sciences Europe|volume=30|issue=1|page=26|doi=10.1186/s12302-018-0157-x|s2cid=51802465|issn=2190-4715|doi-access=free |bibcode=2018ESEur..30...26B }}</ref> Nakon barkodiranja, utvrđeno je da se uzorak hironomida sastoji od 183 [[Operativna taksonomska jedinica|operativne taksonomske jedinice]] (OTU), tj. barkodova (sekvenci) koji su često ekvivalentni morfološkim vrstama. Ovih 183 OTU-a prikazalo je 15 tipova odgovora umjesto prethodno prijavljenih <ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Elbrecht|first2=Vasco|last3=Karnatz|first3=Svenja|last4=Ma|first4=Li|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Piggott|first6=Jeremy J.|last7=Leese|first7=Florian|date=2018|title=Multiple-stressor effects on stream macroinvertebrate communities: A mesocosm experiment manipulating salinity, fine sediment and flow velocity|journal=Science of the Total Environment|volume=610–611|pages=961–971|doi=10.1016/j.scitotenv.2017.08.084|pmid=28830056|bibcode=2018ScTEn.610..961B}}</ref> dva tipa odgovora zabilježena su kada su svi hironomidi grupirani zajedno u istoj studiji višestrukih stresora. Sličan trend otkriven je u studiji Machera i suradnika (2016.) koja je otkrila kriptičnu raznolikost unutar vrste jednodnevke ''[http://www.terrain.net.nz/friends-of-te-henui-group/invertebrates-freshwater-new-zealand/mayfly-nymph-genus-deleatidium.html Deleatidium sp]'''. Ova studija pronašla je različite obrasce odgovora 12 molekularno različitih OTU-a na stresore, što može promijeniti konsenzus da je ova jednodnevka osjetljiva na zagađenje.<ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan N.|last2=Salis|first2=Romana K.|last3=Blakemore|first3=Katie S.|last4=Tollrian|first4=Ralph|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Leese|first6=Florian|date=2016|title=Multiple-stressor effects on stream invertebrates: DNA barcoding reveals contrasting responses of cryptic mayfly species|journal=Ecological Indicators|volume=61|pages=159–169|doi=10.1016/j.ecolind.2015.08.024|bibcode=2016EcInd..61..159M }}</ref> === Nedostaci === Uprkos prednostima koje nudi DNK barkodiranje, također je sugerirano da se DNK barkodiranje najbolje koristi kao dopuna tradicionalnim morfološkim metodama.<ref name=":0"/> Ova preporuka se zasniva na višestrukim uočenim izazovima. ==== Fizički parametri ==== Nije sasvim jednostavno povezati DNK barkodove s ekološkim preferencijama dotičnog barkodiranog taksona, kao što je potrebno ako se barkodiranje koristi za biomonitoring. Naprimjer, detekcija ciljne DNK u vodenim sistemima ovisi o koncentraciji molekula DNK na lokaciji, na koju pak mogu utjecati mnogi faktori. Prisutnost molekula DNK također ovisi o disperziji na lokaciji, npr. smjeru ili jačini struja. Nije zaista poznato kako se [[DNK]] kreće u [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]], što otežava uzorkovanje. Drugi faktor može biti ponašanje ciljne vrste, npr. [[ribe]] mogu imati sezonske promjene kretanja, rakovi ili dagnje će oslobađati DNK u većim količinama samo u određenim periodima svog života (presvlačenje, mriješćenje). Za DNK u tlu, još manje se zna o distribuciji, količini ili kvaliteti. Glavno ograničenje metode barkodiranja je to što se oslanja na referentne biblioteke barkodova za taksonomsku identifikaciju sekvenci. Taksonomska identifikacija je tačna samo ako je dostupna pouzdana referenca. Međutim, većina [[baza podataka]] još uvijek je nepotpuna, posebno za manje organizme, npr. [[gljive]], [[fitoplankton]], [[nematode]] itd. Osim toga, postojeće baze podataka sadrže pogrešne identifikacije, pravopisne i druge greške. Postoje ogromni napori u kuriranju i dovršavanju baza podataka za sve potrebne organizme, uključujući velike projekte barkodiranja (na primjer, iBOL projekat za referentnu bazu podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD).<ref>{{Cite web|url=http://ibol.org/|title=The International Barcode of Life Consortium|website=International Barcode of Life|access-date=2019-03-29|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329130846/http://ibol.org/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boldsystems.org/|title=Bold Systems v4|website=www.boldsystems.org|access-date=2019-04-02}}</ref> Međutim, kompletiranje i kuriranje su teški i dugotrajni. Bez potvrđenih [[uzorak]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je sekvenca korištena kao referenca ispravna. Baze podataka DNK sekvenci poput [[GenBank]]-a sadrže mnoge sekvence koje nisu povezane sa [[Zoološki uzorak|potvrdenim uzorcima]] (naprimjer, [[herbarij]]ski uzorci, kultivirane ćelijske linije ili ponekad slike). Ovo je problematično s obzirom na taksonomska pitanja kao što je da li nekoliko vrsta treba podijeliti ili kombinovati ili da li su prethodne identifikacije bile ispravne. Ponovna upotreba sekvenci, koje nisu povezane sa potvrđenim uzorcima, prvobitno pogrešno identifikovanog organizma može podržati netačne zaključke i mora se izbjegavati.<ref name=Ogwang2020>{{cite journal|last1=Ogwang |first1=Joel|last2=Bariche|first2=Michel |last3=Bos|first3=Arthur R.|date=2020|title= Genetic Diversity and Phylogenetic Relationships of Threadfin Breams (''Nemipterus'' spp.) from the Red Sea and eastern Mediterranean Sea|journal=Genome|volume=63|issue=3|pages=207–216|doi= 10.1139/gen-2019-0163|pmid=32678985|doi-access=free}}</ref> Stoga je najbolja praksa za DNK barkodiranje sekvenciranje vaučeriranih uzoraka.<ref>{{Cite journal|last1=Schander|first1=Christoffer|last2=Willassen|first2=Endre|date=2005|title=What can biological barcoding do for marine biology?|journal=Marine Biology Research|volume=1|issue=1|pages=79–83|doi=10.1080/17451000510018962|s2cid=84070971|issn=1745-1000|doi-access=free|bibcode=2005MBioR...1...79S }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miller|first=S. E.|date=2007-03-20|title=DNA barcoding and the renaissance of taxonomy|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=12|pages=4775–4776|doi=10.1073/pnas.0700466104|issn=0027-8424|pmc=1829212|pmid=17363473|bibcode=2007PNAS..104.4775M|doi-access=free}}</ref> Za mnoge taksone, međutim, može biti teško dobiti referentne uzorke, naprimjer kod uzoraka koje je teško uhvatiti, dostupnih uzoraka koji su loše očuvani ili nedostaje odgovarajuća taksonomska ekspertiza.<ref name="Ogwang2020"/> Važno je napomenuti da se DNK barkodovi mogu koristiti i za kreiranje privremene taksonomije, u kom slučaju se OTU-ovi mogu koristiti kao zamjena za tradicionalne latinske binome – čime se značajno smanjuje ovisnost o potpuno popunjenim referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last=Ratnasingham|first=S.|date=2013|title=A DNA-based registry for all animal species: the Barcode Index Number (BIN) system|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0066213|pmid=23861743|pmc=3704603|bibcode=2013PLoSO...866213R|doi-access=free}}</ref> ==== Tehnološka pristrasnost ==== DNK barkodiranje također nosi metodološku pristrasnost, od uzorkovanja do [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize podataka. Uzorak DNK može biti kontaminiran [[PCR]]-inhibitorima, što uzrokuje da neki uzorci pokažu lažno pozitivne rezultate. Replikacija PCR-a je često potrebna za dobar kvalitet sekvence i osjetljivost, ali dovodi do eksponencijalnog povećanja rizika od kontaminacije. Pored rizika od kontaminacije uzorka DNK inhibitorima PCR, pristrasnost [[prajmer]]a jedan je od glavnih izvora grešaka u DNK barkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Leese|first1=Florian|last2=Elbrecht|first2=Vasco|date=2015-07-08|title=Can DNA-Based Ecosystem Assessments Quantify Species Abundance? Testing Primer Bias and Biomass—Sequence Relationships with an Innovative Metabarcoding Protocol|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0130324|issn=1932-6203|pmc=4496048|pmid=26154168|bibcode=2015PLoSO..1030324E|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Elbrecht|first1=Vasco|last2=Vamos|first2=Ecaterina Edith|last3=Meissner|first3=Kristian|last4=Aroviita|first4=Jukka|last5=Leese|first5=Florian|date=2017|title=Assessing strengths and weaknesses of DNA metabarcoding-based macroinvertebrate identification for routine stream monitoring|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=8|issue=10|pages=1265–1275|doi=10.1111/2041-210X.12789|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2017MEcEv...8.1265E }}</ref> Izolacija efikasnog DNK markera i dizajn prajmera je složen proces i uloženi su značajni napori u razvoj prajmera za DNK barkodiranje u različitim taksonomskim grupama. Uprkos ovom trudu, i dalje postoji mogućnost da prajmeri ne uspiju amplificirati neočekivano divergentnu sekvencu.<ref name="Pawlowski18">{{Cite journal|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (E)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|pages=1295–1310|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|date=October 2018|last1=Pawlowski|first1=J.|last2=Kelly-Quinn|first2=M.|last3=Altermatt|first3=F.|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=L.|last5=Beja|first5=P.|last6=Boggero|first6=A.|last7=Borja|first7=A.|last8=Bouchez|first8=A.|last9=Cordier|first9=T.|last10=Domaizon|first10=I.|last11=Feio|first11=M. J.|last12=Filipe|first12=A. F.|last13=Fornaroli|first13=R.|last14=Graf|first14=W.|last15=Herder|first15=J.|last16=Van Der Hoorn|first16=B.|last17=Iwan Jones|first17=J.|last18=Sagova-Mareckova|first18=M.|last19=Moritz|first19=C.|last20=Barquín|first20=J.|last21=Piggott|first21=J. J.|last22=Pinna|first22=M.|last23=Rimet|first23=F.|last24=Rinkevich|first24=B.|last25=Sousa-Santos|first25=C.|last26=Specchia|first26=V.|last27=Trobajo|first27=R.|last28=Vasselon|first28=V.|last29=Vitecek|first29=S.|last30=Zimmerman|first30=J.|display-authors=29|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> Osim toga, [[prajmer]]i će se često preferencijalno vezati za neke sekvence, što dovodi do različite efikasnosti i specifičnosti prajmera i nereprezentativne procjene zajednica i inflacije bogatstva.<ref>{{Cite journal|last1=Quince|first1=Christopher|last2=Sloan|first2=William T.|last3=Hall|first3=Neil|last4=D'Amore|first4=Rosalinda|last5=Ijaz|first5=Umer Z.|last6=Schirmer|first6=Melanie|date=2015-03-31|title=Insight into biases and sequencing errors for amplicon sequencing with the Illumina MiSeq platform|journal=Nucleic Acids Research|volume=43|issue=6|pages=e37|doi=10.1093/nar/gku1341|issn=0305-1048|pmc=4381044|pmid=25586220}}</ref> Dakle, sastav sekvenci zajednica uzorka se uglavnom mijenja u PCR koraku. Nekoliko studija je eksperimentisalo sa "PCR-free" pristupima kako bi se izbjegle ove pristranosti. Jedan od glavnih pristupa je korištenje uzoraka obogaćenih mitohondrijama, tako da visoka koncentracija ciljne DNK čini amplifikaciju nepotrebnom. (Dobijene duže sekvence također pomažu u taksonomskoj rezoluciji.)<ref>{{Cite journal|last1=Huang|first1=Quanfei|last2=Li|first2=Jiguang|last3=Fu|first3=Ribei|last4=Tang|first4=Min|last5=Zhou|first5=Lili|last6=Su|first6=Xu|last7=Yang|first7=Qing|last8=Liu|first8=Shanlin|last9=Li|first9=Yiyuan|date=2013-12-01|title=Ultra-deep sequencing enables high-fidelity recovery of biodiversity for bulk arthropod samples without PCR amplification|journal=GigaScience|volume=2|issue=1|page=4|doi=10.1186/2047-217X-2-4|pmc=3637469|pmid=23587339 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan-Niklas|last2=Zizka|first2=Vera Marie Alida|last3=Weigand|first3=Alexander Martin|last4=Leese|first4=Florian|date=2018|title=A simple centrifugation protocol for metagenomic studies increases mitochondrial DNA yield by two orders of magnitude|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=1070–1074|doi=10.1111/2041-210X.12937|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2018MEcEv...9.1070M }}</ref> Ali od 2018., glavna tehnika metabarkodiranja DNK i dalje se zasniva na sekvenciranju [[amplikon]]a.<ref name="Pawlowski18"/> Ostale pristranosti se pojavljuju tokom sekvenciranja i tokom bioinformatičke obrade sekvenci, poput stvaranja himera. ==== Nedostatak standardizacije ==== Čak i kada se DNK barkodiranje sve šire koristi i primjenjuje, ne postoji slaganje o metodama za očuvanje ili ekstrakciju DNK, izboru DNK markera i seta prajmera ili PCR protokola. Parametri bioinformatike [[Sistem upravljanja tokom rada u bioinformatici|cjevovodi]] (naprimjer, OTU klasteriranje, algoritmi taksonomskog dodjeljivanja ili pragovi itd.) su izvor mnogih debata među korisnicima DNK barkodiranja.<ref name="Pawlowski18"/> Tehnologije sekvenciranja se također brzo razvijaju, zajedno s alatima za analizu ogromnih količina generiranih DNK podataka, a standardizacija metoda je hitno potrebna kako bi se omogućila saradnja i dijeljenje podataka na većoj prostornoj i vremenskoj skali. Ova standardizacija metoda barkodiranja na evropskom nivou dio je ciljeva evropske COST akcije DNAqua-net. <ref>{{Cite web|url=https://dnaqua.net/|title=DNAquaNet|access-date=2019-03-29}}</ref> and is also addressed by CEN (the European Committee for Standardization).<ref>CEN (2018) CEN/TC 230/WORKING GROUP 2 – Proposal for a new Working Group WG28 ''"DNA and eDNA methods" A plan to fulfil the DNA and eDNA standardization needs of EU legislation in Water Policy'' (Proposal following decisions of the 2017 Berlin Meeting of CEN/TC 230, its Working Groups and eDNA COST representatives)</ref> ==== Nepodudaranja između konvencionalne i barkodne identifikacije ==== Važno je znati da liste taksona dobijene konvencionalnom (morfološkom) identifikacijom nisu, i možda nikada neće biti, direktno uporedive sa listama taksona dobijenim identifikacijom zasnovanom na barkodu iz nekoliko razloga. Najvažniji uzrok je vjerovatno nepotpunost i nedostatak tačnosti molekularnih referentnih baza podataka, što sprečava ispravno taksonomsko dodeljivanje eDNK sekvenci. Taksoni koji nisu prisutni u referentnim bazama podataka neće biti pronađeni pomoću eDNK, a sekvence povezane s pogrešnim imenom dovest će do netačne identifikacije.<ref name=":0" /> Ostali poznati uzroci su različita skala i veličina uzorka između tradicionalnog i molekularnog uzorka, moguća analiza mrtvih organizama, što se može dogoditi na različite načine za obje metode ovisno o grupi organizama, i specifičan odabir identifikacije u bilo kojoj metodi, tj. različita taksonomska stručnost ili mogućnost identifikacije određenih grupa organizama, odnosno pristranost primera što također dovodi do potencijalno pristrasne analize taksona.<ref name=":0"/> ==== Rezolucija haplogrupa ==== Barkodovi se biraju tako da ''općenito'' imaju odgovarajuću stopu [[mutacije]], kako bi se razgraničile vrste, ali to ne znači da će lokusi barkoda uvijek odgovarati historiji populacija koje postaju odvojene vrste. U nekim slučajevima, uzorci s identičnim (COI) DNK barkodovima jasno pripadaju različitim vrstama, npr. vrstama ribljeg roda ''[[Chromis]]''. Drugim riječima, ove vrste dijele isti [[haplotip]] za lokus barkoda i još se nisu razdvojile.<ref>{{Cite journal |last1=Pyle |first1=Richard L. |last2=Earle |first2=John L. |last3=Greene |first3=Brian D. |date=2008-01-01 |title=Five new species of the damselfish genus Chromis (Perciformes: Labroidei: Pomacentridae) from deep coral reefs in the tropical western Pacific |url=https://mapress.com/zt/article/view/zootaxa.1671.1.2 |journal=Zootaxa |volume=1671 |issue=1 |doi=10.11646/zootaxa.1671.1.2 |bibcode=2008Zoot.16711.1.2P |issn=1175-5334}}</ref> Također je moguće da lokus pokazuje [[nepotpuno sortiranje loze]] s nekim događajima [[specijacija|specijacije]], što dovodi do teško interpretiranog grupiranja.<ref>{{cite journal |last1=Hubert |first1=Nicolas |last2=Hanner |first2=Robert |title=DNA Barcoding, species delineation and taxonomy: a historical perspective |journal=DNA Barcodes |date=1 January 2015 |volume=3 |issue=1 |doi=10.1515/dna-2015-0006}}</ref> Primjer ILS-a u COI pronađen je u multilokusnoj studiji ''Mechanitisa'', gdje upotreba više [[genski lokus|lokusa]] pomaže u prevazilaženju problema.<ref>{{cite journal |last1=Dasmahapatra |first1=Kanchon K. |last2=Elias |first2=Marianne |last3=Hill |first3=Ryan I. |last4=Hoffman |first4=Joseph I. |last5=Mallet |first5=James |title=Mitochondrial DNA barcoding detects some species that are real, and some that are not |journal=Molecular Ecology Resources |date=March 2010 |volume=10 |issue=2 |pages=264–273 |doi=10.1111/j.1755-0998.2009.02763.x |pmid=21565021 |bibcode=2010MolER..10..264D }}</ref> Korištenje više lokusa ili dužih sekvenci uglavnom poboljšava rezoluciju, iako to obično dolazi po cijenu manjeg pokrivanja baze podataka. [[Snimanje genoma]], koji ne zahtijeva posebno dizajnirane [[prajmer]]e, može se koristiti za proizvodnju dugih sekvenci za DNK s velikim brojem kopija, kao što su [[ribosom]]ska i organelna DNK.<ref name=Porter18/> ==== Procjene bogatstva/raznolikosti ==== DNK barkodiranje može rezultirati precjenjivanjem ili podcjenjivanjem bogatstva i raznolikosti vrsta. Neke studije sugeriraju da su artefakti (identifikacija vrsta koje nisu prisutne u zajednici) glavni uzrok povećane [[bioraznolikost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Sloan|first1=William T.|last2=Read|first2=L. Fiona|last3=Head|first3=Ian M.|last4=Neil Hall|last5=Davenport|first5=Russell J.|last6=Curtis|first6=Thomas P.|last7=Lanzén|first7=Anders|last8=Quince|first8=Christopher|date=2009|title=Accurate determination of microbial diversity from 454 pyrosequencing data|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=639–641|doi=10.1038/nmeth.1361|pmid=19668203|hdl=1956/6529|s2cid=1975660|issn=1548-7105|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Kunin|first1=Victor|last2=Engelbrektson|first2=Anna|last3=Ochman|first3=Howard|last4=Hugenholtz|first4=Philip|date=2010|title=Wrinkles in the rare biosphere: pyrosequencing errors can lead to artificial inflation of diversity estimates|journal=Environmental Microbiology|volume=12|issue=1|pages=118–123|doi=10.1111/j.1462-2920.2009.02051.x|pmid=19725865|bibcode=2010EnvMi..12..118K|s2cid=19870165|issn=1462-2920|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|archive-date=2022-05-18|access-date=2019-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518172123/https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|url-status=live}}</ref> Najproblematičniji nedostatak su taksoni predstavljeni malim brojem sekvenciranih očitavanja. Ova očitavanja se obično uklanjaju tokom procesa filtriranja podataka, budući da različite studije sugeriraju da većina ovih niskofrekventnih očitavanja mogu biti artefakti.<ref>{{Cite journal|last1=Rob Knight|last2=Reeder|first2=Jens|date=2009|title=The 'rare biosphere': a reality check|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=636–637|doi=10.1038/nmeth0909-636|pmid=19718016|s2cid=5278501|issn=1548-7105}}</ref> However, real rare taxa may exist among these low-abundance reads.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=Hulák|first2=Martin|last3=Sylvester|first3=Francisco|last4=Huang|first4=Xiaoting|last5=Adebayo|first5=Abisola A.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Adamowicz|first7=Sarah J.|last8=Heath|first8=Daniel D.|last9=Cristescu|first9=Melania E.|date=2013|title=High sensitivity of 454 pyrosequencing for detection of rare species in aquatic communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=4|issue=6|pages=558–565|doi=10.1111/2041-210X.12037|hdl=11336/2674 |s2cid=53576369 |issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2013MEcEv...4..558Z |hdl-access=free}}</ref> Rijetke sekvence mogu odražavati jedinstvene loze u zajednicama, što ih čini informativnim i vrijednim sekvencama. Stoga postoji snažna potreba za robusnijim [[bioinformatika|bioinformatičkim]] algoritmima, koji omogućavaju razlikovanje između informativnih očitanja i artefakata. Potpune referentne biblioteke bi također omogućile bolje testiranje bioinformatičkih algoritama, omogućavajući bolje filtriranje artefakata (tj. uklanjanje sekvenci kojima nedostaje pandan među postojećim vrstama) i stoga bi bilo moguće dobiti preciznije dodjeljivanje vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=He|first2=Song|last3=Brown|first3=Emily A.|last4=Chain|first4=Frédéric J. J.|last5=Therriault|first5=Thomas W.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Heath|first7=Daniel D.|last8=Cristescu|first8=Melania E.|last9=MacIsaac|first9=Hugh J.|date=2014|title=Reproducibility of pyrosequencing data for biodiversity assessment in complex communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=5|issue=9|pages=881–890|doi=10.1111/2041-210X.12230|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2014MEcEv...5..881Z }}</ref> Kriptična [[bioraznolikost|raznolikost]] također može rezultirati povećanom [[bioraznolikost]]i jer se jedna morfološka vrsta zapravo može podijeliti na mnogo različitih molekularnih sekvenci.<ref name=":0"/> Ovo će uveliko doprinijeti generiranju referentnih podataka o DNK, što je ključno za praćenje biološke raznolikosti zasnovano na [[ekološkoj DNK]]. == Megabarkodiranje == '''Megabarkodiranje''' je termin koji se koristi za opisivanje visokopropusnog barkodiranja DNK na osnovu uzoraka, gdje se hiljade uzoraka mogu istovremeno barkodirati za identifikaciju i otkrivanje vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Chua |first1=Physilia Y. S. |last2=Bourlat |first2=Sarah J. |last3=Ferguson |first3=Cameron |last4=Korlevic |first4=Petra |last5=Zhao |first5=Leia |last6=Ekrem |first6=Torbjørn |last7=Meier |first7=Rudolf |last8=Lawniczak |first8=Mara K. N. |title=Future of DNA-based insect monitoring |journal=Trends in Genetics |date=10 March 2023 |volume=39 |issue=7 |pages=531–544 |doi=10.1016/j.tig.2023.02.012 |pmid=36907721 |hdl=11250/3156249 |s2cid=257470926 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952523000380|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Hartop |first2=Emily |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Lee |first4=Wan Ting |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Kurina |first6=Olavi |last7=Meier |first7=Rudolf |title=Rapid, large-scale species discovery in hyperdiverse taxa using 1D MinION sequencing |journal=BMC Biology |date=December 2019 |volume=17 |issue=1 |page=96 |doi=10.1186/s12915-019-0706-9|pmid=31783752 |pmc=6884855 |doi-access=free |bibcode=2019BMCB...17...96S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Lee |first2=Leshon |last3=Katoh |first3=Kazutaka |last4=Hartop |first4=Emily |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Wong |first6=Johnathan |last7=Yeo |first7=Darren |last8=Meier |first8=Rudolf |title=ONTbarcoder and MinION barcodes aid biodiversity discovery and identification by everyone, for everyone |journal=BMC Biology |date=December 2021 |volume=19 |issue=1 |page=217 |doi=10.1186/s12915-021-01141-x|pmid=34587965 |pmc=8479912 |doi-access=free |bibcode=2021BMCB...19..217S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Baloğlu |first2=Bilgenur |last3=Wang |first3=Wendy |last4=Tan |first4=Wei X. |last5=Bertrand |first5=Denis |last6=Ng |first6=Amanda H. Q. |last7=Boey |first7=Esther J. H. |last8=Koh |first8=Jayce J. Y. |last9=Nagarajan |first9=Niranjan |last10=Meier |first10=Rudolf |title=A MinION™-based pipeline for fast and cost-effective DNA barcoding |journal=Molecular Ecology Resources |date=September 2018 |volume=18 |issue=5 |pages=1035–1049 |doi=10.1111/1755-0998.12890|pmid=29673082 |bibcode=2018MolER..18.1035S |s2cid=4982474 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meier |first1=Rudolf |last2=Wong |first2=Winghing |last3=Srivathsan |first3=Amrita |last4=Foo |first4=Maosheng |title=$1 DNA barcodes for reconstructing complex phenomes and finding rare species in specimen-rich samples |journal=Cladistics |date=February 2016 |volume=32 |issue=1 |pages=100–110 |doi=10.1111/cla.12115|pmid=34732017 |s2cid=83862072 |doi-access=free |bibcode=2016Cladi..32..100M }}</ref> [[Slika:Megabarcoding.png|thumb|280px|Tok rada megabarkodiranja]]Ovo je omogućeno korištenjem platformi za sekvenciranje treće generacije, uključujući PacBio (Sequel I/II) kompanije [[Pacific Biosciences]] i MinION, PromethION kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore Technology]]. U poređenju sa [[Sanger sekvenciranjem]], megabarkodiranje je brže i jeftinije, što omogućava generiranje DNK barkodova velikih razmjera za hiljade vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Braukmann |first2=Thomas W. A. |last3=Prosser |first3=Sean W. J. |last4=Ratnasingham |first4=Sujeevan |last5=deWaard |first5=Jeremy R. |last6=Ivanova |first6=Natalia V. |last7=Janzen |first7=Daniel H. |last8=Hallwachs |first8=Winnie |last9=Naik |first9=Suresh |last10=Sones |first10=Jayme E. |last11=Zakharov |first11=Evgeny V. |title=A Sequel to Sanger: amplicon sequencing that scales |journal=BMC Genomics |date=27 March 2018 |volume=19 |issue=1 |page=219 |doi=10.1186/s12864-018-4611-3|pmid=29580219 |pmc=5870082 |doi-access=free |bibcode=2018BMCG...19..219H }}</ref> === Aplikacije === Megabarkodiranje može pomoći u popunjavanju praznine u referentnim podacima o DNK barkodovima za insekte i ubrzati otkrivanje vrsta,<ref>{{cite bioRxiv |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Ang |first2=Yuchen |last3=Heraty |first3=John M. |last4=Hwang |first4=Wei Song |last5=Jusoh |first5=Wan F.A. |last6=Kutty |first6=Sujatha Narayanan |last7=Puniamoorthy |first7=Jayanthi |last8=Yeo |first8=Darren |last9=Roslin |first9=Tomas |last10=Meier |first10=Rudolf |title=Global convergence of dominance and neglect in flying insect diversity |date=4 August 2022 |biorxiv=10.1101/2022.08.02.502512}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Fernandez-Triana |first1=Jose L. |title=Turbo taxonomy approaches: lessons from the past and recommendations for the future based on the experience with Braconidae (Hymenoptera) parasitoid wasps |journal=ZooKeys |date=25 February 2022 |issue=1087 |pages=199–220 |doi=10.3897/zookeys.1087.76720|pmid=35585942 |pmc=8897373 |doi-access=free |bibcode=2022ZooK.1087..199F }}</ref> razumjevanje obrazaca raznolikosti vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Baloğlu |first1=Bilgenur |last2=Clews |first2=Esther |last3=Meier |first3=Rudolf |title=NGS barcoding reveals high resistance of a hyperdiverse chironomid (Diptera) swamp fauna against invasion from adjacent freshwater reservoirs |journal=Frontiers in Zoology |date=December 2018 |volume=15 |issue=1 |page=31 |doi=10.1186/s12983-018-0276-7|pmid=30127839 |pmc=6092845 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Srivathsan |first2=Amrita |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Maosheng |first4=Foo |last5=Grootaert |first5=Patrick |last6=Chan |first6=Lena |last7=Guénard |first7=Benoit |last8=Damken |first8=Claas |last9=Wahab |first9=Rodzay A. |last10=Yuchen |first10=Ang |last11=Meier |first11=Rudolf |title=Mangroves are an overlooked hotspot of insect diversity despite low plant diversity |journal=BMC Biology |date=14 September 2021 |volume=19 |issue=1 |page=202 |doi=10.1186/s12915-021-01088-z|pmid=34521395 |pmc=8442405 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geiger |first1=Matthias |last2=Moriniere |first2=Jerome |last3=Hausmann |first3=Axel |last4=Haszprunar |first4=Gerhard |last5=Wägele |first5=Wolfgang |last6=Hebert |first6=Paul |last7=Rulik |first7=Björn |title=Testing the Global Malaise Trap Program – How well does the current barcode reference library identify flying insects in Germany? |journal=Biodiversity Data Journal |date=1 December 2016 |volume=4 |issue=4|doi=10.3897/BDJ.4.e10671|pmid=27932930 |pmc=5136679 |doi-access=free |bibcode=2016BioDJ...410671G }}</ref> procijeni bogatstva vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Ratnasingham |first2=Sujeevan |last3=Zakharov |first3=Evgeny V. |last4=Telfer |first4=Angela C. |last5=Levesque-Beaudin |first5=Valerie |last6=Milton |first6=Megan A. |last7=Pedersen |first7=Stephanie |last8=Jannetta |first8=Paul |last9=deWaard |first9=Jeremy R. |title=Counting animal species with DNA barcodes: Canadian insects |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=5 September 2016 |volume=371 |issue=1702 |doi=10.1098/rstb.2015.0333|pmid=27481785 |pmc=4971185 }}</ref> generiranju brze inventure vrsta [[bioraznolikost]]i,<ref>{{cite journal |last1=Telfer |first1=Angela |last2=Young |first2=Monica |last3=Quinn |first3=Jenna |last4=Perez |first4=Kate |last5=Sobel |first5=Crystal |last6=Sones |first6=Jayme |last7=Levesque-Beaudin |first7=Valerie |last8=Derbyshire |first8=Rachael |last9=Fernandez-Triana |first9=Jose |last10=Rougerie |first10=Rodolphe |last11=Thevanayagam |first11=Abinah |last12=Boskovic |first12=Adrian |last13=Borisenko |first13=Alex |last14=Cadel |first14=Alex |last15=Brown |first15=Allison |last16=Pages |first16=Anais |last17=Castillo |first17=Anibal |last18=Nicolai |first18=Annegret |last19=Glenn Mockford |first19=Barb Mockford |last20=Bukowski |first20=Belén |last21=Wilson |first21=Bill |last22=Trojahn |first22=Brock |last23=Lacroix |first23=Carole Ann |last24=Brimblecombe |first24=Chris |last25=Hay |first25=Christoper |last26=Ho |first26=Christmas |last27=Steinke |first27=Claudia |last28=Warne |first28=Connor |last29=Garrido Cortes |first29=Cristina |last30=Engelking |first30=Daniel |last31=Wright |first31=Danielle |last32=Lijtmaer |first32=Dario |last33=Gascoigne |first33=David |last34=Hernandez Martich |first34=David |last35=Morningstar |first35=Derek |last36=Neumann |first36=Dirk |last37=Steinke |first37=Dirk |last38=Marco DeBruin |first38=Donna DeBruin |last39=Dobias |first39=Dylan |last40=Sears |first40=Elizabeth |last41=Richard |first41=Ellen |last42=Damstra |first42=Emily |last43=Zakharov |first43=Evgeny |last44=Laberge |first44=Frederic |last45=Collins |first45=Gemma |last46=Blagoev |first46=Gergin |last47=Grainge |first47=Gerrie |last48=Ansell |first48=Graham |last49=Meredith |first49=Greg |last50=Hogg |first50=Ian |last51=McKeown |first51=Jaclyn |last52=Topan |first52=Janet |last53=Bracey |first53=Jason |last54=Guenther |first54=Jerry |last55=Sills-Gilligan |first55=Jesse |last56=Addesi |first56=Joseph |last57=Persi |first57=Joshua |last58=Layton |first58=Kara |last59=D'Souza |first59=Kareina |last60=Dorji |first60=Kencho |last61=Grundy |first61=Kevin |last62=Nghidinwa |first62=Kirsti |last63=Ronnenberg |first63=Kylee |last64=Lee |first64=Kyung Min |last65=Xie |first65=Linxi |last66=Lu |first66=Liuqiong |last67=Penev |first67=Lyubomir |last68=Gonzalez |first68=Mailyn |last69=Rosati |first69=Margaret |last70=Kekkonen |first70=Mari |last71=Kuzmina |first71=Maria |last72=Iskandar |first72=Marianne |last73=Mutanen |first73=Marko |last74=Fatahi |first74=Maryam |last75=Pentinsaari |first75=Mikko |last76=Bauman |first76=Miriam |last77=Nikolova |first77=Nadya |last78=Ivanova |first78=Natalia |last79=Jones |first79=Nathaniel |last80=Weerasuriya |first80=Nimalka |last81=Monkhouse |first81=Norman |last82=Lavinia |first82=Pablo |last83=Jannetta |first83=Paul |last84=Hanisch |first84=Priscila |last85=McMullin |first85=R. Troy |last86=Ojeda Flores |first86=Rafael |last87=Mouttet |first87=Raphaëlle |last88=Vender |first88=Reid |last89=Labbee |first89=Renee |last90=Forsyth |first90=Robert |last91=Lauder |first91=Rob |last92=Dickson |first92=Ross |last93=Kroft |first93=Ruth |last94=Miller |first94=Scott |last95=MacDonald |first95=Shannon |last96=Panthi |first96=Sishir |last97=Pedersen |first97=Stephanie |last98=Sobek-Swant |first98=Stephanie |last99=Naik |first99=Suresh |display-authors=1 |last100=Lipinskaya |first100=Tatsiana |last101=Eagalle |first101=Thanushi |last102=Decaëns |first102=Thibaud |last103=Kosuth |first103=Thibault |last104=Braukmann |first104=Thomas |last105=Woodcock |first105=Tom |last106=Roslin |first106=Tomas |last107=Zammit |first107=Tony |last108=Campbell |first108=Victoria |last109=Dinca |first109=Vlad |last110=Peneva |first110=Vlada |last111=Hebert |first111=Paul |last112=deWaard |first112=Jeremy |title=Biodiversity inventories in high gear: DNA barcoding facilitates a rapid biotic survey of a temperate nature reserve |journal=Biodiversity Data Journal |date=30 August 2015 |volume=3 |issue=3 | |doi=10.3897/BDJ.3.e6313|pmid=26379469 |pmc=4568406 |doi-access=free |bibcode=2015BioDJ...3.6313T }}</ref> praćenju promjena osnovnih podataka,<ref>{{cite journal |last1=D'Souza |first1=Michelle L. |last2=van der Bank |first2=Michelle |last3=Shongwe |first3=Zandisile |last4=Rattray |first4=Ryan D. |last5=Stewart |first5=Ross |last6=van Rooyen |first6=Johandré |last7=Govender |first7=Danny |last8=Hebert |first8=Paul D.N. |title=Biodiversity baselines: Tracking insects in Kruger National Park with DNA barcodes |journal=Biological Conservation |date=April 2021 |volume=256 |doi=10.1016/j.biocon.2021.109034|s2cid=233489409 |doi-access=free |bibcode=2021BCons.25609034D |hdl=2263/81603 |hdl-access=free }}</ref> i odgovarajućih faza [[životni ciklus|životnog ciklusa]].<ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Puniamoorthy |first2=Jayanthi |last3=Ngiam |first3=Robin Wen Jiang |last4=Meier |first4=Rudolf |title=Towards holomorphology in entomology: rapid and cost-effective adult-larva matching using NGS barcodes: Life-history stage matching with NGS barcodes |journal=Systematic Entomology |date=October 2018 |volume=43 |issue=4 |pages=678–691 |doi=10.1111/syen.12296|s2cid=49211569 }}</ref> == Metabarlodiranje == [[Slika:DNA_(meta)barcoding_differences.pdf|alt=|thumb|upright=2.5|Razlike u standardnim metodama za DNK barkodiranje i metabarkodiranje. Dok DNK barkodiranje ukazuje na pronalaženje određene vrste, metabarkodiranje traži cijelu zajednicu.]] {{glavni|Metabarkodiranje}} Metabarkodiranje se definira kao barkodiranje [[DNK]] ili [[okolinska DNK|eDNK]] (DNK iz okoliša) koje omogućava istovremenu identifikaciju mnogih taksona unutar istog (okolišnog) uzorka, međutim često unutar iste grupe organizama. Glavna razlika između pristupa je u tome što se metabarkodiranje, za razliku od barkodiranja, ne fokusira na jedan specifičan organizam, već umjesto toga ima za cilj odrediti [[sastav vrsta]] unutar uzorka. === Metodologija === Postupak metabarkodiranja, kao i opće barkodiranje, pokriva korake [[ekstrakcija DNK]], [[PCR|PCR amplifikacije]], [[sekvenciranje| sekvenciranja]] i [[analiz podataka|analize podataka]]. Barkod se sastoji od kratke varijabilne [[gen]]ske regije (naprimjer, pogledajte [[Barkodiranje DNK algi|različiti markeri/barkodovi]]) koja je korisna za taksonomsko dodjeljivanje, okružena visoko konzerviranim genskim regijama koje se mogu koristiti za [[prajmer]]ski [[dizajn]].<ref name=":15">{{Cite book|title=Environmental DNA: for biodiversity research and monitoring|last=Pierre|first=Taberlet|others=Bonin, Aurelie, 1979-|isbn=978-0-19-107999-3|location=Oxford|oclc=1021883023|date = 2018-02-02}}</ref> > Različiti geni se koriste ovisno o tome da li je cilj barkodiranje jedne vrste ili metabarkodiranje nekoliko vrsta. U potonjem slučaju, koristi se univerzalniji gen. Metabarkodiranje ne koristi DNK/RNK jedne vrste kao početnu tačku, već DNK/RNK iz nekoliko različitih organizama izvedenih iz jednog uzorka iz okoliša ili uzorka u masi. === Primjene === Metabarkodiranje ima potencijal da dopuni mjere [[bioraznolikost]]i, pa čak i da ih zamijeni u nekim slučajevima, posebno kako tehnologija napreduje i procedure postepeno postaju jeftinije, optimizovanije i rasprostranjenije.<ref>{{Cite journal|last1=Ruppert|first1=Krista M.|last2=Kline|first2=Richard J.|last3=Rahman|first3=Md Saydur|date=January 2019|title=Past, present, and future perspectives of environmental DNA (eDNA) metabarcoding: A systematic review in methods, monitoring, and applications of global eDNA|journal=Global Ecology and Conservation|volume=17|doi=10.1016/j.gecco.2019.e00547|doi-access=free|bibcode=2019GEcoC..1700547R }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Stoeck|first1=Thorsten|last2=Frühe|first2=Larissa|last3=Forster|first3=Dominik|last4=Cordier|first4=Tristan|last5=Martins|first5=Catarina I.M.|last6=Pawlowski|first6=Jan|date=February 2018|title=Environmental DNA metabarcoding of benthic bacterial communities indicates the benthic footprint of salmon aquaculture|journal=Marine Pollution Bulletin|volume=127|pages=139–149|doi=10.1016/j.marpolbul.2017.11.065|pmid=29475645|doi-access=free|bibcode=2018MarPB.127..139S }}</ref> Primjene DNK metabarkodiranja uključuju praćenje biodiverziteta u kopnenim i vodenim okruženjima, [[paleontologija|paleontologiju]] i drevne [[ekosistem]]e, [[barkodiranje DNK polena|interakcije biljaka i oprašivača]], analizu prehrane i sigurnost hrane. === Prednosti i izazovi === Opće prednosti i nedostaci barkodiranja navedeni gore vrijede i za metabarkodiranje. Jedan poseban nedostatak studija metabarkodiranja je taj što još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom eksperimentalnom dizajnu i bioinformatičkim kriterijima koji se primjenjuju u eDNK metabarkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Evans|first1=Darren M.|last2=Kitson|first2=James J. N.|last3=Lunt|first3=David H.|last4=Straw|first4=Nigel A.|last5=Pocock|first5=Michael J. O.|date=2016|title=Merging DNA metabarcoding and ecological network analysis to understand and build resilient terrestrial ecosystems|journal=Functional Ecology|volume=30|issue=12|pages=1904–1916|doi=10.1111/1365-2435.12659|bibcode=2016FuEco..30.1904E |issn=1365-2435|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/514416/1/N514416PP.pdf}}</ref> Međutim, postoje trenutni zajednički pokušaji, poput npr. EU COST mreže [https://dnaqua.net/ DNAqua-Net], da se krene naprijed razmjenom iskustava i znanja kako bi se uspostavili standardi najbolje prakse za biomonitoring.<ref name=":0" /> ==Vještačko DNK barkodiranje== Godine 2014., istraživači sa ETH Zurich predložili su korištenje vještačkih, submikrometarskih DNK barkodova kao "nevidljive oznake ulja". Barkodovi se sastoje od sintetskih DNK sekvenci unutar magnetski obnovljivih čestica silicijevog dioksida. Mogu se dodati u prehrambeno ulje u vrlo maloj količini (do 1 ppb) kao oznaka i mogu se u bilo kojem trenutku preuzeti za test autentičnosti [[PCR]]/sekvenciranjem. Ova metoda može se koristiti za testiranje maslinovog ulja na patvorenje.<ref name=Puddu>{{cite journal |title=Magnetically Recoverable, Thermostable, Hydrophobic DNA/Silica Encapsulates and Their Application as Invisible Oil Tags|author1=Puddu, M. |author2=Paunescu, D. |author3=Stark, W.J. |author4=Grass, R.N. |year=2014|doi=10.1021/nn4063853 |pmid=24568212 |volume=8 |issue = 3|journal=ACS Nano |pages=2677–2685 |bibcode=2014ACSNa...8.2677P }}</ref> == Također pogledajte == Podteme: {{div col|content= * [[Barkodiranje DNK algi]] * [[Barkodiranje DNK mikroba]] * [[Barkodiranje DNK polena]] * [[Barkodiranje DNK vodenih makroinvertebrata]] * [[Barkodiranje DNK gljivica]] * [[Barkodiranje DNK riba]] * [[Metabarkodiranje]] * [[Barkodiranje DNK u procjeni prehrane]] }} Povezane teme: {{div col|content= *[[Profiliranje DNK]] *[[Konzorcij za barkod života]] }} Pogledajte i bočnu navigaciju na vrhu članka. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://swebol.org/ SweBOL] *[http://www.finbol.org/ FinBOL] *[http://ibol.org/ International Barcode of Life Project (iBOL)] *[http://v4.boldsystems.org/index.php/Public_BINSearch?searchtype=records BOLD] *[https://unite.ut.ee/ UNITE] *[https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database Diat.barcode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117222721/https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database |date=2019-11-17 }} {{Filogenetika}} [[Kategorija:Barkodiranje| ]] [[Kategorija:Bioinformatika ]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|DNA barcoding}} [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Biometrija]] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] lmy6g6s78t2trk7gcjenshr15ykf4ku 3894359 3894358 2026-06-05T15:41:45Z Drexbos 182211 /* Izbor lokusa */ 3894359 wikitext text/x-wiki {{DNK barkodiranje}} '''DNK-barkodiranje''' je [[Taksonomija|taksonomska]] metoda kojom se koristi kratki [[genetički marker]] u DNK organizmima da ih identificira kao pripadnike određene [[Vrsta|vrste]].<ref name="Hebert2003">{{Cite journal | journal = Proceedings of the Royal Society B | year = 2003 | volume = 270 | pages = 313–321 | title = Biological identifications through DNA barcodes | doi = 10.1098/rspb.2002.2218 | pmid = 12614582 | pmc = 1691236 | author = Paul DN Hebert| display-authors = 1 | last2 = Cywinska | first2 = Alina | last3 = Ball | first3 = Shelley L | last4 = deWaard | first4 = Jeremy R }}</ref> Razlikuje se od [[Molekularna sistematika|molekularne filogenije]] po tome što glavni cilj nije da se utvrde obrasci srodnosti, već identifikuju nepoznati uzorci u smislu već postojeće klasifikacije. Iako se bar kodovi ponekad koriste prilikom pokušaja da se identifikuju nepoznate vrste ili u procjenama da li neku određenu vrstu treba kombinovati (sa nekom drugom) ili odvojiti.<ref>{{cite journal | last1 = Koch | first1 = H. | year = 2010 | title = Combining morphology and DNA barcoding resolves the taxonomy of Western Malagasy ''Liotrigona'' Moure, 1961 | url = http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx][http://www.tb1.ethz.ch/PublicationsEO/PDFpapers/Koch_AFRICAN_INVERTEBRATES_2010_51_413-421.pdf | format = PDF | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 51 | issue = 2 | pages = 413–421 | doi = 10.5733/afin.051.0210 | date = | access-date=27. 4. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110912162337/http://www.africaninvertebrates.org.za/Koch_2010_51_2_474.aspx | archive-date=12. 9. 2011 | url-status = dead }}</ref> Primjena DNK kodiranja za ove potrebe je predmet rasprava.<ref name="seberg2009" >{{Cite journal | journal = PLoS ONE | year = 2009 | volume = 4 | issue = 2 | pages = e4598 | title = How Many Loci Does it Take to DNA Barcode a Crocus? | author = Seberg O, Petersen G. | pmid = 19240801 | pmc = 2643479 | doi = 10.1371/journal.pone.0004598 | editor1-last = Stout | editor1-first = Jane Catherine }} {{open access}}</ref> ==Pregled== Najčešće korištena barkod regija kod životinja je segment veličine oko 600 baznih parova u [[Mitohondrija|mitohondrijskom]] [[gen]]u [[citohrom c]] oksidaze ([[citohrom c oksidaza I]]: COI). Primjena ove metode uključuje, naprimjer, prepoznavanje biljnih ostataka čak i kada [[cvijet]] ili [[plod]] nisu dostupni, identifikaciju [[Larva|larvi]] insekata (koji često imaju manje poznatih dijagnostičkih karakteristika od odraslih)<ref>{{Cite journal|last=Kalamujić Stroil|first=Belma|last2=Lasić|first2=Lejla|last3=Hanjalić|first3=Jasna|last4=Mačar|first4=Sonja|last5=Vesnić|first5=Adi|date=25. 12. 2018|title=The first DNA barcode record for Rhyacophila bosnica Schmid, 1970 and pairing of adult and larval life stages|url=http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|journal=Genetics & Applications|volume=2|issue=2|pages=20|doi=10.31383/ga.vol2iss2pp20-27|issn=2566-431X|access-date=10. 4. 2019|archive-date=28. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328173649/http://www.genapp.ba/index.php/genapp/article/view/59|url-status=dead}}</ref>, identifikaciju ishrane životinja, na osnovu sadržaja stomaka ili [[izmet]]a<ref name="kress2008">{{Cite journal | author = Kress WJ, Erickson DL | year = 2008 | journal = PNAS | title = DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2761–2762 | pmc = 2268532 | doi = 10.1073/pnas.0800476105 | pmid = 18287050 }}</ref> i obezbjeđuje veliku varijaciju između vrsta, a ipak relativno mali broj varijacija u okviru datih vrsta.<ref>{{Cite journal | journal = Proc Natl Acad Sci USA | date = 26. 2. 2008 | volume = 105 | issue = 8 | pages = 2923–2928 | doi = 10.1073/pnas.0709936105 | pmc = 2268561 | title = DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots | author = Renaud Lahaye | pmid = 18258745 | display-authors = 1 | last2 = Van Der Bank | first2 = M. | last3 = Bogarin | first3 = D. | last4 = Warner | first4 = J. | last5 = Pupulin | first5 = F. | last6 = Gigot | first6 = G. | last7 = Maurin | first7 = O. | last8 = Duthoit | first8 = S. | last9 = Barraclough | first9 = T. G. }}</ref> Primjenjuje se i u identifikaciji komercijalnih proizvoda kao naprimjer, biljni dodaci, drvo ili koža i drugi dijelovi [[životinja]]. == Izbor lokusa == Poželjno mjesto za DNK barkodiranje treba biti standardizirano (tako da se mogu razviti velike baze podataka za date lokuse), prisutno u većini [[takson]]a od interesa i moguće za sekvenciranje bez specifičnih [[PCR]] [[prajmer]]a, a dovoljno kratko da se lahko sekvencira sa sadašnjom tehnologijom.<ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref> Iako je predloženo nekoliko lokusa, zajednički skup standardiziranih regija su odabrali nadležni odbori: * Za [[životinje]] i mnoge druge [[Eukarioti|eukariote]] – mitohondrijski COI gen; * Za biljke, spajanje na [[RuBisCO velika podjedinica]] i [[maturaza K]] (matK) [[hloroplast]]nog [[gen]]a.<ref name="janzen2009">{{Cite journal | title = A DNA barcode for land plants | author = CBOL Plant Working Group | journal = PNAS | date = 4. 8. 2009 | volume = 106 | issue = 31 | doi = 10.1073/pnas.0905845106 | pmc = 2722355 | pages = 12794–12797 | pmid = 19666622 }}</ref> Ove omogućavaju slabu rezoluciju kod kopnenih biljaka,<ref name=Dong>{{citation |author=Dong, W.; Xu, C.; Li, C.; Sun, J.; Zuo, Y.; Shi, S.; Cheng, T.; Guo, J.; Zhou, S. |year=2015 |title=ycf1, the most promising plastid DNA barcode of land plants |journal=Scientific Reports |volume=5 |pages=8348 |url=http://dx.doi.org/10.1038/srep08348 |doi=10.1038/srep08348}}</ref><ref name=ChinaBOL/> i upućuju na regije koje bi mogle biti zamjena za ''rbcL'' i ''matK''.<ref name=ChinaBOL>{{citation |author=China Plant, B.O.L.G.; Li, D.-Z.; Gao, L.-M.; Li, H.-T.; Wang, H.; Ge, X.-J.; Liu, J.-Q.; Chen, Z.-D.; Zhou, S.-L.; Chen, S.-L.; Yang, J.-B.; Fu, C.-X.; Zeng, C.-X.; Yan, H.-F.; Zhu, Y.-J.; Sun, Y.-S.; Chen, S.-Y.; Zhao, L.; Wang, K.; Yang, T.; Duan, G.-W. |year=2011 |title=Comparative analysis of a large dataset indicates that internal transcribed spacer (ITS) should be incorporated into the core barcode for seed plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=49 |pages=19641–19646 |url=http://www.jstor.org/stable/23059547 |doi=10.1073/pnas.1104551108}}</ref> * Za [[gljive]] – regija [[unutrašnji transkribirani spejser]] (ITS).<ref name="schoch20012">{{Cite journal | title = Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi | author = Fungal Barcoding Consortium | journal = PNAS | date = 24. 2. 2012 | volume = 109 | issue = 16 | doi = 10.1073/pnas.1117018109| pmc = 3341068 | pages = 6241–6246 | pmid = 22454494 }}</ref> [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] DNK-barkodiranje jeste metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odnosu na vrstu, baš kao što skener supermarketa koristi poznate crne pruge [[Univerzalni kod proizvoda|UPC barkoda]] za identifikaciju artikla na svom skladištu u odnosu na svoju referentnu [[baza podataka|bazu podataka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |title=What is DNA Barcoding? |publisher=iBOL |access-date=2019-03-26 |archive-date=2019-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307131134/http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |url-status=live }}</ref> Ovi "barkodovi" koriste se ponekad u nastojanju da se identifikuju nepoznate vrste ili dijelovi organizma, jednostavno da se katalogizira što više [[takson]]a ili da se uporedi s tradicionalnom taksonomijom u nastojanju da se odrede granice [[vrsta]].<ref>{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-1-61779-591-6 |title=DNA Barcodes: Methods and Protocols |date=2012 |publisher=Humana Press |isbn=978-1-61779-590-9 |editor-last=Kress |editor-first=W. John |series=Methods in Molecular Biology |volume=858 |location=Totowa, NJ |language=en |doi=10.1007/978-1-61779-591-6 |s2cid=3668979 |editor-last2=Erickson |editor-first2=David L. }}</ref> Različite genske regije se koriste za identifikaciju različitih organizamskih grupa, korištenjem barkodiranja. Najčešće korištena barkodna regija za životinje i neke [[protist]]e je dio gena [[Citohrom c|citohrom ''c'' oksidaza I]] (COI, CO1 ili [[Citohrom c oksidaza podjedinica I|COX1]]), koji se nalazi u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Drugi geni pogodni za DNK barkodiranje su [[interni transkribovani razmaknik]] (ITS) [[Ribosomska RNK|rRNL]], koji se često koristi za [[gljive]] i [[RuBisCO]] koji se koristi za [[biljke]].<ref>{{cite journal |last1=Irinyi |first1=L. |last2=Lackner |first2=M. |last3=de Hoog |first3=G. S. |last4=Meyer |first4=W. |date=2015 |title=DNA barcoding of fungi causing infections in humans and animals |journal=Fungal Biology |volume=120 |issue=2 |pages=125–136 | pmid=26781368 | doi=10.1016/j.funbio.2015.04.007}}</ref><ref name=Schoch-eal-2012>{{cite journal|last1=Schoch|first1=Conrad L.|last2=Seifert|first2=Keith A.|last3=Huhndorf|first3=Sabine|last4=Robert|first4=Vincent|last5=Spouge|first5=John L.|last6=Levesque|first6=C. André|last7=Chen|first7=Wen|author8=Fungal Barcoding Consortium|date=2012|title=Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=16|pages=6241–6246|doi=10.1073/pnas.1117018109|issn=0027-8424|pmc=3341068|pmid=22454494|url=https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|doi-access=free|archive-date=2020-07-07|access-date=2020-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200707050303/https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=CBOL Plant Working Group|last2=Hollingsworth|first2=P. M. |last3=Forrest|first3=L. L. |last4=Spouge|first4=J. L. |last5=Hajibabaei |first5=M. |last6=Ratnasingham|first6=S.|last7=van der Bank |first7=M. |last8=Chase|first8=M. W.|last9=Cowan|first9=R. S.|date=2009-08-04|title=A DNA barcode for land plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106|issue=31|pages=12794–12797|doi=10.1073/pnas.0905845106|pmid=19666622|pmc=2722355|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] se detektuju korištenjem različitih genskih regija. Gen [[16S RNK|16S rRNK]] se, naprimjer, široko koristi u identifikaciji [[prokariot]]a, dok se gen [[18S ribosomska RNK|18S rRNAK]] uglavnom koristi za detekciju [[mikrob]]nih [[eukarioti|eukariota]]. Ove genske regije su odabrane jer imaju manje intrspecijskih (unutar vrste) varijacija nego interspecijskih (između vrsta) varijacija, što je poznato kao "barkodirajući gep".<ref>{{Cite journal |last1=Paulay|first1=Gustav |last2=Meyer|first2=Christopher P.|date=2005-11-29|title=DNA Barcoding: Error Rates Based on Comprehensive Sampling|journal=PLOS Biology|volume=3|issue=12|doi=10.1371/journal.pbio.0030422|issn=1545-7885 |pmc=1287506 |pmid=16336051 |doi-access=free }}</ref> Neke primjene DNK barkodiranja uključuju: identifikaciju lišća biljaka, čak i kada cvjetovi ili plodovi nisu dostupni; identifikaciju [[polen]]a prikupljenog na tijelima životinja oprašivača; identifikaciju larvi insekata koje mogu imati manje dijagnostičkih karakteristika od odraslih; ili istraživanje prehrane životinje na osnovu sadržaja njenog želuca, [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[izmet]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Soininen|first1=Eeva M|last2=Valentini|first2=Alice|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Miquel|first4=Christian|last5=Gielly|first5=Ludovic|last6=Brochmann|first6=Christian|last7=Brysting|first7=Anne K|last8=Sønstebø|first8=Jørn H|last9=Ims|first9=Rolf A|date=2009|title=Analysing diet of small herbivores: the efficiency of DNA barcoding coupled with high-throughput pyrosequencing for deciphering the composition of complex plant mixtures|journal=Frontiers in Zoology|volume=6|issue=1|page=16|doi=10.1186/1742-9994-6-16|issn=1742-9994|pmc=2736939|pmid=19695081 |doi-access=free }}</ref> Kada se barkodiranje koristi za identifikaciju organizama iz uzorka koji sadrži DNK iz više organizama, koristi se termin '''DNK metabarkodiranje''',<ref>{{Cite journal|last1=Creer|first1=Simon|last2=Deiner|first2=Kristy|last3=Frey|first3=Serit|last4=Porazinska|first4=Dorota|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Thomas|first6=W. Kelley|last7=Potter|first7=Caitlin|last8=Bik|first8=Holly M.|date=2016|editor-last=Freckleton|editor-first=Robert|title=The ecologist's field guide to sequence-based identification of biodiversity|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=7|issue=9|pages=1008–1018|doi=10.1111/2041-210X.12574|bibcode=2016MEcEv...7.1008C|s2cid=87512991|url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|archive-date=2020-06-21|access-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621161238/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|pages=63–99|journal=Advances in Ecological Research|volume=58|doi=10.1016/bs.aecr.2018.01.001|date=January 2018|hdl=1822/72852 |title=Why We Need Sustainable Networks Bridging Countries, Disciplines, Cultures and Generations for Aquatic Biomonitoring 2.0: A Perspective Derived from the DNAqua-Net COST Action |last1=Leese |first1=Florian |last2=Bouchez |first2=Agnès |last3=Abarenkov |first3=Kessy |last4=Altermatt |first4=Florian |last5=Borja |first5=Ángel |last6=Bruce |first6=Kat |last7=Ekrem |first7=Torbjørn |last8=Čiampor |first8=Fedor |last9=Čiamporová-Zaťovičová |first9=Zuzana |last10=Costa |first10=Filipe O. |last11=Duarte |first11=Sofia |last12=Elbrecht |first12=Vasco |last13=Fontaneto |first13=Diego |last14=Franc |first14=Alain |last15=Geiger |first15=Matthias F. |last16=Hering |first16=Daniel |last17=Kahlert |first17=Maria |last18=Kalamujić Stroil |first18=Belma |last19=Kelly |first19=Martyn |last20=Keskin |first20=Emre |last21=Liska |first21=Igor |last22=Mergen |first22=Patricia |last23=Meissner |first23=Kristian |last24=Pawlowski |first24=Jan |last25=Penev |first25=Lyubomir |last26=Reyjol |first26=Yorick |last27=Rotter |first27=Ana |last28=Steinke |first28=Dirk |last29=Van Der Wal |first29=Bas |last30=Vitecek |first30=Simon |bibcode=2018AdER...58...63L |isbn=978-0-12-813949-3 |display-authors=1 |hdl-access=free }}</ref> e.g. [[Algae DNA barcoding|DNA metabarcoding of diatom communities]] in rivers and streams, which is used to assess water quality.<ref>{{Cite journal|last1 =Vasselon|first1 =Valentin|last2 =Rimet|first2 =Frédéric|last3 =Tapolczai|first3 =Kálmán|last4=Bouchez|first4 =Agnès|date =2017|title =Assessing ecological status with diatoms DNA metabarcoding: Scaling-up on a WFD monitoring network (Mayotte island, France)|journal=Ecological Indicators|volume=82|pages=1–12|doi=10.1016/j.ecolind.2017.06.024|bibcode =2017EcInd..82....1V|issn=1470-160X}}</ref> == Pozadina == Tehnike DNK barkodiranja razvijene su iz ranog rada na sekvenciranju DNK na mikrobnim zajednicama korištenjem 5S [[Ribosomska RNK|rRNK]] gena.<ref>{{Cite journal |last1=Woese |first1=Carl R. |last2=Kandler |first2=Otto |last3=Wheelis |first3=Mark L. |date=1990 |title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=12 |pages=4576–4579 |url=https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |oclc=678728346 |doi=10.1073/pnas.87.12.4576 |pmid=2112744 |pmc=54159 |bibcode=1990PNAS...87.4576W |doi-access=free |archive-date=2020-04-06 |access-date=2020-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406094307/https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |url-status=live }}</ref> U 2003., specifične metode i terminologija modernog DNK barkodiranja predložene su kao standardizirana metoda za identifikaciju vrsta, kao i potencijalno dodjeljivanje nepoznatih sekvenci višim [[takson]]ima poput [[red (biologija)|redova]] i [[koljrno (bioloija)|koljena]], u radu [[Paul D.N. Hebert|Paula D.N. Heberta]] i saradnika sa Univerziteta u Guelphu, [[Ontario]], [[Kanada]].<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Cywinska|first2=Alina|last3=Ball|first3=Shelley L.|last4=deWaard|first4=Jeremy R.|date=2003-02-07|title=Biological identifications through DNA barcodes|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=1512|pages=313–321|doi=10.1098/rspb.2002.2218|issn=1471-2954|pmc=1691236|pmid=12614582}}</ref> Hebert i njegove kolege demonstrirali su korisnost gena za citokrom ''c'' oksidaze I (COI), koji su prvi koristili Folmer i saradnici 1994. godine, koristeći svoje objavljene [[Prajmer|DNK-prajmere]] kao alat za [[filogeneza|filogenetske]] analize na nivou [[vrsta]],<ref name=":11"/> kao pogodan alat za razlikovanje između [[metazoa|metazojskih]] [[beskičmenjak]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Folmer|first1=O.|last2=Black|first2=M.|last3=Hoeh|first3=W.|last4=Lutz|first4=R.|last5=Vrijenhoek|first5=R.|date=October 1994|title=DNA primers for amplification of mitochondrial cytochrome c oxidase subunit I from diverse metazoan invertebrates|journal=Molecular Marine Biology and Biotechnology|volume=3|issue=5|pages=294–299|issn=1053-6426|pmid=7881515}}</ref> "Folmerova regija" gena COI koristi se obično za razlikovanje između taksona na osnovu njihovih obrazaca varijacija na nivou DNK. Relativna lakoća pronalaženja sekvence i varijabilnost pomiješana s očuvanjem između vrsta, neke su od prednosti COI. Nazivajući profile "barkodovima", Hebert i saradnici su zamislili razvoj COI baze podataka, koja bi mogla poslužiti kao osnova za "globalni sistem bioidentifikacije". == Metode == === Uzorkovanje i konzerviranje === Barkodiranje može se izvršiti iz tkiva iz ciljanog [[uzorak|uzorka]], iz mješavine [[organizam]]a (uzorak u rasutom stanju) ili iz DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo). Metode uzorkovanja, očuvanja ili analize razlikuju se između tih različitih vrsta uzoraka. ;Uzorci tkiva Za barkodiranje uzorka tkiva iz ciljanog uzorka vjerovatno će biti dovoljan mali komad [[koža|kože]], [[krljušt]], [[noga]] ili antena (ovisno o veličini uzorka). Da bi se izbjegla kontaminacija, potrebno je sterilizirati korištene alate između uzoraka. Preporučuje se prikupljanje dva uzorka iz jednog izvora, jedan za arhiviranje, a jedan za proces barkodiranja. Očuvanje uzorka je ključno za prevazilaženje problema degradacije DNK. :Uzorci u rasutom stanju [[Uzorak]] u rasutom stanju je vrsta uzorka iz okoliša koji sadrži nekoliko organizama iz [[taksonomija|taksonomske grupe]] koja se proučava. Razlika između uzoraka u rasutom stanju (u smislu koji se ovdje koristi) i drugih uzoraka iz okoliša je u tome što [[uzorak]] u rasutom stanju obično pruža veliku količinu DNK dobrog kvaliteta. Primjeri uzoraka u rasutom stanju uključuju uzorke vodenih [[beskičmenjaci|makroinvertebrata]] prikupljene kick-net mrežom ili uzorke insekata prikupljene Malaiseovom klopkom. Filtrirani ili po veličini frakcionisani uzorci vode koji sadrže cijele organizme, poput jednoćelijskih [[eukariot]]a također se ponekad definiraju kao uzorci u rasutom stanju. Takvi uzorci mogu se prikupiti istim tehnikama koje se koriste za dobijanje tradicionalnih uzoraka za identifikaciju na osnovu morfologije. ;eDNK uzorci Metoda [[DNK iz okoliša]] (eDNK) je neinvazivan pristup za detekciju i identifikaciju vrsta iz ćelijskih ostataka ili vanćelijske DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo) putem barkodiranja ili metabarkodiranja. Pristup se zasniva na činjenici da svaki živi organizam ostavlja DNK u okolini, a ova DNK iz okoline može se detektovati čak i kod organizama koji su u vrlo maloj abundanciji. Stoga je za terensko uzorkovanje najvažniji dio korištenje materijala i alata bez [[DNK]]] na svakom mjestu uzorkovanja ili uzorku kako bi se izbjegla kontaminacija, ako je vjerovatno da će DNK ciljnog organizma (organizama) biti prisutan u malim količinama. S druge strane, uzorak eDNK uvijek uključuje DNK cijelih ćelija, živih [[mikroorganizam]]a, koji su često prisutni u velikim količinama. Stoga se uzorci mikroorganizama uzeti u prirodnom okruženju nazivaju i uzorcima eDNK, ali kontaminacija je u ovom kontekstu manje problematična zbog velike količine ciljnih organizama. Metode eDNK mogu se koristiti s većinom vrsta uzoraka, poput vode, [[tlo|tla]], [[izmet]]]a, sadržaja [[želudac|želuca]] ili [[krv]]i.<ref>{{Citation|last1=Jelger Herder|title=Environmental DNA - a review of the possible applications for the detection of (invasive) species.}} </ref> === Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK === {{Glavni| Ekstrakcija DNK}} DNK barkodiranje zahtijeva da se DNK iz uzorka ekstrahuje. Postoji nekoliko različitih metoda [[ekstrakcija DNK]], a faktori poput troškova, vremena, vrste uzorka i prinosa utiču na odabir optimalne metode. Kada se DNK iz uzoraka organizma ili eDNK amplificira pomoću [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR), na reakciju mogu negativno uticati molekule inhibitora sadržane u uzorku.<ref name=":8">{{Cite journal|last1=Schrader|first1=C Then it can be this way because of DNA.|last2=Schielke|first2=A.|last3=Ellerbroek|first3=L.|last4=Johne|first4=R.|date=2012|title=PCR inhibitors – occurrence, properties and removal|journal=Journal of Applied Microbiology|volume=113|issue=5|pages=1014–1026|doi=10.1111/j.1365-2672.2012.05384.x|pmid=22747964|s2cid=30892831|issn=1365-2672|doi-access=free}}</ref> Removal of these inhibitors is crucial to ensure that high quality DNA is available for subsequent analyzing. [[Amplifikacija gena|Amplifikacija]] ekstrahirane DNK je neophodan korak u DNK barkodiranju. Tipično, samo mali fragment ukupnog DNK materijala se [[Sekvenciranje|sekvencira]] (obično 400–800 [[bazni par|baznih parova]]) da bi se dobio DNK barkod i amplifikacija je shodno tome ograničena na fragment korištenjem para [[prajmer]]a.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Savolainen|first1=Vincent|last2=Cowan|first2=Robyn S|last3=Vogler|first3=Alfried P|last4=Roderick|first4=George K|last5=Lane|first5=Richard|date=2005-10-29|title=Towards writing the encyclopaedia of life: an introduction to DNA barcoding|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=360|issue=1462|pages=1805–1811|doi=10.1098/rstb.2005.1730|pmid=16214739|pmc=1609222|issn=0962-8436}}</ref> Amplifikacija eDNK materijala obično je usmjerena na manje veličine fragmenata (<200 baznih parova) jer je eDNK vjerovatnije fragmentirana od DNK materijala iz drugih izvora. Međutim, neke studije tvrde da ne postoji veza između veličine amplikona i stope detekcije eDNK.<ref>{{Cite journal|last=Piggott|first=Maxine P.|date=2016|title=Evaluating the effects of laboratory protocols on eDNA detection probability for an endangered freshwater fish|journal=Ecology and Evolution|volume=6|issue=9|pages=2739–2750|doi=10.1002/ece3.2083|issn=2045-7758|pmc=4798829|pmid=27066248|bibcode=2016EcoEv...6.2739P }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Ma|first1=Hongjuan|last2=Stewart|first2=Kathryn|last3=Lougheed|first3=Stephen|last4=Zheng|first4=Jinsong|last5=Wang|first5=Yuxiang|last6=Zhao|first6=Jianfu|date=2016|title=Characterization, optimization, and validation of environmental DNA (eDNA) markers to detect an endangered aquatic mammal|journal=Conservation Genetics Resources|volume=8|issue=4|pages=561–568|doi=10.1007/s12686-016-0597-9|bibcode=2016ConGR...8..561M |s2cid=1613649|issn=1877-7252}}</ref> [[Slika:HiSeq sequencers at SciLifeLab in Uppsala.jpg|thumb| HiSeq sekvenceri u SciLIfeLabu u Uppsali, [[Švedska]]. Fotografija je snimljena tokom ekskurzije na SLU kurs PNS0169 u martu 2019. godine.]] Kada je marker regije DNK barkoda amplifikovan, sljedeći korak je sekvenciranje marker regije korištenjem metoda [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=D'Amore|first1=Rosalinda|last2=Ijaz|first2=Umer Zeeshan|last3=Schirmer|first3=Melanie|last4=Kenny|first4=John G.|last5=Gregory|first5=Richard|last6=Darby|first6=Alistair C.|last7=Shakya|first7=Migun|last8=Podar|first8=Mircea|last9=Quince|first9=Christopher|date=2016-01-14|title=A comprehensive benchmarking study of protocols and sequencing platforms for 16S rRNA community profiling|journal=BMC Genomics|volume=17|issue=1|page=55|doi=10.1186/s12864-015-2194-9|issn=1471-2164|pmc=4712552|pmid=26763898 |doi-access=free |bibcode=2016BMCG...17...55D }}</ref> Dostupne su mnoge različite platforme za sekvenciranje, a tehnički razvoj se brzo odvija. === Selekcija markera === [[Slika:16S region variability.jpg|thumb|600x600px| Shematski prikaz [[prajmer]]a i ciljne regije, demonstriran na 16S [[rRNK]] genu u ''Pseudomonas''. Kao prajmeri se obično biraju kratke konzervirane sekvence s niskom varijabilnosti, koje tako mogu amplificirati većinu ili sve vrste u odabranoj ciljnoj grupi. Prajmeri se koriste za amplifikaciju visoko varijabilne ciljne regije između dva prajmera, koja se zatim koristi za razlikovanje vrsta. ''Modificirano iz »Varijabilni broj kopija, intragenomske heterogenosti i lateralni transferi 16S rRNK gena u Pseudomonas« od Bodilis, Josselin; Nsigue-Meilo, Sandrine; Besaury, Ludovic; Quillet, Laurent, korišteno pod CC BY, dostupno na:<nowiki>https://www.researchgate.net/figure/Hypervariable-regions-within-the-16S-rRNA-gene-in-Pseudomonas-The-plotted-line-reflects_fig2_224832532</nowiki>.'']] Markeri koji se koriste za [[DNK]] barkodiranje nazivaju se barkodovi. Da bi se uspješno okarakterizirale vrste na osnovu DNK barkodova, ključan je odabir informativnih DNK regija. Dobar DNK barkod treba imati nisku intraspecifičnu i visoku interspecifičnu [[Genetička varijabilnost|varijabilnost]]<ref name=":11" /> i posjedovati [[Konzervirana sekvenca|konzervirana]] bočna mjesta za razvoj univerzalne [[PCR|Lančana polimerazne reakcije]] (PCR) [[Prajmer|prajmera]] za široku [[Taksonomija|taksonomsku]] primjenu. Cilj je dizajnirati prajmere koji će detektovati i razlikovati većinu ili sve vrste u proučavanoj grupi organizama (visoka taksonomska rezolucija). Dužina sekvence barkoda treba biti dovoljno kratka da se može koristiti sa trenutnim izvorom uzorkovanja, metodama [[ekstrakcija DNK]], [[amplifikacija lančane polimerazne reakcije| amplifikacije lančane polimerazne reakcije]] i [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. J.|last2=Erickson|first2=D. L.|date=2008-02-26|title=DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2761–2762|doi=10.1073/pnas.0800476105|issn=0027-8424|pmc=2268532|pmid=18287050|bibcode=2008PNAS..105.2761K|doi-access=free}}</ref> Bilo bi efikasnije koristiti jednu sekvencu [[gen]]a za sve taksonomske grupe, od [[virus]]a do [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Međutim, takva genska regija još nije pronađena, pa se za različite grupe organizama ili ovisno o pitanju istraživanja koriste različiti barkodovi. Za životinje, najčešće korišteni barkod je [[Mitohondrija|mitohondrijaki]] lokus [[podjedinica I citohrom c oksidaze|citohrom C oksidaze I]] (''COI'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D.N.|last2=Ratnasingham|first2=Sujeevan|last3=de Waard|first3=Jeremy R.|date=2003-08-07|title=Barcoding animal life: cytochrome c oxidase subunit 1 divergences among closely related species|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=suppl_1|pages=S96-9|doi=10.1098/rsbl.2003.0025|issn=1471-2954|pmc=1698023|pmid=12952648}}</ref> Drugi mitohondrijski geni, kao što su [[Citohrom b|Cytb]], [[12S ribosomska RNK|12S]] ili [[MT-RNR2|16S]] također se koriste. [[Mitohondrijska DNK|Mitohondrijski geni]] poželjniji su od [[jedarni gen|jedarnih gena]] zbog nedostatka [[intron]]a, njihovog [[Ploidija|haploidnog]] načina nasljeđivanja [[nasljeđivanje|inheritance]] i njihove ograničene [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]].<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|last=Blaxter|first=Mark L.|date=2004-04-29|editor-last=Godfray|editor-first=H. C. J.|editor2-last=Knapp|editor2-first=S.|title=The promise of a DNA taxonomy|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|volume=359|issue=1444|pages=669–679|doi=10.1098/rstb.2003.1447|issn=1471-2970|pmc=1693355|pmid=15253352}}</ref> Štaviše, svaka [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima različite mitohondrije (do nekoliko hiljada) i svaka od njih sadrži nekoliko kružnih molekula DNK. Stoga mitohondrije mogu ponuditi obilan izvor DNK čak i kada je uzorak tkiva ograničen. Međutim, kod biljaka mitohondrijski geni nisu pogodni za DNK barkodiranje, jer pokazuju nisku stopu [[mutacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Fazekas|first1=Aron J.|last2=Burgess|first2=Kevin S.|last3=Kesanakurti|first3=Prasad R.|last4=Graham|first4=Sean W.|last5=Newmaster|first5=Steven G.|last6=Husband|first6=Brian C.|last7=Percy|first7=Diana M.|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Barrett|first9=Spencer C. H.|date=2008-07-30|editor-last=DeSalle|editor-first=Robert|title=Multiple Multilocus DNA Barcodes from the Plastid Genome Discriminate Plant Species Equally Well|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0002802|pmid=18665273|pmc=2475660|issn=1932-6203|bibcode=2008PLoSO...3.2802F|doi-access=free}}</ref> Nekoliko [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] pronađeno je u [[genom]]u hloroplasta, a najperspektivniji je gen za maturazu K (''matK'') sam po sebi ili u kombinaciji s drugim genima. Za identifikaciju vrsta korišteni su i više-[[Lokus (genetika)|lokusnih]] markera poput [[ribosom]]skih internih transkribiranih razmaknika (ITS DNK) zajedno s ''matK'', ''[[RuBisCO|rbcL]]'', ''trnH'' ili drugim genima. Najbolja diskriminacija između biljnih vrsta postignuta je korištenjem dva ili više lokusa za "barkodiranje" [[hloroplast]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. John|last2=Erickson|first2=David L.|date=2007-06-06|editor-last=Shiu|editor-first=Shin-Han|title=A Two-Locus Global DNA Barcode for Land Plants: The Coding rbcL Gene Complements the Non-Coding trnH-psbA Spacer Region|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=6|doi=10.1371/journal.pone.0000508|issn=1932-6203|pmc=1876818|pmid=17551588|bibcode=2007PLoSO...2..508K|doi-access=free}}</ref> Za [[bakterije]], mala podjedinica gena ribosomske RNK ([[16S ribosomska RNK|16S]]) može se koristiti za različite taksone, jer je [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirana]].<ref>{{Cite journal|last1=Janda|first1=J. M.|last2=Abbott|first2=S. L.|date=2007-09-01|title=16S rRNA Gene Sequencing for Bacterial Identification in the Diagnostic Laboratory: Pluses, Perils, and Pitfalls|journal=Journal of Clinical Microbiology|volume=45|issue=9|pages=2761–2764|doi=10.1128/JCM.01228-07|issn=0095-1137|pmc=2045242|pmid=17626177}}</ref> Neke studije ukazuju na ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'',<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. Alex|last2=Bertrand|first2=Claudia|last3=Crosby|first3=Kate|last4=Eveleigh|first4=Eldon S.|last5=Fernandez-Triana|first5=Jose|last6=Fisher|first6=Brian L.|last7=Gibbs|first7=Jason|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Hallwachs|first9=Winnie|date=2012-05-02|editor-last=Badger|editor-first=Jonathan H.|title=''Wolbachia'' and DNA barcoding insects: Patterns, potential, and problems|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0036514|issn=1932-6203|pmc=3342236|pmid=22567162|bibcode=2012PLoSO...736514S|doi-access=free}}</ref> tipa II [[šaperon]]a (''cpn60'')<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Links|first1=Matthew G.|last2=Dumonceaux|first2=Tim J.|last3=Hemmingsen|first3=Sean M.|last4=Hill|first4=Janet E.|date=2012-11-26|editor-last=Neufeld|editor-first=Josh|title=The Chaperonin-60 Universal Target Is a Barcode for Bacteria That Enables De Novo Assembly of Metagenomic Sequence Data|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0049755|issn=1932-6203|pmc=3506640|pmid=23189159|bibcode=2012PLoSO...749755L|doi-access=free}}</ref> ili β podjedinice [[RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]] (''rpoB'')<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Case|first1=R. J.|last2=Boucher|first2=Y.|last3=Dahllof|first3=I.|last4=Holmstrom|first4=C.|last5=Doolittle|first5=W. F.|last6=Kjelleberg|first6=S.|date=2007-01-01|title=Use of 16S rRNA and rpoB Genes as Molecular Markers for Microbial Ecology Studies|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=73|issue=1|pages=278–288|doi=10.1128/AEM.01177-06|issn=0099-2240|pmc=1797146|pmid=17071787|bibcode=2007ApEnM..73..278C }}</ref> također mogu poslužiti kao bakterijski DNK barkodovi. Barkodiranje [[Gljive|fungi]] je izazovnije i može biti potrebno više od jedne kombinacije [[prajmer]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Bellemain|first1=Eva|last2=Carlsen|first2=Tor|last3=Brochmann|first3=Christian|last4=Coissac|first4=Eric|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Kauserud|first6=Håvard|date=2010|title=ITS as an environmental DNA barcode for fungi: an in silico approach reveals potential PCR biases|journal=BMC Microbiology|volume=10|issue=1|page=189|doi=10.1186/1471-2180-10-189|pmid=20618939|pmc=2909996|issn=1471-2180 |doi-access=free }}</ref> Marker ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'' dobro funkcioniše u određenim grupama gljiva,<ref>{{Cite journal|last1=Seifert|first1=K. A.|last2=Samson|first2=R. A.|last3=deWaard|first3=J. R.|last4=Houbraken|first4=J.|last5=Levesque|first5=C. A.|last6=Moncalvo|first6=J.-M.|last7=Louis-Seize|first7=G.|last8=Hebert|first8=P. D. N.|date=2007-03-06|title=Prospects for fungus identification using CO1 DNA barcodes, with ''Penicillium'' as a test case|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=10|pages=3901–3906|doi=10.1073/pnas.0611691104|issn=0027-8424|pmc=1805696|pmid=17360450|doi-access=free}}</ref> ali ne podjednako dobro u drugima.<ref>{{Cite journal|last1=Dentinger|first1=Bryn T. M.|last2=Didukh|first2=Maryna Y.|last3=Moncalvo|first3=Jean-Marc|date=2011-09-22|editor-last=Schierwater|editor-first=Bernd|title=Comparing COI and ITS as DNA Barcode Markers for Mushrooms and Allies (Agaricomycotina)|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=9|doi=10.1371/journal.pone.0025081|issn=1932-6203|pmc=3178597|pmid=21966418|bibcode=2011PLoSO...625081D|doi-access=free}}</ref> Stoga se koriste dodatni markeri, kao što su [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i [[28S ribosomska RNK|velika podjedinica nuklearne ribosomske RNK]] (28S LSU [[rRNK]]).<ref name=":7">{{Cite journal|last1=Khaund|first1=Polashree|last2=Joshi|first2=S.R.|date=October 2014|title=DNA barcoding of wild edible mushrooms consumed by the ethnic tribes of India|journal=Gene|volume=550|issue=1|pages=123–130|doi=10.1016/j.gene.2014.08.027|pmid=25130907}}</ref> Unutar grupe [[protista]], predloženi su različiti barkodovi, kao što su D1–D2 ili D2–D3 regije [[28S ribosomska RNK|28S rDNK]], V4 podregija gena [[18S ribosomska RNK|18S rRNK]], [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]''. Pored toga, neki specifični barkodovi mogu se koristiti za [[Fotosinteza|fotosintetski]] protiste, na primjer velika podjedinica gena [[RuBisCO|ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza-oksigenaza]] (''rbcL'') i gen [[Hloroplastna DNK|hloroplastna]] [[23S ribosomska RNK|23S rRNK]]. == Referentne biblioteke == Referentne biblioteke se koriste za taksonomsku identifikaciju, koja se naziva i anotacija, sekvenci dobijenih barkodiranjem ili metabarkodiranjem. Ove baze podataka sadrže DNK barkodove dodijeljene prethodno identifikovanim taksonima. Većina referentnih biblioteka ne pokriva sve vrste unutar grupe organizama, a novi unosi se stalno kreiraju. U slučaju makro– i mnogih [[mikroorganizam]]a (kao što su [[alge]]), ove referentne biblioteke zahtijevaju detaljnu dokumentaciju (mjesto i datum uzorkovanja, osoba koja ga je prikupila, slika itd.) i autoritativnu [[takson]]omsku identifikaciju uzorka vaučera, kao i dostavljanje sekvenci u određenom formatu. Međutim, takvi standardi su ispunjeni samo za mali broj vrsta. Proces također zahtijeva pohranjivanje vaučera u muzejskim zbirkama, herbarijima i drugim saradničkim institucijama. I taksonomski sveobuhvatan obuhvat i kvalitet sadržaja važni su za tačnost identifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Weigand|first1=Hannah|last2=Beermann|first2=Arne J.|last3=Čiampor|first3=Fedor|last4=Costa|first4=Filipe O.|last5=Csabai|first5=Zoltán|last6=Duarte|first6=Sofia|last7=Geiger|first7=Matthias F.|last8=Grabowski|first8=Michał|last9=Rimet|first9=Frédéric|title=DNA barcode reference libraries for the monitoring of aquatic biota in Europe: Gap-analysis and recommendations for future work |journal=Science of the Total Environment |date=2019 |volume=678 |pages=499–524|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.04.247 |pmid=31077928 |bibcode=2019ScTEn.678..499W |biorxiv=10.1101/576553}}</ref> U svijetu [[mikrob]]a, ne postoje DNK informacije za većinu imena vrsta, a mnoge DNK sekvence se ne mogu pripisati nijednom [[Binomna nomenklatura|Linneovom binomu]].<ref>Gottschling M, J Chacón, A Žerdoner Čalasan, St Neuhaus, J Kretschmann, H Stibor & U John (2020): ''Phylogenetic placement of environmental sequences using taxonomically reliable databases helps to rigorously assess dinophyte biodiversity in Bavarian lakes (Germany).'' Freshw Biol 65: 193–208. {{doi|10.1111/fwb.13413}}</ref> Postoji nekoliko referentnih baza podataka ovisno o grupi organizama i korištenom [[genetički marker|genetičkom markeru]]. Postoje manje, nacionalne baze podataka (npr. FinBOL) i veliki konzorciji poput Međunarodnog projekta barkodova života (iBOL).<ref>{{Citation|last=Rdmpage|title=International Barcode of Life project (iBOL)|date=2016|url=http://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|publisher=Institute of Biodiversity, Animal Health and Comparative Medicine, College of Medical, Veterinary and Life Sciences, University of Glasgow|doi=10.15468/inygc6|access-date=2019-05-14|type=Data Set|archive-date=2019-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514204951/https://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|url-status=live}}</ref> ===BOLD=== Pokrenut 2007. godine, [[Sistem podataka o barkodovima života]] (BOLD)<ref>{{Cite journal|last1=Ratnasingham|first1=Sujeevan|last2=Hebert|first2=Paul D. N.|date=2007-01-24|title=BARCODING: bold: The Barcode of Life Data System: BARCODING|journal=Molecular Ecology Notes|volume=7|issue=3|pages=355–364|doi=10.1111/j.1471-8286.2007.01678.x|pmc=1890991|pmid=18784790}}</ref> jedna je od najvećih baza podataka, koja sadrži oko 780.000 BIN-ova (brojeva indeksa barkodova) u 2022. godini. To je slobodno dostupno spremište za zapise [[uzorak]]a i sekvenci za studije barkodova, a ujedno je i radni prostor koji pomaže u upravljanju, osiguranju kvaliteta i analizi podataka barkodova. Baza podataka uglavnom sadrži BIN zapise za [[životinje]], na osnovu [[genetički marker|genetičkog markera]] COI. Za identifikaciju biljaka, BOLD prihvata sekvence iz ''matK'' i ''[[rbcL]]''. ===UNITE=== UNITE [[baza podataka]]<ref>{{Cite journal|last1=Nilsson|first1=Rolf Henrik|last2=Larsson|first2=Karl-Henrik|last3=Taylor|first3=Andy F. S.|last4=Bengtsson-Palme|first4=Johan|last5=Jeppesen|first5=Thomas S.|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=Kennedy|first7=Peter|last8=Picard|first8=Kathryn|last9=Glöckner|first9=Frank Oliver|date=2019-01-08|title=The UNITE database for molecular identification of fungi: handling dark taxa and parallel taxonomic classifications|journal=Nucleic Acids Research|volume=47|issue=D1|pages=D259–D264|doi=10.1093/nar/gky1022|issn=0305-1048|pmc=6324048|pmid=30371820}}</ref> pokrenuta je 2003. godine i referentna je baza podataka za molekularnu identifikaciju gljivičnih (a od 2018. i svih [[eukariot]]skih) vrsta s [[genetički marker|genetičkom marker regijom]] internog transkribiranog razmaknika za jedarne ribosome (ITS). Ova baza podataka zasniva se na konceptu [[hipoteza]] o vrstama: birate % na kojem želite raditi, a sekvence se sortiraju u poređenju sa sekvencama dobijenim iz uzoraka vaučera koje su identificirali stručnjaci. ===Diat.barcode=== Diat.barcode je baza podataka za [[dijatomeje]].<ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frederic|last2=Gusev|first2=Evgenuy|last3=Kahlert|first3=Maria|last4=Kelly|first4=Martyn|last5=Kulikovskiy|first5=Maxim|last6=Maltsev|first6=Yevhen|last7=Mann|first7=David|last8=Pfannkuchen|first8=Martin|last9=Trobajo|first9=Rosa|date=2019-02-14|title=Diat.barcode, an open-access barcode library for diatoms|doi=10.15454/TOMBYZ|url=https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|website=data.inrae.fr|type=Data Set|publisher=Portail Data Inra|archive-date=2021-09-26|access-date=2021-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926195703/https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|url-status=live}}</ref> Prvi put je objavljena pod nazivom R-syst::diatom. <ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frédéric|last2=Chaumeil|first2=Philippe|last3=Keck|first3=François|last4=Kermarrec|first4=Lenaïg|last5=Vasselon|first5=Valentin|last6=Kahlert|first6=Maria|last7=Franc|first7=Alain|last8=Bouchez|first8=Agnès|date=2016|title=R-Syst::diatom: an open-access and curated barcode database for diatoms and freshwater monitoring|journal=Database|volume=2016|doi=10.1093/database/baw016|issn=1758-0463|pmc=4795936|pmid=26989149}}</ref> 2016. godine, počevši s podacima iz dva izvora: Thonon kolekcije kultura (TCC) u hidrobiološkoj stanici Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja (INRA) i iz nukleotidne baze NCBI ([[Nacionalni centar za biotehnološke informacije]]). Diat.barcode pruža podatke za dva genetska markera, ''rbcL'' (Ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza/oksigenaza, hloroplastika) i 18S (18S [[ribosomska RNK]], jedarna). [[Baza podataka]] također uključuje dodatne informacije o osobinama [[vrsta]], poput morfoloških karakteristika (biovolumen, dimenzije veličine itd.), životnih oblika (mobilnost, tip kolonije itd.) ili ekoloških karakteristika (osjetljivost na zagađenje itd.). == Bioinformatička analiza == {| class="wikitable floatright" |+PHRED ocjena kvaliteta i pripadajući nivo sigurnosti |10 |90% |- |20 |99% |- |30 |99,9% |- |40 |99,99% |- |50 |99,999% |} Da bi se dobili dobro strukturirani, čisti i interpretabilni podaci, sirovi podaci sekvenciranja moraju se obraditi korištenjem [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize.Datoteka [[FASTQ format|FASTQ]] s podacima sekvenciranja sadrži dvije vrste [[informacija]]: sekvence detektovane u uzorku (datoteka [[FASTA format|FASTA]]) i datoteku kvaliteta s ocjenama kvalitete ([[Phred ocjena kvaliteta|PHRED]] ocjene) povezane sa svakim [[nukleotid]]om svake DNK sekvence. PHRED ocjene pokazuju vjerojatnost s kojom je povezani nukleotid ispravno ocijenjen. Općenito, PHRED ocjena se smanjuje prema kraju svake DNK sekvence. Stoga neki bioinformatički vodovi jednostavno režu kraj sekvenci na definiranom pragu. Neke tehnologije sekvenciranja, poput MiSeq-a, koriste sekvenciranje uparenih krajeva, tokom kojeg se sekvenciranje izvodi iz oba smjera, što rezultira boljim kvalitetom. Preklapajuće sekvence se zatim poravnavaju u kontige i spajaju. Obično se nekoliko uzoraka objedinjuje u jednom prolazu, a svaki uzorak karakterizira kratki DNK fragment, oznaka. U koraku demultipleksiranja, sekvence se sortiraju korištenjem ovih oznaka, kako bi se ponovno sastavili odvojeni uzorci. Prije daljnje analize, oznake i drugi adapteri uklanjaju se iz fragmenta DNK barkod sekvence. Tokom skraćivanja, uklanjaju se sekvence lošeg kvaliteta (niski PHRED rezultati) ili sekvence koje su mnogo kraće ili duže od ciljanog DNK barkoda. Sljedeći korak dereplikacije je proces u kojem se sve sekvence filtrirane po kvalitetu sažimaju u skup jedinstvenih očitavanja (pojedinačne jedinice sekvenci ISU) s informacijama o njihovoj zastupljenosti u uzorcima. Nakon toga, himere (tj. složene sekvence formirane od dijelova miješanog porijekla) detektuju se i uklanjaju. Konačno, sekvence se grupišu u OTU (Operativne taksonomske jedinice), koristeći jednu od mnogih strategija grupiranja. Najčešće korišteni bioinformatički [[softver]] uključuje Mothur,<ref>{{Cite journal|title=Introducing mothur: open-source, platform-independent, community-supported software for describing and comparing microbial communities|author1=Schloss, Patrick D. |author2=Westcott, Sarah L. |author3=Ryabin, Thomas |author4=Hall, Justine R. |author5=Hartmann, Martin |author6=Hollister, Emily B. |author7=Lesniewski, Ryan A. |author8=Oakley, Brian B. |author9=Parks, Donovan H. |author10=Robinson, Courtney J. |author11=Sahl, Jason W. |author12=Stres, Blaž. |author13=Thallinger, Gerhard G. |author14=Horn, David J. |author15=van. Weber, Caroly F.|journal=Applied and Environmental Microbiology |year=2009 |volume=75 |issue=23 |pages=7537–41 |doi=10.1128/AEM.01541-09 |pmid=19801464 |pmc=2786419 |bibcode=2009ApEnM..75.7537S |oclc=780918718}}</ref> Uparse,<ref>{{Cite journal|last=Edgar|first=Robert C|date=2013-08-18|title=UPARSE: highly accurate OTU sequences from microbial amplicon reads|journal=Nature Methods|volume=10|issue=10|pages=996–998|doi=10.1038/nmeth.2604|pmid=23955772|bibcode=2013NaMet..10..996E |s2cid=7181682|issn=1548-7091}}</ref> Qiime,<ref>{{Cite journal|last1=Caporaso|first1=J Gregory|last2=Kuczynski|first2=Justin|last3=Stombaugh|first3=Jesse|last4=Bittinger|first4=Kyle|last5=Bushman|first5=Frederic D|last6=Costello|first6=Elizabeth K|last7=Fierer|first7=Noah|last8=Peña|first8=Antonio Gonzalez|last9=Goodrich|first9=Julia K|date=May 2010|title=QIIME allows analysis of high-throughput community sequencing data|journal=Nature Methods|volume=7|issue=5|pages=335–336|doi=10.1038/nmeth.f.303|issn=1548-7091|pmc=3156573|pmid=20383131 |bibcode=2010NaMet...7..335C }}</ref> Galaxy,<ref>{{Cite journal|last1=Afgan|first1=Enis|last2=Baker|first2=Dannon|last3=Batut|first3=Bérénice|last4=van den Beek|first4=Marius|last5=Bouvier|first5=Dave|last6=Čech|first6=Martin|last7=Chilton|first7=John|last8=Clements|first8=Dave|last9=Coraor|first9=Nate|date=2018-07-02|title=The Galaxy platform for accessible, reproducible and collaborative biomedical analyses: 2018 update|journal=Nucleic Acids Research|volume=46|issue=W1|pages=W537–W544|doi=10.1093/nar/gky379|issn=0305-1048|pmc=6030816|pmid=29790989}}</ref> Obitools,<ref>{{Cite journal|last1=Boyer|first1=Frédéric|last2=Mercier|first2=Céline|last3=Bonin|first3=Aurélie|last4=Le Bras|first4=Yvan|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Coissac|first6=Eric|date=2015-05-26|title=obitools: aunix-inspired software package for DNA metabarcoding|journal=Molecular Ecology Resources|volume=16|issue=1|pages=176–182|doi=10.1111/1755-0998.12428|pmid=25959493|s2cid=39412858|issn=1755-098X}}</ref> JAMP,<ref>{{Citation|last=Elbrecht|first=Vasco|title=GitHub - VascoElbrecht/JAMP: JAMP: Just Another Metabarcoding Pipeline.|date=2019-04-30|url=https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|access-date=2019-05-14|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402121915/https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|url-status=live}}</ref> Barque,<ref>{{Citation|last=Normandeau|first=Eric|title=GitHub - enormandeau/barque: Barque: Environmental DNA metabarcoding analysis.|date=2020-01-21|url=https://github.com/enormandeau/barque|access-date=2020-01-21}}</ref> and DADA2.<ref>{{Cite journal|last1=Callahan|first1=Benjamin J|last2=McMurdie|first2=Paul J|last3=Rosen|first3=Michael J|last4=Han|first4=Andrew W|last5=Johnson|first5=Amy Jo A|last6=Holmes|first6=Susan P|date=July 2016|title=DADA2: High-resolution sample inference from Illumina amplicon data|journal=Nature Methods|volume=13|issue=7|pages=581–583|doi=10.1038/nmeth.3869|issn=1548-7091|pmc=4927377|pmid=27214047 |bibcode=2016NaMet..13..581C }}</ref> Poređenje obilja očitavanja, tj. sekvenci, između različitih uzoraka i dalje predstavlja izazov jer i ukupan broj očitavanja u uzorku, kao i relativna količina očitavanja za vrstu, mogu varirati između uzoraka, metoda ili drugih varijabli. Radi poređenja, broj očitavanja svakog uzorka može se smanjiti na minimalni broj očitavanja uzoraka koji se porede – proces koji se naziva razrjeđivanje. Drugi način je korištenje relativne obilja očitavanja.<ref>{{Cite journal|title=Waste Not, Want Not: Why Rarefying Microbiome Data is Inadmissible|journal=PLOS Computational Biology|volume=10|issue=4|doi=10.1371/journal.pcbi.1003531|pmid=24699258|pmc=3974642|year=2014|last1=McMurdie|first1=Paul J.|last2=Holmes|first2=Susan|bibcode=2014PLSCB..10E3531M|arxiv=1310.0424 |doi-access=free }}</ref> === Identifikacija vrsta i taksonomsko dodjeljivanje === Taksonomsko dodjeljivanje OTU-a vrstama postiže se usklađivanjem sekvenci s referentnim bibliotekama. [[BLAST|Osnovno lokalno pretraga poravnanja (BLAST)]] se obično koristi za identifikaciju područja sličnosti između sekvenci poređenjem očitanih sekvenci iz uzorka sa sekvencama u referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last1=Valiente|first1=Gabriel|last2=Jansson|first2=Jesper|last3=Clemente|first3=Jose Carlos|last4=Alonso-Alemany|first4=Daniel|date=2011-10-10|title=Taxonomic Assignment in Metagenomics with TANGO|journal=EMBnet.journal|volume=17|issue=2|pages=16–20|doi=10.14806/ej.17.2.237|issn=2226-6089|doi-access=free|hdl=2117/16286|hdl-access=free}}</ref> Ako [[baza podataka]] vrati tačno podudaranje za sekvencu od interesa, onda se ona može identificirati do nivoa vrste. Vrlo slična podudaranja mogu se tretirati kao ista vrsta, ovisno o konvencijama svake taksonomske grupe. Ako nema dovoljno sličnih podudaranja, identifikacija na višem taksonomskom nivou, kao što je [[porodica (biologija)|porodica]] ili [[razred (biologija)|razreda]], može biti moguća razmatranjem vraćenih podudaranja kao taksonomskih "sidrišta". Sekvenca se može dodijeliti određenoj [[operativnoj taksonomskoj jedinici]] (OTU) koja, ako se kombinira s drugim taksonomskim metodama, može se koristiti za opisivanje novog taksona i postati novi unos u bazi podataka. Izgradnja [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] sekvence uzorka i podudaranih sekvenci često pomaže u kontekstualizaciji podudaranja.<ref>{{cite journal |last1=Talavera |first1=Gerard |last2=Lukhtanov |first2=Vladimir |last3=Pierce |first3=Naomi E |last4=Vila |first4=Roger |title=DNA Barcodes Combined with Multilocus Data of Representative Taxa Can Generate Reliable Higher-Level Phylogenies |journal=Systematic Biology |date=10 February 2022 |volume=71 |issue=2 |pages=382–395 |doi=10.1093/sysbio/syab038 |pmid=34022059 |pmc=8830075 }}</ref> U nekim grupama [[organizam]]a, kao što su [[bakterije]], taksonomsko dodjeljivanje na nivo vrste često nije moguće, jer su neopisane i nepoznate vrste česte. Pogledajte također [[tamni takson]]. [[BLAST]] jeste naivna metoda pronalaženja sličnih sekvenci. Spora je, ima visoku stopu lažno pozitivnih rezultata, a najbolji pogodak nije nužno filogenetski susjed. Poboljšane metode uključuju [[Naivni Bayesov klasifikator|naivni Bayes]] i [[slučajna šuma]], klasifikatore obučene na bazama podataka marker gena. Prethodno obučeni klasifikatori dostupni su za mnoge vrste barkodova kao što su [[prokariot]]ski 16S, [[člankonožci]] CO1 i gljivični LSU.<ref name=Porter18>{{Cite journal|last1=Porter|first1=Teresita M.|last2=Hajibabaei|first2=Mehrdad|date=2018|title=Scaling up: A guide to high-throughput genomic approaches for biodiversity analysis|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=27|issue=2|pages=313–338|doi=10.1111/mec.14478|pmid=29292539|issn=1365-294X|doi-access=free|bibcode=2018MolEc..27..313P }}</ref> == Aplikacije == Primjene DNK barkodiranja uključuju identifikaciju novih [[vrsta]], procjenu sigurnosti hrane, identifikaciju i procjenu kriptičnih vrsta, otkrivanje stranih vrsta, identifikaciju ugroženih i [[prijeteća vrsta|prijetećih vrsta]],<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Schnell|first1=Ida Bærholm|last2=Thomsen|first2=Philip Francis|last3=Wilkinson|first3=Nicholas|last4=Rasmussen|first4=Morten|last5=Jensen|first5=Lars R.D.|last6=Willerslev|first6=Eske|last7=Bertelsen|first7=Mads F.|last8=Gilbert|first8=M. Thomas P.|date=April 2012|title=Screening mammal biodiversity using DNA from leeches|journal=Current Biology|volume=22|issue=8|pages=R262–R263|doi=10.1016/j.cub.2012.02.058|pmid=22537625|s2cid=18058748|doi-access=free|bibcode=2012CBio...22.R262S }}</ref> povezivanje stadija jaja i larvi sa odraslim vrstama, osiguranje prava intelektualnog vlasništva nad biološkim resursima, oblikovanje globalnih planova upravljanja za strategije očuvanja, razjašnjavanje [[ekološka niša|prehrambenih niša]],<ref>{{Cite book|title=DNA Barcoding in Marine Perspectives: Assessment and Conservation of Biodiversity.|last=Subrata.|first=Trivedi|date=2016|publisher=Springer International Publishing|others=Ansari, Abid Ali., Ghosh, Sankar K., Rehman, Hasibur.|isbn=978-3-319-41840-7|location=Cham|oclc=958384953}}</ref> i forenzičkih nauka.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Dalton |first1=Desiré Lee |last2=de Bruyn |first2=Marli |last3=Thompson |first3=Tia |last4=Kotzé |first4=Antoinette |date=2020-12-01 |title=Assessing the utility of DNA barcoding in wildlife forensic cases involving South African antelope |journal=Forensic Science International: Reports |language=en |volume=2 |doi=10.1016/j.fsir.2020.100071 |s2cid=213926390 |issn=2665-9107|doi-access=free }}</ref> DNK barkod markeri mogu se primijeniti za rješavanje osnovnih pitanja u sistematici, [[ekologija|ekologiji]], [[evolucija|evolucijskoj biologiji]] i [[konzervacijska biologija|konzerviranju]], uključujući okupljanje zajednica, mreže [[biološka interakcija|interakcija vrsta]], taksonomska otkrića i procjenu prioritetnih područja za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. === Identifikacija vrsta === Specifične kratke DNK sekvence ili markeri iz standardizirane [[genom]]ske regije mogu pružiti DNK barkod za identifikaciju vrsta.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Stoeckle|first2=Mark Y.|last3=Zemlak|first3=Tyler S.|last4=Francis|first4=Charles M.|date=October 2004|title=Identification of Birds through DNA Barcodes|journal=PLOS Biology|volume=2|issue=10|doi=10.1371/journal.pbio.0020312|issn=1545-7885|pmc=518999|pmid=15455034 |doi-access=free }}</ref> Molekularne metode posebno su korisne kada tradicionalne metode nisu primjenjive. DNK barkodiranje ima veliku primjenjivost u identifikaciji [[larva|larvi]], za koje je uglavnom dostupno malo dijagnostičkih karaktera, te u povezivanju različitih životnih stadija (npr. larve i odrasle jedinke) kod mnogih životinja.<ref>{{Cite journal|last1=Costa|first1=Filipe O|last2=Carvalho|first2=Gary R|date=December 2007|title=The Barcode of Life Initiative: synopsis and prospective societal impacts of DNA barcoding of Fish|journal=Genomics, Society and Policy|volume=3|issue=2|page=29|doi=10.1186/1746-5354-3-2-29|issn=1746-5354|pmc=5425017 |doi-access=free }}</ref> Identifikacija vrsta navedenih u dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ([[CITES]]) korištenjem tehnika barkodiranja koristi se u praćenju ilegalne trgovine.<ref>{{Cite journal|last1=Lahaye|first1=R.|last2=van der Bank|first2=M.|last3=Bogarin|first3=D.|last4=Warner|first4=J.|last5=Pupulin|first5=F.|last6=Gigot|first6=G.|last7=Maurin|first7=O.|last8=Duthoit|first8=S.|last9=Barraclough|first9=T. G.|date=2008-02-26|title=DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2923–2928|doi=10.1073/pnas.0709936105|issn=0027-8424|pmc=2268561|pmid=18258745|doi-access=free}}</ref> === Detekcija invazivnih vrsta === [[Unesena vrsta|Strane vrste]] mogu se detektovati putem barkodiranja.<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Xu|first1=Song-Zhi|last2=Li|first2=Zhen-Yu|last3=Jin|first3=Xiao-Hua|date=January 2018|title=DNA barcoding of invasive plants in China: A resource for identifying invasive plants|journal=Molecular Ecology Resources|volume=18|issue=1|pages=128–136|doi=10.1111/1755-0998.12715|pmid=28865184|bibcode=2018MolER..18..128X |s2cid=24911390}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Junning|last2=Jiang|first2=Jiamei|last3=Song|first3=Shuli|last4=Tornabene|first4=Luke|last5=Chabarria|first5=Ryan|last6=Naylor|first6=Gavin J. P.|last7=Li|first7=Chenhong|date=December 2017|title=Multilocus DNA barcoding – Species Identification with Multilocus Data|journal=Scientific Reports|volume=7|issue=1|page=16601|doi=10.1038/s41598-017-16920-2|issn=2045-2322|pmc=5709489|pmid=29192249|bibcode=2017NatSR...716601L}}</ref> Barkodiranje može biti pogodno za detekciju vrsta, npr. u graničnoj kontroli, gdje brza i tačna morfološka identifikacija često nije moguća zbog sličnosti između različitih vrsta, nedostatka dovoljnih dijagnostičkih karakteristika i/ili nedostatka taksonomske ekspertize. Barkodiranje i metabarkodiranje se također mogu koristiti za probir invazivnih vrsta u ekosistemima i za razlikovanje invazivne vrste od domaćih, morfološki sličnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Nagoshi|first1=Rodney N.|last2=Brambila|first2=Julieta|last3=Meagher|first3=Robert L.|date=November 2011|title=Use of DNA barcodes to identify invasive armyworm ''Spodoptera'' species in Florida|journal=Journal of Insect Science|volume=11|issue=154|page=154|doi=10.1673/031.011.15401|issn=1536-2442|pmc=3391933|pmid=22239735}}</ref> Visoka efikasnost DNK identifikacije je prikazana u odnosu na tradicionalno praćenje bioloških invazija.<ref>{{Cite journal |last1=Karabanov |first1=D.P. |last2=Bekker |first2=E.I. |last3=Pavlov |first3=D.D. |last4=Borovikova |first4=E.A. |last5=Kodukhova |first5=Y.V. |last6=Kotov |first6=A.A. |date=1 February 2022 |title=New Sets of Primers for DNA Identification of Non-Indigenous Fish Species in the Volga-Kama Basin (European Russia) |journal=[[Water (journal)|Water]] |volume=14 |issue=3 |page=437 |issn=2073-4441 |doi=10.3390/w14030437 |doi-access=free|bibcode=2022Water..14..437K }}</ref> === Razgraničenje kriptičnih vrsta === DNK barkodiranje omogućava identifikaciju i prepoznavanje [[kriptična vrsta|kriptičnih vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Thongtam na Ayudhaya|first1=Pradipunt|last2=Muangmai|first2=Narongrit|last3=Banjongsat|first3=Nuwadee|last4=Singchat|first4=Worapong|last5=Janekitkarn|first5=Sommai|last6=Peyachoknagul|first6=Surin|last7=Srikulnath|first7=Kornsorn|date=June 2017|title=Unveiling cryptic diversity of the anemonefish genera ''Amphiprion'' and ''Premnas'' (Perciformes: Pomacentridae) in Thailand with mitochondrial DNA barcodes|journal=Agriculture and Natural Resources|volume=51|issue=3|pages=198–205|doi=10.1016/j.anres.2017.07.001|doi-access=free}}</ref> Rezultati analiza DNK barkodiranjem, međutim, zavise od izbora analitičkih metoda, tako da proces razgraničavanja kriptičnih vrsta pomoću DNK barkodova može biti subjektivan kao i bilo koji drugi oblik [[Taksonomija|taksonomije]]. Hebert i saradnici (2004) zaključili su da leptir ''Astraptes fulgerator'' u sjeverozapadnoj [[Kostarika|Kostarici]] zapravo sadrži 10 različitih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Hebert|first1=P. D. N.|last2=Penton|first2=E. H.|last3=Burns|first3=J. M.|last4=Janzen|first4=D. H.|last5=Hallwachs|first5=W.|date=2004-10-12|title=Ten species in one: DNA barcoding reveals cryptic species in the neotropical skipper butterfly ''Astraptes fulgerator''|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=101|issue=41|pages=14812–14817|doi=10.1073/pnas.0406166101|issn=0027-8424|pmc=522015|pmid=15465915|bibcode=2004PNAS..10114812H|doi-access=free}}</ref> Međutim, ove rezultate je kasnije osporio Brower (2006), koji je ukazao na brojne ozbiljne nedostatke u analizi i zaključio da originalni podaci mogu podržati samo mogućnost postojanja tri do sedam kriptičnih [[takson]]a, a ne deset kriptičnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last=Brower|first=Andrew V.Z.|date=June 2006|title=Problems with DNA barcodes for species delimitation: 'Ten species' of ''Astraptes fulgerator'' reassessed (Lepidoptera: Hesperiidae)|journal=Systematics and Biodiversity|volume=4|issue=2|pages=127–132|doi=10.1017/S147720000500191X|bibcode=2006SyBio...4..127B |s2cid=54687052|issn=1477-2000}}</ref> Smith et al. (2007) koristili su DNK barkodove citohrom ''c'' oksidaze I za identifikaciju vrsta 20 morfovrsta [[parazitoid]]nih [[muha]] ''Belvosia'' ([[Muha|Diptera]]: ''[[Tachinidae]]'') uzgojenih iz gusjenica ([[Lepidoptera]]) u području Area de Conservación Guanacaste (ACG), sjeverozapadna Kostarika. Ovi autori otkrili su da barkodiranje povećava broj vrsta na 32, otkrivajući da svaka od tri vrste [[parazitoid]]a, koje su se ranije smatrale generalistima, zapravo predstavljaju nizove kriptičnih vrsta koje su visoko specifične za domaćina.<ref>{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. A.|last2=Woodley|first2=N. E.|last3=Janzen|first3=D. H.|last4=Hallwachs|first4=W.|last5=Hebert|first5=P. D. N.[|date=2006-03-07|title=DNA barcodes reveal cryptic host-specificity within the presumed polyphagous members of a genus of parasitoid flies (Diptera: Tachinidae)|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=10|pages=3657–3662|doi=10.1073/pnas.0511318103|issn=0027-8424|pmc=1383497|pmid=16505365|doi-access=free}}</ref> Za 15 morfovrsta mnogočetinaša unutar dubokog antarktičkog [[bentos]]a proučavanih putem DNK barkodiranja, kriptična raznolikost pronađena je u 50% slučajeva. Nadalje, otkriveno je 10 prethodno zanemarenih morfovrsta, što je povećalo ukupno bogatstvo vrsta u uzorku za 233%.<ref>{{Cite journal|last1=Brasier|first1=Madeleine J.|last2=Wiklund|first2=Helena|last3=Neal|first3=Lenka|last4=Jeffreys|first4=Rachel|last5=Linse|first5=Katrin|last6=Ruhl|first6=Henry|last7=Glover|first7=Adrian G.|date=November 2016|title=DNA barcoding uncovers cryptic diversity in 50% of deep-sea Antarctic polychaetes|journal=Royal Society Open Science|volume=3|issue=11|doi=10.1098/rsos.160432|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5180122|pmid=28018624|bibcode=2016RSOS....360432B}}</ref> Slično tome, studija DNK barkodiranja sokotranskih reptila otkrila je neočekivano visoke intraspecifične divergencije u nekoliko taksona i procijenila da bi bogatstvo vrsta moglo biti podcijenjeno za 13,8–54,4%.<ref>{{Cite journal |last1=Vasconcelos |first1=Raquel |last2=Montero-Mendieta |first2=Santiago |last3=Simó-Riudalbas |first3=Marc |last4=Sindaco |first4=Roberto |last5=Santos |first5=Xavier |last6=Fasola |first6=Mauro |last7=Llorente |first7=Gustavo |last8=Razzetti |first8=Edoardo |last9=Carranza |first9=Salvador |date=2016-03-01 |title=Unexpectedly High Levels of Cryptic Diversity Uncovered by a Complete DNA Barcoding of Reptiles of the Socotra Archipelago |journal=PLOS ONE |language=en |volume=11 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pone.0149985 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=4772999 |pmid=26930572 |bibcode=2016PLoSO..1149985V }}</ref> [[Slika:DNA-strekkoding av julemat - DNA barcoding of Christmas food (16008786266).jpg|thumb|327x327px|Barkodiranje je alat za garantovanje kvaliteta hrane. Ovdje se DNK iz tradicionalne norveške božićne hrane ekstrahuje u molekularno-sistematskom laboratoriju Univerzitetskog muzeja NTNU.]] === Analiza ishrane i primjena prehrambene mreže === {{glavni|DNK barkodiranje u procjeni ishrane}} DNK barkodiranje i metabarkodiranje mogu biti korisni u studijama analize ishrane,<ref>{{Cite journal|last1=Pompanon|first1=Francois|last2=Deagle|first2=Bruce E.|last3=Symondson|first3=William O. C.|last4=Brown|first4=David S.|last5=Jarman|first5=Simon N.|last6=Taberlet|first6=Pierre|date=April 2012|title=Who is eating what: diet assessment using next generation sequencing: NGS DIET ANALYSIS|journal=Molecular Ecology|volume=21|issue=8|pages=1931–1950|doi=10.1111/j.1365-294X.2011.05403.x|pmid=22171763|s2cid=10013333|doi-access=free}}</ref> a obično se koristi ako se primjerci [[plijen]]a ne mogu identificirati na osnovu morfoloških karakteristika.<ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Pompanon|first2=François|last3=Taberlet|first3=Pierre|date=February 2009|title=DNA barcoding for ecologists|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=24|issue=2|pages=110–117|doi=10.1016/j.tree.2008.09.011|pmid=19100655|bibcode=2009TEcoE..24..110V }}</ref><ref name=":14">{{Cite journal|last1=Kaunisto|first1=Kari M.|last2=Roslin|first2=Tomas|last3=Sääksjärvi|first3=Ilari E.|last4=Vesterinen|first4=Eero J.|date=October 2017|title=Pellets of proof: First glimpse of the dietary composition of adult odonates as revealed by metabarcoding of feces|journal=Ecology and Evolution|volume=7|issue=20|pages=8588–8598|doi=10.1002/ece3.3404|pmc=5648679|pmid=29075474|bibcode=2017EcoEv...7.8588K }}</ref> Postoji niz pristupa uzorkovanju u analizi ishrane: DNK metabarkodiranje se može provesti na sadržaju [[želudac|želuca]],<ref>{{Cite journal|last1=Harms-Tuohy|first1=Ca|last2=Schizas|first2=Nv|last3=Appeldoorn|first3=Rs|date=2016-10-25|title=Use of DNA metabarcoding for stomach content analysis in the invasive lionfish ''Pterois volitans'' in Puerto Rico|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=558|pages=181–191|doi=10.3354/meps11738|issn=0171-8630|bibcode=2016MEPS..558..181H|doi-access=free}}</ref> [[feces]]u,<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Kowalczyk|first1=Rafał|last2=Taberlet|first2=Pierre|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Valentini|first4=Alice|last5=Miquel|first5=Christian|last6=Kamiński|first6=Tomasz|last7=Wójcik|first7=Jan M.|date=February 2011|title=Influence of management practices on large herbivore diet—Case of European bison in Białowieża Primeval Forest (Poland)|journal=Forest Ecology and Management|volume=261|issue=4|pages=821–828|doi=10.1016/j.foreco.2010.11.026|bibcode=2011ForEM.261..821K }}</ref> [[pljuvačka|pljuvački]]<ref>{{Cite journal|last1=Nichols|first1=Ruth V.|last2=Cromsigt|first2=Joris P. G. M.|last3=Spong|first3=Göran|date=December 2015|title=Using eDNA to experimentally test ungulate browsing preferences|journal=SpringerPlus|volume=4|issue=1|page=489|doi=10.1186/s40064-015-1285-z|issn=2193-1801|pmc=4565800|pmid=26380165 |doi-access=free }}</ref> ili analizu cijelog tijela.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal|last1=Agusti|first1=N.|last2=Shayler|first2=S. P.|last3=Harwood|first3=J. D.|last4=Vaughan|first4=I. P.|last5=Sunderland|first5=K. D.|last6=Symondson|first6=W. O. C.|date=December 2003|title=Collembola as alternative prey sustaining spiders in arable ecosystems: prey detection within predators using molecular markers|journal=Molecular Ecology|volume=12|issue=12|pages=3467–3475|doi=10.1046/j.1365-294X.2003.02014.x|pmid=14629361|s2cid=7985256|issn=0962-1083|doi-access=free|bibcode=2003MolEc..12.3467A }}</ref> U uzorcima fekalija ili jako probavljenom sadržaju želuca, često nije moguće razlikovati [[tkivo]] od pojedinačnih vrsta, te se stoga umjesto toga može primijeniti metabarkodiranje.<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Miquel|first2=Christian|last3=Nawaz|first3=Muhammad Ali|last4=Bellemain|first4=Eva|last5=Coissac|first5=Eric|last6=Pompanon|first6=François|last7=Gielly|first7=Ludovic|last8=Cruaud|first8=Corinne|last9=Nascetti|first9=Giuseppe|date=January 2009|title=New perspectives in diet analysis based on DNA barcoding and parallel pyrosequencing: the trn L approach|journal=Molecular Ecology Resources|volume=9|issue=1|pages=51–60|doi=10.1111/j.1755-0998.2008.02352.x|pmid=21564566|s2cid=5308081|doi-access=free}}</ref> Izmet ili pljuvačka predstavljaju neinvazivne pristupe uzorkovanja, dok analiza cijelog tijela često znači da jedinku prvo treba ubiti. Za manje organizme, sekvenciranje sadržaja želuca se zatim često vrši sekvenciranjem cijele životinje. === Barkodiranje za sigurnost hrane === DNK barkodiranje predstavlja bitan alat za procjenu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Svrha je garantirati sljedivost hrane, smanjiti piratstvo hrane i vrednovati lokalnu i tipičnu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Druga svrha je zaštita javnog zdravlja; naprimjer, metabarkodiranje nudi mogućnost identifikacije kirnji koje uzrokuju trovanje ribom ''Ciguatera'' iz ostataka obroka,<ref>{{Cite journal|last1=Friedman|first1=Melissa|last2=Fernandez|first2=Mercedes|last3=Backer|first3=Lorraine|last4=Dickey|first4=Robert|last5=Bernstein|first5=Jeffrey|last6=Schrank|first6=Kathleen|last7=Kibler|first7=Steven|last8=Stephan|first8=Wendy|last9=Gribble|first9=Matthew|date=2017-03-14|title=An Updated Review of Ciguatera Fish Poisoning: Clinical, Epidemiological, Environmental, and Public Health Management|journal=Marine Drugs|volume=15|issue=3|page=72|doi=10.3390/md15030072|issn=1660-3397|pmc=5367029|pmid=28335428|doi-access=free |bibcode=2017MarDr..15...72F }}</ref> ili za odvajanje [[otrov]]nih [[gljiva]] od jestivih (Ref). === Biomonitoring i ekološka procjena === DNK barkodiranje se može koristiti za procjenu prisustva [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], radi očuvanja (Ref) ili prisustva indikatorskih vrsta koje odražavaju specifične ekološke uslove (Ref), naprimjer, višak hranjivih tvari ili nizak nivo kisika. === Forenzička nauka === DNK barkodiranje se često koristi za identifikaciju vrsta u slučajevima [[forenzika|forenzičke nauke]]. Nepoznati uzorci životinja ili biljaka na mjestima zločina mogu se pronaći, prikupiti i identificirati u nadi da će se povezati s osumnjičenim i dovesti do osuđujuće presude.<ref>{{Cite journal |date=2018-03-04 |title=Illegal product manufacturing and exportation from Pakistan: Revealing the factuality of highly processed wildlife skin samples via DNA mini-barcoding |url=http://resolver.scholarsportal.info/resolve/15257770/v37i0003/179_ipmaefwssvdm.xml |journal=Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume=37 |issue=3 |pages=179–185|doi=10.1080/15257770.2018.1450507 |pmid=29608392 |last1=Khan |first1=F. M. |last2=William |first2=K. |last3=Aruge |first3=S. |last4=Janjua |first4=S. |last5=Shah |first5=S. A. |s2cid=4623232 |url-access=subscription }}</ref> [[Krivolov]], ubijanje ugroženih vrsta i zlostavljanje životinja su primjeri zločina gdje se koristi DNK barkodiranje, budući da se životinjska DNK često pronalazi.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Mwale |first1=Monica |last2=Dalton |first2=Desire L. |last3=Jansen |first3=Raymond |last4=De Bruyn |first4=Marli |last5=Pietersen |first5=Darren |last6=Mokgokong |first6=Prudent S. |last7=Kotzé |first7=Antoinette |date=March 2017 |editor-last=Steinke |editor-first=Dirk |title=Forensic application of DNA barcoding for identification of illegally traded African pangolin scales |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |journal=Genome |language=en |volume=60 |issue=3 |pages=272–284 |doi=10.1139/gen-2016-0144 |pmid=28177847 |hdl=1807/75671 |s2cid=207093202 |issn=0831-2796 |hdl-access=free |archive-date=2019-04-08 |access-date=2023-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408011842/https://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |url-status=live }}</ref> S druge strane, biljna DNK se obično koristi kao [[trag dokaza]] za povezivanje osumnjičenog s mjestom zločina.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Yanlei |last2=Xu |first2=Chao |last3=Dong |first3=Wenpan |last4=Yang |first4=Xueying |last5=Zhou |first5=Shiliang |date=2021-07-01 |title=Determination of a criminal suspect using environmental plant DNA metabarcoding technology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0379073821001481 |journal=Forensic Science International |language=en |volume=324 |doi=10.1016/j.forsciint.2021.110828 |pmid=34000616 |s2cid=234768561 |issn=0379-0738}}</ref> == Potencijali i nedostaci == === Potencijali === Tradicionalne metode bioprocjene su dobro uspostavljene na međunarodnom nivou i dobro služe biomonitoringu, kao na primjer za akvatičnu bioprocjenu u okviru EU direktiva [[Okvirna direktiva o vodama|WFD]] i [[Okvirna direktiva o morskoj strategiji|MSFD]]. Međutim, DNK barkodiranje bi moglo poboljšati tradicionalne metode iz sljedećih razloga; DNK barkodiranje *(1) može povećati taksonomsku rezoluciju i uskladiti identifikaciju taksona koje je teško identificirati ili za koje nedostaju stručnjaci, * (2) može preciznije/preciznije povezati faktore okoliša sa specifičnim taksonima, *(3) može povećati uporedivost među regijama, *(4) omogućava uključivanje ranih životnih faza i fragmentiranih primjeraka, *(5) omogućava razgraničenje [[Složena vrsta|kriptičnih]]/rijetkih vrsta, *(6) omogućava razvoj novih indeksa, npr. rijetke/kriptične vrste koje mogu biti osjetljive/tolerantne na stresore, *(7) povećava broj uzoraka koji se mogu obraditi i smanjuje vrijeme obrade što rezultira povećanim znanjem o ekologiji vrsta, *(8) predstavlja neinvazivan način praćenja korištenjem metoda [[okolinska DNK|eDNL]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Pawlowski|first1=Jan|last2=Kelly-Quinn|first2=Mary|last3=Altermatt|first3=Florian|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=Laure|last5=Beja|first5=Pedro|last6=Boggero|first6=Angela|last7=Borja|first7=Angel|last8=Bouchez|first8=Agnès|last9=Cordier|first9=Tristan|date=2018|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (e)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|pages=1295–1310|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> ==== Trajanje i troškovi ==== DNK barkodiranje je brže od tradicionalnih morfoloških metoda, od obuke do taksonomskog dodjeljivanja. Potrebno je manje vremena za sticanje stručnosti u [[DNK]] metodama nego za sticanje stručnosti u taksonomiji. Osim toga, tijek rada DNK barkodiranja (tj. od uzorka do rezultata) je uglavnom brži od tradicionalnog morfološkog toka rada i omogućava obradu više uzoraka. ==== Taksonomska rezolucija ==== DNK barkodiranje omogućava rezoluciju taksona od viših (npr. [[porodica (biologija)|porodica]]) do nižih (npr. [[vrsta]]) taksonomskih nivoa, koje je inače preteško identificirati korištenjem tradicionalnih morfoloških metoda, kao što je npr. identifikacija putem mikroskopije. Naprimjer, ''[[Chironomidae]]'' (mušica koja ne grize) su široko rasprostranjene i u kopnenim i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Njihovo bogatstvo i brojnost čine ih važnim za ekološke procese i mreže, i jedna su od mnogih grupa [[beskičmenjak]]a koje se koriste u biomonitoringu. Uzorci beskičmenjaka mogu sadržavati čak 100 vrsta hironomida, koji često čine i do 50% uzorka. Uprkos tome, obično se ne identificiraju ispod nivoa porodice zbog taksonomske ekspertize i potrebnog vremena.<ref>{{Cite book|title=The Chironomidae|date=1995|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-4308-3|editor-last=Armitage|editor-first=Patrick D.|location=Dordrecht|doi=10.1007/978-94-011-0715-0|s2cid=46138170|editor-last2=Cranston|editor-first2=Peter S.|editor-last3=Pinder|editor-first3=L. C. V.}}</ref> Ovo može rezultirati grupiranjem različitih vrsta hironomida s različitim ekološkim preferencijama, što rezultira netačnom procjenom kvaliteta vode. DNK barkodiranje pruža mogućnost razlučivanja taksona i direktnog povezivanja efekata stresora sa specifičnim [[takson]]ima, kao što su pojedinačne vrste hironomida. Naprimjer, Beermann i saradnici (2018) koristili su DNK barkodiranje ''Chironomidae'', kako bi istražili njihov odgovor na višestruke stresore; smanjen protok, povećan fini sediment i povećan [[salinitet]].<ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Zizka|first2=Vera M. A.|last3=Elbrecht|first3=Vasco|last4=Baranov|first4=Viktor|last5=Leese|first5=Florian|date=2018-07-24|title=DNA metabarcoding reveals the complex and hidden responses of chironomids to multiple stressors|journal=Environmental Sciences Europe|volume=30|issue=1|page=26|doi=10.1186/s12302-018-0157-x|s2cid=51802465|issn=2190-4715|doi-access=free |bibcode=2018ESEur..30...26B }}</ref> Nakon barkodiranja, utvrđeno je da se uzorak hironomida sastoji od 183 [[Operativna taksonomska jedinica|operativne taksonomske jedinice]] (OTU), tj. barkodova (sekvenci) koji su često ekvivalentni morfološkim vrstama. Ovih 183 OTU-a prikazalo je 15 tipova odgovora umjesto prethodno prijavljenih <ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Elbrecht|first2=Vasco|last3=Karnatz|first3=Svenja|last4=Ma|first4=Li|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Piggott|first6=Jeremy J.|last7=Leese|first7=Florian|date=2018|title=Multiple-stressor effects on stream macroinvertebrate communities: A mesocosm experiment manipulating salinity, fine sediment and flow velocity|journal=Science of the Total Environment|volume=610–611|pages=961–971|doi=10.1016/j.scitotenv.2017.08.084|pmid=28830056|bibcode=2018ScTEn.610..961B}}</ref> dva tipa odgovora zabilježena su kada su svi hironomidi grupirani zajedno u istoj studiji višestrukih stresora. Sličan trend otkriven je u studiji Machera i suradnika (2016.) koja je otkrila kriptičnu raznolikost unutar vrste jednodnevke ''[http://www.terrain.net.nz/friends-of-te-henui-group/invertebrates-freshwater-new-zealand/mayfly-nymph-genus-deleatidium.html Deleatidium sp]'''. Ova studija pronašla je različite obrasce odgovora 12 molekularno različitih OTU-a na stresore, što može promijeniti konsenzus da je ova jednodnevka osjetljiva na zagađenje.<ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan N.|last2=Salis|first2=Romana K.|last3=Blakemore|first3=Katie S.|last4=Tollrian|first4=Ralph|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Leese|first6=Florian|date=2016|title=Multiple-stressor effects on stream invertebrates: DNA barcoding reveals contrasting responses of cryptic mayfly species|journal=Ecological Indicators|volume=61|pages=159–169|doi=10.1016/j.ecolind.2015.08.024|bibcode=2016EcInd..61..159M }}</ref> === Nedostaci === Uprkos prednostima koje nudi DNK barkodiranje, također je sugerirano da se DNK barkodiranje najbolje koristi kao dopuna tradicionalnim morfološkim metodama.<ref name=":0"/> Ova preporuka se zasniva na višestrukim uočenim izazovima. ==== Fizički parametri ==== Nije sasvim jednostavno povezati DNK barkodove s ekološkim preferencijama dotičnog barkodiranog taksona, kao što je potrebno ako se barkodiranje koristi za biomonitoring. Naprimjer, detekcija ciljne DNK u vodenim sistemima ovisi o koncentraciji molekula DNK na lokaciji, na koju pak mogu utjecati mnogi faktori. Prisutnost molekula DNK također ovisi o disperziji na lokaciji, npr. smjeru ili jačini struja. Nije zaista poznato kako se [[DNK]] kreće u [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]], što otežava uzorkovanje. Drugi faktor može biti ponašanje ciljne vrste, npr. [[ribe]] mogu imati sezonske promjene kretanja, rakovi ili dagnje će oslobađati DNK u većim količinama samo u određenim periodima svog života (presvlačenje, mriješćenje). Za DNK u tlu, još manje se zna o distribuciji, količini ili kvaliteti. Glavno ograničenje metode barkodiranja je to što se oslanja na referentne biblioteke barkodova za taksonomsku identifikaciju sekvenci. Taksonomska identifikacija je tačna samo ako je dostupna pouzdana referenca. Međutim, većina [[baza podataka]] još uvijek je nepotpuna, posebno za manje organizme, npr. [[gljive]], [[fitoplankton]], [[nematode]] itd. Osim toga, postojeće baze podataka sadrže pogrešne identifikacije, pravopisne i druge greške. Postoje ogromni napori u kuriranju i dovršavanju baza podataka za sve potrebne organizme, uključujući velike projekte barkodiranja (na primjer, iBOL projekat za referentnu bazu podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD).<ref>{{Cite web|url=http://ibol.org/|title=The International Barcode of Life Consortium|website=International Barcode of Life|access-date=2019-03-29|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329130846/http://ibol.org/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boldsystems.org/|title=Bold Systems v4|website=www.boldsystems.org|access-date=2019-04-02}}</ref> Međutim, kompletiranje i kuriranje su teški i dugotrajni. Bez potvrđenih [[uzorak]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je sekvenca korištena kao referenca ispravna. Baze podataka DNK sekvenci poput [[GenBank]]-a sadrže mnoge sekvence koje nisu povezane sa [[Zoološki uzorak|potvrdenim uzorcima]] (naprimjer, [[herbarij]]ski uzorci, kultivirane ćelijske linije ili ponekad slike). Ovo je problematično s obzirom na taksonomska pitanja kao što je da li nekoliko vrsta treba podijeliti ili kombinovati ili da li su prethodne identifikacije bile ispravne. Ponovna upotreba sekvenci, koje nisu povezane sa potvrđenim uzorcima, prvobitno pogrešno identifikovanog organizma može podržati netačne zaključke i mora se izbjegavati.<ref name=Ogwang2020>{{cite journal|last1=Ogwang |first1=Joel|last2=Bariche|first2=Michel |last3=Bos|first3=Arthur R.|date=2020|title= Genetic Diversity and Phylogenetic Relationships of Threadfin Breams (''Nemipterus'' spp.) from the Red Sea and eastern Mediterranean Sea|journal=Genome|volume=63|issue=3|pages=207–216|doi= 10.1139/gen-2019-0163|pmid=32678985|doi-access=free}}</ref> Stoga je najbolja praksa za DNK barkodiranje sekvenciranje vaučeriranih uzoraka.<ref>{{Cite journal|last1=Schander|first1=Christoffer|last2=Willassen|first2=Endre|date=2005|title=What can biological barcoding do for marine biology?|journal=Marine Biology Research|volume=1|issue=1|pages=79–83|doi=10.1080/17451000510018962|s2cid=84070971|issn=1745-1000|doi-access=free|bibcode=2005MBioR...1...79S }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miller|first=S. E.|date=2007-03-20|title=DNA barcoding and the renaissance of taxonomy|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=12|pages=4775–4776|doi=10.1073/pnas.0700466104|issn=0027-8424|pmc=1829212|pmid=17363473|bibcode=2007PNAS..104.4775M|doi-access=free}}</ref> Za mnoge taksone, međutim, može biti teško dobiti referentne uzorke, naprimjer kod uzoraka koje je teško uhvatiti, dostupnih uzoraka koji su loše očuvani ili nedostaje odgovarajuća taksonomska ekspertiza.<ref name="Ogwang2020"/> Važno je napomenuti da se DNK barkodovi mogu koristiti i za kreiranje privremene taksonomije, u kom slučaju se OTU-ovi mogu koristiti kao zamjena za tradicionalne latinske binome – čime se značajno smanjuje ovisnost o potpuno popunjenim referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last=Ratnasingham|first=S.|date=2013|title=A DNA-based registry for all animal species: the Barcode Index Number (BIN) system|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0066213|pmid=23861743|pmc=3704603|bibcode=2013PLoSO...866213R|doi-access=free}}</ref> ==== Tehnološka pristrasnost ==== DNK barkodiranje također nosi metodološku pristrasnost, od uzorkovanja do [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize podataka. Uzorak DNK može biti kontaminiran [[PCR]]-inhibitorima, što uzrokuje da neki uzorci pokažu lažno pozitivne rezultate. Replikacija PCR-a je često potrebna za dobar kvalitet sekvence i osjetljivost, ali dovodi do eksponencijalnog povećanja rizika od kontaminacije. Pored rizika od kontaminacije uzorka DNK inhibitorima PCR, pristrasnost [[prajmer]]a jedan je od glavnih izvora grešaka u DNK barkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Leese|first1=Florian|last2=Elbrecht|first2=Vasco|date=2015-07-08|title=Can DNA-Based Ecosystem Assessments Quantify Species Abundance? Testing Primer Bias and Biomass—Sequence Relationships with an Innovative Metabarcoding Protocol|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0130324|issn=1932-6203|pmc=4496048|pmid=26154168|bibcode=2015PLoSO..1030324E|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Elbrecht|first1=Vasco|last2=Vamos|first2=Ecaterina Edith|last3=Meissner|first3=Kristian|last4=Aroviita|first4=Jukka|last5=Leese|first5=Florian|date=2017|title=Assessing strengths and weaknesses of DNA metabarcoding-based macroinvertebrate identification for routine stream monitoring|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=8|issue=10|pages=1265–1275|doi=10.1111/2041-210X.12789|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2017MEcEv...8.1265E }}</ref> Izolacija efikasnog DNK markera i dizajn prajmera je složen proces i uloženi su značajni napori u razvoj prajmera za DNK barkodiranje u različitim taksonomskim grupama. Uprkos ovom trudu, i dalje postoji mogućnost da prajmeri ne uspiju amplificirati neočekivano divergentnu sekvencu.<ref name="Pawlowski18">{{Cite journal|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (E)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|pages=1295–1310|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|date=October 2018|last1=Pawlowski|first1=J.|last2=Kelly-Quinn|first2=M.|last3=Altermatt|first3=F.|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=L.|last5=Beja|first5=P.|last6=Boggero|first6=A.|last7=Borja|first7=A.|last8=Bouchez|first8=A.|last9=Cordier|first9=T.|last10=Domaizon|first10=I.|last11=Feio|first11=M. J.|last12=Filipe|first12=A. F.|last13=Fornaroli|first13=R.|last14=Graf|first14=W.|last15=Herder|first15=J.|last16=Van Der Hoorn|first16=B.|last17=Iwan Jones|first17=J.|last18=Sagova-Mareckova|first18=M.|last19=Moritz|first19=C.|last20=Barquín|first20=J.|last21=Piggott|first21=J. J.|last22=Pinna|first22=M.|last23=Rimet|first23=F.|last24=Rinkevich|first24=B.|last25=Sousa-Santos|first25=C.|last26=Specchia|first26=V.|last27=Trobajo|first27=R.|last28=Vasselon|first28=V.|last29=Vitecek|first29=S.|last30=Zimmerman|first30=J.|display-authors=29|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> Osim toga, [[prajmer]]i će se često preferencijalno vezati za neke sekvence, što dovodi do različite efikasnosti i specifičnosti prajmera i nereprezentativne procjene zajednica i inflacije bogatstva.<ref>{{Cite journal|last1=Quince|first1=Christopher|last2=Sloan|first2=William T.|last3=Hall|first3=Neil|last4=D'Amore|first4=Rosalinda|last5=Ijaz|first5=Umer Z.|last6=Schirmer|first6=Melanie|date=2015-03-31|title=Insight into biases and sequencing errors for amplicon sequencing with the Illumina MiSeq platform|journal=Nucleic Acids Research|volume=43|issue=6|pages=e37|doi=10.1093/nar/gku1341|issn=0305-1048|pmc=4381044|pmid=25586220}}</ref> Dakle, sastav sekvenci zajednica uzorka se uglavnom mijenja u PCR koraku. Nekoliko studija je eksperimentisalo sa "PCR-free" pristupima kako bi se izbjegle ove pristranosti. Jedan od glavnih pristupa je korištenje uzoraka obogaćenih mitohondrijama, tako da visoka koncentracija ciljne DNK čini amplifikaciju nepotrebnom. (Dobijene duže sekvence također pomažu u taksonomskoj rezoluciji.)<ref>{{Cite journal|last1=Huang|first1=Quanfei|last2=Li|first2=Jiguang|last3=Fu|first3=Ribei|last4=Tang|first4=Min|last5=Zhou|first5=Lili|last6=Su|first6=Xu|last7=Yang|first7=Qing|last8=Liu|first8=Shanlin|last9=Li|first9=Yiyuan|date=2013-12-01|title=Ultra-deep sequencing enables high-fidelity recovery of biodiversity for bulk arthropod samples without PCR amplification|journal=GigaScience|volume=2|issue=1|page=4|doi=10.1186/2047-217X-2-4|pmc=3637469|pmid=23587339 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan-Niklas|last2=Zizka|first2=Vera Marie Alida|last3=Weigand|first3=Alexander Martin|last4=Leese|first4=Florian|date=2018|title=A simple centrifugation protocol for metagenomic studies increases mitochondrial DNA yield by two orders of magnitude|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=1070–1074|doi=10.1111/2041-210X.12937|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2018MEcEv...9.1070M }}</ref> Ali od 2018., glavna tehnika metabarkodiranja DNK i dalje se zasniva na sekvenciranju [[amplikon]]a.<ref name="Pawlowski18"/> Ostale pristranosti se pojavljuju tokom sekvenciranja i tokom bioinformatičke obrade sekvenci, poput stvaranja himera. ==== Nedostatak standardizacije ==== Čak i kada se DNK barkodiranje sve šire koristi i primjenjuje, ne postoji slaganje o metodama za očuvanje ili ekstrakciju DNK, izboru DNK markera i seta prajmera ili PCR protokola. Parametri bioinformatike [[Sistem upravljanja tokom rada u bioinformatici|cjevovodi]] (naprimjer, OTU klasteriranje, algoritmi taksonomskog dodjeljivanja ili pragovi itd.) su izvor mnogih debata među korisnicima DNK barkodiranja.<ref name="Pawlowski18"/> Tehnologije sekvenciranja se također brzo razvijaju, zajedno s alatima za analizu ogromnih količina generiranih DNK podataka, a standardizacija metoda je hitno potrebna kako bi se omogućila saradnja i dijeljenje podataka na većoj prostornoj i vremenskoj skali. Ova standardizacija metoda barkodiranja na evropskom nivou dio je ciljeva evropske COST akcije DNAqua-net. <ref>{{Cite web|url=https://dnaqua.net/|title=DNAquaNet|access-date=2019-03-29}}</ref> and is also addressed by CEN (the European Committee for Standardization).<ref>CEN (2018) CEN/TC 230/WORKING GROUP 2 – Proposal for a new Working Group WG28 ''"DNA and eDNA methods" A plan to fulfil the DNA and eDNA standardization needs of EU legislation in Water Policy'' (Proposal following decisions of the 2017 Berlin Meeting of CEN/TC 230, its Working Groups and eDNA COST representatives)</ref> ==== Nepodudaranja između konvencionalne i barkodne identifikacije ==== Važno je znati da liste taksona dobijene konvencionalnom (morfološkom) identifikacijom nisu, i možda nikada neće biti, direktno uporedive sa listama taksona dobijenim identifikacijom zasnovanom na barkodu iz nekoliko razloga. Najvažniji uzrok je vjerovatno nepotpunost i nedostatak tačnosti molekularnih referentnih baza podataka, što sprečava ispravno taksonomsko dodeljivanje eDNK sekvenci. Taksoni koji nisu prisutni u referentnim bazama podataka neće biti pronađeni pomoću eDNK, a sekvence povezane s pogrešnim imenom dovest će do netačne identifikacije.<ref name=":0" /> Ostali poznati uzroci su različita skala i veličina uzorka između tradicionalnog i molekularnog uzorka, moguća analiza mrtvih organizama, što se može dogoditi na različite načine za obje metode ovisno o grupi organizama, i specifičan odabir identifikacije u bilo kojoj metodi, tj. različita taksonomska stručnost ili mogućnost identifikacije određenih grupa organizama, odnosno pristranost primera što također dovodi do potencijalno pristrasne analize taksona.<ref name=":0"/> ==== Rezolucija haplogrupa ==== Barkodovi se biraju tako da ''općenito'' imaju odgovarajuću stopu [[mutacije]], kako bi se razgraničile vrste, ali to ne znači da će lokusi barkoda uvijek odgovarati historiji populacija koje postaju odvojene vrste. U nekim slučajevima, uzorci s identičnim (COI) DNK barkodovima jasno pripadaju različitim vrstama, npr. vrstama ribljeg roda ''[[Chromis]]''. Drugim riječima, ove vrste dijele isti [[haplotip]] za lokus barkoda i još se nisu razdvojile.<ref>{{Cite journal |last1=Pyle |first1=Richard L. |last2=Earle |first2=John L. |last3=Greene |first3=Brian D. |date=2008-01-01 |title=Five new species of the damselfish genus Chromis (Perciformes: Labroidei: Pomacentridae) from deep coral reefs in the tropical western Pacific |url=https://mapress.com/zt/article/view/zootaxa.1671.1.2 |journal=Zootaxa |volume=1671 |issue=1 |doi=10.11646/zootaxa.1671.1.2 |bibcode=2008Zoot.16711.1.2P |issn=1175-5334}}</ref> Također je moguće da lokus pokazuje [[nepotpuno sortiranje loze]] s nekim događajima [[specijacija|specijacije]], što dovodi do teško interpretiranog grupiranja.<ref>{{cite journal |last1=Hubert |first1=Nicolas |last2=Hanner |first2=Robert |title=DNA Barcoding, species delineation and taxonomy: a historical perspective |journal=DNA Barcodes |date=1 January 2015 |volume=3 |issue=1 |doi=10.1515/dna-2015-0006}}</ref> Primjer ILS-a u COI pronađen je u multilokusnoj studiji ''Mechanitisa'', gdje upotreba više [[genski lokus|lokusa]] pomaže u prevazilaženju problema.<ref>{{cite journal |last1=Dasmahapatra |first1=Kanchon K. |last2=Elias |first2=Marianne |last3=Hill |first3=Ryan I. |last4=Hoffman |first4=Joseph I. |last5=Mallet |first5=James |title=Mitochondrial DNA barcoding detects some species that are real, and some that are not |journal=Molecular Ecology Resources |date=March 2010 |volume=10 |issue=2 |pages=264–273 |doi=10.1111/j.1755-0998.2009.02763.x |pmid=21565021 |bibcode=2010MolER..10..264D }}</ref> Korištenje više lokusa ili dužih sekvenci uglavnom poboljšava rezoluciju, iako to obično dolazi po cijenu manjeg pokrivanja baze podataka. [[Snimanje genoma]], koji ne zahtijeva posebno dizajnirane [[prajmer]]e, može se koristiti za proizvodnju dugih sekvenci za DNK s velikim brojem kopija, kao što su [[ribosom]]ska i organelna DNK.<ref name=Porter18/> ==== Procjene bogatstva/raznolikosti ==== DNK barkodiranje može rezultirati precjenjivanjem ili podcjenjivanjem bogatstva i raznolikosti vrsta. Neke studije sugeriraju da su artefakti (identifikacija vrsta koje nisu prisutne u zajednici) glavni uzrok povećane [[bioraznolikost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Sloan|first1=William T.|last2=Read|first2=L. Fiona|last3=Head|first3=Ian M.|last4=Neil Hall|last5=Davenport|first5=Russell J.|last6=Curtis|first6=Thomas P.|last7=Lanzén|first7=Anders|last8=Quince|first8=Christopher|date=2009|title=Accurate determination of microbial diversity from 454 pyrosequencing data|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=639–641|doi=10.1038/nmeth.1361|pmid=19668203|hdl=1956/6529|s2cid=1975660|issn=1548-7105|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Kunin|first1=Victor|last2=Engelbrektson|first2=Anna|last3=Ochman|first3=Howard|last4=Hugenholtz|first4=Philip|date=2010|title=Wrinkles in the rare biosphere: pyrosequencing errors can lead to artificial inflation of diversity estimates|journal=Environmental Microbiology|volume=12|issue=1|pages=118–123|doi=10.1111/j.1462-2920.2009.02051.x|pmid=19725865|bibcode=2010EnvMi..12..118K|s2cid=19870165|issn=1462-2920|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|archive-date=2022-05-18|access-date=2019-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518172123/https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|url-status=live}}</ref> Najproblematičniji nedostatak su taksoni predstavljeni malim brojem sekvenciranih očitavanja. Ova očitavanja se obično uklanjaju tokom procesa filtriranja podataka, budući da različite studije sugeriraju da većina ovih niskofrekventnih očitavanja mogu biti artefakti.<ref>{{Cite journal|last1=Rob Knight|last2=Reeder|first2=Jens|date=2009|title=The 'rare biosphere': a reality check|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=636–637|doi=10.1038/nmeth0909-636|pmid=19718016|s2cid=5278501|issn=1548-7105}}</ref> However, real rare taxa may exist among these low-abundance reads.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=Hulák|first2=Martin|last3=Sylvester|first3=Francisco|last4=Huang|first4=Xiaoting|last5=Adebayo|first5=Abisola A.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Adamowicz|first7=Sarah J.|last8=Heath|first8=Daniel D.|last9=Cristescu|first9=Melania E.|date=2013|title=High sensitivity of 454 pyrosequencing for detection of rare species in aquatic communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=4|issue=6|pages=558–565|doi=10.1111/2041-210X.12037|hdl=11336/2674 |s2cid=53576369 |issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2013MEcEv...4..558Z |hdl-access=free}}</ref> Rijetke sekvence mogu odražavati jedinstvene loze u zajednicama, što ih čini informativnim i vrijednim sekvencama. Stoga postoji snažna potreba za robusnijim [[bioinformatika|bioinformatičkim]] algoritmima, koji omogućavaju razlikovanje između informativnih očitanja i artefakata. Potpune referentne biblioteke bi također omogućile bolje testiranje bioinformatičkih algoritama, omogućavajući bolje filtriranje artefakata (tj. uklanjanje sekvenci kojima nedostaje pandan među postojećim vrstama) i stoga bi bilo moguće dobiti preciznije dodjeljivanje vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=He|first2=Song|last3=Brown|first3=Emily A.|last4=Chain|first4=Frédéric J. J.|last5=Therriault|first5=Thomas W.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Heath|first7=Daniel D.|last8=Cristescu|first8=Melania E.|last9=MacIsaac|first9=Hugh J.|date=2014|title=Reproducibility of pyrosequencing data for biodiversity assessment in complex communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=5|issue=9|pages=881–890|doi=10.1111/2041-210X.12230|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2014MEcEv...5..881Z }}</ref> Kriptična [[bioraznolikost|raznolikost]] također može rezultirati povećanom [[bioraznolikost]]i jer se jedna morfološka vrsta zapravo može podijeliti na mnogo različitih molekularnih sekvenci.<ref name=":0"/> Ovo će uveliko doprinijeti generiranju referentnih podataka o DNK, što je ključno za praćenje biološke raznolikosti zasnovano na [[ekološkoj DNK]]. == Megabarkodiranje == '''Megabarkodiranje''' je termin koji se koristi za opisivanje visokopropusnog barkodiranja DNK na osnovu uzoraka, gdje se hiljade uzoraka mogu istovremeno barkodirati za identifikaciju i otkrivanje vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Chua |first1=Physilia Y. S. |last2=Bourlat |first2=Sarah J. |last3=Ferguson |first3=Cameron |last4=Korlevic |first4=Petra |last5=Zhao |first5=Leia |last6=Ekrem |first6=Torbjørn |last7=Meier |first7=Rudolf |last8=Lawniczak |first8=Mara K. N. |title=Future of DNA-based insect monitoring |journal=Trends in Genetics |date=10 March 2023 |volume=39 |issue=7 |pages=531–544 |doi=10.1016/j.tig.2023.02.012 |pmid=36907721 |hdl=11250/3156249 |s2cid=257470926 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952523000380|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Hartop |first2=Emily |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Lee |first4=Wan Ting |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Kurina |first6=Olavi |last7=Meier |first7=Rudolf |title=Rapid, large-scale species discovery in hyperdiverse taxa using 1D MinION sequencing |journal=BMC Biology |date=December 2019 |volume=17 |issue=1 |page=96 |doi=10.1186/s12915-019-0706-9|pmid=31783752 |pmc=6884855 |doi-access=free |bibcode=2019BMCB...17...96S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Lee |first2=Leshon |last3=Katoh |first3=Kazutaka |last4=Hartop |first4=Emily |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Wong |first6=Johnathan |last7=Yeo |first7=Darren |last8=Meier |first8=Rudolf |title=ONTbarcoder and MinION barcodes aid biodiversity discovery and identification by everyone, for everyone |journal=BMC Biology |date=December 2021 |volume=19 |issue=1 |page=217 |doi=10.1186/s12915-021-01141-x|pmid=34587965 |pmc=8479912 |doi-access=free |bibcode=2021BMCB...19..217S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Baloğlu |first2=Bilgenur |last3=Wang |first3=Wendy |last4=Tan |first4=Wei X. |last5=Bertrand |first5=Denis |last6=Ng |first6=Amanda H. Q. |last7=Boey |first7=Esther J. H. |last8=Koh |first8=Jayce J. Y. |last9=Nagarajan |first9=Niranjan |last10=Meier |first10=Rudolf |title=A MinION™-based pipeline for fast and cost-effective DNA barcoding |journal=Molecular Ecology Resources |date=September 2018 |volume=18 |issue=5 |pages=1035–1049 |doi=10.1111/1755-0998.12890|pmid=29673082 |bibcode=2018MolER..18.1035S |s2cid=4982474 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meier |first1=Rudolf |last2=Wong |first2=Winghing |last3=Srivathsan |first3=Amrita |last4=Foo |first4=Maosheng |title=$1 DNA barcodes for reconstructing complex phenomes and finding rare species in specimen-rich samples |journal=Cladistics |date=February 2016 |volume=32 |issue=1 |pages=100–110 |doi=10.1111/cla.12115|pmid=34732017 |s2cid=83862072 |doi-access=free |bibcode=2016Cladi..32..100M }}</ref> [[Slika:Megabarcoding.png|thumb|280px|Tok rada megabarkodiranja]]Ovo je omogućeno korištenjem platformi za sekvenciranje treće generacije, uključujući PacBio (Sequel I/II) kompanije [[Pacific Biosciences]] i MinION, PromethION kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore Technology]]. U poređenju sa [[Sanger sekvenciranjem]], megabarkodiranje je brže i jeftinije, što omogućava generiranje DNK barkodova velikih razmjera za hiljade vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Braukmann |first2=Thomas W. A. |last3=Prosser |first3=Sean W. J. |last4=Ratnasingham |first4=Sujeevan |last5=deWaard |first5=Jeremy R. |last6=Ivanova |first6=Natalia V. |last7=Janzen |first7=Daniel H. |last8=Hallwachs |first8=Winnie |last9=Naik |first9=Suresh |last10=Sones |first10=Jayme E. |last11=Zakharov |first11=Evgeny V. |title=A Sequel to Sanger: amplicon sequencing that scales |journal=BMC Genomics |date=27 March 2018 |volume=19 |issue=1 |page=219 |doi=10.1186/s12864-018-4611-3|pmid=29580219 |pmc=5870082 |doi-access=free |bibcode=2018BMCG...19..219H }}</ref> === Aplikacije === Megabarkodiranje može pomoći u popunjavanju praznine u referentnim podacima o DNK barkodovima za insekte i ubrzati otkrivanje vrsta,<ref>{{cite bioRxiv |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Ang |first2=Yuchen |last3=Heraty |first3=John M. |last4=Hwang |first4=Wei Song |last5=Jusoh |first5=Wan F.A. |last6=Kutty |first6=Sujatha Narayanan |last7=Puniamoorthy |first7=Jayanthi |last8=Yeo |first8=Darren |last9=Roslin |first9=Tomas |last10=Meier |first10=Rudolf |title=Global convergence of dominance and neglect in flying insect diversity |date=4 August 2022 |biorxiv=10.1101/2022.08.02.502512}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Fernandez-Triana |first1=Jose L. |title=Turbo taxonomy approaches: lessons from the past and recommendations for the future based on the experience with Braconidae (Hymenoptera) parasitoid wasps |journal=ZooKeys |date=25 February 2022 |issue=1087 |pages=199–220 |doi=10.3897/zookeys.1087.76720|pmid=35585942 |pmc=8897373 |doi-access=free |bibcode=2022ZooK.1087..199F }}</ref> razumjevanje obrazaca raznolikosti vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Baloğlu |first1=Bilgenur |last2=Clews |first2=Esther |last3=Meier |first3=Rudolf |title=NGS barcoding reveals high resistance of a hyperdiverse chironomid (Diptera) swamp fauna against invasion from adjacent freshwater reservoirs |journal=Frontiers in Zoology |date=December 2018 |volume=15 |issue=1 |page=31 |doi=10.1186/s12983-018-0276-7|pmid=30127839 |pmc=6092845 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Srivathsan |first2=Amrita |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Maosheng |first4=Foo |last5=Grootaert |first5=Patrick |last6=Chan |first6=Lena |last7=Guénard |first7=Benoit |last8=Damken |first8=Claas |last9=Wahab |first9=Rodzay A. |last10=Yuchen |first10=Ang |last11=Meier |first11=Rudolf |title=Mangroves are an overlooked hotspot of insect diversity despite low plant diversity |journal=BMC Biology |date=14 September 2021 |volume=19 |issue=1 |page=202 |doi=10.1186/s12915-021-01088-z|pmid=34521395 |pmc=8442405 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geiger |first1=Matthias |last2=Moriniere |first2=Jerome |last3=Hausmann |first3=Axel |last4=Haszprunar |first4=Gerhard |last5=Wägele |first5=Wolfgang |last6=Hebert |first6=Paul |last7=Rulik |first7=Björn |title=Testing the Global Malaise Trap Program – How well does the current barcode reference library identify flying insects in Germany? |journal=Biodiversity Data Journal |date=1 December 2016 |volume=4 |issue=4|doi=10.3897/BDJ.4.e10671|pmid=27932930 |pmc=5136679 |doi-access=free |bibcode=2016BioDJ...410671G }}</ref> procijeni bogatstva vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Ratnasingham |first2=Sujeevan |last3=Zakharov |first3=Evgeny V. |last4=Telfer |first4=Angela C. |last5=Levesque-Beaudin |first5=Valerie |last6=Milton |first6=Megan A. |last7=Pedersen |first7=Stephanie |last8=Jannetta |first8=Paul |last9=deWaard |first9=Jeremy R. |title=Counting animal species with DNA barcodes: Canadian insects |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=5 September 2016 |volume=371 |issue=1702 |doi=10.1098/rstb.2015.0333|pmid=27481785 |pmc=4971185 }}</ref> generiranju brze inventure vrsta [[bioraznolikost]]i,<ref>{{cite journal |last1=Telfer |first1=Angela |last2=Young |first2=Monica |last3=Quinn |first3=Jenna |last4=Perez |first4=Kate |last5=Sobel |first5=Crystal |last6=Sones |first6=Jayme |last7=Levesque-Beaudin |first7=Valerie |last8=Derbyshire |first8=Rachael |last9=Fernandez-Triana |first9=Jose |last10=Rougerie |first10=Rodolphe |last11=Thevanayagam |first11=Abinah |last12=Boskovic |first12=Adrian |last13=Borisenko |first13=Alex |last14=Cadel |first14=Alex |last15=Brown |first15=Allison |last16=Pages |first16=Anais |last17=Castillo |first17=Anibal |last18=Nicolai |first18=Annegret |last19=Glenn Mockford |first19=Barb Mockford |last20=Bukowski |first20=Belén |last21=Wilson |first21=Bill |last22=Trojahn |first22=Brock |last23=Lacroix |first23=Carole Ann |last24=Brimblecombe |first24=Chris |last25=Hay |first25=Christoper |last26=Ho |first26=Christmas |last27=Steinke |first27=Claudia |last28=Warne |first28=Connor |last29=Garrido Cortes |first29=Cristina |last30=Engelking |first30=Daniel |last31=Wright |first31=Danielle |last32=Lijtmaer |first32=Dario |last33=Gascoigne |first33=David |last34=Hernandez Martich |first34=David |last35=Morningstar |first35=Derek |last36=Neumann |first36=Dirk |last37=Steinke |first37=Dirk |last38=Marco DeBruin |first38=Donna DeBruin |last39=Dobias |first39=Dylan |last40=Sears |first40=Elizabeth |last41=Richard |first41=Ellen |last42=Damstra |first42=Emily |last43=Zakharov |first43=Evgeny |last44=Laberge |first44=Frederic |last45=Collins |first45=Gemma |last46=Blagoev |first46=Gergin |last47=Grainge |first47=Gerrie |last48=Ansell |first48=Graham |last49=Meredith |first49=Greg |last50=Hogg |first50=Ian |last51=McKeown |first51=Jaclyn |last52=Topan |first52=Janet |last53=Bracey |first53=Jason |last54=Guenther |first54=Jerry |last55=Sills-Gilligan |first55=Jesse |last56=Addesi |first56=Joseph |last57=Persi |first57=Joshua |last58=Layton |first58=Kara |last59=D'Souza |first59=Kareina |last60=Dorji |first60=Kencho |last61=Grundy |first61=Kevin |last62=Nghidinwa |first62=Kirsti |last63=Ronnenberg |first63=Kylee |last64=Lee |first64=Kyung Min |last65=Xie |first65=Linxi |last66=Lu |first66=Liuqiong |last67=Penev |first67=Lyubomir |last68=Gonzalez |first68=Mailyn |last69=Rosati |first69=Margaret |last70=Kekkonen |first70=Mari |last71=Kuzmina |first71=Maria |last72=Iskandar |first72=Marianne |last73=Mutanen |first73=Marko |last74=Fatahi |first74=Maryam |last75=Pentinsaari |first75=Mikko |last76=Bauman |first76=Miriam |last77=Nikolova |first77=Nadya |last78=Ivanova |first78=Natalia |last79=Jones |first79=Nathaniel |last80=Weerasuriya |first80=Nimalka |last81=Monkhouse |first81=Norman |last82=Lavinia |first82=Pablo |last83=Jannetta |first83=Paul |last84=Hanisch |first84=Priscila |last85=McMullin |first85=R. Troy |last86=Ojeda Flores |first86=Rafael |last87=Mouttet |first87=Raphaëlle |last88=Vender |first88=Reid |last89=Labbee |first89=Renee |last90=Forsyth |first90=Robert |last91=Lauder |first91=Rob |last92=Dickson |first92=Ross |last93=Kroft |first93=Ruth |last94=Miller |first94=Scott |last95=MacDonald |first95=Shannon |last96=Panthi |first96=Sishir |last97=Pedersen |first97=Stephanie |last98=Sobek-Swant |first98=Stephanie |last99=Naik |first99=Suresh |display-authors=1 |last100=Lipinskaya |first100=Tatsiana |last101=Eagalle |first101=Thanushi |last102=Decaëns |first102=Thibaud |last103=Kosuth |first103=Thibault |last104=Braukmann |first104=Thomas |last105=Woodcock |first105=Tom |last106=Roslin |first106=Tomas |last107=Zammit |first107=Tony |last108=Campbell |first108=Victoria |last109=Dinca |first109=Vlad |last110=Peneva |first110=Vlada |last111=Hebert |first111=Paul |last112=deWaard |first112=Jeremy |title=Biodiversity inventories in high gear: DNA barcoding facilitates a rapid biotic survey of a temperate nature reserve |journal=Biodiversity Data Journal |date=30 August 2015 |volume=3 |issue=3 | |doi=10.3897/BDJ.3.e6313|pmid=26379469 |pmc=4568406 |doi-access=free |bibcode=2015BioDJ...3.6313T }}</ref> praćenju promjena osnovnih podataka,<ref>{{cite journal |last1=D'Souza |first1=Michelle L. |last2=van der Bank |first2=Michelle |last3=Shongwe |first3=Zandisile |last4=Rattray |first4=Ryan D. |last5=Stewart |first5=Ross |last6=van Rooyen |first6=Johandré |last7=Govender |first7=Danny |last8=Hebert |first8=Paul D.N. |title=Biodiversity baselines: Tracking insects in Kruger National Park with DNA barcodes |journal=Biological Conservation |date=April 2021 |volume=256 |doi=10.1016/j.biocon.2021.109034|s2cid=233489409 |doi-access=free |bibcode=2021BCons.25609034D |hdl=2263/81603 |hdl-access=free }}</ref> i odgovarajućih faza [[životni ciklus|životnog ciklusa]].<ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Puniamoorthy |first2=Jayanthi |last3=Ngiam |first3=Robin Wen Jiang |last4=Meier |first4=Rudolf |title=Towards holomorphology in entomology: rapid and cost-effective adult-larva matching using NGS barcodes: Life-history stage matching with NGS barcodes |journal=Systematic Entomology |date=October 2018 |volume=43 |issue=4 |pages=678–691 |doi=10.1111/syen.12296|s2cid=49211569 }}</ref> == Metabarlodiranje == [[Slika:DNA_(meta)barcoding_differences.pdf|alt=|thumb|upright=2.5|Razlike u standardnim metodama za DNK barkodiranje i metabarkodiranje. Dok DNK barkodiranje ukazuje na pronalaženje određene vrste, metabarkodiranje traži cijelu zajednicu.]] {{glavni|Metabarkodiranje}} Metabarkodiranje se definira kao barkodiranje [[DNK]] ili [[okolinska DNK|eDNK]] (DNK iz okoliša) koje omogućava istovremenu identifikaciju mnogih taksona unutar istog (okolišnog) uzorka, međutim često unutar iste grupe organizama. Glavna razlika između pristupa je u tome što se metabarkodiranje, za razliku od barkodiranja, ne fokusira na jedan specifičan organizam, već umjesto toga ima za cilj odrediti [[sastav vrsta]] unutar uzorka. === Metodologija === Postupak metabarkodiranja, kao i opće barkodiranje, pokriva korake [[ekstrakcija DNK]], [[PCR|PCR amplifikacije]], [[sekvenciranje| sekvenciranja]] i [[analiz podataka|analize podataka]]. Barkod se sastoji od kratke varijabilne [[gen]]ske regije (naprimjer, pogledajte [[Barkodiranje DNK algi|različiti markeri/barkodovi]]) koja je korisna za taksonomsko dodjeljivanje, okružena visoko konzerviranim genskim regijama koje se mogu koristiti za [[prajmer]]ski [[dizajn]].<ref name=":15">{{Cite book|title=Environmental DNA: for biodiversity research and monitoring|last=Pierre|first=Taberlet|others=Bonin, Aurelie, 1979-|isbn=978-0-19-107999-3|location=Oxford|oclc=1021883023|date = 2018-02-02}}</ref> > Različiti geni se koriste ovisno o tome da li je cilj barkodiranje jedne vrste ili metabarkodiranje nekoliko vrsta. U potonjem slučaju, koristi se univerzalniji gen. Metabarkodiranje ne koristi DNK/RNK jedne vrste kao početnu tačku, već DNK/RNK iz nekoliko različitih organizama izvedenih iz jednog uzorka iz okoliša ili uzorka u masi. === Primjene === Metabarkodiranje ima potencijal da dopuni mjere [[bioraznolikost]]i, pa čak i da ih zamijeni u nekim slučajevima, posebno kako tehnologija napreduje i procedure postepeno postaju jeftinije, optimizovanije i rasprostranjenije.<ref>{{Cite journal|last1=Ruppert|first1=Krista M.|last2=Kline|first2=Richard J.|last3=Rahman|first3=Md Saydur|date=January 2019|title=Past, present, and future perspectives of environmental DNA (eDNA) metabarcoding: A systematic review in methods, monitoring, and applications of global eDNA|journal=Global Ecology and Conservation|volume=17|doi=10.1016/j.gecco.2019.e00547|doi-access=free|bibcode=2019GEcoC..1700547R }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Stoeck|first1=Thorsten|last2=Frühe|first2=Larissa|last3=Forster|first3=Dominik|last4=Cordier|first4=Tristan|last5=Martins|first5=Catarina I.M.|last6=Pawlowski|first6=Jan|date=February 2018|title=Environmental DNA metabarcoding of benthic bacterial communities indicates the benthic footprint of salmon aquaculture|journal=Marine Pollution Bulletin|volume=127|pages=139–149|doi=10.1016/j.marpolbul.2017.11.065|pmid=29475645|doi-access=free|bibcode=2018MarPB.127..139S }}</ref> Primjene DNK metabarkodiranja uključuju praćenje biodiverziteta u kopnenim i vodenim okruženjima, [[paleontologija|paleontologiju]] i drevne [[ekosistem]]e, [[barkodiranje DNK polena|interakcije biljaka i oprašivača]], analizu prehrane i sigurnost hrane. === Prednosti i izazovi === Opće prednosti i nedostaci barkodiranja navedeni gore vrijede i za metabarkodiranje. Jedan poseban nedostatak studija metabarkodiranja je taj što još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom eksperimentalnom dizajnu i bioinformatičkim kriterijima koji se primjenjuju u eDNK metabarkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Evans|first1=Darren M.|last2=Kitson|first2=James J. N.|last3=Lunt|first3=David H.|last4=Straw|first4=Nigel A.|last5=Pocock|first5=Michael J. O.|date=2016|title=Merging DNA metabarcoding and ecological network analysis to understand and build resilient terrestrial ecosystems|journal=Functional Ecology|volume=30|issue=12|pages=1904–1916|doi=10.1111/1365-2435.12659|bibcode=2016FuEco..30.1904E |issn=1365-2435|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/514416/1/N514416PP.pdf}}</ref> Međutim, postoje trenutni zajednički pokušaji, poput npr. EU COST mreže [https://dnaqua.net/ DNAqua-Net], da se krene naprijed razmjenom iskustava i znanja kako bi se uspostavili standardi najbolje prakse za biomonitoring.<ref name=":0" /> ==Vještačko DNK barkodiranje== Godine 2014., istraživači sa ETH Zurich predložili su korištenje vještačkih, submikrometarskih DNK barkodova kao "nevidljive oznake ulja". Barkodovi se sastoje od sintetskih DNK sekvenci unutar magnetski obnovljivih čestica silicijevog dioksida. Mogu se dodati u prehrambeno ulje u vrlo maloj količini (do 1 ppb) kao oznaka i mogu se u bilo kojem trenutku preuzeti za test autentičnosti [[PCR]]/sekvenciranjem. Ova metoda može se koristiti za testiranje maslinovog ulja na patvorenje.<ref name=Puddu>{{cite journal |title=Magnetically Recoverable, Thermostable, Hydrophobic DNA/Silica Encapsulates and Their Application as Invisible Oil Tags|author1=Puddu, M. |author2=Paunescu, D. |author3=Stark, W.J. |author4=Grass, R.N. |year=2014|doi=10.1021/nn4063853 |pmid=24568212 |volume=8 |issue = 3|journal=ACS Nano |pages=2677–2685 |bibcode=2014ACSNa...8.2677P }}</ref> == Također pogledajte == Podteme: {{div col|content= * [[Barkodiranje DNK algi]] * [[Barkodiranje DNK mikroba]] * [[Barkodiranje DNK polena]] * [[Barkodiranje DNK vodenih makroinvertebrata]] * [[Barkodiranje DNK gljivica]] * [[Barkodiranje DNK riba]] * [[Metabarkodiranje]] * [[Barkodiranje DNK u procjeni prehrane]] }} Povezane teme: {{div col|content= *[[Profiliranje DNK]] *[[Konzorcij za barkod života]] }} Pogledajte i bočnu navigaciju na vrhu članka. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://swebol.org/ SweBOL] *[http://www.finbol.org/ FinBOL] *[http://ibol.org/ International Barcode of Life Project (iBOL)] *[http://v4.boldsystems.org/index.php/Public_BINSearch?searchtype=records BOLD] *[https://unite.ut.ee/ UNITE] *[https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database Diat.barcode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117222721/https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database |date=2019-11-17 }} {{Filogenetika}} [[Kategorija:Barkodiranje| ]] [[Kategorija:Bioinformatika ]] ==Reference== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|DNA barcoding}} [[Kategorija:Genomika]] [[Kategorija:Biometrija]] [[Kategorija:Bioinformatika]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Taksonomija (biologija)]] he726qxwlemn16dgwglskrwekauujzg 0 424519 3894401 3883387 2026-06-06T06:54:24Z AnToni 2325 3894401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi) | takmičenje = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992. | takmičenje1 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|20 km]] | pobjednik1 = {{m}} {{ZastavaMOKmedalje|[[Jevgenij Redkin]]|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} | takmičenje2 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|15 km]] | pobjednik2 = {{ž}} {{flagathlete|[[Antje Misersky]]|NJE}}{{efn|name=GER|}} | takmičenje3 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]] | pobjednik3 = {{m}} {{flagathlete|[[Mark Kirchner]]|NJE}}{{efn|name=GER|}} | takmičenje4 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|7,5 km]] | pobjednik4 = {{ž}} {{ZastavaMOKmedalje|[[Anfisa Rezcova]]|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} | takmičenje5 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|Štafeta]] | pobjednik5 = {{m}} {{ZID|NJE}}{{efn|name=GER|}}<br/>[[Ricco Groß]]<br>[[Jens Steinigen]]<br>[[Mark Kirchner]]<br>[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | takmičenje6 = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|Štafeta]] | pobjednik6 = {{ž}} {{ZID|FRA}}<br/>[[Corinne Niogret]]<br>[[Véronique Claudel]]<br>[[Anne Briand-Bouthiaux]] <!-- ** Takmičenje ** --> | mjesto = | pojedinačna_takmičenja = {{m}} 2 {{ž}} 2 | timska_takmičenja = {{m}} 1 {{ž}} 1 | otkazana_takmičenja = | zaustavljena_takmičenja = <!-- ** Učesnici ** --> | države = 28 | sportisti = (196) {{m}} 116 {{ž}} 80 <!-- ** ** --> | posljednja = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]] | sljedeća = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]] }} {{Biatlon na ZOI 1992.}} {{Glavni|Zimske olimpijske igre 1992.}} {{Lokacijska karta+|Savoie|float=right|width=200|caption=Lokacija održavanja utrke u biatlonu na ZOI 1992. na karti francuskog departmana [[Savoie]].<br />'''Legenda''':<br/>[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] Mjesto održavanja biatlonske utrke; <br/>[[Datoteka:Red pog.svg|8px]] Domaćin ZOI 1992; |places= {{Lokacijska karta~|Savoie|lat=45.7572 |long=6.5392|label={{small|[[Les Saisies]]}}|mark=Blue pog.svg|position=top}} {{Lokacijska karta~|Savoie|lat=45.6767 |long=6.3933|label={{small|[[Albertville]]}}|mark=Red pog.svg |position=left}} }} Takmičenja u '''biatlonu na [[Zimske olimpijske igre 1992.|Zimskim olimpijskim igrama 1992]]''' sastojala su se od tri [[biatlon]]ske discipline. Održane su na [[Les Saisies]]u mjestu udaljenom oko 30&nbsp;km od grada domaćina [[Albertville|Albertvilla]]. Takmičenje je počelo 11. februara i završilo 20. februara 1992.<ref name=Biathlon>{{cite web |title=Albertville 1992 Official Report |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Le Comite d'Organisation des Jeux Olympiques Albertville |year=1992 |access-date=12. 2. 2013 |archive-date=26. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080226202512/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/1992/orw1992.pdf |url-status=dead }}</ref> Takmičenja su održana u muškoj konkurenciji u tri discipline: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|pojedinačno 20 km]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|sprint 10 km]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta 4 × 7,5 km]] i prvi put u ženskoj u disciplinama [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|pojedinačno 15 km]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|sprint 7,5]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|štafeta 3 × 7,5 km]]. Najuspješnija nacija je bila [[Njemačka na Olimpijskim igrama 1992.|Njemačka]], koja je osvojila tri zlatne i četiri srebrne medalje. Najuspješniji takmičar bio je [[Nijemac]] [[Mark Kirchner]] sa dvije zlatne i jednom srebrnom medaljom, a najuspješnija biatlonka Nijemica [[Antje Misersky]], koja je osvojila jednu zlatnu i dvije srebrne medalje. Zbog održavanja olimpijskih igara, ove godine održana je samo timska utrke u muškoj i ženskoj konkurenciji na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|Svjetskom prvenstvu]]. Rezultati sa olimpijskih biatlonskih utrka nisu brojani za plasman u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]]<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead }}</ref> == Satnica == {| class="wikitable" style="margin:0.5em auto; font-size:90%; line-height:1.25em;" |- !februar !style="width:4.0em"|8.<br/>sub !style="width:4.0em"|9.<br/>ned !style="width:4.0em"|10.<br/>pon !style="width:4.0em"|11.<br/>uto !style="width:4.0em"|12.<br/>sri !style="width:4.0em"|13.<br/>čet !style="width:4.0em"|14.<br/>pet !style="width:4.0em"|15.<br/>sub !style="width:4.0em"|16.<br/>ned !style="width:4.0em"|17.<br/>pon !style="width:4.0em"|18.<br/>uto !style="width:4.0em"|19.<br/>sri !style="width:4.0em"|20.<br/>čet !style="width:4.0em"|21.<br/>pet !style="width:4.0em"|22.<br/>sub !style="width:4.0em"|23.<br/>ned |- | align="left" | [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px|alt=|link=]] [[Biatlon]] <!-- 8 -->| <!-- 9 -->| <!-- 10 -->| <!-- 11 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|7,5 km]] 12:00</small> <!-- 12 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]] 12:00</small> <!-- 13 -->| <!-- 14 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|3 × 7,5 km]] 12:00</small> <!-- 15 -->| <!-- 16 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|4 × 7,5 km]] 12:00</small> <!-- 17 -->| <!-- 18 -->| <!-- 19 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|15 km]] 12:00</small> <!-- 20 -->| bgcolor=#ffcc00|<small>[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|20 km]] 12:00</small> <!-- 21 -->| <!-- 22 -->| <!-- 23 -->| |} ==Zemlje učesnice== Na olimpijadi je nastupilo 126 biatlonaca iz 28 država, a po prvi put su nastupili biatlonci iz [[Estonija na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Estonije]], [[Latvija na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Latvije]], [[Litvanija na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Litvanije]], [[Slovenija na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Slovenije]] i [[Grčka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Grčke]]. {{Div col|4}} *{{flagIOC|ARG|1992|Zimskim|7}} *{{flagIOC|AUS|1992|Zimskim|2}} *{{flagIOC|AUT|1992|Zimskim|5}} *{{flagIOC|BUL|1992|Zimskim|10}} *{{flagIOC|TCH|1992|Zimskim|10}} *{{flagIOC|EST|1992|Zimskim|8}} *{{flagIOC|FIN|1992|Zimskim|9}} *{{flagIOC|FRA|1992|Zimskim|10}} *{{flagIOC|GRE|1992|Zimskim|2}} *{{flagIOC|HUN|1992|Zimskim|9}} *{{flagIOC|ITA|1992|Zimskim|10}} *{{flagIOC|JPN|1992|Zimskim|3}} *{{flagIOC|YUG|1992|Zimskim|4}}{{efn|name=YUG|U jugoslavenskom timu nastupili su samo takmičari iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Takmičari iz Slovenije nastupili su samostalno.}} *{{flagIOC|KOR|1992|Zimskim|4}} *{{flagIOC|CAN|1992|Zimskim|9}} *{{flagIOC|CHN|1992|Zimskim|8}} *{{flagIOC|LAT|1992|Zimskim|4}} *{{flagIOC|LTU|1992|Zimskim|2}} *{{flagIOC|NOR|1992|Zimskim|12}} *{{flagIOC|GER|1992|Zimskim|10}}{{Njemačka I/Z}} *{{flagIOC|POL|1992|Zimskim|9}} *{{flagIOC|ROU|1992|Zimskim|6}} *{{flagIOC|USA|1992|Zimskim|11}} *{{flagIOC|SLO|1992|Zimskim|5}} *{{flagIOC|SUI|1992|Zimskim|1}} *{{flagIOC|SWE|1992|Zimskim|10}} *{{flagIOC|EUN|1992|Zimskim|11}}{{Ujedinjeni tim}} *{{flagIOC|GBR|1992|Zimskim|5}} {{Div col end}} ==Osvajači medalja== === Muškarci === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992. |Tip = Olimpijada |Logo = Olympic_rings.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = }} |- | Pojedinačno <br> ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|detalji]])<ref name=Biathlon/> | {{ZastavaMOKmedalje|[[Jevgenij Redkin]]|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} || 57:25.3 | {{ZastavaMOKmedalje|[[Mark Kirchner]]|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} || 57:28.7 | {{ZastavaMOKmedalje|[[Mikael Löfgren]]|SWE|1992|Zimskim}} || 57:41.9 |- | Sprint<br> ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|detalji]])<ref name=Biathlon/> | {{ZastavaMOKmedalje|[[Mark Kirchner]]|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} || 26:02.3 | {{ZastavaMOKmedalje|[[Ricco Groß]]|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} || 26:18.0 | {{ZastavaMOKmedalje|[[Harri Eloranta]]|FIN|1992|Zimskim}} || 26:26.0 |- | Štafeta<br> ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|detalji]])<ref name=Biathlon/> | {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} <small><br/>[[Ricco Groß]]<br>[[Jens Steinigen]]<br>[[Mark Kirchner]]<br>[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] || 1:24:43.5 | {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} <small><br>[[Valerij Medvedcev]]<br>[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br>[[Valerij Kirijenko]]<br>[[Sergej Čepikov]] || 1:25:06.3 | {{ZastavaMOK|SWE|1992|Zimskim}} <small><br>[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br>[[Leif Andersson (biatlonac)|Leif Andersson]]<br>[[Tord Wiksten]]<br>[[Mikael Löfgren]] || 1:25:38.2 |} === Žene === {|{{Rezultati takmičenja medalje |Naslov = Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992. |Tip = Olimpijada |Logo = Olympic_rings.svg |Rezultat = Vrijeme |Rastojanje = }} |- | Pojedinačno <br> ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|detalji]])<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOKmedalje|[[Antje Misersky]]|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} || 51:47.2 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Svjetlana Pečorska]]|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} || 51:58.5 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Myriam Bédard]]|CAN|1992|Zimskim}} || 52:15.0 |- | Sprint<br> ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 7,5 km|detalji]])<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOKmedalje|[[Anfisa Rezcova]]|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} || 24:29.2 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Antje Misersky]]|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} || 24:45.1 |{{ZastavaMOKmedalje|[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} || 24:51.0 |- | Štafeta<br> ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (žene)|detalji]])<ref name=Biathlon/> |{{ZastavaMOK|FRA|1992|Zimskim}}<br><small>[[Corinne Niogret]]<br>[[Véronique Claudel]]<br>[[Anne Briand-Bouthiaux]] || 1:15:55.6 |{{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}}<br><small>[[Uschi Disl]]<br>[[Antje Misersky]]<br>[[Petra Behle]] || 1:16:18.4 |{{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}}<small><br>[[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]]<br>[[Anfisa Rezcova]]<br>[[Jelena Meljnjikova]] || 1:16:54.6 |} ==Bilans medalja== {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon |Broj = 3 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE|1992|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN|1988|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon |Broj = 3 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA|1992|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN|1988|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon |Broj = 6 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER|1992|Zimskim}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 7 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN|1992|Zimskim}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA|1992|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE|1992|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|5. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN|1992|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN|1992|Zimskim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |} {{col-end}} == Osvojene medalje == {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} ; Muškarci {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]] godine}} |Broj = 9 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 9 | style="background:#DCE5E5;" | 5 | style="background:#FFDAB9;" | 5 | 19 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 11 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 7 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |} {{col-break}} ; Žene {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od 1992. godine}} |Broj = 1 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} {{col-break}} ; Ukupno {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIU|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]] godine i u ženskoj konkurenciji od 1992.}} |Broj = 9 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 9 | style="background:#DCE5E5;" | 5 | style="background:#FFDAB9;" | 5 | 19 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 11 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 7 |- {{PCT|6}} |- | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 7 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{efn|name=EUN|}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 4 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA|1992}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 4 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 11. | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN|1988}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} |} {{col-end}} == Napomene== {{napspisak}} == Također pogledajte == * [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]] * [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 1992 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ Biatlon na ZOI 1992. sa sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210003308/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/1992/BIA/ |date=10. 12. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}} {{Biatlon na ZOI}} {{Sportovi na ZOI 1992.}} [[Kategorija:Biatlon na ZOI|1992]] [[Kategorija:Sportovi na ZOI 1992.]] [[Kategorija:1992. u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.| ]] [[Kategorija:Biatlon u Francuskoj]] d9i93ulkm0unvc1jawm1de9xcnbv8pw 10 431757 3894289 3317429 2026-06-05T12:38:08Z Mhare 481 3894289 wikitext text/x-wiki {{Infobox | bodyclass = vcard | headerstyle = background-color:#ccc | title = {{If empty|{{{ime|{{{ime_stadiona|{{{ime_centra|}}}}}}}}}<includeonly>|{{PAGENAMEBASE}}</includeonly>}} | titleclass = fn org | subheader = {{#if:{{{izvorno_ime|}}}|<span class="nickname" {{#if:{{{izvorno_ime_jezik|}}}|lang="{{{izvorno_ime_jezik}}}"}}>{{{izvorno_ime}}}</span>}} | subheader2 = {{#if:{{{nadimak|{{{drugaimena|}}}}}}|<span class="nickname">{{{nadimak|{{{drugaimena|}}}}}}</span>}} | image = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{logo_slika|}}}|size={{{logo_veličina|}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{logo_alt|}}}}} | caption = {{{logo_opis|}}} | image2 = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{slika_veličina|}}}|sizedefault=frameless|upright={{{slika_uspravno|1}}}|alt={{{slika_alt|}}}}} | caption2 = {{{slika_opis|{{{opis|}}}}}} | image3 = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika_karta|}}}|size={{{karta_veličina|{{{slika_veličina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{karta_alt|}}}}} | caption3 = {{{karta_opis|}}} | image4 = {{#if:{{{pushpin_map|}}}|{{Lokacijska karta|{{{pushpin_map}}} | alt = | coordinates = {{{koordinate|}}} | float = center | caption = | mark = Red pog.svg | marksize = 7 | position = {{{pushpin_label_position|}}} | relief = {{{pushpin_relief|}}} | label = {{If empty|{{{ime|{{{ime_stadiona|{{{ime_centra|}}}}}}}}}<includeonly>|{{PAGENAMEBASE}}</includeonly>}} | width = {{If empty|{{{pushpin_mapsize|}}}|{{{karta_veličina|}}}|250}} }}}} | caption4 = {{{pushpin_map_caption|}}} | label1 = Puno ime | data1 = {{{puno ime|}}} | label2 = Prethodna imena | data2 = {{{prethodna imena|{{{prethodna_imena|{{{prethodna imena|}}}}}}}}} | class2 = nickname | label3 = Adresa | data3 = {{br separated entries|1={{{adresa|}}}|2={{{grad|}}}|3={{{država|}}} }} | class3 = label | label4 = Lokacija | data4 = {{{lokacija|}}} | class4 = label | label5 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data5 = {{{koordinate|}}} | label6 = Javni prevoz | data6 = {{{javni_prevoz|}}} | label7 = Parking | data7 = {{{parking|}}} | label8 = Vlasnik | data8 = {{{vlasnik|}}} | class8 = agent | label9 = Rukovodilac | data9 = {{{rukovodilac|}}} | class9 = agent | label10 = Imenovanje | data10 = {{{imenovanje|}}} | label11 = Vrsta | data11 = {{{vrsta|}}} | class11 = category | label12 = Žanr(ovi) | data12 = {{{žanr|}}} | label13 = Vrsta sjedišta | data13 = {{{vrsta_sjedišta|}}} | label14 = Executive suites | data14 = {{{Suites|{{{suites|}}}}}} | label15 = [[Sjedeći kapacitet|Kapacitet]] | data15 = {{{kapacitet|{{{sjedeći_kapacitet|{{{broj_sjedećih_mjesta|}}}}}}}}} | label16 = Najveća&nbsp;posjećenost | data16 = {{{najveća_posjećenost|}}} | label17 = Veličina terena | data17 = {{{dimenzije|}}} | label18 = Oblik terena | data18 = {{{oblik_terena|}}} | label19 = [[Površina|Površina u jutrima]] | data19 = {{{Površina_u_jutrima|{{{površina_u_jutrima|}}}}}} | label20 = Površina | data20 = {{{površina|}}} | label21 = Semafor | data21 = {{{semafor|}}} | label22 = Ekrani | data22 = {{{ekrani|}}} | label23 = Trenutna upotreba | data23 = {{{trenutna_upotreba|}}} | class23 = category | label24 = Proizvodnja | data24 = {{{proizvodnja|}}} | header25 = {{#if:{{{kamen temeljac|{{{kamen_temeljac|}}}}}}{{{izgrađeno|}}}<!-- not (((otvoreno|))) -->{{{renovirano|{{{ponovo_izgrađeno|}}}}}}{{{prošireno|}}}<!-- not (((zatvoreno|))) -->{{{ponovo_ovoreno|}}}{{{srušeno|}}}{{{ponovo_izgrađeno|}}}{{{trošak|{{{trošak_izgradnje|}}}}}}{{{arhitekt|}}}{{{voditelj projekta|{{{voditelj_projekta|}}}}}}{{{građevinski inženjer|}}}{{{inženjer usluga|}}}{{{generalni izvođač radova|{{{generalni_izvođač_radova|}}}}}}{{{glavni izvođači radova|{{{glavni_izvođači_radova|}}}}}}|Izgradnja}} | label26 = Kamen temeljac | data26 = {{{broke ground|{{{kamen_temeljac|}}}}}} | label27 = Izgrađeno | data27 = {{{izgrađeno|}}} | label28 = Otvoreno | data28 = {{{otvoreno|}}} | label29 = Renovirano | data29 = {{{renovirano|}}} | label30 = Prošireno | data30 = {{{prošireno|}}} | label31 = Zatvoreno | data31 = {{{zatvoreno|}}} | label32 = Ponovo otvoreno | data32 = {{{ponovo_otvoreno|}}} | label33 = Srušeno | data33 = {{{srušeno|}}} | label34 = Ponovo izgrađeno | data34 = {{{ponovo_izgrađeno|}}} | label35 = Godine aktivnosti | data35 = {{{godine_aktivnosti|}}} | label36 = Trošak izgradnje | data36 = {{{trošak|{{{trošak_izgradnje|}}}}}} | label37 = Arhitekt | data37 = {{{arhitekt|}}} | label38 = Graditelj | data38 = {{{graditelj|}}} | label39 = Voditelj projekta | data39 = {{{voditelj projekta|{{{voditelj_projekta|}}}}}} | label40 = Građevinski inženjer | data40 = {{{građevinski inženjer|}}} | label41 = Inženjer usluga | data41 = {{{inženjer usluga|}}} | label42 = Generalni izvođač radova | data42 = {{{generalni izvođač radova|{{{generalni_izvođač_radova|}}}}}} | label43 = Glavni izvođači radova | data43 = {{{glavni izvođači radova|{{{glavni_izvođači_radova|}}}}}} | header44 = {{#if:{{{zakupci|{{{zakupac|}}}}}}|Zakupci}} | data45 = {{{zakupci|{{{zakupac|}}}}}} | header46 = {{#if:{{{web_stranica|{{{Web_stranica|}}}}}}{{{početna_stranica|}}}{{{URL|}}}|Web stranica}} | data47 = {{{web_stranica|{{{Web_stranica|{{{početna_stranica|{{{URL|}}}}}}}}}}}} | header48 = {{{nrhp|{{{embedded|}}}}}} }}{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Kategorija:Stranice koje koriste infokutiju mjesto događaja sa nepoznatim parametrima|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Stranica koja koristi [[Šablon:Infokutija mjesto događaja]] sa nepoznatim parametrom "_VALUE_"|ignoreblank=y| Površina_u_jutrima | površina_u_jutrima | adresa | arhitekt | kamen temeljac | kamen_temeljac | graditelj | izgrađeno | kapacitet | opios | ime_centra | grad | zatvoreno | trošak_izgradnje | koordinate | trošak | država | trenutna_upotreba | srušeno | imenovanje | dimenzije | embedded | expanded | oblik_terena | prethodna imena | prethodna_imena | prethodnaimena | punoime | generalni izvođač radova | generalni_izvođač_radova | žanr | početna_stranica | slika | slika_alt | slika_opis | opis | slika_karta | slika_veličina | slika_uspravno | lokacija | logo_alt | logo_opis | logo_slika | logo_veličina | glavni izvođači radova | glavni_izvođači_radova | karta_alt | karta_opis | karta_veličina | ime | izvorno_ime | izvorno_ime_jezik | nadimak | nrhp | otvoreno | rukovodilac | ostalaimena | vlasnik | parking | proizvodnja | voditelj projekta | voditelj_projekta | javni_prevoz | pushpin_label_position | pushpin_map | pushpin_map_caption | pushpin_mapsize | pushpin_relief | ponovno_izgrađeno | najveća_posjećenost | renovirano | ponovo_otvoreno | ponovo_izgrađeno | semafor | ekrani | sjedeći_kapacitet | vrsta_sjedišta | inženjer usluga | ime_stadiona | građevinski inženjer | Suites | suites | površina | zakupac | zakupci | vrsta | URL | web_stranica | Web_stranica | godine_aktivnosti }}<noinclude> {{Dokumentacija}}<!-- Add category links to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> 8dz7xug8u3vce9j7ea6zmukxghbuxtf 0 447130 3894296 3829194 2026-06-05T12:46:23Z Mhare 481 3894296 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Format i proširenje == Ideja o proširenju turnira spominjala se još 2013, kada ju je iznio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=28. 10. 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=29. 10. 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=21. 4. 2014}}</ref> a 2016. podržao ju je i predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]].<ref>{{Cite news |date=30. 3. 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=Južna Afrika |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=30. 12. 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je broj utakmica već dosegao neprihvatljiv nivo,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=15. 12. 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=24. 12. 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje oslabilo kvalitet utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=2. 10. 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=5. 10. 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=10. 1. 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=12. 1. 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> i da je odluka prije svega politička, a ne sportska. Infantina su optuživali da je obećanje o većem broju učesnika na Svjetskom prvenstvu koristio kao sredstvo za pobjedu na [[Vanredni kongres FIFA-e 2016.|izborima za predsjednika FIFA-e]].<ref>{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=11. 1. 2017}}</ref> Od ovog izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] prošireno je na 48 reprezentacija, što je 16 više nego na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams">{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti raspoređene u 12 grupa s po četiri reprezentacije. U šesnaestinu finala prolaze po dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija, u skladu s odlukom koju je [[Vijeće FIFA-e]] odobrilo 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}</ref> To je prvo proširenje i prva promjena formata Svjetskog prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]].<ref>{{Cite web |date=16. 3. 2024 |title=Success stories from the FIFA World Cup's last expansion |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/celebrating-history-of-32-team-world-cup-1998-2022 |access-date=20. 5. 2026 |website=FIFA}}</ref> Ukupan broj utakmica povećava se sa 64 na 104, a reprezentacije koje dođu do završne četiri utakmice odigrat će po osam susreta umjesto dosadašnjih sedam. Turnir će trajati 39 dana, sedam više nego izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]].<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> Svaka reprezentacija i dalje će u grupnoj fazi igrati tri utakmice.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> Posljednji dan klupskih obaveza za igrače koji budu uvršteni u konačne spiskove reprezentacija jeste 24. maj 2026; klubovi ih moraju pustiti najkasnije 25. maja, uz izuzetke za igrače koji učestvuju u finalima kontinentalnih klupskih takmičenja do 30. maja. Zbirni period odmora, obaveznog puštanja igrača i trajanja turnira iznosi 56 dana, isto kao na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], 2014. i 2018.<ref name="IMC"/> === Razmatrani formati proširenja === Proširenje na 48 reprezentacija odobreno je još 10. januara 2017, kada je prvobitno odlučeno da turnir ima 16 grupa s po tri ekipe i ukupno 80 utakmica. Prema tom tadašnjem formatu, po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe prolazile bi u šesnaestinu finala.<ref name="48teams"/><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=10. 1. 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |website=The Guardian}}</ref> U kasnije napuštenom rješenju najveći mogući broj utakmica po reprezentaciji ostao bi sedam, ali bi svaka ekipa u grupi igrala jednu utakmicu manje nego ranije. Turnir bi se i dalje završavao u roku od 32 dana.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=31. 3. 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Taj format izabran je ispred još tri prijedloga, koji su predviđali od 40 do 48 reprezentacija, od 76 do 88 utakmica i od jedne do četiri zagarantovane utakmice po učesniku.<ref name="heraldlive">{{Cite news |date=7. 10. 2016 |title=New Fifa chief backs 48-team World Cup |publisher=HeraldLIVE |url=http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161010112923/http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |archive-date=10. 10. 2016 |quote=It's an idea, just as the World Cup with 40 teams is already on the table with groups of four or five teams.}}</ref><ref name="yahoo">{{Cite news |last=Dunbar |first=Graham |date=23. 12. 2016 |title=FIFA's 5 options for a 2026 World Cup of 48, 40 or 32 teams |url=https://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110142721/http://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |archive-date=10. 1. 2017 |publisher=[[Yahoo! Sports]] |agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 12. 2016 |title=FIFA World Cup format proposals |url=http://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915094005/https://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |archive-date=15. 9. 2018 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Kritičari su upozoravali da grupe s tri ekipe, u kojima dvije prolaze dalje, znatno povećavaju rizik od dogovaranja ishoda.<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=30. 4. 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free}}{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414|date=3. 8. 2024}}</ref> FIFA je zato razmatrala mogućnost da se neriješene utakmice u grupnoj fazi odlučuju [[Izvođenje jedanaesteraca|izvođenjem jedanaesteraca]],<ref>{{cite news |date=18. 1. 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=12. 11. 2020 |archive-date=28. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> ali bi i u tom slučaju ostao dio rizika, uključujući mogućnost da ekipa namjerno izgubi izvođenje jedanaesteraca kako bi izbacila protivnika.<ref name="guyon"/> Zbog tih primjedbi FIFA je nastavila razmatrati druge modele takmičenja,<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=1. 4. 2022 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> a proces je završen objavom iz 2023, kada je potvrđeno da će turnir imati 12 grupa s po četiri reprezentacije. ==Stadioni== {{OSM Location map |float=right |nolabels=1 |width=450 |height=280 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px237px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York]] / [[New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} : † označava stadion koji je korišten na prethodnim svjetskim prvenstvima. : ‡ označava zatvoreni stadion s fiksnim ili pomičnim krovom i unutrašnjom kontrolom klime. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Stadion ! scope="col" | Kapacitet ! scope="col" class="unsortable" | Slika |- ! style="text-align:left"| {{sort|Dallas|{{flagicon|USA}}}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington (Teksas)|Arlington]], [[Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]‡<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94.000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Mexico City|{{flagicon|MEX}}}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion "Azteca"|Stadion "Banorte"]]†<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83.000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|New York|{{flagicon|USA}}}} [[New York]] / [[New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]], [[New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82.500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Atlanta|{{flagicon|USA}}}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]‡<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75.000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Kansas City|{{flagicon|USA}}}} [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73.000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Houston|{{flagicon|USA}}}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]†<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72.000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|San Francisco|{{flagicon|USA}}}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], [[Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71.000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Los Angeles|{{flagicon|USA}}}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], [[Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70.000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Philadelphia|{{flagicon|USA}}}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Seattle|{{flagicon|USA}}}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Boston|{{flagicon|USA}}}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]], [[Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|frameless|Gillette Stadium]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Miami|{{flagicon|USA}}}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]], [[Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Vancouver|{{flagicon|CAN}}}} [[Vancouver]] | [[BC Place]]†<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54.000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Monterrey|{{flagicon|MEX}}}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]])</small> | [[Stadion "BBVA"]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53.500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Guadalajara|{{flagicon|MEX}}}} [[Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Stadion "Akron"]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48.000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Toronto|{{flagicon|CAN}}}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45.000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|frameless]] |} ==Grupna faza== {| class="wikitable collapsible collapsed" |- ! {{Anchor|Kriteriji rangiranja}} Kriteriji za razrješenje izjednačenja u grupnoj fazi |- |Poredak ekipa u svakoj grupi određuje se prema broju osvojenih bodova u svim utakmicama grupe. Ako su dvije ili više ekipa izjednačene po broju bodova, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje poretka:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha | Veći broj bodova osvojenih u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Bolja gol-razlika u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Veći broj postignutih golova u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; }} Ako su, nakon primjene kriterija a do c, ekipe i dalje izjednačene, kriteriji a do c se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između tih ekipa kako bi se odredio konačan poredak. Ako ni ovaj postupak ne dovede do rješenja, primjenjuju se kriteriji d do h. {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |start=4 | Bolja gol-razlika u svim utakmicama grupe; | Veći broj postignutih golova u svim utakmicama grupe; | Više disciplinskih ("fair-play") bodova u svim utakmicama grupe (samo jedna kazna može biti primijenjena po igraču ili treneru/službenom licu u jednoj utakmici):{{unordered list | Žuti karton: −1 bod; | Indirektni crveni karton (drugi žuti karton): −3 boda; | Direktni crveni karton: −4 boda; | Žuti karton i direktni crveni karton: −5 bodova; }} | Bolja pozicija na posljednjoj [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]]; | Bolja pozicija na prethodnim FIFA-inim rang listama (redoslijedom unazad) dok se ekipe ne razdvoje. }} |} Prije završnog žrijeba, stadioni su dodijeljeni grupama.<ref name="Schedule" /> Nakon završnog žrijeba, parovima su dodijeljeni brojevi utakmica, a termini početka utakmica su potvrđeni.<ref name="Q&A"/><ref>{{Cite web |title=Scores & Fixtures |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/scores-fixtures?country=CA&wtw-filter=ALL |access-date=December 10, 2025 |website=FIFA}}</ref> ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A6}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B6}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C6}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D6}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E6}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F6}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G6}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H6}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I6}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J6}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K6}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L6}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} == Nokaut-faza == {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} === Kostur === {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe E||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F| |30. juni – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe I||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H| |28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe A||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe B| |29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe F||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe C| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe H||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe D||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J| |1. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe G||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J| |29. juni – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe C||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe F| |30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe E||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe I| |30. juni – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe A||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe J||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe H| |3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe D||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe G| |2. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe B||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J| |3. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 102| }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] 7mx9dbri35y6fpxpv4erqz41y6kb07d 3894297 3894296 2026-06-05T12:49:39Z Mhare 481 3894297 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Format i proširenje == Ideja o proširenju turnira spominjala se još 2013, kada ju je iznio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=28. 10. 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=29. 10. 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=21. 4. 2014}}</ref> a 2016. podržao ju je i predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]].<ref>{{Cite news |date=30. 3. 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=Južna Afrika |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=30. 12. 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je broj utakmica već dosegao neprihvatljiv nivo,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=15. 12. 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=24. 12. 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje oslabilo kvalitet utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=2. 10. 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=5. 10. 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=10. 1. 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=12. 1. 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> i da je odluka prije svega politička, a ne sportska. Infantina su optuživali da je obećanje o većem broju učesnika na Svjetskom prvenstvu koristio kao sredstvo za pobjedu na [[Vanredni kongres FIFA-e 2016.|izborima za predsjednika FIFA-e]].<ref>{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=11. 1. 2017}}</ref> Od ovog izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] prošireno je na 48 reprezentacija, što je 16 više nego na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams4">{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti raspoređene u 12 grupa s po četiri reprezentacije. U šesnaestinu finala prolaze po dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija, u skladu s odlukom koju je [[Vijeće FIFA-e]] odobrilo 14. marta 2023.<ref name="IMC"></ref> To je prvo proširenje i prva promjena formata Svjetskog prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]].<ref>{{Cite web |date=16. 3. 2024 |title=Success stories from the FIFA World Cup's last expansion |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/celebrating-history-of-32-team-world-cup-1998-2022 |access-date=20. 5. 2026 |website=FIFA}}</ref> Ukupan broj utakmica povećava se sa 64 na 104, a reprezentacije koje dođu do završne četiri utakmice odigrat će po osam susreta umjesto dosadašnjih sedam. Turnir će trajati 39 dana, sedam više nego izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]].<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> Svaka reprezentacija i dalje će u grupnoj fazi igrati tri utakmice.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> Posljednji dan klupskih obaveza za igrače koji budu uvršteni u konačne spiskove reprezentacija jeste 24. maj 2026; klubovi ih moraju pustiti najkasnije 25. maja, uz izuzetke za igrače koji učestvuju u finalima kontinentalnih klupskih takmičenja do 30. maja. Zbirni period odmora, obaveznog puštanja igrača i trajanja turnira iznosi 56 dana, isto kao na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], 2014. i 2018.<ref name="IMC"/> === Razmatrani formati proširenja === Proširenje na 48 reprezentacija odobreno je još 10. januara 2017, kada je prvobitno odlučeno da turnir ima 16 grupa s po tri ekipe i ukupno 80 utakmica. Prema tom tadašnjem formatu, po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe prolazile bi u šesnaestinu finala.<ref name="48teams4"/><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=10. 1. 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |website=The Guardian}}</ref> U kasnije napuštenom rješenju najveći mogući broj utakmica po reprezentaciji ostao bi sedam, ali bi svaka ekipa u grupi igrala jednu utakmicu manje nego ranije. Turnir bi se i dalje završavao u roku od 32 dana.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=31. 3. 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Taj format izabran je ispred još tri prijedloga, koji su predviđali od 40 do 48 reprezentacija, od 76 do 88 utakmica i od jedne do četiri zagarantovane utakmice po učesniku.<ref name="heraldlive">{{Cite news |date=7. 10. 2016 |title=New Fifa chief backs 48-team World Cup |publisher=HeraldLIVE |url=http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161010112923/http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |archive-date=10. 10. 2016 |quote=It's an idea, just as the World Cup with 40 teams is already on the table with groups of four or five teams.}}</ref><ref name="yahoo">{{Cite news |last=Dunbar |first=Graham |date=23. 12. 2016 |title=FIFA's 5 options for a 2026 World Cup of 48, 40 or 32 teams |url=https://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110142721/http://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |archive-date=10. 1. 2017 |publisher=[[Yahoo! Sports]] |agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 12. 2016 |title=FIFA World Cup format proposals |url=http://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915094005/https://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |archive-date=15. 9. 2018 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Kritičari su upozoravali da grupe s tri ekipe, u kojima dvije prolaze dalje, znatno povećavaju rizik od dogovaranja ishoda.<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=30. 4. 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free}}{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414|date=3. 8. 2024}}</ref> FIFA je zato razmatrala mogućnost da se neriješene utakmice u grupnoj fazi odlučuju [[Izvođenje jedanaesteraca|izvođenjem jedanaesteraca]],<ref>{{cite news |date=18. 1. 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=12. 11. 2020 |archive-date=28. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> ali bi i u tom slučaju ostao dio rizika, uključujući mogućnost da ekipa namjerno izgubi izvođenje jedanaesteraca kako bi izbacila protivnika.<ref name="guyon"/> Zbog tih primjedbi FIFA je nastavila razmatrati druge modele takmičenja,<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=1. 4. 2022 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> a proces je završen objavom iz 2023, kada je potvrđeno da će turnir imati 12 grupa s po četiri reprezentacije. ==Stadioni== {{OSM Location map |float=right |nolabels=1 |width=450 |height=280 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px237px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York]] / [[New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} : † označava stadion koji je korišten na prethodnim svjetskim prvenstvima. : ‡ označava zatvoreni stadion s fiksnim ili pomičnim krovom i unutrašnjom kontrolom klime. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Stadion ! scope="col" | Kapacitet ! scope="col" class="unsortable" | Slika |- ! style="text-align:left"| {{sort|Dallas|{{flagicon|USA}}}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington (Teksas)|Arlington]], [[Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]‡<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94.000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Mexico City|{{flagicon|MEX}}}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion "Azteca"|Stadion "Banorte"]]†<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83.000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|New York|{{flagicon|USA}}}} [[New York]] / [[New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]], [[New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82.500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Atlanta|{{flagicon|USA}}}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]‡<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75.000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Kansas City|{{flagicon|USA}}}} [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73.000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Houston|{{flagicon|USA}}}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]†<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72.000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|San Francisco|{{flagicon|USA}}}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], [[Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71.000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Los Angeles|{{flagicon|USA}}}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], [[Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70.000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Philadelphia|{{flagicon|USA}}}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Seattle|{{flagicon|USA}}}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Boston|{{flagicon|USA}}}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]], [[Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|frameless|Gillette Stadium]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Miami|{{flagicon|USA}}}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]], [[Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Vancouver|{{flagicon|CAN}}}} [[Vancouver]] | [[BC Place]]†<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54.000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Monterrey|{{flagicon|MEX}}}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]])</small> | [[Stadion "BBVA"]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53.500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Guadalajara|{{flagicon|MEX}}}} [[Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Stadion "Akron"]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48.000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Toronto|{{flagicon|CAN}}}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45.000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|frameless]] |} ==Grupna faza== {| class="wikitable collapsible collapsed" |- ! {{Anchor|Kriteriji rangiranja}} Kriteriji za razrješenje izjednačenja u grupnoj fazi |- |Poredak ekipa u svakoj grupi određuje se prema broju osvojenih bodova u svim utakmicama grupe. Ako su dvije ili više ekipa izjednačene po broju bodova, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje poretka:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha | Veći broj bodova osvojenih u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Bolja gol-razlika u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Veći broj postignutih golova u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; }} Ako su, nakon primjene kriterija a do c, ekipe i dalje izjednačene, kriteriji a do c se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između tih ekipa kako bi se odredio konačan poredak. Ako ni ovaj postupak ne dovede do rješenja, primjenjuju se kriteriji d do h. {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |start=4 | Bolja gol-razlika u svim utakmicama grupe; | Veći broj postignutih golova u svim utakmicama grupe; | Više disciplinskih ("fair-play") bodova u svim utakmicama grupe (samo jedna kazna može biti primijenjena po igraču ili treneru/službenom licu u jednoj utakmici):{{unordered list | Žuti karton: −1 bod; | Indirektni crveni karton (drugi žuti karton): −3 boda; | Direktni crveni karton: −4 boda; | Žuti karton i direktni crveni karton: −5 bodova; }} | Bolja pozicija na posljednjoj [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]]; | Bolja pozicija na prethodnim FIFA-inim rang listama (redoslijedom unazad) dok se ekipe ne razdvoje. }} |} Prije završnog žrijeba, stadioni su dodijeljeni grupama. Nakon završnog žrijeba, parovima su dodijeljeni brojevi utakmica, a termini početka utakmica su potvrđeni. ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A6}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B6}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C6}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D6}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E6}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F6}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G6}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H6}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I6}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J6}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K6}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L6}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} == Nokaut-faza == {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} === Kostur === {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe E||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F| |30. juni – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe I||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H| |28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe A||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe B| |29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe F||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe C| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe H||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe D||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J| |1. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe G||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J| |29. juni – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe C||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe F| |30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe E||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe I| |30. juni – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe A||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe J||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe H| |3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe D||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe G| |2. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe B||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J| |3. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 102| }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] nv0ca3soznq0wwl46dh62hlms5ft1rk 3894302 3894297 2026-06-05T12:54:43Z Mhare 481 /* Stadioni */ 3894302 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Format i proširenje == Ideja o proširenju turnira spominjala se još 2013, kada ju je iznio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=28. 10. 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=29. 10. 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=21. 4. 2014}}</ref> a 2016. podržao ju je i predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]].<ref>{{Cite news |date=30. 3. 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=Južna Afrika |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=30. 12. 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je broj utakmica već dosegao neprihvatljiv nivo,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=15. 12. 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=24. 12. 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje oslabilo kvalitet utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=2. 10. 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=5. 10. 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=10. 1. 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=12. 1. 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> i da je odluka prije svega politička, a ne sportska. Infantina su optuživali da je obećanje o većem broju učesnika na Svjetskom prvenstvu koristio kao sredstvo za pobjedu na [[Vanredni kongres FIFA-e 2016.|izborima za predsjednika FIFA-e]].<ref>{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=11. 1. 2017}}</ref> Od ovog izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] prošireno je na 48 reprezentacija, što je 16 više nego na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams4">{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti raspoređene u 12 grupa s po četiri reprezentacije. U šesnaestinu finala prolaze po dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija, u skladu s odlukom koju je [[Vijeće FIFA-e]] odobrilo 14. marta 2023.<ref name="IMC"></ref> To je prvo proširenje i prva promjena formata Svjetskog prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]].<ref>{{Cite web |date=16. 3. 2024 |title=Success stories from the FIFA World Cup's last expansion |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/celebrating-history-of-32-team-world-cup-1998-2022 |access-date=20. 5. 2026 |website=FIFA}}</ref> Ukupan broj utakmica povećava se sa 64 na 104, a reprezentacije koje dođu do završne četiri utakmice odigrat će po osam susreta umjesto dosadašnjih sedam. Turnir će trajati 39 dana, sedam više nego izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]].<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> Svaka reprezentacija i dalje će u grupnoj fazi igrati tri utakmice.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> Posljednji dan klupskih obaveza za igrače koji budu uvršteni u konačne spiskove reprezentacija jeste 24. maj 2026; klubovi ih moraju pustiti najkasnije 25. maja, uz izuzetke za igrače koji učestvuju u finalima kontinentalnih klupskih takmičenja do 30. maja. Zbirni period odmora, obaveznog puštanja igrača i trajanja turnira iznosi 56 dana, isto kao na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], 2014. i 2018.<ref name="IMC"/> === Razmatrani formati proširenja === Proširenje na 48 reprezentacija odobreno je još 10. januara 2017, kada je prvobitno odlučeno da turnir ima 16 grupa s po tri ekipe i ukupno 80 utakmica. Prema tom tadašnjem formatu, po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe prolazile bi u šesnaestinu finala.<ref name="48teams4"/><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=10. 1. 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |website=The Guardian}}</ref> U kasnije napuštenom rješenju najveći mogući broj utakmica po reprezentaciji ostao bi sedam, ali bi svaka ekipa u grupi igrala jednu utakmicu manje nego ranije. Turnir bi se i dalje završavao u roku od 32 dana.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=31. 3. 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Taj format izabran je ispred još tri prijedloga, koji su predviđali od 40 do 48 reprezentacija, od 76 do 88 utakmica i od jedne do četiri zagarantovane utakmice po učesniku.<ref name="heraldlive">{{Cite news |date=7. 10. 2016 |title=New Fifa chief backs 48-team World Cup |publisher=HeraldLIVE |url=http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161010112923/http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |archive-date=10. 10. 2016 |quote=It's an idea, just as the World Cup with 40 teams is already on the table with groups of four or five teams.}}</ref><ref name="yahoo">{{Cite news |last=Dunbar |first=Graham |date=23. 12. 2016 |title=FIFA's 5 options for a 2026 World Cup of 48, 40 or 32 teams |url=https://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110142721/http://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |archive-date=10. 1. 2017 |publisher=[[Yahoo! Sports]] |agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 12. 2016 |title=FIFA World Cup format proposals |url=http://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915094005/https://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |archive-date=15. 9. 2018 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Kritičari su upozoravali da grupe s tri ekipe, u kojima dvije prolaze dalje, znatno povećavaju rizik od dogovaranja ishoda.<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=30. 4. 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free}}{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414|date=3. 8. 2024}}</ref> FIFA je zato razmatrala mogućnost da se neriješene utakmice u grupnoj fazi odlučuju [[Izvođenje jedanaesteraca|izvođenjem jedanaesteraca]],<ref>{{cite news |date=18. 1. 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=12. 11. 2020 |archive-date=28. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> ali bi i u tom slučaju ostao dio rizika, uključujući mogućnost da ekipa namjerno izgubi izvođenje jedanaesteraca kako bi izbacila protivnika.<ref name="guyon"/> Zbog tih primjedbi FIFA je nastavila razmatrati druge modele takmičenja,<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=1. 4. 2022 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> a proces je završen objavom iz 2023, kada je potvrđeno da će turnir imati 12 grupa s po četiri reprezentacije. ==Stadioni== {{OSM Location map |float=right |nolabels=1 |width=450 |height=280 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px237px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York]] / [[New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} Tokom kandidacijskog postupka 41 grad s ukupno 42 postojeća i potpuno funkcionalna stadiona s redovnim korisnicima, uz izuzetak Montreala, te dva stadiona u izgradnji, u Las Vegasu i Los Angelesu, prijavili su se kao dio zajedničke kandidature. Među njima su bila tri stadiona u tri meksička grada, šest stadiona u šest kanadskih gradova i 35 stadiona u 32 grada u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=8. 9. 2017 |access-date=7. 9. 2017}}</ref> U prvom krugu otpalo je devet stadiona u devet gradova. Drugi krug suzio je izbor za još devet stadiona u šest gradova, dok su se tri grada, [[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]], povukla jer FIFA nije bila spremna razgovarati o finansijskim pojedinostima organizacije.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=25. 11. 2021 |publisher=ESPN |date=16. 3. 2018 |archive-date=25. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što se [[Montreal]] u julu 2021. povukao zbog nedostatka pokrajinskog finansiranja i podrške za obnovu [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijskog stadiona]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=6. 7. 2021 |work=Sportsnet |date=6. 7. 2021 |archive-date=16. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> Vancouver se u aprilu 2022. ponovo uključio u postupak kao kandidat za domaćina.<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=14. 4. 2022 |access-date=14. 4. 2022 |archive-date=12. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |url-status=live}}</ref> Time je konačni kandidacijski krug narastao na 24 stadiona, svaki u zasebnom gradu ili metropolitanskom području.<ref>{{Cite web |date=26. 1. 2021 |title=FIFA eyes late 2021 to pick 2026 World Cup host cities |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/fifa-sets-late-2021-target-to-pic-2026-world-cup-cities-1.5888162 |access-date=20. 5. 2026 |website=CBC}}</ref> FIFA je 16. juna 2022. objavila 16 gradova domaćina: dva u Kanadi, tri u Meksiku i 11 u Sjedinjenim Američkim Državama. Izabrani su [[Atlanta]], [[Boston]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Ciudad de México]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]] / [[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco Bay Area]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=16. 6. 2022 |archive-date=16. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |url-status=live}}</ref> Osam od 16 izabranih stadiona ima trajnu vještačku podlogu, koja se za potrebe turnira mijenja travom pod nadzorom FIFA-e i istraživačkog tima Univerziteta Tennesseeja i Univerziteta Michigan State. U zavisnosti od klime pojedinog stadiona, koristit će se ili mješavina od 84% livadne vlasulje i 16% višegodišnjeg ljulja za hladnije uslove, ili bermudska trava za toplije uslove.<ref name="utk-fifa">{{cite web |title=Bringing UT's Turfgrass Expertise to FIFA World Cup 26 |url=https://www.utk.edu/turfgrass/ |publisher=UT Knoxville |access-date=25. 4. 2026}}</ref><ref name="tsn-henry-26">{{cite web |last1=Henry |first1=Genevieve |title=MSU Turf Management Program provides grass for World Cup |url=https://statenews.com/article/2026/04/msu-turf-management-program-provides-grass-for-world-cup?ct=content_open&cv=cbox_featured |publisher=The State News |access-date=25. 4. 2026 |date=22. 4. 2026}}</ref><ref name="conv-tr-g-s-b-26">{{cite web |last1=Trey Rogers |first1=John N. |last2=Guevara |first2=Jackie Lyn A. |last3=Sorochan |first3=John |last4=Bearss |first4=Ryan |title=We designed the turf for soccer's biggest World Cup ever – here's how we created the same playing experience across 3 countries |url=https://theconversation.com/we-designed-the-turf-for-soccers-biggest-world-cup-ever-heres-how-we-created-the-same-playing-experience-across-3-countries-279536 |publisher=The Conversation |access-date=25. 4. 2026 |date=20. 4. 2026}}</ref> Četiri stadiona, u Atlanti, Dallasu, Houstonu i Vancouveru, zatvoreni su objekti s pomičnim krovom i klimatizacijom. Peti takav objekt po konstrukciji, stadion u Los Angelesu, otvoren je sa strana, ali ima prozirni krov i nema klimatizaciju.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=2. 11. 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> FIFA je 4. februara 2024. objavila da će se finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026]] igrati na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford]]u, u saveznoj državi [[New Jersey]].<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=4. 2. 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=4. 2. 2024 |archive-date=4. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Iako u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama postoje stadioni građeni isključivo ili prvenstveno za nogomet, najveći takav stadion u SAD-u, [[Geodis Park]] u [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], prima 30.000 gledalaca, što je ispod FIFA-inog minimuma od 40.000. [[BMO Field]] u Torontu proširuje se s približno 30.000 na 45.500 mjesta za potrebe turnira.<ref>{{cite news |url=https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |title=Toronto FC to expand BMO Field to host 2026 World Cup matches |last=Cattry |first=Pardeep |publisher=Major League Soccer |date=22. 4. 2021 |access-date=24. 11. 2022 |archive-date=24. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221124015402/https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |url-status=live}}</ref> Stadionima kao što su [[Mercedes-Benz Stadium]] u Atlanti, [[Gillette Stadium]] u Foxboroughu i [[Lumen Field]] u Seattleu zajedničko je da ih koriste i klubovi iz [[National Football League|NFL]]-a i klubovi iz [[Major League Soccer|MLS]]-a.<ref>{{cite news |date=16. 6. 2022 |title=World Cup 2026 host cities confirmed: What you need to know about the 16 venues |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |publisher=ESPN |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072053/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |url-status=live}}</ref> Premda su kanadski i američki stadioni uglavnom namijenjeni američkom, odnosno kanadskom fudbalu, svi su više puta korišteni za nogomet i projektovani su tako da mogu primati utakmice tog sporta.<ref>{{cite news |last=Jones |first=J. Sam |date=16. 6. 2022 |title=Your guide to 2026 World Cup stadiums and locations in the US, Mexico and Canada |url=https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |work=MLSsoccer.com |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072054/https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] jedina je prijestonica među trima državama domaćinima koja je izabrana za domaćina utakmica. [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] tako su se pridružili [[Bonn]]u, prijestonici Zapadne Njemačke na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], i [[Tokio|Tokiju]], prijestonici Japana na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], kao rijetkim prijestonicama država domaćina bez utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio kandidat, ali je zbog lošeg stanja [[FedExField]]a spojio kandidaturu s obližnjim [[Baltimore]]om; ni ta zajednička prijava nije izabrana. Iz završnog izbora ispali su i [[Cincinnati]], [[Denver]], Nashville, [[Orlando, Florida|Orlando]] i [[Edmonton]]. Ottawin predloženi stadion, [[TD Place Stadium]], ranije je eliminiran zbog nedovoljnog kapaciteta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=7. 9. 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=21. 10. 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Osam metropolitanskih područja domaćina ranije je već primalo utakmice Svjetskog prvenstva: [[Dallas–Fort Worth metroplex|Dallas]], [[Greater Los Angeles|Los Angeles]], [[San Francisco Bay Area|San Francisco]], [[New York metropolitan area|New York / New Jersey]] i [[Greater Boston|Boston]] 1994, [[Guadalajara metropolitan area|Guadalajara]] i [[Greater Mexico City|Ciudad de México]] 1970. i 1986, te [[Monterrey metropolitan area|Monterrey]] 1986. Ipak, [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na ovom turniru koji je već bio domaćin utakmica Svjetskog prvenstva, i to 1970. i 1986; nijedan stadion korišten na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]] neće se koristiti 2026.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=17. 6. 2022 |access-date=27. 6. 2022 |archive-date=27. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> [[Soldier Field]] u Chicagu, [[Cotton Bowl (stadion)|Cotton Bowl]] u Dallasu i [[Rose Bowl (stadion)|Rose Bowl]] u [[Pasadena|Pasadeni]], u području Los Angelesa, bili su jedini stadioni u kandidacijskom postupku koji su primali utakmice 1994, ali nijedan nije izabran.<ref name="bids"/> Zbog FIFA-inih pravila o sponzorskim nazivima stadiona, objekti će tokom turnira koristiti zamjenska imena, navedena u zagradama u spisku stadiona.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=16. 2. 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=16. 2. 2024 |access-date=21. 7. 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=15. 7. 2025 |access-date=17. 11. 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Kapaciteti su navedeni prema podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> '''Legenda''' : † označava stadion koji je korišten na prethodnim svjetskim prvenstvima. : ‡ označava zatvoreni stadion s fiksnim ili pomičnim krovom i unutrašnjom kontrolom klime. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Stadion ! scope="col" | Kapacitet ! scope="col" class="unsortable" | Slika |- ! style="text-align:left"| {{sort|Dallas|{{flagicon|USA}}}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington (Teksas)|Arlington]], [[Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]‡<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94.000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Mexico City|{{flagicon|MEX}}}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion "Azteca"|Stadion "Banorte"]]†<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83.000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|New York|{{flagicon|USA}}}} [[New York]] / [[New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]], [[New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82.500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Atlanta|{{flagicon|USA}}}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]‡<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75.000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Kansas City|{{flagicon|USA}}}} [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73.000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Houston|{{flagicon|USA}}}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]†<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72.000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|San Francisco|{{flagicon|USA}}}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], [[Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71.000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Los Angeles|{{flagicon|USA}}}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], [[Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70.000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Philadelphia|{{flagicon|USA}}}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Seattle|{{flagicon|USA}}}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Boston|{{flagicon|USA}}}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]], [[Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|frameless|Gillette Stadium]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Miami|{{flagicon|USA}}}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]], [[Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Vancouver|{{flagicon|CAN}}}} [[Vancouver]] | [[BC Place]]†<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54.000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Monterrey|{{flagicon|MEX}}}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]])</small> | [[Stadion "BBVA"]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53.500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Guadalajara|{{flagicon|MEX}}}} [[Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Stadion "Akron"]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48.000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Toronto|{{flagicon|CAN}}}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45.000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|frameless]] |} ==Grupna faza== {| class="wikitable collapsible collapsed" |- ! {{Anchor|Kriteriji rangiranja}} Kriteriji za razrješenje izjednačenja u grupnoj fazi |- |Poredak ekipa u svakoj grupi određuje se prema broju osvojenih bodova u svim utakmicama grupe. Ako su dvije ili više ekipa izjednačene po broju bodova, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje poretka:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha | Veći broj bodova osvojenih u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Bolja gol-razlika u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Veći broj postignutih golova u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; }} Ako su, nakon primjene kriterija a do c, ekipe i dalje izjednačene, kriteriji a do c se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između tih ekipa kako bi se odredio konačan poredak. Ako ni ovaj postupak ne dovede do rješenja, primjenjuju se kriteriji d do h. {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |start=4 | Bolja gol-razlika u svim utakmicama grupe; | Veći broj postignutih golova u svim utakmicama grupe; | Više disciplinskih ("fair-play") bodova u svim utakmicama grupe (samo jedna kazna može biti primijenjena po igraču ili treneru/službenom licu u jednoj utakmici):{{unordered list | Žuti karton: −1 bod; | Indirektni crveni karton (drugi žuti karton): −3 boda; | Direktni crveni karton: −4 boda; | Žuti karton i direktni crveni karton: −5 bodova; }} | Bolja pozicija na posljednjoj [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]]; | Bolja pozicija na prethodnim FIFA-inim rang listama (redoslijedom unazad) dok se ekipe ne razdvoje. }} |} Prije završnog žrijeba, stadioni su dodijeljeni grupama. Nakon završnog žrijeba, parovima su dodijeljeni brojevi utakmica, a termini početka utakmica su potvrđeni. ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A6}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B6}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C6}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D6}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E6}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F6}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G6}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H6}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I6}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J6}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K6}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L6}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} == Nokaut-faza == {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} === Kostur === {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe E||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F| |30. juni – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe I||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H| |28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe A||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe B| |29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe F||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe C| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe H||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe D||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J| |1. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe G||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J| |29. juni – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe C||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe F| |30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe E||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe I| |30. juni – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe A||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe J||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe H| |3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe D||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe G| |2. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe B||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J| |3. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 102| }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] dcim0g15innf6ujl2thk1lxmjfl0618 3894303 3894302 2026-06-05T12:56:25Z Mhare 481 /* Stadioni */ 3894303 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Format i proširenje == Ideja o proširenju turnira spominjala se još 2013, kada ju je iznio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=28. 10. 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=29. 10. 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=21. 4. 2014}}</ref> a 2016. podržao ju je i predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]].<ref>{{Cite news |date=30. 3. 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=Južna Afrika |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=30. 12. 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je broj utakmica već dosegao neprihvatljiv nivo,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=15. 12. 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=24. 12. 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje oslabilo kvalitet utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=2. 10. 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=5. 10. 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=10. 1. 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=12. 1. 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> i da je odluka prije svega politička, a ne sportska. Infantina su optuživali da je obećanje o većem broju učesnika na Svjetskom prvenstvu koristio kao sredstvo za pobjedu na [[Vanredni kongres FIFA-e 2016.|izborima za predsjednika FIFA-e]].<ref>{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=11. 1. 2017}}</ref> Od ovog izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] prošireno je na 48 reprezentacija, što je 16 više nego na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams4">{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti raspoređene u 12 grupa s po četiri reprezentacije. U šesnaestinu finala prolaze po dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija, u skladu s odlukom koju je [[Vijeće FIFA-e]] odobrilo 14. marta 2023.<ref name="IMC"></ref> To je prvo proširenje i prva promjena formata Svjetskog prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]].<ref>{{Cite web |date=16. 3. 2024 |title=Success stories from the FIFA World Cup's last expansion |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/celebrating-history-of-32-team-world-cup-1998-2022 |access-date=20. 5. 2026 |website=FIFA}}</ref> Ukupan broj utakmica povećava se sa 64 na 104, a reprezentacije koje dođu do završne četiri utakmice odigrat će po osam susreta umjesto dosadašnjih sedam. Turnir će trajati 39 dana, sedam više nego izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]].<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> Svaka reprezentacija i dalje će u grupnoj fazi igrati tri utakmice.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> Posljednji dan klupskih obaveza za igrače koji budu uvršteni u konačne spiskove reprezentacija jeste 24. maj 2026; klubovi ih moraju pustiti najkasnije 25. maja, uz izuzetke za igrače koji učestvuju u finalima kontinentalnih klupskih takmičenja do 30. maja. Zbirni period odmora, obaveznog puštanja igrača i trajanja turnira iznosi 56 dana, isto kao na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], 2014. i 2018.<ref name="IMC"/> === Razmatrani formati proširenja === Proširenje na 48 reprezentacija odobreno je još 10. januara 2017, kada je prvobitno odlučeno da turnir ima 16 grupa s po tri ekipe i ukupno 80 utakmica. Prema tom tadašnjem formatu, po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe prolazile bi u šesnaestinu finala.<ref name="48teams4"/><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=10. 1. 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |website=The Guardian}}</ref> U kasnije napuštenom rješenju najveći mogući broj utakmica po reprezentaciji ostao bi sedam, ali bi svaka ekipa u grupi igrala jednu utakmicu manje nego ranije. Turnir bi se i dalje završavao u roku od 32 dana.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=31. 3. 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Taj format izabran je ispred još tri prijedloga, koji su predviđali od 40 do 48 reprezentacija, od 76 do 88 utakmica i od jedne do četiri zagarantovane utakmice po učesniku.<ref name="heraldlive">{{Cite news |date=7. 10. 2016 |title=New Fifa chief backs 48-team World Cup |publisher=HeraldLIVE |url=http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161010112923/http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |archive-date=10. 10. 2016 |quote=It's an idea, just as the World Cup with 40 teams is already on the table with groups of four or five teams.}}</ref><ref name="yahoo">{{Cite news |last=Dunbar |first=Graham |date=23. 12. 2016 |title=FIFA's 5 options for a 2026 World Cup of 48, 40 or 32 teams |url=https://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110142721/http://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |archive-date=10. 1. 2017 |publisher=[[Yahoo! Sports]] |agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 12. 2016 |title=FIFA World Cup format proposals |url=http://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915094005/https://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |archive-date=15. 9. 2018 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Kritičari su upozoravali da grupe s tri ekipe, u kojima dvije prolaze dalje, znatno povećavaju rizik od dogovaranja ishoda.<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=30. 4. 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free}}{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414|date=3. 8. 2024}}</ref> FIFA je zato razmatrala mogućnost da se neriješene utakmice u grupnoj fazi odlučuju [[Izvođenje jedanaesteraca|izvođenjem jedanaesteraca]],<ref>{{cite news |date=18. 1. 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=12. 11. 2020 |archive-date=28. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> ali bi i u tom slučaju ostao dio rizika, uključujući mogućnost da ekipa namjerno izgubi izvođenje jedanaesteraca kako bi izbacila protivnika.<ref name="guyon"/> Zbog tih primjedbi FIFA je nastavila razmatrati druge modele takmičenja,<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=1. 4. 2022 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> a proces je završen objavom iz 2023, kada je potvrđeno da će turnir imati 12 grupa s po četiri reprezentacije. ==Stadioni== {{OSM Location map |float=right |nolabels=1 |width=450 |height=280 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px237px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York]] / [[New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} Tokom kandidacijskog postupka 41 grad s ukupno 42 postojeća i potpuno funkcionalna stadiona s redovnim korisnicima, uz izuzetak Montreala, te dva stadiona u izgradnji, u Las Vegasu i Los Angelesu, prijavili su se kao dio zajedničke kandidature. Među njima su bila tri stadiona u tri meksička grada, šest stadiona u šest kanadskih gradova i 35 stadiona u 32 grada u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=8. 9. 2017 |access-date=7. 9. 2017}}</ref> U prvom krugu otpalo je devet stadiona u devet gradova. Drugi krug suzio je izbor za još devet stadiona u šest gradova, dok su se tri grada, [[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]], povukla jer FIFA nije bila spremna razgovarati o finansijskim pojedinostima organizacije.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=25. 11. 2021 |publisher=ESPN |date=16. 3. 2018 |archive-date=25. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što se [[Montreal]] u julu 2021. povukao zbog nedostatka pokrajinskog finansiranja i podrške za obnovu [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijskog stadiona]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=6. 7. 2021 |work=Sportsnet |date=6. 7. 2021 |archive-date=16. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> Vancouver se u aprilu 2022. ponovo uključio u postupak kao kandidat za domaćina.<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=14. 4. 2022 |access-date=14. 4. 2022 |archive-date=12. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |url-status=live}}</ref> Time je konačni kandidacijski krug narastao na 24 stadiona, svaki u zasebnom gradu ili metropolitanskom području.<ref>{{Cite web |date=26. 1. 2021 |title=FIFA eyes late 2021 to pick 2026 World Cup host cities |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/fifa-sets-late-2021-target-to-pic-2026-world-cup-cities-1.5888162 |access-date=20. 5. 2026 |website=CBC}}</ref> FIFA je 16. juna 2022. objavila 16 gradova domaćina: dva u Kanadi, tri u Meksiku i 11 u Sjedinjenim Američkim Državama. Izabrani su [[Atlanta]], [[Boston]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Ciudad de México]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]] / [[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco Bay Area]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=16. 6. 2022 |archive-date=16. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |url-status=live}}</ref> Osam od 16 izabranih stadiona ima trajnu vještačku podlogu, koja se za potrebe turnira mijenja travom pod nadzorom FIFA-e i istraživačkog tima Univerziteta Tennesseeja i Univerziteta Michigan State. U zavisnosti od klime pojedinog stadiona, koristit će se ili mješavina od 84% livadne vlasulje i 16% višegodišnjeg ljulja za hladnije uslove, ili bermudska trava za toplije uslove.<ref name="utk-fifa">{{cite web |title=Bringing UT's Turfgrass Expertise to FIFA World Cup 26 |url=https://www.utk.edu/turfgrass/ |publisher=UT Knoxville |access-date=25. 4. 2026}}</ref><ref name="tsn-henry-26">{{cite web |last1=Henry |first1=Genevieve |title=MSU Turf Management Program provides grass for World Cup |url=https://statenews.com/article/2026/04/msu-turf-management-program-provides-grass-for-world-cup?ct=content_open&cv=cbox_featured |publisher=The State News |access-date=25. 4. 2026 |date=22. 4. 2026}}</ref><ref name="conv-tr-g-s-b-26">{{cite web |last1=Trey Rogers |first1=John N. |last2=Guevara |first2=Jackie Lyn A. |last3=Sorochan |first3=John |last4=Bearss |first4=Ryan |title=We designed the turf for soccer's biggest World Cup ever – here's how we created the same playing experience across 3 countries |url=https://theconversation.com/we-designed-the-turf-for-soccers-biggest-world-cup-ever-heres-how-we-created-the-same-playing-experience-across-3-countries-279536 |publisher=The Conversation |access-date=25. 4. 2026 |date=20. 4. 2026}}</ref> Četiri stadiona, u Atlanti, Dallasu, Houstonu i Vancouveru, zatvoreni su objekti s pomičnim krovom i klimatizacijom. Peti takav objekt po konstrukciji, stadion u Los Angelesu, otvoren je sa strana, ali ima prozirni krov i nema klimatizaciju.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=2. 11. 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> FIFA je 4. februara 2024. objavila da će se finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026]] igrati na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford]]u, u saveznoj državi [[New Jersey]].<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=4. 2. 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=4. 2. 2024 |archive-date=4. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Iako u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama postoje stadioni građeni isključivo ili prvenstveno za nogomet, najveći takav stadion u SAD-u, [[Geodis Park]] u [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], prima 30.000 gledalaca, što je ispod FIFA-inog minimuma od 40.000. [[BMO Field]] u Torontu proširuje se s približno 30.000 na 45.500 mjesta za potrebe turnira.<ref>{{cite news |url=https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |title=Toronto FC to expand BMO Field to host 2026 World Cup matches |last=Cattry |first=Pardeep |publisher=Major League Soccer |date=22. 4. 2021 |access-date=24. 11. 2022 |archive-date=24. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221124015402/https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |url-status=live}}</ref> Stadionima kao što su [[Mercedes-Benz Stadium]] u Atlanti, [[Gillette Stadium]] u Foxboroughu i [[Lumen Field]] u Seattleu zajedničko je da ih koriste i klubovi iz [[National Football League|NFL]]-a i klubovi iz [[Major League Soccer|MLS]]-a.<ref>{{cite news |date=16. 6. 2022 |title=World Cup 2026 host cities confirmed: What you need to know about the 16 venues |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |publisher=ESPN |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072053/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |url-status=live}}</ref> Premda su kanadski i američki stadioni uglavnom namijenjeni američkom, odnosno kanadskom fudbalu, svi su više puta korišteni za nogomet i projektovani su tako da mogu primati utakmice tog sporta.<ref>{{cite news |last=Jones |first=J. Sam |date=16. 6. 2022 |title=Your guide to 2026 World Cup stadiums and locations in the US, Mexico and Canada |url=https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |work=MLSsoccer.com |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072054/https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] jedina je prijestonica među trima državama domaćinima koja je izabrana za domaćina utakmica. [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] tako su se pridružili [[Bonn]]u, prijestonici Zapadne Njemačke na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], i [[Tokio|Tokiju]], prijestonici Japana na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], kao rijetkim prijestonicama država domaćina bez utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio kandidat, ali je zbog lošeg stanja [[FedExField]]a spojio kandidaturu s obližnjim [[Baltimore]]om; ni ta zajednička prijava nije izabrana. Iz završnog izbora ispali su i [[Cincinnati]], [[Denver]], Nashville, [[Orlando, Florida|Orlando]] i [[Edmonton]]. Ottawin predloženi stadion, [[TD Place Stadium]], ranije je eliminiran zbog nedovoljnog kapaciteta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=7. 9. 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=21. 10. 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Osam metropolitanskih područja domaćina ranije je već primalo utakmice Svjetskog prvenstva: [[Dallas–Fort Worth metroplex|Dallas]], [[Greater Los Angeles|Los Angeles]], [[San Francisco Bay Area|San Francisco]], [[New York metropolitan area|New York / New Jersey]] i [[Greater Boston|Boston]] 1994, [[Guadalajara metropolitan area|Guadalajara]] i [[Greater Mexico City|Ciudad de México]] 1970. i 1986, te [[Monterrey metropolitan area|Monterrey]] 1986. Ipak, [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na ovom turniru koji je već bio domaćin utakmica Svjetskog prvenstva, i to 1970. i 1986; nijedan stadion korišten na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]] neće se koristiti 2026.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=17. 6. 2022 |access-date=27. 6. 2022 |archive-date=27. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> [[Soldier Field]] u Chicagu, [[Cotton Bowl (stadion)|Cotton Bowl]] u Dallasu i [[Rose Bowl (stadion)|Rose Bowl]] u [[Pasadena|Pasadeni]], u području Los Angelesa, bili su jedini stadioni u kandidacijskom postupku koji su primali utakmice 1994, ali nijedan nije izabran.<ref name="bids"/> Zbog FIFA-inih pravila o sponzorskim nazivima stadiona, objekti će tokom turnira koristiti zamjenska imena, navedena u zagradama u spisku stadiona.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=16. 2. 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=16. 2. 2024 |access-date=21. 7. 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=15. 7. 2025 |access-date=17. 11. 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Kapaciteti su navedeni prema podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> '''Legenda''' : † označava stadion koji je korišten na prethodnim svjetskim prvenstvima. : ‡ označava zatvoreni stadion s fiksnim ili pomičnim krovom i unutrašnjom kontrolom klime. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+ Spisak stadiona |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Stadion ! scope="col" | Kapacitet ! scope="col" class="unsortable" | Slika |- ! style="text-align:left"| {{sort|Dallas|{{flagicon|USA}}}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington (Teksas)|Arlington]], [[Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]‡<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94.000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Mexico City|{{flagicon|MEX}}}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion "Azteca"|Stadion "Banorte"]]†<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83.000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|New York|{{flagicon|USA}}}} [[New York]] / [[New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]], [[New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82.500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Atlanta|{{flagicon|USA}}}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]‡<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75.000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Kansas City|{{flagicon|USA}}}} [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73.000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Houston|{{flagicon|USA}}}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]†<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72.000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|San Francisco|{{flagicon|USA}}}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], [[Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71.000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Los Angeles|{{flagicon|USA}}}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], [[Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70.000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Philadelphia|{{flagicon|USA}}}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Seattle|{{flagicon|USA}}}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Boston|{{flagicon|USA}}}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]], [[Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|frameless|Gillette Stadium]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Miami|{{flagicon|USA}}}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]], [[Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Vancouver|{{flagicon|CAN}}}} [[Vancouver]] | [[BC Place]]†<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54.000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Monterrey|{{flagicon|MEX}}}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]])</small> | [[Stadion "BBVA"]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53.500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Guadalajara|{{flagicon|MEX}}}} [[Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Stadion "Akron"]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48.000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Toronto|{{flagicon|CAN}}}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45.000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|frameless]] |} ==Grupna faza== {| class="wikitable collapsible collapsed" |- ! {{Anchor|Kriteriji rangiranja}} Kriteriji za razrješenje izjednačenja u grupnoj fazi |- |Poredak ekipa u svakoj grupi određuje se prema broju osvojenih bodova u svim utakmicama grupe. Ako su dvije ili više ekipa izjednačene po broju bodova, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje poretka:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha | Veći broj bodova osvojenih u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Bolja gol-razlika u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Veći broj postignutih golova u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; }} Ako su, nakon primjene kriterija a do c, ekipe i dalje izjednačene, kriteriji a do c se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između tih ekipa kako bi se odredio konačan poredak. Ako ni ovaj postupak ne dovede do rješenja, primjenjuju se kriteriji d do h. {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |start=4 | Bolja gol-razlika u svim utakmicama grupe; | Veći broj postignutih golova u svim utakmicama grupe; | Više disciplinskih ("fair-play") bodova u svim utakmicama grupe (samo jedna kazna može biti primijenjena po igraču ili treneru/službenom licu u jednoj utakmici):{{unordered list | Žuti karton: −1 bod; | Indirektni crveni karton (drugi žuti karton): −3 boda; | Direktni crveni karton: −4 boda; | Žuti karton i direktni crveni karton: −5 bodova; }} | Bolja pozicija na posljednjoj [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]]; | Bolja pozicija na prethodnim FIFA-inim rang listama (redoslijedom unazad) dok se ekipe ne razdvoje. }} |} Prije završnog žrijeba, stadioni su dodijeljeni grupama. Nakon završnog žrijeba, parovima su dodijeljeni brojevi utakmica, a termini početka utakmica su potvrđeni. ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A6}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B6}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C6}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D6}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E6}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F6}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G6}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H6}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I6}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J6}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K6}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L6}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} == Nokaut-faza == {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} === Kostur === {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe E||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F| |30. juni – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe I||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H| |28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe A||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe B| |29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe F||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe C| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe H||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe D||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J| |1. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe G||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J| |29. juni – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe C||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe F| |30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe E||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe I| |30. juni – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe A||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe J||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe H| |3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe D||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe G| |2. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe B||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J| |3. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 102| }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] kmghna1k18x4ywp5qxbowbrp7y06aop 3894305 3894303 2026-06-05T12:57:17Z Mhare 481 /* Stadioni */ 3894305 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Format i proširenje == Ideja o proširenju turnira spominjala se još 2013, kada ju je iznio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=28. 10. 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=29. 10. 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=21. 4. 2014}}</ref> a 2016. podržao ju je i predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]].<ref>{{Cite news |date=30. 3. 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=Južna Afrika |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=30. 12. 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je broj utakmica već dosegao neprihvatljiv nivo,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=15. 12. 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=24. 12. 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje oslabilo kvalitet utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=2. 10. 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=5. 10. 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=10. 1. 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=12. 1. 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> i da je odluka prije svega politička, a ne sportska. Infantina su optuživali da je obećanje o većem broju učesnika na Svjetskom prvenstvu koristio kao sredstvo za pobjedu na [[Vanredni kongres FIFA-e 2016.|izborima za predsjednika FIFA-e]].<ref>{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=11. 1. 2017}}</ref> Od ovog izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] prošireno je na 48 reprezentacija, što je 16 više nego na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams4">{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti raspoređene u 12 grupa s po četiri reprezentacije. U šesnaestinu finala prolaze po dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija, u skladu s odlukom koju je [[Vijeće FIFA-e]] odobrilo 14. marta 2023.<ref name="IMC"></ref> To je prvo proširenje i prva promjena formata Svjetskog prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]].<ref>{{Cite web |date=16. 3. 2024 |title=Success stories from the FIFA World Cup's last expansion |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/celebrating-history-of-32-team-world-cup-1998-2022 |access-date=20. 5. 2026 |website=FIFA}}</ref> Ukupan broj utakmica povećava se sa 64 na 104, a reprezentacije koje dođu do završne četiri utakmice odigrat će po osam susreta umjesto dosadašnjih sedam. Turnir će trajati 39 dana, sedam više nego izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]].<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> Svaka reprezentacija i dalje će u grupnoj fazi igrati tri utakmice.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> Posljednji dan klupskih obaveza za igrače koji budu uvršteni u konačne spiskove reprezentacija jeste 24. maj 2026; klubovi ih moraju pustiti najkasnije 25. maja, uz izuzetke za igrače koji učestvuju u finalima kontinentalnih klupskih takmičenja do 30. maja. Zbirni period odmora, obaveznog puštanja igrača i trajanja turnira iznosi 56 dana, isto kao na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], 2014. i 2018.<ref name="IMC"/> === Razmatrani formati proširenja === Proširenje na 48 reprezentacija odobreno je još 10. januara 2017, kada je prvobitno odlučeno da turnir ima 16 grupa s po tri ekipe i ukupno 80 utakmica. Prema tom tadašnjem formatu, po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe prolazile bi u šesnaestinu finala.<ref name="48teams4"/><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=10. 1. 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |website=The Guardian}}</ref> U kasnije napuštenom rješenju najveći mogući broj utakmica po reprezentaciji ostao bi sedam, ali bi svaka ekipa u grupi igrala jednu utakmicu manje nego ranije. Turnir bi se i dalje završavao u roku od 32 dana.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=31. 3. 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Taj format izabran je ispred još tri prijedloga, koji su predviđali od 40 do 48 reprezentacija, od 76 do 88 utakmica i od jedne do četiri zagarantovane utakmice po učesniku.<ref name="heraldlive">{{Cite news |date=7. 10. 2016 |title=New Fifa chief backs 48-team World Cup |publisher=HeraldLIVE |url=http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161010112923/http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |archive-date=10. 10. 2016 |quote=It's an idea, just as the World Cup with 40 teams is already on the table with groups of four or five teams.}}</ref><ref name="yahoo">{{Cite news |last=Dunbar |first=Graham |date=23. 12. 2016 |title=FIFA's 5 options for a 2026 World Cup of 48, 40 or 32 teams |url=https://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110142721/http://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |archive-date=10. 1. 2017 |publisher=[[Yahoo! Sports]] |agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 12. 2016 |title=FIFA World Cup format proposals |url=http://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915094005/https://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |archive-date=15. 9. 2018 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Kritičari su upozoravali da grupe s tri ekipe, u kojima dvije prolaze dalje, znatno povećavaju rizik od dogovaranja ishoda.<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=30. 4. 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free}}{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414|date=3. 8. 2024}}</ref> FIFA je zato razmatrala mogućnost da se neriješene utakmice u grupnoj fazi odlučuju [[Izvođenje jedanaesteraca|izvođenjem jedanaesteraca]],<ref>{{cite news |date=18. 1. 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=12. 11. 2020 |archive-date=28. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> ali bi i u tom slučaju ostao dio rizika, uključujući mogućnost da ekipa namjerno izgubi izvođenje jedanaesteraca kako bi izbacila protivnika.<ref name="guyon"/> Zbog tih primjedbi FIFA je nastavila razmatrati druge modele takmičenja,<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=1. 4. 2022 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> a proces je završen objavom iz 2023, kada je potvrđeno da će turnir imati 12 grupa s po četiri reprezentacije. ==Stadioni== {{OSM Location map |float=right |nolabels=1 |width=450 |height=280 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px237px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York]] / [[New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} Tokom kandidacijskog postupka 41 grad s ukupno 42 postojeća i potpuno funkcionalna stadiona s redovnim korisnicima, uz izuzetak Montreala, te dva stadiona u izgradnji, u Las Vegasu i Los Angelesu, prijavili su se kao dio zajedničke kandidature. Među njima su bila tri stadiona u tri meksička grada, šest stadiona u šest kanadskih gradova i 35 stadiona u 32 grada u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=8. 9. 2017 |access-date=7. 9. 2017}}</ref> U prvom krugu otpalo je devet stadiona u devet gradova. Drugi krug suzio je izbor za još devet stadiona u šest gradova, dok su se tri grada, [[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]], povukla jer FIFA nije bila spremna razgovarati o finansijskim pojedinostima organizacije.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=25. 11. 2021 |publisher=ESPN |date=16. 3. 2018 |archive-date=25. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što se [[Montreal]] u julu 2021. povukao zbog nedostatka pokrajinskog finansiranja i podrške za obnovu [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijskog stadiona]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=6. 7. 2021 |work=Sportsnet |date=6. 7. 2021 |archive-date=16. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> Vancouver se u aprilu 2022. ponovo uključio u postupak kao kandidat za domaćina.<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=14. 4. 2022 |access-date=14. 4. 2022 |archive-date=12. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |url-status=live}}</ref> Time je konačni kandidacijski krug narastao na 24 stadiona, svaki u zasebnom gradu ili metropolitanskom području.<ref>{{Cite web |date=26. 1. 2021 |title=FIFA eyes late 2021 to pick 2026 World Cup host cities |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/fifa-sets-late-2021-target-to-pic-2026-world-cup-cities-1.5888162 |access-date=20. 5. 2026 |website=CBC}}</ref> FIFA je 16. juna 2022. objavila 16 gradova domaćina: dva u Kanadi, tri u Meksiku i 11 u Sjedinjenim Američkim Državama. Izabrani su [[Atlanta]], [[Boston]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Ciudad de México]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]] / [[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco Bay Area]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=16. 6. 2022 |archive-date=16. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |url-status=live}}</ref> Osam od 16 izabranih stadiona ima trajnu vještačku podlogu, koja se za potrebe turnira mijenja travom pod nadzorom FIFA-e i istraživačkog tima Univerziteta Tennesseeja i Univerziteta Michigan State. U zavisnosti od klime pojedinog stadiona, koristit će se ili mješavina od 84% livadne vlasulje i 16% višegodišnjeg ljulja za hladnije uslove, ili bermudska trava za toplije uslove.<ref name="utk-fifa">{{cite web |title=Bringing UT's Turfgrass Expertise to FIFA World Cup 26 |url=https://www.utk.edu/turfgrass/ |publisher=UT Knoxville |access-date=25. 4. 2026}}</ref><ref name="tsn-henry-26">{{cite web |last1=Henry |first1=Genevieve |title=MSU Turf Management Program provides grass for World Cup |url=https://statenews.com/article/2026/04/msu-turf-management-program-provides-grass-for-world-cup?ct=content_open&cv=cbox_featured |publisher=The State News |access-date=25. 4. 2026 |date=22. 4. 2026}}</ref><ref name="conv-tr-g-s-b-26">{{cite web |last1=Trey Rogers |first1=John N. |last2=Guevara |first2=Jackie Lyn A. |last3=Sorochan |first3=John |last4=Bearss |first4=Ryan |title=We designed the turf for soccer's biggest World Cup ever – here's how we created the same playing experience across 3 countries |url=https://theconversation.com/we-designed-the-turf-for-soccers-biggest-world-cup-ever-heres-how-we-created-the-same-playing-experience-across-3-countries-279536 |publisher=The Conversation |access-date=25. 4. 2026 |date=20. 4. 2026}}</ref> Četiri stadiona, u Atlanti, Dallasu, Houstonu i Vancouveru, zatvoreni su objekti s pomičnim krovom i klimatizacijom. Peti takav objekt po konstrukciji, stadion u Los Angelesu, otvoren je sa strana, ali ima prozirni krov i nema klimatizaciju.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=2. 11. 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> FIFA je 4. februara 2024. objavila da će se finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026]] igrati na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford]]u, u saveznoj državi [[New Jersey]].<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=4. 2. 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=4. 2. 2024 |archive-date=4. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Iako u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama postoje stadioni građeni isključivo ili prvenstveno za nogomet, najveći takav stadion u SAD-u, [[Geodis Park]] u [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], prima 30.000 gledalaca, što je ispod FIFA-inog minimuma od 40.000. [[BMO Field]] u Torontu proširuje se s približno 30.000 na 45.500 mjesta za potrebe turnira.<ref>{{cite news |url=https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |title=Toronto FC to expand BMO Field to host 2026 World Cup matches |last=Cattry |first=Pardeep |publisher=Major League Soccer |date=22. 4. 2021 |access-date=24. 11. 2022 |archive-date=24. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221124015402/https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |url-status=live}}</ref> Stadionima kao što su [[Mercedes-Benz Stadium]] u Atlanti, [[Gillette Stadium]] u Foxboroughu i [[Lumen Field]] u Seattleu zajedničko je da ih koriste i klubovi iz [[National Football League|NFL]]-a i klubovi iz [[Major League Soccer|MLS]]-a.<ref>{{cite news |date=16. 6. 2022 |title=World Cup 2026 host cities confirmed: What you need to know about the 16 venues |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |publisher=ESPN |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072053/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |url-status=live}}</ref> Premda su kanadski i američki stadioni uglavnom namijenjeni američkom, odnosno kanadskom fudbalu, svi su više puta korišteni za nogomet i projektovani su tako da mogu primati utakmice tog sporta.<ref>{{cite news |last=Jones |first=J. Sam |date=16. 6. 2022 |title=Your guide to 2026 World Cup stadiums and locations in the US, Mexico and Canada |url=https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |work=MLSsoccer.com |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072054/https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] jedina je prijestonica među trima državama domaćinima koja je izabrana za domaćina utakmica. [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] tako su se pridružili [[Bonn]]u, prijestonici Zapadne Njemačke na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], i [[Tokio|Tokiju]], prijestonici Japana na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], kao rijetkim prijestonicama država domaćina bez utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio kandidat, ali je zbog lošeg stanja [[FedExField]]a spojio kandidaturu s obližnjim [[Baltimore]]om; ni ta zajednička prijava nije izabrana. Iz završnog izbora ispali su i [[Cincinnati]], [[Denver]], Nashville, [[Orlando, Florida|Orlando]] i [[Edmonton]]. Ottawin predloženi stadion, [[TD Place Stadium]], ranije je eliminiran zbog nedovoljnog kapaciteta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=7. 9. 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=21. 10. 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Osam metropolitanskih područja domaćina ranije je već primalo utakmice Svjetskog prvenstva: [[Dallas–Fort Worth metroplex|Dallas]], [[Greater Los Angeles|Los Angeles]], [[San Francisco Bay Area|San Francisco]], [[New York metropolitan area|New York / New Jersey]] i [[Greater Boston|Boston]] 1994, [[Guadalajara metropolitan area|Guadalajara]] i [[Greater Mexico City|Ciudad de México]] 1970. i 1986, te [[Monterrey metropolitan area|Monterrey]] 1986. Ipak, [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na ovom turniru koji je već bio domaćin utakmica Svjetskog prvenstva, i to 1970. i 1986; nijedan stadion korišten na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]] neće se koristiti 2026.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=17. 6. 2022 |access-date=27. 6. 2022 |archive-date=27. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> [[Soldier Field]] u Chicagu, [[Cotton Bowl (stadion)|Cotton Bowl]] u Dallasu i [[Rose Bowl (stadion)|Rose Bowl]] u [[Pasadena|Pasadeni]], u području Los Angelesa, bili su jedini stadioni u kandidacijskom postupku koji su primali utakmice 1994, ali nijedan nije izabran.<ref name="bids"/> Zbog FIFA-inih pravila o sponzorskim nazivima stadiona, objekti će tokom turnira koristiti zamjenska imena, navedena u zagradama u spisku stadiona.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=16. 2. 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=16. 2. 2024 |access-date=21. 7. 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=15. 7. 2025 |access-date=17. 11. 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Kapaciteti su navedeni prema podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> '''Legenda''' : † označava stadion koji je korišten na prethodnim svjetskim prvenstvima. : ‡ označava zatvoreni stadion s fiksnim ili pomičnim krovom i unutrašnjom kontrolom klime. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+ Spisak stadiona |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Stadion ! scope="col" | Kapacitet ! scope="col" class="unsortable" | Slika |- ! style="text-align:left"| {{sort|Dallas|{{flagicon|USA}}}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington (Teksas)|Arlington]], [[Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]‡<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94.000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Mexico City|{{flagicon|MEX}}}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion "Azteca"|Stadion "Banorte"]]†<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83.000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|New York|{{flagicon|USA}}}} [[New York]] / [[New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]], [[New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82.500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Atlanta|{{flagicon|USA}}}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]‡<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75.000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Kansas City|{{flagicon|USA}}}} [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73.000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Houston|{{flagicon|USA}}}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]†<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72.000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|San Francisco|{{flagicon|USA}}}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], [[Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71.000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Los Angeles|{{flagicon|USA}}}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], [[Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70.000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Philadelphia|{{flagicon|USA}}}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Seattle|{{flagicon|USA}}}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Boston|{{flagicon|USA}}}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]], [[Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|frameless|Gillette Stadium]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Miami|{{flagicon|USA}}}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]], [[Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Vancouver|{{flagicon|CAN}}}} [[Vancouver]] | [[BC Place]]†<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54.000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Monterrey|{{flagicon|MEX}}}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]])</small> | [[Stadion "BBVA"]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53.500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Guadalajara|{{flagicon|MEX}}}} [[Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Stadion "Akron"]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48.000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Toronto|{{flagicon|CAN}}}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45.000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|frameless]] |} ==Grupna faza== {| class="wikitable collapsible collapsed" |- ! {{Anchor|Kriteriji rangiranja}} Kriteriji za razrješenje izjednačenja u grupnoj fazi |- |Poredak ekipa u svakoj grupi određuje se prema broju osvojenih bodova u svim utakmicama grupe. Ako su dvije ili više ekipa izjednačene po broju bodova, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje poretka:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha | Veći broj bodova osvojenih u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Bolja gol-razlika u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Veći broj postignutih golova u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; }} Ako su, nakon primjene kriterija a do c, ekipe i dalje izjednačene, kriteriji a do c se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između tih ekipa kako bi se odredio konačan poredak. Ako ni ovaj postupak ne dovede do rješenja, primjenjuju se kriteriji d do h. {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |start=4 | Bolja gol-razlika u svim utakmicama grupe; | Veći broj postignutih golova u svim utakmicama grupe; | Više disciplinskih ("fair-play") bodova u svim utakmicama grupe (samo jedna kazna može biti primijenjena po igraču ili treneru/službenom licu u jednoj utakmici):{{unordered list | Žuti karton: −1 bod; | Indirektni crveni karton (drugi žuti karton): −3 boda; | Direktni crveni karton: −4 boda; | Žuti karton i direktni crveni karton: −5 bodova; }} | Bolja pozicija na posljednjoj [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]]; | Bolja pozicija na prethodnim FIFA-inim rang listama (redoslijedom unazad) dok se ekipe ne razdvoje. }} |} Prije završnog žrijeba, stadioni su dodijeljeni grupama. Nakon završnog žrijeba, parovima su dodijeljeni brojevi utakmica, a termini početka utakmica su potvrđeni. ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A6}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B6}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C6}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D6}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E6}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F6}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G6}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H6}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I6}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J6}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K6}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L6}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} == Nokaut-faza == {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} === Kostur === {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe E||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F| |30. juni – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe I||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H| |28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe A||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe B| |29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe F||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe C| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe H||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe D||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J| |1. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe G||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J| |29. juni – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe C||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe F| |30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe E||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe I| |30. juni – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe A||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe J||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe H| |3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe D||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe G| |2. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe B||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J| |3. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 102| }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] jgjdp1be4ak9ap8ut2zp7rpsw1fagck 3894306 3894305 2026-06-05T12:59:20Z Mhare 481 /* Stadioni */ 3894306 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Format i proširenje == Ideja o proširenju turnira spominjala se još 2013, kada ju je iznio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=28. 10. 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=29. 10. 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=21. 4. 2014}}</ref> a 2016. podržao ju je i predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]].<ref>{{Cite news |date=30. 3. 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=Južna Afrika |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=30. 12. 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je broj utakmica već dosegao neprihvatljiv nivo,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=15. 12. 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=24. 12. 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje oslabilo kvalitet utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=2. 10. 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=5. 10. 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=10. 1. 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=12. 1. 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> i da je odluka prije svega politička, a ne sportska. Infantina su optuživali da je obećanje o većem broju učesnika na Svjetskom prvenstvu koristio kao sredstvo za pobjedu na [[Vanredni kongres FIFA-e 2016.|izborima za predsjednika FIFA-e]].<ref>{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=11. 1. 2017}}</ref> Od ovog izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] prošireno je na 48 reprezentacija, što je 16 više nego na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams4">{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti raspoređene u 12 grupa s po četiri reprezentacije. U šesnaestinu finala prolaze po dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija, u skladu s odlukom koju je [[Vijeće FIFA-e]] odobrilo 14. marta 2023.<ref name="IMC"></ref> To je prvo proširenje i prva promjena formata Svjetskog prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]].<ref>{{Cite web |date=16. 3. 2024 |title=Success stories from the FIFA World Cup's last expansion |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/celebrating-history-of-32-team-world-cup-1998-2022 |access-date=20. 5. 2026 |website=FIFA}}</ref> Ukupan broj utakmica povećava se sa 64 na 104, a reprezentacije koje dođu do završne četiri utakmice odigrat će po osam susreta umjesto dosadašnjih sedam. Turnir će trajati 39 dana, sedam više nego izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]].<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> Svaka reprezentacija i dalje će u grupnoj fazi igrati tri utakmice.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> Posljednji dan klupskih obaveza za igrače koji budu uvršteni u konačne spiskove reprezentacija jeste 24. maj 2026; klubovi ih moraju pustiti najkasnije 25. maja, uz izuzetke za igrače koji učestvuju u finalima kontinentalnih klupskih takmičenja do 30. maja. Zbirni period odmora, obaveznog puštanja igrača i trajanja turnira iznosi 56 dana, isto kao na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], 2014. i 2018.<ref name="IMC"/> === Razmatrani formati proširenja === Proširenje na 48 reprezentacija odobreno je još 10. januara 2017, kada je prvobitno odlučeno da turnir ima 16 grupa s po tri ekipe i ukupno 80 utakmica. Prema tom tadašnjem formatu, po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe prolazile bi u šesnaestinu finala.<ref name="48teams4"/><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=10. 1. 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |website=The Guardian}}</ref> U kasnije napuštenom rješenju najveći mogući broj utakmica po reprezentaciji ostao bi sedam, ali bi svaka ekipa u grupi igrala jednu utakmicu manje nego ranije. Turnir bi se i dalje završavao u roku od 32 dana.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=31. 3. 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Taj format izabran je ispred još tri prijedloga, koji su predviđali od 40 do 48 reprezentacija, od 76 do 88 utakmica i od jedne do četiri zagarantovane utakmice po učesniku.<ref name="heraldlive">{{Cite news |date=7. 10. 2016 |title=New Fifa chief backs 48-team World Cup |publisher=HeraldLIVE |url=http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161010112923/http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |archive-date=10. 10. 2016 |quote=It's an idea, just as the World Cup with 40 teams is already on the table with groups of four or five teams.}}</ref><ref name="yahoo">{{Cite news |last=Dunbar |first=Graham |date=23. 12. 2016 |title=FIFA's 5 options for a 2026 World Cup of 48, 40 or 32 teams |url=https://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110142721/http://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |archive-date=10. 1. 2017 |publisher=[[Yahoo! Sports]] |agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 12. 2016 |title=FIFA World Cup format proposals |url=http://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915094005/https://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |archive-date=15. 9. 2018 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Kritičari su upozoravali da grupe s tri ekipe, u kojima dvije prolaze dalje, znatno povećavaju rizik od dogovaranja ishoda.<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=30. 4. 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free}}{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414|date=3. 8. 2024}}</ref> FIFA je zato razmatrala mogućnost da se neriješene utakmice u grupnoj fazi odlučuju [[Izvođenje jedanaesteraca|izvođenjem jedanaesteraca]],<ref>{{cite news |date=18. 1. 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=12. 11. 2020 |archive-date=28. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> ali bi i u tom slučaju ostao dio rizika, uključujući mogućnost da ekipa namjerno izgubi izvođenje jedanaesteraca kako bi izbacila protivnika.<ref name="guyon"/> Zbog tih primjedbi FIFA je nastavila razmatrati druge modele takmičenja,<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=1. 4. 2022 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> a proces je završen objavom iz 2023, kada je potvrđeno da će turnir imati 12 grupa s po četiri reprezentacije. ==Stadioni== {{OSM Location map |float=right |nolabels=1 |width=450 |height=280 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px237px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York]] / [[New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} Tokom kandidacijskog postupka 41 grad s ukupno 42 postojeća i potpuno funkcionalna stadiona s redovnim korisnicima, uz izuzetak Montreala, te dva stadiona u izgradnji, u Las Vegasu i Los Angelesu, prijavili su se kao dio zajedničke kandidature. Među njima su bila tri stadiona u tri meksička grada, šest stadiona u šest kanadskih gradova i 35 stadiona u 32 grada u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=8. 9. 2017 |access-date=7. 9. 2017}}</ref> U prvom krugu otpalo je devet stadiona u devet gradova. Drugi krug suzio je izbor za još devet stadiona u šest gradova, dok su se tri grada, [[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]], povukla jer FIFA nije bila spremna razgovarati o finansijskim pojedinostima organizacije.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=25. 11. 2021 |publisher=ESPN |date=16. 3. 2018 |archive-date=25. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što se [[Montreal]] u julu 2021. povukao zbog nedostatka pokrajinskog finansiranja i podrške za obnovu [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijskog stadiona]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=6. 7. 2021 |work=Sportsnet |date=6. 7. 2021 |archive-date=16. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> Vancouver se u aprilu 2022. ponovo uključio u postupak kao kandidat za domaćina.<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=14. 4. 2022 |access-date=14. 4. 2022 |archive-date=12. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |url-status=live}}</ref> Time je konačni kandidacijski krug narastao na 24 stadiona, svaki u zasebnom gradu ili metropolitanskom području.<ref>{{Cite web |date=26. 1. 2021 |title=FIFA eyes late 2021 to pick 2026 World Cup host cities |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/fifa-sets-late-2021-target-to-pic-2026-world-cup-cities-1.5888162 |access-date=20. 5. 2026 |website=CBC}}</ref> FIFA je 16. juna 2022. objavila 16 gradova domaćina: dva u Kanadi, tri u Meksiku i 11 u Sjedinjenim Američkim Državama. Izabrani su [[Atlanta]], [[Boston]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Ciudad de México]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]] / [[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco Bay Area]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=16. 6. 2022 |archive-date=16. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |url-status=live}}</ref> Osam od 16 izabranih stadiona ima trajnu vještačku podlogu, koja se za potrebe turnira mijenja travom pod nadzorom FIFA-e i istraživačkog tima Univerziteta Tennesseeja i Univerziteta Michigan State. U zavisnosti od klime pojedinog stadiona, koristit će se ili mješavina od 84% livadne vlasulje i 16% višegodišnjeg ljulja za hladnije uslove, ili bermudska trava za toplije uslove.<ref name="utk-fifa">{{cite web |title=Bringing UT's Turfgrass Expertise to FIFA World Cup 26 |url=https://www.utk.edu/turfgrass/ |publisher=UT Knoxville |access-date=25. 4. 2026}}</ref><ref name="tsn-henry-26">{{cite web |last1=Henry |first1=Genevieve |title=MSU Turf Management Program provides grass for World Cup |url=https://statenews.com/article/2026/04/msu-turf-management-program-provides-grass-for-world-cup?ct=content_open&cv=cbox_featured |publisher=The State News |access-date=25. 4. 2026 |date=22. 4. 2026}}</ref><ref name="conv-tr-g-s-b-26">{{cite web |last1=Trey Rogers |first1=John N. |last2=Guevara |first2=Jackie Lyn A. |last3=Sorochan |first3=John |last4=Bearss |first4=Ryan |title=We designed the turf for soccer's biggest World Cup ever – here's how we created the same playing experience across 3 countries |url=https://theconversation.com/we-designed-the-turf-for-soccers-biggest-world-cup-ever-heres-how-we-created-the-same-playing-experience-across-3-countries-279536 |publisher=The Conversation |access-date=25. 4. 2026 |date=20. 4. 2026}}</ref> Četiri stadiona, u Atlanti, Dallasu, Houstonu i Vancouveru, zatvoreni su objekti s pomičnim krovom i klimatizacijom. Peti takav objekt po konstrukciji, stadion u Los Angelesu, otvoren je sa strana, ali ima prozirni krov i nema klimatizaciju.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=2. 11. 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> FIFA je 4. februara 2024. objavila da će se finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026]] igrati na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford]]u, u saveznoj državi [[New Jersey]].<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=4. 2. 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=4. 2. 2024 |archive-date=4. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Iako u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama postoje stadioni građeni isključivo ili prvenstveno za nogomet, najveći takav stadion u SAD-u, [[Geodis Park]] u [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], prima 30.000 gledalaca, što je ispod FIFA-inog minimuma od 40.000. [[BMO Field]] u Torontu proširuje se s približno 30.000 na 45.500 mjesta za potrebe turnira.<ref>{{cite news |url=https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |title=Toronto FC to expand BMO Field to host 2026 World Cup matches |last=Cattry |first=Pardeep |publisher=Major League Soccer |date=22. 4. 2021 |access-date=24. 11. 2022 |archive-date=24. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221124015402/https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |url-status=live}}</ref> Stadionima kao što su [[Mercedes-Benz Stadium]] u Atlanti, [[Gillette Stadium]] u Foxboroughu i [[Lumen Field]] u Seattleu zajedničko je da ih koriste i klubovi iz [[National Football League|NFL]]-a i klubovi iz [[Major League Soccer|MLS]]-a.<ref>{{cite news |date=16. 6. 2022 |title=World Cup 2026 host cities confirmed: What you need to know about the 16 venues |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |publisher=ESPN |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072053/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |url-status=live}}</ref> Premda su kanadski i američki stadioni uglavnom namijenjeni američkom, odnosno kanadskom fudbalu, svi su više puta korišteni za nogomet i projektovani su tako da mogu primati utakmice tog sporta.<ref>{{cite news |last=Jones |first=J. Sam |date=16. 6. 2022 |title=Your guide to 2026 World Cup stadiums and locations in the US, Mexico and Canada |url=https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |work=MLSsoccer.com |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072054/https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] jedina je prijestonica među trima državama domaćinima koja je izabrana za domaćina utakmica. [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] tako su se pridružili [[Bonn]]u, prijestonici Zapadne Njemačke na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], i [[Tokio|Tokiju]], prijestonici Japana na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], kao rijetkim prijestonicama država domaćina bez utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio kandidat, ali je zbog lošeg stanja [[FedExField]]a spojio kandidaturu s obližnjim [[Baltimore]]om; ni ta zajednička prijava nije izabrana. Iz završnog izbora ispali su i [[Cincinnati]], [[Denver]], Nashville, [[Orlando, Florida|Orlando]] i [[Edmonton]]. Ottawin predloženi stadion, [[TD Place Stadium]], ranije je eliminiran zbog nedovoljnog kapaciteta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=7. 9. 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=21. 10. 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Osam metropolitanskih područja domaćina ranije je već primalo utakmice Svjetskog prvenstva: [[Dallas–Fort Worth metroplex|Dallas]], [[Greater Los Angeles|Los Angeles]], [[San Francisco Bay Area|San Francisco]], [[New York metropolitan area|New York / New Jersey]] i [[Greater Boston|Boston]] 1994, [[Guadalajara metropolitan area|Guadalajara]] i [[Greater Mexico City|Ciudad de México]] 1970. i 1986, te [[Monterrey metropolitan area|Monterrey]] 1986. Ipak, [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na ovom turniru koji je već bio domaćin utakmica Svjetskog prvenstva, i to 1970. i 1986; nijedan stadion korišten na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]] neće se koristiti 2026.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=17. 6. 2022 |access-date=27. 6. 2022 |archive-date=27. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> [[Soldier Field]] u Chicagu, [[Cotton Bowl (stadion)|Cotton Bowl]] u Dallasu i [[Rose Bowl (stadion)|Rose Bowl]] u [[Pasadena|Pasadeni]], u području Los Angelesa, bili su jedini stadioni u kandidacijskom postupku koji su primali utakmice 1994, ali nijedan nije izabran.<ref name="bids"/> Zbog FIFA-inih pravila o sponzorskim nazivima stadiona, objekti će tokom turnira koristiti zamjenska imena, navedena u zagradama u spisku stadiona.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=16. 2. 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=16. 2. 2024 |access-date=21. 7. 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=15. 7. 2025 |access-date=17. 11. 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Kapaciteti su navedeni prema podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> '''Legenda''' : † označava stadion koji je korišten na prethodnim svjetskim prvenstvima. : ‡ označava zatvoreni stadion s fiksnim ili pomičnim krovom i unutrašnjom kontrolom klime. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+ Spisak stadiona |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Stadion ! scope="col" | Kapacitet ! scope="col" class="unsortable" | Slika |- ! style="text-align:left"| {{sort|Dallas|{{flagicon|USA}}}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington (Teksas)|Arlington]], [[Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]‡<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94.000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Mexico City|{{flagicon|MEX}}}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion "Azteca"|Stadion "Banorte"]]†<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83.000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|New York|{{flagicon|USA}}}} [[New York]] / [[New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]], [[New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82.500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Atlanta|{{flagicon|USA}}}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]‡<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75.000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Kansas City|{{flagicon|USA}}}} [[Kansas City (Missouri)|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73.000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Houston|{{flagicon|USA}}}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]†<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72.000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|San Francisco|{{flagicon|USA}}}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], [[Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71.000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Los Angeles|{{flagicon|USA}}}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], [[Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70.000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Philadelphia|{{flagicon|USA}}}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Seattle|{{flagicon|USA}}}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Boston|{{flagicon|USA}}}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]], [[Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|frameless|Gillette Stadium]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Miami|{{flagicon|USA}}}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]], [[Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Vancouver|{{flagicon|CAN}}}} [[Vancouver]] | [[BC Place]]†<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54.000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Monterrey|{{flagicon|MEX}}}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]])</small> | [[Stadion "BBVA"]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53.500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Guadalajara|{{flagicon|MEX}}}} [[Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Stadion "Akron"]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48.000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Toronto|{{flagicon|CAN}}}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45.000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|frameless]] |} ==Grupna faza== {| class="wikitable collapsible collapsed" |- ! {{Anchor|Kriteriji rangiranja}} Kriteriji za razrješenje izjednačenja u grupnoj fazi |- |Poredak ekipa u svakoj grupi određuje se prema broju osvojenih bodova u svim utakmicama grupe. Ako su dvije ili više ekipa izjednačene po broju bodova, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje poretka:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha | Veći broj bodova osvojenih u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Bolja gol-razlika u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Veći broj postignutih golova u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; }} Ako su, nakon primjene kriterija a do c, ekipe i dalje izjednačene, kriteriji a do c se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između tih ekipa kako bi se odredio konačan poredak. Ako ni ovaj postupak ne dovede do rješenja, primjenjuju se kriteriji d do h. {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |start=4 | Bolja gol-razlika u svim utakmicama grupe; | Veći broj postignutih golova u svim utakmicama grupe; | Više disciplinskih ("fair-play") bodova u svim utakmicama grupe (samo jedna kazna može biti primijenjena po igraču ili treneru/službenom licu u jednoj utakmici):{{unordered list | Žuti karton: −1 bod; | Indirektni crveni karton (drugi žuti karton): −3 boda; | Direktni crveni karton: −4 boda; | Žuti karton i direktni crveni karton: −5 bodova; }} | Bolja pozicija na posljednjoj [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]]; | Bolja pozicija na prethodnim FIFA-inim rang listama (redoslijedom unazad) dok se ekipe ne razdvoje. }} |} Prije završnog žrijeba, stadioni su dodijeljeni grupama. Nakon završnog žrijeba, parovima su dodijeljeni brojevi utakmica, a termini početka utakmica su potvrđeni. ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A6}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B6}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C6}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D6}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E6}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F6}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G6}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H6}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I6}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J6}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K6}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L6}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} == Nokaut-faza == {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} === Kostur === {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe E||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F| |30. juni – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe I||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H| |28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe A||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe B| |29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe F||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe C| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe H||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe D||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J| |1. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe G||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J| |29. juni – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe C||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe F| |30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe E||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe I| |30. juni – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe A||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe J||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe H| |3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe D||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe G| |2. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe B||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J| |3. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 102| }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] k0hit6abl4ojh5go4s2pqe05pgo0m49 3894316 3894306 2026-06-05T13:19:49Z Mhare 481 /* Stadioni */ 3894316 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Format i proširenje == Ideja o proširenju turnira spominjala se još 2013, kada ju je iznio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],<ref>{{Cite news |date=28. 10. 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=15. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |date=29. 10. 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=24. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=21. 4. 2014}}</ref> a 2016. podržao ju je i predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]].<ref>{{Cite news |date=30. 3. 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=Južna Afrika |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=30. 12. 2016}}</ref> Protivnici prijedloga tvrdili su da je broj utakmica već dosegao neprihvatljiv nivo,<ref name="auto2">{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=15. 12. 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=24. 12. 2016 |publisher=CNN}}</ref> da bi proširenje oslabilo kvalitet utakmica<ref name="auto">{{Cite news |date=2. 10. 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=5. 10. 2016}}</ref><ref name="auto1">{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=10. 1. 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=12. 1. 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}</ref> i da je odluka prije svega politička, a ne sportska. Infantina su optuživali da je obećanje o većem broju učesnika na Svjetskom prvenstvu koristio kao sredstvo za pobjedu na [[Vanredni kongres FIFA-e 2016.|izborima za predsjednika FIFA-e]].<ref>{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=11. 1. 2017}}</ref> Od ovog izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] prošireno je na 48 reprezentacija, što je 16 više nego na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams4">{{Cite news |date=10. 1. 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti raspoređene u 12 grupa s po četiri reprezentacije. U šesnaestinu finala prolaze po dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija, u skladu s odlukom koju je [[Vijeće FIFA-e]] odobrilo 14. marta 2023.<ref name="IMC"></ref> To je prvo proširenje i prva promjena formata Svjetskog prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]].<ref>{{Cite web |date=16. 3. 2024 |title=Success stories from the FIFA World Cup's last expansion |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/celebrating-history-of-32-team-world-cup-1998-2022 |access-date=20. 5. 2026 |website=FIFA}}</ref> Ukupan broj utakmica povećava se sa 64 na 104, a reprezentacije koje dođu do završne četiri utakmice odigrat će po osam susreta umjesto dosadašnjih sedam. Turnir će trajati 39 dana, sedam više nego izdanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]].<ref>{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=14. 3. 2023 |access-date=11. 4. 2023 |archive-date=11. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}</ref> Svaka reprezentacija i dalje će u grupnoj fazi igrati tri utakmice.<ref>{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=14. 3. 2023 |access-date=14. 3. 2023 |archive-date=14. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}</ref> Posljednji dan klupskih obaveza za igrače koji budu uvršteni u konačne spiskove reprezentacija jeste 24. maj 2026; klubovi ih moraju pustiti najkasnije 25. maja, uz izuzetke za igrače koji učestvuju u finalima kontinentalnih klupskih takmičenja do 30. maja. Zbirni period odmora, obaveznog puštanja igrača i trajanja turnira iznosi 56 dana, isto kao na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]], 2014. i 2018.<ref name="IMC"/> === Razmatrani formati proširenja === Proširenje na 48 reprezentacija odobreno je još 10. januara 2017, kada je prvobitno odlučeno da turnir ima 16 grupa s po tri ekipe i ukupno 80 utakmica. Prema tom tadašnjem formatu, po dvije najbolje reprezentacije iz svake grupe prolazile bi u šesnaestinu finala.<ref name="48teams4"/><ref>{{Cite web |last=Conn |first=David |date=10. 1. 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=10. 1. 2017 |access-date=10. 1. 2017 |website=The Guardian}}</ref> U kasnije napuštenom rješenju najveći mogući broj utakmica po reprezentaciji ostao bi sedam, ali bi svaka ekipa u grupi igrala jednu utakmicu manje nego ranije. Turnir bi se i dalje završavao u roku od 32 dana.<ref>{{Cite web |date=10. 1. 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=31. 3. 2017 |publisher=BBC Sport}}</ref> Taj format izabran je ispred još tri prijedloga, koji su predviđali od 40 do 48 reprezentacija, od 76 do 88 utakmica i od jedne do četiri zagarantovane utakmice po učesniku.<ref name="heraldlive">{{Cite news |date=7. 10. 2016 |title=New Fifa chief backs 48-team World Cup |publisher=HeraldLIVE |url=http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161010112923/http://www.heraldlive.co.za/sport/2016/10/07/new-fifa-chief-backs-48-team-world-cup/ |archive-date=10. 10. 2016 |quote=It's an idea, just as the World Cup with 40 teams is already on the table with groups of four or five teams.}}</ref><ref name="yahoo">{{Cite news |last=Dunbar |first=Graham |date=23. 12. 2016 |title=FIFA's 5 options for a 2026 World Cup of 48, 40 or 32 teams |url=https://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110142721/http://sports.yahoo.com/news/fifas-5-options-2026-world-cup-48-40-153833734--sow.html |archive-date=10. 1. 2017 |publisher=[[Yahoo! Sports]] |agency=[[Associated Press]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=19. 12. 2016 |title=FIFA World Cup format proposals |url=http://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915094005/https://resources.fifa.com/mm/document/affederation/administration/02/86/19/51/circularno.1572-fifaworldcup%E2%84%A2formatproposals_neutral.pdf |archive-date=15. 9. 2018 |access-date=10. 1. 2017 |publisher=FIFA}}</ref> Kritičari su upozoravali da grupe s tri ekipe, u kojima dvije prolaze dalje, znatno povećavaju rizik od dogovaranja ishoda.<ref name="guyon">{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=30. 4. 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free}}{{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414|date=3. 8. 2024}}</ref> FIFA je zato razmatrala mogućnost da se neriješene utakmice u grupnoj fazi odlučuju [[Izvođenje jedanaesteraca|izvođenjem jedanaesteraca]],<ref>{{cite news |date=18. 1. 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=12. 11. 2020 |archive-date=28. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}</ref> ali bi i u tom slučaju ostao dio rizika, uključujući mogućnost da ekipa namjerno izgubi izvođenje jedanaesteraca kako bi izbacila protivnika.<ref name="guyon"/> Zbog tih primjedbi FIFA je nastavila razmatrati druge modele takmičenja,<ref>{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=1. 4. 2022 |access-date=5. 11. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}</ref> a proces je završen objavom iz 2023, kada je potvrđeno da će turnir imati 12 grupa s po četiri reprezentacije. ==Stadioni== {{OSM Location map |float=right |nolabels=1 |width=450 |height=280 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px237px,background,black |legendItem1=<b>Zapadna regija</b>,1 |legendItem2=<b>Centralna regija</b>,5,14 |legendItem3=<b>Istočna regija</b>,11,25 <!-- Western region --> |label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]] |label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]] |label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]] |label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]] <!-- Central region --> |label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&T Stadium]] |label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]] |label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]] |label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]] |label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]] |label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]] <!-- Eastern region --> |label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]] |label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red |mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]] |label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]] |label14='''[[New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York]] / [[New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]] |label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]] |label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]] }} Tokom kandidacijskog postupka 41 grad s ukupno 42 postojeća i potpuno funkcionalna stadiona s redovnim korisnicima, uz izuzetak Montreala, te dva stadiona u izgradnji, u Las Vegasu i Los Angelesu, prijavili su se kao dio zajedničke kandidature. Među njima su bila tri stadiona u tri meksička grada, šest stadiona u šest kanadskih gradova i 35 stadiona u 32 grada u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref name="bids">{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=8. 9. 2017 |access-date=7. 9. 2017}}</ref> U prvom krugu otpalo je devet stadiona u devet gradova. Drugi krug suzio je izbor za još devet stadiona u šest gradova, dok su se tri grada, [[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]], povukla jer FIFA nije bila spremna razgovarati o finansijskim pojedinostima organizacije.<ref>{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=25. 11. 2021 |publisher=ESPN |date=16. 3. 2018 |archive-date=25. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}</ref> Nakon što se [[Montreal]] u julu 2021. povukao zbog nedostatka pokrajinskog finansiranja i podrške za obnovu [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijskog stadiona]],<ref>{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=6. 7. 2021 |work=Sportsnet |date=6. 7. 2021 |archive-date=16. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}</ref> Vancouver se u aprilu 2022. ponovo uključio u postupak kao kandidat za domaćina.<ref name="vancouver_candidatecity">{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=14. 4. 2022 |access-date=14. 4. 2022 |archive-date=12. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |url-status=live}}</ref> Time je konačni kandidacijski krug narastao na 24 stadiona, svaki u zasebnom gradu ili metropolitanskom području.<ref>{{Cite web |date=26. 1. 2021 |title=FIFA eyes late 2021 to pick 2026 World Cup host cities |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/fifa-sets-late-2021-target-to-pic-2026-world-cup-cities-1.5888162 |access-date=20. 5. 2026 |website=CBC}}</ref> FIFA je 16. juna 2022. objavila 16 gradova domaćina: dva u Kanadi, tri u Meksiku i 11 u Sjedinjenim Američkim Državama. Izabrani su [[Atlanta]], [[Boston]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Ciudad de México]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]] / [[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco Bay Area]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].<ref>{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=16. 6. 2022 |archive-date=16. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |url-status=live}}</ref> Osam od 16 izabranih stadiona ima trajnu vještačku podlogu, koja se za potrebe turnira mijenja travom pod nadzorom FIFA-e i istraživačkog tima Univerziteta Tennesseeja i Univerziteta Michigan State. U zavisnosti od klime pojedinog stadiona, koristit će se ili mješavina od 84% livadne vlasulje i 16% višegodišnjeg ljulja za hladnije uslove, ili bermudska trava za toplije uslove.<ref name="utk-fifa">{{cite web |title=Bringing UT's Turfgrass Expertise to FIFA World Cup 26 |url=https://www.utk.edu/turfgrass/ |publisher=UT Knoxville |access-date=25. 4. 2026}}</ref><ref name="tsn-henry-26">{{cite web |last1=Henry |first1=Genevieve |title=MSU Turf Management Program provides grass for World Cup |url=https://statenews.com/article/2026/04/msu-turf-management-program-provides-grass-for-world-cup?ct=content_open&cv=cbox_featured |publisher=The State News |access-date=25. 4. 2026 |date=22. 4. 2026}}</ref><ref name="conv-tr-g-s-b-26">{{cite web |last1=Trey Rogers |first1=John N. |last2=Guevara |first2=Jackie Lyn A. |last3=Sorochan |first3=John |last4=Bearss |first4=Ryan |title=We designed the turf for soccer's biggest World Cup ever – here's how we created the same playing experience across 3 countries |url=https://theconversation.com/we-designed-the-turf-for-soccers-biggest-world-cup-ever-heres-how-we-created-the-same-playing-experience-across-3-countries-279536 |publisher=The Conversation |access-date=25. 4. 2026 |date=20. 4. 2026}}</ref> Četiri stadiona, u Atlanti, Dallasu, Houstonu i Vancouveru, zatvoreni su objekti s pomičnim krovom i klimatizacijom. Peti takav objekt po konstrukciji, stadion u Los Angelesu, otvoren je sa strana, ali ima prozirni krov i nema klimatizaciju.<ref>{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=2. 11. 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}</ref> FIFA je 4. februara 2024. objavila da će se finale [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva 2026]] igrati na [[MetLife Stadium]]u u [[East Rutherford]]u, u saveznoj državi [[New Jersey]].<ref name="ESPN-Schedule">{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=4. 2. 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=4. 2. 2024 |archive-date=4. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}</ref> Iako u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama postoje stadioni građeni isključivo ili prvenstveno za nogomet, najveći takav stadion u SAD-u, [[Geodis Park]] u [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], prima 30.000 gledalaca, što je ispod FIFA-inog minimuma od 40.000. [[BMO Field]] u Torontu proširuje se s približno 30.000 na 45.500 mjesta za potrebe turnira.<ref>{{cite news |url=https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |title=Toronto FC to expand BMO Field to host 2026 World Cup matches |last=Cattry |first=Pardeep |publisher=Major League Soccer |date=22. 4. 2021 |access-date=24. 11. 2022 |archive-date=24. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221124015402/https://www.mlssoccer.com/news/toronto-fc-to-expand-bmo-field-to-host-2026-world-cup-matches |url-status=live}}</ref> Stadionima kao što su [[Mercedes-Benz Stadium]] u Atlanti, [[Gillette Stadium]] u Foxboroughu i [[Lumen Field]] u Seattleu zajedničko je da ih koriste i klubovi iz [[National Football League|NFL]]-a i klubovi iz [[Major League Soccer|MLS]]-a.<ref>{{cite news |date=16. 6. 2022 |title=World Cup 2026 host cities confirmed: What you need to know about the 16 venues |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |publisher=ESPN |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072053/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/4675639/world-cup-2026-host-cities-confirmed-what-you-need-to-know-about-the-16-venues |url-status=live}}</ref> Premda su kanadski i američki stadioni uglavnom namijenjeni američkom, odnosno kanadskom fudbalu, svi su više puta korišteni za nogomet i projektovani su tako da mogu primati utakmice tog sporta.<ref>{{cite news |last=Jones |first=J. Sam |date=16. 6. 2022 |title=Your guide to 2026 World Cup stadiums and locations in the US, Mexico and Canada |url=https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |work=MLSsoccer.com |access-date=6. 11. 2022 |archive-date=7. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107072054/https://www.mlssoccer.com/news/your-guide-to-the-2026-world-cup-stadiums-and-locations-in-the-us-mexico-and-can |url-status=live}}</ref> [[Ciudad de México]] jedina je prijestonica među trima državama domaćinima koja je izabrana za domaćina utakmica. [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] tako su se pridružili [[Bonn]]u, prijestonici Zapadne Njemačke na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu 1974]], i [[Tokio|Tokiju]], prijestonici Japana na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]], kao rijetkim prijestonicama država domaćina bez utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio kandidat, ali je zbog lošeg stanja [[FedExField]]a spojio kandidaturu s obližnjim [[Baltimore]]om; ni ta zajednička prijava nije izabrana. Iz završnog izbora ispali su i [[Cincinnati]], [[Denver]], Nashville, [[Orlando, Florida|Orlando]] i [[Edmonton]]. Ottawin predloženi stadion, [[TD Place Stadium]], ranije je eliminiran zbog nedovoljnog kapaciteta.<ref>{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=7. 9. 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=21. 10. 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}</ref> Osam metropolitanskih područja domaćina ranije je već primalo utakmice Svjetskog prvenstva: [[Dallas–Fort Worth metroplex|Dallas]], [[Greater Los Angeles|Los Angeles]], [[San Francisco Bay Area|San Francisco]], [[New York metropolitan area|New York / New Jersey]] i [[Greater Boston|Boston]] 1994, [[Guadalajara metropolitan area|Guadalajara]] i [[Greater Mexico City|Ciudad de México]] 1970. i 1986, te [[Monterrey metropolitan area|Monterrey]] 1986. Ipak, [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na ovom turniru koji je već bio domaćin utakmica Svjetskog prvenstva, i to 1970. i 1986; nijedan stadion korišten na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|Svjetskom prvenstvu 1994]] neće se koristiti 2026.<ref>{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=17. 6. 2022 |access-date=27. 6. 2022 |archive-date=27. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}</ref> [[Soldier Field]] u Chicagu, [[Cotton Bowl (stadion)|Cotton Bowl]] u Dallasu i [[Rose Bowl (stadion)|Rose Bowl]] u [[Pasadena|Pasadeni]], u području Los Angelesa, bili su jedini stadioni u kandidacijskom postupku koji su primali utakmice 1994, ali nijedan nije izabran.<ref name="bids"/> Zbog FIFA-inih pravila o sponzorskim nazivima stadiona, objekti će tokom turnira koristiti zamjenska imena, navedena u zagradama u spisku stadiona.<ref>{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=16. 2. 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=16. 2. 2024 |access-date=21. 7. 2024 |work=Sportico}}</ref><ref name="FIFA stadia">{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=15. 7. 2025 |access-date=17. 11. 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}</ref> Kapaciteti su navedeni prema podacima koje je objavila FIFA.<ref name="FIFA stadia"/> '''Legenda''' : † označava stadion koji je korišten na prethodnim svjetskim prvenstvima. : ‡ označava zatvoreni stadion s fiksnim ili pomičnim krovom i unutrašnjom kontrolom klime. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+ Spisak stadiona |- ! scope="col" | Grad ! scope="col" | Stadion ! scope="col" | Kapacitet ! scope="col" class="unsortable" | Slika |- ! style="text-align:left"| {{sort|Dallas|{{flagicon|USA}}}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington (Teksas)|Arlington]], [[Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]‡<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94.000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Mexico City|{{flagicon|MEX}}}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion "Azteca"|Stadion "Banorte"]]†<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83.000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|New York|{{flagicon|USA}}}} [[New York]] / [[New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]], [[New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82.500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Atlanta|{{flagicon|USA}}}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]‡<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75.000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Kansas City|{{flagicon|USA}}}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73.000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Houston|{{flagicon|USA}}}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]†<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72.000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|San Francisco|{{flagicon|USA}}}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clara]], [[Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71.000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Los Angeles|{{flagicon|USA}}}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], [[Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70.000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Philadelphia|{{flagicon|USA}}}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Seattle|{{flagicon|USA}}}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69.000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Boston|{{flagicon|USA}}}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough (Massachusetts)|Foxborough]], [[Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|frameless|Gillette Stadium]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Miami|{{flagicon|USA}}}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens (Florida)|Miami Gardens]], [[Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65.000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Vancouver|{{flagicon|CAN}}}} [[Vancouver]] | [[BC Place]]†<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54.000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Monterrey|{{flagicon|MEX}}}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Nuevo León)|Guadalupe]])</small> | [[Stadion "BBVA"]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53.500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Guadalajara|{{flagicon|MEX}}}} [[Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Stadion "Akron"]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48.000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|frameless]] |- ! style="text-align:left"| {{sort|Toronto|{{flagicon|CAN}}}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45.000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|frameless]] |} ==Grupna faza== {| class="wikitable collapsible collapsed" |- ! {{Anchor|Kriteriji rangiranja}} Kriteriji za razrješenje izjednačenja u grupnoj fazi |- |Poredak ekipa u svakoj grupi određuje se prema broju osvojenih bodova u svim utakmicama grupe. Ako su dvije ili više ekipa izjednačene po broju bodova, primjenjuju se sljedeći kriteriji za određivanje poretka:<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha | Veći broj bodova osvojenih u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Bolja gol-razlika u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; | Veći broj postignutih golova u međusobnim utakmicama ekipa koje su izjednačene; }} Ako su, nakon primjene kriterija a do c, ekipe i dalje izjednačene, kriteriji a do c se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između tih ekipa kako bi se odredio konačan poredak. Ako ni ovaj postupak ne dovede do rješenja, primjenjuju se kriteriji d do h. {{Ordered list |list_style_type=lower-alpha |start=4 | Bolja gol-razlika u svim utakmicama grupe; | Veći broj postignutih golova u svim utakmicama grupe; | Više disciplinskih ("fair-play") bodova u svim utakmicama grupe (samo jedna kazna može biti primijenjena po igraču ili treneru/službenom licu u jednoj utakmici):{{unordered list | Žuti karton: −1 bod; | Indirektni crveni karton (drugi žuti karton): −3 boda; | Direktni crveni karton: −4 boda; | Žuti karton i direktni crveni karton: −5 bodova; }} | Bolja pozicija na posljednjoj [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]]; | Bolja pozicija na prethodnim FIFA-inim rang listama (redoslijedom unazad) dok se ekipe ne razdvoje. }} |} Prije završnog žrijeba, stadioni su dodijeljeni grupama. Nakon završnog žrijeba, parovima su dodijeljeni brojevi utakmica, a termini početka utakmica su potvrđeni. ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|A6}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|B6}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|C6}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|D6}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|E6}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|F6}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|G6}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|H6}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|I6}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|J6}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|K6}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|L6}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} == Nokaut-faza == {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} === Kostur === {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe E||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F| |30. juni – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe I||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H| |28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe A||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe B| |29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe F||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe C| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe H||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe D||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J| |1. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe G||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J| |29. juni – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe C||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe F| |30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe E||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe I| |30. juni – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe A||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe J||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe H| |3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe D||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe G| |2. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe B||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J| |3. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 102| }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] 61f82308srn0q4jegtl3xqakjolwvm3 10 452521 3894734 3765918 2026-06-06T11:05:55Z AnToni 2325 3894734 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="float:left; text-align:left; font-size:90%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! Zlato !! Srebro !! Bronza |- | {{NaziviSPB|1958}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Olle Gunneriusson]]|[[Sture Ohlin]]|[[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Viktor Butakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Aleksandar Gubin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Arvid Nyberg]]|[[Asbjørn Bakken]]|[[Knut Wold]]|[[Rolf Gråterud]]}} |- | {{NaziviSPB|1959}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Sven Agge]]|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Sture Ohlin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Knut Wold]]|[[Henry Hermansen]]|[[Ivar Skogsrud]]}} |- | {{NaziviSPB|1961}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Huuskonen]]|[[Paavo Repo]]|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Privalov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Klas Lestander]]|[[Tage Lundin]]|[[Stig Andersson (biatlonac)|Stig Andersson]]}} |- | {{NaziviSPB|1962}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Kalevi Huuskonen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Henry Hermansen]]}} |- | {{NaziviSPB|1963}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Nikolaj Mešarjakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Veikko Hakulinen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Egil Nygård]]}} |- | {{NaziviSPB|1965}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Olav Jordet]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Ivar Nordkild]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Nikolaj Puzanov]]|[[Vladimir Melanjin]]|[[Vasilij Makarov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Józef Rubiś]]|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]}} |- | {{NaziviSPB|1966}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ivar Nordkild]]|[[Olav Jordet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Stanisław Łukaszczyk]]|[[Józef Rubiś]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} |- | {{NaziviSPB|1967}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Olav Jordet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} |- | {{NaziviSPB|1969}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Vladimir Gundarcev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Vähäkylä]]|[[Mauri Röppänen]]|[[Mauno Peltonen]]|[[Esko Marttinen]]}} |- | {{NaziviSPB|1970}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Aleksandar Ušakov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Hans-Gert Jahn]]|[[Hansjörg Knauthe]]|[[Dieter Speer]]|[[Horst Koschka]]}} |- | {{NaziviSPB|1971}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Mušitov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Ivar Nordkild]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Różak]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Aleksander Klima]]|[[Józef Stopka]]}} |- | {{NaziviSPB|1973}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Rinat Safin]]|[[Jurij Kolmakov]]|[[Genadij Kovaljov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Esten Gjelten]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Kjell Hovda]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Dieter Speer]]|[[Manfred Geyer]]|[[Herbert Wiegand]]|[[Günter Bartnik]]}} |- | {{NaziviSPB|1974}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Jurij Kolmakov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Hovda]]|[[Kåre Hovda]]|[[Terje Hanssen]]|[[Tor Svendsberget]]}} |- | {{NaziviSPB|1975}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Simo Halonen]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Jan Szpunar]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Ludwik Zięba]]|[[Wojciech Truchan]]}} |- | {{NaziviSPB|1977}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Manfred Geyer]]}} |- | {{NaziviSPB|1978}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Frank Ullrich]]|[[Klaus Siebert]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Sigleif Johansen]]|[[Roar Nilsen]]|[[Tor Svendsberget]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Hans Estner]]|[[Heinrich Mehringer]]}} |- | {{NaziviSPB|1979}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Aleksandar Tihonov]]}} |- | {{NaziviSPB|1981}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Franz Bernreiter]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Vladimir Gavrikov]]}} |- | {{NaziviSPB|1982}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Bernd Hellmich]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Kjell Søbak]]|[[Odd Lirhus]]|[[Rolf Storsveen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Viktor Semjonov (biatlonac)|Viktor Semjonov]]}} |- | {{NaziviSPB|1983}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Algimantas Šalna]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Pjotr Miloradov]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Søbak]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Odd Lirhus]]|[[Øivind Nerhagen]]}} |- | {{NaziviSPB|1985m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Algimantas Šalna]]|[[Sergej Buligin]]|[[Andrej Senkov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[Ralf Göthel]]|[[André Sehmisch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Herbert Fritzenwenger]]}} |- | {{NaziviSPB|1986m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Jürgen Wirth]]|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Werner Kiem]]|[[Gottlieb Taschler]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} |- | {{NaziviSPB|1987m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]|[[Jürgen Wirth]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Valerij Medvedcev]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]|[[Herbert Fritzenwenger]]|[[Peter Angerer]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} |- | {{NaziviSPB|1989}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Birk Anders]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Sergej Čepikov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Gisle Fenne]]|[[Eirik Kvalfoss]]}} |- | {{NaziviSPB|1990}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Christian Dumont]]|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|[[Hervé Flandin]]|[[Thierry Gerbier]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Mark Kirchner (biatlonac)|Mark Kirchner]]|[[Birk Anders]]}} |- | {{NaziviSPB|1991}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Gisle Fenne]]}} |- | {{NaziviSPB|1993}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Andreas Zingerle]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija|1991}}|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]|[Mark Kirchner]]|[[Jens Steinigen]]}} |- | {{NaziviSPB|1995}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrjakov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} |- | {{NaziviSPB|1996}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} |- | {{NaziviSPB|1997}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[René Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} |- | {{NaziviSPB|1999}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Pjotr Ivaška]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Rišenkov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Roškov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |- | {{NaziviSPB|2000}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Sergej Roškov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]}} |- | {{NaziviSPB|2001}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Aljaksandr Siman]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |- | {{NaziviSPB|2003}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Roškov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Rustam Waliullin]]|[[Oleg Rišenkov]]}} |- | {{NaziviSPB|2004}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Ricco Groß]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Ferréol Cannard]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} |- | {{NaziviSPB|2005}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Stian Eckhoff]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Sergej Roškov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Friedrich Pinter]]|[[Wolfgang Rottmann]]|[[Christoph Sumann]]}} |- | {{NaziviSPB|2007}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Maksim Čudov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Michael Rösch]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2008}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Maksim Čudov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2009}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Lars Berger]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]|[[Christoph Sumann]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Christoph Stephan]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2011}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Alexander Os]]|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Tarjei Bø]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Anton Šipuljin]]|[[Jevgenij Ustjugov]]|[[Maksim Genadjevič Maksmov|Maksim Maksimov]]|[[Ivan Čeresov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Oleksander Bilanenko]]|[[Andrij Derisemlja]]|[[Serhij Semenow]]|[[Serhij Sednjev]]}} |- | {{NaziviSPB|2012}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Simon Fourcade]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]|[[Arnd Peiffer]]}} |- | {{NaziviSPB|2013}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Henrik L’Abée-Lund]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Erik Lesser]]}} |- | {{NaziviSPB|2015}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Daniel Böhm]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Martin Fourcade]]}} |- | {{NaziviSPB|2017}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]]|[[Maksim Cvetkov]]|[[Anton Babikov]]|[[Anton Šipuljin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean Guillaume Beatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Julian Eberhard]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]}} |- | {{NaziviSPB|2019}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen|V. S. Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Roman Rees]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Matvej Elisejev]]|[[Nikita Poršnev]]|[[Dmitrij Mališko]]|[[Aleksandar Loginov]]}} |- | {{NaziviSPB|2020}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Émilien Jacquelin]]|[[Martin Fourcade]]|[[Simon Desthieux]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Johannes Dale]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Erik Lesser]]|[[Philipp Horn]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}} |- | {{NaziviSPB|2021}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Said Karimula Halili]]|[[Matvej Jelisejev]]|[[Aleksandar Loginov]]|[[Eduard Latipov]]}} |- | {{NaziviSPB|2023}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Antonin Guigonnat]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Jesper Nelin]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} |- | {{NaziviSPB|2024}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Viktor Brandt]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Éric Perrot]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} |- | {{NaziviSPB|2025}} | bgcolor="#F7F6A8" | | bgcolor="#DCE5E5" | | bgcolor="#FFDAB9" | |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] {{Clear}} == Bilješke == {{Spisaknapomena}} </noinclude> 0k26krrmszom9eh075q8bij5yze5aw7 3894735 3894734 2026-06-06T11:06:32Z AnToni 2325 3894735 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="float:left; text-align:left; font-size:90%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! Zlato !! Srebro !! Bronza |- | {{NaziviSPB|1958}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Olle Gunneriusson]]|[[Sture Ohlin]]|[[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Viktor Butakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Aleksandar Gubin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Arvid Nyberg]]|[[Asbjørn Bakken]]|[[Knut Wold]]|[[Rolf Gråterud]]}} |- | {{NaziviSPB|1959}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Sven Agge]]|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Sture Ohlin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Knut Wold]]|[[Henry Hermansen]]|[[Ivar Skogsrud]]}} |- | {{NaziviSPB|1961}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Huuskonen]]|[[Paavo Repo]]|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Privalov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Klas Lestander]]|[[Tage Lundin]]|[[Stig Andersson (biatlonac)|Stig Andersson]]}} |- | {{NaziviSPB|1962}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Kalevi Huuskonen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Henry Hermansen]]}} |- | {{NaziviSPB|1963}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Nikolaj Mešarjakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Veikko Hakulinen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Egil Nygård]]}} |- | {{NaziviSPB|1965}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Olav Jordet]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Ivar Nordkild]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Nikolaj Puzanov]]|[[Vladimir Melanjin]]|[[Vasilij Makarov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Józef Rubiś]]|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]}} |- | {{NaziviSPB|1966}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ivar Nordkild]]|[[Olav Jordet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Stanisław Łukaszczyk]]|[[Józef Rubiś]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} |- | {{NaziviSPB|1967}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Olav Jordet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} |- | {{NaziviSPB|1969}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Vladimir Gundarcev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Vähäkylä]]|[[Mauri Röppänen]]|[[Mauno Peltonen]]|[[Esko Marttinen]]}} |- | {{NaziviSPB|1970}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Aleksandar Ušakov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Hans-Gert Jahn]]|[[Hansjörg Knauthe]]|[[Dieter Speer]]|[[Horst Koschka]]}} |- | {{NaziviSPB|1971}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Mušitov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Ivar Nordkild]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Różak]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Aleksander Klima]]|[[Józef Stopka]]}} |- | {{NaziviSPB|1973}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Rinat Safin]]|[[Jurij Kolmakov]]|[[Genadij Kovaljov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Esten Gjelten]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Kjell Hovda]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Dieter Speer]]|[[Manfred Geyer]]|[[Herbert Wiegand]]|[[Günter Bartnik]]}} |- | {{NaziviSPB|1974}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Jurij Kolmakov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Hovda]]|[[Kåre Hovda]]|[[Terje Hanssen]]|[[Tor Svendsberget]]}} |- | {{NaziviSPB|1975}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Simo Halonen]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Jan Szpunar]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Ludwik Zięba]]|[[Wojciech Truchan]]}} |- | {{NaziviSPB|1977}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Manfred Geyer]]}} |- | {{NaziviSPB|1978}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Frank Ullrich]]|[[Klaus Siebert]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Sigleif Johansen]]|[[Roar Nilsen]]|[[Tor Svendsberget]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Hans Estner]]|[[Heinrich Mehringer]]}} |- | {{NaziviSPB|1979}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Aleksandar Tihonov]]}} |- | {{NaziviSPB|1981}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Franz Bernreiter]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Vladimir Gavrikov]]}} |- | {{NaziviSPB|1982}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Bernd Hellmich]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Kjell Søbak]]|[[Odd Lirhus]]|[[Rolf Storsveen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Viktor Semjonov (biatlonac)|Viktor Semjonov]]}} |- | {{NaziviSPB|1983}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Algimantas Šalna]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Pjotr Miloradov]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Søbak]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Odd Lirhus]]|[[Øivind Nerhagen]]}} |- | {{NaziviSPB|1985m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Algimantas Šalna]]|[[Sergej Buligin]]|[[Andrej Senkov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[Ralf Göthel]]|[[André Sehmisch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Herbert Fritzenwenger]]}} |- | {{NaziviSPB|1986m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Jürgen Wirth]]|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Werner Kiem]]|[[Gottlieb Taschler]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} |- | {{NaziviSPB|1987m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]|[[Jürgen Wirth]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Valerij Medvedcev]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]|[[Herbert Fritzenwenger]]|[[Peter Angerer]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} |- | {{NaziviSPB|1989}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Birk Anders]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Sergej Čepikov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Gisle Fenne]]|[[Eirik Kvalfoss]]}} |- | {{NaziviSPB|1990}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Christian Dumont]]|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|[[Hervé Flandin]]|[[Thierry Gerbier]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Mark Kirchner]]|[[Birk Anders]]}} |- | {{NaziviSPB|1991}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Gisle Fenne]]}} |- | {{NaziviSPB|1993}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Andreas Zingerle]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija|1991}}|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]|[Mark Kirchner]]|[[Jens Steinigen]]}} |- | {{NaziviSPB|1995}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrjakov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} |- | {{NaziviSPB|1996}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} |- | {{NaziviSPB|1997}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[René Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} |- | {{NaziviSPB|1999}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Pjotr Ivaška]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Rišenkov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Roškov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |- | {{NaziviSPB|2000}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Sergej Roškov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]}} |- | {{NaziviSPB|2001}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Aljaksandr Siman]]|[[Oleg Rišenkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |- | {{NaziviSPB|2003}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Roškov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Rustam Waliullin]]|[[Oleg Rišenkov]]}} |- | {{NaziviSPB|2004}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Ricco Groß]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Ferréol Cannard]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} |- | {{NaziviSPB|2005}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Stian Eckhoff]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Sergej Roškov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Friedrich Pinter]]|[[Wolfgang Rottmann]]|[[Christoph Sumann]]}} |- | {{NaziviSPB|2007}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Maksim Čudov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Michael Rösch]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2008}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Maksim Čudov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2009}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Lars Berger]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]|[[Christoph Sumann]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Christoph Stephan]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2011}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Alexander Os]]|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Tarjei Bø]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Anton Šipuljin]]|[[Jevgenij Ustjugov]]|[[Maksim Genadjevič Maksmov|Maksim Maksimov]]|[[Ivan Čeresov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Oleksander Bilanenko]]|[[Andrij Derisemlja]]|[[Serhij Semenow]]|[[Serhij Sednjev]]}} |- | {{NaziviSPB|2012}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Simon Fourcade]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]|[[Arnd Peiffer]]}} |- | {{NaziviSPB|2013}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Henrik L’Abée-Lund]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Erik Lesser]]}} |- | {{NaziviSPB|2015}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Daniel Böhm]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Martin Fourcade]]}} |- | {{NaziviSPB|2017}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]]|[[Maksim Cvetkov]]|[[Anton Babikov]]|[[Anton Šipuljin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean Guillaume Beatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Julian Eberhard]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]}} |- | {{NaziviSPB|2019}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen|V. S. Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Roman Rees]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Matvej Elisejev]]|[[Nikita Poršnev]]|[[Dmitrij Mališko]]|[[Aleksandar Loginov]]}} |- | {{NaziviSPB|2020}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Émilien Jacquelin]]|[[Martin Fourcade]]|[[Simon Desthieux]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Johannes Dale]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Erik Lesser]]|[[Philipp Horn]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}} |- | {{NaziviSPB|2021}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Said Karimula Halili]]|[[Matvej Jelisejev]]|[[Aleksandar Loginov]]|[[Eduard Latipov]]}} |- | {{NaziviSPB|2023}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Antonin Guigonnat]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Jesper Nelin]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} |- | {{NaziviSPB|2024}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Viktor Brandt]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Éric Perrot]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} |- | {{NaziviSPB|2025}} | bgcolor="#F7F6A8" | | bgcolor="#DCE5E5" | | bgcolor="#FFDAB9" | |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] {{Clear}} == Bilješke == {{Spisaknapomena}} </noinclude> cw7r50oq27su5ht7wvna5gd389o18t5 3894736 3894735 2026-06-06T11:10:09Z AnToni 2325 3894736 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="float:left; text-align:left; font-size:90%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! Zlato !! Srebro !! Bronza |- | {{NaziviSPB|1958}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Olle Gunneriusson]]|[[Sture Ohlin]]|[[Sven Nilsson (biatlonac)|Sven Nilsson]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Viktor Butakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Aleksandar Gubin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Arvid Nyberg]]|[[Asbjørn Bakken]]|[[Knut Wold]]|[[Rolf Gråterud]]}} |- | {{NaziviSPB|1959}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Sven Agge]]|[[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]]|[[Sture Ohlin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Knut Wold]]|[[Henry Hermansen]]|[[Ivar Skogsrud]]}} |- | {{NaziviSPB|1961}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Huuskonen]]|[[Paavo Repo]]|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Privalov]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Klas Lestander]]|[[Tage Lundin]]|[[Stig Andersson (biatlonac)|Stig Andersson]]}} |- | {{NaziviSPB|1962}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Valentin Pšenjicin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Kalevi Huuskonen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Henry Hermansen]]}} |- | {{NaziviSPB|1963}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Melanjin]]|[[Nikolaj Mešarjakov]]|[[Valentin Pšenjicin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Antti Tyrväinen (biatlonac)|Antti Tyrväinen]]|[[Hannu Posti]]|[[Veikko Hakulinen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Olav Jordet]]|[[Egil Nygård]]}} |- | {{NaziviSPB|1965}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Olav Jordet]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Ivar Nordkild]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Nikolaj Puzanov]]|[[Vladimir Melanjin]]|[[Vasilij Makarov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Józef Rubiś]]|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]}} |- | {{NaziviSPB|1966}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ivar Nordkild]]|[[Olav Jordet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Gąsienica-Sobczak]]|[[Stanisław Szczepaniak]]|[[Stanisław Łukaszczyk]]|[[Józef Rubiś]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} |- | {{NaziviSPB|1967}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Ola Wærhaug]]|[[Olav Jordet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Puzanov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Švedska}}|[[Olle Petrusson]]|[[Tore Eriksson]]|[[Holmfrid Olsson]]|[[Sture Ohlin]]}} |- | {{NaziviSPB|1969}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Vladimir Gundarcev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Jon Istad]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Kalevi Vähäkylä]]|[[Mauri Röppänen]]|[[Mauno Peltonen]]|[[Esko Marttinen]]}} |- | {{NaziviSPB|1970}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Aleksandar Ušakov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Esten Gjelten]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Hans-Gert Jahn]]|[[Hansjörg Knauthe]]|[[Dieter Speer]]|[[Horst Koschka]]}} |- | {{NaziviSPB|1971}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Viktor Mamatov]]|[[Rinat Safin]]|[[Nikolaj Mušitov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Magnar Solberg]]|[[Ivar Nordkild]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Józef Różak]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Aleksander Klima]]|[[Józef Stopka]]}} |- | {{NaziviSPB|1973}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Rinat Safin]]|[[Jurij Kolmakov]]|[[Genadij Kovaljov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Tor Svendsberget]]|[[Esten Gjelten]]|[[Ragnar Tveiten]]|[[Kjell Hovda]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Dieter Speer]]|[[Manfred Geyer]]|[[Herbert Wiegand]]|[[Günter Bartnik]]}} |- | {{NaziviSPB|1974}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Jurij Kolmakov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Hovda]]|[[Kåre Hovda]]|[[Terje Hanssen]]|[[Tor Svendsberget]]}} |- | {{NaziviSPB|1975}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Henrik Flöjt|Carl-Henrik Flöjt]]|[[Simo Halonen]]|[[Juhani Suutarinen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Poljska}}|[[Jan Szpunar]]|[[Andrzej Rapacz]]|[[Ludwik Zięba]]|[[Wojciech Truchan]]}} |- | {{NaziviSPB|1977}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Aleksandar Tihonov]]|[[Aleksandar Jelizarov]]|[[Aleksandar Ušakov]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Manfred Geyer]]}} |- | {{NaziviSPB|1978}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Frank Ullrich]]|[[Klaus Siebert]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Odd Lirhus]]|[[Sigleif Johansen]]|[[Roar Nilsen]]|[[Tor Svendsberget]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Hans Estner]]|[[Heinrich Mehringer]]}} |- | {{NaziviSPB|1979}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Manfred Beer]]|[[Klaus Siebert]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Simo Halonen]]|[[Heikki Ikola]]|[[Erkki Antila]]|[[Raimo Seppänen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Aleksandar Tihonov]]}} |- | {{NaziviSPB|1981}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank Ullrich]]|[[Eberhard Rösch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreas Schweiger]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Franz Bernreiter]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Vladimir Gavrikov]]}} |- | {{NaziviSPB|1982}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung (biatlonac)|Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Bernd Hellmich]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Kjell Søbak]]|[[Odd Lirhus]]|[[Rolf Storsveen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Vladimir Aljikin]]|[[Anatolij Aljabjev]]|[[Vladimir Barnašov]]|[[Viktor Semjonov (biatlonac)|Viktor Semjonov]]}} |- | {{NaziviSPB|1983}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Algimantas Šalna]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Pjotr Miloradov]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Ullrich]]|[[Mathias Jung]]|[[Matthias Jacob]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Kjell Søbak]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Odd Lirhus]]|[[Øivind Nerhagen]]}} |- | {{NaziviSPB|1985m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Algimantas Šalna]]|[[Sergej Buligin]]|[[Andrej Senkov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[Ralf Göthel]]|[[André Sehmisch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Peter Angerer]]|[[Walter Pichler (biatlonac)|Walter Pichler]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]|[[Herbert Fritzenwenger]]}} |- | {{NaziviSPB|1986m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Valerij Medvedcev]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Jürgen Wirth]]|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Werner Kiem]]|[[Gottlieb Taschler]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} |- | {{NaziviSPB|1987m}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank-Peter Roetsch]]|[[Matthias Jacob]]|[[André Sehmisch]]|[[Jürgen Wirth]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]]|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Valerij Medvedcev]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Ernst Reiter (biatlonac)|Ernst Reiter]]|[[Herbert Fritzenwenger]]|[[Peter Angerer]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} |- | {{NaziviSPB|1989}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Birk Anders]]|[[Frank-Peter Roetsch]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Sergej Čepikov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Buligin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Sylfest Glimsdal]]|[[Gisle Fenne]]|[[Eirik Kvalfoss]]}} |- | {{NaziviSPB|1990}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Pieralberto Carrara]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Andreas Zingerle]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Christian Dumont]]|[[Xavier Blond (biatlonac)|Xavier Blond]]|[[Hervé Flandin]]|[[Thierry Gerbier]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[André Sehmisch]]|[[Mark Kirchner]]|[[Birk Anders]]}} |- | {{NaziviSPB|1991}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|[[Jurij Kaškarov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Geir Einang]]|[[Eirik Kvalfoss]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Gisle Fenne]]}} |- | {{NaziviSPB|1993}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Johann Passler]]|[[Pieralberto Carrara]]|[[Andreas Zingerle]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija|1991}}|[[Valerij Medvedcev]]|[[Valerij Kirijenko]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]|[[Mark Kirchner]]|[[Jens Steinigen]]}} |- | {{NaziviSPB|1995}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Mark Kirchner]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Lionel Laurent]]|[[Patrice Bailly-Salins]]|[[Thierry Dusserre]]|[[Hervé Flandin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija|1991}}|[[Igor Hohrjakov]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} |- | {{NaziviSPB|1996}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Tarasov]]|[[Aleksej Kobeljev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Frank Luck]]|[[Sven Fischer]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]}} |- | {{NaziviSPB|1997}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Frank Luck]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Jon Åge Tyldum]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Italija}}|[[René Cattarinussi]]|[[Wilfried Pallhuber]]|[[Patrick Favre]]|[[Pieralberto Carrara]]}} |- | {{NaziviSPB|1999}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Pjotr Ivaška]]|[[Vadim Sašurin]]|[[Oleg Riženkov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Sergej Roškov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Dag Bjørndalen]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |- | {{NaziviSPB|2000}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Sergej Roškov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Pavel Rostovcev]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]}} |- | {{NaziviSPB|2001}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Gilles Marguet]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Aljaksandr Siman]]|[[Oleg Riženkov]]|[[Vadim Sašurin]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Egil Gjelland]]|[[Frode Andresen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} |- | {{NaziviSPB|2003}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Peter Sendel]]|[[Sven Fischer]]|[[Ricco Groß]]|[[Frank Luck]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Viktor Majgurov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Roškov]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Bjelorusija}}|[[Oleksij Ajdarov]]|[[Vladimir Dračov]]|[[Rustam Valjulin]]|[[Oleg Riženkov]]}} |- | {{NaziviSPB|2004}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Frank Luck]]|[[Ricco Groß]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Ferréol Cannard]]|[[Vincent Defrasne]]|[[Julien Robert]]|[[Raphaël Poirée]]}} |- | {{NaziviSPB|2005}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Stian Eckhoff]]|[[Egil Gjelland]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Sergej Roškov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Pavel Rostovcev]]|[[Sergej Čepikov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Friedrich Pinter]]|[[Wolfgang Rottmann]]|[[Christoph Sumann]]}} |- | {{NaziviSPB|2007}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Maksim Čudov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Nikolaj Kruglov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Halvard Hanevold]]|[[Lars Berger]]|[[Frode Andresen]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Ricco Groß]]|[[Michael Rösch]]|[[Sven Fischer]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2008}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Ivan Čeresov]]|[[Nikolaj Kruglov]]|[[Dmitrij Jarošenko]]|[[Maksim Čudov]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Alexander Wolf (biatlonac)|Alexander Wolf]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2009}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Lars Berger]]|[[Halvard Hanevold]]|[[Ole Einar Bjørndalen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]|[[Christoph Sumann]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Michael Rösch]]|[[Christoph Stephan]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Michael Greis]]}} |- | {{NaziviSPB|2011}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Alexander Os]]|[[Emil Hegle Svendsen]]|[[Tarjei Bø]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Anton Šipuljin]]|[[Jevgenij Ustjugov]]|[[Maksim Maksimov]]|[[Ivan Čeresov]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Ukrajina}}|[[Oleksander Bilanenko]]|[[Andrij Derisemlja]]|[[Serhij Semenov]]|[[Serhij Sednjev]]}} |- | {{NaziviSPB|2012}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Rune Brattsveen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Simon Fourcade]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Michael Greis]]|[[Arnd Peiffer]]}} |- | {{NaziviSPB|2013}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Henrik L’Abée-Lund]]|[[Tarjei Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Alexis Bœuf]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Simon Schempp]]|[[Andreas Birnbacher (biatlonac)|Andreas Birnbacher]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Erik Lesser]]}} |- | {{NaziviSPB|2015}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Daniel Böhm]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Simon Schempp]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Ole Einar Bjørndalen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Emil Hegle Svendsen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Simon Fourcade]]|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Martin Fourcade]]}} |- | {{NaziviSPB|2017}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]]|[[Maksim Cvetkov]]|[[Anton Babikov]]|[[Anton Šipuljin]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Francuska}}|[[Jean Guillaume Beatrix]]|[[Quentin Fillon Maillet]]|[[Simon Desthieux]]|[[Martin Fourcade]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Austrija}}|[[Daniel Mesotitsch]]|[[Julian Eberhard]]|[[Simon Eder]]|[[Dominik Landertinger]]}} |- | {{NaziviSPB|2019}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Lars Helge Birkeland]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen|V. S. Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{ZID|Njemačka}}|[[Erik Lesser]]|[[Roman Rees]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{ZID|Rusija}}|[[Matvej Elisejev]]|[[Nikita Poršnev]]|[[Dmitrij Mališko]]|[[Aleksandar Loginov]]}} |- | {{NaziviSPB|2020}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Émilien Jacquelin]]|[[Martin Fourcade]]|[[Simon Desthieux]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Johannes Dale]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|NJE}}|[[Erik Lesser]]|[[Philipp Horn]]|[[Arnd Peiffer]]|[[Benedikt Doll]]}} |- | {{NaziviSPB|2021}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|RUS}}|[[Said Karimula Halili]]|[[Matvej Jelisejev]]|[[Aleksandar Loginov]]|[[Eduard Latipov]]}} |- | {{NaziviSPB|2023}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Antonin Guigonnat]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]|[[Tarjei Bø]]|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Johannes Thingnes Bø]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Peppe Femling]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Jesper Nelin]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} |- | {{NaziviSPB|2024}} | bgcolor="#F7F6A8" | {{Štafeta|{{flagcountry|ŠVE}}|[[Viktor Brandt]]|[[Jesper Nelin]]|[[Martin Ponsiluoma]]|[[Sebastian Samuelsson]]}} | bgcolor="#DCE5E5" | {{Štafeta|{{flagcountry|NOR}}|[[Sturla Holm Lægreid]]|[[Tarjei Bø]]|[[Johannes Thingnes Bø]]|[[Vetle Sjåstad Christiansen]]}} | bgcolor="#FFDAB9" | {{Štafeta|{{flagcountry|FRA}}|[[Éric Perrot]]|[[Fabien Claude]]|[[Emilien Jacquelin]]|[[Quentin Fillon Maillet]]}} |- | {{NaziviSPB|2025}} | bgcolor="#F7F6A8" | | bgcolor="#DCE5E5" | | bgcolor="#FFDAB9" | |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskih prvenstava u biatlonu]] {{Clear}} == Bilješke == {{Spisaknapomena}} </noinclude> 2u4jrmaq2a8ttrqrgtx81pzts1sqw7j 0 479695 3894732 3873357 2026-06-06T11:00:24Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3894732 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jure Velepec | slika = Vrhunski športniki Slovenske vojske zbrani ob dnevu Športne enote 03 (cropped).jpg | puno ime = | država = {{ZID|SFRJ}}<br>{{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1965|06|10}} | mjesto rođenja = [[Ljubljana]] | država rođenja = [[NR Slovenija]], [[FNRJ]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = general Slovenske vojske | klub = [[TVD Partizan Dol]] | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''4''' <br> [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]] {{ZID|SFRJ}}<br> [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]] {{ZID|Slovenija}} | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|1994]]) | medalje SP = 0 | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- IBU kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = | pobjede EK štafeta= <!-- Aktivnost --> | kraj karijere = 1994. <!--Status: aktivan; kažnjen; neaktivan; pauzira; nepoznat; umro; povukao se iz karijere; --> | status = <!-- medalje --> | olimpijske medalje = | svjetske medalje = | svjetske juniorske medalje = | svjetske ljetne medalje = | aktualizirano = 9. 7. 2021. }} '''Jure Velepec''' ([[Ljubljana]], 10. juni 1965.) je nekadašnji [[SFRJ|jugoslavenski]] i slovenski [[biatlon]]ac. Bio je član [[TVD Partizan Dol]] iz [[Ljubljana|Ljubljane]].<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ve/jure-velepec-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191205/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ve/jure-velepec-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Jure Velepec Olympic Results |access-date=3. 6. 2019}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|48]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta (muškarci)|17]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|35]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|53]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|56]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|20]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|38]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|10]] |} Nastupio je četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]] za [[Jugoslavija na Olimpijskim igrama|Jugoslaviju]], a na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]] sa [[Slovenija na Olimpijskim igrama|Sloveniju]]. S biatloncima [[Marjan Vidmar|Marjanom Vidmarom]], [[Andrej Lanišek|Andrejom Lanišekom]], [[Tomislav Lopatić|Tomislavom Lopatićem]], [[Zoran Ćosić|Zoranom Ćosićem]] i [[Franjo Jakovac|Franjom Jakovcem]] predstavljao je [[Jugoslavija na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Jugoslaviju]] na [[Biatlon na ZOI 1984.|Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nastupio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|pojedinačnoj utrci na 20&nbsp;km]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] sa Juretom Velepecom, Zoranom Ćosićem i Andrejom Lanišekom i osvojio 17-o mjesto. {{clear}} === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1986m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|38]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|16]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|40]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|76]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|21]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1994}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994 – ekipno (muškarci)|7]] |} Velepec je nastupio na sedam Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 20-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|utrci na 20 km]], a u ekipnim utrkama bilo je četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|SP 1992.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] sa [[Uroš Velepec|Urošom Velepecom]], [[Boštjan Lekan|Boštjanom Lekanom]] i [[Janez Ožbolt|Janezom Ožboltom]], te osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] sa [[Boštjan Lekan|Boštjanom Lekanom]], [[Aleksander Grajf|Aleksanderom Grajfom]] i [[Roman Klinc|Romanom Klincom]]. {{clear}} === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] |- || || || ||64||-||-||52||77||58 |} {{clear}} == Privatni život == Jure Velepec je brigadni general [[Slovenska vojska|Slovenske vojske]].<ref>{{Cite web |url=http://www.cism-milsport.org/eng/019_WINTER_WORLD_GAMES/Winter_world_games.asp |title=Meeting in Bled, Slovenia |access-date=10. 7. 2021 |archive-date=24. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624040826/http://www.cism-milsport.org/eng/019_WINTER_WORLD_GAMES/Winter_world_games.asp |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web | url = https://siol.net/sportal/sportal-plus/nekoc-zelo-povprecen-tekac-ki-se-je-nasel-v-biatlonu-danes-pa-poveljnik-sportne-enote-slovenske-vojske-456638| title =Nekoč "zelo povprečen tekač", ki se je našel v biatlonu, danes pa poveljnik športne enote Slovenske vojske | last = Kavčič | first =Simon | date =2. 1. 2018 | website =siol.net | publisher = | access-date =10. 7. 2021 | language =sl }}</ref> Njegov brat [[Uroš Velepec]] je također bio biatlonac. == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Jure Velepec}} * {{Sport365-m|353}} * [https://biathlonresults.com/?IBUId=BTSLO11006196501 Zvanična banka podataka IBU-a] {{DEFAULTSORT:Velepec, Jure}} [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Jugoslavenski biatlonci]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Jugoslavenski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Slovenski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Slovenski generali]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6rhbeqb8xvad6hrplxf379299vshojz 0 485636 3894298 3814125 2026-06-05T12:49:48Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3894298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Kati Wilhelm | slika = 2018-12-13 Pressekonferenz zur Vorbereitung des Biathlon-Weltcups und der Umbenennung der Ski-Arena StP 7404 LR10 by Stepro.jpg | puno ime = Katarina Wilhelm | država = {{ZID|Njemačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|08|02}} | mjesto rođenja = [[Schmalkalden]] | država rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = Sportski novinar ([[ARD]]) | klub = [[SC Motor Zella-Mehlis]] | trener = Bernhard Kröll <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''7''' | zlato OI = 3 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''13''' | zlato SP = 5 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] | pobjede SK = '''21''' | pobjede SK štafeta= 13 | plasman SK = {{plainlist| * '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''7.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]], [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]], [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''11''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''6''' – potjera * '''3''' – masovni start }} <!-- IBU kup --> | nastup EK = [[IBU kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS ='''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998.]]) | medalje OI NS = 0 | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999.|1999.]]) | medalje SP NS = 0 | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = [[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1995/1996.|1995/96.]] | pobjede SK NS = | plasman SK NS = '''34.''' ([[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1998/1999.|1998/99.]] | pobjede u dis NS = 0 <!-- Aktivnost --> | kraj karijere = 2010. <!--Status: aktivan; kažnjen; neaktivan; pauzira; nepoznat; umro; povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 12,5 km|12,5 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – mješovita štafeta|štafeta (mj)]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 12,5 km|12,5 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 3 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 5 | 4 | 4 }} |ažurirano = 4. 12. 2021. }} '''Kati Wilhelm''', rođena 2. augusta 1976.<ref>{{cite web | url = https://www.bundesstiftung-aufarbeitung.de/de/recherche/kataloge-datenbanken/biographische-datenbanken/katarina-kati-wilhelm| title = Wilhelm, Katarina (Kati)| last = | first = | date = | website = bundesstiftung-aufarbeitung.de| publisher = Bundesstiftung zur Aufarbeitung der SED-Diktatur| access-date =5. 12. 2021 | language =de }}</ref> u [[Schmalkalden]]u tada u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]], je nekadašnja njemačka [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|trostruka olimpijska pobjednica]] u biatlonu, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|petostruka svjetska prvak]]inja u biatlonu i pobjednica u ukupnom [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu#Pobjednice Svjetskog kupa|plasmanu Svjetskog kupa]]. Po broju osvojenih medalja je najuspješnija njemačka biatlonka na Olimpijskim igrama. == Biografija == Wilhelm je započela sportsku karijeru 1983. godine u [[Steinbach-Hallenberg]] u skijaškom trčanju. S četrnaest godina prešla je u Sportsku gimnaziju u [[Oberhof]]u, gdje je 1995. maturirala. Nakon toga je prešla u sportsku grupu Njemačke vojske, te trenutno ima čin [[narednik]]a ({{jez-de|Hauptfeldwebel}}). === Karijera === ==== Olimpijske igre ==== ===== Biatlon ===== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|1]] | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|16]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|7]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|1]] | style="background:#dce5e5;"|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|2]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|11]] | style="background:#f8e6c4;"|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|3]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|24]] |} Kati Wilhelm je tri puta nastupila u biatlonskim takmičenjima na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]] te osvojila tri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Zlatne medalje je osvojila na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Katrin Apel]], [[Uschi Disl]] i [[Andrea Henkel|Andreom Henkel]], drugu na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]] bez promašaja s 15.6&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu [[Uschi Disl]], koja je imala jedan promašaj. Treću zlatnu osvojila je na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|utrci potjere]] s jednim promašajem i 1:13.6&nbsp;min prednosti u odnosu na drugoplasiranu [[Martina Beck|Martinu Beck]], koja je imala dva promašaja. {{clear}} ===== Skijaško trčanje ===== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 5&nbsp;km !! 10&nbsp;km !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 5 km|26]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|32]] | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 30 km|16]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 4 × 5 km|5]] |} Kati Wilhelm je u skijaškom trčanju nastupila na jednim olimpijskim igrama i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] u japanskom [[Nagano|Naganu]], ali nije osvojila nijednu medalje. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkzrenciji bilo joj je 16-o mjesto u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 30 km|utrci na 30 km]]. U [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 4 × 5 km|štafeti na 4 × 5 km]] s [[Manuela Henkel|Manuelom Henkel]], [[Constanze Blum|Constanzom Blum]] i [[Anke Reschwamm Schulze]], osvojila je peto mjesto. {{clear}} ==== Svjetska prvenstva ==== ===== Biatlon ===== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|-]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 12,5 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|2]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|-]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 12,5 km|5]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|3]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|-]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 12,5 km|10]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|3]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 12,5 km|5]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|2]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 - štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006- štafeta (mješovito)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|9]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 12,5 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 - štafeta (mješovito)|-]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 12,5 km|8]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 - štafeta (mješovito)|-]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 12,5 km|30]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 - štafeta (mješovito)|-]] |} Kati Wilhelm je nastupila na osam Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]], te je s pet zlatnih, četiri srebrne i pet bronzanih medalja, šesta najuspješnija njemačka biatlonka po broju osvojenih medalja, a sedamnaesta u svjetskoj konkurenciji. Najuspješnija je bil na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]].kada je osvojila četiri medalje: dvije zlatne i dvije srebrne, te je bila najbolja biatlonka na prvenstvu. U utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|15 km]] je s jednim promašajem, kao i drugoplasira Slovenka [[Teja Gregorin]] i trećeplasirana Norvežanka [[Tora Berger]], s prednošću od 39.5&nbsp;s i 46.5&nbsp;s pobijedila, kao i u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|7,5 km]], kada je bez promašaja bila brža od [[Simone Hauswald]] i [[Olga Zajceva|Olge Zajceve]] s 9.9&nbsp;s prednosti. Na svim nastupima u štafeti osvojila je medalje, a zlatne je osvojila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u italijanskom [[Antholz]]u. kada je u sastavu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafete]] [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]] i [[Magdalena Neuner]], bez promašaja bila brža od francuske štafete u sastavu [[Florence Baverel-Robert]], [[Delphine Peretto]], [[Sylvie Becaert]] i [[Sandrine Bailly]] za 1:07.8&nbsp;. Drugu zlatnu medalju su osvojile na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|slijedećem prvenstvu]] u istom sastavu pobijedivši ukrajinsku i francusku štafetu. {{clear}} ===== Skijaško trčanje ===== {{Sekcija}} ==== Svjetski kup ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="11" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]] |- |8||8||13||8||2||1||2||4||2||7 |} {{raščistiti}} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kup u biatlonu]] imala je 30. novembra 2000. godine u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni SK 2000/01]] u Antholzu u pojedinačnoj utrci na 15&nbsp;km, kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 5:01.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Corinne Niogret]]. Iste sezone 3. 2. 2001. ostvarila je prvu pobjedu u [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]], na Svjetskom prvenstvu, u trci sprinta, a sljedeću 7. 3. 2001 u [[SAD|američkom]] [[Lake Placid]]u. Ukupno je pobijedila u 21 utrci, a u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni SK 2005/06.]] je sa šest pobjeda osvojila prvo mjesto u plasmanu Svjetskog kupa: ==== Prestanak karijere ==== Nakon prestanka aktivnog bavljenja biatlon od sezone 2010/11 je sportska komentatorka na njemačkoj televiziji [[Das Erste]] (ARD) u utrkama biatlona.<ref>{{cite web| url = https://www.handelsblatt.com/sport/sonstige-sportarten/biathlon-national-ex-biathletin-kati-wilhelm-wird-ard-expertin/3532534.html| title = Ex-Biathletin Kati Wilhelm wird ARD-Expertin| last = | first = | date = 6. 9. 2010| website = handelsblatt.com| publisher = Handelsblatt| access-date = 8. 12. 2021| language = de| archive-date = 30. 3. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180330075823/http://www.handelsblatt.com/sport/sonstige-sportarten/biathlon-national-ex-biathletin-kati-wilhelm-wird-ard-expertin/3532534.html| url-status = dead}}</ref> Od 2014. godine je vlasnica restorana "Heimatlon" u [[Steinbach-Hallenberg]]u u [[Thüringer Wald]].<ref>{{cite web | url = https://www.thueringer-allgemeine.de/leben/land-und-leute/kati-wilhelm-eroeffnet-ihr-cafe-in-steinbach-hallenberg-id220387929.html| title = Kati Wilhelm eröffnet ihr cafe in Steinbach-Hallenberg| last = | first = | date = 12. 9. 2014| website = thueringer-allgemeine.de| publisher = Handelsblatt| access-date =8. 12. 2021 | language =de }}</ref><ref>{{cite web | url = https://faktor-a.arbeitsagentur.de/richtig-fuehren/kati-wilhelm-vom-biathlon-zur-gastronomie/| title = Kati Wilhelm: vom Biathlon zur Gastronomie| last = | first = | date = 11. 9. 2014| website = aktor-a.arbeitsagentur.de| publisher = Faktor A| access-date =8. 12. 2021 | language =de }}</ref> == Privatni život == Kao članica [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratske partije Njemačke]] (SPD) bila je 2004. godine predstavnica u [[12. saziv Savezne skupštine Njemačke|12. sazivu]] [[Savezna skupština Njemačke|Savezne skupštine Njemačke]].<ref>{{cite web | url = http://www.bundestag.de/blob/486502/6d7d72bb77fa0ee42cd164016b2b9675/04-stenografischer-bericht-data.pdf#page=9| title =Liste der Mitglieder der 12. Bundesversammlung | last = | first = | date =13. 5. 2004 | website = | publisher =Deutscher Bundestag | access-date =5. 12. 2021 | language =de }}</ref> <!--Ab März 2006 studierte sie ''International Management'' an der [[Fachhochschule Ansbach]] und hat ihr Studium inzwischen abgeschlossen.<ref>[https://www.ahgz.de/archiv/das-konzept-macht-den-erfolg,200012236292.html ''Interview: Kati Wilhelm, Inhaberin des Restaurants Heimatlon im thüringischen Steinbach-Hallenberg: „Das Konzept macht den Erfolg“''], ahgz.de, 24. Dezember 2016.</ref> Wilhelm ist mit dem Biathlon-Cheftechniker des [[Deutscher Skiverband|Deutschen Skiverbandes]] Andreas Emslander liiert und zweifache Mutter.<ref name="fr-online-">{{Internetquelle |url=https://www.fr.de/sport/sport-mix/gewehr-ecke-gestellt-11684435.html |titel=Kati Wilhelms Karriereende: Gewehr in die Ecke gestellt |werk=fr-online.de |datum=2010-03-10 |abruf=2014-12-18}}</ref><ref>[http://www.biathlon-online.de/news-89/4564-dsv-technikerteam-geht-in-neubesetzung-in-kommenden-winter.html www.biathlon-online.de]</ref>--> == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Kati Wilhelm}} * {{Sport365|101}} * {{Sport365-2|1029}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Hilde Gerg]] <br /> {{NaziviOI|Z|2002}} | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Njemačke]]: <br /> {{NaziviOI|Z|2006}} | poslije = [[André Lange]] <br /> {{NaziviOI|Z|2010}} }} {{S-end}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-7,5 km}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-10 km}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-15 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Pobjednice Svjetskog kupa u biatlonu}} {{Pobjednice IBU kupa u biatlonu}} {{Njemačka sportistica godine}} {{IBU Kuća slavnih}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wilhelm, Kati}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Schmalkalden]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Njemački skijaši-trkači]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Socijaldemokratska partija Njemačke]] 2f52lgk6lpsfenbcuq1v74obbrykmcs 3 493805 3894719 3862282 2026-06-06T10:18:45Z MediaWiki message delivery 64602 /* Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar */ novi odlomak 3894719 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == "Prikaži izgled" == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:09, 23 oktobar 2022 (CEST) == Arthur C. Clarke == Zdravo Panassko. Kad budeš raspoložen i dobar sa slobodnim vremenom, pogledaj ako hoćeš da uradiš knjige [[Arthur C. Clarke|Arthura C. Clarka]]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 21:45, 27 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] pozdrav, Nerko upravo pravim spisak sta planiram da uradim I zaista jako puno ima u SciFi i Fantasy žanru da se uradi. Staviću i Clarka na spisak pa kad dođe na red, mada nerado zbog spoilers a nisam ga puno čitao. Sreća pa na eng wikipediji imaju jako dobri članci koje nije tesko prevesti 😉. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:49, 27 oktobar 2022 (CEST) ::Nerko. možeš li me uputiti na neki opis na koji način se dodaju slike u članak, ove knjige za koje sam dodao stranice nisam uspio ubaciti slike naslovnice a iste postoje na engleskoj wikipediji. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 28 oktobar 2022 (CEST) Zdravo Panassko. Slike prebacuješ sa engleske wikipedije tako što klikneš na stranicu kao fol da je uređuješ i samo kopiraš file za sliku i prebaciš na svoju stranicu koju radiš. Ponekad su im slike zaštićene pa se ne može to odraditi. Ništa strašno, samo ti sredi stranice o knjigama koje si pročitao i biće super. Samo da ti kažem da ovo što radiš je pravo osvježenje, a Isaac Asimov, Carl Sagan, Arthur C. Clarke i Josif Shklovski su mi oduvijek bili veoma dragi pisci. Baš si me obradovao sa svojim doprinosima, a moraću malo opet da sjednem i pročitam Zadužbinu. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:41, 28 oktobar 2022 (CEST) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] Hvala ti na tome, drago mi je da se vidi ovaj mali doprinos. mislim da uz malo truda nasa wikipedija moze biti najbolja u regiji, a kako volim SF I Fantasy to mi je logicni dio wiki gdje mogu doprinijeti. Naredne sedmice nastavljam jer za vikend nisam kuci pa nemam pristup racunaru. uzivaj u citanju Zaduzbine I ako te mogu zamoliti kada budes citao, baci malo pogled na clanke posebno na terminologiju jer nisam 100% siguran oko termina posto sam je citao na engleskom. P :Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:21, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Evo prve tri knjige Arthura gotove, nastavljamo narednih dana. Ako uspijes pogledaj terminologiju jesam li dobro preveo pa ako nisam ispravi :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:43, 31 oktobar 2022 (CET) Vidio sam ono pitanje u sažetku. Prijevod je uvijek poželjniji od originalnog naslova (a originalni se ionako navodi u IK i prvoj rečenici). Ako ne postoji prijevod raširen na našem govornom području (što treba proguglati prethodno), može stajati i originalni naslov, ali samo dok se ne pojavi prijevod. A ako je naslov takav da se ne može prevesti na više načina, onda ga slobodno sam prevedi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:03, 2 juni 2024 (CEST) == "Ponovorođeni" == Ima, jer odudara od našeg jezika, tj, ne može tako ni biti prevedena. (Jezik mi je struka.) Mora biti razmak u ovom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 28 oktobar 2022 (CEST) :vjerujem da si ti u pravu, ali mi ovdje dodajemo stranice na knjige a knjiga se ovako zove, bilo to gramatički ispravno ili ne, molim te vidi link: :https://www.goodreads.com/book/show/12626092-ponovoro-eni-zmaj [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:25, 28 oktobar 2022 (CEST) ::Ovo je greška jer se "ponovo" u našem jeziku ne spaja, čak ni uz umjetničku slobodu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:13, 28 oktobar 2022 (CEST) :::[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] u redu, uradi kako misliš da je ispravno. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:22, 28 oktobar 2022 (CEST) == Discord == Da li je aktivan Discord kanal? Pokusavam da potvrdim svoj račun međutim ne uspijevam,nprobao sam upisati /auth pa /auth panassko I nista se ne desava. Ako moze pomoc, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:05, 1 novembar 2022 (CET) :Pozdrav, vjerovatno si isključio mogućnost poruka nepoznatog izvora na Discordu tako da ti bot ne može poslati konfirmacijski link. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:33, 3 novembar 2022 (CET) == Infokutije... == ...možeš naći [[:Kategorija:Infokutije|ovdje]]. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 2 novembar 2022 (CET) :[[Korisnik:KWiki|@KWiki]] hvala ovo ce mi bas pomoci [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:33, 2 novembar 2022 (CET) ::Napomena: Naslovi knjiga, filmova, serija, umjetničkih slika, muzičkih albuma pišu se u ''italiku'' (a naslovi pojedinih priča iz neke knjige, epizoda serije ili pjesama s albuma idu pod navodnike). Ili sažeto: cjelina u italik, dio pod navodnike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:20, 16 novembar 2022 (CET) == Pozdrav == Samo da te pozdravim i baš mi je žao kad sam pročitao tvoje rasprave sa ostalim kolegama. Izbjegavaj zapaljive teme i radi stranice o dobrim knjigama, a ono što si dosad uradio je prva liga. Gazi Husrevbegova biblioteka je super ideja, a možda bi bilo dobro da se trznemo i uradimo stranicu Hodoljublja našeg legendarnog boema, plus Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije... itd. Ako treba pomoć, tu smo. P.S. Prije skoro 4 godine sam radio stranicu o balkanskom James Bondu [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] i izazvao burne reakcije. Od tada sam uglavnom odustao od pisanja o zapaljivim temama. Iz vlastitog iskustva ti velim da pišeš samo o kvalitetnim temama. Veliki pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 22:28, 12 novembar 2022 (CET) Pozdrav Nerko, hvala ti. Mislim da nema zapaljivih tema koliko ima nesporazuma i učahurenosti, ali to nije moja stvar. Ja ću kako sam govorio nastaviti pisati I predlagati izmjene kako budem mislio da treba, a vremenom će to nadoći i kolege će vidjeti da nema potrebe za skepsu. Uglavnom neko ovdje reće da je ovo maraton I slazem se s njim. Nisam siguran na kojeg boema misliš, ali svakako počni pabako ja mogu doprinijeti uskočiti ću. Pozdrav. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:45, 12 novembar 2022 (CET) :Mislio sam na kralja svih balkanskih boema [[Zuko Džumhur|Zuku Džumhura]]. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:55, 13 novembar 2022 (CET) ::[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] ima vec clanak, ali ako imas materijala da ga dopuniš, samo navali. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:19, 13 novembar 2022 (CET) :::Već sam malo popravljao stranicu o Zuki Džumhuru, ali ovdje "preko bare" ja nemam takvu vrstu literature da dopunjavam stranicu o njemu i da radim na njegovim Hodoljubljima. Isti je slučaj bio kad sam probao da uradim sekciju kultura u našem dragom i lijepom [[Mostar]]u. Nemam literaturu, a ono što sam uspio da uradim je samo mali dio koliko toga ima za dodati. Kad budem u Bosni potražiću neke knjige, a ako ih nadjem, onda budem dodavao tekst na već postojeće stranice. :::[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:43, 14 novembar 2022 (CET) Tooo majstoreeee!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:11, 10 decembar 2022 (CET) :[[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] hvala, samo za šta? 🤣🤣🤣 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 10 decembar 2022 (CET) ::Za sve one stranice što ih proširuješ. Radiš pravu stvar na bosanskoj wikipediji. I ja sam lagahno krenuo sa sarajevskim pop rok grupama/pjevači(ca)ma, plus [[Sijenska škola]]. Ovo je jedan lijep i zabavan hobi. Lijep pozdrav i samo naprijed!!!!! [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:55, 10 decembar 2022 (CET) :::hvala [[Korisnik:Nerko65|@Nerko65]] zahvaljujući spisku 1.000 članaka koje svaka Wiki treba da ima a koji je suoer pregledno napravio @semso98, bujrum prosiri I ti koji sa stub na velicinu clanka pa da brze ukinemo sve stub sa ovog spiska. 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:19, 10 decembar 2022 (CET) Zdravo Panassko. Mislio sam svakako da dodam još malo teksta da ima onaj potreban minimum. Već je palo ispod 14.000 stranica bez izvora. Ja se sjećam kad je KWiki prvi put odradio sa svojom "sjekirom o panj" i skresao bosansku wikipediju sa 300. 000 na oko 37.000 stranica, a bilo je blizu 36.000 stranica bez ivora. Zamisli u kakvom smo stanju bili prije 9 godina. Lijep pozdrav i idemo dalje. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:50, 1 februar 2023 (CET) :Sve pet, ja samo da napomenem :D, mogu misliti kakva je to sječa bila...i ovim Maratonom rješavamo barem dio tih stranica bez izvora, jer kad ćemo ako ne sada :D [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:00, 1 februar 2023 (CET) == Infokutija TV-serija == Pozdrav, kada koristite neku infokutiju najbolje je da odete na stranicu te infokutije i kopirate kod direktno (npr. [[:Šablon:Infokutija TV-emisija]]) i na kraju izbrišete parametre koji vam ne trebaju. Vjerujem da ste kod članaka o Zvjezdanim stazama infokutiju kopirali sa neke druge stranice napisane davno i tu je došlo do greške, jer su parametri infokutije u međuvremenu ažurirani i neki od starih parametara su preimenovani. [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 10:31, 18 novembar 2022 (CET) :Da, to je razlog. Hvala na pomoći. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:06, 18 novembar 2022 (CET) == The Animals == Već imamo članak. No, budući da taj ima samo jedan pasus, izbrisat ću ga i ostaviti "tvoj" (svaka čast, usput). A ubuduće provjeri imamo li već nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:43, 21 novembar 2022 (CET) Ne znam kako nisam skontao da nema, sorry [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:23, 21 novembar 2022 (CET) :Dodijelio sam ti status automatski pregledanog korisnika. Želja za doprinosom projektu i trud više su nego uočljivi. Samo obraćaj pažnju na pravopis i ove tehničke detalje pri uređivanju. Ali i to "legne" s vremenom. Uglavnom, samo naprijed (nazad nema – odstupnica je presječena :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 21 decembar 2022 (CET) ::Hvala ti, sad si me "uvalio" da više pazim, do sada mi je bilo lako jer će neko popraviti iza mene. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:30, 21 decembar 2022 (CET) :::Dobro došao u klub. :-) Da znaš kako je i nekim drugima. :-) I da ne zaboravim još ovo: Googleov prevodilac (ako ga koristiš; a nema razloga da to ne radiš) zaista je napredovao koracima od sedam milja u odnosu na prije 3-4 godine (čak ga i ja sve više koristim), ali i dalje treba i trebat će kontrolisati rečenice i kontekst (vidio si na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&diff=3471034&oldid=3471032 primjeru] članka o baskijskom jeziku, recimo). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:40, 21 decembar 2022 (CET) Koristim google prevoditelj i pozitivno sam iznenađen napretkom, naravno neke stvari ne može ispravno prevesti pa zahtijeva određenu dozu ispravki ali je to prihvatljivo. Veći su mi izazovi kategorije, pa u jednu ruku i reference, mada mislim da sam referencama poprilično ovladao. Neke teme su mi izazovnije (jezik kao npr. baskijski) jer se nisam susretao sa tim izrazima pa nisam siguran kako prevesti ali sto ti kažeš naleći će to. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:24, 21 decembar 2022 (CET) Kako da izbrišem stranicu sa svoje korisničke stranice nakon što završim uređivanje i premjestim je na glavnu? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:44, 25 decembar 2022 (CET) :Ne možeš. :) (Samo admini imaju ovlast za brisanje.) Ne znam imaš li opciju "premjesti bez ostavljanja preusmjerenja"; moguće da ni to nemaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:14, 25 decembar 2022 (CET) Nemam, samo je premjesti opcija. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:18, 25 decembar 2022 (CET) Za pisce imamo [[Šablon:Infokutija pisac|namjensku infokutiju]]. ;-) Za "osobu" se koristi kad se neko bavio s više stvari ili za nedefinisane slučajeve. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:23, 27 decembar 2022 (CET) :Promijenim na nekoliko mjesta u toku dana:). Ovo sam uzeo sa Isaac Asimove stranice, pa sam je koristio i za jos par njih [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:32, 27 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ili ne radi šablon ili ja nešto pogrešno radim [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:06, 27 decembar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zanemari, treba neko vrijeme da sistem prihvati, sve je ok [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:07, 27 decembar 2022 (CET) Na EN su upotrijebili [[Šablon:Infokutija vojna jedinica|ovu infokutiju]] za Zvjezdanu flotu. A ovo sada uopće nije kutija; članak je vjerovatno među onim dobro starima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:42, 29 decembar 2022 (CET) :Postavio sam i [[:Datoteka:Zastava Zapovjedništva Zvjezdane flote.png|ovu sliku]] za upotrebu u infokutiji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:28, 29 decembar 2022 (CET) Odlično, hvala ti. Kad budeš uhvatio vremena ubaci slike i na likove iz TOS-a za koje imamo članke. Ja jos uvijek ne znam kako [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:23, 29 decembar 2022 (CET) :One su vjerovatno pod autorskim pravima, pa se ne mogu postavljati na Commons (zajednička baza slobodnih slika i videa) nego na svaku Wikipediju ponaosob, kao i ova za Flotu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:25, 29 decembar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] imamo li negdje pravila kako se ispravno pisu datumi u referencama, imam tu malo poteškoća [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:00, 30 decembar 2022 (CET) :::Ovako: |date= 1. 1. 2023 |access-date= 1. 1. 2023 (u šablonima za reference ne stavlja se tačka iza godine jer je ugrađena u njih, pa se automatski ispiše). Jedno vrijeme [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot popravljao je ove stvari, ali izgleda da trenutno nije aktivan (ako ne griješim). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:08, 30 decembar 2022 (CET) ::::kako stavljamo kada je |date=March 2023, je li ide |date= Mart 2023 ili |date= 3. 2023? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:10, 30 decembar 2022 (CET) :::::Kad je poznat samo mjesec, onda ide |date= mart 2023" (malo početno za mjesece). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:11, 30 decembar 2022 (CET) @KWiki sad sam skontao da sam u dosta članaka o ZS pisao Slijedeća generacija umjesto Sljedeća generacija, da li se ovo može nekim botom ispraviti ili moram ručno? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:02, 7 januar 2023 (CET) :Ako [[Korisnik:Srđan|Srđanov]] bot nije više aktivan, onda ostaje ručno. Ili se može AWB-om, [[Korisnik:AnToni|AnToni]]? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 7 januar 2023 (CET) Aktivan je, slobodno pišite na korisničkoj stanici šta treba, pa ću zamijeniti. [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:45, 7 januar 2023 (CET) == Prijedlog == Kad si već vrijedan u projektu (za pohvalu), onda bih ti predložio mjesece u godini. Neki su i među najkraćim člancima, pa bi to bile dvije muhe odjednom. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:20, 27 januar 2023 (CET) :na koji projekat misliš, ovaj 1.000 članaka ili u projektu Wikipedia? ako ti nije zahmet, daj mi neki link da vidim odakle da počnem, pa će ići i to, jer volim da malo miksam da mi ne dosade jedne te iste teme o kojima čitam. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:37, 27 januar 2023 (CET) ::[[Januar]], [[februar]], [[mart]], [[april]], [[maj]], [[juni]], [[juli]], [[august]], [[septembar]], [[oktobar]], [[novembar]], [[decembar]]. :-) Vidio sam nekad da ima dobro kratkih (nisu svi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:42, 27 januar 2023 (CET) Stavim na spisak pa pogledam 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:44, 27 januar 2023 (CET) :evo prva 4 mjeseca, ostalo naredne sedmice :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:09, 27 januar 2023 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] završio sam dopunu Članaka o mjesecima, nadam se da je sad malo bolja situacija nego ranije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:02, 31 januar 2023 (CET) :::Naravno da je bolja, jer teško da je mogla biti lošija. :-) Hvala ti, živ i zdrav bio! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:37, 31 januar 2023 (CET) ::::ako naletiš na još neke stvari koje bi se mogle relativno lako unaprijediti, pošalji poruku :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:47, 31 januar 2023 (CET) @KWiki malo sam češlja stranice koje nisu spojene na WikiData pa sam ih spajao, vidio sam da ima nekih stranica koje bi trebalo spojiti, pa pogledaj koji šablon treba ubaciti jer nisam siguran [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 29 januar 2023 (CET) == Stavke na WikiData == Ko zna na koji način možemo spojiti Stavku na Wikipodacima sa drugim, primjetio sam određeni broj Članaka koji na Wikipodacima ima svoj broj, a sve druge wiki imaju drugi ID broj pa se naša stranica ne linka sa drugim. Primjer: [[Live in Tokyo (Beyoncé)]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:39, 29 januar 2023 (CET) :U ovom slučaju radi se o unikatnoj Wikidata stavci, što znači da jedini imamo članak o tome. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 19:21, 29 januar 2023 (CET) Loš primjer, pogledaj stavku Q430057 na kojoj su svi ostali wiki a pogledaj stavku Q97253113 na kojoj je samo naša, ima još ovakvih slučajeva. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:40, 29 januar 2023 (CET) :To godinama primjećujem i popravljam kad naletim. Ima toga i nevezano za BS Wiki. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:37, 29 januar 2023 (CET) Kako da popravim, nemogu izbrisati a ne da mi da dodam jer je ovamo dodana na pogrešnom mjestu, koliko vidim to botovi automatski dodaju. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 29 januar 2023 (CET) :Klikneš na "Uredi" sekciju s linkovima na Wikipodacima i onda na kanticu koja se pojavi odmah iza dvoslovne skraćenice. Tako obrišeš s pogrešnog mjesta, a onda odeš na pravo i ukucaš. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:41, 29 januar 2023 (CET) ::ovu opciju merge imam na računaru, pa sa dosta njih spojio. Naletio sam na neke članke koji nam se duplaju, koji je šablon da se postavi kao za slučajeve [[Hirschprungova bolest]] i [[Hirschsprungova bolest]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:56, 30 januar 2023 (CET) == Dvojnik == Ako je članak dvojnik, onda se može (mogu) označiti šablonom<nowiki>{{Dvojnik|ime članka}}</nowiki> --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:26, 30 januar 2023 (CET) To mi je trebalo, pretpostavljam da se postavi na oba članka, pa sam tako uradio [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:31, 30 januar 2023 (CET) ...i hvala :-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:42, 30 januar 2023 (CET) == Feminizam... == Članke možeš "ubaciti" na "fountain"...pomoću plavog šaltera! Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:39, 2 februar 2023 (CET) :Ubacio :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:48, 2 februar 2023 (CET) @AnToni taknuto-maknuto [[https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3484597?diffmode=source]] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:25, 7 februar 2023 (CET) : Moram sad paziti ...izgubi' članak! :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:27, 7 februar 2023 (CET) 😉 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:28, 7 februar 2023 (CET) :Ili da podijelimo članak ili da podijelimo bibimbap!? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:56, 7 februar 2023 (CET) Predlažem da podijelimo maraton 😇😇😇 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 20:18, 7 februar 2023 (CET) == Diskografije == Malo lutam bespućima stranica bez jezičke veze pa sam vidio da ima par diskografija koje su napravljene kao posebne stranice ([[Diskografija Hanke Paldum|Hanke Paldum]], [[Diskografija Lepe Brene|Lepe Brene]], [[Diskografija Šemse Suljaković|Šemse Suljaković]]) šta mislite da to objedinimo pod glavnim člankom pjevačice a da ove posebne stranice izbrišemo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:16, 16 februar 2023 (CET) :Dobro je da si ovo ulovio, jer mi je promaklo. Mislim da bi ih trebalo ostaviti onakve kakve jesu, jer ako ih budemo spajali sa glavnim stranicama biće pregoleme. Šta misliš o mom prijedlogu? Idem ih odmah malo dotjerati. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:23, 16 februar 2023 (CET) ::Možeš, to bi bilo super. Ovako kako stoje nemaju puno smisla jer osim naziva pjesama ne sadrže ništa drugo. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:24, 16 februar 2023 (CET) == Wikidata - singlovi == Pozdrav @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], primjetio sam da ima dosta tvojih članaka koji nisu povezani sa Wikidata jer nema "entity" na Wikidata. Danas sam malo gledao kako se to radi, posebno za neke bulk uploade pa sam većinu pjesama Crvene Jabuke unio. U narednim danima ću vidjeti da ove tvoje članke unesem i povežem sa Wikidata. Pozdrav, Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:55, 27 februar 2023 (CET) :Hvala Panassko. Nisam upratio novi fazon kako se to radi, a znao sam kako se radilo po starom. :[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:54, 27 februar 2023 (CET) ::Sinoć pogledao par YT videa, ovaj quickstatement tool im je pravo dobar kad skontas kako radi možeš baš dosta podataka odjednom uploadovati, prethodno središ u excelu. Korisno mi je kada ubacujem pjesme jedne grupe, po albumima, onda mijenjam samo određene "statements" kako pripadaju i bas ubrzava upload jer dosta toga je copy paste. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:02, 27 februar 2023 (CET) :::Kad si već našao linkove, postavi ih na neku od Čaršija, radi ostalih. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:04, 27 februar 2023 (CET) ::::Odlična ideja, uradim sutra kad budem pri računaru. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:07, 27 februar 2023 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2022 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Thanks for participating Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful of your dedication to Wikimedia movement and hope you join us next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Regular_Barnstars_Receiver_3&oldid=24686739 --> == CEE proljeće 2023. == Dobrodošao u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Korisnici_koji_su_u%C4%8Destvovali_u_projektu_Wikipedijino_CEE_prolje%C4%87e_2023. Klub CEE proljeće 2023.] Svi članci od 21. marta se broje. Za [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Hall_of_Fame Hall of Fame] treba da napišeš po jedan članak o svakoj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2023/Statistics regiji].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:39, 25 mart 2023 (CET) :Hvala, koliko vidim poenta su novi članci za ove regije, jesam li dobro skontao? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:51, 25 mart 2023 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] gledao sam za Hall of Fame pa ki nije jasno je oi trebam za BH, Other i International napisati članak? Koliko razumijem ne treba ali samo da provjerim, pokrio sam 10/39 regija neracunajuci BH. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:08, 27 mart 2023 (CEST) == Pravopisna napomena == Vidi [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku#Pisanje_stranih_imena|ovo]]. Nema razloga pisati istočnoslavenska imena po engleskoj transkripciji. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:47, 29 mart 2023 (CEST) :Ispravio sam, pogledaj treba li sta ispaviti za ovog Aehrenthala. Zavrsio sam sa člankom [[Aneksijska kriza]] pa možeš ispraviti ako sam gdje zglajzao :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:17, 29 mart 2023 (CEST) ::To ću ostaviti za neki drugi put. Sad sam djelomično preletio Sanstefanski mir. Stavio sam [[Šablon:Sporazumi Osmanskog Carstva|drugi šablon]]. Iz nekog razloga Sanstefanskog mira nema u šablonu "Diplomatija Velikih sila" na EN. P. S.: Prati naslove članaka u ovim šablonima ako namjeravaš još ovoga uraditi. ;-) Izbjegavaj konstrukciju "od strane"; to se koristi samo kad baš ne može nikako drugačije (u našem jeziku aktiv uvijek ima prednost nad pasivom; u engleskom pasiv nije tako rijedak ni stilski obilježen kao u našem). Višečlana imena bivših država također se pišu velikim početnim slovom (osim veznika): Rusko / Osmansko Carstvo itd. I ne treba ih linkovati baš na svakom mjestu gdje se spominju. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:41, 30 mart 2023 (CEST) 104 [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) Trebalo bi "...Copa Améri'''k'''e" jer se u romanskim jezicima C ispred E, I i Y ne izgovara kao K. Znam da si samo išao po već postojećem stanju; to je dosad ostalo nepopravljeno na dosta mjesta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:45, 27 august 2024 (CEST) :ispravim dok je svježe :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:46, 27 august 2024 (CEST) :ja ću premjestiti na Amérike a ti samo pobriši preumjerenja pls. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:51, 27 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] poništio si jednu izmjenu kategorije, samo promijeni na još jednom članku ima ista kategorija kao ova što si ispravio pa da bude uniformisano. Očito sam izabrao pogrešnu opciju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:31, 27 august 2024 (CEST) == Nimfe == Napravio sam [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe šablon], za orijentaciju. Može i bolje, ali prvo pogledaj, pa ću dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:52, 17 april 2023 (CEST) : a kao izgled za drugu verziju [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe1 ovako]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:05, 17 april 2023 (CEST) ::Vidio sam da si naoravio i hvala ti, sutra pogledam na računaru jer mi se šabloni ne prikazuju na mobitelu. Sad valja ove crvene linkove popuniti 😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:13, 17 april 2023 (CEST) :::Vidim zabavio si se s kategorizacijama 😀😀😀 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:25, 17 april 2023 (CEST) ::::Treba popuniti sablon, a prvo da napravim dobru kategorizaciju, jer je kasnije lakse sredivati i popravljati AWB-om, ako zatreba. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:28, 17 april 2023 (CEST) :::::Ovaj drugi šablon mi je pregledniji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:15, 18 april 2023 (CEST) :::::: Doradio sam ga, vidi [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Nimfe/Igrali%C5%A1te ovdje]! Ali treba prevesti, izbaciti duplikate i provjeriti.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:34, 18 april 2023 (CEST) == Hall of Fame == Ako si napisao članak o svakoj državi, prijavi se na Meti za Hall of Fame. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:45, 3 juni 2023 (CEST) :Mislim da jesam, prijavio sam se samo nisam siguran jer tamo stoji "as listed on timeline) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:16, 3 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations on your remarkable achievement of winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition! We greatly appreciate your valuable contribution and the effort you put into documenting your local Folk culture and Women on Wikipedia. To ensure you receive your prize, please take a moment to complete the preferences form before the 1st of July 2023. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWlxDwI6UgtPXPfjQTbVjgnAYUMSYqShA5kEe4P4N5zwxaEw/viewform?usp=sf_link by clicking here]. We kindly request you to submit the form before the deadline to avoid any potential disappointments. If you have any questions or require further assistance, please do not hesitate to contact us via talkpage or Email. We are more than happy to help. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:47, 10 juni 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25134473 --> == Translation request == Hello. Can you create the article [[:sh:Laacher See]], which is the third most powerful volcano in Europe after Campi Flegrei and Santorini, in Bosnian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 11:36, 13 juni 2023 (CEST) :I said that I will do it when I finish something else. You don't have to go from user to user asking this. What's the hurry for? The article won't escape anywhere. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 13 juni 2023 (CEST) == Selektivno prevođenje == Ako već prevodiš nešto s en.wiki, zamolio bih te da to ne radiš selektivno. Naravno, postoje dijelovi teksta koji se moraju prilagoditi ciljanom jeziku, poput uklanjanja imperijalnih mjernih jedinica, etimološke analize pojma koja se odnosi samo na engleski (najčešće u odlomku "Etymology"), te preformuliranja određenih rečenica da zvuče prirodnije, ali ne smije se odstupati od onoga što je referencirano. Npr. u člancima "muškarac" i "žena" u izvorniku piše "[[en:man|adult male human]]" i "[[en:woman|adult female human]]" te u referencama na koje se članak poziva ne navode se "spolni organi" kao što si ti bio preveo. U izvorniku se također spominju i trans muškarci i žene, ali toga nema u prijevodu, a zamijenjeno je nečim sasvim drugim. Wikipedia ima smjernice o neutralnosti i provjerljivosti, a s obzirom na tvoje izjave van Wikipedije o "rodnoj ideologiji" i LGBT-osobama – kada smo kratko razgovarali o ovome na Discord-serveru – ovakvo namjerno izostavljanje sadržaja moglo bi se smatrati kršenjem neutralnosti. Ako ne možeš pisati u skladu sa smjernicama o neutralnosti, savjetovao bih da to isto izbjegavaš. Nadam se da te ovo neće obeshrabriti kad je riječ o dosadašnjem doprinosu u drugim oblastima koji je stvarno za svaku pohvalu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:32, 22 juni 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] kako sam na discordu objasnio preveo sam prvu rečenicu i stavio reference, međutim u čitanju mi se učinilo nezgrapnim i izbrisao sam rečenicu ali ne i reference, koje su onda ostale na prehodnoj rečenici koja ima veze sa spolnim organima, to je fakat do mene. Što se tiće izostavljanja dijela teksta isti sam izostavio jer ga nisam smatrao relevantnim i kako ste mi na Discordu pojasnili vjerovatno zbog mog licnog bias-a. u pogledu rodnih studija. Ako je ovo uticalo na kvalitet mojih doprinosa, to mi je fakt žao. Jedan od razloga je taj što nisamsmatrao da ja trebam pratiti sve što nam eng wikipediji piše, nego sam prevodio ono što sam smatrao da je najbitnije obzirom. Obzirom da ste mi skrenuli pažnju na ovome, poradim na tome. :Pozdrav, :Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:00, 22 juni 2023 (CEST) == Feminism and Folklore 2023 - International prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2023''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local Folk culture and Women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 10th of July 2023. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfruDbLLEVmVA7WV0ngG2uLV6G5ekd73LmXf-708c5HnUrUtw/viewform?usp=sf_link by clicking here].. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2023|FNF 2023 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:03, 29 juni 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023&oldid=25231197 --> == Feminism and Folklore 2023 - A Heartfelt Appreciation for Your Impactful Contribution! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Feminism and Folklore 2023 logo.svg|center|500px]] {{int:please-translate}} Dear Wikimedian, We extend our sincerest gratitude to you for making an extraordinary impact in the '''[[m:Feminism and Folklore 2023|Feminism and Folklore 2023]]''' writing competition. Your remarkable dedication and efforts have been instrumental in bridging cultural and gender gaps on Wikipedia. We are truly grateful for the time and energy you've invested in this endeavor. As a token of our deep appreciation, we'd love to send you a special postcard. It serves as a small gesture to convey our immense thanks for your involvement in the competition. To ensure you receive this token of appreciation, kindly fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeXZaej264LOTM0WQBq9QiGGAC1SWg_pbPByD7gp3sC4j7VKQ/viewform this form] by August 15th, 2023. Looking ahead, we are thrilled to announce that we'll be hosting Feminism and Folklore in 2024. We eagerly await your presence in the upcoming year as we continue our journey to empower and foster inclusivity. Once again, thank you for being an essential part of our mission to promote feminism and preserve folklore on Wikipedia. With warm regards, '''Feminism and Folklore International Team'''. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:37, 25 juli 2023 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf2023p&oldid=25345565 --> == ''Seoske strahote'' == Vidim da si uradio članak o Admiru Deliću, pa možda možeš i o njegovoj ilustrovanoj knjizi. Postavio sam nekoliko datoteka [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Admir_Deli%C4%87 ovdje] (on ih je ustupio Wikipediji na korištenje), a evo i radni prijedlog teksta članka, a ti slobodno dodaj i oduzimaj jer sad moram ići za drugim obavezama: '''''Seoske strahote''''' su ilustrovana zbirka kratkih horor-priča bosanskohercegovačkog strip-crtača [[Admir Delić|Admira Delića]], inspirisanih predanjima iz vodenice njegovog djeda. Objavljena je 2019. i ima 82 stranice. '''Opis''' Ovo je zbirka priča iz vodenica smještenih na obalama [[Gribaja|Gribaje]], [[Rijeka|rječice]] koja protječe kroz autorov rodni kraj. Podijeljena je na tri dijela, koji se odnose na planinski kraj, rijeku i njivu. U svakom od ovih poglavlja slikovno su predstavljene lokalne strahote uz kratku priču o njima. Delić je iskoristio neke od priča koje mu je prenosio djed te dodatno razradio mitološka bića iz rijeke ili planine, poput [[Vila (mitologija)|vila]], [[vukodlak]]a i [[vještica]]. U zbirci je priložena mapa kojom dominira Gribaja uz namaštana i davno izgubljena sela te oznake na kojim su se mjestima pojavljivale strahote. Knjiga sadrži 36 priča, a svaka je ilustrovana prikazom određene strahote. (Dodatni podaci: ISBN: 978-9926-8337-0-1; COBISS.BH-ID: 27160838) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:48, 24 septembar 2023 (CEST) :Kosačica je napravila a ja sredio i proširio članak o njemu, inače pratim njegov rad na društvenim medijima pa mi je bilo lako naći materijal. Do sada i nisam nesto previse sam pisao članke vise sam ih prevodio ali vidim šta mogu uraditi pa ti dopuni. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:52, 24 septembar 2023 (CEST) ::Za sada [[Seoske strahote|ovoliko]], nisam vise informacija uspio pronaći, ali mislim da je članak ok. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:54, 24 septembar 2023 (CEST) ::dodao sam i [[Zbogom, maslačci|Zbogom maslačci]]. Ako mogneš uploaduj koju sliku da ubacimo u članak. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:57, 24 septembar 2023 (CEST) :::[https://agarthicomics.ba/product/gribajske-hronike-admir-delic/ Pažnja, pažnja!] :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:27, 15 juni 2025 (CEST) ::::Hvala ti KWiki, znam da je ovo izašlo ali sačekati će da se vratim iz Rima. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:57, 15 juni 2025 (CEST) :::::A promocija prekosutra u 18:00? :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:05, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::au totalno sam smeo s uma - sutra zauzet, ma biće prekosutra prije promocije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:13, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::Bitno je da nisi prekosutra zauzet. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:36, 10 septembar 2025 (CEST) ::::::::Jesam poslije posla idem na put pa necu moći na promociju, inače bih otišao, ali u toku dana uradim članak [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:45, 10 septembar 2025 (CEST) :::::::::Pa napravio sam ovaj članak u junu :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:27, 11 septembar 2025 (CEST) ::::::::::Samo nisi sliku stavio (a dobio si je :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:13, 16 septembar 2025 (CEST) :::::::::::postavio sam, ako možeš pogledaj obrazloženje, na tviteru sam u dm-u dobio saglasnost autora Admira Delića da postavim, ali nisam siguran je li ovo dovoljno? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:28, 16 septembar 2025 (CEST) ::::::::::::To će [[Korisnik:Semso98|Šemso]] bolje znati, ali autor ju je sam ustupio, pa ne bi trebalo biti problematično. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:52, 16 septembar 2025 (CEST) == Invite to Join Wikipedia Asian Month 2023 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''You are receiving this message because you participated in the [[:m:Wikipedia Asian Month 2022|Wikipedia Asian Month 2022]] as an organizer or editor.'' [[File:Wikipedia Asian Month Logo.svg|thumb|Join the Wikipedia Asian Month 2023 ]] <big>Dear all,</big> <big>The '''[[:m:Wikipedia Asian Month Home|Wikipedia Asian Month 2023]]'''[1] is coming !</big> <big>The campaign start within a flexible 30 days from November to December. Following with the changes of the rules made by last year, the wish to have more people get to know Asia and Asian related topic is the same! </big>'''<big>Click [[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|"Here"]] to Organize/Join a WAM Event.</big>''' '''1. Propose "Focus Theme" related to Asia !''' If you are based somewhere in Asia, or have specific passion on an Asian topic, please propose your "Focus Theme" by October 25th. The WAM international team will select 5 themes. Please propose your focus theme through [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link this link][2]. '''2. Enhancing existing articles can also count as part of campaign contribution.''' Any edits, including creating new articles or adding new content to existing articles, over 3000 bytes in total would be able to get a reward. Last year, due to this change of rules, the Programs & Events Dashboard was suggested. However, according to community survey of 2022, Fountain Tool is still the best platform for tracking edit and points. You don’t need to create any Dashboard. For the tracking of editing existing article, the international team is currently designing a form. Will soon publish to the main page of WAM 2023. '''3. More flexible campaign time''' The contribution duration would remain 30days, but we extended the overall campaign timeline to 2 months. All organizers can decide when to start their WAM as long as the whole duration is within November 1st to December 31th. It means that you can participate in WAM based on the needs of your local community. '''Timetable''' * October 1st, 2023 : Publish International Campaign Page of the Year * October 5th to 25th, 2023 : Call for focus themes of WAM 2023. * Before 29 October, 2023: Complete '''[[:m:Wikipedia Asian Month 2023/Join an Event|Registration]]''' [3] of Each language Wikipedia. * November 1st, UTC 00:00 to December 31th, UTC 00:00, 2023: Running the Campaign. (Find your local campaign for the actual event date.) * January 1st to March 15th, 2024: Auditing of each language Wikipedia. * March 30th, 2024: Deadline of reporting statistics and eligible editors to the International Team * April 1st to May 15th, 2024: The international team distributes Barnstars and Certificates to eligible editors of each event. For your information, the main page of Wikipedia Asian Month is currently undertaking a reconstruction for archiving purpose. For the 2023 event please bookmarked this page. We hope you will enjoy Wikipedia Asian Month! If you have any inquiry, feel free to contact us by info@asianmonth.wiki [4]. <big> We look forward to your participation. Cheers!!! WAM 2023 International Team</big> [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023 [2] https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfPLz8kvSP_0LlI4vGRHAP2ydJPnLY__1hb9-p8AsRcS2R2NQ/viewform?usp=sf_link [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikipedia_Asian_Month_2023/Join_an_Event [4] info@asianmonth.wiki </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/Wikipedia_Asian_Month_2023_Message_receiver_main&oldid=25753309 --> == Paralele i meridijani == Nemoj se držati samo EN Wiki jer ona često nema neke brojeve koje imaju, npr., FR i CA. Baci oko i tamo. ;-) (Na ovome sam godinama, ali s velikim pauzama, naravno). Prenesi ako se još neko uključi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:26, 1 novembar 2023 (CET) :Bacim pogled, hvala na sugestiji. Šta ćemo za reference? Što se tiće Vajgača stavio sam u zagradi ostrvo jer sam vidio u čvoru da ima ostrvo i naselje. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:40, 1 novembar 2023 (CET) ::Reference? Malo proguglati ko ima volje i vremena, na više jezika (i pisama, uglavnom zbog ruskih izvora, koje nipošto ne treba zanemariti jer su jaki u geografiji). Ako se išta nađe, super; ako ne, šta je tu je. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:45, 1 novembar 2023 (CET) :::upravo sam radio na prevodu s 58 meridijana sa referencama s fr ali si bio brži, a za nazive ostrva sam uzimao ruske nazivve i pokušao ih prilagoditi na naš jezik. Dakle ipak ostavljamo engleski naziv ostrva? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:06, 1 novembar 2023 (CET) :::: Da. Koje god je nazvano po "zapadnjacima" (Englezima, Nijemcima, Amerikancima, Nizozemcima, Francuzima...) pisat ćemo ga izvorno. Rusi su to samo prilagodili svom pravopisu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 1 novembar 2023 (CET) ::::: Hehe :-) Izvini. A izgleda da je na CA i FR jednako, samo ne znam ko je tu bio prvi. :-) Možda prvo ići s "okruglima" i ovima na "5", da se poplavi šablon, pa onda preostale. (Samo prijedlog, ništa više. Može i bez preskakanja.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 1 novembar 2023 (CET) ::::::jedan za drugim mi je jednostavnije jer mi se ostrva ponavljaju, pa mi je lakše kopirati nazive, ali ovo tvoje ima logike. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:13, 1 novembar 2023 (CET) {{izvuci}} Samo da znaš da imamo i [[Šablon:Karta svijeta na klik|ovo]]. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 1 novembar 2023 (CET) == Kategorije Astronomski objekti == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]ja ću danas cijeli dan, kako budem imao vremena, pomalo ubacivati kategorije, pa vidi hoćeš li me staviti u pseudorobote danas ili da ovako radim. Pozdrav [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:58, 13 januar 2024 (CET) :može li me neko skinuti s pseudo bot statusa, malo ću napraviti pauzu, pa od vikenda ponovo kategorije. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 09:16, 17 januar 2024 (CET) ::Isteklo je to ima tri dana. :) (Bilo ti je dodijeljeno na 24 sata.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:26, 17 januar 2024 (CET) == Pitanje o izvorima == Poštovanje! Za vas imam pitanje. Prije neki dan stvorio sam članak o zelenom socijalizmu, ali dodali ste da tom članku fale neki izvori. Članak sam stvorio na osnovu izvora istog članka na engleskoj Wikipediji, stoga sam naveo sve izvore koje pominje i engleska Wikipedia. Želim napomenuti da članka nisam kopirao, tekst sam oblikovao sam, ali informacije sam dobio na en. Wikipediji. Dakle, zanima me koji to tačno izvori fale? Hvala :) Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:20, 20 januar 2024 (CET) :Moguće da nisi naveo izvore u wikiformatu, pa da se prikazuju kao i inače (mali broj u eksponentu na koji se klikne). Ili su navedeni samo na kraju članka kao spisak, bez navođenja u glavnom dijelu članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 20 januar 2024 (CET) :pozdrav, :Na članku koji ste napravili je poredana literatura bez referentne stranice ili inline reference dok je na engleskoj wikipediji članak kvalitetno referenciran. Obzirom da ste novi kolega, ovo je očekivano pa će neko (možda i ja sutra) poraditi na tome što može biti korisno za buduće članke. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 23:30, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala puno :) [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 00:15, 21 januar 2024 (CET) == Slike == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mogu li te zamoliti da dodaš jednu ili dvije slike korica knjiga Zadužbine na bs.wiki, pa ću ja po tom urneku uraditi ostale. Nažalost nemaju fotografije na WikiCommonsu a nisam baš bio uspješan u postavljanju pojašnjenja za fotografije na bs.wiki, a iste bi značajno doprinijele vizuelnom doživljaju članaka. Unaprijed hvala, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:20, 30 januar 2024 (CET) :A ja ću tebe zamoliti da kod Darije Lorenci zamijeniš infokutiju ([[Šablon:Infokutija glumac|"glumac"]] ili [[Šablon:Infokutija osoba|"osoba"]], ne "pisac"). :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:46, 15 februar 2024 (CET) ::ovo sam dobro fulio, zamijenio sam, hvala ti na sugestiji [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:58, 15 februar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2023 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James <span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&oldid=26173705 --> == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar Golden == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #EAC100; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Special_Barnstar.jpg|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|''''' Wikipedia Asian Month 2023 Golden Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_GoldenBarnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272594 --> == Congratulations to the Feminism and Folklore Prize Winner! == Dear Winner, We are thrilled to announce that you have been selected as one of the prize winners in the 2024 '''[[:m:Feminism and Folklore 2024|Feminism and Folklore]]''' Writing Contest! Your contributions have significantly enriched Wikipedia with articles that document the vibrant tapestry of folk cultures and highlight the crucial roles of women within these traditions. As a token of our appreciation, you will receive a gift coupon. To facilitate the delivery of your prize and gather valuable feedback on your experience, please fill out [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc9Rkv1803Q6DnAc1SLxyYy95KN22GNrGXeA7kNFT-u62MGyg/viewform?usp=sf_link the Winners Google Form]. In the form, kindly provide your details for receiving the gift coupon and share your thoughts about the project. Your dedication and hard work have not only helped bridge the gender gap on Wikipedia but also ensured that the cultural narratives of underrepresented communities are preserved for future generations. We look forward to your continued participation and contributions in the future. Congratulations once again, and thank you for being a vital part of this global initiative! Warm regards, '''The Feminism and Folklore Team''' <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=26890688 --> == Pitanje == Da li je ovaj profil na neki način ograničen što se tiče uređivanja stranica? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 17:42, 17 juni 2024 (CEST) :Tvoj profil nije ograničen, međutim ima članaka koji su ograničeni za uređivanje samo automatski potvrđenim korisnicima jer su bili predmet vandalizma i rata izmjenama. Obično su to članci koji su politički kontraverzni. Ako si naletio na neki takav i imas nešto što je za izmjenu moj savjet je da napišeš na stranici za razgovor tog članka. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:35, 17 juni 2024 (CEST) ::važi, hvala. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 22:11, 17 juni 2024 (CEST) ::Da li je moguće promijeniti korisničko ime? Imao sam već jedan profil čije sam podatake zaboravio, pa me zanima da li bih mogao promijeniti ovo ime u staro ili možda neko slično onom starom? [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 15:05, 18 juni 2024 (CEST) :::Vidi [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:25, 18 juni 2024 (CEST) == Feminism and Folklore 2024 - International prize winners == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' [[File:Feminism and Folklore 2024 logo.svg|centre|550px|frameless]] Congratulations! We are thrilled to announce that you have emerged as the victorious champion in the '''Feminism and Folklore 2024''' writing competition, securing an International prize. Your achievement is truly exceptional and worthy of celebration! We would like to express our utmost gratitude for your invaluable contribution to the documentation of your local folk culture and women on Wikipedia. The dedication and hard work you exhibited throughout the competition were truly remarkable. To ensure that you receive your well-deserved prize, we kindly request you to take a moment and complete the preferences form before the 15th of August 2024. By doing so, you will help us tailor the prize according to your preferences and guarantee a delightful experience for you. You can access the form by [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfBUbyRAPdKjoQje8I0zN4qQwMGmKtw8Zj38PTYTUkSthEyiw/viewform?usp=sf_link clicking here]. Should you have any queries or require any further assistance, please do not hesitate to reach out to us. You can easily contact us via the talkpage or by email. We are more than delighted to provide any support you may need. Once again, congratulations on this outstanding achievement! We are proud to have you as our winner and eagerly look forward to hearing from you. Best wishes, [[:m:Feminism and Folklore 2024|FNF 2024 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:39, 21 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf20242&oldid=27147899 --> == Ostrvske države / teritorije == "'''Na''' Kipru", ali "'''u''' Sjevernom Kipru" jer SK ne zauzima '''cijelo''' ostrvo (tehnički ga ne zauzima ni Kipar, ali je on međunarodno priznat pod pretpostavkom da njegovoj vlasti pripada cijelo ostrvo). To je princip. (Znam da sam te zbunio izmjenama, pa da pojasnim. :-) ) A inače, izuzeci su Japan, Indonezija, Savezne Države Mikronezije (dodat ću ako se sjetim još nečega) - tu je '''u'''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:44, 29 august 2024 (CEST) :[[:en:Template:Malaysia topics|Proberi]] za Azijski. :-) (P. S.: [[Šablon:Malezija po temama|Šablon]] ću ja nekad uraditi kad stignem.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 19 oktobar 2024 (CEST) ::Mislim da idu granice Malezije [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:07, 19 oktobar 2024 (CEST) A [[:en:Library of Alexandria|ovo]]? :-) Ili ostaviti za sljedeći oktobar? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) :Ovo je malo veći članak, mjerkam ga odavno ali nikako da se nakanim...iči će nekada to je sigurno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) == Request Writing about Isabelle de Charrière (Q123386) == Hello Panasko, Would you like to write about Isabelle de Charrière (Q123386) for the BS Wikipedia? I would be appreciated if it would be done. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor s korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 13:11, 2 oktobar 2024 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Šablon(čina) == Evo [[:en:Template:Metamorphoses in Greek mythology|jednog šablona]] koji se ubio za tekući projekt :-) (nemam sad vremena, inače bih se sam pozabavio njime, ali tu sam za pitanja i manje intervencije). Mada vidim da ni [[Šablon:Nimfe|"Nimfe"]] nisu potpuno prevedene, tj. njihova imena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:40, 1 februar 2025 (CET) :uh baš pogolem šablon, ima u ovoj mitologiji posla za još 5 godina. Mislim da ću se malo vratiti na Nimfe, da se tu malo popune praznine. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:22, 1 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] proširi malo članak Gala i eto ga za F&F2025. Ne treba ti puno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:12, 1 februar 2025 (CET) :::Ima samo na EN. Toliko je bilo. Ko prvi nešto nađe neka doda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:17, 1 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[meta:Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Wikipedia Asian Month 2024 Golden Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="border: 5px solid #FFD700; background-color: #FAFAD2; margin: 0 auto; padding: 30px; width: 60%; box-shadow: 0 0 15px rgba(0, 0, 0, 0.2); font-family: 'Segoe UI', Tahoma, Geneva, Verdana, sans-serif; border-radius: 25px; display: flex; flex-direction: column; height: auto;"> <!-- Title Section: Golden Award and Wikipedia Asian Month (placed at top) --> <div style="font-size: 150%; font-weight: bold; text-shadow: 1px 1px 10px rgba(0, 0, 0, 0.4); margin-bottom: 1px; text-align: center;"> Golden Award <br>Wikipedia Asian Month 2024 </div> <!-- Image and Message Section: Image on the right, Message on the left --> <div style="display: flex; justify-content: space-between; align-items: center; gap: 10px;"> <!-- Reduced the gap between image and text --> <!-- Congratulations Message (on the left side of the box) --> <div style="font-size: 120%; color: #333333; text-align: left; line-height: 1.6; max-width: 60%;"> <p>Dear {{ROOTPAGENAME}},</p> <p>Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month! We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate in Asian Month each year, helping to promote and share knowledge about Asia. Sincerely, Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Image Section (on the right side) --> <div style="max-width: 300px;"> [[File:2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|2024 Wikipedia Asian Month Special Barnstar|180px]] </div> </div> </div> </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=28586040 --> == Reminder: Submit Your Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May == Dear Panasko, Thank you for your valuable contributions to '''Wiki Loves Ramadan 2025''' in your communities! This is a kind reminder that the '''deadline to submit your local results is 15 May 2025'''. Please make sure to submit the '''complete and detailed results''' of your local contest on the following Meta-Wiki page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' Additionally, feel free to add a brief summary of your local event under the '''Results''' section in your country/region’s row on the participants page: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' If you need any assistance during this process, don’t hesitate to reach out. Thank you for your continued dedication and support! For, Wiki Loves Ramadan International Team 13:51, 2 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Rezolucija VS UN-a == Poštovanje kolega. Hvala Vam što uređujete rezolucije VS UN-a. Samo jedna napomena, pošto je naknadno dodan parametar <code>|Odsutni =</code>, zamolio bih da i njega ubacite u infokutiju, te popunite ako je bilo odsutnih ili ostavite samo 0. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 09:53, 13 maj 2025 (CEST) :Pozdrav [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], gdje je to navedeno u ovim rezolucijama, ni na jednoj ovoj rezoluciji na en.wiki nisam vidio taj parametar? Nije problem ubaciti, samo da ne napravim dupli posao, malo uputa ne bi škodilo. Imaš li neku Rezoluciju gdje je to navedeno pa da pogledam? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:38, 13 maj 2025 (CEST) ::Koliko sam primjetio, u većini njih svi su bili prisutni. Međutim, opet dodajte parametar ubuduće jer je naknadno ubačen, pa ako nije bilo odsutnih staviti 0 kao i za Protiv i Suzdržane (kada je jednoglasno). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:34, 13 maj 2025 (CEST) :::Tako je ni ja nigdje nisam vidio da je neko bio odsutan, barem za ove rezolucije koje se odnose na bivšu Jugoslaviju, dodam i taj parametar u sve rezolucije, to barem nije problem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:37, 13 maj 2025 (CEST) ::::dopunjeno [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:51, 14 maj 2025 (CEST) == Final Reminder – Submit Full Local Results for Wiki Loves Ramadan 2025 by 15 May EOD == Dear Panasko, This is a final reminder that the deadline to submit your '''full and detailed local results''' for '''Wiki Loves Ramadan 2025''' is '''15 May 2025''' EOD. Please ensure you complete the following as soon as possible: * Submit your full results on Meta-Wiki here: '''[[m:Wiki Loves Ramadan 2025/Results]]''' * Add a brief summary of your local event under the "Results" column on: '''[[Wiki Loves Ramadan 2025/Participants]]''' Failure to submit by the deadline may result in exclusion from the international jury consideration. If you need help or encounter any issues, feel free to contact the international team. Thank you once again for your dedication and hard work! ''Warm regards,''<br/> '''Wiki Loves Ramadan International Team''', 04:39, 15 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Local_organizers&oldid=28651179 --> == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear Panasko Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == Please Fill Feedback Form to Receive Your WLR 2025 Digital Certificate 🌙 == Dear Panasko, Greetings from the Wiki Loves Ramadan 2025 International Organizing Team! Thank you once again for your valuable support and contribution as a '''Local Organizer / Jury Member''' for [[m:Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]. Your dedication played a vital role in making this global campaign a meaningful success across communities. As part of our post-event documentation and appreciation process, we kindly request you to complete the Participant Feedback Form. This will help us understand your experience and improve future campaigns: 📋 Feedback Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform After submitting the feedback, you’ll be able to request your personalized Digital Certificate of Appreciation through this quick form: 📄 Certificate Request Form: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSc0yv5KHfUY21SpHkIpX_fJ9npsrfK4rWM4onDEkfnFtarcDw/viewform We highly appreciate your time in completing these forms. Should you need any assistance, feel free to reach out. Warm regards,<br/> Wiki Loves Ramadan International Team <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/2025_Local_Team&oldid=28893397 --> == Panaskobot == Baš voliš botovske zadatke. :-) ''Chapeau''! [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:01, 28 juni 2025 (CEST) :Dok upale bota ja završio, više volim da se pozabaviš onim kategorijama što sam ti ostavio pa da ja dalje preuzmem 😄 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 28 juni 2025 (CEST) ::da ti budem iskren ovo oko zvijezda sam preuzeo misleći da ih je 20-ak, hajde rekoh da ne čekaš, tek kasnije sam vidio da ih ima more, ali ne mogoh ostaviti. Ako imaš još ša ti stavi ovdje pa ćemo vremenom srediti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:09, 28 juni 2025 (CEST) ::: Uradim i ja, ali kad je manje nečega. Nikako da stekneš iskustvo. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:15, 28 juni 2025 (CEST) ::::zaletim se, danak neiskustvu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2025 (CEST) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš ti misliti šta želiš, bitno je kako ja to shvatim :), šalu na stranu za sada se ne nemjeravam baviti Filozofijom uma, međutim stavio sam na spisak ako nekada u budućnosti mi zatreba promjena teme, da malo i to pogledam. Prepreka mi je tu najčešće terminologija (a gdje nije), nego na šta si mislio kada kažeš da trebaju dodatne odrednice za neke članke iz fantastike? Daj mi neki primjer... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:20, 26 septembar 2025 (CEST) ::''Okidač'', ''Frankenstein'' (tu bi se mogla i višeznačnica napraviti), ''Dina'',... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:33, 26 septembar 2025 (CEST) Treba sve ove kategorije povezati i na Wikipodacima (vidim da nisu, ali nešto slutim da si to ostavio za drugu turu :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 1 juli 2025 (CEST) :Povezujem, međutim malo je zaštopao WikiData, povezane su stranice ali nam ne prikazuje druge jezike, desi se to ponekada [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:11, 1 juli 2025 (CEST) Nikako da prestaneš žuriti. U bosanskom je "-ijski"; "-ioni" je karakteristčno za srpski standard. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 30 juli 2025 (CEST) :Popravim :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:17, 30 juli 2025 (CEST) Ključevi su potrebni pri kategorizaciji (određenih) potkategorija. Za članke nisu jer se automatski redaju po abecedi. (Za članke o osobama postoji "Defaultsort".) Izuzetak su glavni članci u kategorijama (tu ide i zvjezdica, tako da uvijek stoje na vrhu kategorije). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:32, 8 august 2025 (CEST) Kad si već navalio botovski po osobama, :-) onda usput ubacuj i "Normativnu kontrolu", pogotovo za krupnije face iz bilo koje sfere, ali ne samo za njih. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 2 septembar 2025 (CEST) :Dobra ideja, a imati ćeš brdo kategorije "Biografije," da napraviš :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:17, 2 septembar 2025 (CEST) ::Te neću... još. :-) Treba tu dobro provjeravati jer ima osoba rođenih u malim selima, koja ne mogu ići u naziv kategorije nego veće mjesto kojem pripadaju, a u nekim slučajevima (npr., u Rusiji) ni mjesto nego okrug ili tome slično. Zato s tim nema žurbe. A nekad je bila smjernica (ili barem dogovor zajednice) da se kategorija ne pravi bez minimalno tri ili pet članaka u njoj, ali naravno da može biti izuzetaka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:42, 2 septembar 2025 (CEST) :::Krenuo sam praviti te kategorije, pa odustao, velika mogućnost greške pa nisam još s tim na ti. ima smisla za taj broj članaka u kategoriji, ali se onda prave dvije ili više kategorija s malo različitim nazivima, što se moglo primjetiti na kategorijama medicinskih članaka, jedan korisnik prevede na jedan način, drugi na drugi i imamo šareno, zato sam ja više za to da se naprave kategorije, pa se onda preko međujezičkog linka mogu lakše kategorizirati članci, ali opet to je samo moje mišljenje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:48, 2 septembar 2025 (CEST) ::::Ima i to logike. No, svako prvo piše članke, tako da kategorije tu neminovno trpe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 2 septembar 2025 (CEST) :::::meni je u početku bilo jako teško kategorizirati članke koje sam pisao, a kliknem na kategoriju na engleskom i nema je na našem pa mi ni to nije pomagalo, zato se i jesam počeo malo više baviti njima prvo da skontam logiku, a onda i da olakšam sebi i drugima. Vjeruj da mi se znalo desiti da na različite načine prevedem istu kategoriju u par dana razlike. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:53, 2 septembar 2025 (CEST) Zamolio bih te da pregledaš [[Spock]]a od-do jer je to tvoj teren. Ne mora odjednom, samo da bude '''sve'''. Onda ću ga i ja možda jezički preći (mislim, Spock je Spock, da ne kažem "Spočina" :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:14, 30 septembar 2025 (CEST) == Bol == ''Bol'' je jedina dvorodna imenica u našem jeziku. No, ima caka: tendencija je da se u muškom rodu koristi za '''fizički''', a u ženskom za '''emotivni''' osjećaj. Uglavnom, mijenjam bol u želucu za Bol na Braču. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:46, 4 juli 2025 (CEST) :kad imam izbor između dvije opcije, dakle 50% da ću potrefiti ispravno, budi 100% da ću izabrati pogrešno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:23, 4 juli 2025 (CEST) == Šablon Kalcijska signalizacija == obično ih jahadžija prevodi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:21, 16 august 2025 (CEST) :Ovo stoji od 2021 :-) da je htio do sada bi ih preveo [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:23, 16 august 2025 (CEST) ::Ako misliš na Yahadzija on je zadnji put imao izmjene daleke 2017. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:26, 16 august 2025 (CEST) :::vraća se on povremeno, pod drugim imenima :) [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 06:29, 17 august 2025 (CEST) : Ne obavljaj (sve) tuđe zadatke. S razlogom sam mu dao spisak tih 11, da malo uvidi kako je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:58, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Mah, nema od tog posla ništa a gomilaju se stvari koje treba popravljati, nego ako imaš neku listu preusjerenja koje bi trebalo izbrisati a prethodno izmjeniti linkove u člancima, napiši mi ih, pa ću ja polako, jer vidim da u ovim medicinskim ima brdo preusmjerenja a nisam siguran koji ne trebaju biti preusjerenja. MOžeš na mojoj korisničkoj stranici napraviti podstranicu ili novi podnaslov Preumjerenja. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:01, 16 oktobar 2025 (CEST) ::Nema ništa od ovoga, ja ću to popraviti, a ako vidiš još nešto, javi mi na korisničkoj stranici [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:06, 28 oktobar 2025 (CET) :::Ovo je on popravio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:52, 29 oktobar 2025 (CET) == Zdravo panasko == sa nadubljom iskrenoscu zamoljavam ye da mi das razlog odbijanja moje izmjen S postovanje georgejkkkk [[Korisnik:Georgejkkkk|Georgejkkkk]] ([[Razgovor s korisnikom:Georgejkkkk|razgovor]]) 15:00, 29 septembar 2025 (CEST) == Update request == Hello, Panasko. Can you rename [[Princ Andrew, vojvoda od Yorka]] into the Bosniak version of [[Andrew Mountbatten Windsor]]? After all his titles, honours and styles were stripped of him on 30 October 2025, he became plain (Mr.) Andrew Mountbatten Windsor. Here is the official statement from Buckingham Palace: https://www.royal.uk/news-and-activity/2025-10-30/a-statement-from-buckingham-palace Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-30815-81|&#126;2025-30815-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-30815-81|talk]]) 17:31, 1 novembar 2025 (CET) :Hello, put coleague {{Spomeni|KWiki}} was faster in this mater then I. Thank you both [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:59, 1 novembar 2025 (CET) == Halo, admine, može pomoć? :) == Dobro došao među "velike"! :) No, sjeti se i [[:en:With great power comes great responsibility|šta je stric rekao]] [[Spider-Man]]u. ;) Jao, pa nemamo ga! Svašta... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 1 januar 2026 (CET) :Hvala svima na povjerenju a i tebi na nominaciji. Nadam se da cu opravdati povjerenje. Ovih dana sam na odmoru pa cu iskoristiti da malo počistim prazne kategorije jer ih ima prilično. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 1 januar 2026 (CET) :Dva pitanja, ima li nesto sto je prioritetno da se pozabavim i ne ostavljamo preusmjerenja za kategorije, jesam li u pravu? Sva preusmjerenja na kategorijama mogu brisati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:46, 1 januar 2026 (CET) :: Briši sve što je prazno. Osim ako je u planu da nešto bude napisano uskoro. Barem kategorije nije problem napraviti (iako treba preciznosti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 1 januar 2026 (CET) ::Vidi i [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:MassDelete ovo]. Samo, pažljivo s upotrebom. (Prije masovnih brisanja najbolje se prebaciti na pseudobota, da Nedavne ne budu zatrpane.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 1 januar 2026 (CET) :::Meni ne radi ovaj link, jesi li dobro kopirao? Ima bas puno praznih kategorija za izbrisati, sad sam vidio da ima jako puno kategorija Muzeji osnovani xxxx. koje su orazne a za koje sam ja jos pravio natkategorije. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:02, 4 januar 2026 (CET) :::: Klikni [[Korisnik:KWiki#Ostalo|ovdje ("m. b.")]]. Ako ne radi, ne znam do čega je jer i ti si sad admin. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:36, 4 januar 2026 (CET) :::::Ne radi a probao sam i na desktopu, poruka je da nema takve posebne stranice. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:55, 4 januar 2026 (CET) :::::: {{Spomeni|Srđan}} Znaš li ti slučajno ovo? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 4 januar 2026 (CET) ::Kakav je stav o pregledu nepregledanih članaka koje sam ja napravio? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:58, 2 januar 2026 (CET) ::: Dobro pitanje. :) Prođeš tu i tamo kroz neki kad ti ispadne prilika i tako, malo-pomalo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 2 januar 2026 (CET) :::Ej super sa ovom stranicom za neiskoristene (prazne) kategorije, ima ih baš prilično a jesam se prebacio u pseudobot-a da ne zatrpavam Nedavne. Ovo ce potrajati, ali znas mene da mi ovakvi poslovi nisu strani :). P. S Massdelete mi se ne prikazuje, moguće da nemam prava ili nesto slično [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:56, 1 januar 2026 (CET) Zadatak za nas dvojicu (ako se još neko pridruži, još bolje): Treba pročešljati [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/Realizam&limit=500 ovih 66 stavki] i popraviti unutrašnji link koji vodi na realizam, tj. tamo gdje se odnosi na filozofiju staviti <nowiki>[[Realizam (filozofija)|]]</nowiki>, a tamo gdje se odnosi samo na likovnu umjetnost staviti <nowiki>[[Realizam (likovna umjetnost)|]]</nowiki>, odnosno <nowiki>[[Realizam (umjetnost)|]]</nowiki> za umjetnost generalno i <nowiki>[[Realizam (književnost)|]]</nowiki> za književnost. Prije toga vidjeti [[:en:Realism|ovo]]. Malo-pomalo, nije žurba (kad je moglo dosad čekati, može još malo). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 11 maj 2026 (CEST) :Šefe završeno izuzev linkova s nekih spiskova, to ostavljam tebi da pogledaš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:39, 11 maj 2026 (CEST) ::E nije: imam novi, teži, tj. dugoročniji. :-) Valjalo bi (malo-pomalo, ne kao ovo sada :-)) [[Šablon:Riječni protok|ovaj šablon]] ubaciti gdje treba i popuniti, a vodeći se [https://fr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique&limit=500 ovim ogromnim spiskom] (šablon je preuzet sa FR Wiki; na EN ga koriste u samo tri članka, a napravljen je 2011... ne ide mi to u glavu za njih). Dakle, pročešljati francuski spisak, vidjeti imamo li mi određenu rijeku s njega i onda tu ubaciti i popuniti šablon. Dosad je ubačen u 24 rijeke (evo ti [[Dunav]] za primjer). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:00, 11 maj 2026 (CEST) :::hmmm, kada bi nekako mogli pročešljati šta imamo na bs.wiki bilo bi kudikamo lakše [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:54, 11 maj 2026 (CEST) ::::Pa kad sam glup... :-) [[:Kategorija:Rijeke po državama|Ovo]] bi moglo pomoći. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:31, 11 maj 2026 (CEST) :::::Došao do rijeka u Kazahstanu, sutra nastavak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:06, 11 maj 2026 (CEST) :::::Šefe, ja sam prošao sve rijeke u ovoj kategoriji i gdje je bilo podataka za protok iste sam ubacio u naše članke. Završeno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:51, 12 maj 2026 (CEST) :Pitanje, zašto vraćaš linkove u godine, npr. u [[August Šenoa]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:46, 11 maj 2026 (CEST) ::Zato što je bio sukob izmjena. :-) Samo kopirao ono što sam već bio uradio i sačuvao, a zaboravio na te linkove. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:51, 11 maj 2026 (CEST) :::OK, pitam jer sam posmislio da se nešto promijenilo, ja cu to ukloniti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:52, 11 maj 2026 (CEST) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2025 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2025 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2025_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2026]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Look forwards to collaborating in the year ahead. Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 08:42, 14 februar 2026 (CET) </div> (This message was sent to [[:Korisnik:Panasko]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2025&oldid=30070084 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == To nije u Kruplivniku == [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Znamenje_Beli_kri%C5%BE.jpg Ovo znamenje] nije u Kruplivniku, nego u Večeslavcima. To jest [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bejli_kriz,_Kruplivnik3.JPG Beli križ] u Kruplivniku. [[Korisnik:DoncseczII|DoncseczII]] ([[Razgovor s korisnikom:DoncseczII|razgovor]]) 22:14, 26 april 2026 (CEST) == CEE 2026. == Kako Hare neće, prijavi se! Samo ispuniš formular, daš podatke o pasošu, ostalo ti oni srede. Zvanično ćemo povrditi sa smo tebe izabrali. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:21, 26 maj 2026 (CEST) :Nisam ja u mogucnosti, imam privatnih obaveza, zar se nisam izbrisao? Šta je s to om ili Kwikijem? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:05, 26 maj 2026 (CEST) :: KWiki tradicionalno neće, ja sam bio više puta, a Hare isto neće. A ako niko ne bude išao jednom će nas ibrisat i više nećemo imati mjesto.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:04, 27 maj 2026 (CEST) :::Idi opet ako možeš od obaveza, ja mozda neke od narednih puta. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 27 maj 2026 (CEST) == Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=30642887 --> 0d0y6gs32ivccda393818eluupkci10 0 496048 3894324 3872010 2026-06-05T13:34:26Z Bosancica by MK 173186 Dodan spisak žrtava 3894324 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Štrpcima | slika = Štrpci rail station.jpg | opis_slike = Željeznička stanica u Štrpcima, mjesto otmice putnika 1993. | lokacija = Štrpci, općina [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = Nesrpski civili, većinom [[Bošnjaci]] | datum = 27. februar 1993. | vrijeme = 15:48 | tip = Otmica, masovno ubistvo, [[ratni zločin]] | mrtvih = 20 civila | počinitelji = Formacija "Osvetnici" (unutar [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) pod komandom [[Milan Lukić|Milana Lukića]] | oružja = Vatreno i hladno oružje }} '''Masakr u Štrpcima''' je zločin pripadnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nad 19 civila (18 Bošnjaka i jednog Hrvata). Izvršen je 27. februara 1993, kada su putnici na stanici u [[Štrpci]]ma (pored [[Višegrad]]a) oteti iz voza, koji je vozio na relaciji [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]], a zatim pobijeni. Petnaest osumnjičenih osoba je uhapšeno u decembru 2014. godine, te optuženo za ratni zločin učešća u masakru. == Pozadina == Pruga Beograd-Bar presijeca Bosnu i Hercegovinu na dužini od 9&nbsp;km, između stanica Jablanica i Rača koje su u Srbiji, a stanica u Bosni i Hercegovini je u naselju [[Štrpci]]. Prilikom zločina, putnici su izvedeni iz voza, opljačkani i fizički zlostavljani. Potom su odvedeni u selo [[Višegradska Banja]] kod [[Višegrad]]a, gdje su mučeni i ubijeni u zapaljenoj kući, u blizini rijeke [[Drina|Drine]]. Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.<ref name="yihr3">{{cite web|url=http://rs.yihr.org/en/article/115|title=War Crimes in Serbia - Sandzak Case|date=27. 2. 2010|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520220203/http://rs.yihr.org/en/article/115|url-status=dead}}</ref> Za otmicu su odgovorni pripadnici vojne jedinice "Osvetnici", kojom je komandovao [[Milan Lukić]], uz logističku podršku Srbije. Od oko 30 osumnjičenih, jedan od osuđenih je Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Uhapšen je u oktobru 1996, a Viši sud u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] ga je 9. septembra 2002. osudio na 15 godina zatvora. Presudu je potvrdio i [[Vrhovni sud Crne Gore]] u aprilu 2004. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011, nakon odsluženja 9 godina robije. Komandant Višegradske brigade VRS, Luka Dragićević, na suđenju Ranisavljeviću priznao je da je jedinica "Osvetnici" bila u sastavu VRS. Nakon rata, Dragićević je prebačen na položaj u Jugoslovenskoj vojsci.<ref name="yihr3"/> [[Amnesty International]] je izrazio zabrinutost da je Ranisavljević postao ''žrtveni jarac'' i da je suđenje bila simbolična afera. Navodi se i da je mučen, kako bi davao inkriminirajuće izjave.<ref>{{cite news|title=Amnesty International's concerns in Serbia and Montenegro|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|newspaper=Amnesty International|access-date=19. 1. 2023|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323124846/https://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|url-status=dead}}</ref> Visoki zvaničnici Srbije i SR Jugoslavije obaviješteni su o planu otmice državljana SRJ, međutim ništa se nije preduzelo da se zločin spriječi. Masakri u Štrpcima i u Sjeverinu bili su dio kampanje etničkog čišćenja protiv Bošnjaka na području Sandžaka, koja je organizovana i sprovedena tokom rata u Bosni. Policija i pravosudni službenici su ometali sudski postupak protiv Milana Lukića.<ref name="yihr3"/><ref>{{cite web|url=http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|title=Report on Status of National Minorities in Parliamentary Election Campaign 2007|date=25. 2. 2007|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131035852/http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|url-status=dead}}</ref> 19. januara 2022. osuđen je bivši komandant vojske RS-a Boban Inđić na 15 godina zatvora, pred [[Sud Bosne i Hercegovine|sudom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/strpci-ratni-zlocin-bosna-hercegovina/32230606.html|title=Saučesnik u zločinu u Štrpcima prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=19. 1. 2023}}</ref> == Spisak žrtava == Među putnicima koji su 27. februara 1993. nasilno izvedeni iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar bilo je 19 državljana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] i jedno NN lice. Od identifikovanih državljana SRJ, njih 18 su bili [[Bošnjaci]], a jedan je po nacionalnosti bio [[Hrvati|Hrvat]]. Najstariji od otetih putnika imao je 59 godina, a najmlađi 16.<ref name="zona">{{cite web | url = https://zonaneodgovornosti.net/zlocini-u-sandzaku/ | title = Zločini u Sandžaku devedesetih godina | author = Zona Neodgovornosti | website = zonaneodgovornosti.net | access-date = 5. 6. 2026 | language = bs}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |- style="background:#efefef;" ! Br. !! Ime i prezime !! Godine !! Mjesto prebivališta !! Zanimanje / Zaposlenje |- | 1 || Adem Alomerović || 59 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Raketa“ (Prijepolje) |- | 2 || Ismet Babačić || 30 || [[Podgorica]] || Preduzeće „Val strit“ (Podgorica) |- | 3 || Fehim Bakija || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Planum“ (Beograd) |- | 4 || Tomo Buzov || 52 || [[Beograd]] || Vojni penzioner |- | 5 || Rasim Ćorić || 40 || Zaluga, Prijepolje || Preduzeće „Limka“ (Prijepolje) |- | 6 || Senad Đečević || 16 || [[Bar (Crna Gora)|Bar]] || Učenik |- | 7 || Muhedin Hanić || 27 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Zmaj“ (Beograd) |- | 8 || Rifet Husović || 26 || [[Bijelo Polje]] || Zaposlen u Bijelom Polju |- | 9 || Nijazim Kajević || 30 || [[Prijepolje]] || Pošta u Priboju |- | 10 || Esad Kapetanović || 19 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Rad“ (Beograd) |- | 11 || Iljaz Ličina || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Ratko Mitrović“ (Beograd) |- | 12 || Fikret Memović || 40 || [[Prijepolje]] || ŽTP „Beograd“ |- | 13 || Safet Preljević || 22 || [[Prijepolje]] || Privatna radnja u Beogradu |- | 14 || Jusuf Rastoder || 45 || [[Podgorica]] || Zaposlen u Beogradu |- | 15 || Šećo Softić || 48 || [[Bijelo Polje]] || ŽGP „Beograd“ |- | 16 || Džafer Topuzović || 55 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Planum“ (Prijepolje) |- | 17 || Fevzija Zeković || 54 || [[Prijepolje]] || Vlasnik radnje u Kraljevu |- | 18 || Halil Zupčević || 49 || [[Trebinje]] / [[Rožaje]] || Izbjeglica iz Trebinja |- | 19 || Zvjezdan Zuličić || 23 || [[Sarajevo]] || Student, izbjeglica iz Sarajeva |- | 20 || NN lice || — || — || Neidentifikovani muškarac |} == Također pogledajte == * [[Spisak masakara u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] 5gzr2pmee9tkwh0s044asa36oq58nrw 3894327 3894324 2026-06-05T13:35:06Z Bosancica by MK 173186 3894327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Štrpcima | slika = Štrpci rail station.jpg | opis_slike = Željeznička stanica u Štrpcima, mjesto otmice putnika 1993. | lokacija = Štrpci, općina [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = Nesrpski civili, većinom [[Bošnjaci]] | datum = 27. februar 1993. | vrijeme = 15:48 | tip = Otmica, masovno ubistvo, [[ratni zločin]] | mrtvih = 20 civila | počinitelji = Formacija "Osvetnici" (unutar [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) pod komandom [[Milan Lukić|Milana Lukića]] | oružja = Vatreno i hladno oružje }} '''Masakr u Štrpcima''' je zločin pripadnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nad 19 civila (18 Bošnjaka i jednog Hrvata). Izvršen je 27. februara 1993, kada su putnici na stanici u [[Štrpci]]ma (pored [[Višegrad]]a) oteti iz voza, koji je vozio na relaciji [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]], a zatim pobijeni. Petnaest osumnjičenih osoba je uhapšeno u decembru 2014. godine, te optuženo za ratni zločin učešća u masakru. == Pozadina == Pruga Beograd-Bar presijeca Bosnu i Hercegovinu na dužini od 9&nbsp;km, između stanica Jablanica i Rača koje su u Srbiji, a stanica u Bosni i Hercegovini je u naselju [[Štrpci]]. Prilikom zločina, putnici su izvedeni iz voza, opljačkani i fizički zlostavljani. Potom su odvedeni u selo [[Višegradska Banja]] kod [[Višegrad]]a, gdje su mučeni i ubijeni u zapaljenoj kući, u blizini rijeke [[Drina|Drine]]. Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.<ref name="yihr3">{{cite web|url=http://rs.yihr.org/en/article/115|title=War Crimes in Serbia - Sandzak Case|date=27. 2. 2010|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520220203/http://rs.yihr.org/en/article/115|url-status=dead}}</ref> Za otmicu su odgovorni pripadnici vojne jedinice "Osvetnici", kojom je komandovao [[Milan Lukić]], uz logističku podršku Srbije. Od oko 30 osumnjičenih, jedan od osuđenih je Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Uhapšen je u oktobru 1996, a Viši sud u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] ga je 9. septembra 2002. osudio na 15 godina zatvora. Presudu je potvrdio i [[Vrhovni sud Crne Gore]] u aprilu 2004. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011, nakon odsluženja 9 godina robije. Komandant Višegradske brigade VRS, Luka Dragićević, na suđenju Ranisavljeviću priznao je da je jedinica "Osvetnici" bila u sastavu VRS. Nakon rata, Dragićević je prebačen na položaj u Jugoslovenskoj vojsci.<ref name="yihr3"/> [[Amnesty International]] je izrazio zabrinutost da je Ranisavljević postao ''žrtveni jarac'' i da je suđenje bila simbolična afera. Navodi se i da je mučen, kako bi davao inkriminirajuće izjave.<ref>{{cite news|title=Amnesty International's concerns in Serbia and Montenegro|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|newspaper=Amnesty International|access-date=19. 1. 2023|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323124846/https://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|url-status=dead}}</ref> Visoki zvaničnici Srbije i SR Jugoslavije obaviješteni su o planu otmice državljana SRJ, međutim ništa se nije preduzelo da se zločin spriječi. Masakri u Štrpcima i u Sjeverinu bili su dio kampanje etničkog čišćenja protiv Bošnjaka na području Sandžaka, koja je organizovana i sprovedena tokom rata u Bosni. Policija i pravosudni službenici su ometali sudski postupak protiv Milana Lukića.<ref name="yihr3"/><ref>{{cite web|url=http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|title=Report on Status of National Minorities in Parliamentary Election Campaign 2007|date=25. 2. 2007|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131035852/http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|url-status=dead}}</ref> 19. januara 2022. osuđen je bivši komandant vojske RS-a Boban Inđić na 15 godina zatvora, pred [[Sud Bosne i Hercegovine|sudom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/strpci-ratni-zlocin-bosna-hercegovina/32230606.html|title=Saučesnik u zločinu u Štrpcima prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=19. 1. 2023}}</ref> == Spisak žrtava == Među putnicima koji su 27. februara 1993. nasilno izvedeni iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar bilo je 19 državljana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] i jedno NN lice. Od identifikovanih državljana SRJ, njih 18 su bili [[Bošnjaci]], a jedan je po nacionalnosti bio [[Hrvati|Hrvat]]. Najstariji od otetih putnika imao je 59 godina, a najmlađi 16.<ref name="zona">{{cite web | url = https://zonaneodgovornosti.net/zlocini-u-sandzaku/ | title = Zločini u Sandžaku devedesetih godina | author = Zona Neodgovornosti | website = zonaneodgovornosti.net | access-date = 5. 6. 2026 | language = bs}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |- style="background:#efefef;" ! Br. !! Ime i prezime !! Godine !! Mjesto prebivališta !! Zanimanje / Zaposlenje |- | 1 || Adem Alomerović || 59 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Raketa“ (Prijepolje) |- | 2 || Ismet Babačić || 30 || [[Podgorica]] || Preduzeće „Val strit“ (Podgorica) |- | 3 || Fehim Bakija || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Planum“ (Beograd) |- | 4 || Tomo Buzov || 52 || [[Beograd]] || Vojni penzioner |- | 5 || Rasim Ćorić || 40 || Zaluga, Prijepolje || Preduzeće „Limka“ (Prijepolje) |- | 6 || Senad Đečević || 16 || [[Bar (Crna Gora)|Bar]] || Učenik |- | 7 || Muhedin Hanić || 27 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Zmaj“ (Beograd) |- | 8 || Rifet Husović || 26 || [[Bijelo Polje]] || Zaposlen u Bijelom Polju |- | 9 || Nijazim Kajević || 30 || [[Prijepolje]] || Pošta u Priboju |- | 10 || Esad Kapetanović || 19 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Rad“ (Beograd) |- | 11 || Iljaz Ličina || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Ratko Mitrović“ (Beograd) |- | 12 || Fikret Memović || 40 || [[Prijepolje]] || ŽTP „Beograd“ |- | 13 || Safet Preljević || 22 || [[Prijepolje]] || Privatna radnja u Beogradu |- | 14 || Jusuf Rastoder || 45 || [[Podgorica]] || Zaposlen u Beogradu |- | 15 || Šećo Softić || 48 || [[Bijelo Polje]] || ŽGP „Beograd“ |- | 16 || Džafer Topuzović || 55 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Planum“ (Prijepolje) |- | 17 || Fevzija Zeković || 54 || [[Prijepolje]] || Vlasnik radnje u Kraljevu |- | 18 || Halil Zupčević || 49 || [[Trebinje]] / [[Rožaje]] || Izbjeglica iz Trebinja |- | 19 || Zvjezdan Zuličić || 23 || [[Sarajevo]] || Student, izbjeglica iz Sarajeva |- | 20 || NN lice || — || — || Neidentifikovani muškarac |} == Također pogledajte == * [[Spisak masakara u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] 14qe4f5fu4znr9hww3lk71mk9nsuzj0 3894328 3894327 2026-06-05T13:35:56Z AnToni 2325 /* Spisak žrtava */ ima li neki pouzdaniji izvor? Zona (ne)odgovornosti? 3894328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Štrpcima | slika = Štrpci rail station.jpg | opis_slike = Željeznička stanica u Štrpcima, mjesto otmice putnika 1993. | lokacija = Štrpci, općina [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = Nesrpski civili, većinom [[Bošnjaci]] | datum = 27. februar 1993. | vrijeme = 15:48 | tip = Otmica, masovno ubistvo, [[ratni zločin]] | mrtvih = 20 civila | počinitelji = Formacija "Osvetnici" (unutar [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) pod komandom [[Milan Lukić|Milana Lukića]] | oružja = Vatreno i hladno oružje }} '''Masakr u Štrpcima''' je zločin pripadnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nad 19 civila (18 Bošnjaka i jednog Hrvata). Izvršen je 27. februara 1993, kada su putnici na stanici u [[Štrpci]]ma (pored [[Višegrad]]a) oteti iz voza, koji je vozio na relaciji [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]], a zatim pobijeni. Petnaest osumnjičenih osoba je uhapšeno u decembru 2014. godine, te optuženo za ratni zločin učešća u masakru. == Pozadina == Pruga Beograd-Bar presijeca Bosnu i Hercegovinu na dužini od 9&nbsp;km, između stanica Jablanica i Rača koje su u Srbiji, a stanica u Bosni i Hercegovini je u naselju [[Štrpci]]. Prilikom zločina, putnici su izvedeni iz voza, opljačkani i fizički zlostavljani. Potom su odvedeni u selo [[Višegradska Banja]] kod [[Višegrad]]a, gdje su mučeni i ubijeni u zapaljenoj kući, u blizini rijeke [[Drina|Drine]]. Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.<ref name="yihr3">{{cite web|url=http://rs.yihr.org/en/article/115|title=War Crimes in Serbia - Sandzak Case|date=27. 2. 2010|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520220203/http://rs.yihr.org/en/article/115|url-status=dead}}</ref> Za otmicu su odgovorni pripadnici vojne jedinice "Osvetnici", kojom je komandovao [[Milan Lukić]], uz logističku podršku Srbije. Od oko 30 osumnjičenih, jedan od osuđenih je Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Uhapšen je u oktobru 1996, a Viši sud u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] ga je 9. septembra 2002. osudio na 15 godina zatvora. Presudu je potvrdio i [[Vrhovni sud Crne Gore]] u aprilu 2004. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011, nakon odsluženja 9 godina robije. Komandant Višegradske brigade VRS, Luka Dragićević, na suđenju Ranisavljeviću priznao je da je jedinica "Osvetnici" bila u sastavu VRS. Nakon rata, Dragićević je prebačen na položaj u Jugoslovenskoj vojsci.<ref name="yihr3"/> [[Amnesty International]] je izrazio zabrinutost da je Ranisavljević postao ''žrtveni jarac'' i da je suđenje bila simbolična afera. Navodi se i da je mučen, kako bi davao inkriminirajuće izjave.<ref>{{cite news|title=Amnesty International's concerns in Serbia and Montenegro|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|newspaper=Amnesty International|access-date=19. 1. 2023|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323124846/https://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|url-status=dead}}</ref> Visoki zvaničnici Srbije i SR Jugoslavije obaviješteni su o planu otmice državljana SRJ, međutim ništa se nije preduzelo da se zločin spriječi. Masakri u Štrpcima i u Sjeverinu bili su dio kampanje etničkog čišćenja protiv Bošnjaka na području Sandžaka, koja je organizovana i sprovedena tokom rata u Bosni. Policija i pravosudni službenici su ometali sudski postupak protiv Milana Lukića.<ref name="yihr3"/><ref>{{cite web|url=http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|title=Report on Status of National Minorities in Parliamentary Election Campaign 2007|date=25. 2. 2007|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131035852/http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|url-status=dead}}</ref> 19. januara 2022. osuđen je bivši komandant vojske RS-a Boban Inđić na 15 godina zatvora, pred [[Sud Bosne i Hercegovine|sudom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/strpci-ratni-zlocin-bosna-hercegovina/32230606.html|title=Saučesnik u zločinu u Štrpcima prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=19. 1. 2023}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak masakara u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] qdoui2hqaupy4figqq7vzcz9leawicj 3894332 3894328 2026-06-05T13:40:58Z Mhare 481 3894332 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Štrpcima | slika = Štrpci rail station.jpg | opis_slike = Željeznička stanica u Štrpcima, mjesto otmice putnika 1993. | lokacija = Štrpci, općina [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = Nesrpski civili, većinom [[Bošnjaci]] | datum = 27. februar 1993. | vrijeme = 15:48 | tip = Otmica, masovno ubistvo, [[ratni zločin]] | mrtvih = 20 civila | počinitelji = Formacija "Osvetnici" (unutar [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) pod komandom [[Milan Lukić|Milana Lukića]] | oružja = Vatreno i hladno oružje }} '''Masakr u Štrpcima''' je zločin pripadnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nad 19 civila (18 Bošnjaka i jednog Hrvata). Izvršen je 27. februara 1993, kada su putnici na stanici u [[Štrpci]]ma (pored [[Višegrad]]a) oteti iz voza, koji je vozio na relaciji [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]], a zatim pobijeni. Petnaest osumnjičenih osoba je uhapšeno u decembru 2014. godine, te optuženo za ratni zločin učešća u masakru. == Pozadina == Pruga Beograd-Bar presijeca Bosnu i Hercegovinu na dužini od 9&nbsp;km, između stanica Jablanica i Rača koje su u Srbiji, a stanica u Bosni i Hercegovini je u naselju [[Štrpci]]. Prilikom zločina, putnici su izvedeni iz voza, opljačkani i fizički zlostavljani. Potom su odvedeni u selo [[Višegradska Banja]] kod [[Višegrad]]a, gdje su mučeni i ubijeni u zapaljenoj kući, u blizini rijeke [[Drina|Drine]]. Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.<ref name="yihr3">{{cite web|url=http://rs.yihr.org/en/article/115|title=War Crimes in Serbia - Sandzak Case|date=27. 2. 2010|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520220203/http://rs.yihr.org/en/article/115|url-status=dead}}</ref> Za otmicu su odgovorni pripadnici vojne jedinice "Osvetnici", kojom je komandovao [[Milan Lukić]], uz logističku podršku Srbije. Od oko 30 osumnjičenih, jedan od osuđenih je Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Uhapšen je u oktobru 1996, a Viši sud u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] ga je 9. septembra 2002. osudio na 15 godina zatvora. Presudu je potvrdio i [[Vrhovni sud Crne Gore]] u aprilu 2004. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011, nakon odsluženja 9 godina robije. Komandant Višegradske brigade VRS, Luka Dragićević, na suđenju Ranisavljeviću priznao je da je jedinica "Osvetnici" bila u sastavu VRS. Nakon rata, Dragićević je prebačen na položaj u Jugoslovenskoj vojsci.<ref name="yihr3"/> [[Amnesty International]] je izrazio zabrinutost da je Ranisavljević postao ''žrtveni jarac'' i da je suđenje bila simbolična afera. Navodi se i da je mučen, kako bi davao inkriminirajuće izjave.<ref>{{cite news|title=Amnesty International's concerns in Serbia and Montenegro|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|newspaper=Amnesty International|access-date=19. 1. 2023|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323124846/https://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|url-status=dead}}</ref> Visoki zvaničnici Srbije i SR Jugoslavije obaviješteni su o planu otmice državljana SRJ, međutim ništa se nije preduzelo da se zločin spriječi. Masakri u Štrpcima i u Sjeverinu bili su dio kampanje etničkog čišćenja protiv Bošnjaka na području Sandžaka, koja je organizovana i sprovedena tokom rata u Bosni. Policija i pravosudni službenici su ometali sudski postupak protiv Milana Lukića.<ref name="yihr3"/><ref>{{cite web|url=http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|title=Report on Status of National Minorities in Parliamentary Election Campaign 2007|date=25. 2. 2007|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131035852/http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|url-status=dead}}</ref> 19. januara 2022. osuđen je bivši komandant vojske RS-a Boban Inđić na 15 godina zatvora, pred [[Sud Bosne i Hercegovine|sudom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/strpci-ratni-zlocin-bosna-hercegovina/32230606.html|title=Saučesnik u zločinu u Štrpcima prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=19. 1. 2023}}</ref> == Spisak žrtava == Među putnicima koji su 27. februara 1993. nasilno izvedeni iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar bilo je 19 državljana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] i jedno NN lice. Od identifikovanih državljana SRJ, njih 18 su bili [[Bošnjaci]], a jedan je po nacionalnosti bio [[Hrvati|Hrvat]]. Najstariji od otetih putnika imao je 59 godina, a najmlađi 16.<ref name="fhp-analiza">{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/images/stories/publikacije/Strpci.pdf|title=Otmica u Štrpcima: Analiza suđenja za ratni zločin|date=2003|publisher=Fond za humanitarno pravo|language=sr|access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="fhp-33">{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/|title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima|date=27. 2. 2026|publisher=Fond za humanitarno pravo|language=sr|access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="hra-33">{{cite web|url=https://www.hraction.org/2026/02/26/33-godine-od-otmice-i-ubistva-putnika-u-strpcima-pravda-i-sjecanje-i-dalje-nedovrseni/|title=33 godine od otmice i ubistva putnika u Štrpcima – pravda i sjećanje i dalje nedovršeni|date=26. 2. 2026|publisher=Akcija za ljudska prava|language=cnr|access-date=5. 6. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |- style="background:#efefef;" ! Br. !! Ime i prezime !! Godine !! Mjesto prebivališta !! Zanimanje / Zaposlenje |- | 1 || Adem Alomerović || 59 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Raketa“ (Prijepolje) |- | 2 || Ismet Babačić || 30 || [[Podgorica]] || Preduzeće „Val strit“ (Podgorica) |- | 3 || Fehim Bakija || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Planum“ (Beograd) |- | 4 || Tomo Buzov || 52 || [[Beograd]] || Vojni penzioner |- | 5 || Rasim Ćorić || 40 || Zaluga, Prijepolje || Preduzeće „Limka“ (Prijepolje) |- | 6 || Senad Đečević || 16 || [[Bar (Crna Gora)|Bar]] || Učenik |- | 7 || Muhedin Hanić || 27 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Zmaj“ (Beograd) |- | 8 || Rifet Husović || 26 || [[Bijelo Polje]] || Zaposlen u Bijelom Polju |- | 9 || Nijazim Kajević || 30 || [[Prijepolje]] || Pošta u Priboju |- | 10 || Esad Kapetanović || 19 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Rad“ (Beograd) |- | 11 || Iljaz Ličina || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Ratko Mitrović“ (Beograd) |- | 12 || Fikret Memović || 40 || [[Prijepolje]] || ŽTP „Beograd“ |- | 13 || Safet Preljević || 22 || [[Prijepolje]] || Privatna radnja u Beogradu |- | 14 || Jusuf Rastoder || 45 || [[Podgorica]] || Zaposlen u Beogradu |- | 15 || Šećo Softić || 48 || [[Bijelo Polje]] || ŽGP „Beograd“ |- | 16 || Džafer Topuzović || 55 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Planum“ (Prijepolje) |- | 17 || Fevzija Zeković || 54 || [[Prijepolje]] || Vlasnik radnje u Kraljevu |- | 18 || Halil Zupčević || 49 || [[Trebinje]] / [[Rožaje]] || Izbjeglica iz Trebinja |- | 19 || Zvjezdan Zuličić || 23 || [[Sarajevo]] || Student, izbjeglica iz Sarajeva |- | 20 || NN lice || — || — || Neidentifikovani muškarac |} == Također pogledajte == * [[Spisak masakara u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] 8emwt3q8c2utf9bw72e9sl3xyxisc1g 3894333 3894332 2026-06-05T13:41:36Z Mhare 481 3894333 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Štrpcima | slika = Štrpci rail station.jpg | opis_slike = Željeznička stanica u Štrpcima, mjesto otmice putnika 1993. | lokacija = Štrpci, općina [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = Nesrpski civili, većinom [[Bošnjaci]] | datum = 27. februar 1993. | vrijeme = 15:48 | tip = Otmica, masovno ubistvo, [[ratni zločin]] | mrtvih = 20 civila | počinitelji = Formacija "Osvetnici" (unutar [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) pod komandom [[Milan Lukić|Milana Lukića]] | oružja = Vatreno i hladno oružje }} '''Masakr u Štrpcima''' je zločin pripadnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nad 19 civila (18 Bošnjaka i jednog Hrvata). Izvršen je 27. februara 1993, kada su putnici na stanici u [[Štrpci]]ma (pored [[Višegrad]]a) oteti iz voza, koji je vozio na relaciji [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]], a zatim pobijeni. Petnaest osumnjičenih osoba je uhapšeno u decembru 2014. godine, te optuženo za ratni zločin učešća u masakru. == Pozadina == Pruga Beograd-Bar presijeca Bosnu i Hercegovinu na dužini od 9&nbsp;km, između stanica Jablanica i Rača koje su u Srbiji, a stanica u Bosni i Hercegovini je u naselju [[Štrpci]]. Prilikom zločina, putnici su izvedeni iz voza, opljačkani i fizički zlostavljani. Potom su odvedeni u selo [[Višegradska Banja]] kod [[Višegrad]]a, gdje su mučeni i ubijeni u zapaljenoj kući, u blizini rijeke [[Drina|Drine]]. Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.<ref name="yihr3">{{cite web|url=http://rs.yihr.org/en/article/115|title=War Crimes in Serbia - Sandzak Case|date=27. 2. 2010|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520220203/http://rs.yihr.org/en/article/115|url-status=dead}}</ref> Za otmicu su odgovorni pripadnici vojne jedinice "Osvetnici", kojom je komandovao [[Milan Lukić]], uz logističku podršku Srbije. Od oko 30 osumnjičenih, jedan od osuđenih je Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Uhapšen je u oktobru 1996, a Viši sud u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] ga je 9. septembra 2002. osudio na 15 godina zatvora. Presudu je potvrdio i [[Vrhovni sud Crne Gore]] u aprilu 2004. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011, nakon odsluženja 9 godina robije. Komandant Višegradske brigade VRS, Luka Dragićević, na suđenju Ranisavljeviću priznao je da je jedinica "Osvetnici" bila u sastavu VRS. Nakon rata, Dragićević je prebačen na položaj u Jugoslovenskoj vojsci.<ref name="yihr3"/> [[Amnesty International]] je izrazio zabrinutost da je Ranisavljević postao ''žrtveni jarac'' i da je suđenje bila simbolična afera. Navodi se i da je mučen, kako bi davao inkriminirajuće izjave.<ref>{{cite news|title=Amnesty International's concerns in Serbia and Montenegro|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|newspaper=Amnesty International|access-date=19. 1. 2023|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323124846/https://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|url-status=dead}}</ref> Visoki zvaničnici Srbije i SR Jugoslavije obaviješteni su o planu otmice državljana SRJ, međutim ništa se nije preduzelo da se zločin spriječi. Masakri u Štrpcima i u Sjeverinu bili su dio kampanje etničkog čišćenja protiv Bošnjaka na području Sandžaka, koja je organizovana i sprovedena tokom rata u Bosni. Policija i pravosudni službenici su ometali sudski postupak protiv Milana Lukića.<ref name="yihr3"/><ref>{{cite web|url=http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|title=Report on Status of National Minorities in Parliamentary Election Campaign 2007|date=25. 2. 2007|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131035852/http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|url-status=dead}}</ref> 19. januara 2022. osuđen je bivši komandant vojske RS-a Boban Inđić na 15 godina zatvora, pred [[Sud Bosne i Hercegovine|sudom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/strpci-ratni-zlocin-bosna-hercegovina/32230606.html|title=Saučesnik u zločinu u Štrpcima prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=19. 1. 2023}}</ref> Među putnicima koji su 27. februara 1993. nasilno izvedeni iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar bilo je 19 državljana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] i jedno NN lice. Od identifikovanih državljana SRJ, njih 18 su bili [[Bošnjaci]], a jedan je po nacionalnosti bio [[Hrvati|Hrvat]]. Najstariji od otetih putnika imao je 59 godina, a najmlađi 16.<ref name="zona">{{cite web | url = https://zonaneodgovornosti.net/zlocini-u-sandzaku/ | title = Zločini u Sandžaku devedesetih godina | author = Zona Neodgovornosti | website = zonaneodgovornosti.net | access-date = 5. 6. 2026 | language = bs}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |- style="background:#efefef;" ! Br. !! Ime i prezime !! Godine !! Mjesto prebivališta !! Zanimanje / Zaposlenje |- | 1 || Adem Alomerović || 59 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Raketa“ (Prijepolje) |- | 2 || Ismet Babačić || 30 || [[Podgorica]] || Preduzeće „Val strit“ (Podgorica) |- | 3 || Fehim Bakija || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Planum“ (Beograd) |- | 4 || [[Tomo Buzov]]|| 52 || [[Beograd]] || Vojni penzioner |- | 5 || Rasim Ćorić || 40 || Zaluga, Prijepolje || Preduzeće „Limka“ (Prijepolje) |- | 6 || Senad Đečević || 16 || [[Bar (Crna Gora)|Bar]] || Učenik |- | 7 || Muhedin Hanić || 27 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Zmaj“ (Beograd) |- | 8 || Rifet Husović || 26 || [[Bijelo Polje]] || Zaposlen u Bijelom Polju |- | 9 || Nijazim Kajević || 30 || [[Prijepolje]] || Pošta u Priboju |- | 10 || Esad Kapetanović || 19 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Rad“ (Beograd) |- | 11 || Iljaz Ličina || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Ratko Mitrović“ (Beograd) |- | 12 || Fikret Memović || 40 || [[Prijepolje]] || ŽTP „Beograd“ |- | 13 || Safet Preljević || 22 || [[Prijepolje]] || Privatna radnja u Beogradu |- | 14 || Jusuf Rastoder || 45 || [[Podgorica]] || Zaposlen u Beogradu |- | 15 || Šećo Softić || 48 || [[Bijelo Polje]] || ŽGP „Beograd“ |- | 16 || Džafer Topuzović || 55 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Planum“ (Prijepolje) |- | 17 || Fevzija Zeković || 54 || [[Prijepolje]] || Vlasnik radnje u Kraljevu |- | 18 || Halil Zupčević || 49 || [[Trebinje]] / [[Rožaje]] || Izbjeglica iz Trebinja |- | 19 || Zvjezdan Zuličić || 23 || [[Sarajevo]] || Student, izbjeglica iz Sarajeva |- | 20 || NN lice || — || — || Neidentifikovani muškarac |} == Također pogledajte == * [[Spisak masakara u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] ksdf8cbe40x71g2v720ufqqwecfh982 3894334 3894333 2026-06-05T13:42:16Z Mhare 481 Poništena izmjena [[Special:Diff/3894333|3894333]] korisnika [[Special:Contributions/Mhare|Mhare]] ([[User talk:Mhare|razgovor]]) 3894334 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Štrpcima | slika = Štrpci rail station.jpg | opis_slike = Željeznička stanica u Štrpcima, mjesto otmice putnika 1993. | lokacija = Štrpci, općina [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = Nesrpski civili, većinom [[Bošnjaci]] | datum = 27. februar 1993. | vrijeme = 15:48 | tip = Otmica, masovno ubistvo, [[ratni zločin]] | mrtvih = 20 civila | počinitelji = Formacija "Osvetnici" (unutar [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) pod komandom [[Milan Lukić|Milana Lukića]] | oružja = Vatreno i hladno oružje }} '''Masakr u Štrpcima''' je zločin pripadnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nad 19 civila (18 Bošnjaka i jednog Hrvata). Izvršen je 27. februara 1993, kada su putnici na stanici u [[Štrpci]]ma (pored [[Višegrad]]a) oteti iz voza, koji je vozio na relaciji [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]], a zatim pobijeni. Petnaest osumnjičenih osoba je uhapšeno u decembru 2014. godine, te optuženo za ratni zločin učešća u masakru. == Pozadina == Pruga Beograd-Bar presijeca Bosnu i Hercegovinu na dužini od 9&nbsp;km, između stanica Jablanica i Rača koje su u Srbiji, a stanica u Bosni i Hercegovini je u naselju [[Štrpci]]. Prilikom zločina, putnici su izvedeni iz voza, opljačkani i fizički zlostavljani. Potom su odvedeni u selo [[Višegradska Banja]] kod [[Višegrad]]a, gdje su mučeni i ubijeni u zapaljenoj kući, u blizini rijeke [[Drina|Drine]]. Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.<ref name="yihr3">{{cite web|url=http://rs.yihr.org/en/article/115|title=War Crimes in Serbia - Sandzak Case|date=27. 2. 2010|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520220203/http://rs.yihr.org/en/article/115|url-status=dead}}</ref> Za otmicu su odgovorni pripadnici vojne jedinice "Osvetnici", kojom je komandovao [[Milan Lukić]], uz logističku podršku Srbije. Od oko 30 osumnjičenih, jedan od osuđenih je Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Uhapšen je u oktobru 1996, a Viši sud u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] ga je 9. septembra 2002. osudio na 15 godina zatvora. Presudu je potvrdio i [[Vrhovni sud Crne Gore]] u aprilu 2004. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011, nakon odsluženja 9 godina robije. Komandant Višegradske brigade VRS, Luka Dragićević, na suđenju Ranisavljeviću priznao je da je jedinica "Osvetnici" bila u sastavu VRS. Nakon rata, Dragićević je prebačen na položaj u Jugoslovenskoj vojsci.<ref name="yihr3"/> [[Amnesty International]] je izrazio zabrinutost da je Ranisavljević postao ''žrtveni jarac'' i da je suđenje bila simbolična afera. Navodi se i da je mučen, kako bi davao inkriminirajuće izjave.<ref>{{cite news|title=Amnesty International's concerns in Serbia and Montenegro|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|newspaper=Amnesty International|access-date=19. 1. 2023|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323124846/https://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|url-status=dead}}</ref> Visoki zvaničnici Srbije i SR Jugoslavije obaviješteni su o planu otmice državljana SRJ, međutim ništa se nije preduzelo da se zločin spriječi. Masakri u Štrpcima i u Sjeverinu bili su dio kampanje etničkog čišćenja protiv Bošnjaka na području Sandžaka, koja je organizovana i sprovedena tokom rata u Bosni. Policija i pravosudni službenici su ometali sudski postupak protiv Milana Lukića.<ref name="yihr3"/><ref>{{cite web|url=http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|title=Report on Status of National Minorities in Parliamentary Election Campaign 2007|date=25. 2. 2007|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131035852/http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|url-status=dead}}</ref> 19. januara 2022. osuđen je bivši komandant vojske RS-a Boban Inđić na 15 godina zatvora, pred [[Sud Bosne i Hercegovine|sudom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/strpci-ratni-zlocin-bosna-hercegovina/32230606.html|title=Saučesnik u zločinu u Štrpcima prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=19. 1. 2023}}</ref> == Spisak žrtava == Među putnicima koji su 27. februara 1993. nasilno izvedeni iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar bilo je 19 državljana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] i jedno NN lice. Od identifikovanih državljana SRJ, njih 18 su bili [[Bošnjaci]], a jedan je po nacionalnosti bio [[Hrvati|Hrvat]]. Najstariji od otetih putnika imao je 59 godina, a najmlađi 16.<ref name="fhp-analiza">{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/images/stories/publikacije/Strpci.pdf|title=Otmica u Štrpcima: Analiza suđenja za ratni zločin|date=2003|publisher=Fond za humanitarno pravo|language=sr|access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="fhp-33">{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/|title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima|date=27. 2. 2026|publisher=Fond za humanitarno pravo|language=sr|access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="hra-33">{{cite web|url=https://www.hraction.org/2026/02/26/33-godine-od-otmice-i-ubistva-putnika-u-strpcima-pravda-i-sjecanje-i-dalje-nedovrseni/|title=33 godine od otmice i ubistva putnika u Štrpcima – pravda i sjećanje i dalje nedovršeni|date=26. 2. 2026|publisher=Akcija za ljudska prava|language=cnr|access-date=5. 6. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |- style="background:#efefef;" ! Br. !! Ime i prezime !! Godine !! Mjesto prebivališta !! Zanimanje / Zaposlenje |- | 1 || Adem Alomerović || 59 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Raketa“ (Prijepolje) |- | 2 || Ismet Babačić || 30 || [[Podgorica]] || Preduzeće „Val strit“ (Podgorica) |- | 3 || Fehim Bakija || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Planum“ (Beograd) |- | 4 || Tomo Buzov || 52 || [[Beograd]] || Vojni penzioner |- | 5 || Rasim Ćorić || 40 || Zaluga, Prijepolje || Preduzeće „Limka“ (Prijepolje) |- | 6 || Senad Đečević || 16 || [[Bar (Crna Gora)|Bar]] || Učenik |- | 7 || Muhedin Hanić || 27 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Zmaj“ (Beograd) |- | 8 || Rifet Husović || 26 || [[Bijelo Polje]] || Zaposlen u Bijelom Polju |- | 9 || Nijazim Kajević || 30 || [[Prijepolje]] || Pošta u Priboju |- | 10 || Esad Kapetanović || 19 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Rad“ (Beograd) |- | 11 || Iljaz Ličina || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Ratko Mitrović“ (Beograd) |- | 12 || Fikret Memović || 40 || [[Prijepolje]] || ŽTP „Beograd“ |- | 13 || Safet Preljević || 22 || [[Prijepolje]] || Privatna radnja u Beogradu |- | 14 || Jusuf Rastoder || 45 || [[Podgorica]] || Zaposlen u Beogradu |- | 15 || Šećo Softić || 48 || [[Bijelo Polje]] || ŽGP „Beograd“ |- | 16 || Džafer Topuzović || 55 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Planum“ (Prijepolje) |- | 17 || Fevzija Zeković || 54 || [[Prijepolje]] || Vlasnik radnje u Kraljevu |- | 18 || Halil Zupčević || 49 || [[Trebinje]] / [[Rožaje]] || Izbjeglica iz Trebinja |- | 19 || Zvjezdan Zuličić || 23 || [[Sarajevo]] || Student, izbjeglica iz Sarajeva |- | 20 || NN lice || — || — || Neidentifikovani muškarac |} == Također pogledajte == * [[Spisak masakara u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] 8emwt3q8c2utf9bw72e9sl3xyxisc1g 3894336 3894334 2026-06-05T13:42:30Z Mhare 481 /* Spisak žrtava */ 3894336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Štrpcima | slika = Štrpci rail station.jpg | opis_slike = Željeznička stanica u Štrpcima, mjesto otmice putnika 1993. | lokacija = Štrpci, općina [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = Nesrpski civili, većinom [[Bošnjaci]] | datum = 27. februar 1993. | vrijeme = 15:48 | tip = Otmica, masovno ubistvo, [[ratni zločin]] | mrtvih = 20 civila | počinitelji = Formacija "Osvetnici" (unutar [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) pod komandom [[Milan Lukić|Milana Lukića]] | oružja = Vatreno i hladno oružje }} '''Masakr u Štrpcima''' je zločin pripadnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nad 19 civila (18 Bošnjaka i jednog Hrvata). Izvršen je 27. februara 1993, kada su putnici na stanici u [[Štrpci]]ma (pored [[Višegrad]]a) oteti iz voza, koji je vozio na relaciji [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]], a zatim pobijeni. Petnaest osumnjičenih osoba je uhapšeno u decembru 2014. godine, te optuženo za ratni zločin učešća u masakru. == Pozadina == Pruga Beograd-Bar presijeca Bosnu i Hercegovinu na dužini od 9&nbsp;km, između stanica Jablanica i Rača koje su u Srbiji, a stanica u Bosni i Hercegovini je u naselju [[Štrpci]]. Prilikom zločina, putnici su izvedeni iz voza, opljačkani i fizički zlostavljani. Potom su odvedeni u selo [[Višegradska Banja]] kod [[Višegrad]]a, gdje su mučeni i ubijeni u zapaljenoj kući, u blizini rijeke [[Drina|Drine]]. Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.<ref name="yihr3">{{cite web|url=http://rs.yihr.org/en/article/115|title=War Crimes in Serbia - Sandzak Case|date=27. 2. 2010|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520220203/http://rs.yihr.org/en/article/115|url-status=dead}}</ref> Za otmicu su odgovorni pripadnici vojne jedinice "Osvetnici", kojom je komandovao [[Milan Lukić]], uz logističku podršku Srbije. Od oko 30 osumnjičenih, jedan od osuđenih je Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Uhapšen je u oktobru 1996, a Viši sud u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] ga je 9. septembra 2002. osudio na 15 godina zatvora. Presudu je potvrdio i [[Vrhovni sud Crne Gore]] u aprilu 2004. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011, nakon odsluženja 9 godina robije. Komandant Višegradske brigade VRS, Luka Dragićević, na suđenju Ranisavljeviću priznao je da je jedinica "Osvetnici" bila u sastavu VRS. Nakon rata, Dragićević je prebačen na položaj u Jugoslovenskoj vojsci.<ref name="yihr3"/> [[Amnesty International]] je izrazio zabrinutost da je Ranisavljević postao ''žrtveni jarac'' i da je suđenje bila simbolična afera. Navodi se i da je mučen, kako bi davao inkriminirajuće izjave.<ref>{{cite news|title=Amnesty International's concerns in Serbia and Montenegro|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|newspaper=Amnesty International|access-date=19. 1. 2023|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323124846/https://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|url-status=dead}}</ref> Visoki zvaničnici Srbije i SR Jugoslavije obaviješteni su o planu otmice državljana SRJ, međutim ništa se nije preduzelo da se zločin spriječi. Masakri u Štrpcima i u Sjeverinu bili su dio kampanje etničkog čišćenja protiv Bošnjaka na području Sandžaka, koja je organizovana i sprovedena tokom rata u Bosni. Policija i pravosudni službenici su ometali sudski postupak protiv Milana Lukića.<ref name="yihr3"/><ref>{{cite web|url=http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|title=Report on Status of National Minorities in Parliamentary Election Campaign 2007|date=25. 2. 2007|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131035852/http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|url-status=dead}}</ref> 19. januara 2022. osuđen je bivši komandant vojske RS-a Boban Inđić na 15 godina zatvora, pred [[Sud Bosne i Hercegovine|sudom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/strpci-ratni-zlocin-bosna-hercegovina/32230606.html|title=Saučesnik u zločinu u Štrpcima prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=19. 1. 2023}}</ref> == Spisak žrtava == Među putnicima koji su 27. februara 1993. nasilno izvedeni iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar bilo je 19 državljana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] i jedno NN lice. Od identifikovanih državljana SRJ, njih 18 su bili [[Bošnjaci]], a jedan je po nacionalnosti bio [[Hrvati|Hrvat]]. Najstariji od otetih putnika imao je 59 godina, a najmlađi 16.<ref name="fhp-analiza">{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/images/stories/publikacije/Strpci.pdf|title=Otmica u Štrpcima: Analiza suđenja za ratni zločin|date=2003|publisher=Fond za humanitarno pravo|language=sr|access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="fhp-33">{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/|title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima|date=27. 2. 2026|publisher=Fond za humanitarno pravo|language=sr|access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="hra-33">{{cite web|url=https://www.hraction.org/2026/02/26/33-godine-od-otmice-i-ubistva-putnika-u-strpcima-pravda-i-sjecanje-i-dalje-nedovrseni/|title=33 godine od otmice i ubistva putnika u Štrpcima – pravda i sjećanje i dalje nedovršeni|date=26. 2. 2026|publisher=Akcija za ljudska prava|language=cnr|access-date=5. 6. 2026}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |- style="background:#efefef;" ! Br. !! Ime i prezime !! Godine !! Mjesto prebivališta !! Zanimanje / Zaposlenje |- | 1 || Adem Alomerović || 59 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Raketa“ (Prijepolje) |- | 2 || Ismet Babačić || 30 || [[Podgorica]] || Preduzeće „Val strit“ (Podgorica) |- | 3 || Fehim Bakija || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Planum“ (Beograd) |- | 4 || [[Tomo Buzov]]|| 52 || [[Beograd]] || Vojni penzioner |- | 5 || Rasim Ćorić || 40 || Zaluga, Prijepolje || Preduzeće „Limka“ (Prijepolje) |- | 6 || Senad Đečević || 16 || [[Bar (Crna Gora)|Bar]] || Učenik |- | 7 || Muhedin Hanić || 27 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Zmaj“ (Beograd) |- | 8 || Rifet Husović || 26 || [[Bijelo Polje]] || Zaposlen u Bijelom Polju |- | 9 || Nijazim Kajević || 30 || [[Prijepolje]] || Pošta u Priboju |- | 10 || Esad Kapetanović || 19 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Rad“ (Beograd) |- | 11 || Iljaz Ličina || 43 || [[Bijelo Polje]] || Preduzeće „Ratko Mitrović“ (Beograd) |- | 12 || Fikret Memović || 40 || [[Prijepolje]] || ŽTP „Beograd“ |- | 13 || Safet Preljević || 22 || [[Prijepolje]] || Privatna radnja u Beogradu |- | 14 || Jusuf Rastoder || 45 || [[Podgorica]] || Zaposlen u Beogradu |- | 15 || Šećo Softić || 48 || [[Bijelo Polje]] || ŽGP „Beograd“ |- | 16 || Džafer Topuzović || 55 || [[Prijepolje]] || Preduzeće „Planum“ (Prijepolje) |- | 17 || Fevzija Zeković || 54 || [[Prijepolje]] || Vlasnik radnje u Kraljevu |- | 18 || Halil Zupčević || 49 || [[Trebinje]] / [[Rožaje]] || Izbjeglica iz Trebinja |- | 19 || Zvjezdan Zuličić || 23 || [[Sarajevo]] || Student, izbjeglica iz Sarajeva |- | 20 || NN lice || — || — || Neidentifikovani muškarac |} == Također pogledajte == * [[Spisak masakara u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] gv4n7mgguobteso44matyrfmrpn1cg3 3894360 3894336 2026-06-05T16:17:23Z GoodBosnian 170315 Wikipedia nije memorijal. Više na [[WP:NIJE]] 3894360 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Štrpcima | slika = Štrpci rail station.jpg | opis_slike = Željeznička stanica u Štrpcima, mjesto otmice putnika 1993. | lokacija = Štrpci, općina [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = Nesrpski civili, većinom [[Bošnjaci]] | datum = 27. februar 1993. | vrijeme = 15:48 | tip = Otmica, masovno ubistvo, [[ratni zločin]] | mrtvih = 20 civila | počinitelji = Formacija "Osvetnici" (unutar [[Vojska Republike Srpske|VRS]]) pod komandom [[Milan Lukić|Milana Lukića]] | oružja = Vatreno i hladno oružje }} '''Masakr u Štrpcima''' je zločin pripadnika [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] nad 19 civila (18 Bošnjaka i jednog Hrvata). Izvršen je 27. februara 1993, kada su putnici na stanici u [[Štrpci]]ma (pored [[Višegrad]]a) oteti iz voza, koji je vozio na relaciji [[Beograd]]-[[Bar (Crna Gora)|Bar]], a zatim pobijeni. Petnaest osumnjičenih osoba je uhapšeno u decembru 2014. godine, te optuženo za ratni zločin učešća u masakru. == Pozadina == Pruga Beograd-Bar presijeca Bosnu i Hercegovinu na dužini od 9&nbsp;km, između stanica Jablanica i Rača koje su u Srbiji, a stanica u Bosni i Hercegovini je u naselju [[Štrpci]]. Prilikom zločina, putnici su izvedeni iz voza, opljačkani i fizički zlostavljani. Potom su odvedeni u selo [[Višegradska Banja]] kod [[Višegrad]]a, gdje su mučeni i ubijeni u zapaljenoj kući, u blizini rijeke [[Drina|Drine]]. Njihovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.<ref name="yihr3">{{cite web|url=http://rs.yihr.org/en/article/115|title=War Crimes in Serbia - Sandzak Case|date=27. 2. 2010|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520220203/http://rs.yihr.org/en/article/115|url-status=dead}}</ref> Za otmicu su odgovorni pripadnici vojne jedinice "Osvetnici", kojom je komandovao [[Milan Lukić]], uz logističku podršku Srbije. Od oko 30 osumnjičenih, jedan od osuđenih je Nebojša Ranisavljević iz Despotovca. Uhapšen je u oktobru 1996, a Viši sud u [[Bijelo Polje|Bijelom Polju]] ga je 9. septembra 2002. osudio na 15 godina zatvora. Presudu je potvrdio i [[Vrhovni sud Crne Gore]] u aprilu 2004. Ranisavljević je pušten iz zatvora 2011, nakon odsluženja 9 godina robije. Komandant Višegradske brigade VRS, Luka Dragićević, na suđenju Ranisavljeviću priznao je da je jedinica "Osvetnici" bila u sastavu VRS. Nakon rata, Dragićević je prebačen na položaj u Jugoslovenskoj vojsci.<ref name="yihr3"/> [[Amnesty International]] je izrazio zabrinutost da je Ranisavljević postao ''žrtveni jarac'' i da je suđenje bila simbolična afera. Navodi se i da je mučen, kako bi davao inkriminirajuće izjave.<ref>{{cite news|title=Amnesty International's concerns in Serbia and Montenegro|url=http://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|newspaper=Amnesty International|access-date=19. 1. 2023|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323124846/https://www.amnestyusa.org/document.php?id=BA8A1F8C5FE4E46E80256CDE00482DF4&lang=e|url-status=dead}}</ref> Visoki zvaničnici Srbije i SR Jugoslavije obaviješteni su o planu otmice državljana SRJ, međutim ništa se nije preduzelo da se zločin spriječi. Masakri u Štrpcima i u Sjeverinu bili su dio kampanje etničkog čišćenja protiv Bošnjaka na području Sandžaka, koja je organizovana i sprovedena tokom rata u Bosni. Policija i pravosudni službenici su ometali sudski postupak protiv Milana Lukića.<ref name="yihr3"/><ref>{{cite web|url=http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|title=Report on Status of National Minorities in Parliamentary Election Campaign 2007|date=25. 2. 2007|publisher=Youth Initiative for Human Rights|access-date=19. 1. 2023|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131035852/http://archive.yihr.org/uploads/publications/eng/15.pdf|url-status=dead}}</ref> 19. januara 2022. osuđen je bivši komandant vojske RS-a Boban Inđić na 15 godina zatvora, pred [[Sud Bosne i Hercegovine|sudom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/strpci-ratni-zlocin-bosna-hercegovina/32230606.html|title=Saučesnik u zločinu u Štrpcima prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=19. 1. 2023}}</ref> == Žrtve == Među putnicima koji su 27. februara 1993. nasilno izvedeni iz voza 671 na relaciji Beograd–Bar bilo je 19 državljana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] i jedno NN lice. Od identifikovanih državljana SRJ, njih 18 su bili [[Bošnjaci]], a jedan je po nacionalnosti bio [[Hrvati|Hrvat]]. Najstariji od otetih putnika imao je 59 godina, a najmlađi 16.<ref name="fhp-analiza">{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/images/stories/publikacije/Strpci.pdf|title=Otmica u Štrpcima: Analiza suđenja za ratni zločin|date=2003|publisher=Fond za humanitarno pravo|language=sr|access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="fhp-33">{{cite web|url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/|title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima|date=27. 2. 2026|publisher=Fond za humanitarno pravo|language=sr|access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="hra-33">{{cite web|url=https://www.hraction.org/2026/02/26/33-godine-od-otmice-i-ubistva-putnika-u-strpcima-pravda-i-sjecanje-i-dalje-nedovrseni/|title=33 godine od otmice i ubistva putnika u Štrpcima – pravda i sjećanje i dalje nedovršeni|date=26. 2. 2026|publisher=Akcija za ljudska prava|language=cnr|access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak masakara u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri nad Hrvatima]] [[Kategorija:Sukobi u 1993.]] aqsmig9d81l418sf38pmwo3pkyp18mj 0 505794 3894362 3835808 2026-06-05T17:15:56Z Drexbos 182211 3894362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime=Sindrom karpusnog tunela |slika = Untreated Carpal Tunnel Syndrome.JPG | opis_slike= Neobrađeni sindrom [[karpus]]nog tunela, koji pokazuje smanjenje (atrofiju) mišića u bazi palca | specijalnost = [[Ortopedska hirurgija]], [[plastična hirurgija]], [[neurologija]] | simptomi = [[Utrnulost]], [[Parestezija|trnci]] u palcu, [[kažiprst]]u, srednjem prstu i polovini [[prstenjak]]a. | komplikacije = | pojava =Kongenitalno ili kasnije | trajanje =Varijabilno | vrste =Nasljedni i stečeni | uzroci = Kompresija [[medijalni nerv| medijalnog nerva]] u [[kappusni tunel|karpusnom tunelu]] | rizici = [[Genetika]], [[ergonomska opasnost|radni zadaci]] | dijagnoza = Na osnovu simptoma, [[fizički pregled|fizičkih pregleda]], [[elektrodijagnostičkz test| elektrodijagnostičkog testa]] | diferencijalna_dijagnoza = [[Periferna neuropatija]], [[Radikulopatija]], [[Pleksopatija]] | prevencija = Ne postoji | liječenje = [[Udlaga|Udlaga za zglob]], [[kortikosteroid]]ne injekcije, operacija | lijek = [[analgetik|Analgetici]] | prognoza = | frekvencija = 5–10%<ref name=Bic2010>{{cite journal | vauthors = Bickel KD | title = Carpal tunnel syndrome | journal = The Journal of Hand Surgery (American Volume) | volume = 35 | issue = 1 | pages = 147–152 | date = January 2010 | pmid = 20117319 | doi = 10.1016/j.jhsa.2009.11.003 }}</ref> | deaths = | name = }} '''Sindrom karpusnog tunela''' (CTS) je skup simptoma i znakova povezanih sa [[Sindrom kompresije živaca|živčanom kompresijom]] [[Medijalno nerv|srednjeg živca]] u [[Karpusni tunel|karpusnom tunelu]].<ref>{{Cite journal|date=mart 2020|title=Carpal Tunnel Syndrome: A Review of Literature|url=|journal=Cureus|volume=12|issue=3|pages=e7333|doi=10.7759/cureus.7333|pmc=7164699|pmid=32313774}}</ref> Većina CTS-a je povezana s [[Idiopatska bolest|idiopatskom]] kompresijom [[Medijanski nerv|srednjeg živca]] dok putuje kroz [[Ručni zglob|zglob]] u karpalnom tunelu (IMNCT).<ref name="Bur20142">{{Cite journal|date=maj 2014|title=Diagnosing and managing carpal tunnel syndrome in primary care|journal=The British Journal of General Practice|volume=64|issue=622|pages=262–263|doi=10.3399/bjgp14x679903|pmc=4001168|pmid=24771836}}</ref> Idiopatski znači da ne postoji drugi proces bolesti koji doprinosi pritisku na nerv. Kao i kod većine strukturalnih problema, javlja se na obje ruke, a najjači faktor rizika je genetika.<ref name="Bur20142"/> Druga stanja kao što su fraktura ručnog zgloba ili [[reumatoidni artritis]] mogu uzrokovati ovaj sindrom. Nakon prijeloma, otoka, krvarenja i deformiteta komprimiraju srednji živac. Kod reumatoidnog artritisa, povećana sinovijalna obloga tetiva uzrokuje kompresiju. Glavni simptomi su [[utrnulost]] i [[Parestezija|trnci]] u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i palčevoj strani prstenjaka.<ref name="Bur20142"/> Pacijenti često prijavljuju bol, ali bol bez trnaca nije karakterističan za IMNCT. Umjesto toga, utrnulost može biti toliko intenzivna da se opisuje kao bolna. Simptomi su obično najteži noću.<ref name="NIH2016">{{Cite web|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/carpal_tunnel/detail_carpal_tunnel.htm#227043049|title=Carpal Tunnel Syndrome Fact Sheet|date=28. 1. 2016|website=National Institute of Neurological Disorders and Stroke|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181005/http://www.ninds.nih.gov/disorders/carpal_tunnel/detail_carpal_tunnel.htm#227043049|archive-date=3. 3. 2016|url-status=live|access-date=4. 3. 2016}}</ref> Mnogi ljudi spavaju sa savijenim zglobovima, a simptomi koji su uslijedili mogu dovesti do buđenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.orthoinfo.org/en/diseases--conditions/carpal-tunnel-syndrome/|title=Carpal Tunnel Syndrome - Symptoms and Treatment - OrthoInfo - AAOS|website=www.orthoinfo.org|access-date=18. 8. 2023}}</ref> Ako je godinama neliječen, IMNCT uzrokuje gubitak osjetljivosti i slabost i skupljanje (atrofiju) mišića u bazi palca. Faktori povezani sa radom kao što su vibracije, ekstenzija ili fleksija ručnog zgloba, sila šake i ponavljanje povećavaju rizik od razvoja CTS-a. Jedini siguran faktor rizika za IMNCT je genetika, svi ostali faktori rizika su diskutabilni. Važno je razmotriti IMNCT odvojeno od CTS-a kod bolesti kao što je reumatoidni artritis.<ref name="Shi2014">{{Cite journal|date=decembar 2014|title=Hypothyroidism and carpal tunnel syndrome: a meta-analysis|url=https://archive.org/details/sim_muscle-nerve_2014-12_50_6/page/879|journal=Muscle & Nerve|volume=50|issue=6|pages=879–883|doi=10.1002/mus.24453|pmid=25204641}}</ref><ref name="Padua20166">{{Cite journal|date=novembar 2016|title=Carpal tunnel syndrome: clinical features, diagnosis, and management|journal=The Lancet. Neurology|type=Review|volume=15|issue=12|pages=1273–1284|doi=10.1016/S1474-4422(16)30231-9|pmid=27751557}}</ref><ref name="AAOS20163">{{Cite web|url=http://www.aaos.org/ctsguideline|title=Management of Carpal Tunnel Syndrome Evidence-Based Clinical Practice Guideline|last=American Academy of Orthopaedic Surgeons|date=29. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20200330022757/https://www5.aaos.org/downloadasset.aspx?id=4294967882|archive-date=30. 3. 2020|url-status=dead|access-date=5. 3. 2016}}</ref> Dijagnoza IMNCT-a može se postaviti sa velikom vjerovatnoćom na osnovu karakterističnih simptoma i znakova. IMNCT se može mjeriti [[Elektrodijagnostički test|elektrodijagnostičkim testovima]].<ref name="Graham 2587–25932">{{Cite journal|date=decembar 2008|title=The value added by electrodiagnostic testing in the diagnosis of carpal tunnel syndrome|journal=The Journal of Bone and Joint Surgery. American Volume|volume=90|issue=12|pages=2587–2593|doi=10.2106/JBJS.G.01362|pmid=19047703}}</ref> Ljudi se rjeđe bude noću ako nose [[Udlaga (lijek)|udlagu za zglob]]. Injekcija [[kortikosteroid]]a može, ali ne mora, ublažiti simptome bolje od simuliranih ([[placebo]]) injekcija.<ref>{{Cite journal|date=oktobar 2008|title=Corticosteroid injection for carpal tunnel syndrome|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hand-surgery_2008-10_33a_8/page/1414|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=33|issue=8|pages=1414–1416|doi=10.1016/j.jhsa.2008.06.023|pmid=18929212}}</ref><ref>{{Cite journal|date=august 2018|title=Effectiveness of Oral Pain Medication and Corticosteroid Injections for Carpal Tunnel Syndrome: A Systematic Review|journal=Archives of Physical Medicine and Rehabilitation|volume=99|issue=8|pages=1609–1622.e10|doi=10.1016/j.apmr.2018.03.003|pmid=29626428}}</ref> Nema dokaza da injekcija kortikosteroida mijenja prirodnu historiju bolesti, što se čini kao postepena progresija neuropatije. Operacija rezanja [[Poprečni karpalni ligament|poprečnog karpalnog ligamenta]] jedini je poznati [[tretman koji modificira bolest]].<ref name="AAOS20163"/> == Anatomija == [[Datoteka:Carpal_Tunnel_Syndrome.png|desno|mini|Anatomija karpalnog tunela, koja prikazuje srednji nerv koji prolazi kroz uski prostor koji dijeli sa tetivama prstiju]] Karpalni tunel je anatomski odjeljak smješten na dnu dlana. Devet tetiva fleksora i srednji nerv prolaze kroz karpalni tunel, koji je sa tri strane okružen karpalnim kostima koje formiraju luk. Srednji nerv pruža osjećaj ili osjet [[Palac|palcu]], [[kažiprstu]], [[Srednji prst|srednjem prstu]] i polovini [[Prstenjak|domalog prsta]]. U nivou ručnog zgloba, srednji nerv opskrbljuje mišiće u bazi palca koji mu omogućavaju abdukciju, udaljavanje od ostala četiri prsta, kao i izlazak iz ravnine dlana. Karpalni tunel se nalazi na srednjoj trećini baze dlana, omeđen koštanim izbočenjem skafoidnog tuberkula i trapeza na bazi palca, i [[Kukasta kost|kukaste kosti]] koja se može palpirati duž ose prstenjaka. Iz anatomske pozicije, karpalni tunel je na prednjoj površini omeđen poprečnim karpalnim ligamentom, također poznatim kao [[Retinakulum fleksora šake|''flexor retinaculum'']]. To je jaka, vlaknasta traka koja se pričvršćuje za pisoformu i hamulus hamata. Proksimalna granica je distalni kožni nabor zapešća, a distalna granica je aproksimirana linijom poznatom kao [[Kaplan's cardinal line|Kaplanova kardinalna linija]].<ref>{{Cite journal|date=oktobar 2003|title=Biomechanical and anatomical consequences of carpal tunnel release|journal=Clinical Biomechanics|volume=18|issue=8|pages=685–693|doi=10.1016/S0268-0033(03)00052-4|pmid=12957554}}</ref> Ova linija koristi površinske orijentire i povlači se između vrha kožnog nabora između palca i kažiprsta do palpirane kukaste kosti.<ref>{{Cite journal|date=Jul–Aug 2006|title=Kaplan's cardinal line|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=31|issue=6|pages=912–918|doi=10.1016/j.jhsa.2006.03.009|pmid=16843150}}</ref> == Patofiziologija == [[Datoteka:Carpal-Tunnel.svg|desno|mini|Poprečni presjek na zglobu. [[Srednji nerv]] je obojen žuto. Karpalni tunel se sastoji od kostiju i [[Retinakulum fleksora šake|poprečnog karpalnog ligamenta]].]] Karpalni tunel je uski kanal okružen koštanim i fibroznim tkivom. Kroz ovaj prostor prolazi srednji nerv zajedno sa [[Tetiva (anatomija)|tetivama]] fleksora i njihovim [[Omotač tetiva|ovojnicama]]. Povećani kompartmentalni pritisak iz bilo kog razloga može stisnuti srednji nerv.<ref name=":82">{{Cite journal|date=juli 2022|title=Carpal Tunnel Syndrome: Pathophysiology and Comprehensive Guidelines for Clinical Evaluation and Treatment|url=|journal=Cureus|volume=14|issue=7|pages=e27053|doi=10.7759/cureus.27053|pmc=9389835|pmid=36000134}}</ref> Konkretno, povećani pritisak može ometati normalan intraneuralni protok krvi, na kraju uzrokujući kaskadu fizioloških promjena u samom nervu.<ref name=":103">{{Cite journal|date=maj 2002|title=Pathophysiology of nerve compression|url=https://archive.org/details/sim_hand-clinics_2002-05_18_2/page/231|journal=Hand Clin|volume=18|issue=2|pages=231–41|doi=10.1016/s0749-0712(01)00012-9|pmid=12371026}}</ref> Postoji krivulja ovisnosti o dozi koja je takva da su veći i duži periodi pritiska povezani sa većom nervnom disfunkcijom.<ref name=":103"/> Većina slučajeva sindroma karpalnog tunela je idiopatski (uzrok nepoznat), ali uobičajeni poznati uzroci su hipertrofija [[Sinovijalna membrana|sinovijalnog tkiva]] koje okružuje tetive fleksora podlaktice i ponavljajući pokreti zgloba.<ref name=":82"/><ref name=":112">{{Cite journal|date=januar 2015|title=Pathophysiology of carpal tunnel syndrome|url=|journal=Neurosciences (Riyadh)|volume=20|issue=1|pages=4–9|doi=|pmc=4727604|pmid=25630774}}</ref> Produženi pritisak može dovesti do kaskade fizioloških promjena u nervnom tkivu. Prvo se razbija krvno-nervna barijera (povećana permeabilnost [[Perineurium|perineureuma]] i endotelnih ćelija [[Endoneurijum|endoneuralnih]] krvnih sudova).<ref name=":103"/> [[Edem]] tada prati kaskadu upale.<ref name=":12">{{Cite journal|date=maj 1996|title=Anatomy, function, and pathophysiology of peripheral nerves and nerve compression|url=https://archive.org/details/sim_hand-clinics_1996-05_12_2/page/185|journal=Hand Clin|volume=12|issue=2|pages=185–93|doi=10.1016/S0749-0712(21)00303-6|pmid=8724572}}</ref> Ako se pritisak nastavi, živci će pokrenuti proces [[Demijelinizirajuće bolesti|demijelinizacije]] ispod područja kompresije.<ref name=":103"/> To će rezultirati abnormalnom [[Akcijski potencijal|nervnom provodljivošću]] čak i kada se pritisak smanji što dovodi do upornih senzornih simptoma sve dok ne dođe do [[Remijelinizacija|remijelinizacije]]. Ako se kompresija nastavi i bude dovoljno jaka, [[akson]]i mogu biti ozlijeđeni i doći će do [[Wallerova degeneracija|Wallerove degeneracije]].<ref name=":12" /> U ovom trenutku može doći do slabosti i [[Mišićna atrofija|atrofije mišića]], ovisno o obimu oštećenja aksona.<ref>{{Cite journal|date=august 2013|title=Nerve physiology: mechanisms of injury and recovery|url=|journal=Hand Clin|volume=29|issue=3|pages=317–30|doi=10.1016/j.hcl.2013.04.002|pmc=4408553|pmid=23895713}}</ref> Kritični pritisak iznad kojeg mikrocirkulacijsko okruženje živca postaje kompromitovano zavisi od dijastoličkog/sistolnog [[Krvni pritisak|krvnog pritiska]]. Viši krvni pritisak će zahtijevati veći vanjski pritisak na nerv kako bi se poremetilo njegovo mikrovaskularno okruženje.<ref name=":9">{{Cite journal|date=1983|title=Effects of increased systemic blood pressure on the tissue fluid pressure threshold of peripheral nerve|url=|journal=J Orthop Res|volume=1|issue=2|pages=172–8|doi=10.1002/jor.1100010208|pmid=6679859}}</ref> Kritični pritisak neophodan da se poremeti dotok krvi u živac je otprilike 30 [[mmHg]] ispod dijastoličkog krvnog pritiska ili 45 mmHg ispod [[Srednji arterijski pritisak|srednjeg arterijskog pritiska]].<ref name=":9" /> Za normohipertenzivne (normalan krvni pritisak) odrasle osobe, prosječne vrijednosti sistolnog krvnog pritiska su 116 mmHg, dijastolički krvni pritisak je 69 mmHg.<ref>{{Cite journal|date=mart 2011|title=Mean systolic and diastolic blood pressure in adults aged 18 and over in the United States, 2001-2008|url=|journal=Natl Health Stat Report|volume=|issue=35|pages=1–22, 24|doi=|pmid=21485611}}</ref> Koristeći ove podatke, prosječna osoba bi postala simptomatična sa približno 39 mmHg pritiska u zglobu (69 - 30 = 39 i 69 + (116 - 69)/3 - 45 ~ 40). Pacijenti sa sindromom karpalnog tunela imaju tendenciju da imaju povišen pritisak u karpalnom tunelu (12-31 mmHg) u poređenju sa kontrolnom grupom (2,5 - 13 mmHg).<ref>{{Cite journal|date=mart 1981|title=The carpal tunnel syndrome. A study of carpal canal pressures|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bone-and-joint-surgery_1981-03_63-a_3/page/380|journal=J Bone Joint Surg Am|volume=63|issue=3|pages=380–3|doi=10.2106/00004623-198163030-00009|pmid=7204435}}</ref><ref name=":7">{{Cite journal|date=maj 1990|title=Pressures in the carpal tunnel. A comparison between patients with carpal tunnel syndrome and normal subjects|url=|journal=J Bone Joint Surg Br|volume=72|issue=3|pages=516–8|doi=10.1302/0301-620X.72B3.2187880|pmid=2187880}}</ref><ref>{{Cite journal|date=august 1989|title=Carpal-tunnel pressure|url=|journal=Acta Orthop Scand|volume=60|issue=4|pages=397–9|doi=10.3109/17453678909149305|pmid=2816314}}</ref> Pritisak na karpalni tunel normalnih subjekata u laboratoriji može dovesti do blagih neurofizioloških promjena pri 30 mmHg s brzim, potpunim senzornim blokom pri 60 mmHg.<ref>{{Cite journal|date=maj 1982|title=Median nerve compression in the carpal tunnel--functional response to experimentally induced controlled pressure|url=|journal=J Hand Surg Am|volume=7|issue=3|pages=252–9|doi=10.1016/s0363-5023(82)80175-5|pmid=7086092}}</ref> Na pritisak u karpalnom tunelu utiče pokret i položaj ručnog zgloba, sa fleksijom i ekstenzijom koja može da podigne pritisak u tunelu do 111&nbsp;mmHg.<ref name=":7" /> Mnoge aktivnosti povezane sa karpalnim tunelom, kao što su vožnja, držanje telefona, i slično, uključuju savijanje ručnog zgloba što je vjerovatno uzrok povećanja pritiska u karpalnom tunelu.<ref name=":82"/> Kompresija živaca može rezultirati različitim fazama ozljede živca. Većina pacijenata sa sindromom karpalnog tunela ima [[Klasifikacija povreda perifernih živaca|povredu nerva]] I stepena (Sunderlandova klasifikacija), koja se naziva i [[Neurapraxia|neuropraksija]].<ref name=":103"/> Ovo je okarakterisano blokadom provodljivosti, segmentnom demijelinizacijom i intaktnim aksonima. Bez daljnje kompresije, nervi će se remijelinirati i potpuno se oporaviti. Pacijenti sa teškim sindromom karpalnog tunela mogu imati povrede stepena II/III (Sunderlandova klasifikacija) ili [[Aksonotmeza|aksonotmezu]], gdje je akson ozlijeđen djelimično ili potpuno.<ref name=":103" /> Uz ozljedu aksona došlo bi do slabosti mišića ili atrofije, a bez daljnje kompresije živci bi se mogli samo djelomično oporaviti. Iako postoje dokazi da je hronična kompresija glavni uzrok sindroma karpalnog tunela, to možda nije jedini uzrok. Postoji nekoliko alternativnih, potencijalno spekulativnih teorija koje opisuju alternativne oblike uklještenja živaca.<ref name=":112"/> Jedna je teorija o ožiljcima živaca (posebno prijanjanja između mezoneurijuma i [[Epineurijum|epineureuma]]) koji sprečavaju klizanje nerva tokom pokreta zapešća/prsta, uzrokujući ponavljajuće trakcione povrede.<ref>{{Cite journal|date=juli 1979|title=Carpal tunnel syndrome and selected personal attributes|url=|journal=J Occup Med|volume=21|issue=7|pages=481–6|doi=|pmid=469613}}</ref> Drugi je sindrom dvostrukog zgnječenja, gdje kompresija može ometati transport aksona, a dvije odvojene tačke kompresije (npr. vrat i zapešće), koje nisu dovoljne da izazovu lokalnu demijelinizaciju, mogu zajedno narušiti normalnu funkciju živaca.<ref name=":02">{{Cite journal|date=april 2013|title=The double crush syndrome|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=38|issue=4|pages=799–801; quiz 801|doi=10.1016/j.jhsa.2012.12.038|pmc=5823245|pmid=23466128}}</ref> == Epidemiologija == Procjenjuje se da IMNCT pogađa jednu od deset osoba tokom života i predstavlja najčešći sindrom kompresije živaca.<ref name="Padua20166"/> Postoje značajne varijacije u takvim procjenama na osnovu načina na koji se definiše problem, posebno da li se proučavaju osobe sa simptomima u odnosu na mjerljivu medijanu neuropatije (IMNCT), bez obzira na to da li pacijenti traže njegu. IMNCT čini oko 90% svih [[Sindromi kompresije živaca|sindroma kompresije živaca]].<ref>{{Cite journal|year=2012|title=Carpal tunnel syndrome: a review of the recent literature|journal=The Open Orthopaedics Journal|volume=6|pages=69–76|doi=10.2174/1874325001206010069|pmc=3314870|pmid=22470412}}</ref> Najbolji podaci u vezi sa IMNCT-om i CTS-om dolaze iz studija zasnovanih na populaciji, koje pokazuju nevezanost bolesti sa spolom i prevalenciju (akumulacija) koja se povećava sa godinama. == Simptomi == Karakterističan simptom CTS-a je utrnulost, peckanje ili osjećaj peckanja u palcu, kažiprstu, srednjoj i radijalnoj polovini domalog prsta. Ova područja obrađuju senzaciju kroz srednji nerv.<ref>{{Cite journal|date=januar 2008|title=Carpal tunnel syndrome|journal=The Ulster Medical Journal|volume=77|issue=1|pages=6–17|pmc=2397020|pmid=18269111}}</ref> Utrnulost ili trnci su obično gori tokom spavanja. Ljudi imaju tendenciju da spavaju sa savijenim zglobovima, što povećava pritisak na nerv. Bol i nelagodnost mogu se javiti u [[Podlaktica|podlaktici]] ili čak [[Ruka|nadlaktici]], ali njihov odnos sa IMNCT-om je neizvjestan.<ref>{{Cite web|url=http://www.nhs.uk/Conditions/Carpal-tunnel-syndrome/Pages/Symptoms.aspx|title=Carpal tunnel syndrome – Symptoms|website=[[National Health Service (England)#Internet information service|NHS Choices]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160524081418/http://www.nhs.uk/Conditions/Carpal-tunnel-syndrome/Pages/Symptoms.aspx|archive-date=24. 5. 2016|url-status=live|access-date=21. 5. 2016}} Page last reviewed: 18/09/2014</ref> Simptomi koji nisu karakteristični za CTS uključuju [[Bol u zglobu|bol u zglobovima]] ili rukama, gubitak snage stiska,<ref name="Atroshi_1999">{{Cite journal|date=juli 1999|title=Prevalence of carpal tunnel syndrome in a general population|journal=JAMA|volume=282|issue=2|pages=153–158|doi=10.1001/jama.282.2.153|pmid=10411196}}</ref> manji gubitak sna,<ref>{{Cite web|url=https://txosa.com/carpal-tunnel-syndrome/|title=Carpal Tunnel Syndrome|date=24. 1. 2022|website=TXOSA|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124185447/https://txosa.com/carpal-tunnel-syndrome/|archive-date=24. 1. 2022|url-status=live}}</ref> kao i gubitak ručne spretnosti.<ref name="CTS_2009">{{Cite web|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/carpal_tunnel/carpal_tunnel.htm|title=Carpal Tunnel Syndrome Information Page|date=28. 12. 2010|publisher=[[National Institute of Neurological Disorders and Stroke]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20101222221850/http://www.ninds.nih.gov/disorders/carpal_tunnel/carpal_tunnel.htm|archive-date=22. 12. 2010|url-status=live}}</ref> Kako se srednja neuropatija pogoršava, dolazi do gubitka senzibiliteta na palcu, kažiprstu, srednjem i palcu domalog prsta. Kako neuropatija napreduje, može doći do prvo slabosti, a zatim do atrofije mišića [[Tenar|eminencije tenar]] (''[[flexor pollicis brevis]]'', ''[[opponens pollicis]]'' i ''[[abductor pollicis brevis]]''). Osjetljivost dlana ostaje normalna jer se površinska senzorna grana srednjeg živca grana proksimalno od TCL-a i putuje površno do njega.<ref name="Norvell_2009">{{Cite web|url=http://emedicine.medscape.com/article/822792-overview|title=Carpal Tunnel Syndrome|date=10. 9. 2009|publisher=[[eMedicine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20100803005746/http://emedicine.medscape.com/article/822792-overview|archive-date=3. 8. 2010|url-status=live}}</ref> Simptomi srednjeg živca mogu nastati zbog kompresije na nivou [[Torakalni izlaz|torakalnog izlaza]] ili područja gdje srednji nerv prolazi između dvije glave pronator teresa u podlaktici,<ref>{{Cite book|title=Atlas of Human Anatomy|url=https://archive.org/details/atlasofhumananat0000nett_w1j0|vauthors=Netter F|publisher=Saunders Elsevier|year=2011|isbn=978-0-8089-2423-4|edition=5th|location=Philadelphia, PA|pages=[https://archive.org/details/atlasofhumananat0000nett_w1j0/page/412 412], 417, 435}}</ref> iako je ovo još stvar debate. == Znakovi == Teški IMNCT je povezan sa mjerljivim gubitkom senzibiliteta. Smanjeni prag osjetljivosti (sposobnost razlikovanja različitih količina pritiska) može se izmjeriti korištenjem Semmes-Weinstein monofilamentnog testiranja.<ref>{{Cite journal|date=januar 1984|title=Sensibility testing in patients with carpal tunnel syndrome|journal=The Journal of Bone and Joint Surgery. American Volume|volume=66|issue=1|pages=60–64|doi=10.2106/00004623-198466010-00009|pmid=6690444}}</ref> Smanjena diskriminirajuća osjetljivost može se izmjeriti testiranjem diskriminacije u dvije tačke: broj milimetara između dvije dodirne tačke, koje moraju biti razdvojene prije nego ih se može razlikovati.<ref>{{Cite journal|date=novembar 2010|title=Individual finger sensibility in carpal tunnel syndrome|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=35|issue=11|pages=1807–1812|doi=10.1016/j.jhsa.2010.08.013|pmc=4410266|pmid=21050964}}</ref> Osoba sa idiopatskom neuropatijom medijana u karpalnom tunelu neće imati nikakav senzorni gubitak preko eminencije tenar (izbočenje mišića na dlanu i na dnu palca). To je zato što se palmarna grana srednjeg živca, koja inervira to područje dlana, odvaja od srednjeg živca i prolazi preko karpalnog tunela.<ref>{{Cite book|title=Atlas of Human Anatomy|url=https://archive.org/details/atlasofhumananat0000nett_w1j0|vauthors=Netter F|publisher=Saunders Elsevier|year=2011|isbn=978-0-8089-2423-4|edition=5th|location=Philadelphia, PA|page=[https://archive.org/details/atlasofhumananat0000nett_w1j0/page/447 447]}}</ref> Teški IMNCT je također povezan sa slabošću i [[Atrofija|atrofijom]] mišića u bazi palca. Ljudi mogu izgubiti sposobnost palmarne otmice palca. IMNCT se može otkriti na pregledu pomoću jednog od nekoliko manevara za izazivanje parestezije (osjećaj trnaca ili "igle" u distribuciji srednjeg živca). Ovi "provokativni znakovi" uključuju: * [[Phalenov manevar]]. Izvodi se potpunim savijanjem zgloba, zatim zadržavanjem u ovom položaju i čekanjem simptoma.<ref name="Harrison">{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|vauthors=Cush JJ, Lipsky PE|publisher=McGraw-Hill Professional|year=2004|isbn=978-0-07-140235-4|edition=16th|page=2035|chapter=Approach to articular and musculoskeletal disorders}}</ref> Pozitivan test je onaj koji rezultira parestezijom u distribuciji srednjeg živca u roku od 60 sekundi. * [[Tinel's sign|Tinelov znak]] se izvodi laganim tapkanjem srednjeg živca neposredno proksimalno od [[Flexor retinaculum of the hand|fleksora retinakuluma]] da bi se izazvala parestezija.<ref name="Padua20166"/> * [[Durkan test]], ''test karpalne kompresije'' ili snažno pritiskanje dlana preko živca do 30 sekundi da bi se izazvala parestezija.<ref name="Gonzalez_1997">{{Cite journal|date=februar 1997|title=Value of the carpal compression test in the diagnosis of carpal tunnel syndrome|journal=Journal of Hand Surgery|volume=22|issue=1|pages=38–41|doi=10.1016/S0266-7681(97)80012-5|pmid=9061521}}</ref><ref name="Durkan_1991">{{Cite journal|date=april 1991|title=A new diagnostic test for carpal tunnel syndrome|journal=The Journal of Bone and Joint Surgery. American Volume|volume=73|issue=4|pages=535–538|doi=10.2106/00004623-199173040-00009|pmid=1796937}}</ref> * [[Hand elevation test|Test podizanja šake]]. Izvodi se podizanjem obje ruke iznad glave. Parestezija u distribuciji srednjeg živca unutar dvije minute smatra se pozitivnom. Izvještavaju se dijagnostičke karakteristike performansi kao što su osjetljivost i specifičnost, ali ih je teško interpretirati zbog nedostatka konsenzusa referentnog standarda za CTS ili IMNCT. == Uzroci == === Idiopatska srednja neuropatija u karpalnom tunelu === Većina ljudi sa CTS-om ima [[Idiopatska bolest|idiopatsku]] srednju neuropatiju karpalnog tunela (IMNCT). Povezanost drugih faktora sa CTS i IMNCT predmet je značajne debate. Važno je razlikovati faktore koji izazivaju simptome i faktore koji su povezani sa traženjem njege od faktora koji pogoršavaju neuropatiju. Vjeruje se da su genetski faktori najvažnije determinante razvoja sindroma karpalnog tunela zbog IMNCT-a. Drugim riječima, struktura ručnog zgloba izgleda programirana pri rođenju da razvije IMNCT kasnije u životu. Studija povezanosti genoma ([[Svegenomska studija asocijacije|GWAS]]) sindroma karpalnog tunela identificirala je 50 genomskih lokusa značajno povezanih s bolešću, uključujući nekoliko lokusa za koje se ranije znalo da su povezani s ljudskom visinom.<ref name="pmid35332129">{{Cite journal|date=mart 2022|title=A genome-wide meta-analysis identifies 50 genetic loci associated with carpal tunnel syndrome|journal=Nature Communications|volume=13|issue=1|pages=1598|bibcode=2022NatCo..13.1598S|doi=10.1038/s41467-022-29133-7|pmc=8948232|pmid=35332129}}</ref> Neki drugi faktori koji doprinose srednjoj neuropatiji su stanja kao što su dijabetes, alkoholizam, nedostatak vitamina ili toksičnost, kao i izloženost toksinima. Stanja poput ovih ne povećavaju nužno intersticijski pritisak u karpalnom tunelu.<ref>{{Cite journal|last=Genova|first=Alessia|last2=Dix|first2=Olivia|last3=Saefan|first3=Asem|last4=Thakur|first4=Mala|last5=Hassan|first5=Abbas|date=19. 3. 2020|title=Carpal Tunnel Syndrome: A Review of Literature|journal=Cureus|volume=12|issue=3|pages=e7333|doi=10.7759/cureus.7333|issn=2168-8184|pmc=7164699|pmid=32313774}}</ref> Jedna studija kontrole slučaja pokazala je da osobe koje su klasifikovane kao gojazne ([[Indeks tjelesne mase|BMI]] >29) imaju 2,5 puta veću vjerovatnoću od vitkih osoba (BMI <20) da dobiju dijagnozu CTS.<ref name="Werner_1994">{{Cite journal|date=juni 1994|title=The relationship between body mass index and the diagnosis of carpal tunnel syndrome|url=https://archive.org/details/sim_muscle-nerve_1994-06_17_6/page/632|journal=Muscle & Nerve|volume=17|issue=6|pages=632–636|doi=10.1002/mus.880170610|pmid=8196706}}</ref> Nije jasno da li je ova povezanost posljedica promjene patofiziologije, varijacije u simptomima ili varijacije u traženju njege.<ref name="Padua 1273–12842">{{Cite journal|date=novembar 2016|title=Carpal tunnel syndrome: clinical features, diagnosis, and management|journal=The Lancet. Neurology|volume=15|issue=12|pages=1273–1284|doi=10.1016/S1474-4422(16)30231-9|pmid=27751557}}</ref> === Diskretna patofiziologija i sindrom karpalnog tunela === Nasljedna neuropatija sa osjetljivošću na paralizu pritiska je genetsko stanje za koje se čini da povećava vjerovatnoću razvoja MNCT. Heterozigotne mutacije u genu [[SH3TC2]], povezane sa [[Charcot–Marie–Toothova bolest|Charcot-Marie-Toothom]], mogu dati podložnost [[Periferna neuropatija|neuropatiji]], uključujući CTS.<ref>{{Cite journal|date=april 2010|title=Whole-genome sequencing in a patient with Charcot-Marie-Tooth neuropathy|journal=The New England Journal of Medicine|volume=362|issue=13|pages=1181–1191|doi=10.1056/NEJMoa0908094|pmc=4036802|pmid=20220177}}</ref> Povezanost uobičajenih benignih tumora kao što su [[lipom]]i, [[Ganglija|ganglioni]] i [[Vaskularna malformacija|vaskularne malformacije]] treba tretirati sa oprezom. Takvi tumori su vrlo česti i vjerovatnije je preklapanje sa IMNCT-om nego pritisak na srednji nerv.<ref name="Tiong_2005">{{Cite journal|year=2005|title=Differences between self-referred and physician-referred hospital admissions|journal=Irish Journal of Medical Science|volume=174|issue=3|pages=70–78|doi=10.1007/BF03170208|pmid=16285343}}</ref> Slično, stepen do kojeg se istražuje [[polineuropatija]] i sindrom karpalnog tunela povezan s transtiretin amiloidozom je pod istragom. Prethodno oslobađanje karpalnog tunela često se bilježi kod osoba koje kasnije imaju [[Kardiomiopatija|kardiomiopatiju]] povezanu s transtiretin amiloidom.<ref>{{Cite journal|date=mart 2016|title="Red-flag" symptom clusters in transthyretin familial amyloid polyneuropathy|journal=Journal of the Peripheral Nervous System|volume=21|issue=1|pages=5–9|doi=10.1111/jns.12153|pmc=4788142|pmid=26663427}}</ref> Postoji mišljenje da bi bilateralni sindrom karpalnog tunela mogao biti razlog za razmatranje amiloidoze, čija bi pravovremena dijagnoza mogla poboljšati zdravlje srca.<ref>{{Cite journal|date=oktobar 2019|title=Carpal Tunnel Syndrome: A Potential Early, Red-Flag Sign of Amyloidosis|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=44|issue=10|pages=868–876|doi=10.1016/j.jhsa.2019.06.016|pmid=31400950}}</ref> Amiloidoza je rijetka, čak i kod osoba sa sindromom karpalnog tunela (0,55% učestalosti unutar 10 godina od oslobađanja karpalnog tunela).<ref name="Sood 1284–1294">{{Cite journal|date=juli 2021|title=Diagnosing Systemic Amyloidosis Presenting as Carpal Tunnel Syndrome: A Risk Nomogram to Guide Biopsy at Time of Carpal Tunnel Release|journal=The Journal of Bone and Joint Surgery. American Volume|volume=103|issue=14|pages=1284–1294|doi=10.2106/JBJS.20.02093|pmid=34097669}}</ref> U nedostatku drugih faktora povezanih sa značajnom vjerovatnoćom amiloidoze, nije jasno da li biopsija u vrijeme oslobađanja karpalnog tunela ima odgovarajuću ravnotežu između potencijalne štete i potencijalne koristi.<ref name="Sood 1284–1294" /> Druge specifične patofiziologije koje mogu uzrokovati srednju neuropatiju putem pritiska uključuju: * Reumatoidni artritis i druge bolesti koje uzrokuju upalu tetiva fleksora. * Kod teške neliječene [[Hipotireoidizam|hipotireoze]], generalizirani [[miksedem]] uzrokuje taloženje [[Mukopolisaharidi|mukopolisaharida]] unutar perineurija [[Medijanski nerv|srednjeg živca]], kao i tetiva koje prolaze kroz karpalni tunel. Dovedena je u pitanje povezanost CTS i IMNCT sa manjim stepenom [[Hipotireoidizam|hipotireoze]]. * [[Trudnoća]] može izazvati simptome kod genetski predisponiranih žena, koje mogu biti uzrokovane privremenim promjenama u hormonima i povećanjom pritisku tekućine u karpalnom tunelu.<ref name="Padua 1273–12842"/> Visok nivo [[progesteron]]a i zadržavanje vode mogu povećati veličinu sinovije. * Krvarenje i oteklina od prijeloma ili dislokacije. Ovo se naziva sindrom akutnog karpalnog tunela.<ref>{{Cite journal|date=oktobar 2008|title=Predictors of acute carpal tunnel syndrome associated with fracture of the distal radius|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hand-surgery_2008-10_33a_8/page/1309|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=33|issue=8|pages=1309–1313|doi=10.1016/j.jhsa.2008.04.012|pmid=18929193}}</ref> * [[Akromegalija]] uzrokuje prekomjerno lučenje [[Hormon rasta|hormona rasta]]. To uzrokuje da mehka tkiva i kosti oko karpalnog tunela rastu i stisnu srednji nerv.<ref>{{Cite web|url=http://www.treatmentandsymptoms.com/endocrine/acromegaly/|title=Carpel Tunnel Syndrome in Acromegaly|publisher=Treatmentandsymptoms.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126014823/http://www.treatmentandsymptoms.com/endocrine/acromegaly/|archive-date=26. 1. 2016|url-status=dead|access-date=5. 10. 2011}}</ref> ==== Ostala razmatranja ==== Sindrom dvostrukog zgnječenja je hipoteza o kojoj se raspravlja da kompresija ili iritacija nervnih grana koji doprinose srednjem živcu u vratu, ili bilo gdje iznad ručnog zgloba, povećava osjetljivost živca na kompresiju u ručnom zglobu. Malo je dokaza koji podržavaju ovu teoriju i zabrinutost da bi se ona mogla koristiti za opravdanje više operacija.<ref name=":02"/><ref>{{Cite journal|date=septembar 2015|title=Double Crush Syndrome|journal=The Journal of the American Academy of Orthopaedic Surgeons|volume=23|issue=9|pages=558–562|doi=10.5435/JAAOS-D-14-00176|pmid=26306807}}</ref> == Dijagnoza == Ne postoji konsenzus referentnog standarda za dijagnozu sindroma karpalnog tunela. Kombinacija karakterističnih simptoma (kako se osjeća) i znakova (ono što ljekar nalazi na pregledu) povezana je s velikom vjerovatnoćom IMNCT bez [[Elektrofiziologija|elektrofiziološkog]] testiranja. Elektrodijagnostičko testiranje (elektromiografija i brzina nervnog provođenja) može objektivno izmjeriti i potvrditi medijanu neuropatije.<ref>{{Citation|title=Electrodiagnostic Evaluation Of Carpal Tunnel Syndrome|date=2022|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK562235/|website=StatPearls|location=Treasure Island (FL)|publisher=StatPearls Publishing|access-date=28. 7. 2022}}</ref> Ultrazvuk može snimiti i izmjeriti poprečni presjek srednjeg živca, što ima određenu korelaciju s idiopatskom medijanom neuropatije u karpalnom tunelu (IMNCT). Uloga ultrazvuka u dijagnozi – baš kao i kod elektrodijagnostičkog testiranja – predmet je rasprave. EDX ne može u potpunosti isključiti dijagnozu CTS zbog nedostatka osjetljivosti. Raspravlja se o ulozi potvrdnog elektrodijagnostičkog testiranja.<ref name="Padua20166"/> Cilj elektrodijagnostičkog testiranja je da se uporedi brzina provodljivosti u srednjem živcu sa provođenjem u drugim nervima koji snabdijevaju ruku. Kada je srednji nerv pritisnut, kao kod IMNCT-a, on će provoditi sporije nego normalno i sporije od ostalih nerava. Kompresija dovodi do oštećenja mijelinske ovojnice i manifestira se kao odgođene latencije i usporene brzine provođenja.<ref name="uptodate.com">{{Cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/carpal-tunnel-syndrome-treatment-and-prognosis|title=Treatment of carpal tunnel syndrome|date=5. 10. 2009|publisher=[[UpToDate]]}}</ref> Elektrodijagnoza se zasniva na demonstriranju poremećene provodljivosti srednjeg živca preko karpalnog tunela u kontekstu normalnog provođenja na drugim mjestima. Često se navodi da normalne elektrodijagnostičke studije ne isključuju dijagnozu sindroma karpalnog tunela. Obrazloženje za ovo je da se prag neuropatije mora doseći prije nego što rezultati studije postanu abnormalni, kao i da vrijednosti praga za abnormalnost variraju.<ref name="Graham consensus">{{Cite journal|year=2006|title=Development and validation of diagnostic criteria for carpal tunnel syndrome|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=31|issue=6|pages=919–924|doi=10.1016/j.jhsa.2006.03.005|pmid=16886290}}</ref> Drugi tvrde da bi idiopatska srednja neuropatija u karpalnom tunelu sa normalnim elektrodijagnostičkim testovima predstavljala vrlo, vrlo blagu neuropatiju koju bi bilo najbolje liječiti kao normalan srednji nerv. Što je još važnije, uočljivi simptomi s blagom bolešću snažno su povezani s beskorisnim mislima i simptomima brige i očaja. Značajan CTS sa nemjerljivim IMNCT-om trebao bi podsjetiti ljekare da uvijek uzmu u obzir cijelu osobu, uključujući njihov način razmišljanja i okolnosti, u strategijama da pomognu ljudima da postanu i ostanu zdravi.<ref>{{Cite journal|last=Crum|first=Alia|last2=Zuckerman|first2=Barry|date=2017|title=Changing Mindsets to Enhance Treatment Effectiveness|journal=JAMA|volume=317|issue=20|pages=2063–2064|doi=10.1001/jama.2017.4545|pmc=7608684|pmid=28418538}}</ref> Zajednički izvještaj koji su objavili [[Američko udruženje neuromuskularne i elektrodijagnostičke medicine]] (AANEM), Američka akademija za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (AAPM&R) i Američka akademija za neurologiju definira parametre prakse, standarde i smjernice za EDX studije CTS-a na osnovu opsežnog pregleda kritičke literature. Ovaj zajednički pregled je zaključio da su studije provodljivosti medijana i senzornog živca validne i reproducibilne u kliničkom laboratorijskom okruženju i da se klinička dijagnoza CTS-a može postaviti s osjetljivošću većom od 85% i specifičnošću većom od 95%. S obzirom na ključnu ulogu elektrodijagnostičkog testiranja u dijagnozi CTS-a, AANEM je izdao smjernice za praksu zasnovane na dokazima, kako za dijagnozu sindroma karpalnog tunela. === Snimanje === Uloga [[Magnetna rezonanca|magnetne rezonance]] (MRI) ili [[Ultrazvuk|ultrazvučnog snimanja]] u dijagnozi IMNCT je nejasna.<ref name="Wilder-Smith_2006">{{Cite journal|date=juli 2006|title=Diagnosing carpal tunnel syndrome--clinical criteria and ancillary tests|journal=Nature Clinical Practice. Neurology|volume=2|issue=7|pages=366–374|doi=10.1038/ncpneuro0216|pmid=16932587}}</ref><ref name="Bland_2005">{{Cite journal|date=oktobar 2005|title=Carpal tunnel syndrome|journal=Current Opinion in Neurology|volume=18|issue=5|pages=581–585|doi=10.1097/01.wco.0000173142.58068.5a|pmid=16155444}}</ref><ref name="Jarvik_2004">{{Cite journal|date=februar 2004|title=Diagnosis of carpal tunnel syndrome: electrodiagnostic and MR imaging evaluation|journal=Neuroimaging Clinics of North America|volume=14|issue=1|pages=93–102, viii|doi=10.1016/j.nic.2004.02.002|pmid=15177259}}</ref> Njihova rutinska upotreba se ne preporučuje.<ref name="AAOS20163"/> Morfološka magnetna rezonanca ima visoku osjetljivost, ali nisku specifičnost za IMNCT. Visok intenzitet signala može ukazivati na akumulaciju aksonalnog transporta, degeneraciju mijelinske ovojnice ili edem.<ref name="Carpal Tunnel Syndrome: Symptoms, C">{{Cite journal|date=januar 2017|title=Carpal Tunnel Syndrome: Symptoms, Causes and Treatment Options. Literature Reviev|journal=Ortopedia, Traumatologia, Rehabilitacja|volume=19|issue=1|pages=1–8|doi=10.5604/15093492.1232629|pmid=28436376}}</ref> Međutim, novije kvantitativne MRI tehnike koje izvode ponovljive, pouzdane i objektivne biomarkere iz nerava i skeletnih mišića mogu biti korisne, uključujući difuzijsko ponderisanu (tipično tenzor difuzije) MRI koja ima vidljive normalne vrijednosti i aberacije u sindromu karpalnog tunela.<ref>{{Cite journal|date=oktobar 2021|title=Meta-analysis of the normal diffusion tensor imaging values of the median nerve and how they change in carpal tunnel syndrome|journal=Scientific Reports|volume=11|issue=1|pages=20935|bibcode=2021NatSR..1120935R|doi=10.1038/s41598-021-00353-z|pmc=8536657|pmid=34686721}}</ref> === Diferencijalna dijagnoza === [[Cervikalna radikulopatija]] također može uzrokovati paresteziju, abnormalnu osjetljivost u šakama i zglobu.<ref name="Padua20166"/> Raspodjela obično prati korijen živca, a parestezija može biti izazvana pokretom vrata.<ref name="Padua20166"/> Elektromiografija i snimanje [[Vratni pršljenovi|vratne kralježnice]] mogu pomoći u razlikovanju cervikalne radikulopatije od sindroma karpalnog tunela ako je dijagnoza nejasna.<ref name="Padua20166"/> Sindrom karpalnog tunela se ponekad primjenjuje kao oznaka za svakoga ko ima bol, utrnulost, otok ili peckanje na radijalnoj strani šaka ili zapešća. Kada je bol primarni simptom, sindrom karpalnog tunela vjerovatno neće biti izvor simptoma.<ref name="Graham 2587–25932"/> Kada simptomi i znaci upućuju na atrofiju i slabost mišića više nego na ukočenost, razmatraju se neurodegenerativne poremećaji kao što su [[ALS4|amiotrofična lateralna skleroza]] ili [[Charcot–Marie–Toothova bolest]].<ref>{{Cite journal|date=mart 2020|title=Carpal Tunnel Syndrome: A Review of Literature|journal=Cureus|volume=12|issue=3|pages=e7333|doi=10.7759/cureus.7333|pmc=7164699|pmid=32313774}}</ref><ref>{{Cite journal|date=oktobar 2020|title=Amyotrophic lateral sclerosis: a clinical review|journal=European Journal of Neurology|volume=27|issue=10|pages=1918–1929|doi=10.1111/ene.14393|pmc=7540334|pmid=32526057}}</ref><ref>{{Cite book|title=StatPearls|vauthors=Nagappa M, Sharma S, Taly AB|date=2022|publisher=StatPearls Publishing|location=Treasure Island (FL)|chapter=Charcot Marie Tooth|pmid=32965834|access-date=6. 9. 2022|chapter-url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK562163/}}</ref> == Prevencija == Postoji malo ili nimalo podataka koji podržavaju koncept da prilagođavanje aktivnosti sprečava sindrom karpalnog tunela.<ref name="jhs_lozano-calderon2">{{Cite journal|date=april 2008|title=The quality and strength of evidence for etiology: example of carpal tunnel syndrome|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hand-surgery_2008-04_33a_4/page/525|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=33|issue=4|pages=525–538|doi=10.1016/j.jhsa.2008.01.004|pmid=18406957}}</ref> O dokazima za [[oslonac za zglob]] se raspravlja.<ref>{{Cite web|url=https://www.ccohs.ca/oshanswers/ergonomics/office/wrist.html|title=Wrist Rests : OSH Answers|website=[[Canadian Centre for Occupational Health and Safety]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170415012243/https://www.ccohs.ca/oshanswers/ergonomics/office/wrist.html|archive-date=15. 4. 2017|url-status=live|access-date=14. 4. 2017}}</ref> Također postoji malo istraživanja koja podržavaju da je [[ergonomija]] povezana sa sindromom karpalnog tunela.<ref>{{Cite book|title=Ergonomic interventions for computer users with cumulative trauma disorders|vauthors=Goodman G|date=8. 12. 2014|publisher=International handbook of occupational therapy interventions. 2nd ed.|isbn=978-3-319-08140-3|pages=205–17}}</ref> S obzirom na to da su biološki faktori kao što su genetska predispozicija i antropometrijske karakteristike snažnije povezani sa sindromom idiopatskog karpalnog tunela nego profesionalni faktori/faktori okoline kao što je upotreba ruke, IMNCT možda neće biti spriječen modifikacijama aktivnosti.<ref name="jhs_lozano-calderon2"/> Neki tvrde da su modifikacije radnog mjesta, kao što je prebacivanje sa [[QWERTY]] rasporeda kompjuterske tastature na [[Dvorak pojednostavljena tastatura|Dvorak]], korisne, ali [[Meta-analiza|meta-analize]] dostupnih studija primjećuju ograničene podržane dokaze.<ref name="Lincoln_2000">{{Cite journal|date=maj 2000|title=Interventions for the primary prevention of work-related carpal tunnel syndrome|journal=American Journal of Preventive Medicine|volume=18|issue=4 Suppl|pages=37–50|doi=10.1016/S0749-3797(00)00140-9|pmid=10793280}}</ref><ref name="Verhagen_2013">{{Cite journal|date=decembar 2013|title=Conservative interventions for treating work-related complaints of the arm, neck or shoulder in adults|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2013|issue=12|pages=CD008742|doi=10.1002/14651858.CD008742.pub2|pmc=6485977|pmid=24338903}}</ref> == Tretman == Postoji više od 50 vrsta tretmana za CTS sa različitim nivoima dokaza i preporuka u svim zdravstvenim smjernicama, s dokazima koji najsnažnije podržavaju operaciju, steroide, udlagu za pozicioniranje zgloba i intervencije fizikalne ili radne terapije.<ref name="Baker20212">{{Cite journal|date=novembar 2021|title=Meta-synthesis of Carpal Tunnel Syndrome Treatment Options: Developing Consolidated Clinical Treatment Recommendations to Improve Practice|journal=Archives of Physical Medicine and Rehabilitation|volume=102|issue=11|pages=2261–2268.e2|doi=10.1016/j.apmr.2021.03.034|pmid=33932358}}</ref> Prilikom odabira liječenja, važno je uzeti u obzir ozbiljnost i hroničnost patofiziologije CTS-a i razlikovati tretmane koji mogu promijeniti prirodnu historiju patofiziologije (tretmani koji modificiraju bolest) i tretmane koji samo ublažavaju simptome (palijativni tretmani). Najjači dokaz za liječenje koje modificira bolest u hroničnim ili teškim slučajevima CTS-a je operacija promjene oblika karpalnog tunela.<ref>{{Cite journal|date=septembar 2014|title=Carpal tunnel syndrome: assessment of surgeon and patient preferences and priorities for decision-making|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hand-surgery_2014-09_39_9/page/1799|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=39|issue=9|pages=1799–1804.e1|doi=10.1016/j.jhsa.2014.05.035|pmid=25087865}}</ref><ref>{{Cite journal|date=februar 1980|title=Hydrocortisone injections for carpal tunnel syndrome|journal=The Hand|volume=12|issue=1|pages=62–64|doi=10.1016/S0072-968X(80)80031-3|pmid=6154006}}</ref> Američka akademija ortopedskih hirurga preporučuje da se nastavi konzervativno s tečajem nehirurških terapija koje su isprobane prije nego što se razmotri operacija oslobađanja.<ref name="aaos2007">{{Cite book|url=http://www.aaos.org/Research/guidelines/CTSTreatmentGuideline.pdf|title=Clinical Practice Guideline on the Treatment of Carpal Tunnel Syndrome|date=septembar 2008|publisher=[[American Academy of Orthopaedic Surgeons]]|access-date=27. 6. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091211112335/http://www.aaos.org/research/guidelines/CTSTreatmentGuideline.pdf|archive-date=11. 12. 2009|url-status=dead}}{{Page needed|date=januar 2011}}</ref> Treba isprobati drugačiji tretman ako trenutni tretman ne riješi simptome u roku od 2 do 7 sedmica. Rana operacija sa oslobađanjem karpalnog tunela je indikovana kada postoje dokazi o denervaciji srednjeg živca ili kada osoba odluči da pređe direktno na hirurško liječenje.<ref name="aaos2007" /> Preporuke se mogu razlikovati kada se sindrom karpalnog tunela pronađe u vezi sa sljedećim stanjima: [[Šećerna bolest|dijabetes melitus]], koegzistentna [[cervikalna radikulopatija]], [[Hipotireoidizam|hipotireoza]], [[polineuropatija]], [[trudnoća]], [[reumatoidni artritis]] i sindrom karpalnog tunela na radnom mjestu.<ref name="aaos2007" /> CTS vezan za drugu patofiziologiju rješava se liječenjem te patologije. Naprimjer, lijekovi koji modificiraju bolest za reumatoidni artritis ili operacije za traumatski akutni sindrom karpalnog tunela.<ref>{{Cite journal|date=novembar 2014|title=Carpal tunnel syndrome pathophysiology: role of subsynovial connective tissue|journal=Journal of Wrist Surgery|volume=3|issue=4|pages=220–226|doi=10.1055/s-0034-1394133|pmc=4208960|pmid=25364632}}</ref><ref>{{Cite journal|date=9. 11. 2022|title=Carpal tunnel syndrome in rheumatoid arthritis patients: the role of combined ultrasonographic and electrophysiological assessment|journal=Egyptian Rheumatology and Rehabilitation|volume=49|issue=1|pages=62|doi=10.1186/s43166-022-00147-9|issn=2090-3235}}</ref><ref>{{Cite journal|date=juli 2016|title=Acute Carpal Tunnel Syndrome: A Review of Current Literature|journal=The Orthopedic Clinics of North America|series=Orthopedic Urgencies and Emergencies|volume=47|issue=3|pages=599–607|doi=10.1016/j.ocl.2016.03.005|pmid=27241382}}</ref> Nema dovoljno dokaza da se preporuči [[gabapentin]], nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), [[Joga kao vježba|joga]], [[akupunktura]], [[laserska terapija niskog nivoa]], terapija magnetom, [[vitamin B6]] ili drugi suplementi.<ref name="Baker20212"/><ref name="Piaz2007">{{Cite journal|date=april 2007|title=A systematic review of conservative treatment of carpal tunnel syndrome|journal=Clinical Rehabilitation|volume=21|issue=4|pages=299–314|doi=10.1177/0269215507077294|pmid=17613571}}</ref> === Imobilizacija zgloba === [[Datoteka:Carpal_tunnel_splint.jpg|mini|Čvrsta udlaga može držati zglob ravnim]] [[Datoteka:Karpaltunnelsyndrom-Orthese_aussen.JPG|mini|Drugačija vrsta krute udlage koja se koristi kod sindroma karpalnog tunela.]] [[Proteza (ortopedska)|Proteza]] za zapešće (udlaga) ublažava simptome tako što drži zglob uspravnim, čime se izbjegava povećani pritisak u karpalnom tunelu povezan sa fleksijom ili ekstenzijom ručnog zgloba. Koriste se prvenstveno da pomognu pacijentima da spavaju.<ref>{{Cite journal|date=juni 2014|title=Long-term result and patient reported outcome of wrist splint treatment for carpal tunnel syndrome|journal=Journal of Plastic Surgery and Hand Surgery|volume=48|issue=3|pages=175–178|doi=10.3109/2000656X.2013.837392|pmid=24032598}}</ref> Mnogi zdravstveni radnici predlažu da se, za najbolje rezultate, nosi proteza noću. Kada je moguće, proteze se mogu nositi tokom aktivnosti koje prvenstveno uzrokuju stres na zglobovima.<ref name="Premoselli_2006">{{Cite journal|date=juni 2006|title=Neutral wrist splinting in carpal tunnel syndrome: a 3- and 6-months clinical and neurophysiologic follow-up evaluation of night-only splint therapy|journal=Europa Medicophysica|volume=42|issue=2|pages=121–126|pmid=16767058}}</ref><ref name="Michlovitz_2004">{{Cite journal|date=oktobar 2004|title=Conservative interventions for carpal tunnel syndrome|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-orthopaedic-and-sports-physical-therapy_2004-10_34_10/page/589|journal=The Journal of Orthopaedic and Sports Physical Therapy|volume=34|issue=10|pages=589–600|doi=10.2519/jospt.2004.34.10.589|pmid=15552705}}</ref> Proteza se općenito ne bi trebala koristiti tokom dana jer je aktivnost zgloba potrebna kako bi se spriječilo ukočenje zgloba i slabljenje mišića.<ref>{{Cite book|last=Institute for Quality and Efficiency in Health Care|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279596/|title=Carpal tunnel syndrome: Wrist splints and hand exercises|date=16. 11. 2017|publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG)}}</ref> === Kortikosteroidi === Injekcije [[kortikosteroid]]a mogu privremeno ublažiti simptome iako nisu jasno bolje od placeba.<ref name="pmid17443508">{{Cite journal|date=april 2007|title=Local corticosteroid injection for carpal tunnel syndrome|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|issue=2|pages=CD001554|doi=10.1002/14651858.CD001554.pub2|pmid=17443508}}</ref> Smatra se da ovaj oblik liječenja smanjuje nelagodu kod onih sa CTS-om zbog svoje sposobnosti da smanji oticanje srednjeg živca.<ref name="Padua20166"/> Upotreba ultrazvuka prilikom izvođenja injekcije je skuplja, ali dovodi do bržeg rješavanja simptoma CTS-a.<ref name="Padua20166" /> Injekcije se rade pod lokalnom anestezijom.<ref>{{Cite web|url=http://emedicine.medscape.com/article/103333-overview#a4|title=Carpal Tunnel Steroid Injection|website=Medscape|archive-url=https://web.archive.org/web/20150729191652/http://emedicine.medscape.com/article/103333-overview#a4|archive-date=29. 7. 2015|url-status=live|access-date=9. 7. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.mountsinai.org/patient-care/health-library/treatments-and-procedures/carpal-tunnel-injection|title=Carpal Tunnel Injection Information|publisher=EBSCO|archive-url=https://web.archive.org/web/20150710145752/http://www.mountsinai.org/patient-care/health-library/treatments-and-procedures/carpal-tunnel-injection|archive-date=10. 7. 2015|url-status=live}}</ref> Međutim, ovaj tretman nije prikladan za duže periode. Općenito, lokalne injekcije steroida se koriste samo dok se ne mogu koristiti definitivnije mogućnosti liječenja. Čini se da injekcije kortikosteroida ne usporavaju napredovanje bolesti.<ref name="Padua20166" /> === Operacija === [[Datoteka:Carpal_Tunnel_Syndrome,_Operation.jpg|mini|Operacija sindroma karpalnog tunela]] Otpuštanje poprečnog karpalnog ligamenta poznato je kao operacija "oslobađanja karpalnog tunela". Svrha rezanja poprečnog karpalnog ligamenta je ublažavanje pritiska na srednji nerv, a ova vrsta operacije naziva se [[Dekompresija nerva|dekompresija živca]] . Preporučuje se kada postoji statična (konstantna, a ne samo povremena) utrnulost, slabost mišića ili atrofija, te kada noćna udlaga ili druge palijativne intervencije više ne ublažavaju povremene simptome.<ref name="Hui_2004">{{Cite journal|date=april 2004|title=Long-term outcome of carpal tunnel syndrome after conservative treatment|journal=International Journal of Clinical Practice|volume=58|issue=4|pages=337–339|doi=10.1111/j.1368-5031.2004.00028.x|pmid=15161116}}</ref> Operacija se može obaviti uz lokalnu<ref>{{Cite web|url=http://www.webmd.com/pain-management/carpal-tunnel/open-carpal-tunnel-surgery-for-carpal-tunnel-syndrome|title=Open Carpal Tunnel Surgery for Carpal Tunnel Syndrome|website=[[WebMD]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150707145827/http://www.webmd.com/pain-management/carpal-tunnel/open-carpal-tunnel-surgery-for-carpal-tunnel-syndrome|archive-date=7. 7. 2015|url-status=live|access-date=9. 7. 2015}}</ref><ref name="Youha">{{Cite journal|date=maj 2014|title=Update/Review: changing of use of local anesthesia in the hand|journal=Plastic and Reconstructive Surgery. Global Open|volume=2|issue=5|pages=e150|doi=10.1097/GOX.0000000000000095|pmc=4174079|pmid=25289343}}</ref><ref name="Nabhan">{{Cite journal|date=april 2008|title=Endoscopic Carpal Tunnel Release using a modified application technique of local anesthesia: safety and effectiveness|journal=Journal of Brachial Plexus and Peripheral Nerve Injury|volume=3|pages=e35–e38|doi=10.1186/1749-7221-3-11|pmc=2383895|pmid=18439257}}</ref> ili regionalnu anesteziju<ref name="AAOS">{{Cite web|url=http://www5.aaos.org/icm/PrintModule.cfm?module=icm002|title=AAOS Informed Patient Tutorial – Carpal Tunnel Release Surgery|publisher=The [[American Academy of Orthopaedic Surgeons]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150719060013/http://www5.aaos.org/icm/PrintModule.cfm?module=icm002|archive-date=19. 7. 2015|url-status=dead|access-date=9. 7. 2015}}</ref> sa<ref>{{Cite journal|date=novembar 2010|title=Remifentanil-propofol sedation as an ambulatory anesthesia for carpal tunnel release|journal=Journal of Korean Neurosurgical Society|volume=48|issue=5|pages=429–433|doi=10.3340/jkns.2010.48.5.429|pmc=3030083|pmid=21286480}}</ref> ili bez<ref name="Youha" /> sedacije, ili pod općom anestezijom.<ref name="Nabhan" /><ref name="AAOS" /> Općenito, blaži slučajevi se mogu kontrolirati mjesecima do godinama, ali teži slučajevi su neumoljivi simptomatski i vjerovatno će rezultirati hirurškim liječenjem.<ref>{{Cite journal|date=juni 2003|title=Long-term outcomes of symptomatic electrodiagnosed carpal tunnel syndrome|journal=Arquivos de Neuro-Psiquiatria|volume=61|issue=2A|pages=194–198|doi=10.1590/S0004-282X2003000200007|pmid=12806496}}</ref> === Fizikalna i radna terapija === Postoji mnogo različitih tehnika koje se koriste u manualnoj terapiji pacijenata sa CTS-om. Neki primjeri su ručne i instrumentalne mobilizacije mehkih tkiva, terapija masaže, mobilizacije ili manipulacije kostiju i neurodinamičke tehnike, fokusirane na skeletni sistem ili mehko tkivo.<ref>{{Cite journal|date=oktobar 2009|title=The mechanisms of manual therapy in the treatment of musculoskeletal pain: a comprehensive model|journal=Manual Therapy|volume=14|issue=5|pages=531–538|doi=10.1016/j.math.2008.09.001|pmc=2775050|pmid=19027342}}</ref> Nasumično kontrolno ispitivanje objavljeno 2017. godine imalo je za cilj ispitati efikasnost tehnika ručne terapije za liječenje sindroma karpalnog tunela. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 140 osoba s dijagnozom sindroma karpalnog tunela, a pacijenti su podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa je primila tretman koji se sastojao od manualne terapije. U slučajevima epineuralnog vezivanja u gornjem ekstremitetu, ručna terapija može smanjiti ovu disfunkciju i može imati pozitivan utjecaj na nervno klizanje nerava koji putuju kroz karpalni tunel dok se pomiču lakat, prsti ili zglob.<ref>{{Cite journal|last=Jiménez-del-Barrio|first=Sandra|last2=Cadellans-Arróniz|first2=Aida|last3=Ceballos-Laita|first3=Luis|last4=Estébanez-de-Miguel|first4=Elena|last5=López-de-Celis|first5=Carles|last6=Bueno-Gracia|first6=Elena|last7=Pérez-Bellmunt|first7=Albert|date=1. 2. 2022|title=The effectiveness of manual therapy on pain, physical function, and nerve conduction studies in carpal tunnel syndrome patients: a systematic review and meta-analysis|url=https://doi.org/10.1007/s00264-021-05272-2|journal=International Orthopaedics|language=en|volume=46|issue=2|pages=301–312|doi=10.1007/s00264-021-05272-2|issn=1432-5195|pmc=8782801|pmid=34862562}}</ref> Manualna terapija je uključivala inkorporaciju određenih neurodinamičkih tehnika, funkcionalnu masažu i mobilizaciju karpalne kosti. Druga grupa je samo primala tretman putem elektrofizičkih modaliteta. Studija je trajala tokom 20 sesija fizikalne terapije za obje grupe. Rezultati ove studije pokazali su da je grupa koja je liječena ručnim tehnikama i mobilizacijama rezultirala smanjenjem ukupnog bola za 290% u poređenju sa izvještajima o bolovima prije provođenja studije. Ukupna funkcija je poboljšana za 47%. Suprotno tome, grupa koja je liječena elektrofizičkim modalitetima prijavila je smanjenje ukupnog bola od 47% uz povećanje funkcije od 9%.<ref>{{Cite journal|date=maj 2017|title=Efficacy of Manual Therapy Including Neurodynamic Techniques for the Treatment of Carpal Tunnel Syndrome: A Randomized Controlled Trial|journal=Journal of Manipulative and Physiological Therapeutics|volume=40|issue=4|pages=263–272|doi=10.1016/j.jmpt.2017.02.004|pmid=28395984}}</ref> Samo-miofascijalno istezanje ligamenta je predloženo kao efikasna tehnika, iako je meta-analiza tvrdila da ova vrsta terapije ne pokazuje značajno poboljšanje simptoma ili funkcije.<ref>{{Cite journal|date=februar 2022|title=The effectiveness of manual therapy on pain, physical function, and nerve conduction studies in carpal tunnel syndrome patients: a systematic review and meta-analysis|journal=International Orthopaedics|volume=46|issue=2|pages=301–312|doi=10.1007/s00264-021-05272-2|pmc=8782801|pmid=34862562}}</ref> Čini se da su vježbe klizanja tetiva i živaca korisne kod sindroma karpalnog tunela.<ref>{{Cite journal|date=august 2015|title=Efficacy of tendon and nerve gliding exercises for carpal tunnel syndrome: a systematic review of randomized controlled trials|journal=Journal of Physical Therapy Science|volume=27|issue=8|pages=2645–2648|doi=10.1589/jpts.27.2645|pmc=4563334|pmid=26357452}}</ref> === Alternativna medicina === Cochraneov pregled akupunkture i srodnih intervencija za liječenje sindroma karpalnog tunela iz 2018. zaključio je da „akupunktura i laserska akupunktura mogu imati mali ili nikakav učinak u kratkom roku na simptome sindroma karpalnog tunela (CTS) u poređenju s placebom ili lažnom akupunkturom." Također je primjećeno da su sve studije imale nejasan ili visok ukupni rizik od pristranosti i da su svi dokazi bili niskog ili vrlo niskog kvaliteta.<ref>{{Cite journal|date=decembar 2018|title=Acupuncture and related interventions for the treatment of symptoms associated with carpal tunnel syndrome|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=12|issue=12|pages=CD011215|doi=10.1002/14651858.CD011215.pub2|pmc=6361189|pmid=30521680}}</ref> == Prognoza == [[Datoteka:Carpal_tunnel_scars.jpg|mini|Ožiljci od operacije oslobađanja karpalnog tunela. Korištene su dvije različite tehnike. Lijevi ožiljak je star 6 sedmica, desni ožiljak 2 sedmice.]] Čini se da je priroda neliječenog IMNCT-a postepeno pogoršanje neuropatije. Teško je dokazati da je to uvijek tako, ali dokazi u prilog su uvjerljivi. Atrofija mišića tenarnog mišića, slabost palmarne abdukcije i gubitak senzibiliteta (konstantna ukočenost za razliku od intermitentne parestezije) znaci su uznapredovale neuropatije. Uznapredovala neuropatija je često trajna. Živac će pokušavati da se oporavi nakon operacije više od 2 godine, ali oporavak može biti nepotpun.<ref>{{Cite journal|date=juli 2001|title=Clinical and neurophysiological outcome of surgery in extreme carpal tunnel syndrome|url=https://archive.org/details/sim_clinical-neurophysiology_2001-07_112_7/page/1237|journal=Clinical Neurophysiology|volume=112|issue=7|pages=1237–1242|doi=10.1016/S1388-2457(01)00555-7|pmid=11516735}}</ref> Parestezija se može povećati nakon otpuštanja uznapredovalog sindroma karpalnog tunela, a pacijenti se mogu osjećati lošije nego prije operacije tokom mnogo mjeseci. Čini se da je težak oporavak povezan sa simptomima anksioznosti ili depresije, i beskorisnim mislima o simptomima (kao što je razmišljanje o najgorem slučaju ili katastrofi), kao i uznapredovalom neuropatijom s potencijalno trajnom neuropatijom.<ref>{{Cite journal|date=mart 2008|title=Patient satisfaction after open carpal tunnel release correlates with depression|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hand-surgery_2008-03_33a_3/page/303|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=33|issue=3|pages=303–307|doi=10.1016/j.jhsa.2007.11.025|pmid=18343281}}</ref> Vraćanje sindroma karpalnog tunela nakon uspješne operacije je rijetko.<ref name="Ruch_2002">{{Cite journal|year=2002|title=Carpal tunnel release: efficacy and recurrence rate after a limited incision release|journal=Journal of the Southern Orthopaedic Association|volume=11|issue=3|pages=144–147|pmid=12539938}}</ref><ref>{{Cite journal|date=juni 2012|title=Recurrent carpal tunnel syndrome--analysis of the impact of patient personality in altering functional outcome following a vascularised hypothenar fat pad flap surgery|journal=Journal of Hand and Microsurgery|volume=4|issue=1|pages=1–6|doi=10.1007/s12593-011-0051-x|pmc=3371121|pmid=23730080}}</ref> Oprez je opravdan pri razmatranju dodatne operacije za pacijente koji su nezadovoljni rezultatom oslobađanja karpalnog tunela jer percipirani recidiv može biti češće posljedica obnove svijesti o upornim simptomima, a ne pogoršanju patologije.<ref>{{Cite journal|date=septembar 2009|title=Interventions for recurrent/persistent carpal tunnel syndrome after carpal tunnel release|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hand-surgery_2009-09_34a_7/page/1320|journal=The Journal of Hand Surgery|volume=34|issue=7|pages=1320–1322|doi=10.1016/j.jhsa.2009.04.031|pmid=19576701}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]] 5k9kj7jnci8axanpcc9b28llidxvjcc 1 506491 3894331 3620038 2026-06-05T13:40:23Z AnToni 2325 3894331 wikitext text/x-wiki == Dodavanje kategorije "Masakri nad X" == Nećemo valjda za svaku pojedinačnu žrtvu dodavati ovu kategoriju. Ako je ubijen 1 Hrvat to nije masakr, već ubistvo. Meta ovdje su bili Bošnjaci. Isto važi i za Kazane (gdje je ekshumiran i jedan Bošnjak, ali pazi ovdje nema kategorije Masakr nad Bošnjacima, mada i ne treba realno, to je masakr nad Srbima), kao i za Kapiju (meta Bošnjaci). [[Korisnik:Njamu|Njamu]] ([[Razgovor s korisnikom:Njamu|razgovor]]) 13:51, 31 maj 2024 (CEST) :Po kojoj se definiciji određuje šta je masakar? Koji broj žrtava? Ko je zapravo odredio da su ubijeni bili Bošnjaci? Šta je s drugim narodima? Ovo je samo dokaz da su ove kategorije bez smisla. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:59, 31 maj 2024 (CEST) == Poudani izvori == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Masakr_u_%C5%A0trpcima&curid=496048&diff=3894328&oldid=3894327 promjena] je uklonjena jer se referencira na suspektni izvor. Osim toga link ne funkcionira. Ovakve stvari bi trebalop uzimati iz zvaničnih (sudskih) izvora!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:40, 5 juni 2026 (CEST) l3vylykwccvmn6r3vgtc45ehb3b046p 3894339 3894331 2026-06-05T13:48:53Z Mhare 481 /* Poudani izvori */ odgovor 3894339 wikitext text/x-wiki == Dodavanje kategorije "Masakri nad X" == Nećemo valjda za svaku pojedinačnu žrtvu dodavati ovu kategoriju. Ako je ubijen 1 Hrvat to nije masakr, već ubistvo. Meta ovdje su bili Bošnjaci. Isto važi i za Kazane (gdje je ekshumiran i jedan Bošnjak, ali pazi ovdje nema kategorije Masakr nad Bošnjacima, mada i ne treba realno, to je masakr nad Srbima), kao i za Kapiju (meta Bošnjaci). [[Korisnik:Njamu|Njamu]] ([[Razgovor s korisnikom:Njamu|razgovor]]) 13:51, 31 maj 2024 (CEST) :Po kojoj se definiciji određuje šta je masakar? Koji broj žrtava? Ko je zapravo odredio da su ubijeni bili Bošnjaci? Šta je s drugim narodima? Ovo je samo dokaz da su ove kategorije bez smisla. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:59, 31 maj 2024 (CEST) == Poudani izvori == Ova [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Masakr_u_%C5%A0trpcima&curid=496048&diff=3894328&oldid=3894327 promjena] je uklonjena jer se referencira na suspektni izvor. Osim toga link ne funkcionira. Ovakve stvari bi trebalop uzimati iz zvaničnih (sudskih) izvora!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:40, 5 juni 2026 (CEST) :Riješeno {{OK}} [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 15:48, 5 juni 2026 (CEST) 4s02t7i6r58spd46sdokelhrexwit73 3 507738 3894716 3634511 2026-06-06T10:18:45Z MediaWiki message delivery 64602 /* Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar */ novi odlomak 3894716 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=30642887 --> 9xz94f6o7t0okjv4y7n0bqrx5s3626u 3 514990 3894717 3809219 2026-06-06T10:18:45Z MediaWiki message delivery 64602 /* Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar */ novi odlomak 3894717 wikitext text/x-wiki {{Korisnik:Z1KA/Menu}} == Gradonačelnici == @[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] znaš li gdje bih mogao naci popis gradonačelnika Banja Luke kroz historiju? Napravio sam šablone za Sarajevo, Mostar, Tuzlu i Zenicu, još bih za Banja Luku ali nema ništa na zvaničnoj stranici, niti negdje drugo. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:31, 10 januar 2025 (CET) :Ako nema negdje neki članak o gradonačelnicima onda stvarno ne znam. Jedina stvar što mi pada na pamet jeste da kontaktirate gradonačelnikovu kancelariju (ili relevantnu službu) putem emaila ili poziva i da pitate koliko daleko u historiju imaju podatke. Poželjno da imaju i slike sa slobodnom licencom. :Pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 13:44, 10 januar 2025 (CET) ::E, aferim za Avdića i IK. :-) Mada sam na EN viđao slučajeve s dvije IK u istom članku (odvojene, ne ugrađena jedna u drugu, zbog različitih karijera). Ja ću popuniti sportsku kad uhvatim (moram nešto drugo završiti izvan WP)... ako me neko ne pretekne :-) (jer ima na ES, FR i IT). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:13, 25 august 2025 (CEST) :::Hvala. Viđao sam i ja, ali pretpostavljam da je to stari sistem ili za one koji ne znaju da postoji ugrađivanje infokutije u infokutiju. Uglavnom, ovako je definitivno ljepše. IK košarkaš, nogometaš i rukometaš (već imala neophodne postavke) su riješeni. Ako još šta ima, napišite pa da se doda, tako da možemo više IK spojiti u jednu. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:16, 25 august 2025 (CEST) ::::To ostaje uvijek otvoreno; trebat će gdje god ko ima dvije bitne karijere, samo zavisi koje su. A malo je takvih članaka kod nas trenutno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:22, 25 august 2025 (CEST) == CEE == Članci o Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj se ne ubrajaju u CEE, kad se radi o Wikipediji na bosanskom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:28, 24 mart 2025 (CET) :Upoznat sam s tim. Ja svake godine za CEE pokušam uraditi barem 1 članak za sve učesnice, uključujući BiH i RS, pa ih zbog toga označim, ali i zbog lične statistike. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA'''&nbsp;</span>]] 18:36, 24 mart 2025 (CET) :ipak se na Meti broje u ukupnom rezultatu [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:46, 24 mart 2025 (CET) == Wikipedia Asian Month 2024 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="border: 2px solid gold; background: #FAFAD2; padding: 1em; text-align: left;"> <div style="text-align: center;"> =Wikipedia Asian Month 2024 Barnstar= </div> '''Dear {{ROOTPAGENAME}}''', Thank you for joining us in celebrating the 10th year of Wikipedia Asian Month!<br> We truly appreciate your contributions, and we look forward to seeing more articles about Asia written in different languages. We also hope you continue to participate each year! '''Sincerely,<br>''' '''Wikipedia Asian Month User Group''' [[File:2024 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|center|300px]] </div> </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=28585966 --> == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear Z1KA Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Preusmjerenja == Šta ćemo s ovih 13 pokvarenih nogometnih preusmjerenja [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 ovdje] (reprezentacije)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:08, 13 august 2025 (CEST) :Što se tiče nogometnih reprezentacija, planirao sam redom sve praviti po federacijama. Pošto su većina u Aziji, mislio sam za Wikipedia Asian Month dosta njih uraditi, međutim to je tek u novembru mjesecu. Ako imate neku sugestiju, slobodno predložite. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 20:13, 13 august 2025 (CEST) ::Ako me persiraš, nema potrebe. :) Pitam da znam treba li ih izbrisati ili će biti napravljeni članci, pa da ne diram. Onda neka stoje, ne jedu hljeba. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:59, 13 august 2025 (CEST) :::To je iz navike hahah. Biti će napravljeni uglavnom, pošto imaju i šabloni oko toga gdje mora biti npr. "Burme" za Mjanmar, pa da ne bude redlink. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 21:41, 13 august 2025 (CEST) ::::Zapravo, nije toliki problem napraviti članke nego '''održavati ih'''. Tu smo tanki, pogotovo sa sportskim reprezentacijama i klubovima. Lahko je EN Wiki pokrivati sve muške i ženske repke u svim sportovima i dobnim kategorijama (klubove da ne spominjem); šta ćemo mi? Najčešća je situacija da članci padnu u zapećak, i to godinama, pa zato smjernica i za repke i za klubove (prenesi i ostalim "nogometašima / sportistima", iako i mene ima u sportovima, ali manje u ekipnim): najbolje bi se bilo ograničiti na prevođenje uvoda članaka na EN Wiki (od historije koliko ko želi i može), a tabele sa statistikama svesti na one koje najmanje zastarijevaju (infokutije se podrazumijevaju). Važi i za članke koje već imamo, naravno. Jednostavno, nemamo ljudstva za više. Želje su jedno, a realne mogućnosti najčešće suprotne tome. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:49, 14 august 2025 (CEST) :::::Bilo bi dobro da ima neka automatizacija, jer je većinom isti šablon (npr. Kao za SP i kvalifikacije). Mislim da se može napraviti na način da se sam upisuju vrijednosti, umjesto da se za svaku repku pravi šablon, dosta bi olakšalo popunjavanje i samim tim i održavanje. Vidjeti ću nešto u vezi toga. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:40, 15 august 2025 (CEST) Kakao – kakaa, Curaçao - Curaçaa. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:52, 21 novembar 2025 (CET) :Popravljeno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:41, 21 novembar 2025 (CET) == Papua Nova Gvineja == Cao, hoćeš li da zaredamo po šablonu Pokrajine Papue Nove Gvineje pa da to kompletiramo tokom Okeanijskog mjeseca? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:28, 2 decembar 2025 (CET) :Može, ne bi to bilo loše da uradimo Regije, Pokrajine i sl. za PNG. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:38, 2 decembar 2025 (CET) ::I da sve slike budu u PNG-formatu. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:41, 2 decembar 2025 (CET) :::Može, kontam bolje da se fokusiramo nego da se raštrkano svega po malo a ništa do kraja [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:47, 2 decembar 2025 (CET) == Šabloni - brisanje == Napiši ovdje koje šablone treba izbrisati kada završiš pa ću izbrisati. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:27, 12 februar 2026 (CET) :Označio sam ih sa {{tl|Brisanje}} pa komotno možeš sve označene tu. BTW čestitke za administratora! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 15:33, 12 februar 2026 (CET) == Wikipedia Asian Month 2025 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr"> <div style="text-align: center;"> [[File:2025 Wikipedia Asian Month Barnstar.png|500px]] [[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group </div> <!-- Message sent by User:Betty2407@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist&oldid=30642887 --> 2cj2r04qsblpzv2zrw79zxv7vat0nrj 2 523334 3894402 3894050 2026-06-06T06:54:48Z AnToni 2325 3894402 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours hlist" align=right | * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960 <small><small>(30/30)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964 <small><small>(51/51)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968 <small><small>(72/72)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1972.|1972 <small><small>(62/62)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976 <small><small>(74/74)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980 <small><small>(76/76)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984 <small><small>(95/95)</small></small>]]</s> * <s>[[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988 <small><small>(92/92)</small></small>]]</s> * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992 <small><small>(187/196)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994 <small><small>(160/191)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998 <small><small>(128/179)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002 <small><small>(120/188)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006 <small><small>(122/204)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010 <small><small>(114/204)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014 <small><small>(96/205)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018 <small><small>(93/200)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022 <small><small>(97/210)</small></small>]] * [[:Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026 <small><small>(91/210)</small></small>]] madf5pehzk6fqoy5t3ajupyos12nnt1 0 525371 3894729 3874671 2026-06-06T10:54:15Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3894729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Jurij Kaškarov | slika = | opis_slike = | puno_ime = Jurij Fjodorovič Kaškarov | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Sovjetski Savez}} <br> {{ZID|ZND}} <br>{{ZID|Rusija}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|12|04}} | mjesto_rođenja = [[Hanti-Mansijsk]] | država_rođenja = [[Sovjetski Savez]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, trener | godine_aktivnosti = | visina = 185 | težina = 75 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1993. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988.]]) | medalje_OI = '''1''' | zlato_OI = 1 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991.]]) | medalje_SP = '''9''' | zlato_SP = 5 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] | pobjede_SK = 7 | plasman_SK = '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]]) | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''5''' – sprint * '''2''' – pojedinačno }} | pobjede_SK_štafeta = 9 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 5 | 3 | 1 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden znak časti}} {{!}}{{!}} {{!}}} | fusnote = | aktualizirano =24. 8. 2025. }} '''Jurij Kaškarov''' ({{jez-ru|Юрий Фёдорович Кашкаров}}) rođen 4. decembra 1963. u [[Hanti-Mansijsk]]u, nekadašnji je [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i ruski [[biatlon]]ac, petostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|35]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|5]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|18]] | |} Kaškarov je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] Osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]] s [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]], [[Algimantas Šalna|Algimantasom Šalnom]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]] s 12.2&nbsp;s prednošću ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|norveške štafete]] u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Eirik Kvalfoss]], [[Rolf Storsveen]] i [[Kjell Søbak]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je peto mjesto na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 1:09.8&nbsp;min bio sporiji od [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1983}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|7]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1985m}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|12]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1986m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|28]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|6]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|5]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|12]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|2]] |} Kaškarov je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] nastupio sedam puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je pet zlatnih, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Prvu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeti]] s [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]], [[Algimantas Šalna|Algimantasom Šalnom]] i [[Pjotr Miloradov|Pjotrom Miloradovom]], s prednošću od 1:16.2&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Mathias Jung]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Ullrich]] i [[Matthias Jacob]]; drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je bez promašaja i prednošću od 1:48.3&nbsp;min bio brži od drugoplasiranog [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]; a treću tri dana kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]], [[Algimantas Šalna|Algimantasom Šalnom]] i [[Andrej Zenkov|Andrejem Zenkovim]], s prednošću od 1:44.8&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Ralf Göthel]] i [[Matthias Jacob]]. Četvrtu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]], [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]], s prednošću od 1:45.2&nbsp;min u odnosu na drugoplasiranu istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrijem Vasiljevim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Valerij Medvedcev|Valerijem Medvedcevim]] osvojio je prvu srebrnu medalju, sa zaostatkom od 2:10.2&nbsp;min u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Jürgen Wirth]] i [[Matthias Jacob]], a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]], sa zaostatkom od 35.0&nbsp;s u odnosu na pobjedničku istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[André Sehmisch]], [[Frank-Peter Roetsch]], [[Frank Luck]] i [[Birk Anders]], gdje je još u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]] i [[Sergej Buligin|Sergejom Buliginom]], s prednošću od 7.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Herbert Fritzenwenger]], [[Franz Wudy]], [[Georg Fischer]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], osvojio petu zlatnu medalju, te bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|utrci na 10 km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 24.0&nbsp;s u odnosu na pobjednika [[Frank Luck|Franka Lucka]]. Treću srebrnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandrom Popovim]], [[Sergej Čepikov|Sergejom Čepikovim]] i [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergejom Tarasovim]], sa zaostatkom od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na pobjedničku njemačku štafetu u sastavu: [[Ricco Groß]], [[Frank Luck]], [[Mark Kirchner]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="13" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] |- |25||12||2||10||14||47||14||6||30|| ||70 |} {{raščistiti}} Prvi nastup Kaškarova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] u [[Antholz]]u 23. februara 1983. u utrci sprinta na 10&nbsp;km, kada je osvojio šesto mjesto. Sedam puta je pobijedio u pojedinačnim utrkama, a devet puta u štafeti. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1993. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == * [[Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|370}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{DEFAULTSORT:Kaškarov, Jurij}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Biografije, Hanti-Mansijsk]] [[Kategorija:Sovjetski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Sovjetski Savez)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] kt6w38va3fg31n7uoj0ax7xadi7eh2r 0 526692 3894404 3874733 2026-06-06T07:23:36Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3894404 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Frank Luck | slika = Frank_Luck_Ruhpolding_2005_(cropped).jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}} <br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|12|05}} | mjesto_rođenja = [[Schmalkalden]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = WSV Oberhof O5 | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2004. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje_OI = '''5''' | zlato_OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 11 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] | pobjede_SK = '''12''' | plasman_SK = {{plainlist| '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]], [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]], [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''6.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 7 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''9''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''2''' – potjera }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 3 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 11 | 5 | 4 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = <!-- [[Datoteka:Patriotic_Order_of_Merit_GDR_ribbon_bar_silver.png|20px]] [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]] --> | fusnote = | aktualizirano = 10. 10. 2025. }} ''' Frank Luck''' rođen 5. decembra 1967. u [[Schmalkalden]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i jedanestostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|6]] | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|2]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|6]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|7]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|2]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|29]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|11]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |} Luck je nastupio četiri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] za selekciju [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Istočne Njemačke]], a na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] za [[Njemačka na olimpijskim igrama|Njemačku]]. Osvojio je dvije zlatne i tri srebrne medalje. Zlatne medalje je osvojio na: ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruske štafete]] u sastavu: [[Valerij Kirijenko]], [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]; te na ZOI 1998. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Prvu srebrnu medalju je osvojio na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] s tri promašaja i zaostatkom od 3.4&nbsp;s iza pobjednika [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog biatlonca]] [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergeja Tarasova]]; drugu na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] bez promašaja i zaostatkom od 36.1&nbsp;s iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog biatlonca]] [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], a treću na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|1]] | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|5]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|2]] | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1992}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992 – ekipno (muškarci)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|7]] | | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|8]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|33]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|9]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|16]] | | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|24]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|17]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|22]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|6]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|5]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|17]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | | | | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] |} Frank Luck je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2005.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jedanaest zlatnih, pet srebrnih i četiri bronzane medalje. Pvu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], kada je bez promašaja i prednošću od 5.4&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]. Na istom prvenstvu osvojio je drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Peterom Roetschom]] s prednošću od 35.0&nbsp;s u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Sergej Buligin]]. Treću na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] s 12.4&nbsp;s prednosti ispred čehoslovačkog tima u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]. Na istom prvenstvu osvojio je prvu bronzanu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[André Sehmisch|Andrépm Sehmischom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] s 3:07.5&nbsp;min zaostatka u odnosu na italijansku štafeta u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Četvrtu zlatnu medalju osvoji je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]], a na istom prvenstvu prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 24.7&nbsp;s iza pobjednika [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]], sad za selekciju ujedinjene Njemačke s [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]], [[Steffen Hoos|Steffenom Hoosom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je petu zlatnu s 34.0&nbsp;s prednosti u odnosu na drugolasirani ruski tim u sastavu: [[Aleksej Kobeljev]], [[Valerij Kirijenko]], [[Sergej Ložkin]] i [[Sergej Čepikov]], a na istom prvenstvu drugu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]], s 3:07.5&nbsp;min zaostatka u odnosu na italijansku štafeta u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Šestu zlatnu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;su odnosu na francusku štafetu u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je sedmu zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; a na istom prvenstvu treću srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] sa zaostatkom od 24.9&nbsp;s iza bjeloruskog tima u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Peter Ivaško]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je četvrtu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|utrci na 10&nbsp;km]], osvojio je osmu zlatnu medalju, kada je bez promašaja i prednošću od 22.0&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Patrick Favre|Patricka Favrea]], a dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjeri]] osvojio je petu srebrnu medalju kada je s tri promašaja i zaostatkom od 27.2&nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Ricco Groß|Riccoa Großa]]. Devetu zlatnu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i prednošću od 3.3&nbsp;s bio brži od drugoplasiranog [[Pavel Rostovcev|Pavela Rostovceva]], te treću bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], s jednim promašajem i zaostatkom od 1:21.9&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Wolfgang Rottmann|Wolfganga Rottmanna]], kao i četvrtu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Ricco Groß|Riccom Großom]] sa zaostatkom od 53.6&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Sergej Rožkov]], [[Vladimir Dračov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Zadnje dvije zlatne medalje osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Ricco Groß|Riccom Großom]] i prednošću od 7.3&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Pavel Rostovcev]], [[Sergej Rožkov]] i [[Sergej Čepikov]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Greis|Michaelom Greisom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Ricco Groß|Riccom Großom]] i prednošću od 15.7&nbsp;min u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Lars Berger]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="18" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] |- |44||31||11||4||4||32||13||3||10||8||11||7||3||5||12||6||7||39 |} {{clear}} Prvi nastup Lucka u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] u [[Antholz]]u 18. januara 1987. u štafeti s [[Birk Anders|Birkom Andersom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], kada su osvojili treće mjesto. Ukupno je pobijedio devet puta u pojedinačnim disciplinama, a sedam puta u štafeti. <!-- ==== Pobjede ==== {| class="wikitable" style="float:right; font-size:75%"" |- ! Sezona ! Datum ! Mjesto ! Disciplina ! Takmičenje |- | rowspan="2" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]]''' <br /> 2 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 30. januar 1982. ||{{flagicon| Z NJE}} [[Ruhpolding]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 6. nmart 1982. ||{{flagicon|FIN}} [[Lahti]]||10&nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | rowspan="2" style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]]''' <br /> 2 pobjede <br /> (2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 1. februar 1986. ||{{flagicon|I NJE}} [[Oberhof]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |- | 15. mart 1986. ||{{flagicon|ŠVE}} [[Boden]]||10&nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] |- | style="text-align:center;"| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]]''' <br /> 1 pobjeda <br /> {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}) || 12. mart 198. ||{{flagicon|NOR}} [[Lillehammer]]||20&nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]] |} --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2004. == Nagrade == <!-- * [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]] --> == Privatni život == Frank Luck bio je oženjen Andreom, rođenom Fischer, sestrom biatlonca [[Sven Fischer|Svena Fischera]], s kojom ima dvoje djece. Trenutno je u vezi sa svjetskom prvakinjom u snowboardingu [[Sandra Farmand|Sandrom Farmand]]. Kći su dobili u martu 2007. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|204}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Luck, Frank}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Schmalkalden]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Njemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] <!-- [[Kategorija:Nosioci Otadžbinskog srebrnog ordena za zasluge]] --> [[Kategorija:Živi ljudi]] 6mw02mb3vikiqlobe8kzdl8srvhyf6q 0 527115 3894730 3874772 2026-06-06T10:56:42Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3894730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Peter Sjödén | slika = | opis_slike = | puno_ime = Lars Peter Sjödén | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Švedska}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|10|14}} | mjesto_rođenja = [[Älvdalen]] | država_rođenja = [[Švedska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac | godine_aktivnosti = | visina = 177 | težina = 74 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = | trener = | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1991. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988.]]) | medalje_OI = '''0''' | zlato_OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] | pobjede_SK = '''0''' | plasman_SK = '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]]) | pobjede_SK_štafeta = 0 <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 18. 10. 2025. }} ''' Peter Sjödén''' rođen 14. oktobra 1967. u [[Älvdalen]]u, je nekadašnji [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sj/peter-sjoden-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417204628/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sj/peter-sjoden-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Peter Sjödén Olympic Results |accessdate=6. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|31]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|47]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|7]] |} Sjödén je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], ali nije osvajao medalje. Najbolji rezultat ostvario je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je osvojio 31-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 5:34.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. U ekipnim utrkama je na ZOI 1988. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeti]] s [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]], [[Roger Westling|Rogerom Westlingom]] i [[Leif Andersson (biatlonac)|Leifom Anderssonom]] s 6:41.9&nbsp;min zaostao iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Dmitrij Vasiljev (biatlonac)|Dmitrij Vasiljev]], [[Sergej Čepikov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]] te osvojio sedmo mjesto. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !!{{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1987m}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|16]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1989}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|33]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta|8]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|35]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|5]] |} Peter Sjödén je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio nijednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji mu je sedamnaesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|20&nbsp;km]] kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 5:17.6&nbsp;min bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]]. U ekipnim utrkama najbolji mu je plasman peto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulfom Johanssonom]], [[Anders Mannelqvist|Andersom Mannelqvistom]] i [[Mikael Löfgren|Mikaelom Löfgrenom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] |- | ||76||27||26||54||56 |} {{clear}} Prvi nastup Sjödéna u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] u [[Boden]]u 15. marta 1986. u utrci na 10&nbsp;km, kada je osvojio 48-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom od 5:09.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Matthias Jacob|Matthiasa Jacoba]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je peto mjesto u [[Ruhpolding]]u 28. januara 1988. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] u utrci na 20&nbsp;km, a u ekipnim disciplinama drugo mjesto u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] u [[Hämeenlinna]]u 5. marta 1989. u ekipnoj utrci s [[Karl-Gunnar Grenemark|Karl-Gunnarom Grenemarkom]], [[Roger Westling|Rogerom Westlingom]] i [[Lars Wiklund|Larsom Wiklundom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1991. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|422}} {{commonscat}} {{DEFAULTSORT:Sjödén, Peter}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Biografije, Älvdalen]] [[Kategorija:Švedski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]] [[Kategorija:Švedski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1l5dpcu5mmefis2de3zhvp2pxuw8ve6 0 530117 3894366 3890785 2026-06-05T19:43:01Z Drexbos 182211 /* D */ 3894366 wikitext text/x-wiki [[Slika:Picture of my book.png|thumb|<center>Naslovnica izvornika ovog članka</center>]] ==3'- kraj== Također, (tri prim kraj.) Jedan od dva kraja istog linearnog lanca [[DNK]]ili [[RNK]], konkretno kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na trećem atomu [[ugljik]]a u furanoznom prstenu [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] ili [[riboza|riboze]] (tj. kraj na kojem 3' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko [[fosfodiesterska veza|fosfodiesterske veze]]; ''[[in vivo]]'', 3' ugljik je često još uvijek vezan za [[hidroksilna grupa|hidroksilnu grupu]]). Po konvenciji, sekvence i strukture bliže 3'- kraju u odnosu na druge se nazivaju nizvodnonizvodnim. Kontrast je 5'- kraj. Prema, prema važećoj konvenciji, ribozni prsten s atomima ugljika označenim brojevima od 1' do 5'. Za 5' ugljik se kaže da je uzvodno; 3' ugljik je nizvodno. Također su prikazane veze za generičku bazu i fosfatnu grupu. *'''[[3'-neprevedena regija]] [[Tri prim netranslatirana regija]] (3′- (3' UTR) je dio [[informacijska RNK|informacijske RNK]] (iRNK) koji slijedi odmah nakon traslacije [[stop kodon|završnog kodona]]. 3'UTR (neprevedena/netranskatirana regija) često sadrži regulatorne regije koje posttranskripcijski utiču na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. *'''5'- kraj''' [[Pet prim-kraj]] Jedan od dva kraja jednog linearnog lanca [[DNK]] ili [[RNK]], kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na petom atomu ugljika u [[furanoza|furanoznom]] prstenu dezoksiriboze ili riboze (tj. kraj na kojem 5' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko fosfodiestarske veze; ''[[in vivo]]'', 5' ugljik je često još uvijek vezan za fosfatnu grupu). Po konvenciji, sekvence i strukture smještene bliže 5'-kraju u odnosu na druge se nazivaju uzvodno. Kontrast je *'''5'5' neprevedena regija''' Poznata i kao 5'UTR (vodeća sekvenca, vodeći transkript ili vodeća [[RNK]]) , ovo je regija informacijske [[RNK]] ([[iRNK]] neposredno uzvodno od inicijacijskog kodona. Ova sekvenca [[DNK]] je važna je za reguliranje translacije translacije transkripta različitim mehanizmima kod [[virus]]a, [[prokariot]]a i [[eukariot]]a. Iako se naziva neprevedenim, [[5'UTR]] ili njegov dio ponekad se prevodi u [[protein]]ski proizvod. Ovaj proizvod tada može regulirati translaciju glavne kodirajuće sekvence iRNK. U mnogim organizmima, međutim, 5′ UTR je potpuno nepreveden, a umjesto toga formira kompleks sekundarne strukture za regulaciju translacije.<ref name="hadzirifat">{{cite book |last=Hadžiselimović |first=Rifat|title=Ja i moja genetika|publisher=ANUBiH-Ingeb |isbn=978-9926-410 -88-9| edition=1th |place=Sarajevo}}</ref> ==A== *[[hromosom|Acentričnost]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) [[hromosom]]/fragment bez centromere. *[[Adaptivna radijacija]] [[Evolucija]] različito prilagođenih vrsta iz jednog [[zajednički predak|zajedničkog pretka]]. *[[Adenin]] (skr. A) Skraćeno slovom A. Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. Formira par baza sa [[timin]]om u [[DNK]] i sa [[uracil]]om u RNK. *[[Aficirana jedinka]] U [[genetika|genetici]], opisuje osobu koja ima određenu [[fenotip]]sku osobinu ili bolest. Pojedinac izražava tu osobinu ili ima znakove i simptome bolesti. *[[AFLP]] Polimorfizam dužine amplificiranih fragmenata (eng. (engl. ''Amplified Fragment Length Polymorphism)'' јedan јеje od značajnijih i najšire posmatranih genetičkih markera. Važan je u mnogim oblastima istraživanja, od molekulske biologije, [[genetika|genetike]] i [[genomika|genomike]], do [[mikrobiologija|mikrobiologije]], [[ekologija|ekologije]] i rekonstrukcije [[filogenetika|evolucijsko-filogenetičkih]] veza i odnosa. Proučavanje ovog polimorfizma posebno je značajno i u medicini, u procesima [[genotip]]izacije. *[[hromosom|Akrocentričnost]] (linearnog [[hromosom]]a ili hromosomskog fragmenta): Pozicija centromere vrlo blizu jednog krajajednom kraju [[hromosom]]a, za razliku od kraja ili u sredini. *[[transkripcijski faktor|Aktivator]] Tip [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] koji povećava transkripciju gena ili skupa gena. Većina aktivatora djeluje tako što se vezuju za specifičnu sekvencu koja se nalazi unutar ili blizu pojačivača ili [[promotor (genetika)|promotora]] i olakšava vezivanje [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] i drugih transkripcijskih faktora u istoj regiji. Vidi također: koaktivator; kontrastni represor. *[[Alel]] Jedna od alternativnih varijanti [[gen]]a, nastala promjenom u slijedu nukleotida (genskom mutacijom). Nalaze se na stalnim mjestima ([[genski lokus|lokusima]]) na [[hromosom]]u, ali se razlikuju u [[nukleotid]]noj sekvenci [[genetička informacija|genetičke informacije]]. Ako se na jednom lokusu alternativno javlja više od dva alela, zovu se multipli aleli (primjer tri alela za [[krvna grupa|krvne grupe]]: IA, IB i Io ). IO). *[[Alelna heterogenost]] Prisustvo različitih varijanti na jednom genskom lokusu koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Alosom]] Također ([[spolni hromosom]], [[heterohromosom]] ili [[idiohromosom]].) Svaki hromosom koji se razlikuje od običnog autosoma po veličini, obliku ili ponašanju i koji je odgovoran za određivanje spola organizma. Spolni hromosomi kod ljudi, su [[hromosom X]] i [[hromosom Y]]. *[[Alternativna prerada]] Regulirani [[fenomen]] [[ekspresija gena|ekspresije eukariotskih gena]] u kojem su specifični [[egzon]]i ili dijelovi egzona iz istog primarnog transkripta različito uključeni ili uklonjeni iz konačnog, zrelog informacijskog [[primarni transkript|transkripta RNK]]. Klasa [[posttranskripcijska modifikacija|posttranskripcijskih modifikacija]], [[alternativna prerada]] omogućava jednom genu da kodira više proteinskih izoformi i uveliko povećava raznolikost proteina koje može proizvesti pojedinačni genom. Vidi također: [[prerada RNK]]. *[[mutacija|Amber]] Jedan od tri [[stop kodon]]a koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u RNK, određen je nukleotidnim tripletom UAG. Druga dva stop kodona se zovu oker i opal. *[[Amesov test]] Bakterijski test [[mutagen]]osti koji koristi bakteriju ''[[Salmonella]] typhimurium'', auksotrofnu za [[histidin]]. *[[Aminokiselina]] Organski spoj koji sadrži funkcionalne grupe [[amin (hemija)|amin]] i [[karboksilna gropa|karboksil]], kao i [[bočni lanac]] specifičan za svaku pojedinačnu aminokiselinu. Od skoro 500 poznatih aminokiselina, skup od 20 je kodiran standardnim [[genetički kod|genetičkim kodom]] i ugrađeni su u sekvencu kao gradivni blokovi [[polipeptid]]a ([[protein]]a). Specifična sekvenca aminokiselina u polipeptidnim lancima koji formiraju protein u konačnici osobine različitih proteina te oblici molekula proteina ovise o tipu i redoslijedu sastavnih aminokiselina. *[[Amorf]] Bilo koji alel koji je postao nefunkcionalan zbog genetičke mutacije. Mutacija može dovesti do potpunog neuspjeha proizvodnje genskog proizvoda ili genskog proizvoda koji ne funkcijskirafunkcionira ispravno; u oba slučaja, [[alel]] se može smatrati nefunkcijskalnim. *[[Anafaza]] Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja se javlja nakon metafaze i prije telofaze, kada se replicirani hromosomi odvoje i svaka od [[sestrinske hromatide|sestrinskih hromatida]] se pomjeri na suprotne strane ćelije. *[[Analiza mutacija]] Metoda [[genetičko testiranje|genetičkog testiranja]] zametne linije, usmjerena na otkrivanje specifične varijante ili mutacije (kao što je štetna varijanta MSH2 prethodno identificirana u porodici), panel varijanti (kao što su tri patogene varijante [[BRCA]] koje se sastoje od panela osnivačke mutacije za osobe [[Aškenazi|aškenaskog]] [[jevrej]]skog porijekla) ili tip varijante (kao što su velike [[delecija (genetika)|delecije]] ili [[insercija (genetika)| insercije]] u genu [[BRCA1]] ). Ovaj tip testiranja razlikuje se od potpunog sekvenciranja gena ili skeniranja varijanti. Potonji su [[dizajn]]irani za otkrivanje većine varijanti u regiji koja se testira. Dosadašnja uporabaupotreba također primjenjuje ovaj termin na bilo koji [[genetički test]]. *[[Analiza vezanosti]] Tehnika lociranja gena koja prati obrasce bolesti u visokorizičnim porodicama. Pokušava locirati gen koji uzrokuje bolest identificiranjem [[genetički marker|genetičkih markera]] poznate [[hromosom]]ske lokacije koji su su [[nasljeđivanje|naslijeđeni]] sa značajkom od interesa. *[[Aneuploidija]] Pojava jednog ili više dodatnih [[hromosom]]a ili hromosoma koji nedostaju, što dovodi do neuravnoteženog [[hromosomski komplement|hromosomskog komplementa]] ili bilo kojeg broja hromosoma koji nije tačan višekratnik [[ploidija|haploidnog broja]] (koji je 23). Tip ploidije sas viškom ili manjkom jednog ili više hromosoma (različitim od n), isključujući abnormalni broj kompletnih setova [[hromosom]]a, koji je umjesto toga poznat kao [[euploidija]]. *[[Anticipacija (genetika)|Anticipacija]] [[Fenomen]] kojim simptomi [[genetički poremećaj|genetičkog poremećaja]] postaju očigledni (i često teži) u ranijoj dobi kod oboljelih osoba sa svakom [[generacija|generacijom]] koja naslijedi poremećaj. *[[Antigen]] Strana ili sopstvena tvar koja uzrokuje [[imunski odgovor]] organizma. *[[Antikodon]] Serija od tri uzastopna [[nukleotid]]a unutar [[tRNK|transferne RNK]] koji dopunjuju tri nukleotidna [[kodon]]a unutar transkripta iRNK. Tokom [[translacija (genetika)|translacije]], svaka [[tRNK]] regrutovana u [[ribosom]] sadrži jedan antikodonski triplet koji se uparuje sas jednim ili više komplementarnih kodona iz sekvence iRNK, omogućavajući svakom kodonu da specificira određenu aminokiselinu koja će se dodati rastućem peptidnom lancu. Antikodoni koji sadrže inozin na prvoj poziciji mogu se upariti s više od jednog kodona zbog fenomena poznatog kao uparivanje kolebljivih baza. [[alel|Antimorf]] Mutirani alel sa suprotnom ekspresijom u odnosu na iskodišni ([[divlji tip]]). *[[Antiparalelnost (biohemija)|Antiparalelnost]] Orijentacija dva lanca dvolančane nukleinske kiseline (i općenito bilo kojeg para biopolimera) koji su međusobno paralelni, ali suprotne usmjerenosti. Npr., dva komplementa [[RNK]] lanca molekule [[DNK]] idu jedan pored drugog, ali u suprotnim smjerovima, pri čemu je jedan lanac orijentiran 5'- prema 3', a drugi 3' prema 5'. *Antisens lanac, negativni (–) i [[nekodirajuća RNK|nekodirajući lanac]] Lanac dvolančane [[DNK]] molekule koji se koristi kao šablon za sintezu RNK tokom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]]. Sekvenca šablonskog lanca je komplementarna rezultirajućem [[RNK]] transkriptu. Kontrast nekodirajućeg je kodirajući lanac. *[[Antitijelo]] ([[GWAS]]) Opći naziv za [[imunoglobulin]]; protein koji se u stvara u odgovoru organizma na [[antigen]]. *[[GWAS|Asocijacija]] [[GWAS|Studija genomske povezanosti]] (GWAS) način je na koji znanstvenici identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Ovaj metod ispituje cijeli genom radi [[genetički polimorfizam|genetičkih polimorfizama]], obično jednonukleotidnog polimorfizama ([[SNP]]-ovi) (izgovaraju se "isječci"), koji se češće javljaju u slučajevima ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje, nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine, Naziva se i GWAS.). *[[Auksotrof]] (mutant) Bakterija s nefunkcionalnom mutacijom gena za [[enzim]] koji sudjeluje u nekom [[metabolizam|metaboličkom procesu]] *[[Autoimunost]] Pojava stvaranja [[antitijela]] na sopstvene [[antigen]]e *[[Autosom]] Svaki hromosom koji nije alosom i stoga nije uključen u određivanje spola organizma. Za razliku od spolnih [[hromosom]]a, autosomi u [[ploidija|diploidnoj]] ćeliji postoje u parovima, pri čemu članovi svakog para imaju istu strukturu, morfologiju i [[genski lokus|genske lokuse]]. *[[Autosomno nasljeđivanje|Autosomno dominantno nasljeđivanje]] Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. U autosomno dominantnom nasljeđivanju, genetičko stanje nastaje kada je varijanta prisutna samo u jednom alelu (kopiji) određenog gena. *[[Autosom]]no [[recesivni gen|recesivno]] [[nasljeđivanje]] Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. Kod autosomno recesivnog nasljeđivanja, genetičko stanje nastaje kada je jedna varijanta prisutna na oba alela *[[Autosom]]nost Prisustvo veze s bilo kojim od 22 numerirana para hromosoma koji se nalaze u većini ljudskih ćelija. Autosomni hromosomi označeni su brojevima od 1- do 22. Spolni hromosomi (X i Y hromosom) određuju spol osoba i ne smatraju se autosomnim hromosomima.<"ref name=Rifat">{{cite book|author=Hadžiselimović R. |title=Ja i moja genetika|year= 2024|publisher= [[ANUBiH]]-Ingeb|place=Sarejevo|isbn=978-9958-083-12-9}}</ref> ==B== *[[Barkodiranje DNK]] Metod [[taksonomija|taksonomske]] identifikacije u kojoj se kratke sekvence [[DNK]] iz jednog ili više specifičnih gena izoluju iz neidentifikovanih uzoraka, a zatim se usklađuju sa sekvencama iz referentne biblioteke kako bi se jedinstveno identifikovala [[vrsta]] ili drugi [[takson]] iz kojeg su uzorci nastali. Sekvence korištene u usporedbipoređenju pažljivo su odabrane od gena koji su i široko [[konzervirana sekvenca|konzervirani]] i koji pokazuju veće varijacije između vrsta nego unutar vrsta, npr. gen [[citohrom]] c oksidaze za eukariote ili određeni geni [[ribosomska RNK|ribosomske RNK]] za [[prokariot]]e. Ovi geni su prisutni u gotovo svim živim organizmima, ali imaju tendenciju da evoluiraju različite mutacije u različitim vrstama, tako da se svaka varijanta sekvence može povezati s jednom određenom vrstom, efektivno stvarajući jedinstveni identifikator sličan maloprodajnom barkodu. DNK barkodiranje omogućava identifikaciju nepoznatih uzoraka iz inače nejasnih tkiva ili dijelova tijela, gdje bi identifikacija prema morfologiji bila teška ili nemoguća, a biblioteka bar-kodovabarkodova organizma sada je dovoljno sveobuhvatna da se čak i organizmi koji su ranije bili nepoznati nauci često mogu filogenetski pouzdano klasificirati. Istovremena identifikacija više različitih vrsta iz mješovitog uzorka poznata je kao metabarkodiranje. *[[Barrovo tjelešce]] Inaktivirani X-hromosom ili spolni hromatin. *[[G-pruganje|Bend]] Obojeni segmentSegmenti [[hromosom]]a obojeni specifičnim bojama u određenoj fazi ćelijske diobe. Postoji nekoliko laboratorijskih tehnika, u kojima se pojavljuje specifični obrazac svijetlih i tamnih pruga (traka) kada se hromosomi gledaju pod mikroskopom; uzorak pruganja pomaže u dodjeljivanju određenog rednog broja svakom [[hromosom]]u i procjeni njegove strukture. *[[alel|Bialelnost]] Oba alela jednog gena (očev i majčin). Naprimjer, nositelji bialelne mutacije imaju mutaciju (ne nužno istu) u obje kopije određenog gena (majčine i očeve). *[[Binarna dioba]] Dioba ćelije nakon replikacije [[DNK]], prostom diobom kod prokariota (nespolno razmnožavanje) *[[B-DNK]] Vidi: Dvostrukadvostruka spirala.<ref name="hadzirifat"/> ==C== *[[CAAT-kutija]] Također C Visoko konzrervirana konzervirana regulatorna sekvenca [[DNK]] locirana na otprilike 75 parova baza uzvodno (tj. –75 bp) od mjesta početka transkripcije za mnoge eukariotske gene. *[[cDNK]] Vidi: [[komplementarna DNK]]. *[[Centimorgan]] (cM) / mapna jedinica (mu) Također [[mapna jedinica]] (mu). Jedinica za mjerenje genetičke povezanosti definirana kao udaljenost između hromosomskih lokusa za koje je očekivani prosječan broj razmjenskih hromosomskih ukrštanja (krosingovera) u jednoj generaciji 0,01. Iako nije stvarna mjera fizičke udaljenosti, koristi se za procjenu stvarne udaljenosti između dva lokusa, na osnovu prividne vjerovatnoće da se između njih dogodi razmjena dijelova hromatida. *[[Centralna dogma molekularne biologije|Centralna dogma molekulske biologije]] Generalizirani okvir za razumijevanje protoka genetičkih informacija između makromolekula unutar bioloških sistema. Ističe fundamentalni princip da se informacije o sekvenci kodirane u tri glavne klase biopolimera – [[DNK]] → [[RNK]] → protein — mogu kopirati između ove tri klase samo na određene načine, a ne na druge: konkretno, prijenos informacija između nukleinske kiseline i sas nukleinske kiseline na protein je moguć, ali transfer sas proteina na protein, ili sas proteina nazad na bilo koji tip nukleinske kiseline, nije i ne dešava se prirodno. *[[Centromera]] Specijalizirana sekvenca [[DNK]] unutar [[hromosom]]a koja povezuje par sestrinskih hromatida. Primarna funkcija centromere je da djeluje kao mjesto sklapanja kinetohora, proteinskih kompleksa koji usmjeravaju vezivanje vlakana diobenog vretena za centromeru i olakšavaju segregaciju hromatida tokom ćelijske diobe (mitoze i mejoze). *[[CHIP]] *CHIP (klonska hematopoeza neodređenog potencijala) Prisustvo somatskih mutacija u hematopoetskim matičnim ćelijama kod osobaaosoba bez krvnog raka koji se može otkriti. Definicija CHIP-a zahtijeva da su mutacije prisutne s varijantnom učestalošću alela od 2% ili višom i da su u genima za koje je opisano da su pogođeni krvnim kancerima. Ovo stanje je češće kod starijih osoba i kod onih koji su bili liječeni od drugih tipova raka. Povezan je s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i krvnog karcinoma. Naziva se i klonska hematopoeza neodređenog potencijala. *[[Cis pozicija]] Na istoj strani; susjedno; koji djeluju iz iste molekule. Kontrast je trans pozicija. *[[Cis-dominantna mutacija]] Mutacija koja se javlja unutar cis-regulatornog elementa (kao što je operator) mijenjajući funkcijskiranjefunkcioniranje obližnjeg gena ili gena na istom [[hromosom]]u. Cis-dominantne mutacije utiču na ekspresiju gena jer se javljaju na mjestima koja kontroliraju transkripciju, a ne unutar samih gena. *[[Cisgeneza]] Oznaka proizvoda za kategoriju genetički modificiranih biljaka. Predložene su različite sheme klasifikacije, koje kategoriziraju genetički modifikovane organizme na osnovu prirode unesenih genotipskih promjena, a ne procesa genetičkog inženjerstva. *[[Cis-regulatorni element]] (CRE) / cis-regulatorni modul (CRM) Također cis-regulatorni modul (CRM). Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće [[DNK]] koja regulira transkripciju obližnjih gena (npr. promotor, operater, utišavač ili pojačivač ), obično služeći kao mjesto vezanja za jedan ili više faktora transkripcije. Kontrast je transregulatorni element. *[[Cistron]] Dio molekule [[DNK]] ili [[RNK]] koji kodira specifični polipeptid u sintezi proteina; zamjenski terimtermin za gen. *[[Citogenetika]] [[gnetikq]] pojava i procesa na ćelijskoj razini; proučava kako hromosomi utiču i odnose se na ponašanje i funkciju ćelije, posebno tokom mitoze i mejoze. *[[C-vrijednost]] Sveukupna količina ugljika u [[DNK]] haploidnog jedra (npr. gametu) određenog organizma ili vrste, izraženo u broju parova baza ili u jedinicama mase (obično pikogrami ); ili, ekvivalentno, polovinu količine u diploidnim somatskim ćelijama (2C-vrijednost). Za jednostavne diploidne eukariote termin se često koristi naizmjenično sas veličinom [[genom]]a, ali u određenim slučajevima, npr. u hibridnim poliploidima koji potiču od roditelja različitih vrsta (alopoliplodi), C-vrijednost može zapravo predstavljati dva ili više različitih [[genom]]a sadržanih u istom jedru. C-vrijednosti se odnose samo na [[genom]]sku DNK, isključuju vanjedarnu DNK. *[[Citološka mapa]] Mapa koja prikazuje precizna fizička mjesta gena na [[hromosom]]u. *[[Citozin]] Skraćeno slovom (skr. C. ) Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. [[citozin]] formira bazni par sas [[guanin]]om. *[[cpDNK]] Vidi:[[hloroplastna DNK]] . ==Č== *[[Čista linija]] Jedinke homozigotnog genotipa za sva promatranaposmatrana svojstva. ==Ć== *[[Ćelijska dioba]] Podjela jedne ćelije na dvije ili više novih kćeri ćelija. Osnovni oblici su [[mitoza]] (somatske ćelije), [[mejoza]] (reproduktivne ćelije) i binarna dioba (uglavnom kod jednoćelijskih organizama). *[[Ćelijski ciklus]] Slijed ćelijskih pojava u procesu diobe, od poćetkapočetka do kraja mitoze. *[[Ćelijsko reprogramiranje]] Pretvaranje ćelije iz jednog tipa ćelije specifičnog za tkivo u drugi. Ovo uključuje dediferencijaciju do pluripotentnog stanja; primjer je pretvaranje somatskih ćelija miša u nediferencirano embrijskoembrionalno stanje, koje se oslanja na transkripcijske faktore Oct4, Sox2, Myc i Klf4. ==D== *[[Dalton (jedinica)|Dalton]] Jedinica molekulske mase. *[[DarT]] Diverzitet matričnih tehnologija (eng. (engl. Diversity Arrays Technology) je oznaka tehnologije koja se primjenjuje u molekulskoj genetici za razvoj markerskih sekvenci u genotipizaciji i drugim genetičkim analizama.DArT se temelji na hibridizacijama mikronizova (mikromatrica) za detekcujudetekciju prisustva ili nepostojanja pojedinih fragmenata u konstituciji genoma. *[[''De novo'' mutacija]] Spontana mutacija u [[genom]]u pojedinačnog organizma koja je nova za lozu tog organizma, koja se prvi put pojavila u zametnoj ćeliji jednog od roditelja ili u zigotu koji se razvija u organizam; mutacija koja nije bila prisutna u genomu nijednog od roditelja. *[[Degeneracija genetičkog koda]] Izlišnost genetičkog koda, prikazana kao mnoštvo različitih kodona koji specificiraju istu aminokiselinu. Naprimjer, u standardnom genetičkom kodu, aminokiselina serin je specificirana putem šest jedinstvenih kodona (UCA, UCG, UCC, UCU, AGU i AGC). Degeneracija kodona objašnjava postojanje sinonimnih mutacija. *[[Delecija (genetika)|Delecija (Δ)]] Označeno skraćeno simbolom Δ: Tip genetičke promjene koja uključuje odsutnost segmenta [[DNK]]; lom i gubitak hromosomskog segmenta. Može biti mala poput jedne baze ili hromosomskog segmenta, ali može značajno varirati u veličini. *[[Demetilacija DNK]]: Faktor selektivne aktivacije gena tokom procesa diferencijacije. *[[Desinapsa]] : Neuspjeh homolognih [[hromosom]]a koji su normalno sinapsirali tokom pahinena da ostanu upareni tokom diplotena. Desinapsa je obično uzrokovana nepravilnim formiranjem hijazme. Kontrast je asinapsa. *[[Dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK]]) DNK je glavni, ali ne jedini genetički materijal: dugačka, polimerna molekula koja se sastoji od gradivnih podjedinica kojikoje se zovu nukleotidi. Svaki nukleotid sastoji se iz po tri komponente: fosforne kiseline, šećera sas pet atoma ugljika (pentoza), zvanog dezoksiriboza i jedne od četiri heterociklične baze: [[adenin]] (A) [[timin]] (T), [[citozin]] (C) i [[guanin]] (G). Sekvenca ovih baza u molekuli [[DNK]] je šifra za biosintezu proteina koji određuje datu osobinu. Sadrži genetičke informacije odgovorne za razvoj i funkcijskiranjefunkcioniranje organizma. DNK se najčešće nalazi u dvolančanom obliku, koji se sastoji od dva komplementarna antiparalelna lanca nukleotida, molekule u kojima je svaka od nukleobaza na svakom pojedinačnom lancu uparena s onima na suprotnom lancu. Ova struktura se obično javlja u obliku dvostruke spirale. Naziva se i [[DNK]]. *[[Dezoksiriboza]], Također (2-dezoksiriboza.) Monosaharidni šećer koji se dobija iz riboze, gubitkom jednog atoma kisika. D-dezoksiriboza, u svom obliku pentoznog prstena, jedna je od primarnih funkcijskalnihfunkcionalnih grupa dezoksiribonukleotida, a time i molekula dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). *[[centromera|Dicentričnost]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Prisustvo dvije centromere umesto normalno jedne. *[[tačkasta mutacija|Diferencirajuća tačka]] ([[tačkasta mutacija]]) Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta mutacija. *[[Dihibridno ukrštanje|Dihibrid]] [[Heterozigot]]ni organizam za dva gena, koji kodiraju dva različita svojstva, od kojih svaki ima po dva [[alel]]a. *[[Dihibridno ukrštanje]] Ukrštanje dva heterozigota za dva gena; samooplodnja mendelovske F1 generacije (AaBb x AaBb) *[[mejoza|Dijada]] Vidi: [[Sestrinske hromatide]] *[[Dijakineza]] Potfaza profaze mejoze I. *[[Diploidija]] (diploidna hromosomska garnitura) Sadržaj dva haploidna kompleta hromosoma (po jedan od svakog roditelja): označava se sas 2n i predstavlja ukupan broj [[hromosom]]a u ćelijskom jedru. Ljudska vrsta ima 46 hromosoma, i to 23 od majke, 23 od oca. Parovi hromosoma nazivaju se [[homologni hromosom]]i. Pojava da ćelije ili organizmImajuorganizmi imaju dvije homologne kopije svakog hromosoma. Kontrast je haploidnog i poliploidnog. *[[Diploidni hromosomski broj]] (2n) Svaki [[hromosom]] predstavljen u dvije kopije; dva seta homolognih hromosoma (majčin i očev hromosom). *[[mrkoza|Diplonema]] ([[diploten]], diplotenski stadij); Također diplotenski stadij Potfaza mejoze I, tokom koje se sinaptonemski kompleks rastavlja i upareni [[homologni hromosom]]i počinju da se međusobno odvajaju, iako ostaju čvrsto vezani na hijazmama gde je došlo do razmjene dijelova homolognih hromatida (krosongover|krosingoverom). *[[Direktno ponavljanje]] Bilo koja dva ili više ponavljanja specifične nukleotidne sekvence koja se javljaju u istoj orijentaciji (tj. u potpuno istom redoslijedu, a ne obrnutimobrnutom) i na istom lancu, bilo razdvojenihrazdvojena interventnim nukleotidima ili ne. Primjer je sekvenca TACCGnnnnnnTACCG, u kojoj se TACCG pojavljuje dva puta, iako je odvojen sa šest nukleotida koji nisu dio ponovljene sekvence. Direktno ponavljanje u kojem su ponavljanja neposredno jedna uz drugu poznatapoznato je kao tandemsko ponavljanje. *[[Disperzivna replikacija]] Replikacija oko replikacijske viljuške čija brzina ovisizavisi od replikatora. Bilo koja molekula ili regija [[DNK]] ili [[RNK]] koja se replicira iz jednog polulanca DNK. *[[Divlji tip]] (WT) Fenotip tipskog oblika vrste kakva se javlja u prirodi; proizvod standardnog "“normalnog"” alela na datom lokusu, za razliku od onog koji proizvodi nestandardni mutantni alel. *[[vezani geni|Djelimična vezanost]] Geni na istom hromosomu između kojih se tokom mejoze događa hromatidna razmjena (krosingover) što uzrokuje nastanak rekombinantnih potomaka *[[DNK]] Vidi: [[dezoksiribonukleinska kiselina]]; DNK (engl. '' Deoxyribonucleic Acid'') – dvostruka uzvojnica koju čine dva polinukleotidna lanca omotana oko zajedničke osi. *[[DNK dupleks]] Vidi: Dvolančanadvolančana DNK. *[[DNK.mikromreža]] Tehnologija visoke propusnosti koja se koristi za mjerenje nivoa ekspresije transkripata [[iRNK]] ili za otkrivanje određenih promjena u nukleotidnoj sekvenci. Sastoji se od niza hiljada mikroskopskih mrlja [[DNK]] oligonukleotida, od kojih svaki sadrži pikomole specifične sekvence [[DNK]]. Ovo može biti kratak dio gena ili drugog DNK elementa koji se koristi kao sonda za hibridizaciju [[cDNK]], [[cRNK]] ili obrasca [[genom]]ske [[DNK]] (koji se naziva meta) pod visokim uvjetima. *[[DNK otisak prsta]] (fingerprint) ), DNK barkodiranje *[[DNK profiliranje je proces određivanja karakteristika individualnih [[DNK]]. DNK analiza namijenjena identifikaciji vrste, a ne pojedinca, naziva se DNK barkodiranje. *[[DNK-polimeraza]]: Glavni enzim replikacije [[DNK]]. Bilo koji od klase enzima koji sintetizira molekule DNK iz pojedinačnih dezoksiribonukleotida. [[DNK-polimeraza|DNK-polimeraze]] su neophodne za replikaciju DNK i obično djeluju u parovima, kako bi stvorile identične kopije dva lanca originalne dvolančane molekule. Oni grade dugačke lance DNK dodavanjem nukleotida jedan po jedan na 3'- kraj lanca DNK, obično se oslanjajući na šablon koji daje komplementarni lanac, kako bi vjerno kopirali sekvencu nukleotida. *[[DNK zametne linije]] (konstitutivna DNK) [[DNK]] tkiva koje potiče iz reproduktivnih ćelija (jajne ćelije ili spermatozoida) koje se ugrađuju u [[DNK]] svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija klicinezametne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i [[konstitutivna DNK]]. *[[Domaćinski gen]] Svaki konstitutivni gen koji se transkribujetranskribira na relativno konstantnom nivou u mnogim ili svim poznatim uslovima. Proizvodi takvog gena obično služe funkcijama koje su ključne za održavanje organizma. Pretpostavlja da na njihovu ekspresiju ne utiču eksperimentalni uslovi. *[[Domen (biologija)|Domen]] Specifična fizička regija ili sekvenca aminokiselina u proteinu koja je povezana s određenom funkcijom ili odgovarajućim segmentom DNK. *[[Dominantna letalnost]] Prisustvo samo jednog alela u genotipu uzrokuje smrt jedinke. *[[Dominantni alel]] Alel koji se eksprimira u fenotipu heterozigota. *[[Dominantnost alela]] Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji nadjača ili "maskira" doprinos drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine kaže se da je dominantan. Često dominantni alel kodira funkcionalni protein, dok njegov recesivni pandan ne uspijeva kontrolirati ekspresiju do krajnjeg proizvoda dominantnog alela. Dominacija nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova; moguće je da jedan alel bude istovremeno dominantan nad drugim alelom, recesivan prema trećem i kodominatankodominantan prema četvrtom. Dominantni aleli su često predstavljeni jednim velikim slovom (npr. A, za razliku od recesivnog a). *[[Društvo za funkcijske genomske podatke]] (FGED, ranije MGED) Ranije poznat pod skraćenicom MGED. Organizacija koja radi s drugima "“na razvoju standarda za kvalitet podataka bioloških istraživanja, označavanje i razmjenu"”, kao i softverske alate koji olakšavaju njihovu upotrebu. *[[dsDNK]] Bilo koja molekula DNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna dezoksiribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako je moguće da DNK postoji kao jednostruki lanac, općenito je stabilniji i češći u dvolančanom obliku. U većini slučajeva, komplementarno uparivanje baza uzrokuje da se komplementarni polulanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale. *[[dsRNK]] Bilo koja molekula RNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna ribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako se [[RNK]] obično javlja u jednolančanom obliku, također formira i duplekse na isti način kao i DNK; primjer je uparivanje transkripta iRNK sas antisens verzijom istog transkripta, koji efikasno utišava gen sas kojeg je iRNK transkribovanatranskribirana sprečavanjem translacije. Kao i kod dsDNK, uparivanje baza u dsRNK često uzrokuje da se lanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale. *[[hromosom|Dugi krak]] (q) U kondenzovanim [[hromosom]]ima gdje pozicioniranje centromere stvara dva segmenta ili "“krake"” nejednake dužine, duži od dva kraka hromatide. Kontrast je kratki krak (p) ). *[[Duplikacija (genetika)|Duplikacija]] Tip mutacije u kojoj se neki gen /genski/[[hromosom]]ski segment (sekvenca DNK) u diploidnom organizmu javlja više od dva puta. *[[Dvostruka heterozigotnost]] (epigenetička varijanta, epimutacija) Prisustvo dva različita mutirana alela kod dvije odvojene epigenetičke varijacije; nasljedna promjena koja ne utječeutiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička varijanta i epimutacija. *[[Dvostruka spirala]] (heliks) Oblik koji najčešće imaju dvolančane molekule nukleinske kiseline, nalik merdevinama koje su uvijene oko svoje dugačke ose, sas prečkama koje se sastoje od uparenih nukleobaza. Ova sekundarna struktura je energetski najstabilnija konformacija dvolančanih oblika i DNK i [[RNK]] u najprirodnijim uslovima, koja nastaje kao posljedica primarne strukture fosfodiestarske kičme i slaganja nukleotida vezanih za nju. U B-DNK, najčešćoj varijanti DNK koja se nalazi u prirodi, dvostruka spirala ima desnu zavojnicu sas oko 10 parova baza po punom okretu, a molekulska geometrija rezultira naizmjeničnim uzorkom "“žlijebova"” različitih širina (glavni žlijeb i mali žljeb ) između paralelnih okosnica. *[[Dvostruki hromosom]] Hromosom sastavljen od dviju sestrinskih hromatida (svaka predstavlja jednu molekulu DNK), od S faze do metafaze (ili do metafaze II mejoze). *[[Dvostruki prekid ]](DSB) Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u oba lanca dvolančane molekule DNK, posebno kada se dva prekida nastaju na mjestima koja su direktno preko putaprekoputa ili vrlo blizu jedno drugom na komplementarnim lancima. Kontrast: prekid jednog lanca (jednolančani prekid).<ref name="hadzirifat"/> ==E== *[[Egzom]] Čitav skup egzona unutar određenog [[genom]]a, uključujući neprevedene regije (UTR) zrelih iRNK, kao i kodirajuće regije. Sekvenca DNK u zreloj glasničkoj RNK, od kojih neke kodiraju aminokiseline proteina. Većina gena ima više egzona s intronima između njih. Kodirajući dio DNK, '''smisleni dio''' molekule DNK, koji je dio šifre za sintezu proteina. Slaganjem egzona i introna nastaje određeni gen. Egzoni ne postoje kod bakterija – njihova DNK ima kontinuiranu šifru, ali i nema mnogo gena. U procesu prepisivanja genetičke šifre, nekodirajući dijelovi DNK (introni) se izrezuju pa za transkripciju ostaje samo egzonska šifra. *[[Egzonukleaza]] Svaki enzim čija je aktivnost cijepanje fosfodiestarskih veza unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju samo nakon prepoznavanja specifične sekvence (tzv. restrikcijske egzonukleaze). Egzonukleaze prave svoje rezove na 3' ili 5'- kraju sekvence (a ne u sredini, kao endonukleaze). *[[Egzosomski kompleks]] Unutarćelijski multiproteinski kompleks koji služi za razgradnju različitih tipova [[RNK]] molekula. *[[Ekološka genetika]] Grana genetike koja se odnosi na ekologiju i sposobnost ekološkog prilagođavanja prirodnih populacija živih organizama. *[[Ekspresija gena]] Skup procesa u kojima se informacija kodirana u genu koristi u sintezi genskog proizvoda, kao što je protein ili nekodirajuća [[RNK]], ili se na drugi način utiče na jedan ili više fenotipova. Kanonski, prvi korak je transkripcija, koja proizvodi molekulu iRNK koja je komplementarna molekuli DNK u kojoj je gen kodiran. Za gene koji kodiraju proteine, drugi korak je translacija, u kojoj ribosom čita informacijsku RNK, kako bi proizveo protein. Informacije sadržane u sekvenci DNK ne moraju nužno biti transkribovanetranskribirane i prevedene da bi izvršile uticaj na molekulske događaje; šire definicije obuhvataju ogroman niz drugih modela na koje se genetičke informacije mogu eksprimirati. *[[Ekspresivnost (genetika)|Espresivnost]] Za dati genotip povezan s varijabilnim nebinarnim fenotipom, udio pojedinaca s tim genotipom koji pokazuju ili izražavaju fenotip u određenoj mjeri, obično se prikazuje u postocima. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti širok spektar mogućih fenotipova različitih kvaliteta ili stupnjevastepena kod različitih individua. U takvim slučajevima može se reći da i fenotip i genotip pokazuju promjenjivu ekspresivnost. Ekspresivnost pokušava kvantificirati raspon mogućih nivoa fenotipskih varijacija u populaciji osoba koje eksprimiraju fenotip od interesa. Uporedite: penetrabilnostPenetrabilnost. *[[Ekstrahromosomska DNK]] Također (vanjedarna DNK ili [[citoplazmatska DNK]].) Bilo koja DNK koja se ne nalazi u [[hromosom]]ima ili u ćelijskom jedru i stoga nije [[genomska DNK]]. To može uključivati DNK sadržanu u [[plazmid]]ima ili [[organela]]ma kao što su [[mitohondrije]] ili [[hloroplast]]i, ili, u najširem smislu, DNK unesenu [[virus]]nom infekcijom. [[Vanhromosomska DNK]] obično pokazuje značajne strukturne razlike u odnosu na jedarnu DNK u istom organizmu. *[[Element odgovora]] Kratka sekvenca DNK unutar promotorske regije koja je u stanju da veže specifične transkripcijske faktore, kako bi regulirala transkripcija transkripciju specifičnih gena. *[[Emergeneza]] Kvalitet genetičkih osobina koji je rezultat specifične konfiguracije gena u interakciji, a ne samo njihove kombinacije. *[[Endonukleaza]] Svaki [[enzim]] čija je aktivnost cijepanje [[fosfodiestarskih veza]] unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju relativno nespecifično (bez obzira na sekvencu) i one koji se cijepaju samo na vrlo specifičnim sekvencama (tzv. restrikcijske endonukleaze). Kada je potrebno prepoznavanje specifične sekvence, prave rezove u sredini sekvence. Kontrast egzonukleazeje egzonukleaza. *[[Endosimbioza]] *[[Endosimbiotska teorija]] Pretpostavka da su mitohondrije i hloroplasti potomci drevnih jednoćelijskih simbiotskih organizama koji su se naselili u ćelijama drevnih eukariotskih domaćina. *[[Epigenetička varijanta]] (alteracija), epimutacija Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Naziva se i epigenetička alteracija i epimutacija. *[[Epigenetika]] Oblast genetike koja objašnjava mehanizme koji vode promjeni ekspresije gena, a koji se nasljeđuju, reverzibilni su i nisu posljedica promjene DNK-sekvence. Nauka o uticaju elemenata i faktora unutarćelijske sredine na fenotipsku ekspresiju gena. *[[Epimutacija]] (epigenetička promjena / varijanta) Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička promjena i epigenetička varijanta. *[[Episom]] Drugi naziv za plazmid, posebno onaj koji je sposoban da se integriše u hromosom. Kod eukariota, svaka neintegrirana vanhromosomska kružna molekula DNK koja se stabilno održava i replicira u jedru istovremeno sas ostatkom ćelije domaćina. Takve molekule mogu uključivati virusne genome, bakterijske plazmide i aberantne hromosomske fragmente. *[[Epistaza]] Međudjelovanje alela različitih gena kada ekspresija jednog gena sas jednog lokusa u genomu maskira (modificira/inhibira) ekspresiju gena sas drugog mjesta u genomu. Kolektivno djelovanje više gena u interakciji tokom ekspresije gena. OblikKao oblik djelovanja gena, epistaza može biti ili aditivna ili multiplikativna u svojim učincima na specifične fenotipske osobine. *[[Ergosom]] Vidi: [[Ribosom]] *[[Eukarioti]] Organizmi čije ćelije imaju pravo jedro obavijeno jedarnom ovojnicom, a u citoplazmi ćelije nalaze se brojne organele s vlastitom membranom. *[[Euploidija]] Ploidija (ćelije ili organizma) koji imaju abnormalan broj kompletnih setova [[hromosom]]a, možda isključujući [[spolni hromosom|spolne hromosome]]. Razlikuje se od aneuploidije, u kojoj ćelija ili organizam ima abnormalan broj jednog ili više specifičnih pojedinačnih hromosoma. *[[Evolucija]] Promjena nasljednih obilježja bioloških [[populacija]] tokom niza uzastopnih [[generacija]]. U najtradicijskalnijemU najtradicionalnijem smislu, javlja zbog promjena u frekvencijama alela u genskom fondu populacije. ==F== *[[Facijes]] Prepoznatljiva crta lica ili izraz koji je karakterističan za određeno stanje. *[[Fakultativna ekspresija]] [[Transkripcija gena]] samo prema potrebi, za razliku od konstitutivne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira kontinuirano. Gen koji se transkribira po potrebi naziva se fakultativni gen. *[[Fakultativni heterohromatin]] ili spolni hromatin Inaktivirani X-hromosom ili Barrovo tjelešcetjelašce kod ženki sisara *[[Farmakogenetika]] Oblast genetike koja proučava učinak lijekova na genotip/ / fenotip pacijenata. *[[Favizam]]: Tip hemolitske anemije uzrokovan nedostatkom ili smanjenom funkcijom enzima G6PD koji sudjeluje u ćelijskoj odbrani od oksidacijskih procesa. *[[FDR]] (rođak prvog stepena) Roditelj, brat ili sestra ili dijete posmatrane osobe. Također se naziva i rođak prvog stupnja. *[[Fenokopija]] Fenotipsko svojstvo ili bolest koja nalikuje svojstvu izraženom određenim genotipom, ali kod jedinke koja nije nositelj tog genotipa. Naprimjer, rak dojke kod člana porodice s nasljednim sindromom raka dojke/ / jajnika koji ne nosi mutaciju [[BRCA1]] ili [[BRCA]]2 smatrat će se fenokopijom. Takva osoba nema porodičnu mutaciju povezanu s rakom i stoga nema rizik od [[kancer]]a povezan s tom specifičnom mutacijom. *[[fenotup|Fenotipsko zaostajanje]] Kašnjenje u fenotipskoj ekspresija ekspresiji genetičke mutacije zbog vremena potrebnog za ispoljavanje promjena u zahvaćenim biohemijskim putevima. *[[Fenotip]] Kombinacija vidljivih morfoloških, fizioloških i etoloških osobina organizma koje su rezultat ekspresije njegovog genotipa, kao i uticaja faktora sredine i interakcija između njih; skup uočljivih svojstava pojedinoga organizma koji nastaje interakcijom genotipa i okruženja. Svako brojljivobrojivo i/ili opisivo svojstvo osim genetičke informacije. *[[Fetusna eritroblastoza]] Bolest inkompatibilnosti krvi majke i [[fetus]]a. *[[Fiksacija gena]] Proces kojim se jedan alel određenog gena s više različitih alela povećava u učestalosti u datoj populaciji tako da postaje trajno uspostavljen na 100% učestalosti – to jest,tj., jedini alel na tom lokusu unutar [[genski fond|genskog fonda]] populacije. U nedostatku mutacije i prednosti heterozigota, bilo koji dati alel je na kraju predodređen da postane ili trajno fiksiran u odnosu na sve druge varijante ili potpuno izgubljen iz populacije, iako to koliko dugo će to trajati ovisi o pritiskuzavisi od pritiska selekcije i slučajnim fluktuacijamaslučajnih fluktuacija (genetičkog drifta) u frekvencijama alela. *[[Filogenetika]] Filogeneza na osnovu genetičkih pokazatelja. Proučavanje evolucijske historije i odnosa između jedinki ili grupa organizama, kao što su vrste ili populacije, metodima kojimetodama koje procjenjuju uočene nasljedne osobine, uključujući morfološke karakteristike i sekvence DNK. Rezultat takvih analiza poznat je kao filogenetsko stablo. *[[Filogeneza]] Evolucijski razvoj posmatrane grupe/ / populacije organizama. *[[Filogenija]] Nauka o filogenezi. *[[FISH]] Vidi: Fluorescentnafluorescentna hibridizacija in situ. *[[Fitnes]] [[Adaptivna vrijednost]] [[genotip]]a; mjera reproduktivnog uspjeha. *[[Fluorescentna in situ hibridizacija]] ([[FISH]] Tehnika koja se koristi za identifikaciju specifičnih hromosoma ili [[hromosom]]skih regija putem hibridizacije (pričvršćivanja) fluorescentno obilježenih DNK sondi na denaturiranu hromosomsku DNK. Ispitivanje mikroskopom, pod fluorescentnim osvjetljenjem otkriva obojene hibridizirane signale (a time i prisustvo hromosomskog materijala) ili odsutnost hibridiziranog signala (a time i odsutnost [[hromosom]]skog materijala). Također FISH. *[[Frekvencija alela]] Relativna učestalost s kojom se određeni alel datog gena (za razliku od drugih alela istog gena) javlja na određenom lokusu kod članova populacije; preciznije, to je udio svih hromosoma unutar populacije koji nose određeni alel, izražen kao dio, postotak ili proporcija. Frekvencija alela se razlikuje od učestalosti genotipa, iako su one povezane. *[[Fuzija gena]] Spajanje, bilo prirodnom mutacijom ili rekombinantnim laboratorijskim tehnikama, dva ili više prethodno nezavisnih gena koji kodiraju različite genske proizvode, tako da postaju predmet kontrole istih regulatornih sistema. Rezultirajuća hibridna sekvenca poznata je kao fuzijski gen.<ref name="hadzirifat"/> ==G== *[[Gamet]] Spolna (ženska ili muška) ćelija; skupni naziv za muške i ženske spolne ćelije. *[[gDNK]] Vidi: [[Genomska DNK]]. *[[Gen]] Svaki segment ili skup segmenata molekula nukleinske kiseline koji sadrži informacije potrebne za proizvodnju funkcijskalnogfunkcionalnog [[RNK]] transkripta na kontroliran način. U živim organizmima, geni se često smatraju osnovnim jedinicama naslijeđa i obično su kodirani u DNK. Određeni gen može imati više različitih verzija ili alela, a jedan gen može rezultirati genskim proizvodom koji utječeutiče na mnogo različitih fenotipova. Geni su kodirajuće sekvence. Gen je uputstvo za sitnezu tačno određenog proteina u nekom živom biću, neovisno o tomenezavisno od toga da li je taj protein gradivinigradivni (recimo miozin i/li hemoglobin)), ili ima ulogu katalize neke biohemijske reakcije, ili je svojevrstan oblik glasnika između ćelija. Geni ne sadrže kontinuiranu genetićkugenetičku informaciju, nego se kompletiraju od dijelova zovanihzvanih egzoni (koji su razdvojeni intronima). *[[Generacija]] U bilo kom datom organizmu, jedan reproduktivni ciklus ili faza između dva uzastopna reproduktivna događaja, tj. između reprodukcije pojedinačnog organizma i potomstva te reprodukcije; ili stvarna ili prosječna dužina vremena potrebnog da se završi jedan reproduktivni ciklus, bilo za određenu lozu ili za populaciju ili vrstu u cjelini. U datoj populaciji, one jedinke (često, ali ne nužno kojikoje žive istovremeno) kojikoje su podjednako udaljeniudaljene od datog zajedničkog pretka, na osnovu istog broja reproduktivnih događaja koji su se desili između njih i pretka. *[[Genetička anticipacija]] [[Fenomen]] u kojem znakovi i simptomi nekih genetičkih stanja postaju teži i/ili se pojavljuju u ranijoj dobi kako se poremećaj prenosi s jedne generacije na drugu. Huntingtonova bolest je primjer genetičkog poremećaja u kojem je biološki mehanizam za ovaj fenomen dobro dokumentiran. U drugim slučajevima to može biti posljedica faktora poput pojačanog nadzora ili drugih negenetičkih uzroka. *[[Genetička asocijacija]] Kopojava unutar populacije jednog ili više alela ili genotipova s određenim fenotipom osobina češće nego što se može očekivati samo slučajno; takva statistička korelacija se može koristiti da se zaključi da su aleli ili genotipovi odgovorni za proizvodnju datog fenotipa. *[[Genetička epidemiologija]] Proučavanje uloge koju imaju genetički faktori u određivanju zdravlja i bolesti, posebno kroz interakciju genetičkih faktora sas faktorima okoline, i tipično kako se to opaža kod genetički povezanih pojedinaca, često porodica ili loza, ali i populacija i subpopulacija. *[[Genetička genealogija]] Upotreba genealoškog testiranja DNK u kombinaciji sa tradicijskims tradicionalnim genealoškim metodima za zaključivanje nivoa i tipa genetičkih odnosa između jedinki, pronalaženje predaka i konstruisanje porodičnih stabala, genograma ili drugih genealoških mapa. *[[Genetička heterogenost]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih genetičkih mehanizama koji proizvode iste ili slične fenotipove. Postoje dva tipa genetičke heterogenosti: alelna heterogenost i heterogenost lokusa. Alelna heterogenost se događa kada različite varijante na jednom genskom lokusu uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. Heterogenost lokusa događa se kada varijante na različitim genskim lokusima uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Genetička osjetljivost]] (podložnost)), genetička i nasljedna predispozicija Povećana šansa ili vjerojatnostvjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Genetička predispozicija ne znači da će osoba razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu uticati na rizik od bolesti jedinke. Također se naziva genetička predispozicija, nasljedna predispozicija i nasljedna predispozicija. *[[Genetička predispozicija]] Povećana šansa ili vjerojatnoćavjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Postojanje genetičke predispozicije ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni činioci također mogu uticati na rizik od bolesti. *[[Genetička raznolikost]] (genetička varijacija) Ponekad se koristi naizmenično sa genetičkom varijacijom. Ukupan broj genetičkih osobina u genetičkom sastavu populacije, vrste ili druge grupe organizama. Često se koristi kao mjera prilagodljivosti grupe promjenjivim okruženjima. Genetička raznolikost je slična genetičkoj varijabilnosti, iako se razlikuje od nje. *[[Genetička regulacijska mreža]] (GRN) Grafikon koji predstavlja regulatornu složenost ekspresije gena. Vrhovi (pikovi) su predstavljeni raznim regulatornim elementima i genskim proizvodima, a ivice (veze) njihovim interakcijama. Ove mrežne strukture također predstavljaju funkcijskalnefunkcionalne odnose aproksimirajući brzinu kojom se geni transkribiraju. *[[Genetička rekombinacija]] Svaki rearanžman ili razmjena genetičkog materijala unutar pojedinačnog organizma ili između jedinki iste ili različite vrste, posebno ono što stvara genetičke varijacije. U najširem smislu, pojam obuhvata raznoliku klasu prirodnih mehanizama pomoću kojih se sekvence nukleinskih kiselina kopiraju ili fizički prenose u različita genetička okruženja, uključujući homolognu rekombinaciju tokom mejoze ili mitoze ili kao normalan dio popravke DNK; horizontalni događaji prijenosa gena kao što su bakterijska konjugacija, virusna transdukcija ili transformacija; ili greške u replikaciji DNK ili diobi ćelije. Vještačka rekombinacija je centralna za mnoge tehnike genetičkog inženjerstva koje proizvode rekombinantnu DNK. *[[Genetička distanca]] (udaljenost) Mjera genetičke divergencije između vrsta, populacija unutar vrste ili jedinki, koja se posebno koristi u filogenetici za izražavanje ili vremena proteklog od postojanja zajedničkog pretka ili stepena diferencijacije u sekvencama DNK koje sadrže [[genom]]e svake populacije ili pojedinacpojedinca. *[[Genetička varijabilnost]] Ponekad se koristi naizmenično sa terminom (genetička varijacija.) Formiranje ili prisustvo jedinki koje se razlikuju po genotipu unutar populacije ili druge grupe organizama, za razliku od jedinki sas razlikama uzrokovanim okolišem, koje izazivaju samo privremene, nenasljedne promjene fenotipa. Izuzimajući druga ograničenja, populacija sas visokom genetičkom varijabilnosti ima veći potencijal za uspješnu adaptaciju na promjenjive uvjete okoline od populacije sas niskom genetičkom varijabilnošću. GenetićkaGenetička varijabilnost je slična, iako se razlikuje od genetičke raznolikosti. *[[Genetička varijacija]] Ponekad se koristi naizmjenično s genetičkom raznolikošću i genetičkom varijabilnosti. Genetičke razlike unutar i između populacija, vrsta ili drugih grupa organizama. Često se vizualizira kao raznolikost različitih alela u genskim fondovima različitih populacija. *[[Genetički drift]] (alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta) Također alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta, obično se Obično se javlja kada u formiranju genskog fonda naredne generacije ne učestvuje kompletna populacija nego samo njen manji ili večiveći dio. Promjena učestalosti s kojom se postojeći alel javlja u populaciji zbog nasumične varijacije u distribuciji alela iz jedne generacije u drugu. Genetički drift se često tumači kao posljedica slučajnosti u pojavi da li će dati alel postati više ili manje uobičajen sa svakom generacijom, bez obzira na uticaj prirodnog odabiranja. Takva slučajnost može uzrokovati da određeni aleli, čak i inače povoljni, potpuno nestanu iz genskog fonda, čime se smanjuju genetičke varijacije, ili može uzrokovati da u početku rijetki aleli, čak i neutralni ili štetni, postanu mnogo češći ili čak fiksirani. *[[Genetički kod]] Skup pravila po kojima se informacije kodirane unutar nukleinskih kiselina prevode u proteine u ribosomima živih ćelija. Ova pravila definiraju kako sekvence nukleotidnih tripleta koje se nazivaju kodoni određuju koja će aminokiselina biti sljedeća tokom sinteze proteina. Ogromna većina živih organizama ima isti genetički kod (koji se ponekad naziva i "“standardni"” genetički kod), ali postoje i varijantni kodovi. *[[Genetički marker]] Specifičan, lako prepoznatljiv i obično vrlo polimorfan dio gena ili druge DNK sekvenca sekvence s poznatom lokacijom na [[hromosom]]u koja se može koristiti za identifikaciju jedinki ili vrste kojekoji ga posjeduju. Sekvenca DNK s poznatim fizičkim položajem na [[hromosom]]u. [[Genetički marker]]i i geni koji su blizu jedan drugome na hromosomu imaju tendenciju da se nasljeđuju zajedno. Razlikuju se individualno do te mjere da se mogu koristiti za pronalaženje obližnjeg gena koji uzrokuje određenu bolest ili osobinu unutar porodica. Primjeri genetičkih markera su jednonukleotidni polimorfizammpolimorfizam (SNP), polimorfizmi dužine restrikcijskih fragmenata (RFLP), varijabilni broj tandemskih ponavljanja (VNTR), mikrosateliti i varijante broja kopija (CNV). Genetički markeri mogu, ali i ne moraju imati poznatu funkciju.] *[[Genetički modificirani organizam]] (GMO) Svaki organizam čiji je genetički materijal izmijenjen tehnikama genetičkog inženjerstva, posebno na način koji se ne javlja prirodno parenjem ili prirodnom genetičkom rekombinacijom. *[[Genetički poremećaj]] Nasljedno odstupanje od uobičajenog („(“normalnog“”) genotipa ili fenotipa).. *[[Genetičko autostopiranje]] Također (efekt stopiranja.) Tip povezane selekcije kojom pozitivna selekcija alela koji je podvrgnut selektivnom pritisku uzrokuje da aleli za različite gene na obližnjim lokusima također mijenjaju frekvenciju, omogućavajući im da "“stopiraju"” do fiksacije zajedno s pozitivno odabranim alelom. Ako je selekcija na prvom lokusu dovoljno jaka, neutralni ili čak blago štetni aleli unutar iste grupe veza mogu biti podvrgnuti istoj pozitivnoj selekciji jer je fizička udaljenost između obližnjih lokusa dovoljno mala da je malo vjerovatno da će se dogoditi rekombinacijski događaj između njih. *[[Genetičko inženjerstvo]] Obuhvata sve metode manipulacije genetičkim materijalom jednog organizma u kojima se neki dio [[genom]]a uklanja, ubacuje ili zamjenjuje (gen, [[hromosom]], hromosomska garnitura). Također genetička modifikacija ili genetička manipulacija. Direktna, namjenska manipulacija genetičkim materijalom organizma korištenjem bilo koje od raznih biotehnoloških metoda, uključujući umetanje ili uklanjanje gena, prijenos gena unutar i između vrsta, mutaciju postojećih sekvenci i izgradnju novih sekvenci korištenjem umjetnih sinteza gena. GenetičkiGenetičko inženjerstvo obuhvata širok skup tehnologija pomoću kojih se genetički sastav pojedinačnih ćelija, tkiva ili čitavih organizama može mijenjati u različite svrhe, obično kako bi se proučavale funkcije i ekspresija pojedinačnih gena, kako bi se proizveli hormoni, vakcine i druge droge i stvaranje genetički modificiranih organizama za upotrebu u istraživanju i poljoprivredi. *[[Genetičko savjetovanje]] Komunikacijski proces koji nastoji pomoći pogođenim ili rizičnim pojedincima i porodicama u razumijevanju prirodne povijesti, rizika od bolesti i načina prijenosa genetičkog poremećaja;. Treba olakšati informirani pristanak za genetičko testiranje kada je to prikladno;, raspravljati o mogućnostima upravljanja rizikom i planiranja porodice; te osigurati ili uputiti pojedince na psihosocijalnu podršku prema potrebi. Genetičko savjetovanje integrira genetičko testiranje, genetičku genealogiju i genetičku epidemiologiju. *[[Genetičko testiranje]] Također, DNK testiranje ili, genetički skrining. Široka klasa različitih procedura koje se koriste za identifikaciju osobina pojedinih hromosoma, gena ili osobnihličnih proteina, kako bi se utvrdilo porijeklo ili dijagnosticirala ranjivost na nasljedne bolesti ili otkriliotkrile mutantne alele povezane s povećanim rizikom od razvoja genetičkih poremećaja. Genetičko testiranje se široko koristi u medicini, poljoprivredi i biološkim istraživanjima. Proces testiranja pojedinaca u određenoj populaciji kako bi se identificirali oni koji imaju povećani rizik od pojave ili razvoja određenog genetičkog poremećaja ili nositelja genetičke varijante za određeni poremećaj. *[[Genetika]] Oblast biologije koja proučava gene, genetičke varijacije i procese naslijeđivanjanasljeđivanja u živim organizmima. *[[Genodermatoza]] Nasljedni sindrom koji uključuje dermatološki (kožni) fenotip. *[[Genom]] Obuhvata cjelokupnu nasljednu supstancu nekog organizma: jedarnu DNK, kodirajuće i nekodirajuće regije i genetički materijal mitohondrija i hloroplasta. Čitav komplet genetičkog materijala sadržan u hromosomima organizma, organele ili virusa. Termin se također koristi za označavanje kolektivnog skupa genskih lokusa koje dijeli svaki član populacije ili vrste, bez obzira na različite alele koji mogu biti prisutni na tim lokusima kod različitih jedinki. *[[Genomika]] Interdisciplinarno polje koje proučava strukturu, funkciju, evoluciju, mapiranje i uređivanje cijelih genoma, za razliku od pojedinačnih gena. Genomika okoliša, ekogenomika i genomika zajednice Proučavanje genetičkog materijala dobivenog direktno iz uzoraka okoliša, za razliku od organizama uzgajanih u laboratorijskim kulturama. *[[Genomska DNK]] (gDNK)), [[hromosomska DNK]] Također hromosomska DNK. DNK sadržana u hromosomima, za razliku od vanhromosomske DNK sadržane u zasebnim strukturama kao što su plazmidi ili organele kao što su mitohondrije ili hloroplasti. *[[genom|Genomski ispis]] koji rezultira inaktivacijom alela ovisno o tomezavisno od toga od kojeg je roditelja naslijeđen. Može imati kliničku važnost jer može utjecatiuticati na ekspresiju genske mutacije (tj. fenotipa) u potomstvu oboljelog roditelja, ovisno o tomezavisno od toga koji roditelj prenosi mutaciju. *[[Genomsko utiskivanje]] (imprinting) [[epigenetika|Epigenetički fenomen]] koji uzrokuje ekspresiju gena na način koji ovisi o određenom roditeljuzavisi od određenog roditelja od kojeg je gen naslijeđen. Javlja se kada se epigenetički znakovi kao što su DNK ili metilacija histona uspostave ili "“utisnu" (uštapmaju” (uštampaju) u zametne ćelije roditeljskog organizma i zatim se održavaju kroz ćelijske diobe u somatskim ćelijama potomstva organizma; kao rezultat, gen u potomstvu koji je naslijeđen od oca može biti izražen drugačije od druge kopije istog gena koja je naslijeđena od majke. *[[Genotip]] Cjelokupni komplement alela prisutan u genomu određene individue, što, u međudejstvu sameđudjelovanju s okolinskim faktorima i interakcijiinterakcijom gena dovodi do njenog fenotipa. Na najširoj razini, genotip uključuje cjelokupnu genetičku konstituciju pojedinca. Često se primjenjuje uže na skup alela prisutnih na jednom ili više specifičnih lokusa. *[[Genotip]]izacija Proces utvrđivanja razlika u genotipu pojedinca ispitivanjem sekvenci DNK u genomu, pomoću biotestova i poređenjem sa sekvencama druge osobe ili referentnom sekvencom. Laboratorijski proces u kojem se DNK zametne linije analizira na specifične nukleotide ili baze kako bi se utvrdilo jesu li prisutne određene varijante. Genotipizacija se razlikuje od sekvenciranja, u kojem se procjenjuju svi nukleotidi koji čine određenu duljinu DNK (npr. unutar gena, egzoma ili genoma). * [[Genotoksičnost]] Sposobnost određenih hemijskih i/ili fizičkih i bioloških agenasa da prouzrokuju oštećenje genetičkog materijala u živoj ćeliji (npr. kroz jednolančane ili dvolančane prekide, umrežavanje ili tačkaste mutacije), što može, ali ne mora da dovede do trajne mutacije. Iako su svi mutageni genotoksični, nisu svi genotoksični spojevi mutageni. *[[Genska doza]] Broj kopija određenog gena prisutnih u genomu. Doziranje gena direktno utiče na količinu genskog proizvoda koji ćelija može ekspromirati, iako su se razvile različite kontrole koje strogo regulišu ekspresija gena. Promjene u doziranju gena uzrokovane mutacijama, uključuju varijacije u broju kopija *[[Genska ravnoteža]] Mehanizam određivanja spola koji zavisi od omjera broja X-hromosoma (X) i broja skupova autosoma (A). Mužjaci se razvijaju kada je omjer X/A 0,5 ili manji, ženke kada je 1,0 ili više, a interseks se razvija kada je između 0,5 i 1,0. *[[Genska terapija]] Umetanje funkcionalnog ili divljeg tipa gena ili dijela gena u organizam (posebno pacijenta) s namjerom ispravljanja genetičkog defekta, bilo direktnom zamjenom defektnog gena ili suplementacijom drugom, funkcijskalnomfunkcionalnom verzijom. *[[Genski fond]] Zbir svih različitih alela koje dijele pripadnici jedne populacije. *[[Genski lokus]] Specifičan, fiksni položaj na [[hromosom]]u gdje se nalazi određeni gen ili genetički marker. *[[protein|Genski proizvod]] Bilo koji biohemijski materijal koji je rezultat ekspresije gena, koji se najčešće tumači kao funkcionalni transkriptom [[iRNK]], proizveden transkripcijom gena ili potpuno izgrađeni protein proizveden primarnim transkriptom, iako nekodirajuće, molekule RNK kao što su transferne [[RNK]] mogu također se smatraju genskim proizvodima. Mjerenje količine datog genskog proizvoda koji se može otkriti u ćeliji ili tkivu ponekad se koristi da se zaključi koliko je odgovarajući gen aktivan. *[[klicni list|Germ-ćelija]] (zametna ćelija) Svaka biološka ćelija koja stvara spolne ćelije organizma koji se seksualno razmnožava. Spolne ćelije su međugeneracijske veze za genetički materijal koji će se na kraju prenijeti na potomke organizma i obično se razlikuju od somatskih ćelija, koje su potpuno odvojene od zametne linije. *[[klicni list|Germ linija]] (zametna linija) Također: Zametna linija U višećelijskim organizmima, populacija ćelija koje su sposobne da prenesu svoj genetički materijal na potomstvo organizma i stoga se (barem teorijski) razlikuju od somatskih ćelija, koje ne mogu prenijeti svoj genetički materijal. Ćelije zametne linije nazivaju se zametne ćelije. Linija zametnih ćelija, koja se proteže kroz mnoge generacije, sadrži genetički materijal koji je na jedinku prenijet od njegovih predaka. *[[Glasnička RNK]] Vidi: [[Informacijsk RNK]]. *[[Goldberg-Hognessova kutija]] Vidi: [[TATA-kutija]]. *[[G-pruganje]] Također (Giemsa pruganje ili G-bendiranje) Tehnika koja se koristi u citogenetici za proizvodnju vidljivog kariotipa, bojenjem kondenziranih hromosoma Giemsa bojom. Bojenje proizvodi dosljedne i prepoznatljive uzorke tamnih i svijetlih "“traka"” u regijama hromatina, što omogućava da se specifični [[hromosom]]i lako razlikuju. [[gram pozitivna bakterija|Gram pozitivnost]] i [[gram negativna bakterija|Gram negativnost]] Prijemčivost/neprijemčivost [[mikroorganizam]]a (([[bakterija]]) ma Giemsa bojenje *[[Guanin]] Skraćeno slovom (skr. G.) Jedna od četiri glavne nukleobaze prisutne u DNK i [[RNK]]. [[Guanin]] formira bazni par sas [[citozin]]om. *[[Gubitak heterozigotnosti (LOH) Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerojatnijevjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i LOH. *[[GWAS]] GWAS (studija povezanosti cijelog genoma) GWAS (genome-wide associatijskassociation study) je način na koji se identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Oval metod ispituje cijeli genom radi genetičkih polimorfizama, obično polimorfizama jednog nukleotida ([[SNP]]), koji se češće javljaju u slučajevima (ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje) nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine). Naziva se i studija povezanosti cijelog genoma.<ref name="hadzirifat"/> ==H== *[[Haplodiploidija]] Sistem određivanja spola u kojem je spol pojedinog organizma određen brojem hromosoma koje posjeduje: potomci koji se razvijaju iz oplođenih jaja su diploidni i ženski, dok su potomci koji se razvijaju iz neoplođenih jaja haploidni i muški, sas polovinom [[hromosom]]a koliko i žena. Haplodiploidija je zajednička za sve pripadnike reda insekata Hymenoptera i nekoliko drugih taksona insekata. *[[Haplogrupa]] Skupina sličnih haplotipova koji imaju zajedničkog pretka s istom [[SNP]] mutacijom. Pošto se sastoji od sličnih haplotipova, omogućava predviđanje haplogrupa prema haplotipovima. Haplogrupa se određuje i utvrđuje SNP testom. *[[Haploid]] (ćelije ili organizma) Imaju jednu kopiju svakog hromosoma, pri čemu svaka kopija nije dio para. Kontrast diploidnog i poliploidnog. Označava se stenografskim brojem n. *[[[Haploidna garnitura]] Jednostruka [[hromosomska garnitura]] označava se simbolom <big>''n''</big>. Kada se spolne ćelije – jajna ćelija i sprematozoidspermatozoid spoje, novonastala – prva ćelija novog živog bića imaćeimat će diploidan broj hromosoma. *[[Haploidni broj hromosoma]] čovjeka iznosi 23. *[[Haploinsuficijencija]] Model dominantnog djelovanja gena u diploidnim organizmima, u kojem je jedna kopija alel a alela divljeg tipa na lokusu u heterozigotnoj kombinaciji sas varijantnim alelom nije dovoljandovoljna za proizvodnju fenotipa divljeg tipa. Haploinsuficijencija može nastati zbog de novo ili naslijeđene mutacije gubitka funkcije u varijantnom alelu, tako da proizvodi malo ili nimalo genskog proizvoda (često protein). Situacija koja se događa kada je jedna kopija gena inaktivirana ili izbrisana, a preostala funkcijskalnafunkcionalna kopija gena nije primjerena za proizvodnju potrebnog genskog proizvoda za očuvanje normalne funkcije. *[[Haplotip]] Sažeti termin za haploidni genotip. To je skup specifičnih alela (pojedinačnih DNK sekvenci) u klasteru usko povezanih gena na istom hromosomu, koji se nasljeđuju zajedno. Jednostavnije rečeno, haplotip je grupa takvih gena koje potomstvo nasljeđuje od jednog roditelja. Skup usko povezanih genetičkih markera prisutnih na jednom [[hromosom]]u koji se nasljeđuju zajedno. *[[Hardy-Weinbergov zakon]] U velikoj populaciji u kojoj dolazi do slučajnog parenja, frekvencije gena i genotipova su stalne. *[[Helikaza]] Bilo koji iz klase motornih proteina zavisnih od ATP -a koji se kreću u smjeru duž DNK kičmu kičme i katalizuju razdvajanje dva[[komplementa RNK lanca dvostruke spirale, dozvoljavajući da se odvijajuodvija veliki broj vitalnih procesa, npr. transkripcija, replikacija i popravka. Enzim koji odmotava lance dvolančane uzvojnice. *[[Hemizigot]] U diploidnom organizmu, koji ima samo jedan alel na datom [[genski lokus|geneskom lokusu]] (gdje bi ih obično bilo dva). Hemizigotnost se može uočiti kada je samo jedna kopija [[hromosom]]a prisutna u normalno diploidnoj ćeliji ili organizmu, ili kada je obrisan segment [[hromosom]]a koji sadrži jednu kopiju alela, ili kada je gen lociran na [[spolni hromosomheterogamet]]nom spolu (u kojem polnispolni hromosomi ne postoje u parovima koji se podudaraju); naprimjer, kod muškaraca s normalnim hromosomima, za gotovo sve X-vezane gene se kaže da su hemizigoti jer postoji samo jedan X hromosom i nekoliko istih gena postoji na Y hromosomu. Muški spol koji samo na X-hromosomu nosi alel za spolno- vezano svojstvo i koji se uvijek eksprimira u [[fenotip]]u. *[[Hemiziogot]]nost Pojava samo jednog člana hromosomskog para ili segmenta hromosoma umjesto uobičajena dva. Hemizigotnost se često koristi za opisivanje X-vezanih gena kod muškaraca koji imaju samo jedan hromosom X. Ovaj se termin ponekad koristi u genetici somatskih ćelija gdje su ćelijske linije raka često hemizigotne za određene alele ili hromosomske regije. *[[Heritabilnost]] Također i (nasljedivost) Pohranjivanje, prijenos i izražavanje molekulskih informacija u biološkim organizmima, što se manifestira prenošenjem fenotipskih osobine sa osobina s roditelja na potomstvo, bilo kroz seksualnu ili aseksualnu reprodukciju. Za ćelije ili organizmiorganizme potomaka se kaže da nasljeđuju genetičke informacije svojih roditelja. *[[nasljeđivanje|Sposobnost nasljeđivanja]]: [[Statistika]] koja se koristi u [[kvantitativna genetika|kvantitativnoj genetici]]. koja procjenjuje proporciju varijacije unutar date [[fenotip]]ske osobine koja je posljedica genetičke varijacije između pojedinaca u određenoj populaciji. Nasljednost se procjenjuje poređenjem individualnih fenotipova blisko srodnih jedinki u populaciji. Udio varijacija u populacijskom svojstvu koji se može pripisati naslijeđenim genetičkim čniocimačiniocima. Procjene nasljednosti kreću se od 0 do 1 i često se izražavaju kao postotak. Broj blizak 1 može biti pokazatelj visoko nasljedne osobine unutar populacije. Ne smije se koristiti za procjenu rizika na individualnoj osnovi. *[[Heterodupleksna analiza]] Metod otkrivanja razlika u sekvencama između normalne DNK i DNK koja se testira. Obično se koristi kao metodmetoda za otkrivanje potencijalnih mutacija u genu. *[[Heterogametnost]] Stanje organizma koji stvara dva tipa gameta s obzirom na spolne hromosome (XY). Heterogenost logaritama odds skora (HLOD rezultat) Statistička procjena jesu li dva genetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili "povezana") na određenom [[hromosom]]u da se vjerojatnovjerovatno nasljeđuju zajedno. Logaritam heterogenosti rezultata izgleda izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Naziva se i HLOD rezultat. *[[Heterogenost lokusa]] Prisustvo varijanti na različitim lokusima gena koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Heterohromatin]] Kondenzirane regije hromatina koje najčešće nisu transkripcijski aktivne; mogu biti konstitutivne i fakultativne. *[[Heterohromosom]] Vidi: [[Alosom]] *[[Heterologna ekspresija]] Ekspresija stranog gena ili bilo koje druge strane sekvence DNK unutar organizma domaćina koji prirodno ne sadrži isti gen. Insercija stranih transgena u heterologne domaćine pomoću rekombinantnog vektori je uobičajeni biotehnološki metod vektora uobičajena je biotehnološka metoda za proučavanje strukture i funkcije gena. *[[Heteroplazmija]] Pojava kada je u citoplazmi više tipova hloroplasta ili mitohondrija. Heteroza, hibridna snaga i poboljšanje autbredinga Također hibridna snaga i poboljšanje autbredinga. Poboljšana ili povećana funkcija kvantiteta ili kvaliteta bilo koje biološke osobine u hibridu potomstvo potomstva, s obzirom na istu osobinu kod njegovih genetički različitih roditelja. Ako je bilo koja ili više osobina roditelja značajno poboljšana u potomstvu kao rezultat miješanja genetičkih doprinosa roditelja, potomstvo je heterotično. *[[Heterozigot]] U diploidnom organizmu, genotip koji ima dva različita alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, heterozigotni genotipovi su predstavljeni parom nepodudarnih slova ili simbola, često velikim slovom (kojikoje označava dominantni alel) i malim slovom (koje označava recesivni [[alel]]), kao što su Aa ili Bb itd. Kontrast je homozigot. *[[heterozigot|Heterozigotni genotip]] Prisustvo dva različita alela na određenom genskom lokusu. Heterozigotni genotip može uključivati jedan normalni i jedan mutirani alel ili dva različita mutirana alela (složeni heterozigot). *[[Hibrid]] Jedinka nastala križanjem genetički različitih roditelja iste vrste; npr. mendelovski F1-potomci graška dominantnog fenotipa nastali križanjem dominantnog homozigota i recesivnog homozigota ili potomak nastao križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama. Potomstvo koje nastaje spajanjem kvaliteta dvaju organizama različitih rodova, [[vrsta]], [[rasa]], [[sorta (botanika)|sorti]] ili varijeteta putem seksualnog razmnožavanja. Hibridi se mogu pojaviti prirodno ili umjetno, kao u toku selektivnog uzgoja domaćih životinja i biljaka. Reproduktivne barijere obično sprečavaju hibridizaciju između udaljenih organizama ili barem osiguravaju da hibridno potomstvo bude sterilno, ali plodni hibridi mogu dovesti do specijacije. *[[Hibridizacija]] Proces kojim se hibridni organizam proizvodi od dva organizma različitih rodova, vrsta, [[rasa{{ ili varijeteta. Proces kojim se jednolančani DNK ili [[RNK]] preparat dodaje na površinu sekvence, u rastvoru, i potencijalno pretvara u komplementarnu sonda sondu. U odnosu na test ekspresije gena, hibridizacija se odnosi na korak u eksperimentalnoj paradigmi, dok se u molekulskoj biologiji ili genetici termin odnosi na hemijski proces. *[[himera|Himerizam]] Prisustvo dvedvije ili više populacija ćelija sas različitim genotipovima u pojedinačnom organizmu, poznatom kao himera, koja se razvila fuzijom ćelija koje potiču iz odvojenih zigota. Svaka populacija ćelija zadržava svoj genom, tako da je organizam kao cjelina mješavina genetički neidentičnih tkiva. Genetički himerizam može biti naslijeđen (npr. fuzijom više embrija tokom trudnoće) ili stečen nakon rođenja (npr. alogenom transplantacijom ćelija, tkiva ili organa od genetički neidentičnog donora). Kod biljaka može biti rezultat kalemljenja ili grešaka u diobi ćelija. Sličan je mozaicizmu, ali se razlikuje od njega. *[[mutacija|Hipermorf]] Mutirani alel sas povećanom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni ([[divlji tip]]). *[[Hipomelanoza]] Nedostatak melanina. *[[Hipomorf]] Mutirani alel sa smasnjenomsmanjenom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). *[[Histon]] Dio klase posebnih proteina u [[hromosom]]ima oko kojih se omotava molekula DNK. Bilo koji iz klase visoko alkalnih proteina odgovornih za pakovanje jedarne DNK u strukturne jedinice koje se nazivaju nukleosomi u eukariotskim ćelijama. Histoni su glavne proteinske komponente hromatina, gdje se povezuju u komplekse koji djeluju kao "kalemovi"“kalemi” oko kojih se vijuga linearna molekula DNK. Imaju glavnu ulogu u regulaciji i ekspresiji gena. *[[HLOD-rezultat]] ([[logaritam]] heterogenosti rezultata pojavljivanja) Statistička procjena dajesu li su dva genska lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili "povezana") na određenom [[hromosom]]u da se vjerovatno nasljeđuju zajedno. HLOD rezultat izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Također se naziva logaritam heterogenosti rezultata pojavljivanja. *[[Hloroplastna DNK]] (cpDNK) Cirkularna molekula DNK u hloroplastima, nezavisna od jedarne, endosimbiotskog porijekla. *[[Holandrični gen]]o Geni na [[hromosom Y|Y-hromosomu]]. *[[hromosom|Holocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Bez jedne centromere, već više mjesta za sklapanje kinetohora raspoređenih duž cijele dužine [[hromosom]]a. Tokom diobe ćelije, hromatide holocentričnih hromosoma se paralelno pomiču i ne formiraju klasične strukture u obliku slova V, tipske za monocentrične [[hromosom]]e. *[[Homogametnost]] Organizam koji stvara jedan tip gameta s obzirom na [[spolni hromosom|spolne hromosome]] (XX)). *[[Homologna rekombinacija]] Tip genetičke rekombinacije u kojoj se nukleotidne sekvence razmjenjuju između dvije slične ili identične (“homologne") molekule DNK, posebno one koja se događa između homolognih hromosoma. Termin se može odnositi na rekombinaciju koja se javlja kao dio bilo kojeg od brojnih različitih ćelijskih procesa, najčešće popravke DNK ili hromosomskog ukrštanja tokom mejoze kod eukariota i [[horizontalni prenos gena|horizontalnog prijenosa gena]] kod prokariota. Kontrastna nehomologna rekombinacija. *[[Homologni hromosom]], homolozi Također homolozi. Skup od dva podudarna hromosoma, jednog majčinskog i jednog očinskog, koji se uparuju jedan s drugim unutar jedra tokom mejoze. Imaju iste gene na istim lokusima, ali mogu imati različite alele. *[[Homoplazmija]] Pojava kada u citoplazmi nalazimo samo jedan tip [[hloroplast]]a ili [[mitohondrija]]. *[[Homozigot]] U diploidnom organizmu, organizam koji ima dva identična alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, homozigotni genotipovi su predstavljeni parom odgovarajućih slova ili simbola, kao što su AA ili aa. Kontrast je heterozigot. *[[homozigot|Homozigotni genotip]] Jedinka koja nosi dva identična alela (AA ili aa). Prisustvo dva identična alela na određenom lokusu gena. Homozigotni genotip može uključivati dva normalna alela ili dva alela koji imaju istu varijantu. *[[Horizontalni transfer gena]] (HGT) HGT ili lateralni prijenos gena (LGT) je kretanje genetičkog materijala između jednoćelijskih i/ili višećelijskih organizama osim ("(“vertikalnim")”) prijenosom DNK, od roditelja do potomstva ([[razmnožavanje]]). HGT je važan faktor u evoluciji mnogih organizama. Horizontalni prijenos gena je i izmjena genetičkog materijala između dvije homologne molekule DNK dviju različitih ćelija (jedinki) iste generacije. *[[Hromatida]] Jedna kopija novokopiranog [[hromosom]]a, koji je centromerom spojen sas originalnim hromosomom. *[[Hromatidna razmjena]] Razmjena dijelova nesestrinskih hromatida homolognih hromosoma u profazi I mejoze. *[[Hromatin]] [[hromosom]]ski dio jedra sas pojačanom prijemčivošću za boje koje se koriste za bojenje preparata za mikroskopiranje. :Kompleks DNK i proteina tzv. nukleoprotein; može biti euhromatin iIiili heterohromatin Kompleks DNK, [[RNK]] i proteina koji se nalazi u eukariotskim ćelijama, koji je primarna supstanca koja se sastoji od hromosoma. Hromatin funkcioirafunkcionira kao sredstvo za pakiranje vrlo dugih molekula DNK u visoko organizirane i gusto zbijene oblike, što sprečava zapetljavanje niti, jača DNK tokom ćelijske diobe, pomaže u sprečavanju oštećenja DNK i ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije gena i DNK replikacija. *[[Hromosom]] Jedarna supramolekulska struktura, vidljiva tek u ćelijama koje se dijele. Tada se hromosomi kondenziraju i dobiju jasnije konture. Prije diobe liče na tanke niti sklupčane u jedru. Sastoje se iz DNK i specifičnih proteina, [[histon]]a, koji služe kao prstenovi oko kojih se obmotavaomotava DNK. Oblik i debljina [[hromosom]]a ovise o tomezavise od toga koliko je čvrsto DNK obmotanaomotana oko proteina. Ako je obmotanaomotana jako, onda se hromosomi bolje vide i to se dešava nešto prije same diobe ćelije. Na hromosomu se mogu uočiti njegobvinjegovi kraci (kratki – p i dugi – q) krajevi ([[telomere]]), primarna RNK ([[centromere]]) i sekundarna RNK (drške satelita) suženja. [[Hromosom]]i se mogu smatrati svojevrsnim tipom molekulskog “paketa" za DNK unutar ćelijskog jedra. Kod većine eukariota, sastoje se od dugih lanaca DNK umotanih s proteinima koji se vežu za niti i kondenziraju, kako bi spriječili da postanu neupravljivo zapetljani. Najlakše se razlikuju i proučavaju u njihovim potpuno kondenziranim oblicima, koji se javljaju samo tokom ćelijske diobe. Neki jednostavni organizmi imaju samo jedan hromosom od kružne DNK, dok većina eukariota ima više hromosoma sastavljenih od linearne DNK. Sastoji se od proteina i DNK organiziranih u gene. Svaka ljudska ćelija normalno sadrži 23 para [[hromosom]]a. *[[Hromosomska duplikacija]] Dvostrukost cijelog hromosoma ili njegovih određeni hsegmenataodređenih segmenata. *[[Hromosomska nestabilnost]] Genomska neravnoteža koja se javlja kada ćelija ima abnormalan broj hromosoma. Može biti uzrokovana neočekivanim hromosomskim križanjem ili prisutnošću malih, vanhromosomskih dijelova DNK.<ref name="hadzirifat"/> ==I== *[[Idiohromosom]] Vidi: [[Alosom]]. *[[Inbred linija]] Bilo koja loza određene vrste u kojoj su jedinke gotovo ili potpuno genetički identične jedna drugoj zbog duge historije ponovljenih inbridinga, bilo prirodnim ili vještačkim putem. Linije se obično smatraju ukrštanimukrštenim nakon najmanje 20 generacija inbridinga (npr. samooplodnjom ili parenjem u srodstvu), kada su gotovo svi lokusi u genomu homozigotni i sve jedinke se stoga mogu tretirati kao klonovi (uprkos činjenici da se još uvijek proizvode spolnom reprodukcijom). *[[Inbriding]] Također ukrštanje u srodstvu [[Spolno razmnožavanje]] između [[rasa]] ili jedinki koje su genetički blisko povezane. Inbriding rezultira [[homozigot|homosigotnošću]], što može povećati i vjerovatnoću da će potomstvo biti pogođeno štetnim recesivnim osobinama i vjerovatnoću fiksiranja korisnih osobina unutar reproduktivnog dijela populacije. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati ukrštanjem, a za potomstvo se kaže da je inbredno. Kontrast je autbriding. *[[Incidencija]] Učestalost nove pojave genetičkog poremećaja (ili šire bilo kojeg genetičkog stanja ili osobine, štetnog ili drugog) među članovima određene populacije i u određenom vremenskom periodu. *[[Indel]] Termin koji se odnosi na inserciju ili deleciju jedne ili više baza u sekvenci [[nukleinske kiseline]]. *[[Inducibilni gen]] Gen čija [[ekspresija gena|ekspresija]] ili reaguje na promjenu okoline ili ovisi o položaji ćelije domaćina unutar [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. *[[protein|Induktor]] Protein koji se vezuje za represor (da ga onemogući) ili za aktivator (da ga omogući). *[[Informacijska RNK]] [[RNK]] (iRNK, mRNK) su sve molekule RNK koje prenose genetičku informaciju iz njenog centra u [[ćelijsko jedro|jedru]], tj. u [[hromosom]]ima ili u drugim nositeljima DNK ([[mitohondrijska DNK]] ([[mitohondrije]] i [[plastid]]i) – do mjesta njene realizacije. Genetička kontrola svih pojava i procesa u organizmu odvija se putem sinteze regulacijskih ([[enzimi]]) i strukturnih proteina. *[[genetičko testiranje|Informativnost]] U [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], rezultat testa koji definitivno otkriva prisustvo ili odsutnost genetičke promjene zametne linije povezane s nasljednim poremećajem koji se procjenjuje. U analizi povezanosti, sposobnost razlikovanja između majčinski i očinski naslijeđenih DNK-markera (polimorfizama) unutar ili u blizini određenog gena od interesa. *[[genetičko savjetovanje|Informirani pristanak]] (proces pristanka) Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju [[informacija]]. Trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija [[genetička analiza|genetičke analize]], raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Naziva se i proces pristanka. *[[Insercija (genetika)|Insercija]] Umetanje jednog ili više [[nukleotid]]a u lanac DNK, odnosno hromosom. Tip mutacije u kojoj se jedna ili više baza dodaje sekvenci nukleinske kiseline; može značajno varirati u veličini. *[[Inicijacijski kodon]] Pogledajte: Početnipočetni kodon (startni kodon). *[[Insercijska mutageneza]] Promjena sekvence DNK umetanjem jednog ili više nukleotida u sekvencu, bilo prirodno ili vještački. Ovisno o preciznoj lokacijiZavisno od precizne lokacije umetanja unutar ciljne sekvence, insercije mogu djelomično ili potpuno inaktivirati ili čak povećati regulaciju genskog proizvoda ili biohemijskog puta, ili mogu biti neutralne, ne dovodeći do suštinskih promjena. Mnoge tehnike genetičkog inženjerstvoainženjerstva oslanjaju se na umetanje egzogenog genetičkog materijala u ćelije domaćina, kako bi se proučavala funkcija i ekspresija gena. *[[Insercijska sekvenca]] Također, insercijski ili jednostavno umetnuti element Bilo koja nukleotidna sekvenca koja je prirodno ili umjetno umetnuta u drugu sekvencu. Termin se posebno koristi da se odnosi naza dio transpozibilnog elementa koji kodira one proteine koji su direktno uključeni u proces transpozicije, npr. enzim transpozaza. Kodirajuća regija u transposabilnoj sekvenci umetanja obično je flankirana kratkim obrnutim ponavljanjima, a struktura većih prenosivih elemenata obično uključuje par bočnih sekvenci umetanja koje su same invertirane. *''[[In silico]]'' Odnosi se na eksperimente na živim jedinkama van i unutar organizma, odnosno i kako su i nađeni in natura. *[[''In situ]]'' Na datom mjestu *[[Integron]] Mobilni genetički element koji se sastoji od genske kasete koja kodira rekombinazu specifičnu za mjesto i uključuje mjesta za prepoznavanje specifična za integrazu i promotor koji upravlja ekspresijom jednog ili više gena za adaptivne osobine na ćeliju domaćina. Integroni obično postoje u obliku kružnih episomnih DNK fragmenata kao što su plazmidi, preko kojih pomažu brzu adaptaciju i evoluciju bakterija, omogućavajući horizontalni prijenos gena otpornosti na antibiotike između različitih bakterijskih vrsta i sojeva. *[[Intein]] Bilo koja sekvenca jedne ili više aminokiselina unutar prekursorskog polipeptida koja je izrezana spajanjem proteina tokom posttranslacijske modifikacije i stoga je odsutna u zrelom proteinu, analogno intronima spojenim iz [[RNK]] transkripta. Kontrast je ekstein. *[[Intercistronska regija]] / međugenska regija Bilo koja sekvenca DNK koja se nalazi između stop kodona jednog gena i startnog kodona sljedećeg gena u policistronskoj transkripcijskoj jedinici. Također: međugenska regija. *[[Interfaza]] Sve faze ćelijskog ciklusa isključujući ćelijsku diobu. Tipska ćelija većinu života provodi u interfazi, tokom koje obavlja svakodnevne metaboličke aktivnosti, kao i potpunu replikaciju svog genoma u pripremi za mitozu ili mejozu. *[[Intergenski razmaknik]] (IGS) Regija nekodirajuće DNK između gena. Termini intergeni spejser (IGS) ili netranskribovaninetranskribirani razmak (NTS) koriste se posebno za razmaknicu DNK između mnogih tandemski ponovljenih kopija gena ribosomske RNK. *[[Intergenska regija]] (IGR) Bilo koja sekvenca nekodirajuće DNK koja se nalazi između funkcionalnih gena. *[[Interkalirajući agens]] Bilo koji hemijski spoj (npr. akridinske boje) kojekoji ometa poravnanje i uparivanje baza u komplementarnim lancima molekula DNK, umetanjem sesebe između baza. *[[Interkineza]] Skraćena pauza u aktivnostima vezanim za ćelijsku diobu koja se javlja tokom mejoze kod nekih vrsta, između prve i druge mejotske diobe (tj. mejoze I i mejoze II). Tokom interkineze ne dolazi do replikacije DNK, za razliku od normalne interfaze koja prethodi mejozi I i mitozi. IntragenskiIntragenska regija Vidi: Intronintron. *[[Introgresija]] Također, [[introgresivna hibridizacija]]. Premještanje gena iz genskog fonda jedne populacije ili vrste u onu druge populacije ponovnim ukrštanjem hibrida dvije populacije s jednom od roditeljskih populacija. Sveprisutan je i važan izvor genetičke varijacije u prirodnim populacijama, ali se također može namjerno izazvati u uzgoju pripitomljenih biljaka i životinja. *[[Intron]] Nekodirajuća sekvenca eukariotske DNK, između sekvenci DNK sa smislenom šifrom (egzonima). Sekvenca DNK između egzona koja se inicijalno kopira u RNK, ali je izrezana iz konačnog [[RNK]] prijepisa i stoga ne mijenja kodiranje aminokiseline. Poznato je da neke intronske sekvence utiču na ekspresiju gena. *[[Intron]]ski upad Rekombinacija posredovana intronom; tip abnormalnosti [[hromosom]]a u kojem su krakovi hromosoma ogledalske slike jedan drugog. *[[inverzija (genetika)|Inverzija]] [[Hromosomska mutacija]] u kojoj se segment hromosoma odlomi i ponovno pričvrsti u obrnutom smjeru. *[[Inverzijska omča]] Nastaje sparivanjem [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]] kod inverzijskog [[heterozigot]]a. *''[[In vitro]]'' U staklenci. *''[[In vivo]]'' Uživo. *[[iRNK]] Vidi: [[Informacijska RNK]]. *[[Istosmislena mutacija]] Vidi: Sinonimnasinonimna mutacija. *[[Izohromosom]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Hromosom sa s centromerom u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatide približno jednake dužine. Formiranje izohromosoma je ekvivalentno je istovremenim događajima umnožavanja i [[delecija (genetika)|delecije]], tako da dvije kopije ili dugog ili kratkog kraka čine rezultirajući hromosom. *[[Izolator]] Specifična sekvenca DNK koja sprečava da gen bude pod uticajem aktivacije ili potiskivanja obližnjih gena. *[[Izomerni gen]]i Dva ili više gena koji su ekvivalentni i redundantni u smislu da, uprkos [[kodon|kodiranju]] različitih genskih proizvoda, svaki od njih rezultira istim [[fenotip]]om kada je postavljen unutar iste genetičke pozadine. Ako je nekoliko izomernih gena prisutno u jednom genotipu, mogu biti kumulativni ili bez n-kumulativnog doprinosa fenotipu.<ref name="hadzirifat"/> ==J== *[[Jedarce]] (nukleolus) Jednostruka ili višestruka ćelijska [[organela]], odnosno jedrova suborganela. Glavna funkcija mu je stvaranje i organizacija komponenti ribosoma ([[rRNK]] i [[ribosom]]skih proteina). Organela jedra eukariotskih ćelija koja se sastoji od proteina, DNK i RNK i služi kao mjesto sinteze [[ribosom]]a. *[[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP) U genetici odrednica za pojavu zamjene mjesta jednog od [[nukleotid]]a nekim drugim nukleotidom. Naprimjer, ako je posmatrana sekvenca na određenoj lokaciji gena posmatrane vrste sastavljena od niza nukleotida AAGCCTA, pa zatim nastane promjena redoslijeda nukleotida, kao AAGCCAA, postaje uočljivo da se početna i novonastala sekvenca međusobno razlikuju u jednom nukleotidu. Posljedice ovakvih izmjena (usljed ovakve "[[tačkasta mutacija|tačkaste mutacije]]“) mogu biti različitog obima i oblika u posmatranom [[genom]]u ili fenotipu. *[[Jednosmjerna translokacija – [[nerecipročna translokacija]] Premještanje segmenta jednog hromosoma, nakon loma, na drugi nehomologni hromosom. *[[hromatida|Jednostruki hromosom]] Hromatida koja ima svoju vlastitu centromeru, jedna molekula DNK. *[[ćelijsko jedro|Jedro]] Ćelijska [[organela]] u kojoj je pohranjena (isključivo ili djelimično) genetička informacija u hromosomima. ==K== *[[genom|Kanalizacija]] Sposobnost populacije da dosljedno proizvodi isti fenotip bez obzira na varijabilnost okoline ili genetičke varijacije unutar njenog genoma. Koncept se najčešće koristi u razvojnoj biologiji za tumačenje zapažanja da su razvojni putevi često oblikovani prirodnom selekcijom, tako da se ćelijske loze u razvoju "vode" ili "kanaliziraju" prema jednoj, određenoj sudbini, postajući progresivno otpornijim na bilo kakve manje perturbacije. To može preusmjeriti razvoj ćelija dalje od njihovog početnog toka. *[[Kandidatski gen]] Gen čija je lokacija na hromosomu povezana s određenim fenotipom (često vezanim za bolest),) i za koji se stoga sumnja da uzrokuje ili doprinosi fenotipu. Geni kandidati se često biraju za proučavanje na osnovu prethodnog znanja ili prognoza o njihovoj funkcijskalnojfunkcionalnoj relevantnosti za osobinu ili bolest koja se istražuje. *[[Kanonska sekvenca]] Vidi: [[Konsenzusna sekvenca]]. *[[Kariogram]] Prikaz hromosoma jedne vrste poredanih prema veličini i položaju centromera (primarnih suženja hromosoma). *[[Kariotip]] Kompletna [[hromosomska garnitura]] date vrste. Broj i izgled hromosoma unutar jedra eukariotske ćelije, posebno kako je prikazan na organiziranoj mikrosnimci poznatoj kao [[kariogram]] ili u idealiziranom [[idiogram]]u (u parovima i poredani po veličini i položaju centromere). Termin se također koristi za označavanje kompletnog skupa hromosoma u vrsti ili pojedinačnom organizmu ili za bilo koji test koji otkriva ovaj komplement ili mjeri broj hromosoma. *[[kaskadno testiranje|Kaskadni skrining]] (kaskadno testiranje) Sistemski postupak za identifikaciju osoba unutar porodice kod kojih postoji rizik od nasljednog stanja. Počinje pronalaskom [[patogen]]e/ vjerovatno patogene varijante, putem opsežnog testiranja (kao što je testiranje potpunog genoma ili multigenskog panela) kod jednog člana porodice, obično pogođenog ovim stanjem. Zatim se testiranje samo za određenu porodičnu varijantu proširuje na rizične biološke rođake. Ovaj se proces ponavlja kako se identificira više pogođenih pojedinaca ili nositelja patogene varijante. Kaskadni skrining ponekad se naziva i kaskadno testiranje (preferirani termin). Kaskadno ([[genetičko testiranje|genetičko]]) testiranje (kaskadni skrining) Proces proširenja genetičkog testiranja na pojedince s rizikom unutar porodice za [[nasljeđivanje]] patogene varijante prethodno identificirane kod biološkog srodnika. Ovaj se proces ponavlja kako se unutar porodice identificira više nositelja [[patogen]]e varijante. Kaskadno [[genetičko testiranje]] ponekad se naziva i kaskadni probir, iako je preferirani izraz kaskadno genetičko testiranje. Naziva se i kaskadnim testiranjem. *[[ekspresivnost (genetika)|Kasni ili varijabilni početak]] Odnosi se na dob u kojoj se fenotip bolesti izražava kod osobe koja nosi patogenu varijantu. Stanja s kasnim ili promjenjivim početkom općenito se manifestiraju kasnije u životu ili u neko određeno doba tokom života. *[[bazni par|Kilobaza]] Jedinica molekulske mase/ dužine [[nukleinske kiseline]] jednaka 1.000 parova baza u dupleksnim molekulama, kao što je dvolančana DNK ili 1.000 baza u jednolančanim molekulama. *[[Kinetohor]] Troslojna laminarna proteinska struktura kojom se hromosom prihvata za mikrotubule [[diobeno vreteno|diobenog vretena]]. *[[Klasična genetika]] Grana genetike koja se zasniva isključivo na posmatranju vidljivih rezultata reproduktivnih činova, za razliku od onoga što su omogućile moderne tehnike i metodimetode molekulske biologije. Kontrastna molekululskaKontrast je [[molekularna genetika|molekulska genetika]]. *[[genetičko testiranje|Klinička korisnost]] Pojam koji se odnosi na vjerovatnoću da će test, podsticanjem intervencije, rezultirati poboljšanim zdravstvenim ishodom. Klinička korisnost genetičkog testa temelji se na zdravstvenim dobrobitima povezanim s intervencijama koje se nude osobama s pozitivnim rezultatima testa. *[[genetičko testiranje|Klinička valjanost]] Termin koji se odnosi na prediktivnu vrijednost testa za određeni klinički ishod (npr. [[vjerovatnoća]] da će se rak razviti kod nekoga s pozitivnim testom). Primarno je određena osjetljivošću i specifičnošću kojom test identificira pojedince s definiranim kliničkim stanjem unutar određene populacije. Klinička valjanost genetičkog testa je vjerovatnoća da će se rak razviti u nekoga s pozitivnim rezultatom testa. *[[kloniranje|Klon]] Genetički identične ćelije bakterija nastale [[binarna dioba|binarnim diobama]]; populacija ćelija ili [[organizam]]a koji su genetički identični, a nastali su binarnom diobom ([[prokarioti]]) ili mitozom iz jedne ćelije ili vegetativnim razmnožavanjem zajedničkog pretka ([[eukarioti]]). *[[Kloniranje]] Proces proizvodnje, bilo prirodno ili umjetno, pojedinačnih organizama ili ćelija koje su genetički identične jedna drugoj. Klonovi su rezultat svih oblika aseksualne reprodukcije, a ćelije koje prolaze kroz mitozu proizvode ćelije kćeri koje su klonovi roditeljske ćelije i jedne druge. Kloniranje se također može odnositi na biotehnološke metode kojikoje vještački stvaraju kopije [[organizam]]a ili [[ćelija (biologija)|ćelija]], ili, u molekulskom kloniranju, kopije fragmenata DNK ili drugih molekula. Metod manipulacije genetičkim materijalom u cilju dobijanja genetički istovjetnih jedinki. Jedinke koje imaju istovjetan genetički materijal se nazivaju se klonovima. *[[ekspresija gena|Koaktivator]] Tip regulatora koji povećava ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem za aktivator. *[[kodon|Kodiranje]] Također ([[smislenost (genetika)|smisleni lanac]], pozitivni (+) lanac i lanac bez šablona.) Lanac dvolančane molekule DNK čija nukleotidna sekvenca direktno odgovara sekvenci [[RNK]] transkripta proizvedenog tokom transkripcije (osim što su baze [[timin]]a supstituirane [[uracil]]skim bazama u molekuli RNK). Iako sam po sebi nije transkribiran, kodirajući lanac je po konvenciji lanac koji se koristi kada se prikazuje sekvenca DNK zbog direktne analogije između njene sekvence i kodona [[RNK]] proizvoda. Kontrast šablonske niti; vidi i smislenost. *[[kodominantnost|Kodominacija]] Osobena varijacija sudominacije dvajudva alela nad trećim. Manifestira u pojavi dase kad su [[heterozigot]]ne jedinke istovremeno obilježene produktima oba prisutna alela; specifična supstanca koju kodira svaki od njih strukturno je istovjetna u oba moguća [[genotip]]a (primjer [[krvna grupa]] AB). *[[Kodon]] [[Triplet]] u mRNK komplementaran tripletu (kod) u DNK. Serija od tri uzastopna nukleotida u kodirajućoj regiji sekvence nukleinske kiseline. Svaki od ovih tripleta kodira određenu aminokiselinu ili stop signal tokom sinteze proteina. Svaka molekula DNK i [[RNK]] napisana je jezikom nukleotida, koristeći četiri "slova" (četiri različite nukleobaze ), ali jezik koji se koristi za konstruiranje proteina uključuje 20 "slova" (20 različitih aminokiselina). [[Kodon]]i pružaju ključ koji omogućava da se ova dva jezika prevode jedan u drugi. Općenito, svaki kodon odgovara jednoj aminokiselini (ili stop signalu). Potpuni skup kodona naziva se [[genetički kod]]. *[[enzim|Kofaktor]] Bilo koji neproteinski [[organski spoj]] koji je vezan za [[enzim]]. Kofaktori su potrebni za pokretanje [[kataliza]]. *[[Kompenzacija doze]] Regulacijski sistem kojim se jedan X-hromosom kod ženki sisara inaktivira u ranom [[embriogeneza|embrijskom razvoju]] i ostaje inaktivan cijeli život Svaki mehanizam kojim organizmi neutraliziraju veliku razliku u doziranju gena uzrokovanu prisustvom različitog broja [[spolni hromosom|spolnih hromosoma]] kod različitih spolova, čime se izjednačava ekspresija spolno vezanih gena tako da pripadnici svakog spola primaju iste ili slične količine proizvoda takvih gena. Primjer je X-inaktivacija kod ženki sisara. *[[osobina|Kompleksna osobina]] Vidi: [[osobina|Kvantitativno svojstvo]]. *[[Komplementarna DNK]] (cDNK) DNK koja se sintetizira iz jednolančanog šablona [[RNK]] (obično [[iRNK]] ili [[miRNK]] ) u reakciji koju katalizira enzim [[reverzna transkriptaza]]. Proizvodi se i prirodno od strane [[retrovirus]]a i vještački u određenim laboratorijskim tehnikama, posebno molekulskim kloniranjem. U [[bioinformatika|bioinformatici]], termin se također može koristiti za označavanje sekvence transkripta [[iRNK]] izražene kao njegov dvojnik kodirajućeg lanca DNK (tj.[[timin]]om koji zamjenjuje [[uracil]]). *[[Komplementarni gen]]i Geni koji interakcijom daju učinak različit od učinka svakoga gena zasebno. *[[nukleinska kiselina|Komplementarnost]] Svojstvo biopolimernosti [[nukleinske kiseline]], pri čemu će dva [[polimer]]na lanca postavljena antiparalelno jedan prema drugom težiti formiranju parova baza koji se sastoje od [[vodikova veza|vodikovih veza]] između pojedinačnih [[nukleobaza]] koje čine svaki lanac. Pritom se svaki od četiri tipa nukleobaza uparuje isključivo s jednim drugim tipom nukleobaza; npr. u dvolančanoj molekuli DNK, A se pari samo sas T, a C parovi samo sa G. Za polulance koji su upareni na takav način, kao i za same baze, kaže se da su komplementarni. Stepen komplementarnosti između dva lanca snažno utiče na stabilnost dupleksnih molekula; određene sekvence također mogu biti interno komplementarne, što može rezultirati vezivanjem jednog lanca za sebe. Komplementarnost je fundamentalna za mehanizme koji upravljaju [[replikacija DNK|replikacijom DNK]], transkripcijom i [[popravka DNM|popravkom DNK]]. *[[Kondenzacija DNK]] Proces povećavanja stepena spiralizacije i približavanja namotaja dvostruke spirale DNK. *[[novorođenče|Kongenitalnost]] Stanje ili osobina prisutna pri rođenju. Može biti posljedica genetičkih ili negeničkih faktora. [[Fenotip]] ili [[osobina]] koja se češće javlja u određenoj porodici nego u općoj populaciji; porodične osobine mogu imati genetičku i/ili negenetičku [[etiologija|etiologiju]]. *[[bakterijska konjugacija|Konjugacija]] Prijenos DNK iz donora u recipijenta tokom spolnog razmnožavanja; mehanizam [[genetička rekombinacija|rekombinacije]] kod [[bakterija]]. *[[inbriding|Konsangvinitet]] Genetičko srodstvo između jedinki koje su potomci barem jednog zajedničkog pretka. *[[Konsenzusna sekvenca]] U molekulskoj biologiji i [[bioinformatika|bioinformatici]], izračunati redoslijed najčešćih ostataka, bilo nukleotida ili aminokiselina, pronađen na svakom položaju u poravnanju sekvenci. Predstavlja rezultate više [[poravnavanje sekvenci|poravnavanja sekvenci]], u kojima se srodne međusobno uspoređuju i izračunavaju se slični sekvencni sekventni motivi. *[[vrsta|Konspecifičnost]] Pripadnost istoj vrsti. *[[Konstitucijska DNK]] (DNK zametne linije) ]]Odnosi se na tkivo koje potoče iz reproduktivnih ćelija (jajna ćelija|jajne ćelije ili [[spermatozoid]]a) i koje se ugrađujuugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija germinativne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i DNK zametne linije. *[[Konstitutucijska ekspresija]] Kontinuirana transkripcija gena, za razliku od fakultativne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira samo prema potrebi. Gen koji se kontinuirano transkribujetranskribira naziva se konstitutivni gen. *Konsultant Osoba koja se javlja na [[genetičko savjetovanje]]. *[[Kontrastni početni kodon]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Pozicioniranje centromere blizu, ali ne tačno u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatida neznatno različite dužine. *[[Konverzija DNK]] Bilo koji mehanizam pomoću kojeg se DNK sekvence se razmjenjuju nerecipročno (npr. putem konverzije gena, transpozicije ili nejednakog križanja ) što uzrokuje stalne fluktuacije u broju kopija DNK motiva tokom života organizma. Takvi mehanizmi su često glavni pokretači specijacije među populacijama. *[[Konzervacijska genetika]] Interdisciplinarna grana populacijske genetike koja primjenjuje genetičke metode i koncepte u nastojanju da se razumije dinamika gena u [[populacija]]ma, s glavnim ciljem izbjegavanja izumiranja i očuvanja i obnavljanja biodiverziteta. *[[[Konzervativna replikacija]] Jedna je od trinačinatri načina replikacije DNK. Tokom ovog procesa stvara dvije zavojnice DNK iz jedne izvorne. Od dvije formirane zavojnice, jedna z sadrži potpuno staru DNK, dok druga sadrži potpuno novu DNK. *[[Konzervirana sekvenca]] ]]Sekvenca [[nukleinske kiseline]] ili proteina koji je vrlo sličan ili identičan u mnogim [[vrsta]]ma ili unutar [[genom]]a, što ukazuje na to da je ostao relativno nepromijenjen kroz dugi period evolucije. *[[transkripcijski faktor|Koregulator]] Protein koji djeluje zajedno sas jednim ili više faktora transkripcije, kako bi regulirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. *[[ekspresija gena|Korepresor]] Tip koregulatora koji smanjuje (potiskuje) ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem i aktiviranjem represora. *[[vezabi geni|Kosegregacija]] Prijenos, zajedno, dva ili više gena na istom hromosomu, kao rezultat toga što su u vrlo bliskoj fizičkoj blizini jedan drugome (tj. povezani). *[[histon|Kovalentne modifikacije histona]] *[[Postranslacijske modifikacije]] koje dovode do aktivacije gena ili pak [[utišavanja gena]]. *[[hromosom|Kratki krak (p)]] Kraći [[hromosom]]ski krak, u odnosu na q krak datog hromosoma, prema položaju centromere. *[[Kratko tandemsko ponavljanje]] (STR) ili jednostavno ponavljanje sekvence (SSR) Tip satelitske DNK koja se sastoji od relativno kratke sekvence tandemskog ponavljanja, u kojoj se određeni motivi (u rasponu dužine od jedne do šest ili više baza) ponavljaju, obično 5–50 puta. [[Mikrosatelit]]i su široko rasprostranjeni u [[genom]]ima većine organizama i imaju tendenciju da imaju veće stope mutacija nego u drugim regijama. Klasifikovani su kao tandemsko ponavljanje DNK promenljivogpromjenljivog broja ([[VNTR]]), zajedno sas dužim minisatelitima. *[[Krosingover]] (krosing over) Vidi: Hromosomsko ukrštanje. *[[inbriding|Krvno srodstvo]] Genetički blisko srodne osobe koje dijele nedavnog zajedničkog pretka (obično udaljenog ne više od tri ili četiri generacije). Efekt srodnog parenja, takođetakođer poznatog kao inbriding, jest povećanje vjerovatnoće da će potomstvo biti [[homozigot]]no na bilo kom datom paru [[gemski lokus|genskih lokusa]]. *[[Kvantitativna genetika]] Grana [[populacijska genetika|populacijske genetike]] koja proučava [[fenotip]]ove koji kontinuirano variraju (kao što su [[visina]] ili [[masa]]), za razliku od onih koji spadaju u kategorije koje se mogu diskretno identifikovati (kao što je [[boja očiju]] ili prisustvo ili odsustvo određene osobine). [[Kvantitativna genetika]] koristi statističke metode i koncepte za povezivanje kontinuirano distribuiranih fenotipskih vrijednosti sa specifičnim [[genotip]]ovima i genskim proizvodima. *[[Kvantitativni PCR]] [[PCR]] u realnom vremenu ili kvantitativna polimerazna lančana reakcija (engengl. ''Real-Time Polymerase Chain Reaction''),, skraćeno RTPCR, je) laboratorijska je tehnika u molekulskoj biologiji koja je bazirana na polimeraznoj lančanoj reakciji (PCR). Primjenjuje se za umnožavanje i simultanu detekciju ili kvantifikaciju ciljane molekule DNK. Postupak slijedi opći princip polimerazne lančane reakcije, a ključno obilježje je karakteristika je da se umnožena DNK otkriva kako reakcija napreduje, u "“realnom vremenu". Ovo je novi pristup u odnosu na standardnu [[PCR]], gdje se detektira proizvod reakcije na svom kraju. *[[osobina|Kvantitativno svojstvo]] Također: Složena osobina.<ref name="hadzirifat"/> ==L== *[[Lac-operon|''Lac''-operon]] Inducibilni sistem regulacije gena kod Escherichia coli. *[[PCR|Polimerazns lančana reakcija]] (PCR) Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) anelinga i (3) elongacije. Lančana reakcija polimerazom je vrlo čest postupak u molekulskogenetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i PCR. *[[Lateralni transfer gena]] (LGT) Vidi: Horizontalni prijenos gena. *[[lažna pozitivnost i lažna negativnost|Lažno pozitivni rezultat]] Rezultat testa koji pokazuje da je ispitanik zahvaćen i/ili ima određenu mutaciju gena kada on ili ona zapravo nije zahvaćen i/ili nema mutaciju; tj. pozitivan rezultat testa kod stvarno nepogođene osobe ili osobe s negativnom mutacijom. *[[LD *[[LD (neravnoteža povezivanja]]) Mjesto gdje se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može slučajno objasniti zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i neravnoteža povezivanja. *[[Leptoten]] Potfaza profaze mejoze I. U mejozi, prviprva od pet podfazapotfaza profaze I, nakon interfaze i prethode zigonemu, tokom kojeg se replicirani hromosomi kondenzuju iz difuznog hromatina u duge, tanke niti koje su mnogo vidljivije unutar jedra. *[[Letalna ekvivalentna vrijednost]] Prosječan broj recesivnih štetnih gena koji postoje u heterozigotnom stanju koje nosi član populacije diploidnih organizama, pomnožen prosječnom vjerovatnoćom da će svaki takav gen uzrokovati preranu smrtnost kada je homosigotan. Naprimjer, za organizam koji nosi osam recesivnih semiletalnih alela, od kojih svaki proizvodi samo 50% vjerovatnoće prerane smrti kada je homozigotan, kaže se da nosi genetički teret od četiri "smrtonosna ekvivalenta". *[[Letalna mutacija]] Svaka mutacija koja rezultira preranom smrću organizma koji je nosi. Recesivne letalne mutacije su fatalne samo za homosigote, dok su dominantne letalne mutacije fatalne čak i za heterozigote. *[[Ligaza]] Klasa [[enzim]]a koji kataliziraju spajanje velikih molekula kao što su [[nukleinske kiseline]], formiranjem jedne ili više [[hemijska veza|hemijskih veza]] između njih, tipski C–C, C–O, C–S ili C–N veza putem kondenzacijskih reakcija. Primjer je DNK-ligaza, koja katalizira stvaranje [[fosfodiesterska veza|fosfodiestarskih veza]] između susjednih [[nukleotid]]a na jednom ili oba lanca molekule DNK, reakcija poznata kao [[ligacija]]. *[[Lijonizacija]] Vidi: X-inaktivacija. *[[Lizogeni ciklus]] Ciklus bakterijskih virusa koji nakon infekcije izazivaju lizu (razgradnju) [[bakterije]]. Ima bakterijski virus sa ugrađenom [[fag]]nom (virusnom) DNK u genom bakterije *[[LOD-rezultat]] (Logaritamlogaritam kvotnih rezultata) Statistička procjena jesu li dva genetićkagenetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili “povezana") na određenom [[hromosom]]u da se mogu zajedno naslijediti. Za LOD rezultat od 3 ili više općenito se podrazumijeva da znači da su dva gena smještena blizu jedan drugome na hromosomu. LOD rezultat od 3 znači da su izgledi 1000:1 da su dva gena povezana i stoga naslijeđena zajedno. Također se naziva LOD skor. *[[LOH]] Gubitak [[heterozigot]]nosti Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i gubitkom heterozigotnosti. *[[genski lokus|Lokus]] Fizičko mjesto ili mjesto specifičnog [[gen]]]a na hromosomu. *[[Lyonska teorija]] Teorija genetičarke Mary Lyon prema kojoj je inaktivacija hromosoma X kod ženki sisara slučajna i nasumična. ==M== *[[MAGE]] Grupa koja ima za cilj da obezbediobezbijedi standard za reprezentaciju [[DNK-mikromreža]] ; podaci o ekspresiji gena koji bi olakšali razmjenu informacija mikromreža između različitih sistema podataka. *[[Mikrohromosom]] *[[Majčinski efekt]] Učinak produkata majčinih gena na [[fenotip]] potomka. *[[Majčinsko nasljeđivanje]] Vidi: [[Citoplazmatskog nasljeđivanje]], nasljeđivanje DNK-organela jajnom ćelijom. *[[Mala jedarna ribonukleinska kiselina]] ([[miRNK]]/snRNK) Općenito poznata kao U-RNK, je klasa malih molekula RNK koje se nalaze u okviru srastanja krajeva [[egzon]]skih tijela [[prerada RNK|prerade RNK]] u jedrima [[eukariot]]skih ćelija. Prosječna dužina [[miRNK]] je oko 150 [[nukleotid]]a. *[[Mapiranje gena]] Bilo koja od različitih metoda koje se koriste za preciznu identifikaciju lokacije određenog gena unutar molekule DNK (kao što je hromosom) i/ili fizičke udaljenosti ili udaljenosti između njega i drugih gena. *[[Mapna jedinica]] (mu) Vidi: [[Centimorgan]] *[[Masivno paralelno sekvenciranje]] (sekvenciranje sljedeće generacije, NGS) Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence genoma pojedinca. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva sekvenciranje sljedeće generacije i NGS. *[[Matična ćelija]] Svaka biološka ćelija koja se još nije diferencirala u specijalizirani tip ćelija i koja se može podijeliti mitozom, kako bi proizvela više matičnih ćelija. *[[Medicinska genetika]] Grana medicine i [[nedicina|medicinske nauke]] koja uključuje proučavanje, dijagnozu i liječenje nasljednih poremećaja, i te širu primjenu znanja o ljudskoj genetici na medicinsku obradu. *[[Međugenski razmak]] (IGS) ili netranskribirani razmak (NTS).) Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće DNK koja razdvaja susjedne gene, bilo da su transkribovanitranskribirani ili ne. Termin se posebno koristi za označavanje nekodirajućih regija između mnogih ponovljenih kopija gena ribosomske RNK.Viditakođer: Međugenska Vidi također: međugenska regija. *[[Mejoza]] Specijalizirana [[ćelijska dioba]] koja se javlja isključivo u seksualnom razmnožavanju eukariota, tokom kojeg replikaciju DNK prate dva uzastopna kruga diobe, kako bi se na kraju proizvele četiri genetički jedinstvene haploidne kćeri ćelije, svaka sa upola manjim brojem hromosoma od originalne diploidne roditeljske ćelije. Javlja se samo u ćelijama spolnih oragana i služi za stvaranje haploidnih [[gamet]]a, kao što su [[spermatozoid]]i, [[jajne ćelije]] ili [[spore]], koje se kasnije spajaju tokom [[oplodnja|oplodnje]]. Dvije mejotske podjele, poznate kao [[mejoza]] I i mejoza II, također mogu uključivati različite događaje genetičke rekombinacije između [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]]. *[[Mendelovsko nasljeđivanje]] Teorija biološkog nasljeđivanja zasnovana na skupu principa koje je prvobitno predložio [[Gregor Mendel]] 1865. i 1866. Izveo je tri generalizirana zakona o genetičkoj osnovi nasljeđivanja koji se, zajedno s nekoliko teorija koje su razvili kasniji naučnici, smatraju temeljem [[klasična genetika|klasične genetike]]. Kontrast je nemendelovsko nasljeđivanje. *[[Merozigot]] ili parcijalni [[diploid]] Bakterija koja ima duplicirane dijelove [[genom]]a. *[[Metafaza]] Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja nakon prometafaze i prije anafaze, tokom koje se centromere repliciranih hromosoma poravnavaju duž ekvatora ćelije, pri čemu je svaki kinetohor pričvršćen za mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Metilacija DNK]] [[epigenetika|Epigenetička]] modifikacija DNK koja nastaje [[metiliranje]]m [[citozin]]a u CpG dinukleotidima, inhibira [[transkripcija gena|transkripciju gena]] . *[[Mikroevolucija]] Promjena frekvencije alela ili genotipova u populaciji, odnosno promjena genetičke strukture populacije tokom velikog broja generacija. *[[Mikrohromosom]] Tip vrlo malog hromosoma, obično veličine manje od 20.000 parova baza, prisutan u kariotipovima nekih organizama. *[[Mikromreža]] (MIAME) Komercijalni standard koji je razvio FGED i zasnovan na MAGE – kako bi se olakšalo skladištenje i dijeljenje podataka o ekspresiji gena. *[[MikroRNK]] (miRNK) Tip malih, jednolančanih, nekodirajućih molekula [[RNK]], koje funkcioniraju u posttranskripcijskim regulacijama ekspresije gena, posebno utišavanja RNK, uparivanje baza sas komplementarnim sekvencama u iRNK transkriptima, što obično rezultira cijepanjem ili destabilizacijom transkripta ili inhibira njegovu translaciju u ribosomima. *[[Mikrosatelit[[ Ponavljajući segmenti DNK razasuti po [[genom]]u u nekodirajućim regijama između gena ili unutar gena (introni). Često se koriste kao markeri za analizu povezanosti zbog njihove prirodne velike varijabilnosti u broju ponavljanja među jedinkama. Ove regije su inherentno genetički nestabilne i podložne mutacijama. *[[Mikrosatelitska nestabilnost]] (MSI) Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnosti u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo nestabilnosti mikrosatelita može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak neusklađenosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. Mikrosatelitska nestabilnost također se može pojaviti sporadično. Naziva se i MSI. *[[MINSEQE]] Komercijalni standard koji je razvio FGED za skladištenje i dijeljenje visokopropusnih sekvenciranje podataka. *[[Misens mutacija]] (varijanta) GenetićkaGenetička promjena u kojoj supstitucija jednog para baza mijenja genetikkigenetički kod tako da proizvodi aminokiselinu koja se razlikuje od uobičajene aminokiseline na datom položaju. Neke misens varijante (ili mutacije) promijenit će promijeniti funkciju proteina. Također se naziva misens varijanta. *[[Mitohondrijska DNK]] (mDNK) Zasebne molekule u genomu viših organizama, onih čije ćelije imaju organele. Prema teoriji endosimbioze, mitohondrije i hloroplasti su nastali od endosimbiontskihendosimbiotskih cijanobakterija. DNK koja se nalazi u ovim organelama ima više sličnosti sas bakterijskom DNK – cirkularna je, a geni su kontinuirani (nema introna). Međutim, i na ovoj DNK se nekada mogu dogoditi mutacije koje izazivaju ozbiljne poremećaje metabolizma. Nasljeđuje se mitohondrijsku DNK od majke, jer spermatozioidispermatozoidi pri oplodnji svoje mitohondrije, a time i mDNK, ostavljaju u repu, koji ne ulazi u jajnu ćeliju. *[[Mjera udaljenosti]] Bilo koja količina koja se koristi za mjerenje razlika između nivoa ekspresije gena različitih gena. *[[MLPA]] Laboratorijski metod kojiMLPA (pojačanje sonde zavisno od multipleksne ligacije) Laboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercijaainsercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Također se naziva pojačanje sonde ovisno o multipleksnoj ligaciji. *[[Molekulsko kloniranje]] Ugradnja stranog gena u [[genom]] prokariotske ili eukariotske ćelije uz pomoć vektora. *[[Monohibrid]] Heterozigotni organizam za jedan gen koji kodira svojstvo koje određuju dva alela. *[[Monohibridno ukrštanje]] Križanje dva heterozigota za jedan gen; samooplodnja mendelovske F1 generacije (Aa x Aa). *[[Monoploidi]] Haploidni organizmi s jednim setovasetom hromosoma. *[[Monosomija]] Tip aneuploidije, manjak jednog hromosoma, 2n-1. *[[Mozaicizam]] Pojava dvije ili više ćelijskih linija s različitim genetičkim ili hromosomskim sastavom unutar jedne jedinke ili tkiva. *[[MSI]] *MSI (mikrosatelitska nestabilnost) Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnost u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo MSI može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak nepodudarnosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. MSI se također može pojaviti sporadično. Naziva se mikrosatelitska nestabilnost. *[[Multigenski test]] (multipanelski multigenski test, test više gena, višegenski test) Genetički testovi koji koriste sekvenciranje sljedeće generacije za testiranje više gena istovremeno. Naziva se još i test više gena i višegenski test. Multipleks pojačanje sonde ovisno o ligacijizavisno od ligacije (MLPA) Laboratorijski metod kojiLaboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Naziva se i MLPA. *[[Multipleksno genomsko testiranje]] Metod za otkrivanje višestrukih genetičkih promjena (tj. mutacija gena ili jednonukleotidnih polimorfizama u jednom genu ili u cijelom [[genom]]u) istovremeno. *[[Multiplikacija gena]] (amplifikacija gena) Također i amplifikacija gena. Tip mutacije definiran kao bilo koja duplikacija regije DNK koja sadrži gen. UporediteUsporedite hromosomsku duplikaciju. *[[Mutacija]] Strukturna promjena u genetičkom materijalu. Može to biti promjena u samo jednom "slovu" genetičkog koda, a i promjena jednog većeg dijela genetičkog koda. Također, mutacije mogu biti [[genska mutacija|genske]], [[hromosomska mutacija|hromosomske]] i [[genomska mutacija|genomske]]. Obično su štetne, ali mogu imati velik evolucijski značaj kada ih prirodna selekcija favorizira. Pojam varijanta se ponekad koristi kao sinonim za mutaciju. Mutacija de novo (de novo mutacija, de novo varijanta, nova varijanta) Genetička promjena po prvi put u jednom članu porodice, kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Naziva se i de novo mutacija, de novo varijanta i nova varijanta. *[[Mutacija osnivača]] Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i (varijanta osnivača.) Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. *[[Mutacija pomaka okvira]] Umetanje (insercija) ili brisanje (delecija) koje uključuje broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i varijanta pomaka okvira. Zbog tripletne prirode po kojoj nukleotidi kodiraju aminokiseline, mutacija ovog tipa uzrokuje pomak u okviru čitanja nukleotidne sekvence, što rezultira time da je sekvenca kodona nizvodno od mjesta mutacije potpuno drugačija od originala. *[[Mutacija zametne linije]] (klicina varijanta) Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i klicina varijanta. *[[Mutagen]] Tvar iz okoliša (hemijska, fizička ili biološka) koja izaziva mutaciju. ==N== *[[nasljeđivanje|Način nasljeđivanja]] Način na koji se nasslljednanasljedna osobina, poremećaj ili rizik od poremećaja prenosi s jedne generacije na drugu. Postoje različiti načini nasljeđivanja, a svaki može rezultirati karakterističnim obrascem pogođenih, nezahvaćenih ili rizičnih pojedinaca unutar porodice. Primjeri su autosomno dominantno, autosomno recesivno, X-vezano dominantno, X-vezano recesivno i multifaktorsko (poligensko) nasljeđivanje. [[Naddominacija]] – selekcijska prednost Fenomen da heterozigotni genotip ima bolji reproduktivni uspjeh od homozigotnog. *[[interakcija gena|Naddominantnost]] Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji je nadjačan ili "maskiran" doprinosom drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine se kaže da su recesivni, a za drugi i njegova povezana osobinanjegove povezane osobine se kaže da su dominantni. Često recesivni aleli kodiraju neefikasne ili nefunkcijskalnenefunkcionalne proteine. Kao i dominacija, recesivnost nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova. U genetičkoj stenografiji, recesivni aleli su često predstavljeni malim slovom (npr., za razliku od dominantnog A). *[[Nasljedna predispozicija]] (genetička predispozicija, genetička osjetljivost, nasljedna podložnost) Povećana šansa ili vjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Nasljedna predispozicija ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu utjecatiuticati na rizik od bolesti osobe. *[[Nasljeđivanje]] Također se označava i kao genetička predispozicija, genetička osjetljivost i nasljedna podložnost. Proces međugeneracijskog prenošenja genetičkih uputa za sintezu gradivnih ili kontrolnih ([[enzim]]skih) proteina. *[[genetičko testiranje|Neaficirana osoba]] U genetici, opisuje osobu koja nema određenu fenotipsku osobinu ili bolest. *[[genetičko savjetovanje|Negativna prediktivna vrijednost]] (NPV) [[Vjerovatnoća]] da pojedinac s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođen i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Naziva se i NPV. *[[genetičko savjetovanje|Neinformativni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat) Negativan rezultat testa kod osobe kod koje nije jasno nije pronađena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat. *[[Neklasificirana varijanta]] (varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se n aziva varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja. *[[nositelj (genetika)|Nenositelj]] Osoba koja ne nosi mutaciju prethodno identificiranu u njenoj ili njezinoj porodici. *[[genetičko testiranje|Neodređeni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat, neinformativni rezultat) Negativan rezultat testa kod nekoga bez jasno uočene štetne mutacije ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neinformativni rezultat. *[[genska mutacija|Neomorf]] Mutirani alel sas novom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). *[[intermedijarnost|Nepotpuna dominantnost]] Slučaj interakcije alelnih gena kada dva alela heterozigotnog genotipa daju novi fenotip. Nepotpuna (smanjena) penetrabilnost Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Stanje ima nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante izražavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva smanjena penetrabilnost. *[[Neprobojnost]] Primjer u kojem osoba ima genetičku varijantu povezanu s osobinom ili koja uzrokuje bolest, ali nema fenotip ili stanje. Primjer nepenetracije je žena s [[patogen]]om varijantom BRCA1 koja doživi starost i nikad ne dobije rak dojke ili jajnikaNerazdvajanje jajnika *[[Nerazdvajanje]] (engl. nondisjunction) Nerazdvajanje homolognih hromosoma u anafazi I ili sestrinskih hromatida u anafazi II mejoze i sestrinskih hromatida u anafazi mitoze. *[[Nerastvorljiva RNK]] (sRNK).) Posebna klasa molekula RNK, tipski dužine 76 do 90 nukleotida, koja služi kao fizički adapter, omogućavajući transkriptima [[iRNK]] da se prevedu u sekvence aminokiselina tokom sinteze proteina. Svaka [[tRNK]] sadrži specifičan [[antikodon]]ski triplet koji odgovara]] aminokiselini koja je [[kovačentna veza|kovalentno vezana za suprotni kraj [[tRNK]]. Kako translacija napreduje, tRNK se regrutuju u ribosom, gdje je svaki kodon iRNK uparen sas tRNK koja sadrži komplementarni antikodon. U zavisnosti od organizma, ćelije mogu koristiti čak 41 različitu tRNK sas jedinstvenim antikodonima. Zbog degeneracije kodona unutar genetičkog koda, nekoliko [[tRNK]] koje sadrže različite antikodone nose istu aminokiselinu. *[[genetičko testiranje|Neuvjerljivi rezluau]] (neodređeni, neinformativni) rezultat Negativan rezultat testa osoba kod kojih nije jasno utvrđena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neodređeni rezultat i neinformativni rezultat. *[[NGS]] *[[Nizvodnost (genetika)]] Prema ili bliže 3'- kraju lanca nukleotida, ili C-kraju peptidnog lanca. Kontrast uzvodnoje uzvodnost. *[[Nonsens mutacija]] Besmislena) mutacija (varijanta) Genetička promjena koja uzrokuje prijevremeni završetak sinteze proteina. Promijenjeni protein može biti djelimično ili potpuno inaktiviran, što dovodi do promjene ili gubitka njegove funkcije. Također se naziva besmislena mutacija. Metod (masivno paralelno sekvenciranje, sekvenciranje sljedeće generacije) Metoda visoke propusnosti kojikoja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i sekvenciranje sljedeće generacije. *[[Nokautiranje gena]] i [[nokaut miš]] Tehnika [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]] u kojoj je organizam modificiran da nosi gene koji su postali neoperativni (“nokautirani“), tako da je njihova ekspresija poremećena u nekoj fazi na putu koji proizvodi njihove genske proizvode i organizam je lišen svog normalnog efekta. *[[nositelj (genetika)|Nositelj]] Jedinka koja je naslijedila recesivnu recesivni alel za genetičku osobinu ili mutaciju, ali kod koje ta osobina obično nije izražena ili vidljiva u fenotipu. Obično su takvi heterozigotni za recesivni alel i stoga još uvijek mogu prenijeti alel na svoje potomstvo, gdje se povezani fenotip može ponovo pojaviti ako potomstvo naslijedi drugu kopiju alela. Termin se obično koristi u medicinskoj genetici u kontekstu recesivnog alela koji uzrokuje bolest. *[[Nesinonimna supstitucija]] ili zamjenska mutacija Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom, nakon transkripcije i translacije, rezultira u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna je sinonimna mutacija. *[[frekvencija alela|Nosiva frekvencija]] (stopa nositelja) Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su [[BRCA1]] i BRCA2. *[[Nova mutacija]] (varijanta) Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili de novo varijanta (ili mutacija). *[[NPV]] (negativna prediktivna vrijednost) [[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. *[[Nukleinska kiselina]] Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i [[RNK]], koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i [[RNK]] sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život. Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićima, odgovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za biosintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina s roditelja na potomke. *[[Nukleobaza]] Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa. *[[Nukleoid]] Slična jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetičkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom. Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana s proteinima nalik histonima. *[[Nukleosom]] Osnovna gradivna jedinica hromatina, tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera. *[[Nukleotid]] Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili citozin). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili citozin (u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a). *[[Nukleotidna sekvenca]] Precizan redoslijed uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili RNK. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetičke informacije i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina. *[[Nukleozid]] U nukleinskim kiselinama, šećer i baza. *[[alel|Nulti alel]] Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na [[fenotip]]skoj razini. *[[Nutrigenomika]] Proučavanje interakcije prehrambenih i genetičkih faktora i njen učinak na metabolizam, zdravstveno stanje i rizik od bolesti. *[[NVC]] (varijanta broja kopije) Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije.<ref name="hadzirifat"/> ==O== *[[Obrnuta genetika]] Metoda koja se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontrolira kao određene genetičke sekvence. *[[mutacija|Oker]] Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona zovu se amber i opal. *[[Oligonukleotid]] Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. [Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih [[iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijske mikronizove za analizu sekvenci visoke propusnosti. *[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO) Baza podataka za ekspresiju gena kojom upravlja američki Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. *[[Onkogen]] Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. *[[Operator (genetika)]] Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein. *[[Operon]] Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora. *[[Otvoreni okvir čitanja|ORF]] Dio orvorenog okvira čitanja koji ima sposobnost da se prevede iz DNK ili [[RNK]] u protein; bilo koji kontinuirani dio kodona koji sadrži početni i stop kodon. *[[ORI]] Jedan od skupa gena (ili, općenito, bilo koje sekvence DNK koja pokazuje homologiju) u različitim [[genom]]ima, direktno povezanih jedan s drugim vertikalnim spuštanjem od jednog gena ili sekvence u posljednjem zajedničkom pretku tih [[genom]]a. Za takve gene ili sekvence se kaže da su ortologni. Ortolozi potiču iz iste predačke sekvence i može se zaključiti da su povezani jedni s drugima na osnovu sličnosti njihovih sekvenci. Iako su možda evoluirali nezavisno unutar odvojenih [[genom]]a mutacijom i prirodnom selekcijom, njihovi proizvodi mogu i dalje zadržati slične strukture, funkcije ili nivoe ekspresije među vrstama i populacijama. Identifikacija ortologa se pokazala važnom u zaključivanju o filogenetskim odnosima između različitih organizama. Kontrastni paralog. *[[ekspresija gena|Osnovna linija]] Mjera nivoa ekspresije jednog ili više gena prije perturbacije u eksperimentu, kao u negativnoj kontroli. Osnovna ekspresija se također može odnositi na očekivanu ili historijsku mjeru ekspresije za [[gen]]. *[[Osobina]], [[svojstvo]], značajka, karakter(istika) Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe.<ref name="hadzirifat"/> ==P== *[[Palindrom]](i) Obrnuto ponavljajuće sekvence [[DNK]] *[[Palindromska sekvenca]] Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili RNK u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. *[[Panmiksija]] – slučajno parenje Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola. *[[Paracentrična inverzija]] Inverzija koja ne uključuje [[centromera|centromeru]]. *[[Paradoks C-vrijednosti]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi s ogromnim varijacijama u jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini [[[[genom]]]]a među [[eukariot]]skim [[vrsta]]ma, posebno zapažanje da veličina [[genom]]a nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju [[genom]]e koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski [[genom]]i uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni s toliko nekodirajuće DNK i zašto neki [[genom]]i imaju veći sadržaj gena od drugih. *[[Paralog]] Jedan od skupa gena (ili, općenitije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju), koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog [[genom]]a, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog [[genom]]a, ili tokom specijacije, u različitim [[genom]]ima). Kontrast je ortolog. [[Parazitska DNK]] Vidi: [[Sebični genetički element]]. *[[Autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding) Parenje jedinki koje nisu u srodstvu. *[[Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding) Parenje genetički srodnih jedinki. *[[Patogen]]a (štetna) [[mutacija]] (varijanta), predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. *[[Patognomoničnost]] Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu. *[[PCR]] ([[lančana polimerazna reakcija]], lančana reakcija polimeraze) Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). PCR u realnom vremenu (rtPCR) Vidi: kvantitativna PCR. *[[Genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]] Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice, kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici. Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, organizam ili vrstu s određenim potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme, i obuhvata bilo koji broj generacija; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braću i sestre. *[[Penetrabilnost (genetika)|Penetreabilnst]] Udio pojedinaca s datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv fenotip kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost. *[[Penetrabilnost gena]] Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije, on je 100% penetrabilan. *[[Peptid]] Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. *[[Pericentričnost hromosoma]] Pozicioniranost blizu centromere hromosoma. *[[Pericentrična inverzija]] Inverzija koja uključuje centromeru. *[[Petočlana kapa]] Vidi: 5' kraj. *[[Pirimidin]] Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]]). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao pirimidini. *[[Plazmid]] Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. [[Plejotropija]] Fenomen kojim jedan gen utiče na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama. *[[plejotropija|Plejotropni učinak]] Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke. *[[Ploidija]] Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu. *[[Početni kodon]] [[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] ([[iRNK]]) prilikom translacije u [[ribosom]]u. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5' neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma. *[[Podregulacija]] Bilo koji proces, prirodni ili vještački, koji smanjuje nivo ekspresije određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih i[ transkripata) u policistronskoj [[iRNK]]. *[[Pogođeni srodni par]] Bilo koji par organizama koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod uticajem alela koji kodira plave oči. *[[Pojačivač (genetika)]] Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije. *[[poliadenilacija|Poli(A) rep]] ili [[poliadenilacija]] Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3' kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično iRNK. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu [[iRNK]], spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju – umjesto toga promovira degradaciju RNK. *[[Polidimerizacija]] Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili RNK, pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj RNK. Dimeri pirimidina obično se brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. *[[Poligen]] Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih gena koji kontroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku. *[[Poligensko svojstvo]] Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine. *[[Polilinker]] Lančana reakcija polimeraze (PCR). Vidi: višestruko kloniranje. *[[Polimorfizam]] Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju. *[[Polipeptid]] Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcionalan način. *[[Poliploid]] [[Organizam]] s tri ili više setova hromosoma. *[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može se pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog. *[[Polisom]] (poliribosom ili ergosom) Kompleks molekula iRNK i dva ili više ribosoma koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. *[[politenija|Politeni hromosom]]i Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji. *Popravak/[[Popravka DNK]] Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet [[genom]]a i normalnu funkcionalnost organizma. *[[Populacijska genetika]] Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama. *[[Populacijski rizik]] Udio osoba u općoj populaciji koje su pogođene određenim poremećajem ili koje nose određeni gen. Često se o njemu raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim ličnim rizikom s obzirom na njegovu ili njenu porodičnu povijest ili druge okolnosti. *[[Posttranslacijska modifikacija]] Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript RNK hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizvela zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama. *[[Posttranskripcijska transformacija]] Vidi: [[posttranslacijska modifikacija]]. *[[Potpomognuta reprodukcija]] (ART) Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija in vitro. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). *[[letalnost|Potpuna letalnost]] Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma. *[[vezani geni|Potpuna vezanost]] Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna razmjena ([[krosingover]]). *[[Pozitivna prediktivna vrijednost]] (PPV) [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. *[[kodon|Pozitivni (+) lanac]] Vidi: [[kodirajuća sekvenca]]. *[[PPV]] (pozitivna prediktivna vrijednost) Vjerovatnoća da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. *[[Prajmer]] Predisponirajuća (štetna) mutacija (mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta), mutacija gena za osjetljivost. Vidi: začetnica. Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. *[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija]] (nadekspresija) Nenormalno visok nivo [[ekspresija gena]] koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji [[fenotip]] povezan s [[gen]]om. *[[nositelj (genetika)|Prenositelj]] U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji je predisponira za bolest. *[[transpozon|Prenosivi element]] (transposable element – TE, transpozon ili skakajući gen) Sekvenca DNK koja može promijeniti svoju poziciju unutar [[genom]]a, ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i [[genom]]a veličine. Transponirani elementi čine veliki dio [[genom]]a i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji. Iako su TE sebični genetički elementi, mnogi su važni u funkciji i evoluciji [[genom]]a. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. *[[Presimptomsko testiranje]] [[Genetičko testiranje]] koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja. *[[Pretpostavljeni gen]] Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcionalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je “potpostavljen” u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija. *[[Primarni transkript]] Neprocesuirana (“sirova”), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada; pretvara se u zreli RNK proizvod kao što je i[[RNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili pre-iRNK, naprimjer, tip je primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju. *[[Primaza]] Enzim koji sintetizira začetnicu ([[prajmer]]). *[[genetička analiza|Pripisivi rizik]] Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, “izloženost” je učestalost specifične genetičke varijante. *[[Pristrasnost kodona]] Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama. *[[Proband]] Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenog svojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava. Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću. *[[Penetrabilnost (genetika)|Probojnost]] Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina. *[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka (informirani pristanak)]] Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. *[[genetičko savjetovanje|Procjena rizika]] Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su lična zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo. *[[Profag]] Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom. *[[Profaza]] Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP) Human Genome Project (HGP) bio je projekt čiji je cilj bilo utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski genom. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, s fizičkog i funkcionalnog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. *[[Prokariot]](i) Jednoćelijski organizam bez pravog jedra. *[[Prometafaza]] Prelazna potfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I). *[[Promotor (genetika)|Promotor]] Sekvenca ili regija DNK na kojoj započinje gen na koju se veže [[RNK-polimeraza]], obično duga 100–1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije. *[[sekvenciranje DNK|Propusnost]] Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencioniranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju. *[[Protein]]: Nesinonimna supstitucija ili zamjenska mutacija Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom rezultira, nakon transkripcije i translacije, u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna sinonimna mutacija. *[[frekvencija|Nosiva frekvencija]] Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i stopa nositelja. *[[Nova mutacija]] Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili ''[[de novo]]'' varijanta (ili mutacija). Također se zove nova varijanta. *[[NPV]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Također se naziva negativna prediktivna vrijednost *[[Nukleinska kiselina]] Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i RNK, koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i RNK sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život. Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićim, odgoovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za bioseintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina sa roditelja na potomke. *[[Nukleobaza]] Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa *[[Nukleoid]] Znači sličan jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetićkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom. Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana sa proteinima nalik histonima. *[[Nukleosom]] Osnovna građevna jedinica hromatina tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera. *[[Nukleotid]] Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedno od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]; u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a). *[[nukleotid|Nukleotidna sekvenca]] Precizan redosled uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili [[RNK]]. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetićke informacije, i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti, da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina. *[[Nukleozid]] U nukleoinskim kiselinama, šećer i baza. *[[alel|Nulti alel]] Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na fenotipskoj razini. *[[NVC]] Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije. Naziva se i varijanta broja kopije. Metod u koji se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontroliraju određene genetičke sekvence. *[[kodon|Oker]] Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona se zovu amber i opal. *[[Oligonukleotid]] Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijskik mikronizova za analizu sekvenci visoke propusnosti. *[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO) [[Baza podataka]] za ekspresiju gena kojom upravlja američni Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. *[[Onkogen]] Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. *[[Operator (genetika)]] Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein. *[[Operon]] Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora. *[[Osobina|Osobina, svojstvo, značajka, karakter(istika)]] Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe. *[[Palindrom]](i) Obrnuto ponavljajuće sekvencije DNK. *[[Palindromska sekvenca]] Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili [[RNK]] u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. *[[Panmiksija]] – slučajno parenje Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola. *[[Paracentrična inverzija]] Inverzija koja ne uključuje centromeru. *[[Paradoks C-vrijednosti]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi sa ogromnim varijacijama jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini genoma među eukariotskim vrstama, posebno zapažanje da veličina genoma nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju genome koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski genomi uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni sa toliko nekodirajuće DNK i zašto neki genomi imaju veći sadržaj gena od drugih. *[[Paralog]] Jedan od skupa gena (ili, uopćenije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju, koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog genoma, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog genoma, ili, tokom specijacije, u različitim genomima). Kontrastno ortolog. *[[Parazitska DNK]] Vidi: Sebični genetički element. *[[autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding) Parenje jedinki koje nisu u srodstvu. *[[inbriding|Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding) Parenje genetički srodnih jedinki. Patogena mutacija (varijanta) Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili [[mutacija]]) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivost. *[[Patognomoničnost]] Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu. *[[PCR]] Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i lančana polimerazna reakcija i lančana reakcija polimeraze. *[[PCR u realnom vremenu]] (rtPCR) Vidi: kvantitativni PCR. *[[genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]] Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici. Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, [[organizam]] ili vrstu sa određenom potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme i obuhvata bilo koji broj [[generacija]]; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braća i sestre. *[[Penetrabilnost (genetika)|Penetrabilnost]] Udio pojedinaca sa datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv [[fenotip]] kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost. *[[Penetrabilnost gena]] Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije on je 100 % penetrabilan. *[[Peptid]] Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. *[[centromera|Pericentričnost hromosoma]] Pozicionirano blizu centromere hromosoma. *[[Pericentrična inverzija]] Inverzija koja uključuje centromeru. *[[Petočlana kapa]] Vidi: 5'-kraj. *[[Pirimidin]]] Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]] ). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao [[pirimidin]]i. *[[Plazmid]] Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. *[[Plejotropija]] Fenomen kojim jedan gen utječe na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama. *Plejotropni učinak Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke. *[[Ploidija]] Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu. *[[Početni kodon]] [[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] (iRNK) prilikom translacije u ribosomu. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5'neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma. *[[Podregulacija]] Bilo koji proces, prirodni ili veštački, koji smanjuje nivo ekspresije gena određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih [[iRK]] transkripata) u policistronskoj iRNK. *Pogođeni srodni par Bilo koji par [[organizam]]a koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji oboje imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod utjecajem alela koji kodira plave oči. *[[Pojačivač (genetika)]] Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije. *[[poliadenilacija|Poli (A) rep]] ili [[poliadenilacija]] Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3'-kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično [[iRNK]]. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poli|Poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu iRNK, spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju, umjesto toga promovira degradaciju RNK. *[[Polidimerizacija]] Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili [[RNK]], pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj [[RNK]]. Dimeri pirimidina se obično brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. *[[Poligen]] Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih, gena koji kopntroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku. *[[poligen|Poligensko svojstvo]] Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine. *[[kloniranje|Polilinker]] Vidi: Višestruko kloniranje. Lančana reakcija polimeraze (PCR). *[[genetički polimorfizam|Polimorfizam]] Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova ) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju. *[[Polipeptid]] Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcijskalan način. *[[Poliploid]] Organizam s tri ili više setova hromosoma. *[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog. *[[Polisom]] Također poliribosom ili ergosom. Kompleks molekula[[iRNK]] i dva ili više [[ribosom]]a koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. *[[Politeni hromosom]]i Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji. *[[Popravka DNK]] Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet genoma i normalnu funkcijskalnost organizma. *[[Populacijska genetika]] Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama. *[[genetičko savjetovanje|Populacijski rizik]] Udio osoba u općoj populaciji koji su pogođeni određenim poremećajem ili koji nose određeni gen. Često se raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim osobnim rizikom s obzirom na njegovu ili njezinu porodičnu povijest ili druge okolnosti. *[[Posttranskacijska modifikacija]] Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript [[RNK]] hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizveo zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama. *[[Posttranslacijska modifikacija|Posttranskripcijska transformacija]] Vidi: [[Posttranslacijska modifikacija]] *Potpomognuta reprodukcija Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija ''[[in vitro]]''. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). Također se naziva ART. *[[letalnost|Potpuna letalnost]] Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma. *[[vezani geni|Potpuna vezanost]] Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna izmjena (krosingover). *[[genetička konsultacija|Pozitivna prediktivna vrijednost]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Naziva se i PPV. *[[kodon|Pozitivni (+) lanac]] Vidi: [[Kodirajuća sekvenca]] *[[PPV]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Također se naziva pozitivna prediktivna vrijednost. *[[Prajmer]] Vidi: Začetnica *[[Predisponirajuća mutacija]] Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta i mutacija gena za osjetljivost. *[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija (nadekspresija)]] Nenormalno visok nivo ekspresije gena koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji fenotip povezan s genom. *[[Nositelj (genetika)|Prenositelj]] U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji predisponira za bolest. *[[transpozon|Prenosivi element]] Transposable element (TE, [[transpozon]] ili skakajući gen) je sekvenca DNK koja može promijeniti svoju poziciju unutar genoma , ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i genoma veličine . Transponirani elementi čine veliki dio genoma i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji . Iako su TE sebični genetički elementi , mnogi su važni u funkciji i evoluciji genoma. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. *[[genetičko testiranje|Presimptomsko testiranje]] Genetičko testiranje koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja. *[[Pretpostavljeni gen]] Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcijskalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je „potpostavljen“ u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija. *[[Primarni transkript]] Neprocesuirana („sirova“), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada pretvara ga u zreli RNK proizvod kao što je [[iRNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili [[pre-iRNK]], naprimjer, je tip primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju. *[[Primaza]] Enzim koji sintetizira začetnicu (prajmer). *[[genetičko testiranje|Pripisivi rizik]] Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, „izloženost“ je učestalost specifične genetičke varijante. *[[Pristranost kodona]] Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama. *[[Proband]] Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenogsvojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava. Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću. *[[penetrabilnost (genetika)|Probojnost (penetrabilnost)]] Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina. *[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka]] Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Također se naziva informirani pristanak. *[[genetičko testiranje|Procjena rizika]] Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su osobna zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo. *[[Profag]] Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom. *[[Profaza]] Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP) Human Genome Project: HGP bio je projekt čiji je cilj utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski [[genom]]. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, sa fizičkog i funkcijskog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. *[[Prokariot]](i) Jednoćelijski organizam bez pravog jedra. *[[mejoza|Prometafaza]] Prelazna podfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I). *[[Promotor (genetika)|Promotor]] Sekvenca ili regija DNK kojoj započinje gen na koju se veže RNK-polimeraza, obično duga 100-1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije. *Propusnost Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencijskiranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju. *[[Protein]] Linearna polimerna makromolekula sastavljena od niza aminokiselina povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija. *[[Proteom]] Cjelokupni skup molekula [[iRNK]] koje su prevedene u određenim [[gemom|genomima]], [[ćelija (biologija)|ćelijama]], tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput [[transkriptom]]a, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. *[[Protoonkogen]]i Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju. *[[divlji tip|Prototrof]] ili [[divlji tip]] Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi. *[[PRS]] Linearna polimerna [[makromolekula]], sastavljena od niza [[aminokiselina]] povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija. *[[Proteom]] Cjelokupni skup molekula iRNK koje su prevedene u određenim [[genom]]ima, ćelijama, tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput transkriptoma, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. *[[Protoonkogen]]i Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju. Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi. *[[PRS]] (poligenski rezultat rizika) Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. Može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su povezane s genima relevantnim za stanje. Također se naziva poligenski rezultat rizika. *[[pseudogen|Pseudoalel]] Bilo koji od dva ili više različitih gena ili sekvenci koji imaju isti ili sličan doprinos fenotipu, pa se stoga čini da su pravi aleli, ali zapravo nisu strukturno alelni (tj. ne zauzimaju homologne lokuse na homolognim hromosomima ). *[[Pseudoautosomna regija]] (pseudoautosomno [[nasljeđivanje]]) PAR1, PAR2 , jesu međusobno homologne sekvence nukleotida na ljudskom [[hromosom X|X]] i [[hromosom Y|Y-hromosomu]]. Pseudoautosomne regije su dobile ime jer se bilo koji gen u njima nasljeđuje kao i svi [[autosom]]ni geni. PAR1 kod ljudi obuhvata 2,6 Mbp vrhova kratkih krakova X i Y-hromosoma i ostalih velikih majmuna (X i Y imaju ukupno 155 Mbp i 59 Mbp). PAR2 je na vrhovima dugih krakova, u rasponu od 320 kbp. *[[Pseudogen]] Nefunkcionalna sekvenca DNK koja podsjeća na funkcionalni gen. Pseudogeni su tipski suvišne kopije funkcijskalnihfunkcionalnih gena koji su duplicirani prirodnim procesima, osim što nemaju regulatorne sekvence neophodne za pravilnu transkripciju ili translaciju ili sadrže druge defekte kao što su mutacije pomaka okvira, preuranjeni [[stop kodon]]i ili nedostajući introni. Sekvenca DNK koja nalikuje genu, ali je mutirana u neaktivan oblik tokom evolucije. Često mu nedostaju introni i druge bitne sekvence DNK potrebne za funkcijskiranje.funkcioniranje. Iako su genetički slični izvornom funkcionalnom genu, pseudogeni ne rezultiraju funkcijskalnimfunkcionalnim proteinima, iako neki mogu imati regulatorne učinke. *[[Pseudopoliploidija]] Stanje u kojem je broj hromosoma u hromosomskom skupu udvostručen (ili utrostručen, itd.), ali bez odgovarajućeg povećanja stvarne količine genetičkog materijala (tj. nivoa ploidnosti). Ovo se događa kada se hromosomi normalnog hromosomskog komplementa (npr. diploidi) fragmentiraju na manje komade, povećavajući ukupan broj pojedinačnih hromosoma, ali ne stvarajući dodatne homologne kopije tih hromosoma (tako da ćelija ostaje diploidna). Bilo koji brojčani odnos između hromosomskih skupova u grupama srodnih organizama koji sugeriše da su neki od tih organizama poliploidi drugih, a zapravo nisu. *[[Punnettov kvadrat]] (Panetov kvadrat) Tabelarni dijagram koji se koristi za predviđanje mogućih [[genotip]]ova [[fenotip]]ova koje može naslijediti potomstvo određenog križanja ili uzgojnog eksperimenta sumiranjem svih različitih kombinacija majčinih s očevim alelima. Rezultirajuća tabela se zatim može koristiti za određivanje vjerovatnoće da će potomstvo imati određeni [[genotip]]. Korisnost Punnettovih kvadrata ograničena je na diskretne fenotipove naslijeđene prema jednostavnim mendelovskim obrascima. *[[Purin]] Dvoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz pirimidin, jedna od dvije molekule iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući i one koje se koriste u DNK i RNK ). Kao purini klasifikuju se [[adenin]] (A) i [[guanin]] (G). ==Q== *[[qPCR]] Također PCR u realnom vremenu (rtPCR). ==R== *[[genetički marker|RAD]] DNK markeri povezani sas restrikcijskim mjestom; tip genetičkih markera koj u asocijacijskom mapiranju, QTL miranju, populacijskogenetičkim, ekogenetičkim i evolucijskim istraživanjima. *[[RAPD]] Nasumična amplifikacija polimorfne DNK (engleski: (engl. Random Amplified Polymorphic DNA/ / čita se "rapid") jest vid PCR reakcije u kojoj su umnožavajući segmenti DNK slučajni. Za RAPD proceduru stvara se nekoliko proizvoljnih, kratkih prajmera (začetnica), sas 8-–12 nukleotida, a zatim se nastavlja [[PCR]] procesuiranje koristeći veliki predložak [[genom]]ske DNK, očekujući amplifikaciju fragmenta. Na završetku obrade nastalih uzoraka iz RAPD reakcije, mogu se prikupiti polujedinstveni profili. *[[Rasa]] Nepriznata taksonomska kategorija pod kojom se podrazumijevaju populacije karakterističnog genetičkog sastava, koje se po njemu prepoznatljivo razlikuju od ostalih istovjernoi definiranih populacija. Uporedi sa [[sorta (botanika)|sorta]]. *[[Rastvorljiva RNK]] (sRNK) Vidi: Transportnatransportna RNK. *[[Razmnožavanje]] – reprodukcija Prokreacija ili propagacija je biološki proces u kojem roditeljske jedinke stvaraju potomstvo. Razmnožavanje je fundamentalno svojstvo sistema koji su poznati kao život. Ukratko, razmnožavanje je jedna od temeljnih diferencijalnih odrednica između žive i nežive supstance. Iako neki kristali također imaju sposobnost umnožavanja, za razliku od njih, živa bića ostvaruju samoobnovljivo i samoregulatorno autonomno potomstvo. Tako ostvaruju međugeneracijski genetički kontinuitet pripadajuće vrste. Svaki pojedinačni organizam postoji kao rezultat razmnožavanja. Postoje dva oblika reprodukcije: spolni (seksualni) i bespolni (aseksualni). *[[Recesivna letalnost]] Letalnost samo kod homozigotnog genotipa. *[[Recipročna balansirana translokacija]] Translokacija bez delecije ili adicije genetičkog materijala. *[[Recipročna nebalansirana translokacija]] Translokacija koja uzrokuje delecije ili adicije genetičkog materijala. *[[Recipročna translokacija]] Razmjenjivanje hromosomskih segmenata dva nehomologna hromosoma. *[[Regulacija gena]] Širok spektar mehanizama koje ćelije koriste ćelije za povećanje ili smanjenje proizvodnje ili ekspresije specifičnih genskih proizvoda, kao što su RNK ili proteini. Regulacija gena povećava svestranost i prilagodljivost organizma dopuštajući njegovim ćelijama da eksprimiraju različite genske proizvode kada to zahtijevaju promjene u njegovom okruženju. Kod višećelijskih organizama, regulacija ekspresije gena također pokreće ćelijsku diferencijaciju i morfogenezu u embriju, omogućavajući stvaranje raznolikog niza tipova ćelija iz istog [[genom]]a. *[[Rekombinantna DNK]] (rDNK) Molekule [[DNK]] koje su nastale primjenom laboratorijskih metoda genetičke rekombinacije genetičke rekombinacije (kao što je molekulsko kloniranje) molekulsko kloniranje) koje omogućavaju da se (genetičkim inženjerstvom) prikupi genetički materijal iz više izvora, stvarajući sekvence sekvence koje se inače ne bi mogle naći u biološkim organizmima. *[[generička rekombinacija|Rekombinantni vektor]] Vektor sas ugrađenom stranom DNK. *[[Repetitivna sekvenca]] Bilo koja ponavljajuća sekvenca nukleotida ili aminokiselina za koju se znaazna ili se pretpostavlja da je biološki značajna. Kod nukleinskih kiselina, motivi sekvenci su često kratki (tri do deset nukleotida dužine), visoko konzervirane sekvence koje se koriste kao mjesta prepoznavanja za enzime koji se vezuju za DNK ili RNK uključene u regulaciju ekspresije gena. *[[Replikacija DNK]] (autoreplikacija) Proces u kojem od jedne molekule DNK nastanu dvije, sa s identičnim redoslijedom dušičnih baza kao u početnoj molekuli. U ovoj enzimski kataliziranoj reakciji u polulanci DNK prvo se rastave, pa onda svaki od lanaca dogradi nedostajući komplementarni polulanac. *[[Replikacija RNK]] Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije. Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana. *[[Replikacijska viljuška]] Struktura koja se formira unutar dugačke spiralne DNK tokom njene replikacije. Stvaraju se helikaze, koje razbijaju vodikove veze koje drže dva lanca DNK zajedno u spirali. Rezultirajuća struktura ima dva granasta zupca, od kojih je svaki sastavljen od po jednog lanca DNK. Ova dva lanca služe kao predložak za vodeći i zaostali lanac, koji će se stvoriti (kako DNK polimeraza uskladi) komplementarne nukleotide sa šablonima. Šabloni se mogu ispravno nazvati predloškom vodećih niti i šablonom zaostalih niti. *[[Replikon]] Bilo koja molekula ili regija DNK ili RNK koji se replicira iz jednog izvora replikacije. *[[Reporterski gen]] Reporterski gen (često jednostavno reporter) je gen koji istraživači vezuju za regulatornu sekvencu drugog gena od interesa za bakterije, ćelijsku kulturu, životinje ili biljke. Takvi geni se nazivaju reporterima jer se karakteristike koje daju organizmima koji ih eksprimiraju mogu lako identificirati i mjeriti ili zato što su markeri koji se mogu odabrati. Restrikcijske endonukleaze Enzimi koje bakterijska ćelija koristi za razgradnju strane DNK (virusna DNK); prepoznaju restrikcijsko mjesto i cijepaju dvolančanu DNK; koriste se u genetičkom inženjerstvu. *[[Restriktom]] Bilo koji fragment DNK koji je rezultat rezanja lanca DNK restrikcijskim enzimom, na jednom ili više restrikcijskih mjesta. *[[Retrotranspozon]]i ili [[transpozon|pokretni genetički elementi]] DNK sekvence koje se premještaju iz jednog mjesta u genomu na drugo preko RNK-intermedijara: DNK se kopira u RNK, a RNK se reverznom transkripcijom uz pomoć enzima reverzne transkriptaze kopira u DNK koja se ugrađuje na drugo mjesto u genomu (mehanizam copy/ / paste)). *[[Reverzna mutacija]] Mutacija koja preokreće učinak prethodne mutacije koja je inaktivirala gen, čime se vraća funkcija divljeg tipa. *Rezultat poligenskog rizika (PRS) Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. To može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su Povezanepovezane s relevantnim genima za dato stanje. *[[RFLP]] Polimorfizam dužine restrikcijskih fragmenata (Restriction Fragment Length Polymorphism), u molekulskoj biologiji, predstavlja varijaciju u homolognim sekvencama DNK. Odnosi se na polimorfizam uzoraka homolognih DNK molekula iz različitih restrikcijskih lokacija, a koje se dobiju primjenom laboratorijske tehnike koja omogućuje njihovu identifikaciju. *[[RFLP|RFLP ograničenje]] Mapa ili dijagram poznatih restrikcijskih mjesta unutar poznate sekvence DNK, kao što je [[plazmid]]ni vektor, dobijen sistematskim izlaganjem sekvence različitim restrikcijskim enzimima, a zatim poređenjem dužina rezultujućih fragmenata, tehnika poznata kao restrikcijsko mapiranje. takođerTakođer prepoznavanje ograničenja na licu mjesta. Kratka, specifična sekvenca nukleotida (obično 4 do 8 baza dužine) koju pouzdano prepoznaje određeni restrikcijski enzim. Budući da se restrikcijski enzimi obično vežu kao homodimeri, restrikcijska mjesta su općenito palindromske sekvence koje obuhvataju oba lanca dvolančane molekule DNK. Restrikcijske endonukleaze cijepaju fosfatnu kičmu između dva nukleotida unutar same prepoznate sekvence, ali drugi tipovi restrikcijskih enzima prave svoje rezove na jednom kraju sekvence ili na obližnjoj sekvenci. *[[Ribonukleinska kiselina]] (RNK) Jednostruko spiralna makromolekula, građena od nukleotida. Sastoji se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri dušične baze ([[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Na nju se prepisuje genetička informacija sas DNK u procesu zvanom transkripcija. Poslije se ta šifra na RNK prevodi na jezik aminokiselinskog sastava proteina u procesu zvanom translacija. Grupe dušičnih (heterocikličnih) baza u RNK su šifre za uspostavljanje sekvence aminokiselina, molekula od kojih su sačinjeni proteini. Postoji nekoliko različitih tipova RNK, poput informacijske RNK (iRNK), transportne RNK (tRNK) i ribosomske RNK (rRNK). Svaki od njih ima posebnu funkciju u ćeliji. Ribonukleinska kiselina (RNK) je biološki važan tip molekula koje imaju značajnu ulogu u kodiranju, dekodiranju, regulaciji i ekspresiji gena. RNK i DNK predstavljaju dva tipa nukleinskih kiselina, koje sa s proteinima spadaju u esencijalne makromolekule svih živih bića. Kao i DNK, molekule RNK se sastoje od dugih kovalentno vezanih jedinica – nukleotida, s tim što su RNK molekule najčešće jednolančane. Za razliku od DNK, RNK se češće nalazi kao jedan lanac presavijen sam na samu sebe, a ne upareni dvostruki lanac. Različiti ntipovitipovi RNK molekula služe u širokom spektru bitnih bioloških uloga, uključujući kodiranje, dekodiranje, regulaciju i ekspresiju geni gena, kao i funkcijskiranjefunkcioniranje kao signalne molekule i, u određenim virusnim genomima, kao primarni genetički materijal. *[[Ribosom]] Ćelijske prganele – strukutre organele – strukture kojima se odvija biosinteza proteina. Molekulski kompleks koji služi kao mjesto sinteze proteina. Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice (mala podjedinica, koja čita poruke kodirane u molekulama iRNK, i velika podjedinica, koja povezuje aminokiseline u nizu kako bi formirala polipeptidni lanac), od kojih se svaka sastoji od jednog ili više lanaca ribosomske RNK i raznih ribosomskih proteina. *[[nasljeđivanje|Rizik od ponavljanja]] Vjerovatnoća da će se nasljedna osobina ili poremećaj prisutan kod jednog člana oporodiceporodice ponovno pojaviti kod drugih članova. Ovo se razlikuje od rizika od recidiva raka, što je šansa da će se rak koji je liječen ponovno pojaviti. *[[RNK]] Vidi: Ribonukleinskaribonukleinska kiselina *[[RNK-polimeraza]] Glavni enzim transkripcije. *[[RNK-polimeraza I]] *[[RNK-polimeraza II]] *[[RNK-procesuiranje]] [[Posttranslacijska modifikacija]] [[primarni transkript|primarnog transkripta]] koja uključuje RNK-prekrajanje (engl. RNA-splicing) i zaštićivanje krajeva iRNK. *[[RNKi]] skraćeno RNKP ili RNKpol Bilo koji od klase enzima koji sintetizira RNK molekule iz DNK šablona. RNK polimeraze su neophodne za transkripciju i nalaze se u svim živim organizmima i mnogim virusima. Grade dugačke jednolančane polimere zvane transkripti, dodavanjem ribonukleotida jedan po jedan u smjeru 5' -do- 3', oslanjajući se na šablon koji obezbjeđuje komplementarni lanac za vjernu transkripciju nukleotidne sekvence. *[[hromosomska translokacija|ROB]] Tip hromosomske translokacije kojom se dvostruki lanac prekida na centromeru ili blizu centromera dvanjega. Dva akrocentrična hromosomi hromosoma uzrokuju recipročnu razmjenu segmenata koja dovodi do jednog velikog metacentričnog hromosoma (sastavljenog od dugih krakova) i jednog ekstremno malog hromosoma (sastavljenog od kratkih krakova ), od kojih se potonji često kasnije gubi iz ćelije sas malim efektom jer sadrži vrlo malo gena. Rezultirajući kariotip pokazuje jedan manje od očekivanog ukupnog broja hromosoma, jer su se dva prethodno različita hromosoma u suštini spojila. Nositelji robertsonovske translokacije općenito nisu povezani s bilo kakvim fenotipskim abnormalnostima, ali imaju povećan rizik od stvaranja mejotski neuravnoteženih gameta. *[[Robertsonovska translokacija]] Dva akrocentrična hromosoma recipročnom translokacijom dužih krakova (q) daju jedan metacentrični hromosom. *[[porodica|Rodbina]] Proširena porodica. Rođak prvog stupnjastepena (FDR) Roditelj, brat ili sestra ili dijete pojedinca. Također se zove FDR. *[[rRNK]] Ribosomska ribonukleinska kiselina (rRNK) je tip nekodirajuće RNK koja je primarna komponenta ribosoma, neophodna za sve ćelije. rRNK je ribozim koji vrši sintezu proteina u ribosomima. Transkribuje se iz ribosomske DNK (rDNK) i zatim vezuje za ribosomske proteine da bi formirala male i velike podjedinice *[[Replikacija RNK]] Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije. Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana [[ribosom]]a. ==S== *Sadržaj [[guanin]]a-[[citozin]]a Također skraćeno ([[GC-sadržaj]].) Udio dušičnih baza u nukleinskoj kiselini koje su ili [[guanin]] (G) ili [[citozin]] (C), obično izražen kao postotak. Molekule DNK i RNK sas većim GC-sadržajem općenito su termostabilnije od onih sas nižim GC-sadržajem zbog molekulskih interakcija do kojih dolazi tokom slaganja baza. *[[Samoinkompatibilnost]] (autosterilnost) Oblik genske kontrole samooplodnje kod biljaka. *[[Sangerovsko sekvenciranje]] Metod sekvenciranja DNK zasnovanzasnovana na ''[[in vitro]]'' replikaciji sekvence šablona DNK, tokom koje se didezoksinukleotidi koji završavaju lanac, označeni fluorohromom, nasumično ugrađuju u produžujući lanac. Rezultirajući fragmenti se zatim sortiraju po veličini pomoću elektroforeze, a određeni fluorohrom koji završava svaki od po veličini sortiranih fragmenata se detektuje se laserskom hromatografijom, otkrivajući tako sekvencu originalnog DNK šablona preko redosledaredoslijeda fluorohromnih oznaka kako se čita iz malih od fragmenata veličine do velikih fragmenata. Iako je sangerovsko sekvenciranje u nekim kontekstima zamijenjeno metodimametodama sljedeće generacije, i dalje je široko korišteno zbog sposobnosti da proizvede relativno dugačka očitavanja sekvence (500+ nukleotida ) i vrlo niske stope greške. *[[SCNT]] Metod molekulske biologije koji se koristi za otkrivanje specifične sekvence u uzorcima DNK. Tehnika kombinuje odvajanje fragmenata DNK gel elektroforezom, transfer DNK na sintetsku membranu i naknadnu identifikaciju ciljnih fragmenata radio-obilježenimradioobilježenim ili fluorescentnim hibridizacijskim sondama. *[[scRNK]] [[iRNK]] (snRNK) nRNK . Vidi: [[mala jedarna RNK]]. *[[mala jedarna RNK|Sebični genetički element]] Povijesno također zvani sebičnimsebični geni, ultra-sebičnimultrasebični geni, sebična DNK, parazitska DNK i [[genom]]ska odmetnica, su genetički su segmenti koji mogu poboljšati vlastiti prijenos na račun drugih gena u [[genom]]u, čak i ako oni nemaju pozitivan ili neto negativan efekat na kondiciju organizma. [[genom]]i se tradicijskitradicionalno posmatraju kao kohezivne jedinice, pri čemu geni djeluju zajedno kako bi poboljšali adaptivnu vrijednost organizma. Međutim, kada geni imaju određenu kontrolu nad vlastitim prijenosom, pravila se mogu promijeniti, pa su, kao i sve društvene grupe, genomi ranjivi na sebično ponašanje svojih dijelova. *[[Sekvenciranje DNK|Sekvenciranje]] Određivanje redoslijeda baza [[adenin]]a, [[timin]]a, [[guanin]]a i [[citozin]]a, pomoću određenih tehnika, u cijelom genomu nekog organizma ili u samo jednom njegovom dijelu. Također, određivanje sekvenci aminokiselina u proteinima ili sastavnica ostalih složenih biomolekula. *[[WXS|Sekvenciranje cijelog]] [[egzom]]a ([[WES]], WXS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma osoba i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva WES i WXS. *[[GWAS|Sekvenciranje cijelog genoma]] (GWAS, WGS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuću sekvencu. Naziva se i WGS. *[[Sekvenciranje DNK]] Proces određivanja, bilo kojom od niza različitih metoda i tehnologija, redoslijeda baza u dugom lancu nukleotida koji čini sekvencu DNK. *[[Sekvenciranje naredne generacije]] (masivno paralelno sekvenciranje, NGS) Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence individualnog [[genom]]a. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i NGS. *[[Sekvenciranje tumorske DNK]] Sekvenciranje somatskog tkiva, poput tumora, odnosi se na traženje varijanti u DNK koje se obično javljaju nakon začeća. Somatske mutacije mogu se pojaviti u bilo kojoj tjelesnoj ćeliji osim u zametnim ćelijama (spermatozoidu i jajnoj ćeliji) i stoga se ne prenose na djecu. Ove varijante mogu (ali ne uvijek) uzrokovati rak ili druge bolesti. *[[mitohondrija|Semiautonomne organele]] Organele sas DNK (mitohondriji i hloroplasti) koje ne mogu samostalno živjeti izvan eukariotske ćelije. *[[Semikonzervativna replikacija DNK]] Dva roditeljska polulanca DNK se odvajaju i svaki služi kao kalup za sintezu novog komplementarnog lanca. *[[Sestrinske hromatide]] Par identičnih kopija (hromatida) nastalih kao rezultat replikacije DNK hromosoma, posebno kada su obje kopije spojene zajedničkom centromerom; par sestrinskih hromatida naziva se dijada. Dvije sestrinske hromatide su na kraju odvojene jedna od druge u dvije različite ćelije tokom mitoze ili mejoze. Identične podjedinice hromosoma prije anafaze mitoze ili anafaze II mejoze, nastaju semikonzervativnom replikacijom u S-fazi, imaju zajedničku centromeru. *[[oligonukleotid|Set-sonda]] Kolekcija od dvije ili više sondi dizajniranih za mjerenje jednog tipa molekula, kao što je kolekcija [[oligonukleotid]]a [[dizaj]]niranih da se hibridiziraju s različitim dijelovima transkripta iRNK generiranih iz jednog gena. *[[SFP]] Jednoosobinski polimorfizmi (eng. (engl. Single Feature Polymorphism), polimorfne sekvence DNK koje se odnose na varijaciju jednog svojstva. Vrijedni su genetički markeri koji potencijalno nude neposrednije fizičke veze ka samim strukturama gena. Međutim, većina aktulelnihaktuelnih SFP predikcijskih metoda su razvijene su za sekvenciranjemsekvenciranje DNK proučavanih vrsta, iako su posebno pogodnipogodne za vrste sa složenim i nesekvenciranim [[genom]]ima. *[[transpozon|Skakanje gena]] Vidi: [[transpozon|Prenosivi element]]. *[[heterozigot|Složena heterozigotnost]] Prisustvo dva različita mutirana alela na određenom lokusu gena. *[[penetrabilnost (genetika)|Smanjena (nepotpuna) penetrabilnost]] Penetracija se odnosi na vjerojatnostvjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za stanje se kaže da pokazuje nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante ispoljavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva nepotpuna penetrabilnost. *[[Smislenost (genetika)|Smislenost]] U molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Ovisno o kontekstuU molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Zavisno od konteksta, smislenost može imati nešto različita značenja. Naprimjer, DNK je pozitivno smislena ako se RNK verzija iste sekvence prepiše ili prevede u protein, negativna ako nije. SNP (engl. single nucleotide polymorphism) Jednonukleotidni polimorfizam koji je posljedica supstitucije; tačkasta mutacija. *[[SNP|SNP-označavanje]] [[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP), koji se koristi za označavanje određenog haplotipa u regiji [[genom]]a. Kao podskup svih SNP-ova u genomu, označavanje SNP-ova može biti iznimno korisno za testiranje povezanosti markerskih lokusa s lokusom kvalitativne ili kvantitativne osobine. Somatska (mitotska) hromatidna izmjena Hromatidna izmjena u somatskim ćelijama tokom mitoze. *[[Somatska ćelija]] Bilo koja biološka ćelija koja formira tijelo organizma, ili, u višećelijskim organizmima, bilo koja ćelija osim gameta, zametne ćelije ili nediferencirane matične ćelije. Somatske ćelije se teorjskiteorijski razlikuju od ćelija zametne linije, što znači da se mutacije kojima su podvrgnute nikada ne mogu prenijeti na potomke organizma, iako u praksi postoje izuzeci. Tjelesne ćelije (diploidne, 2n) ). *[[Sonda]] Reagens koji se koristi za jedno mjerenje u eksperimentu ekspresije gena. Uporedite reporter. *[[Sorta (botanika)|Sorta]] Biljni ili mikrobni organizmi sas dosljednim, predvidljivim i replicirjućimreplicirajućim osobinama u potomstvu koje su rezultat parenja bilo koja dva čistolinijska roditelja kojikoja pripadaju istojistom kultivaru ili varijetetu (a ne osobine drugih varijeteta koje su možda ranije ukrštane u lozu). Kod životinja, takve grupe organizama označavaju se kao rase. *[[SOS-odgovor]] Globalni odgovor na oštećenje DNK u kojem se zaustavlja ćelijski ciklus i inducira se popravak DNK i mutageneza. Sistem uključuje RecA protein (Rad51 kod eukariota). RecA protein, stimuliran jednolančanom DNK, uključen je u inaktivaciju represora (LexA) gena SOS odgovora i na taj način inducira odgovor. To je sistem popravke sklon greškama koji značajno doprinosi promjenama DNK uočenim u širokom spektru vrsta. *[[Specijacija]] Proces nastanka nove vrste. *[[DNK|Spojna DNK]] Bilo koja DNK sekvenca za koju se čini da nema poznatu biološku funkciju, ili koja služi svrsi koja nema pozitivan ili neto negativan učinak na sposobnost genoma u kojem se nalazi. Termin je još jednom bio šire korišten za označavanje svih nekodirajućih DNK, za koje je kasnije otkriveno da ih većina ima funkciju. U modernoj upotrebi tipski se odnosi na slomljene ili zaostale sekvence i sebične genetičke elemente, uključujući introne, pseudogene, intergensku DNK i fragmente [[transpozon]]a i [[retrovirus]]a, koji zajedno čine veliki dio [[genom]]a većine [[eukariot]]a. Uprkos tome što ne doprinose produktivno organizmu domaćina, ove sekvence mogu opstati neograničeno u genomima, jer su nedostaci njihovog nastavka kopiranja premali da bi na njih djelovala [[prirodna selekcija]]. *[[Spolni hromosom]]i Hromosomi sa spolno- determinirajućim genima. *[[Spolno ograničeno svojstvo]] Svojstvo koje se pojavljuje kod samo jednoga od dvaju spolova. *[[reverzija soila|Spolno-reverzne osobe]] XX muškarci koji na X-hromosomu imaju gen Sry i XY žene koje na Y-hromosomu nemaju gen [[SRY]]. *[[spolno uvjetovano nasljeđivanje|Spolno uvjetovano svojstvo]] Svojstva čija je ekspresija alela koji su na autosomima uvjetovana spolom nositelja. *[[Spolno-vezano nasljeđivanje]] Nasljeđivanje gena na X-hromosomu (X-vezano nasljeđivanje). *[[spolno vezani geni|Spolno vezano svojstvo]] Kao i spolno vezano nasljeđivanje, to su termini koji se, u najširem smislu, odnose na pojavu da ispoljavanje određenih individualnih svojstava kontroliraju geni koji su smješteni na spolnim hromosomima. Pri tome se – u najužem smislu – u tom okviru osobine obično diferenciraju u: parcijalno (nekompletno) i kompletno spolno vezane. Parcijalno spolno vezani geni nalaze se na homologimhomolognim segmentima X hromosoma i Y hromosoma, pa je apriorna vjerovatnoća pojave rekombinacija u heterosomalnim i autosomalnim hromosomima (teorijski) podjednaka. Stvarna frekvencija hijazmi između X i Y gonosoma je, ipak, relativno niska jer su njihovi homologihomologni segmenti sasvim kratki. *Srodnik trećeg koljena Vidi: [[TOR]] *[[SSB]] Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u jednom lancu DNK dupleksa. *[[ssDNK]] Bilo koja molekula DNK kojekoja se sastoji od jednog nukleotidnog polimera, ili lanca, za razliku od para komplementarnih lanaca koji se drže zajedno vodikovim vezama ( dvolančana DNK). U većini slučajeva, DNK je stabilnija i češća u dvolančanom obliku, ali visoke temperature, niske koncentracije rastvorenih soli i vrlo visok ili nizak pH mogu uzrokovati razlaganje dvolančanih molekula u dvije jednolančane molekule, u procesu poznatom kao „“topljenje“;”; ovu reakciju koriste prirodni enzimi kao što su oni koji su uključeni u replikaciju DNK, kao i laboratorijske tehnike kao što je lančana reakcija polimeraze *[[SSLP]] Polimorfizam dužine jednostavne sekvence ( (engl. Simple Sequence Lenght Polimorphism) koristi se kao genetički marker, uz primjenu lančane polimerazne reakcije (PCR). SSLP je oblik polimorfizma, koji se ispoljava kao razlika u dužini DNK sekvenci među jedinkama. SSLP se su ponavljajuće sekvence po različitim dužinama u intergenenskimintergenskim regijama dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). Varijanse u dužini SSLP mogu se koristiti za razumijevanje genetičke varijanse između dvije jedinke određene vrste. *Standardni [[genetički kod]] Genetički kod velike većine živih organizama za prevođenje sekvence nukleinskih kiselina u proteine. U ovom sistemu, od 64 moguće permutacije troslovnih kodona koji se mogu napraviti od četiri nukleotida, 61 kodira jednu od 20 aminokiselina, a preostale tri kodiraju stop signale. Naprimjer, [[kodon]] CAG kodira aminokiselinu [[glutamin]], a kodon TAA je [[stop kodon]]. Standardni genetički kod je opisan kao degenerisan ili suvišan jer jednu aminokiselinu može kodirati više od jednog kodona. To je prvi kodon preveden [[ribosom]]om iz zrelog transkripta iRNK, koji se koristi kao signal za iniciranje sinteze proteina. U standardnom genetičkom kodu, početni kodon uvijek kodira istu aminokiselinu, [[metionin]], kod eukariota i za modificirani metionin kod prokariota. Najčešći startni kodon je [[triplet]] AUG. KontrastniKontrast je stop kodon. *[[Statistička genetika]] Grana genetike koja se bavi razvojem statističkih metoda za izvlačenje zaključaka iz genetičkih podataka. Teorije i metodologije statističke genetike često podržavaju istraživanja u kvantitativnoj genetici, genetičkoj epidemiologiji i bioinformatici. *[[frekvencija|Stopa prenositelja]] (noseća frekvencija) Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genetičke varijante. Stopa nosivosti također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i noseća frekvencija. *[[Studija neinferiornosti]] Istraživačka studija koja je osmišljena kako bi se utvrdilo nije li jedna intervencija gora od druge kontrolne intervencije za unaprijed određenu granicu. Intervencija koja daje rezultate koji su jednaki ili bolji od kontrolne intervencije smatra se neinferiornom u odnosu na kontrolnu intervenciju. Studije neinferiornosti često se provode kako bi se ispitalo nije li novi, eksperimentalni tretman lošiji od utvrđenog standarda opskrbe. *[[smrtnost|Subletalnost]] Pojava da do letalnosti dolazi nakon reprodukcije. *[[Supstitucija nukleotida]] Zamjena jednog nukleotida drugim u molekuli DNK. *[[SUV]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i varijanta nepoznatog značaja. *[[Suvišni gen]]i Različiti geni koji utječuutiču na isto svojstvo na isti način. ==Š== [[Štetna mutacija]] [[Mutacija]] koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerobatniji, ali nije siguran. Također se naziva mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivostvjerovatniji, ali nije siguran. ==T== *[[Tačkasta mutacija]] Mutacija kojom se jedna nukleotidna baza mijenja, ubacuje ili briše iz sekvence DNK ili RNK. *[[Tačkasta-nonsens mutacija]] Tačkaste mutacijeTačkasta mutacija koja rezultira preranim stop kodonom u transkribiranom transkribiranoj iRNK sekvencomsekvenci, uzrokujući na taj način prijevremeni završetak translacije, što rezultira skraćenim, nekompletnim i često nefunkcijskalnimnefunkcionalnim proteinom. *[[Tandemsko ponavljanje]] Obrazac unutar sekvence nukleinske kiseline u kojoj se jedna ili više nukleobaza ponavlja, a ponavljanja su direktno susjedna (tj. tandemska) jedna uz drugu. Primjer je ATGACATGACATGAC, u kojem se sekvenca ATGAC ponavlja tri puta. *[[TATA-kutija]] Visoko konzervirana nekodirajuća DNK sekvenca koja sadrži konsenzus ponavljajućih parova baza T i A koji se obično nalazi u promotorskim regijama gena kod arheja i eukariota. TATA kutija često služi kao mjesto inicijacije transkripcije ili kao mjesto vezivanja za faktore transkripcije. *[[centromera|Telocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Hromosom sa s centromerom na krajnjem kraju hromosoma (blizu ili unutar telomere), što rezultira samo jednim krakom. Uporedite akrocentrik. *[[Telofaza]] Završna faza ćelijske diobe u mitozi i mejozi, koja se javlja nakon anafaze i prije ili istovremeno sas citokinezom, tokom koje se oko svakog skupa hromatida sintetiše jedarna membrana. Jedra se ponovo sastavljaju, a mitotsko vreteno se rastavlja. Nakon citokineze, nove ćelije kćeri nastavljaju interfazu. *[[Telomera]] Terminalna regija ponavljajućih nukleotidnih sekvenci na svakom kraju linearnog eukariotskog hromosoma koji štiti njegov kraj od propadanja i spajanja sas drugim hromosomima. Budući da svaki krug replikacije rezultira skraćivanjem hromosoma, telomere se ponašaju kao puferi za jednokratnu upotrebu koji se žrtvuju trajnom skraćivanju umestoumjesto obližnjih gena. Telomere se također mogu produžiti enzimom, telomerazom. *[[Telomeraza]] Enzim replikacije telomernih krajeva. Terminacijska sekvenca DNK-sekvence na kraju gena. *[[Terminacijski kodon]] Kodon koji signalizira prekid sinteze proteina tokom translacije transkripta informacijske RNK. U standardnom genetičkom kodu, tri različita stop kodona se koriste se za odvajanje ribosoma od rastućeg lanca aminokiselina, čime se završava prevod: UAG (nadimak „“ćilibar“,”, UAA („(“oker“)”) i UGA („opal“). *[[Test-ukrštanje]] Križanje jedinke dominantnog fenotipa s recesivnim homozigotom u svrhu otkrivanja njegovog genotipa (dominantni homozigot ili heterozigot)). *[[Tiha mutacija]] Tip neutralne mutacije koja nema vidljiv učinak na fenotip organizma. Iako se termin tiha mutacija često koristi naizmjenično sa sinonimnom mutacijom, sinonimne mutacije nisu uvijek tihe, niti obrnuto. Misens mutacije koje rezultiraju različitim aminokiselinama, ali one sa sličnom funkcijskalnošćufunkcionalnošću (npr. leucin umjesto izoleucina), također se često klasifikuju kao tihe, budući da takve mutacije obično ne utiču značajno na funkciju proteina. *[[Timin]] Označen slovom (T) Jedna od pet primarnih ili kanonskih dušičnih baza – [[adenin]] (A), [[[[guanin]]n]] (G), [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) – koje formiraju nukleozide i nukleotide, od kojih su potonji temeljna građevina blokoviblokova nukleinskih kiselina. Sposobnost ovih nukleobaza da formiraju bazne parove putem vodikove veze, kao i njihovi ravni, kompaktni trodimenzijskalnitrodimenzionalni profili, omogućavaju im da se slažu jedna na drugu i vode direktno do dugolančanih struktura DNK i RNK. *[[Tirozin]] Skraćenica T, jedna od dvije purinske baze u strukturi DNK (u RNK, umjesto njega je [[uracil]]). *[[Tirozinaza]] Prvi enzim koji sudjeluje u biosintetskom putu pigmenta melanina. *Tkivno specifična [[ekspresija gena]] Funkcija gena i ekspresija koja je ograničena na određeno tkivo ili tip ćelija. Ekspresija specifična za tkivo je obično je rezultat pojačivača koji se aktivira samo u odgovarajućem tipu ćelije. *[[TNBC]] TNBC (ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke) Oznaka za nedostatak ekspresije estrogenog receptora (ER), progesteronskog receptora (PR) i receptora ljudskog epidermnog faktora rasta 2 (HER2/neu). Također se naziva ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke. *[[TOR]] Srodnik trećeg stepena) Skraćenica za prvi rođak, prabaka, praujak/pradajdža, prastric/praamidža, pranećakinja, pranećak, praunuk, polutetkaprvog rođaka, prabaku, praujaka/pradajđu, prastrica, pranećakinju, pranećaka, praunuka, polutetku ili poluujakpoluujaka pojedinca. Naziva se i srodnik trećeg stupnja. *[[Totipotentnost]] KarakterakteristikaKarakteristika ćelije da zadrži embriogeni potencijal za stvaranje novog tkiva i organizma. *[[Transdukcija]] Prijenos DNK iz jedne bakterijske ćelije u drugu pomoću bakterijskih virusa (faga). Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen drugim purinom ( A ↔ G ) ili je nukleotid pirimidina zamijenjen drugim pirimidinom ( C ↔ T ). Kontrast je transverzija. *[[Transfekcija]] MetodMetoda ubacivanja stranoga gena u eukariotsku ćeliju. Transfer ''[[de novo]]'' (de novo varijanta, nova mutacija, nova varijanta) Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Također se naziva de novo varijanta, nova mutacija i nova varijanta. *[[Transferna tačka]] (tačkasta varijanta) Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta varijanta. *[[Transformacija]] Mehanizam rekombinacije kod prokariota, izmjena genetičke informacije između gole DNK iz okoliša i DNK ćelije recipijenta (primatelj); kod eukariota: preobrazba normalne ćelije u tumorsku. *[[Transgen]] Bilo koji gen ili drugi segment genetičkog materijala koji je izolovan iz jednog organizma, a zatim prenijet bilo prirodno ili bilo kojom od niza tehnika genetičkog inženjerstva u drugi organizam, posebno u neku drugu vrstu. Transgeni se najčešće unose u zametnu liniju drugog organizma. Obično se koriste za proučavanje funkcije gena ili za davanje prednosti koja inače nije dostupna u nepromijenjenom organizmu. *[[Transgeni organizam]] Organizam s ugrađenim stranim [[genom]]. *[[Transkripcija (genetika)]] Prepisivanje genetičke upute sas DNK, odnosno sinteza iRNK. Proces sinteze informacijske RNK (iRNK) prema šablonu smislenog polulanca DNK. *[[Transkripcijski faktor]] Bilo koji protein koji kontrolira brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u iRNK, tako što se vezuje za specifičnu sekvencu DNK i promoviše ili blokira regrutaciju RNK-polimeraze u obližnje gene. Transkripcijski faktori mogu efikasno uključiti i isključiti specifične gene kako bi bili sigurni da su eksprimirani u pravo vrijeme i na pravim mjestima; iz tog razloga, oni su fundamentalni i sveprisutni mehanizam regulacije gena. *[[Transkriptom]] Set svih RNK molekula jednog organizma, kompletna RNK datog organizma. *[[Translacija (genetika)]] Ribosomsko prevođenje šifre sas iRNK na rječnik redoslijeda aminokiselina u datoj proteinskoj sekvenci. Drugi korak u procesu ekspresije gena, u kojem se transkript RNK koji se proizvodi tokom transkripcije čita ribosom, kako bi proizveo funkcijskalnifunkcionalni protein. Proces sintetiziranja aminokiselinske sekvence (proteinskog produkta) prema kodu informacijske RNK (iRNK). *[[Translokacija (genetika)]] Tip hromosomske mutacije uzrokovane strukturnim preuređenjem velikih dijelova jednog ili više hromosoma. Postoje dva glavna tipa: recipročna i robertsonovska. Hromosomska mutacija u kojoj se hromosom predidaprekida i njegov se dio ponovno pričvrsti na drugo mjesto u hromosomu. *[[Transportna RNK]] (tRNK, transfer RNK) Ima specifičnu ulogu u procesu translacije genetičke šifre, odnosno njenog prevođenja sas jezika iRNK na jezik gradivnih jedinica proteina, tj. aminokiselina. Aktivnost molekula tRNK se zasniva na osobenoj sposobnosti dva aktivna mjesta. Na jedno od njih ona veže specifičnu aminokiselinu, a na drugom je antikodon, koji je komplementaran odgovarajućem kodonu iRNK. *[[Transpozon]] Vidi: Prenosivi element. Mobilna sekvenca u [[genom]]u. Mogu „“skakati“ sa” s jednog mjesta na drugo i odgovorni su za pojavu određenih mutacija. Pokretni genetički elementi, DNK sekvence koje se premještaju po [[genom]]u mehanizmom izrezivanja i lijepljenja (mehanizam cut/paste)). Vidi: prenosivi element. *[[Transverzija]] Mutacijska zamjena purinske baze pirimidinskom. Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen pirimidinskim nukleotidom, ili obrnuto (npr. A ↔ C ili A ↔ T ). Kontrast je translokacija. *[[Tranzicija]] Zamjena jedne purinske baze drugom purinskom. *[[Trihibridno ukrštanje]] Ukrštanje u kojem se prate rezultati nasljeđivanjenasljeđivanja tri gena. *[[Trinukleotidno ponavljanje]] Sekvence od po tri nukleotida koji se ponavljaju u tandemu na istom susjednom dijelu hromosoma. Obično se javlja određena količina normalne (polimorfne) varijacije u broju ponavljanja bez kliničkog značaja; međutim, broj ponavljanja iznad određenog praga može, u nekim slučajevima, dovesti do štetnih učinaka na funkciju gena, što rezultira genetičkom bolešću. *[[Triplet baza]] Grupa od po tri dušične baze, npr. [[adenin]]-[[timin]]-[[adenin]] ili [[timin]]-[[guanin]]-[[citozin]] koja je šifra za jednu aminokiselinu. [[citozin]]-[[timin]]-[[timin]] (CTT) je tako triplet za aminokiselinu leucin, a [[guanin]]-[[timin]]-[[guanin]] (GTG) za valin. *[[Trisomija]] Tip aneuploidije, višak jednog hromosoma, 2n+1. *[[Tročlani kraj]] Vidi: 3'- kraj. *[[Trp-operon]] Represivni sistem regulacije gena kod bakterija. *[[TUF]] Cjelokupni skup RNK molekula (često se odnosi na sve tipove RNK, ali ponekad isključivo na iRNK) koji je ili može biti izražen određenim [[genom]]om, ćelijom, populacijom ćelija ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Transkriptom se razlikuje od egzoma i translatoma. *[[Tumor supresorski gen]] Tip gena koji regulira rast ćelija. Kada je tumor supresorski gen mutiran, može doći do nekontroliranog rasta ćelija. To može pridonijeti razvoju raka. ==U== *[[UAA]] Kratke sekvence nukleotida koje se sintetiziraju diskontinuirano pomoću DNK polimeraze i kasnije povezuju zajedno pomoću DNK ligaze kako bi se stvorio lanac koji zaostaje tokom DNK replikacije. OkazakiOvakvi fragmenti su posljedica jednosmjernosti DNK polimeraze, koja djeluje samo u smjeru od 5' do 3'. *[[Ukrštanje]] Uzgoj čistolinijskih roditelja koji pripadaju dvije različite rase, sorte, varijantedvjema različitim rasama, sortama, varijantama ili populacijepopulacijama, često namjerno kao metod selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva koje dijeledijeli osobine obje roditeljske loze ili koje pokazuju heterozu. U uzgoju životinja, potomstvo ukrštanja između rasa iste vrste naziva se križanci ili mulati, dok se potomstvo ukrštanja različitih vrsta naziva hibridima ili bastardima. *[[autbriding|Ukrštanje van srodstva]] (autbriding) Seksualna reprodukcija između različitih rasa ili osoba, koja ima potencijal da poveća genetičku raznolikost uvođenjem nepovezanog genetičkog materijala u populaciju za razmnožavanje. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati vanbridinškim, a potomstvo je vanbridinško.. Kontrast je inbriding. *[[Unakrsno povezivanje]] Nenormalna veza između dvije ili više nukleobaza na suprotnim lancima dvolančane molekule DNK (međulanca) ili između baza na istom lancu (intralančana), posebno putem formiranja kovalentnih veza koje su jače od vodikove veze uparivanja baza. Unakrsne veze mogu biti generisane raznim egzogenim i endogenim agensima, i imaju tendenciju da ometaju normalne ćelijske procese kao što su replikacija i transkripcija DNK; oni su uobičajene mete puteva popravke DNK. *[[Unatražno ukrštanje]] Ukrštanje hibridnog organizma s jednim od roditelja ili jedinkom genetički sličnom jednom od roditelja, često namjerno kao vrsta selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva s genetičkim identitetom koji je bliži roditeljskom. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo se nazivaju povratnim ukrštanjem, često skraćeno u genetici sa simbolom BC. *[[Uracil]] Skraćeno slovom (U.) Jedna od četiri nukleobaze prisutne u molekulama RNK. [[uracil]] formira par baza sas [[adenin]]om. U DNK, [[uracil]] se uopće ne koristi, već je zamijenjen [[timin]]om. *[[Uravnoteženost baza]] Dvije baze (ili nukleotidi) koje sadržavaju dušik i koje se uparuju kako bi formirale strukturu DNK. Četiri baze u DNK su [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[guanin]] (G) i [[timin]] (T). Ove baze tvore specifične parove (A-T i G-C). Par baza se također može odnositi na stvarni broj parova baza, kao što je osam parova baza, u nizu nukleotida. *[[Uslovna ekspresija]] Kontrolisana, inducibilna ekspresija transgena, bilo in vitro ili in vivo. *[[Utišavanje gena]] Svaki mehanizam regulacije gena koji drastično smanjuje ili potpuno sprečava ekspresiju određenog gena. Može se dogoditi prirodno tokom transkripcije ili translacije. Laboratorijske tehnike često iskorištavaju prirodne mehanizme utišavanja kako bi se postiglo uništavanje gena. *[[Uzvodnost (genetika)]] Prema ili bliže 5'- kraju lanca nukleotida, ili N-kraju peptidnog lanca. Kontrast nizvodno. *[[Uzvodna sekvenca aktiviranja]] (UAS) Uzvodna aktivacijska sekvenca (UAS) je regulatorna sekvenca koja djeluje u cis poziciji. Razlikuje se od promotora i povećava ekspresiju susjednog gena. Zbog svoje suštinske uloge u aktiviranju transkripcije, uzvodna aktivirajuća sekvenca se često se smatra analognom funkciji pojačivača kod višećelijskih eukariota. Uzvodne aktivacijske sekvence su ključni dio indukcije, poboljšavajući ekspresiju proteina od interesa kroz povećanu transkripcijsku aktivnost. Nalazi se uzvodno od minimalnog promotora (TATA kutija) i služi kao mjesto vezivanja za transaktivatore. Ako se transkripcijski transaktivator ne veže za UAS u pravilnoj orijentaciji, transkripcija ne može započeti. ==V== *[[Varijabilna ekspresija]] Varijacije u načinu na koji se osobina manifestira. Kada postoji varijabilna ekspresivnost, značajka može varirati u kliničkom izražaju od blage do teške. Naprimjer,Npr., stanje neurofibromatoza tipa 1 može biti blago, manifestirajući se samo u kožnim mrljama (zvanim café-au-lait), ili može biti teško, manifestirajući se neurofibromima i tumorima mozga. *[[Varijabilna ekspresivnost gena]] Način varijacije na koji se gen eksprimira u fenotipu. *[[Varijacija broja kopija]] (CNV) [[Fenomen]] u kojem se dijelovi [[genom]]a ponavljaju i broj ponavljanja varira između jedinki u populaciji, obično kao rezultat događaja duplikacije ili delecije koji utičuutiče na cijele gene ili dijelove hromosoma. Varijacije broja kopija imaju važnu ulogu u stvaranju genetičkih varijacija unutar populacije. *''[[Varijacija de novo]]'' (''[[de novo]]'' mutacija, nova mutacija, nova varijanta) Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane briogeneze. Naziva se i de novo mutacija, nova mutacija i nova varijanta. *[[Varijacija broja kopija]] (CNV) Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena prisutnog u genomu pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju varijantama broja kopija. Varijante broja kopija čine značajan udio genetičke varijacije. Naziva se i CNV. *[[Varijanta germ-linije (mutacija germinativne linije) Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i mutacija germinativne linije. *[[VUS|Varijanta nepoznatog / neizvjesnog značenja]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, VUS) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nepoznatog značaja i VUS. Varijanta nepoznatog značenja Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i VUS. *[[princip osnivača|Varijanta osnivača]] (Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i osnivačka mutacija.) Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. *[[Varirajući pomak okvira]] (mutacija pomaka okvira) Insercija ili delecija koje uključujujuključuju broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremeneprijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i mutacija pomaka okvira *[[Vektor]] Bilo koja molekula DNK koji se koristi kao sredstvo za umjetni transport stranog genetičkog materijala u drugu ćeliju, gdje se može replicirati i/ili eksprimirati. Vektori su tipično dizajnirane rekombinantne DNK sekvence koje se sastoje od inserta (često transgena) i duže "kičmene" sekvence koja sadrži ishodište replikacije, višestruko mjesto kloniranja i selektabilni marker. Vektori se široko koriste u laboratorijama molekulske biologije za izolaciju, kloniranje ili ekspresiju umetka u ciljnoj ćeliji. *[[Vektor ekspresije]] (konstrukcija ekspresije) Također konstrukcija ekspresije Tip vektora, obično plazmid ili virusni vektor, dizajniran posebno za ekspresiju transgena umetnuti, umetnut u ciljnu ćeliju, umjesto u neku drugu svrhu kao što je kloniranje. Plazmidna mapa od 3,756 bp je ekspresijski vektor koji se koristi u ekspresiji transgena koji stvara zeleni fluorescentni protein (GFP). Vektor takođetakođer uključuje gen za lac represor (lacI) i gen koji daje rezistenciju na antibiotik kanamicin (KanR), kao i različite promotere za pokretanje ekspresije ovih gena. *[[Veličina genoma]] Ukupna količina DNK sadržana u jednoj kopiji genoma, obično se mjeri masom (u pikogramima ili daltonima) ili ukupnim brojem parova baza (u kilobazama ili megabazama). Za diploidne organizme, veličina genoma se često koristi naizmjenično sas C-vrijednošću. *[[Vezani disekvilibrij]] (LD) Pojava da se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može objasniti slučajnošću zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i *[[Vezani geni]] (osobine) Geni za određene osobine, na istom hromosomu. Tendencija sekvenci DNK koje su fizički blizu jedna drugoj na istom hromosomu da se nasljeđuju zajedno tokom mejoze. Budući da je fizička udaljenost između njih relativno mala, šansa da će bilo koja dva obližnja dijela DNK sekvence (često lokusi ili genetički markeri ) biti razdvojena na različite hromatide tokom hromosomskog ukrštanja (krosingovera) je statistički vrlo mala, Tada se smatra da su takvi lokusi povezaniji od lokusa koji su udaljeniji i da su lokusi na potpuno različitim hromosomima savršeno nepovezani. Standardna jedinica za mjerenje genetičke povezanosti je centimorgan (cM). *Vezanost Tendencija da se geni ili segmenti DNK koji su usko smješteni duž hromosoma međusobno ne odvajaju u mejozi i stoga se zajedno nasljeđuju. *[[Vještački hromosom kvasca]] (YAC) YAC su genetički modificirani hromosomi izvedeni iz DNK kvasca, Saccharomyces cerevisiae, koji se zatim ligira u bakterijski plazmid. Insercijom velikih fragmenata DNK, od 100- do 1000 kb, umetnute sekvence se mogu klonirati i fizički mapirati korištenjem procesa koji se naziva hodanje hromosoma. *[[VNTR]] Varijabilnost broja tandemskih ponavljanja (eng. (engl. Variable Number Tandem Repeat) ogleda se u varijaciji većeg broja lokacija sas kratkim nukleotidnim sekvencama tandemskih ponavljanja, koje se u [[genom]]u višekratno ponavljaju. Mogu se naći na mnogim hromosomima, a često pokazuju međuindividualne varijacije u dužini. Svaka varijanta djeluje kao naslijedni nasljedni alel, što omogućava da se koristite za osobnuličnu ili roditeljsku identifikaciju. Njihova analiza je korisna u genetičkim i ostalim biološkim istraživanjima, forenzici i DNK profiliranju (fingerprinting). *[[Vodeća sekvenca]] Kod replikacije DNK, lanac u nastajanju za koji su i smjer sinteze DNK polimeraze i smjer cjelokupne elongacije lanca prema replikacijskoj viljušcviljušci, tj. oba se javljaju u smjeru 5' do 3', što rezultira jednim, kontinuiranim procesom elongacije sas malo ili bez prekida. Nasuprot tome, drugi lanac u nastajanju, poznat kao zaostali lanac, sastavlja se u diskontinuiranom procesu koji uključuje ligaciju kratkih fragmenata DNK koji se sintetiziraju u suprotnom smjeru, daleko od replikacijske viljuške. Također spoj za spajanje donatora ili mjesto za spajanje donatora. Granica između lijevog kraja (po konvenciji, 5' kraja ) introna i desnog ( 3' ) kraja susjednog egzona u pre-iRNK transkriptu. *[[Vodeći lanac]] Lanac nove DNK koji se sintetizira u istom smjeru kao rastuća replikacijska viljuška. Ovaj tip replikacije DNK je kontinuiran. *[[Vodikova veza]] Veza dva [[vodik]]ova atoma u [[hemijski spoj|hemijskom spoju]]. međumolekulska veza koja nastaje između [[molekul]]a u kojima je [[vodik]] vezan za [[atom]] visoke [[elektronegativnost]]i (F, O, N). Zajednički elektronski par u vezama H-F, H-O, H-N je toliko pomaknut na stranu elektronegativnog atoma, da dolazi do razdvajanja [[naboj]]a (dipol). Pozitivni dio molekule (H⁺) privlači negativan kraj druge molekule pritom stvarajući međumolekulske veze. Vodikova veza je slabija od [[ionska veza|ionske]] ili [[kovalentna veza|kovalentne]] veze. ==W== *[[WES]] (sekvenciranje cijelog egzoma, WXS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva sekvenciranje cijelog egzoma i WXS. *[[WGS]] (sekvenciranje cijelog genoma) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuće sekvence. Također se naziva sekvenciranje cijelog [[genom]]a. *[[WXS]] WXS (WES, sekvenciranje cijelog egzoma) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekv encesekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija [[genom]]a osobe i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne DNK sekvence. Također se naziva WES i sekvenciranje cijelog egzoma. ==X== *[[hromosom X|X-hromosom]] Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima sas XY sistemom za određivanje spola i jedini spolni hromosom u sistemu X0. X hromosom se nalazi i kod muškaraca i kod žena i obično sadrži mnogo više gena nego njegov pandan, Y hromosom. *[[X-inaktivacija]] Zvana i lajonizacija, ponegdje i lionizacija (prema engleskoj genetičarki Mary Lyon) je postupak kojim se jedna od kopija X-hromosoma inaktivira kod ženki sisara sas placentom. Neaktivni hromosom X se utišava pakovanjem u transkripcijski neaktivnu strukturu zvanu heterohromatin. Kako gotovo svi ženski sisari imaju dva X hromosoma, X-inaktivacija imih sprečava da imaju dvostruko više X-hromosomskih genskih proizvoda od mužjaka, koji imaju samo jednu kopiju X hromosoma. Izbor X hromosoma koji će se inaktivirati slučajan je kod placentnih sisara kao što su ljudi, ali nakon što se inaktivira, on će ostati neaktivan tokom života ćelije i njenih potomaka u organizmu (njegova ćelijska linija). Obično se javlja X-inaktivacija koja je neravnomjerno raspoređena po ćelijskim linijama unutar jednog organizma (slučajna X-inaktivacija). *X-vezana osobina Vidi: Spolnospolno vezana osobina. *[[X-vezano nasljeđivanje]] Nasljeđivanje genetičkih stanja povezanapovezanih s mutacijama u genima na X-hromosomu. Jedna kopija mutacije dovoljna je da izazove bolest i kod muškaraca (koji imaju jedan X hromosom) i kod žena (koje imaju dva X hromosoma). U nekim uvjetima, odsutnost funkcionalnog gena rezultira smrću oboljelih muškaraca. *[[X-vezano recesivno nasljeđivanje]] Nasljeđivanje koje se odnosi na genetička stanja povezana s mutacijama u genima na X-hromosomu. Muškarci koji nose takvu mutaciju će biti pogođeni, jer imaju samo jedan X-hromosom. Žena koja nosi mutaciju u jednom genu, s normalnim genom na drugom X-hromosomu, općenito je nepogođena. ==Y== *[[hromosom Y|Y-hromosom]] Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima koji imaju XY sistem za određivanje spola. Y hromosom se nalazi samo kod muškaraca i obično je mnogo manji od svog dvojnika, X hromosoma. *[[Y-vezana osobina]] Vidi: Holandričnajolandrična osobina i Spolno vazanospolno vezano svojstvo. ==Z== *[[Zaostali lanac]] Lanac nove DNK čiji je smjer sinteze suprotan smjeru rastuće replikacijske viljuške. Zbog svoje orijentacije, replikacija zaostalog lanca je složenija u odnosu na onu vodećeg niza. Kao posljedica toga, vidi se da DNK-polimeraza na ovom lancu zaostaje za onom na drugom lancu. *[[Z-DNK]] Jedna od mnogih mogućih dvostrukih spiralnih struktura DNK. To je ljevoruka dvostruka spiralna struktura u kojoj se spirala vijuga ulijevo u cik-cak obrascu, umjesto udesno, kao uobičajeni oblik B-DNK. Smatra se da je Z-DNK jedna od tri biološki aktivne dvostruke spiralne strukture zajedno sas A-DNK i B-DNK. *[[Z-skor]] Rezultat koji pokazuje koliko je standardnih odstupanja vrijednost iznad ili ispod srednje vrijednosti. *[[Začetnica]] (prajmer) Kratka molekula RNK-nukleotida kojom započinje sinteza komplementarnog lanca DNK u replikaciji *[[Zakon nezavisne segregacije]] Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, prema kojem se tokom mejoze aleli svakog gena odvajaju jedan od drugog tako da svakasvaki rezultirajući gamet nosi samo jedan alel svakog gena. *[[Zakon segregacije]] Pravilnost razdvajanjerazdvajanja jednoga para alela u anafazi mejoze. *[[Zakon uniformnosti]] Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, po kojem različiti aleli istog gena mogu biti dominantni ili recesivni u odnosu na druge, tes tim da će organizam s barem jednim dominantnim alelom ujednačeno imati fenotip povezan s dominantnim alelom. *[[Zamjenska mutacija]] Vidi: Nesinonimnanesinonimna mutacija . *[[Zigot]] Tip eukariotske ćelije nastala kao direktan rezultat oplodnje između dva gameta. Kod višećelijskih organizama, zigot je najranija razvojna faza. Prva ćelija novonastalog organizma, nastala oplodnjom, tj. spajanjem jajne ćelije i spermatozoida. *[[Zigoten]] Potfaza profaze mejoze I. *[[Zigotnost]] Stepen do kojeg više kopija gena, hromosoma ili genoma imaju istu genetičku sekvencu; npr. u diploidnom organizmu sas dvije kompletne kopije njegovog genoma (jedna majčina i jedna očinska), stepen sličnosti alela prisutnih u svakoj kopiji. Za osobe koje nose dva različita alela za određeni gen smatra se da su heterozigoti za taj gen; osobe koje nose dva identična alela su homosigoti za taj gen. Zigositnost se takođe može posmatrati zajedno za grupu gena, ili za čitav skup gena i genetičkih lokusa koji čine [[genom]]. Preuzeto sa <ref>https://bastina.anubih.ba/items/a2e6e47d-5e00-4f99-9d52-eb91dafdb5dc</ref>[[ANUBiH]]/[[Institut za genetičko inženjerstvo Sarajevo|Ingeb]] ==Također pogledajte== *[[Genetika]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] 4imb4iptem0e9ddf652dchckwt8ihha 3894727 3894366 2026-06-06T10:38:48Z Worryles 182234 /* C */ 3894727 wikitext text/x-wiki [[Slika:Picture of my book.png|thumb|<center>Naslovnica izvornika ovog članka</center>]] ==3'- kraj== Također, (tri prim kraj.) Jedan od dva kraja istog linearnog lanca [[DNK]]ili [[RNK]], konkretno kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na trećem atomu [[ugljik]]a u furanoznom prstenu [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] ili [[riboza|riboze]] (tj. kraj na kojem 3' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko [[fosfodiesterska veza|fosfodiesterske veze]]; ''[[in vivo]]'', 3' ugljik je često još uvijek vezan za [[hidroksilna grupa|hidroksilnu grupu]]). Po konvenciji, sekvence i strukture bliže 3'- kraju u odnosu na druge se nazivaju nizvodnonizvodnim. Kontrast je 5'- kraj. Prema, prema važećoj konvenciji, ribozni prsten s atomima ugljika označenim brojevima od 1' do 5'. Za 5' ugljik se kaže da je uzvodno; 3' ugljik je nizvodno. Također su prikazane veze za generičku bazu i fosfatnu grupu. *'''[[3'-neprevedena regija]] [[Tri prim netranslatirana regija]] (3′- (3' UTR) je dio [[informacijska RNK|informacijske RNK]] (iRNK) koji slijedi odmah nakon traslacije [[stop kodon|završnog kodona]]. 3'UTR (neprevedena/netranskatirana regija) često sadrži regulatorne regije koje posttranskripcijski utiču na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. *'''5'- kraj''' [[Pet prim-kraj]] Jedan od dva kraja jednog linearnog lanca [[DNK]] ili [[RNK]], kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na petom atomu ugljika u [[furanoza|furanoznom]] prstenu dezoksiriboze ili riboze (tj. kraj na kojem 5' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko fosfodiestarske veze; ''[[in vivo]]'', 5' ugljik je često još uvijek vezan za fosfatnu grupu). Po konvenciji, sekvence i strukture smještene bliže 5'-kraju u odnosu na druge se nazivaju uzvodno. Kontrast je *'''5'5' neprevedena regija''' Poznata i kao 5'UTR (vodeća sekvenca, vodeći transkript ili vodeća [[RNK]]) , ovo je regija informacijske [[RNK]] ([[iRNK]] neposredno uzvodno od inicijacijskog kodona. Ova sekvenca [[DNK]] je važna je za reguliranje translacije translacije transkripta različitim mehanizmima kod [[virus]]a, [[prokariot]]a i [[eukariot]]a. Iako se naziva neprevedenim, [[5'UTR]] ili njegov dio ponekad se prevodi u [[protein]]ski proizvod. Ovaj proizvod tada može regulirati translaciju glavne kodirajuće sekvence iRNK. U mnogim organizmima, međutim, 5′ UTR je potpuno nepreveden, a umjesto toga formira kompleks sekundarne strukture za regulaciju translacije.<ref name="hadzirifat">{{cite book |last=Hadžiselimović |first=Rifat|title=Ja i moja genetika|publisher=ANUBiH-Ingeb |isbn=978-9926-410 -88-9| edition=1th |place=Sarajevo}}</ref> ==A== *[[hromosom|Acentričnost]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) [[hromosom]]/fragment bez centromere. *[[Adaptivna radijacija]] [[Evolucija]] različito prilagođenih vrsta iz jednog [[zajednički predak|zajedničkog pretka]]. *[[Adenin]] (skr. A) Skraćeno slovom A. Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. Formira par baza sa [[timin]]om u [[DNK]] i sa [[uracil]]om u RNK. *[[Aficirana jedinka]] U [[genetika|genetici]], opisuje osobu koja ima određenu [[fenotip]]sku osobinu ili bolest. Pojedinac izražava tu osobinu ili ima znakove i simptome bolesti. *[[AFLP]] Polimorfizam dužine amplificiranih fragmenata (eng. (engl. ''Amplified Fragment Length Polymorphism)'' јedan јеje od značajnijih i najšire posmatranih genetičkih markera. Važan je u mnogim oblastima istraživanja, od molekulske biologije, [[genetika|genetike]] i [[genomika|genomike]], do [[mikrobiologija|mikrobiologije]], [[ekologija|ekologije]] i rekonstrukcije [[filogenetika|evolucijsko-filogenetičkih]] veza i odnosa. Proučavanje ovog polimorfizma posebno je značajno i u medicini, u procesima [[genotip]]izacije. *[[hromosom|Akrocentričnost]] (linearnog [[hromosom]]a ili hromosomskog fragmenta): Pozicija centromere vrlo blizu jednog krajajednom kraju [[hromosom]]a, za razliku od kraja ili u sredini. *[[transkripcijski faktor|Aktivator]] Tip [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] koji povećava transkripciju gena ili skupa gena. Većina aktivatora djeluje tako što se vezuju za specifičnu sekvencu koja se nalazi unutar ili blizu pojačivača ili [[promotor (genetika)|promotora]] i olakšava vezivanje [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] i drugih transkripcijskih faktora u istoj regiji. Vidi također: koaktivator; kontrastni represor. *[[Alel]] Jedna od alternativnih varijanti [[gen]]a, nastala promjenom u slijedu nukleotida (genskom mutacijom). Nalaze se na stalnim mjestima ([[genski lokus|lokusima]]) na [[hromosom]]u, ali se razlikuju u [[nukleotid]]noj sekvenci [[genetička informacija|genetičke informacije]]. Ako se na jednom lokusu alternativno javlja više od dva alela, zovu se multipli aleli (primjer tri alela za [[krvna grupa|krvne grupe]]: IA, IB i Io ). IO). *[[Alelna heterogenost]] Prisustvo različitih varijanti na jednom genskom lokusu koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Alosom]] Također ([[spolni hromosom]], [[heterohromosom]] ili [[idiohromosom]].) Svaki hromosom koji se razlikuje od običnog autosoma po veličini, obliku ili ponašanju i koji je odgovoran za određivanje spola organizma. Spolni hromosomi kod ljudi, su [[hromosom X]] i [[hromosom Y]]. *[[Alternativna prerada]] Regulirani [[fenomen]] [[ekspresija gena|ekspresije eukariotskih gena]] u kojem su specifični [[egzon]]i ili dijelovi egzona iz istog primarnog transkripta različito uključeni ili uklonjeni iz konačnog, zrelog informacijskog [[primarni transkript|transkripta RNK]]. Klasa [[posttranskripcijska modifikacija|posttranskripcijskih modifikacija]], [[alternativna prerada]] omogućava jednom genu da kodira više proteinskih izoformi i uveliko povećava raznolikost proteina koje može proizvesti pojedinačni genom. Vidi također: [[prerada RNK]]. *[[mutacija|Amber]] Jedan od tri [[stop kodon]]a koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u RNK, određen je nukleotidnim tripletom UAG. Druga dva stop kodona se zovu oker i opal. *[[Amesov test]] Bakterijski test [[mutagen]]osti koji koristi bakteriju ''[[Salmonella]] typhimurium'', auksotrofnu za [[histidin]]. *[[Aminokiselina]] Organski spoj koji sadrži funkcionalne grupe [[amin (hemija)|amin]] i [[karboksilna gropa|karboksil]], kao i [[bočni lanac]] specifičan za svaku pojedinačnu aminokiselinu. Od skoro 500 poznatih aminokiselina, skup od 20 je kodiran standardnim [[genetički kod|genetičkim kodom]] i ugrađeni su u sekvencu kao gradivni blokovi [[polipeptid]]a ([[protein]]a). Specifična sekvenca aminokiselina u polipeptidnim lancima koji formiraju protein u konačnici osobine različitih proteina te oblici molekula proteina ovise o tipu i redoslijedu sastavnih aminokiselina. *[[Amorf]] Bilo koji alel koji je postao nefunkcionalan zbog genetičke mutacije. Mutacija može dovesti do potpunog neuspjeha proizvodnje genskog proizvoda ili genskog proizvoda koji ne funkcijskirafunkcionira ispravno; u oba slučaja, [[alel]] se može smatrati nefunkcijskalnim. *[[Anafaza]] Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja se javlja nakon metafaze i prije telofaze, kada se replicirani hromosomi odvoje i svaka od [[sestrinske hromatide|sestrinskih hromatida]] se pomjeri na suprotne strane ćelije. *[[Analiza mutacija]] Metoda [[genetičko testiranje|genetičkog testiranja]] zametne linije, usmjerena na otkrivanje specifične varijante ili mutacije (kao što je štetna varijanta MSH2 prethodno identificirana u porodici), panel varijanti (kao što su tri patogene varijante [[BRCA]] koje se sastoje od panela osnivačke mutacije za osobe [[Aškenazi|aškenaskog]] [[jevrej]]skog porijekla) ili tip varijante (kao što su velike [[delecija (genetika)|delecije]] ili [[insercija (genetika)| insercije]] u genu [[BRCA1]] ). Ovaj tip testiranja razlikuje se od potpunog sekvenciranja gena ili skeniranja varijanti. Potonji su [[dizajn]]irani za otkrivanje većine varijanti u regiji koja se testira. Dosadašnja uporabaupotreba također primjenjuje ovaj termin na bilo koji [[genetički test]]. *[[Analiza vezanosti]] Tehnika lociranja gena koja prati obrasce bolesti u visokorizičnim porodicama. Pokušava locirati gen koji uzrokuje bolest identificiranjem [[genetički marker|genetičkih markera]] poznate [[hromosom]]ske lokacije koji su su [[nasljeđivanje|naslijeđeni]] sa značajkom od interesa. *[[Aneuploidija]] Pojava jednog ili više dodatnih [[hromosom]]a ili hromosoma koji nedostaju, što dovodi do neuravnoteženog [[hromosomski komplement|hromosomskog komplementa]] ili bilo kojeg broja hromosoma koji nije tačan višekratnik [[ploidija|haploidnog broja]] (koji je 23). Tip ploidije sas viškom ili manjkom jednog ili više hromosoma (različitim od n), isključujući abnormalni broj kompletnih setova [[hromosom]]a, koji je umjesto toga poznat kao [[euploidija]]. *[[Anticipacija (genetika)|Anticipacija]] [[Fenomen]] kojim simptomi [[genetički poremećaj|genetičkog poremećaja]] postaju očigledni (i često teži) u ranijoj dobi kod oboljelih osoba sa svakom [[generacija|generacijom]] koja naslijedi poremećaj. *[[Antigen]] Strana ili sopstvena tvar koja uzrokuje [[imunski odgovor]] organizma. *[[Antikodon]] Serija od tri uzastopna [[nukleotid]]a unutar [[tRNK|transferne RNK]] koji dopunjuju tri nukleotidna [[kodon]]a unutar transkripta iRNK. Tokom [[translacija (genetika)|translacije]], svaka [[tRNK]] regrutovana u [[ribosom]] sadrži jedan antikodonski triplet koji se uparuje sas jednim ili više komplementarnih kodona iz sekvence iRNK, omogućavajući svakom kodonu da specificira određenu aminokiselinu koja će se dodati rastućem peptidnom lancu. Antikodoni koji sadrže inozin na prvoj poziciji mogu se upariti s više od jednog kodona zbog fenomena poznatog kao uparivanje kolebljivih baza. [[alel|Antimorf]] Mutirani alel sa suprotnom ekspresijom u odnosu na iskodišni ([[divlji tip]]). *[[Antiparalelnost (biohemija)|Antiparalelnost]] Orijentacija dva lanca dvolančane nukleinske kiseline (i općenito bilo kojeg para biopolimera) koji su međusobno paralelni, ali suprotne usmjerenosti. Npr., dva komplementa [[RNK]] lanca molekule [[DNK]] idu jedan pored drugog, ali u suprotnim smjerovima, pri čemu je jedan lanac orijentiran 5'- prema 3', a drugi 3' prema 5'. *Antisens lanac, negativni (–) i [[nekodirajuća RNK|nekodirajući lanac]] Lanac dvolančane [[DNK]] molekule koji se koristi kao šablon za sintezu RNK tokom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]]. Sekvenca šablonskog lanca je komplementarna rezultirajućem [[RNK]] transkriptu. Kontrast nekodirajućeg je kodirajući lanac. *[[Antitijelo]] ([[GWAS]]) Opći naziv za [[imunoglobulin]]; protein koji se u stvara u odgovoru organizma na [[antigen]]. *[[GWAS|Asocijacija]] [[GWAS|Studija genomske povezanosti]] (GWAS) način je na koji znanstvenici identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Ovaj metod ispituje cijeli genom radi [[genetički polimorfizam|genetičkih polimorfizama]], obično jednonukleotidnog polimorfizama ([[SNP]]-ovi) (izgovaraju se "isječci"), koji se češće javljaju u slučajevima ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje, nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine, Naziva se i GWAS.). *[[Auksotrof]] (mutant) Bakterija s nefunkcionalnom mutacijom gena za [[enzim]] koji sudjeluje u nekom [[metabolizam|metaboličkom procesu]] *[[Autoimunost]] Pojava stvaranja [[antitijela]] na sopstvene [[antigen]]e *[[Autosom]] Svaki hromosom koji nije alosom i stoga nije uključen u određivanje spola organizma. Za razliku od spolnih [[hromosom]]a, autosomi u [[ploidija|diploidnoj]] ćeliji postoje u parovima, pri čemu članovi svakog para imaju istu strukturu, morfologiju i [[genski lokus|genske lokuse]]. *[[Autosomno nasljeđivanje|Autosomno dominantno nasljeđivanje]] Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. U autosomno dominantnom nasljeđivanju, genetičko stanje nastaje kada je varijanta prisutna samo u jednom alelu (kopiji) određenog gena. *[[Autosom]]no [[recesivni gen|recesivno]] [[nasljeđivanje]] Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. Kod autosomno recesivnog nasljeđivanja, genetičko stanje nastaje kada je jedna varijanta prisutna na oba alela *[[Autosom]]nost Prisustvo veze s bilo kojim od 22 numerirana para hromosoma koji se nalaze u većini ljudskih ćelija. Autosomni hromosomi označeni su brojevima od 1- do 22. Spolni hromosomi (X i Y hromosom) određuju spol osoba i ne smatraju se autosomnim hromosomima.<"ref name=Rifat">{{cite book|author=Hadžiselimović R. |title=Ja i moja genetika|year= 2024|publisher= [[ANUBiH]]-Ingeb|place=Sarejevo|isbn=978-9958-083-12-9}}</ref> ==B== *[[Barkodiranje DNK]] Metod [[taksonomija|taksonomske]] identifikacije u kojoj se kratke sekvence [[DNK]] iz jednog ili više specifičnih gena izoluju iz neidentifikovanih uzoraka, a zatim se usklađuju sa sekvencama iz referentne biblioteke kako bi se jedinstveno identifikovala [[vrsta]] ili drugi [[takson]] iz kojeg su uzorci nastali. Sekvence korištene u usporedbipoređenju pažljivo su odabrane od gena koji su i široko [[konzervirana sekvenca|konzervirani]] i koji pokazuju veće varijacije između vrsta nego unutar vrsta, npr. gen [[citohrom]] c oksidaze za eukariote ili određeni geni [[ribosomska RNK|ribosomske RNK]] za [[prokariot]]e. Ovi geni su prisutni u gotovo svim živim organizmima, ali imaju tendenciju da evoluiraju različite mutacije u različitim vrstama, tako da se svaka varijanta sekvence može povezati s jednom određenom vrstom, efektivno stvarajući jedinstveni identifikator sličan maloprodajnom barkodu. DNK barkodiranje omogućava identifikaciju nepoznatih uzoraka iz inače nejasnih tkiva ili dijelova tijela, gdje bi identifikacija prema morfologiji bila teška ili nemoguća, a biblioteka bar-kodovabarkodova organizma sada je dovoljno sveobuhvatna da se čak i organizmi koji su ranije bili nepoznati nauci često mogu filogenetski pouzdano klasificirati. Istovremena identifikacija više različitih vrsta iz mješovitog uzorka poznata je kao metabarkodiranje. *[[Barrovo tjelešce]] Inaktivirani X-hromosom ili spolni hromatin. *[[G-pruganje|Bend]] Obojeni segmentSegmenti [[hromosom]]a obojeni specifičnim bojama u određenoj fazi ćelijske diobe. Postoji nekoliko laboratorijskih tehnika, u kojima se pojavljuje specifični obrazac svijetlih i tamnih pruga (traka) kada se hromosomi gledaju pod mikroskopom; uzorak pruganja pomaže u dodjeljivanju određenog rednog broja svakom [[hromosom]]u i procjeni njegove strukture. *[[alel|Bialelnost]] Oba alela jednog gena (očev i majčin). Naprimjer, nositelji bialelne mutacije imaju mutaciju (ne nužno istu) u obje kopije određenog gena (majčine i očeve). *[[Binarna dioba]] Dioba ćelije nakon replikacije [[DNK]], prostom diobom kod prokariota (nespolno razmnožavanje) *[[B-DNK]] Vidi: Dvostrukadvostruka spirala.<ref name="hadzirifat"/> ==C== *[[CAAT-kutija]] Također C Visoko konzrervirana konzervirana regulatorna sekvenca [[DNK]] locirana na otprilike 75 parova baza uzvodno (tj. –75 bp) od mjesta početka transkripcije za mnoge eukariotske gene. *[[cDNK]] Vidi: [[komplementarna DNK]]. *[[Centimorgan]] (cM) / mapna jedinica (mu) Također [[mapna jedinica]] (mu). Jedinica za mjerenje genetičke povezanosti definirana kao udaljenost između hromosomskih lokusa za koje je očekivani prosječan broj razmjenskih hromosomskih ukrštanja (krosingovera) u jednoj generaciji 0,01. Iako nije stvarna mjera fizičke udaljenosti, koristi se za procjenu stvarne udaljenosti između dva lokusa, na osnovu prividne vjerovatnoće da se između njih dogodi razmjena dijelova hromatida. *[[Centralna dogma molekularne biologije|Centralna dogma molekulske biologije]] Generalizirani okvir za razumijevanje protoka genetičkih informacija između makromolekula unutar bioloških sistema. Ističe fundamentalni princip da se informacije o sekvenci kodirane u tri glavne klase biopolimera – [[DNK]] → [[RNK]] → protein — mogu kopirati između ove tri klase samo na određene načine, a ne na druge: konkretno, prijenos informacija između nukleinske kiseline i sas nukleinske kiseline na protein je moguć, ali transfer sas proteina na protein, ili sas proteina nazad na bilo koji tip nukleinske kiseline, nije i ne dešava se prirodno. *[[Centromera]] Specijalizirana sekvenca [[DNK]] unutar [[hromosom]]a koja povezuje par sestrinskih hromatida. Primarna funkcija centromere je da djeluje kao mjesto sklapanja kinetohora, proteinskih kompleksa koji usmjeravaju vezivanje vlakana diobenog vretena za centromeru i olakšavaju segregaciju hromatida tokom ćelijske diobe (mitoze i mejoze). *CHIP ([[klonska hematopoeza neodređenog potencijala]]) Prisustvo somatskih mutacija u hematopoetskim matičnim ćelijama kod osobaaosoba bez krvnog raka koji se može otkriti. Definicija CHIP-a zahtijeva da su mutacije prisutne s varijantnom učestalošću alela od 2% ili višom i da su u genima za koje je opisano da su pogođeni krvnim kancerima. Ovo stanje je češće kod starijih osoba i kod onih koji su bili liječeni od drugih tipova raka. Povezan je s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i krvnog karcinoma. Naziva se i klonska hematopoeza neodređenog potencijala. *[[Cis pozicija]] Na istoj strani; susjedno; koji djeluju iz iste molekule. Kontrast je trans pozicija. *[[Cis-dominantna mutacija]] Mutacija koja se javlja unutar cis-regulatornog elementa (kao što je operator) mijenjajući funkcijskiranjefunkcioniranje obližnjeg gena ili gena na istom [[hromosom]]u. Cis-dominantne mutacije utiču na ekspresiju gena jer se javljaju na mjestima koja kontroliraju transkripciju, a ne unutar samih gena. *[[Cisgeneza]] Oznaka proizvoda za kategoriju genetički modificiranih biljaka. Predložene su različite sheme klasifikacije, koje kategoriziraju genetički modifikovane organizme na osnovu prirode unesenih genotipskih promjena, a ne procesa genetičkog inženjerstva. *[[Cis-regulatorni element]] (CRE) / cis-regulatorni modul (CRM) Također cis-regulatorni modul (CRM). Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće [[DNK]] koja regulira transkripciju obližnjih gena (npr. promotor, operater, utišavač ili pojačivač ), obično služeći kao mjesto vezanja za jedan ili više faktora transkripcije. Kontrast je transregulatorni element. *[[Cistron]] Dio molekule [[DNK]] ili [[RNK]] koji kodira specifični polipeptid u sintezi proteina; zamjenski terimtermin za gen. *[[Citogenetika]] [[gnetikq]] pojava i procesa na ćelijskoj razini; proučava kako hromosomi utiču i odnose se na ponašanje i funkciju ćelije, posebno tokom mitoze i mejoze. *[[C-vrijednost]] Sveukupna količina ugljika u [[DNK]] haploidnog jedra (npr. gametu) određenog organizma ili vrste, izraženo u broju parova baza ili u jedinicama mase (obično pikogrami ); ili, ekvivalentno, polovinu količine u diploidnim somatskim ćelijama (2C-vrijednost). Za jednostavne diploidne eukariote termin se često koristi naizmjenično sas veličinom [[genom]]a, ali u određenim slučajevima, npr. u hibridnim poliploidima koji potiču od roditelja različitih vrsta (alopoliplodi), C-vrijednost može zapravo predstavljati dva ili više različitih [[genom]]a sadržanih u istom jedru. C-vrijednosti se odnose samo na [[genom]]sku DNK, isključuju vanjedarnu DNK. *[[Citološka mapa]] Mapa koja prikazuje precizna fizička mjesta gena na [[hromosom]]u. *[[Citozin]] Skraćeno slovom (skr. C. ) Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. [[citozin]] formira bazni par sas [[guanin]]om. *[[cpDNK]] Vidi:[[hloroplastna DNK]] . ==Č== *[[Čista linija]] Jedinke homozigotnog genotipa za sva promatranaposmatrana svojstva. ==Ć== *[[Ćelijska dioba]] Podjela jedne ćelije na dvije ili više novih kćeri ćelija. Osnovni oblici su [[mitoza]] (somatske ćelije), [[mejoza]] (reproduktivne ćelije) i binarna dioba (uglavnom kod jednoćelijskih organizama). *[[Ćelijski ciklus]] Slijed ćelijskih pojava u procesu diobe, od poćetkapočetka do kraja mitoze. *[[Ćelijsko reprogramiranje]] Pretvaranje ćelije iz jednog tipa ćelije specifičnog za tkivo u drugi. Ovo uključuje dediferencijaciju do pluripotentnog stanja; primjer je pretvaranje somatskih ćelija miša u nediferencirano embrijskoembrionalno stanje, koje se oslanja na transkripcijske faktore Oct4, Sox2, Myc i Klf4. ==D== *[[Dalton (jedinica)|Dalton]] Jedinica molekulske mase. *[[DarT]] Diverzitet matričnih tehnologija (eng. (engl. Diversity Arrays Technology) je oznaka tehnologije koja se primjenjuje u molekulskoj genetici za razvoj markerskih sekvenci u genotipizaciji i drugim genetičkim analizama.DArT se temelji na hibridizacijama mikronizova (mikromatrica) za detekcujudetekciju prisustva ili nepostojanja pojedinih fragmenata u konstituciji genoma. *[[''De novo'' mutacija]] Spontana mutacija u [[genom]]u pojedinačnog organizma koja je nova za lozu tog organizma, koja se prvi put pojavila u zametnoj ćeliji jednog od roditelja ili u zigotu koji se razvija u organizam; mutacija koja nije bila prisutna u genomu nijednog od roditelja. *[[Degeneracija genetičkog koda]] Izlišnost genetičkog koda, prikazana kao mnoštvo različitih kodona koji specificiraju istu aminokiselinu. Naprimjer, u standardnom genetičkom kodu, aminokiselina serin je specificirana putem šest jedinstvenih kodona (UCA, UCG, UCC, UCU, AGU i AGC). Degeneracija kodona objašnjava postojanje sinonimnih mutacija. *[[Delecija (genetika)|Delecija (Δ)]] Označeno skraćeno simbolom Δ: Tip genetičke promjene koja uključuje odsutnost segmenta [[DNK]]; lom i gubitak hromosomskog segmenta. Može biti mala poput jedne baze ili hromosomskog segmenta, ali može značajno varirati u veličini. *[[Demetilacija DNK]]: Faktor selektivne aktivacije gena tokom procesa diferencijacije. *[[Desinapsa]] : Neuspjeh homolognih [[hromosom]]a koji su normalno sinapsirali tokom pahinena da ostanu upareni tokom diplotena. Desinapsa je obično uzrokovana nepravilnim formiranjem hijazme. Kontrast je asinapsa. *[[Dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK]]) DNK je glavni, ali ne jedini genetički materijal: dugačka, polimerna molekula koja se sastoji od gradivnih podjedinica kojikoje se zovu nukleotidi. Svaki nukleotid sastoji se iz po tri komponente: fosforne kiseline, šećera sas pet atoma ugljika (pentoza), zvanog dezoksiriboza i jedne od četiri heterociklične baze: [[adenin]] (A) [[timin]] (T), [[citozin]] (C) i [[guanin]] (G). Sekvenca ovih baza u molekuli [[DNK]] je šifra za biosintezu proteina koji određuje datu osobinu. Sadrži genetičke informacije odgovorne za razvoj i funkcijskiranjefunkcioniranje organizma. DNK se najčešće nalazi u dvolančanom obliku, koji se sastoji od dva komplementarna antiparalelna lanca nukleotida, molekule u kojima je svaka od nukleobaza na svakom pojedinačnom lancu uparena s onima na suprotnom lancu. Ova struktura se obično javlja u obliku dvostruke spirale. Naziva se i [[DNK]]. *[[Dezoksiriboza]], Također (2-dezoksiriboza.) Monosaharidni šećer koji se dobija iz riboze, gubitkom jednog atoma kisika. D-dezoksiriboza, u svom obliku pentoznog prstena, jedna je od primarnih funkcijskalnihfunkcionalnih grupa dezoksiribonukleotida, a time i molekula dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). *[[centromera|Dicentričnost]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Prisustvo dvije centromere umesto normalno jedne. *[[tačkasta mutacija|Diferencirajuća tačka]] ([[tačkasta mutacija]]) Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta mutacija. *[[Dihibridno ukrštanje|Dihibrid]] [[Heterozigot]]ni organizam za dva gena, koji kodiraju dva različita svojstva, od kojih svaki ima po dva [[alel]]a. *[[Dihibridno ukrštanje]] Ukrštanje dva heterozigota za dva gena; samooplodnja mendelovske F1 generacije (AaBb x AaBb) *[[mejoza|Dijada]] Vidi: [[Sestrinske hromatide]] *[[Dijakineza]] Potfaza profaze mejoze I. *[[Diploidija]] (diploidna hromosomska garnitura) Sadržaj dva haploidna kompleta hromosoma (po jedan od svakog roditelja): označava se sas 2n i predstavlja ukupan broj [[hromosom]]a u ćelijskom jedru. Ljudska vrsta ima 46 hromosoma, i to 23 od majke, 23 od oca. Parovi hromosoma nazivaju se [[homologni hromosom]]i. Pojava da ćelije ili organizmImajuorganizmi imaju dvije homologne kopije svakog hromosoma. Kontrast je haploidnog i poliploidnog. *[[Diploidni hromosomski broj]] (2n) Svaki [[hromosom]] predstavljen u dvije kopije; dva seta homolognih hromosoma (majčin i očev hromosom). *[[mrkoza|Diplonema]] ([[diploten]], diplotenski stadij); Također diplotenski stadij Potfaza mejoze I, tokom koje se sinaptonemski kompleks rastavlja i upareni [[homologni hromosom]]i počinju da se međusobno odvajaju, iako ostaju čvrsto vezani na hijazmama gde je došlo do razmjene dijelova homolognih hromatida (krosongover|krosingoverom). *[[Direktno ponavljanje]] Bilo koja dva ili više ponavljanja specifične nukleotidne sekvence koja se javljaju u istoj orijentaciji (tj. u potpuno istom redoslijedu, a ne obrnutimobrnutom) i na istom lancu, bilo razdvojenihrazdvojena interventnim nukleotidima ili ne. Primjer je sekvenca TACCGnnnnnnTACCG, u kojoj se TACCG pojavljuje dva puta, iako je odvojen sa šest nukleotida koji nisu dio ponovljene sekvence. Direktno ponavljanje u kojem su ponavljanja neposredno jedna uz drugu poznatapoznato je kao tandemsko ponavljanje. *[[Disperzivna replikacija]] Replikacija oko replikacijske viljuške čija brzina ovisizavisi od replikatora. Bilo koja molekula ili regija [[DNK]] ili [[RNK]] koja se replicira iz jednog polulanca DNK. *[[Divlji tip]] (WT) Fenotip tipskog oblika vrste kakva se javlja u prirodi; proizvod standardnog "“normalnog"” alela na datom lokusu, za razliku od onog koji proizvodi nestandardni mutantni alel. *[[vezani geni|Djelimična vezanost]] Geni na istom hromosomu između kojih se tokom mejoze događa hromatidna razmjena (krosingover) što uzrokuje nastanak rekombinantnih potomaka *[[DNK]] Vidi: [[dezoksiribonukleinska kiselina]]; DNK (engl. '' Deoxyribonucleic Acid'') – dvostruka uzvojnica koju čine dva polinukleotidna lanca omotana oko zajedničke osi. *[[DNK dupleks]] Vidi: Dvolančanadvolančana DNK. *[[DNK.mikromreža]] Tehnologija visoke propusnosti koja se koristi za mjerenje nivoa ekspresije transkripata [[iRNK]] ili za otkrivanje određenih promjena u nukleotidnoj sekvenci. Sastoji se od niza hiljada mikroskopskih mrlja [[DNK]] oligonukleotida, od kojih svaki sadrži pikomole specifične sekvence [[DNK]]. Ovo može biti kratak dio gena ili drugog DNK elementa koji se koristi kao sonda za hibridizaciju [[cDNK]], [[cRNK]] ili obrasca [[genom]]ske [[DNK]] (koji se naziva meta) pod visokim uvjetima. *[[DNK otisak prsta]] (fingerprint) ), DNK barkodiranje *[[DNK profiliranje je proces određivanja karakteristika individualnih [[DNK]]. DNK analiza namijenjena identifikaciji vrste, a ne pojedinca, naziva se DNK barkodiranje. *[[DNK-polimeraza]]: Glavni enzim replikacije [[DNK]]. Bilo koji od klase enzima koji sintetizira molekule DNK iz pojedinačnih dezoksiribonukleotida. [[DNK-polimeraza|DNK-polimeraze]] su neophodne za replikaciju DNK i obično djeluju u parovima, kako bi stvorile identične kopije dva lanca originalne dvolančane molekule. Oni grade dugačke lance DNK dodavanjem nukleotida jedan po jedan na 3'- kraj lanca DNK, obično se oslanjajući na šablon koji daje komplementarni lanac, kako bi vjerno kopirali sekvencu nukleotida. *[[DNK zametne linije]] (konstitutivna DNK) [[DNK]] tkiva koje potiče iz reproduktivnih ćelija (jajne ćelije ili spermatozoida) koje se ugrađuju u [[DNK]] svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija klicinezametne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i [[konstitutivna DNK]]. *[[Domaćinski gen]] Svaki konstitutivni gen koji se transkribujetranskribira na relativno konstantnom nivou u mnogim ili svim poznatim uslovima. Proizvodi takvog gena obično služe funkcijama koje su ključne za održavanje organizma. Pretpostavlja da na njihovu ekspresiju ne utiču eksperimentalni uslovi. *[[Domen (biologija)|Domen]] Specifična fizička regija ili sekvenca aminokiselina u proteinu koja je povezana s određenom funkcijom ili odgovarajućim segmentom DNK. *[[Dominantna letalnost]] Prisustvo samo jednog alela u genotipu uzrokuje smrt jedinke. *[[Dominantni alel]] Alel koji se eksprimira u fenotipu heterozigota. *[[Dominantnost alela]] Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji nadjača ili "maskira" doprinos drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine kaže se da je dominantan. Često dominantni alel kodira funkcionalni protein, dok njegov recesivni pandan ne uspijeva kontrolirati ekspresiju do krajnjeg proizvoda dominantnog alela. Dominacija nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova; moguće je da jedan alel bude istovremeno dominantan nad drugim alelom, recesivan prema trećem i kodominatankodominantan prema četvrtom. Dominantni aleli su često predstavljeni jednim velikim slovom (npr. A, za razliku od recesivnog a). *[[Društvo za funkcijske genomske podatke]] (FGED, ranije MGED) Ranije poznat pod skraćenicom MGED. Organizacija koja radi s drugima "“na razvoju standarda za kvalitet podataka bioloških istraživanja, označavanje i razmjenu"”, kao i softverske alate koji olakšavaju njihovu upotrebu. *[[dsDNK]] Bilo koja molekula DNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna dezoksiribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako je moguće da DNK postoji kao jednostruki lanac, općenito je stabilniji i češći u dvolančanom obliku. U većini slučajeva, komplementarno uparivanje baza uzrokuje da se komplementarni polulanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale. *[[dsRNK]] Bilo koja molekula RNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna ribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako se [[RNK]] obično javlja u jednolančanom obliku, također formira i duplekse na isti način kao i DNK; primjer je uparivanje transkripta iRNK sas antisens verzijom istog transkripta, koji efikasno utišava gen sas kojeg je iRNK transkribovanatranskribirana sprečavanjem translacije. Kao i kod dsDNK, uparivanje baza u dsRNK često uzrokuje da se lanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale. *[[hromosom|Dugi krak]] (q) U kondenzovanim [[hromosom]]ima gdje pozicioniranje centromere stvara dva segmenta ili "“krake"” nejednake dužine, duži od dva kraka hromatide. Kontrast je kratki krak (p) ). *[[Duplikacija (genetika)|Duplikacija]] Tip mutacije u kojoj se neki gen /genski/[[hromosom]]ski segment (sekvenca DNK) u diploidnom organizmu javlja više od dva puta. *[[Dvostruka heterozigotnost]] (epigenetička varijanta, epimutacija) Prisustvo dva različita mutirana alela kod dvije odvojene epigenetičke varijacije; nasljedna promjena koja ne utječeutiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička varijanta i epimutacija. *[[Dvostruka spirala]] (heliks) Oblik koji najčešće imaju dvolančane molekule nukleinske kiseline, nalik merdevinama koje su uvijene oko svoje dugačke ose, sas prečkama koje se sastoje od uparenih nukleobaza. Ova sekundarna struktura je energetski najstabilnija konformacija dvolančanih oblika i DNK i [[RNK]] u najprirodnijim uslovima, koja nastaje kao posljedica primarne strukture fosfodiestarske kičme i slaganja nukleotida vezanih za nju. U B-DNK, najčešćoj varijanti DNK koja se nalazi u prirodi, dvostruka spirala ima desnu zavojnicu sas oko 10 parova baza po punom okretu, a molekulska geometrija rezultira naizmjeničnim uzorkom "“žlijebova"” različitih širina (glavni žlijeb i mali žljeb ) između paralelnih okosnica. *[[Dvostruki hromosom]] Hromosom sastavljen od dviju sestrinskih hromatida (svaka predstavlja jednu molekulu DNK), od S faze do metafaze (ili do metafaze II mejoze). *[[Dvostruki prekid ]](DSB) Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u oba lanca dvolančane molekule DNK, posebno kada se dva prekida nastaju na mjestima koja su direktno preko putaprekoputa ili vrlo blizu jedno drugom na komplementarnim lancima. Kontrast: prekid jednog lanca (jednolančani prekid).<ref name="hadzirifat"/> ==E== *[[Egzom]] Čitav skup egzona unutar određenog [[genom]]a, uključujući neprevedene regije (UTR) zrelih iRNK, kao i kodirajuće regije. Sekvenca DNK u zreloj glasničkoj RNK, od kojih neke kodiraju aminokiseline proteina. Većina gena ima više egzona s intronima između njih. Kodirajući dio DNK, '''smisleni dio''' molekule DNK, koji je dio šifre za sintezu proteina. Slaganjem egzona i introna nastaje određeni gen. Egzoni ne postoje kod bakterija – njihova DNK ima kontinuiranu šifru, ali i nema mnogo gena. U procesu prepisivanja genetičke šifre, nekodirajući dijelovi DNK (introni) se izrezuju pa za transkripciju ostaje samo egzonska šifra. *[[Egzonukleaza]] Svaki enzim čija je aktivnost cijepanje fosfodiestarskih veza unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju samo nakon prepoznavanja specifične sekvence (tzv. restrikcijske egzonukleaze). Egzonukleaze prave svoje rezove na 3' ili 5'- kraju sekvence (a ne u sredini, kao endonukleaze). *[[Egzosomski kompleks]] Unutarćelijski multiproteinski kompleks koji služi za razgradnju različitih tipova [[RNK]] molekula. *[[Ekološka genetika]] Grana genetike koja se odnosi na ekologiju i sposobnost ekološkog prilagođavanja prirodnih populacija živih organizama. *[[Ekspresija gena]] Skup procesa u kojima se informacija kodirana u genu koristi u sintezi genskog proizvoda, kao što je protein ili nekodirajuća [[RNK]], ili se na drugi način utiče na jedan ili više fenotipova. Kanonski, prvi korak je transkripcija, koja proizvodi molekulu iRNK koja je komplementarna molekuli DNK u kojoj je gen kodiran. Za gene koji kodiraju proteine, drugi korak je translacija, u kojoj ribosom čita informacijsku RNK, kako bi proizveo protein. Informacije sadržane u sekvenci DNK ne moraju nužno biti transkribovanetranskribirane i prevedene da bi izvršile uticaj na molekulske događaje; šire definicije obuhvataju ogroman niz drugih modela na koje se genetičke informacije mogu eksprimirati. *[[Ekspresivnost (genetika)|Espresivnost]] Za dati genotip povezan s varijabilnim nebinarnim fenotipom, udio pojedinaca s tim genotipom koji pokazuju ili izražavaju fenotip u određenoj mjeri, obično se prikazuje u postocima. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti širok spektar mogućih fenotipova različitih kvaliteta ili stupnjevastepena kod različitih individua. U takvim slučajevima može se reći da i fenotip i genotip pokazuju promjenjivu ekspresivnost. Ekspresivnost pokušava kvantificirati raspon mogućih nivoa fenotipskih varijacija u populaciji osoba koje eksprimiraju fenotip od interesa. Uporedite: penetrabilnostPenetrabilnost. *[[Ekstrahromosomska DNK]] Također (vanjedarna DNK ili [[citoplazmatska DNK]].) Bilo koja DNK koja se ne nalazi u [[hromosom]]ima ili u ćelijskom jedru i stoga nije [[genomska DNK]]. To može uključivati DNK sadržanu u [[plazmid]]ima ili [[organela]]ma kao što su [[mitohondrije]] ili [[hloroplast]]i, ili, u najširem smislu, DNK unesenu [[virus]]nom infekcijom. [[Vanhromosomska DNK]] obično pokazuje značajne strukturne razlike u odnosu na jedarnu DNK u istom organizmu. *[[Element odgovora]] Kratka sekvenca DNK unutar promotorske regije koja je u stanju da veže specifične transkripcijske faktore, kako bi regulirala transkripcija transkripciju specifičnih gena. *[[Emergeneza]] Kvalitet genetičkih osobina koji je rezultat specifične konfiguracije gena u interakciji, a ne samo njihove kombinacije. *[[Endonukleaza]] Svaki [[enzim]] čija je aktivnost cijepanje [[fosfodiestarskih veza]] unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju relativno nespecifično (bez obzira na sekvencu) i one koji se cijepaju samo na vrlo specifičnim sekvencama (tzv. restrikcijske endonukleaze). Kada je potrebno prepoznavanje specifične sekvence, prave rezove u sredini sekvence. Kontrast egzonukleazeje egzonukleaza. *[[Endosimbioza]] *[[Endosimbiotska teorija]] Pretpostavka da su mitohondrije i hloroplasti potomci drevnih jednoćelijskih simbiotskih organizama koji su se naselili u ćelijama drevnih eukariotskih domaćina. *[[Epigenetička varijanta]] (alteracija), epimutacija Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Naziva se i epigenetička alteracija i epimutacija. *[[Epigenetika]] Oblast genetike koja objašnjava mehanizme koji vode promjeni ekspresije gena, a koji se nasljeđuju, reverzibilni su i nisu posljedica promjene DNK-sekvence. Nauka o uticaju elemenata i faktora unutarćelijske sredine na fenotipsku ekspresiju gena. *[[Epimutacija]] (epigenetička promjena / varijanta) Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička promjena i epigenetička varijanta. *[[Episom]] Drugi naziv za plazmid, posebno onaj koji je sposoban da se integriše u hromosom. Kod eukariota, svaka neintegrirana vanhromosomska kružna molekula DNK koja se stabilno održava i replicira u jedru istovremeno sas ostatkom ćelije domaćina. Takve molekule mogu uključivati virusne genome, bakterijske plazmide i aberantne hromosomske fragmente. *[[Epistaza]] Međudjelovanje alela različitih gena kada ekspresija jednog gena sas jednog lokusa u genomu maskira (modificira/inhibira) ekspresiju gena sas drugog mjesta u genomu. Kolektivno djelovanje više gena u interakciji tokom ekspresije gena. OblikKao oblik djelovanja gena, epistaza može biti ili aditivna ili multiplikativna u svojim učincima na specifične fenotipske osobine. *[[Ergosom]] Vidi: [[Ribosom]] *[[Eukarioti]] Organizmi čije ćelije imaju pravo jedro obavijeno jedarnom ovojnicom, a u citoplazmi ćelije nalaze se brojne organele s vlastitom membranom. *[[Euploidija]] Ploidija (ćelije ili organizma) koji imaju abnormalan broj kompletnih setova [[hromosom]]a, možda isključujući [[spolni hromosom|spolne hromosome]]. Razlikuje se od aneuploidije, u kojoj ćelija ili organizam ima abnormalan broj jednog ili više specifičnih pojedinačnih hromosoma. *[[Evolucija]] Promjena nasljednih obilježja bioloških [[populacija]] tokom niza uzastopnih [[generacija]]. U najtradicijskalnijemU najtradicionalnijem smislu, javlja zbog promjena u frekvencijama alela u genskom fondu populacije. ==F== *[[Facijes]] Prepoznatljiva crta lica ili izraz koji je karakterističan za određeno stanje. *[[Fakultativna ekspresija]] [[Transkripcija gena]] samo prema potrebi, za razliku od konstitutivne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira kontinuirano. Gen koji se transkribira po potrebi naziva se fakultativni gen. *[[Fakultativni heterohromatin]] ili spolni hromatin Inaktivirani X-hromosom ili Barrovo tjelešcetjelašce kod ženki sisara *[[Farmakogenetika]] Oblast genetike koja proučava učinak lijekova na genotip/ / fenotip pacijenata. *[[Favizam]]: Tip hemolitske anemije uzrokovan nedostatkom ili smanjenom funkcijom enzima G6PD koji sudjeluje u ćelijskoj odbrani od oksidacijskih procesa. *[[FDR]] (rođak prvog stepena) Roditelj, brat ili sestra ili dijete posmatrane osobe. Također se naziva i rođak prvog stupnja. *[[Fenokopija]] Fenotipsko svojstvo ili bolest koja nalikuje svojstvu izraženom određenim genotipom, ali kod jedinke koja nije nositelj tog genotipa. Naprimjer, rak dojke kod člana porodice s nasljednim sindromom raka dojke/ / jajnika koji ne nosi mutaciju [[BRCA1]] ili [[BRCA]]2 smatrat će se fenokopijom. Takva osoba nema porodičnu mutaciju povezanu s rakom i stoga nema rizik od [[kancer]]a povezan s tom specifičnom mutacijom. *[[fenotup|Fenotipsko zaostajanje]] Kašnjenje u fenotipskoj ekspresija ekspresiji genetičke mutacije zbog vremena potrebnog za ispoljavanje promjena u zahvaćenim biohemijskim putevima. *[[Fenotip]] Kombinacija vidljivih morfoloških, fizioloških i etoloških osobina organizma koje su rezultat ekspresije njegovog genotipa, kao i uticaja faktora sredine i interakcija između njih; skup uočljivih svojstava pojedinoga organizma koji nastaje interakcijom genotipa i okruženja. Svako brojljivobrojivo i/ili opisivo svojstvo osim genetičke informacije. *[[Fetusna eritroblastoza]] Bolest inkompatibilnosti krvi majke i [[fetus]]a. *[[Fiksacija gena]] Proces kojim se jedan alel određenog gena s više različitih alela povećava u učestalosti u datoj populaciji tako da postaje trajno uspostavljen na 100% učestalosti – to jest,tj., jedini alel na tom lokusu unutar [[genski fond|genskog fonda]] populacije. U nedostatku mutacije i prednosti heterozigota, bilo koji dati alel je na kraju predodređen da postane ili trajno fiksiran u odnosu na sve druge varijante ili potpuno izgubljen iz populacije, iako to koliko dugo će to trajati ovisi o pritiskuzavisi od pritiska selekcije i slučajnim fluktuacijamaslučajnih fluktuacija (genetičkog drifta) u frekvencijama alela. *[[Filogenetika]] Filogeneza na osnovu genetičkih pokazatelja. Proučavanje evolucijske historije i odnosa između jedinki ili grupa organizama, kao što su vrste ili populacije, metodima kojimetodama koje procjenjuju uočene nasljedne osobine, uključujući morfološke karakteristike i sekvence DNK. Rezultat takvih analiza poznat je kao filogenetsko stablo. *[[Filogeneza]] Evolucijski razvoj posmatrane grupe/ / populacije organizama. *[[Filogenija]] Nauka o filogenezi. *[[FISH]] Vidi: Fluorescentnafluorescentna hibridizacija in situ. *[[Fitnes]] [[Adaptivna vrijednost]] [[genotip]]a; mjera reproduktivnog uspjeha. *[[Fluorescentna in situ hibridizacija]] ([[FISH]] Tehnika koja se koristi za identifikaciju specifičnih hromosoma ili [[hromosom]]skih regija putem hibridizacije (pričvršćivanja) fluorescentno obilježenih DNK sondi na denaturiranu hromosomsku DNK. Ispitivanje mikroskopom, pod fluorescentnim osvjetljenjem otkriva obojene hibridizirane signale (a time i prisustvo hromosomskog materijala) ili odsutnost hibridiziranog signala (a time i odsutnost [[hromosom]]skog materijala). Također FISH. *[[Frekvencija alela]] Relativna učestalost s kojom se određeni alel datog gena (za razliku od drugih alela istog gena) javlja na određenom lokusu kod članova populacije; preciznije, to je udio svih hromosoma unutar populacije koji nose određeni alel, izražen kao dio, postotak ili proporcija. Frekvencija alela se razlikuje od učestalosti genotipa, iako su one povezane. *[[Fuzija gena]] Spajanje, bilo prirodnom mutacijom ili rekombinantnim laboratorijskim tehnikama, dva ili više prethodno nezavisnih gena koji kodiraju različite genske proizvode, tako da postaju predmet kontrole istih regulatornih sistema. Rezultirajuća hibridna sekvenca poznata je kao fuzijski gen.<ref name="hadzirifat"/> ==G== *[[Gamet]] Spolna (ženska ili muška) ćelija; skupni naziv za muške i ženske spolne ćelije. *[[gDNK]] Vidi: [[Genomska DNK]]. *[[Gen]] Svaki segment ili skup segmenata molekula nukleinske kiseline koji sadrži informacije potrebne za proizvodnju funkcijskalnogfunkcionalnog [[RNK]] transkripta na kontroliran način. U živim organizmima, geni se često smatraju osnovnim jedinicama naslijeđa i obično su kodirani u DNK. Određeni gen može imati više različitih verzija ili alela, a jedan gen može rezultirati genskim proizvodom koji utječeutiče na mnogo različitih fenotipova. Geni su kodirajuće sekvence. Gen je uputstvo za sitnezu tačno određenog proteina u nekom živom biću, neovisno o tomenezavisno od toga da li je taj protein gradivinigradivni (recimo miozin i/li hemoglobin)), ili ima ulogu katalize neke biohemijske reakcije, ili je svojevrstan oblik glasnika između ćelija. Geni ne sadrže kontinuiranu genetićkugenetičku informaciju, nego se kompletiraju od dijelova zovanihzvanih egzoni (koji su razdvojeni intronima). *[[Generacija]] U bilo kom datom organizmu, jedan reproduktivni ciklus ili faza između dva uzastopna reproduktivna događaja, tj. između reprodukcije pojedinačnog organizma i potomstva te reprodukcije; ili stvarna ili prosječna dužina vremena potrebnog da se završi jedan reproduktivni ciklus, bilo za određenu lozu ili za populaciju ili vrstu u cjelini. U datoj populaciji, one jedinke (često, ali ne nužno kojikoje žive istovremeno) kojikoje su podjednako udaljeniudaljene od datog zajedničkog pretka, na osnovu istog broja reproduktivnih događaja koji su se desili između njih i pretka. *[[Genetička anticipacija]] [[Fenomen]] u kojem znakovi i simptomi nekih genetičkih stanja postaju teži i/ili se pojavljuju u ranijoj dobi kako se poremećaj prenosi s jedne generacije na drugu. Huntingtonova bolest je primjer genetičkog poremećaja u kojem je biološki mehanizam za ovaj fenomen dobro dokumentiran. U drugim slučajevima to može biti posljedica faktora poput pojačanog nadzora ili drugih negenetičkih uzroka. *[[Genetička asocijacija]] Kopojava unutar populacije jednog ili više alela ili genotipova s određenim fenotipom osobina češće nego što se može očekivati samo slučajno; takva statistička korelacija se može koristiti da se zaključi da su aleli ili genotipovi odgovorni za proizvodnju datog fenotipa. *[[Genetička epidemiologija]] Proučavanje uloge koju imaju genetički faktori u određivanju zdravlja i bolesti, posebno kroz interakciju genetičkih faktora sas faktorima okoline, i tipično kako se to opaža kod genetički povezanih pojedinaca, često porodica ili loza, ali i populacija i subpopulacija. *[[Genetička genealogija]] Upotreba genealoškog testiranja DNK u kombinaciji sa tradicijskims tradicionalnim genealoškim metodima za zaključivanje nivoa i tipa genetičkih odnosa između jedinki, pronalaženje predaka i konstruisanje porodičnih stabala, genograma ili drugih genealoških mapa. *[[Genetička heterogenost]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih genetičkih mehanizama koji proizvode iste ili slične fenotipove. Postoje dva tipa genetičke heterogenosti: alelna heterogenost i heterogenost lokusa. Alelna heterogenost se događa kada različite varijante na jednom genskom lokusu uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. Heterogenost lokusa događa se kada varijante na različitim genskim lokusima uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Genetička osjetljivost]] (podložnost)), genetička i nasljedna predispozicija Povećana šansa ili vjerojatnostvjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Genetička predispozicija ne znači da će osoba razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu uticati na rizik od bolesti jedinke. Također se naziva genetička predispozicija, nasljedna predispozicija i nasljedna predispozicija. *[[Genetička predispozicija]] Povećana šansa ili vjerojatnoćavjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Postojanje genetičke predispozicije ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni činioci također mogu uticati na rizik od bolesti. *[[Genetička raznolikost]] (genetička varijacija) Ponekad se koristi naizmenično sa genetičkom varijacijom. Ukupan broj genetičkih osobina u genetičkom sastavu populacije, vrste ili druge grupe organizama. Često se koristi kao mjera prilagodljivosti grupe promjenjivim okruženjima. Genetička raznolikost je slična genetičkoj varijabilnosti, iako se razlikuje od nje. *[[Genetička regulacijska mreža]] (GRN) Grafikon koji predstavlja regulatornu složenost ekspresije gena. Vrhovi (pikovi) su predstavljeni raznim regulatornim elementima i genskim proizvodima, a ivice (veze) njihovim interakcijama. Ove mrežne strukture također predstavljaju funkcijskalnefunkcionalne odnose aproksimirajući brzinu kojom se geni transkribiraju. *[[Genetička rekombinacija]] Svaki rearanžman ili razmjena genetičkog materijala unutar pojedinačnog organizma ili između jedinki iste ili različite vrste, posebno ono što stvara genetičke varijacije. U najširem smislu, pojam obuhvata raznoliku klasu prirodnih mehanizama pomoću kojih se sekvence nukleinskih kiselina kopiraju ili fizički prenose u različita genetička okruženja, uključujući homolognu rekombinaciju tokom mejoze ili mitoze ili kao normalan dio popravke DNK; horizontalni događaji prijenosa gena kao što su bakterijska konjugacija, virusna transdukcija ili transformacija; ili greške u replikaciji DNK ili diobi ćelije. Vještačka rekombinacija je centralna za mnoge tehnike genetičkog inženjerstva koje proizvode rekombinantnu DNK. *[[Genetička distanca]] (udaljenost) Mjera genetičke divergencije između vrsta, populacija unutar vrste ili jedinki, koja se posebno koristi u filogenetici za izražavanje ili vremena proteklog od postojanja zajedničkog pretka ili stepena diferencijacije u sekvencama DNK koje sadrže [[genom]]e svake populacije ili pojedinacpojedinca. *[[Genetička varijabilnost]] Ponekad se koristi naizmenično sa terminom (genetička varijacija.) Formiranje ili prisustvo jedinki koje se razlikuju po genotipu unutar populacije ili druge grupe organizama, za razliku od jedinki sas razlikama uzrokovanim okolišem, koje izazivaju samo privremene, nenasljedne promjene fenotipa. Izuzimajući druga ograničenja, populacija sas visokom genetičkom varijabilnosti ima veći potencijal za uspješnu adaptaciju na promjenjive uvjete okoline od populacije sas niskom genetičkom varijabilnošću. GenetićkaGenetička varijabilnost je slična, iako se razlikuje od genetičke raznolikosti. *[[Genetička varijacija]] Ponekad se koristi naizmjenično s genetičkom raznolikošću i genetičkom varijabilnosti. Genetičke razlike unutar i između populacija, vrsta ili drugih grupa organizama. Često se vizualizira kao raznolikost različitih alela u genskim fondovima različitih populacija. *[[Genetički drift]] (alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta) Također alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta, obično se Obično se javlja kada u formiranju genskog fonda naredne generacije ne učestvuje kompletna populacija nego samo njen manji ili večiveći dio. Promjena učestalosti s kojom se postojeći alel javlja u populaciji zbog nasumične varijacije u distribuciji alela iz jedne generacije u drugu. Genetički drift se često tumači kao posljedica slučajnosti u pojavi da li će dati alel postati više ili manje uobičajen sa svakom generacijom, bez obzira na uticaj prirodnog odabiranja. Takva slučajnost može uzrokovati da određeni aleli, čak i inače povoljni, potpuno nestanu iz genskog fonda, čime se smanjuju genetičke varijacije, ili može uzrokovati da u početku rijetki aleli, čak i neutralni ili štetni, postanu mnogo češći ili čak fiksirani. *[[Genetički kod]] Skup pravila po kojima se informacije kodirane unutar nukleinskih kiselina prevode u proteine u ribosomima živih ćelija. Ova pravila definiraju kako sekvence nukleotidnih tripleta koje se nazivaju kodoni određuju koja će aminokiselina biti sljedeća tokom sinteze proteina. Ogromna većina živih organizama ima isti genetički kod (koji se ponekad naziva i "“standardni"” genetički kod), ali postoje i varijantni kodovi. *[[Genetički marker]] Specifičan, lako prepoznatljiv i obično vrlo polimorfan dio gena ili druge DNK sekvenca sekvence s poznatom lokacijom na [[hromosom]]u koja se može koristiti za identifikaciju jedinki ili vrste kojekoji ga posjeduju. Sekvenca DNK s poznatim fizičkim položajem na [[hromosom]]u. [[Genetički marker]]i i geni koji su blizu jedan drugome na hromosomu imaju tendenciju da se nasljeđuju zajedno. Razlikuju se individualno do te mjere da se mogu koristiti za pronalaženje obližnjeg gena koji uzrokuje određenu bolest ili osobinu unutar porodica. Primjeri genetičkih markera su jednonukleotidni polimorfizammpolimorfizam (SNP), polimorfizmi dužine restrikcijskih fragmenata (RFLP), varijabilni broj tandemskih ponavljanja (VNTR), mikrosateliti i varijante broja kopija (CNV). Genetički markeri mogu, ali i ne moraju imati poznatu funkciju.] *[[Genetički modificirani organizam]] (GMO) Svaki organizam čiji je genetički materijal izmijenjen tehnikama genetičkog inženjerstva, posebno na način koji se ne javlja prirodno parenjem ili prirodnom genetičkom rekombinacijom. *[[Genetički poremećaj]] Nasljedno odstupanje od uobičajenog („(“normalnog“”) genotipa ili fenotipa).. *[[Genetičko autostopiranje]] Također (efekt stopiranja.) Tip povezane selekcije kojom pozitivna selekcija alela koji je podvrgnut selektivnom pritisku uzrokuje da aleli za različite gene na obližnjim lokusima također mijenjaju frekvenciju, omogućavajući im da "“stopiraju"” do fiksacije zajedno s pozitivno odabranim alelom. Ako je selekcija na prvom lokusu dovoljno jaka, neutralni ili čak blago štetni aleli unutar iste grupe veza mogu biti podvrgnuti istoj pozitivnoj selekciji jer je fizička udaljenost između obližnjih lokusa dovoljno mala da je malo vjerovatno da će se dogoditi rekombinacijski događaj između njih. *[[Genetičko inženjerstvo]] Obuhvata sve metode manipulacije genetičkim materijalom jednog organizma u kojima se neki dio [[genom]]a uklanja, ubacuje ili zamjenjuje (gen, [[hromosom]], hromosomska garnitura). Također genetička modifikacija ili genetička manipulacija. Direktna, namjenska manipulacija genetičkim materijalom organizma korištenjem bilo koje od raznih biotehnoloških metoda, uključujući umetanje ili uklanjanje gena, prijenos gena unutar i između vrsta, mutaciju postojećih sekvenci i izgradnju novih sekvenci korištenjem umjetnih sinteza gena. GenetičkiGenetičko inženjerstvo obuhvata širok skup tehnologija pomoću kojih se genetički sastav pojedinačnih ćelija, tkiva ili čitavih organizama može mijenjati u različite svrhe, obično kako bi se proučavale funkcije i ekspresija pojedinačnih gena, kako bi se proizveli hormoni, vakcine i druge droge i stvaranje genetički modificiranih organizama za upotrebu u istraživanju i poljoprivredi. *[[Genetičko savjetovanje]] Komunikacijski proces koji nastoji pomoći pogođenim ili rizičnim pojedincima i porodicama u razumijevanju prirodne povijesti, rizika od bolesti i načina prijenosa genetičkog poremećaja;. Treba olakšati informirani pristanak za genetičko testiranje kada je to prikladno;, raspravljati o mogućnostima upravljanja rizikom i planiranja porodice; te osigurati ili uputiti pojedince na psihosocijalnu podršku prema potrebi. Genetičko savjetovanje integrira genetičko testiranje, genetičku genealogiju i genetičku epidemiologiju. *[[Genetičko testiranje]] Također, DNK testiranje ili, genetički skrining. Široka klasa različitih procedura koje se koriste za identifikaciju osobina pojedinih hromosoma, gena ili osobnihličnih proteina, kako bi se utvrdilo porijeklo ili dijagnosticirala ranjivost na nasljedne bolesti ili otkriliotkrile mutantne alele povezane s povećanim rizikom od razvoja genetičkih poremećaja. Genetičko testiranje se široko koristi u medicini, poljoprivredi i biološkim istraživanjima. Proces testiranja pojedinaca u određenoj populaciji kako bi se identificirali oni koji imaju povećani rizik od pojave ili razvoja određenog genetičkog poremećaja ili nositelja genetičke varijante za određeni poremećaj. *[[Genetika]] Oblast biologije koja proučava gene, genetičke varijacije i procese naslijeđivanjanasljeđivanja u živim organizmima. *[[Genodermatoza]] Nasljedni sindrom koji uključuje dermatološki (kožni) fenotip. *[[Genom]] Obuhvata cjelokupnu nasljednu supstancu nekog organizma: jedarnu DNK, kodirajuće i nekodirajuće regije i genetički materijal mitohondrija i hloroplasta. Čitav komplet genetičkog materijala sadržan u hromosomima organizma, organele ili virusa. Termin se također koristi za označavanje kolektivnog skupa genskih lokusa koje dijeli svaki član populacije ili vrste, bez obzira na različite alele koji mogu biti prisutni na tim lokusima kod različitih jedinki. *[[Genomika]] Interdisciplinarno polje koje proučava strukturu, funkciju, evoluciju, mapiranje i uređivanje cijelih genoma, za razliku od pojedinačnih gena. Genomika okoliša, ekogenomika i genomika zajednice Proučavanje genetičkog materijala dobivenog direktno iz uzoraka okoliša, za razliku od organizama uzgajanih u laboratorijskim kulturama. *[[Genomska DNK]] (gDNK)), [[hromosomska DNK]] Također hromosomska DNK. DNK sadržana u hromosomima, za razliku od vanhromosomske DNK sadržane u zasebnim strukturama kao što su plazmidi ili organele kao što su mitohondrije ili hloroplasti. *[[genom|Genomski ispis]] koji rezultira inaktivacijom alela ovisno o tomezavisno od toga od kojeg je roditelja naslijeđen. Može imati kliničku važnost jer može utjecatiuticati na ekspresiju genske mutacije (tj. fenotipa) u potomstvu oboljelog roditelja, ovisno o tomezavisno od toga koji roditelj prenosi mutaciju. *[[Genomsko utiskivanje]] (imprinting) [[epigenetika|Epigenetički fenomen]] koji uzrokuje ekspresiju gena na način koji ovisi o određenom roditeljuzavisi od određenog roditelja od kojeg je gen naslijeđen. Javlja se kada se epigenetički znakovi kao što su DNK ili metilacija histona uspostave ili "“utisnu" (uštapmaju” (uštampaju) u zametne ćelije roditeljskog organizma i zatim se održavaju kroz ćelijske diobe u somatskim ćelijama potomstva organizma; kao rezultat, gen u potomstvu koji je naslijeđen od oca može biti izražen drugačije od druge kopije istog gena koja je naslijeđena od majke. *[[Genotip]] Cjelokupni komplement alela prisutan u genomu određene individue, što, u međudejstvu sameđudjelovanju s okolinskim faktorima i interakcijiinterakcijom gena dovodi do njenog fenotipa. Na najširoj razini, genotip uključuje cjelokupnu genetičku konstituciju pojedinca. Često se primjenjuje uže na skup alela prisutnih na jednom ili više specifičnih lokusa. *[[Genotip]]izacija Proces utvrđivanja razlika u genotipu pojedinca ispitivanjem sekvenci DNK u genomu, pomoću biotestova i poređenjem sa sekvencama druge osobe ili referentnom sekvencom. Laboratorijski proces u kojem se DNK zametne linije analizira na specifične nukleotide ili baze kako bi se utvrdilo jesu li prisutne određene varijante. Genotipizacija se razlikuje od sekvenciranja, u kojem se procjenjuju svi nukleotidi koji čine određenu duljinu DNK (npr. unutar gena, egzoma ili genoma). * [[Genotoksičnost]] Sposobnost određenih hemijskih i/ili fizičkih i bioloških agenasa da prouzrokuju oštećenje genetičkog materijala u živoj ćeliji (npr. kroz jednolančane ili dvolančane prekide, umrežavanje ili tačkaste mutacije), što može, ali ne mora da dovede do trajne mutacije. Iako su svi mutageni genotoksični, nisu svi genotoksični spojevi mutageni. *[[Genska doza]] Broj kopija određenog gena prisutnih u genomu. Doziranje gena direktno utiče na količinu genskog proizvoda koji ćelija može ekspromirati, iako su se razvile različite kontrole koje strogo regulišu ekspresija gena. Promjene u doziranju gena uzrokovane mutacijama, uključuju varijacije u broju kopija *[[Genska ravnoteža]] Mehanizam određivanja spola koji zavisi od omjera broja X-hromosoma (X) i broja skupova autosoma (A). Mužjaci se razvijaju kada je omjer X/A 0,5 ili manji, ženke kada je 1,0 ili više, a interseks se razvija kada je između 0,5 i 1,0. *[[Genska terapija]] Umetanje funkcionalnog ili divljeg tipa gena ili dijela gena u organizam (posebno pacijenta) s namjerom ispravljanja genetičkog defekta, bilo direktnom zamjenom defektnog gena ili suplementacijom drugom, funkcijskalnomfunkcionalnom verzijom. *[[Genski fond]] Zbir svih različitih alela koje dijele pripadnici jedne populacije. *[[Genski lokus]] Specifičan, fiksni položaj na [[hromosom]]u gdje se nalazi određeni gen ili genetički marker. *[[protein|Genski proizvod]] Bilo koji biohemijski materijal koji je rezultat ekspresije gena, koji se najčešće tumači kao funkcionalni transkriptom [[iRNK]], proizveden transkripcijom gena ili potpuno izgrađeni protein proizveden primarnim transkriptom, iako nekodirajuće, molekule RNK kao što su transferne [[RNK]] mogu također se smatraju genskim proizvodima. Mjerenje količine datog genskog proizvoda koji se može otkriti u ćeliji ili tkivu ponekad se koristi da se zaključi koliko je odgovarajući gen aktivan. *[[klicni list|Germ-ćelija]] (zametna ćelija) Svaka biološka ćelija koja stvara spolne ćelije organizma koji se seksualno razmnožava. Spolne ćelije su međugeneracijske veze za genetički materijal koji će se na kraju prenijeti na potomke organizma i obično se razlikuju od somatskih ćelija, koje su potpuno odvojene od zametne linije. *[[klicni list|Germ linija]] (zametna linija) Također: Zametna linija U višećelijskim organizmima, populacija ćelija koje su sposobne da prenesu svoj genetički materijal na potomstvo organizma i stoga se (barem teorijski) razlikuju od somatskih ćelija, koje ne mogu prenijeti svoj genetički materijal. Ćelije zametne linije nazivaju se zametne ćelije. Linija zametnih ćelija, koja se proteže kroz mnoge generacije, sadrži genetički materijal koji je na jedinku prenijet od njegovih predaka. *[[Glasnička RNK]] Vidi: [[Informacijsk RNK]]. *[[Goldberg-Hognessova kutija]] Vidi: [[TATA-kutija]]. *[[G-pruganje]] Također (Giemsa pruganje ili G-bendiranje) Tehnika koja se koristi u citogenetici za proizvodnju vidljivog kariotipa, bojenjem kondenziranih hromosoma Giemsa bojom. Bojenje proizvodi dosljedne i prepoznatljive uzorke tamnih i svijetlih "“traka"” u regijama hromatina, što omogućava da se specifični [[hromosom]]i lako razlikuju. [[gram pozitivna bakterija|Gram pozitivnost]] i [[gram negativna bakterija|Gram negativnost]] Prijemčivost/neprijemčivost [[mikroorganizam]]a (([[bakterija]]) ma Giemsa bojenje *[[Guanin]] Skraćeno slovom (skr. G.) Jedna od četiri glavne nukleobaze prisutne u DNK i [[RNK]]. [[Guanin]] formira bazni par sas [[citozin]]om. *[[Gubitak heterozigotnosti (LOH) Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerojatnijevjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i LOH. *[[GWAS]] GWAS (studija povezanosti cijelog genoma) GWAS (genome-wide associatijskassociation study) je način na koji se identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Oval metod ispituje cijeli genom radi genetičkih polimorfizama, obično polimorfizama jednog nukleotida ([[SNP]]), koji se češće javljaju u slučajevima (ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje) nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine). Naziva se i studija povezanosti cijelog genoma.<ref name="hadzirifat"/> ==H== *[[Haplodiploidija]] Sistem određivanja spola u kojem je spol pojedinog organizma određen brojem hromosoma koje posjeduje: potomci koji se razvijaju iz oplođenih jaja su diploidni i ženski, dok su potomci koji se razvijaju iz neoplođenih jaja haploidni i muški, sas polovinom [[hromosom]]a koliko i žena. Haplodiploidija je zajednička za sve pripadnike reda insekata Hymenoptera i nekoliko drugih taksona insekata. *[[Haplogrupa]] Skupina sličnih haplotipova koji imaju zajedničkog pretka s istom [[SNP]] mutacijom. Pošto se sastoji od sličnih haplotipova, omogućava predviđanje haplogrupa prema haplotipovima. Haplogrupa se određuje i utvrđuje SNP testom. *[[Haploid]] (ćelije ili organizma) Imaju jednu kopiju svakog hromosoma, pri čemu svaka kopija nije dio para. Kontrast diploidnog i poliploidnog. Označava se stenografskim brojem n. *[[[Haploidna garnitura]] Jednostruka [[hromosomska garnitura]] označava se simbolom <big>''n''</big>. Kada se spolne ćelije – jajna ćelija i sprematozoidspermatozoid spoje, novonastala – prva ćelija novog živog bića imaćeimat će diploidan broj hromosoma. *[[Haploidni broj hromosoma]] čovjeka iznosi 23. *[[Haploinsuficijencija]] Model dominantnog djelovanja gena u diploidnim organizmima, u kojem je jedna kopija alel a alela divljeg tipa na lokusu u heterozigotnoj kombinaciji sas varijantnim alelom nije dovoljandovoljna za proizvodnju fenotipa divljeg tipa. Haploinsuficijencija može nastati zbog de novo ili naslijeđene mutacije gubitka funkcije u varijantnom alelu, tako da proizvodi malo ili nimalo genskog proizvoda (često protein). Situacija koja se događa kada je jedna kopija gena inaktivirana ili izbrisana, a preostala funkcijskalnafunkcionalna kopija gena nije primjerena za proizvodnju potrebnog genskog proizvoda za očuvanje normalne funkcije. *[[Haplotip]] Sažeti termin za haploidni genotip. To je skup specifičnih alela (pojedinačnih DNK sekvenci) u klasteru usko povezanih gena na istom hromosomu, koji se nasljeđuju zajedno. Jednostavnije rečeno, haplotip je grupa takvih gena koje potomstvo nasljeđuje od jednog roditelja. Skup usko povezanih genetičkih markera prisutnih na jednom [[hromosom]]u koji se nasljeđuju zajedno. *[[Hardy-Weinbergov zakon]] U velikoj populaciji u kojoj dolazi do slučajnog parenja, frekvencije gena i genotipova su stalne. *[[Helikaza]] Bilo koji iz klase motornih proteina zavisnih od ATP -a koji se kreću u smjeru duž DNK kičmu kičme i katalizuju razdvajanje dva[[komplementa RNK lanca dvostruke spirale, dozvoljavajući da se odvijajuodvija veliki broj vitalnih procesa, npr. transkripcija, replikacija i popravka. Enzim koji odmotava lance dvolančane uzvojnice. *[[Hemizigot]] U diploidnom organizmu, koji ima samo jedan alel na datom [[genski lokus|geneskom lokusu]] (gdje bi ih obično bilo dva). Hemizigotnost se može uočiti kada je samo jedna kopija [[hromosom]]a prisutna u normalno diploidnoj ćeliji ili organizmu, ili kada je obrisan segment [[hromosom]]a koji sadrži jednu kopiju alela, ili kada je gen lociran na [[spolni hromosomheterogamet]]nom spolu (u kojem polnispolni hromosomi ne postoje u parovima koji se podudaraju); naprimjer, kod muškaraca s normalnim hromosomima, za gotovo sve X-vezane gene se kaže da su hemizigoti jer postoji samo jedan X hromosom i nekoliko istih gena postoji na Y hromosomu. Muški spol koji samo na X-hromosomu nosi alel za spolno- vezano svojstvo i koji se uvijek eksprimira u [[fenotip]]u. *[[Hemiziogot]]nost Pojava samo jednog člana hromosomskog para ili segmenta hromosoma umjesto uobičajena dva. Hemizigotnost se često koristi za opisivanje X-vezanih gena kod muškaraca koji imaju samo jedan hromosom X. Ovaj se termin ponekad koristi u genetici somatskih ćelija gdje su ćelijske linije raka često hemizigotne za određene alele ili hromosomske regije. *[[Heritabilnost]] Također i (nasljedivost) Pohranjivanje, prijenos i izražavanje molekulskih informacija u biološkim organizmima, što se manifestira prenošenjem fenotipskih osobine sa osobina s roditelja na potomstvo, bilo kroz seksualnu ili aseksualnu reprodukciju. Za ćelije ili organizmiorganizme potomaka se kaže da nasljeđuju genetičke informacije svojih roditelja. *[[nasljeđivanje|Sposobnost nasljeđivanja]]: [[Statistika]] koja se koristi u [[kvantitativna genetika|kvantitativnoj genetici]]. koja procjenjuje proporciju varijacije unutar date [[fenotip]]ske osobine koja je posljedica genetičke varijacije između pojedinaca u određenoj populaciji. Nasljednost se procjenjuje poređenjem individualnih fenotipova blisko srodnih jedinki u populaciji. Udio varijacija u populacijskom svojstvu koji se može pripisati naslijeđenim genetičkim čniocimačiniocima. Procjene nasljednosti kreću se od 0 do 1 i često se izražavaju kao postotak. Broj blizak 1 može biti pokazatelj visoko nasljedne osobine unutar populacije. Ne smije se koristiti za procjenu rizika na individualnoj osnovi. *[[Heterodupleksna analiza]] Metod otkrivanja razlika u sekvencama između normalne DNK i DNK koja se testira. Obično se koristi kao metodmetoda za otkrivanje potencijalnih mutacija u genu. *[[Heterogametnost]] Stanje organizma koji stvara dva tipa gameta s obzirom na spolne hromosome (XY). Heterogenost logaritama odds skora (HLOD rezultat) Statistička procjena jesu li dva genetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili "povezana") na određenom [[hromosom]]u da se vjerojatnovjerovatno nasljeđuju zajedno. Logaritam heterogenosti rezultata izgleda izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Naziva se i HLOD rezultat. *[[Heterogenost lokusa]] Prisustvo varijanti na različitim lokusima gena koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Heterohromatin]] Kondenzirane regije hromatina koje najčešće nisu transkripcijski aktivne; mogu biti konstitutivne i fakultativne. *[[Heterohromosom]] Vidi: [[Alosom]] *[[Heterologna ekspresija]] Ekspresija stranog gena ili bilo koje druge strane sekvence DNK unutar organizma domaćina koji prirodno ne sadrži isti gen. Insercija stranih transgena u heterologne domaćine pomoću rekombinantnog vektori je uobičajeni biotehnološki metod vektora uobičajena je biotehnološka metoda za proučavanje strukture i funkcije gena. *[[Heteroplazmija]] Pojava kada je u citoplazmi više tipova hloroplasta ili mitohondrija. Heteroza, hibridna snaga i poboljšanje autbredinga Također hibridna snaga i poboljšanje autbredinga. Poboljšana ili povećana funkcija kvantiteta ili kvaliteta bilo koje biološke osobine u hibridu potomstvo potomstva, s obzirom na istu osobinu kod njegovih genetički različitih roditelja. Ako je bilo koja ili više osobina roditelja značajno poboljšana u potomstvu kao rezultat miješanja genetičkih doprinosa roditelja, potomstvo je heterotično. *[[Heterozigot]] U diploidnom organizmu, genotip koji ima dva različita alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, heterozigotni genotipovi su predstavljeni parom nepodudarnih slova ili simbola, često velikim slovom (kojikoje označava dominantni alel) i malim slovom (koje označava recesivni [[alel]]), kao što su Aa ili Bb itd. Kontrast je homozigot. *[[heterozigot|Heterozigotni genotip]] Prisustvo dva različita alela na određenom genskom lokusu. Heterozigotni genotip može uključivati jedan normalni i jedan mutirani alel ili dva različita mutirana alela (složeni heterozigot). *[[Hibrid]] Jedinka nastala križanjem genetički različitih roditelja iste vrste; npr. mendelovski F1-potomci graška dominantnog fenotipa nastali križanjem dominantnog homozigota i recesivnog homozigota ili potomak nastao križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama. Potomstvo koje nastaje spajanjem kvaliteta dvaju organizama različitih rodova, [[vrsta]], [[rasa]], [[sorta (botanika)|sorti]] ili varijeteta putem seksualnog razmnožavanja. Hibridi se mogu pojaviti prirodno ili umjetno, kao u toku selektivnog uzgoja domaćih životinja i biljaka. Reproduktivne barijere obično sprečavaju hibridizaciju između udaljenih organizama ili barem osiguravaju da hibridno potomstvo bude sterilno, ali plodni hibridi mogu dovesti do specijacije. *[[Hibridizacija]] Proces kojim se hibridni organizam proizvodi od dva organizma različitih rodova, vrsta, [[rasa{{ ili varijeteta. Proces kojim se jednolančani DNK ili [[RNK]] preparat dodaje na površinu sekvence, u rastvoru, i potencijalno pretvara u komplementarnu sonda sondu. U odnosu na test ekspresije gena, hibridizacija se odnosi na korak u eksperimentalnoj paradigmi, dok se u molekulskoj biologiji ili genetici termin odnosi na hemijski proces. *[[himera|Himerizam]] Prisustvo dvedvije ili više populacija ćelija sas različitim genotipovima u pojedinačnom organizmu, poznatom kao himera, koja se razvila fuzijom ćelija koje potiču iz odvojenih zigota. Svaka populacija ćelija zadržava svoj genom, tako da je organizam kao cjelina mješavina genetički neidentičnih tkiva. Genetički himerizam može biti naslijeđen (npr. fuzijom više embrija tokom trudnoće) ili stečen nakon rođenja (npr. alogenom transplantacijom ćelija, tkiva ili organa od genetički neidentičnog donora). Kod biljaka može biti rezultat kalemljenja ili grešaka u diobi ćelija. Sličan je mozaicizmu, ali se razlikuje od njega. *[[mutacija|Hipermorf]] Mutirani alel sas povećanom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni ([[divlji tip]]). *[[Hipomelanoza]] Nedostatak melanina. *[[Hipomorf]] Mutirani alel sa smasnjenomsmanjenom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). *[[Histon]] Dio klase posebnih proteina u [[hromosom]]ima oko kojih se omotava molekula DNK. Bilo koji iz klase visoko alkalnih proteina odgovornih za pakovanje jedarne DNK u strukturne jedinice koje se nazivaju nukleosomi u eukariotskim ćelijama. Histoni su glavne proteinske komponente hromatina, gdje se povezuju u komplekse koji djeluju kao "kalemovi"“kalemi” oko kojih se vijuga linearna molekula DNK. Imaju glavnu ulogu u regulaciji i ekspresiji gena. *[[HLOD-rezultat]] ([[logaritam]] heterogenosti rezultata pojavljivanja) Statistička procjena dajesu li su dva genska lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili "povezana") na određenom [[hromosom]]u da se vjerovatno nasljeđuju zajedno. HLOD rezultat izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Također se naziva logaritam heterogenosti rezultata pojavljivanja. *[[Hloroplastna DNK]] (cpDNK) Cirkularna molekula DNK u hloroplastima, nezavisna od jedarne, endosimbiotskog porijekla. *[[Holandrični gen]]o Geni na [[hromosom Y|Y-hromosomu]]. *[[hromosom|Holocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Bez jedne centromere, već više mjesta za sklapanje kinetohora raspoređenih duž cijele dužine [[hromosom]]a. Tokom diobe ćelije, hromatide holocentričnih hromosoma se paralelno pomiču i ne formiraju klasične strukture u obliku slova V, tipske za monocentrične [[hromosom]]e. *[[Homogametnost]] Organizam koji stvara jedan tip gameta s obzirom na [[spolni hromosom|spolne hromosome]] (XX)). *[[Homologna rekombinacija]] Tip genetičke rekombinacije u kojoj se nukleotidne sekvence razmjenjuju između dvije slične ili identične (“homologne") molekule DNK, posebno one koja se događa između homolognih hromosoma. Termin se može odnositi na rekombinaciju koja se javlja kao dio bilo kojeg od brojnih različitih ćelijskih procesa, najčešće popravke DNK ili hromosomskog ukrštanja tokom mejoze kod eukariota i [[horizontalni prenos gena|horizontalnog prijenosa gena]] kod prokariota. Kontrastna nehomologna rekombinacija. *[[Homologni hromosom]], homolozi Također homolozi. Skup od dva podudarna hromosoma, jednog majčinskog i jednog očinskog, koji se uparuju jedan s drugim unutar jedra tokom mejoze. Imaju iste gene na istim lokusima, ali mogu imati različite alele. *[[Homoplazmija]] Pojava kada u citoplazmi nalazimo samo jedan tip [[hloroplast]]a ili [[mitohondrija]]. *[[Homozigot]] U diploidnom organizmu, organizam koji ima dva identična alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, homozigotni genotipovi su predstavljeni parom odgovarajućih slova ili simbola, kao što su AA ili aa. Kontrast je heterozigot. *[[homozigot|Homozigotni genotip]] Jedinka koja nosi dva identična alela (AA ili aa). Prisustvo dva identična alela na određenom lokusu gena. Homozigotni genotip može uključivati dva normalna alela ili dva alela koji imaju istu varijantu. *[[Horizontalni transfer gena]] (HGT) HGT ili lateralni prijenos gena (LGT) je kretanje genetičkog materijala između jednoćelijskih i/ili višećelijskih organizama osim ("(“vertikalnim")”) prijenosom DNK, od roditelja do potomstva ([[razmnožavanje]]). HGT je važan faktor u evoluciji mnogih organizama. Horizontalni prijenos gena je i izmjena genetičkog materijala između dvije homologne molekule DNK dviju različitih ćelija (jedinki) iste generacije. *[[Hromatida]] Jedna kopija novokopiranog [[hromosom]]a, koji je centromerom spojen sas originalnim hromosomom. *[[Hromatidna razmjena]] Razmjena dijelova nesestrinskih hromatida homolognih hromosoma u profazi I mejoze. *[[Hromatin]] [[hromosom]]ski dio jedra sas pojačanom prijemčivošću za boje koje se koriste za bojenje preparata za mikroskopiranje. :Kompleks DNK i proteina tzv. nukleoprotein; može biti euhromatin iIiili heterohromatin Kompleks DNK, [[RNK]] i proteina koji se nalazi u eukariotskim ćelijama, koji je primarna supstanca koja se sastoji od hromosoma. Hromatin funkcioirafunkcionira kao sredstvo za pakiranje vrlo dugih molekula DNK u visoko organizirane i gusto zbijene oblike, što sprečava zapetljavanje niti, jača DNK tokom ćelijske diobe, pomaže u sprečavanju oštećenja DNK i ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije gena i DNK replikacija. *[[Hromosom]] Jedarna supramolekulska struktura, vidljiva tek u ćelijama koje se dijele. Tada se hromosomi kondenziraju i dobiju jasnije konture. Prije diobe liče na tanke niti sklupčane u jedru. Sastoje se iz DNK i specifičnih proteina, [[histon]]a, koji služe kao prstenovi oko kojih se obmotavaomotava DNK. Oblik i debljina [[hromosom]]a ovise o tomezavise od toga koliko je čvrsto DNK obmotanaomotana oko proteina. Ako je obmotanaomotana jako, onda se hromosomi bolje vide i to se dešava nešto prije same diobe ćelije. Na hromosomu se mogu uočiti njegobvinjegovi kraci (kratki – p i dugi – q) krajevi ([[telomere]]), primarna RNK ([[centromere]]) i sekundarna RNK (drške satelita) suženja. [[Hromosom]]i se mogu smatrati svojevrsnim tipom molekulskog “paketa" za DNK unutar ćelijskog jedra. Kod većine eukariota, sastoje se od dugih lanaca DNK umotanih s proteinima koji se vežu za niti i kondenziraju, kako bi spriječili da postanu neupravljivo zapetljani. Najlakše se razlikuju i proučavaju u njihovim potpuno kondenziranim oblicima, koji se javljaju samo tokom ćelijske diobe. Neki jednostavni organizmi imaju samo jedan hromosom od kružne DNK, dok većina eukariota ima više hromosoma sastavljenih od linearne DNK. Sastoji se od proteina i DNK organiziranih u gene. Svaka ljudska ćelija normalno sadrži 23 para [[hromosom]]a. *[[Hromosomska duplikacija]] Dvostrukost cijelog hromosoma ili njegovih određeni hsegmenataodređenih segmenata. *[[Hromosomska nestabilnost]] Genomska neravnoteža koja se javlja kada ćelija ima abnormalan broj hromosoma. Može biti uzrokovana neočekivanim hromosomskim križanjem ili prisutnošću malih, vanhromosomskih dijelova DNK.<ref name="hadzirifat"/> ==I== *[[Idiohromosom]] Vidi: [[Alosom]]. *[[Inbred linija]] Bilo koja loza određene vrste u kojoj su jedinke gotovo ili potpuno genetički identične jedna drugoj zbog duge historije ponovljenih inbridinga, bilo prirodnim ili vještačkim putem. Linije se obično smatraju ukrštanimukrštenim nakon najmanje 20 generacija inbridinga (npr. samooplodnjom ili parenjem u srodstvu), kada su gotovo svi lokusi u genomu homozigotni i sve jedinke se stoga mogu tretirati kao klonovi (uprkos činjenici da se još uvijek proizvode spolnom reprodukcijom). *[[Inbriding]] Također ukrštanje u srodstvu [[Spolno razmnožavanje]] između [[rasa]] ili jedinki koje su genetički blisko povezane. Inbriding rezultira [[homozigot|homosigotnošću]], što može povećati i vjerovatnoću da će potomstvo biti pogođeno štetnim recesivnim osobinama i vjerovatnoću fiksiranja korisnih osobina unutar reproduktivnog dijela populacije. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati ukrštanjem, a za potomstvo se kaže da je inbredno. Kontrast je autbriding. *[[Incidencija]] Učestalost nove pojave genetičkog poremećaja (ili šire bilo kojeg genetičkog stanja ili osobine, štetnog ili drugog) među članovima određene populacije i u određenom vremenskom periodu. *[[Indel]] Termin koji se odnosi na inserciju ili deleciju jedne ili više baza u sekvenci [[nukleinske kiseline]]. *[[Inducibilni gen]] Gen čija [[ekspresija gena|ekspresija]] ili reaguje na promjenu okoline ili ovisi o položaji ćelije domaćina unutar [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. *[[protein|Induktor]] Protein koji se vezuje za represor (da ga onemogući) ili za aktivator (da ga omogući). *[[Informacijska RNK]] [[RNK]] (iRNK, mRNK) su sve molekule RNK koje prenose genetičku informaciju iz njenog centra u [[ćelijsko jedro|jedru]], tj. u [[hromosom]]ima ili u drugim nositeljima DNK ([[mitohondrijska DNK]] ([[mitohondrije]] i [[plastid]]i) – do mjesta njene realizacije. Genetička kontrola svih pojava i procesa u organizmu odvija se putem sinteze regulacijskih ([[enzimi]]) i strukturnih proteina. *[[genetičko testiranje|Informativnost]] U [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], rezultat testa koji definitivno otkriva prisustvo ili odsutnost genetičke promjene zametne linije povezane s nasljednim poremećajem koji se procjenjuje. U analizi povezanosti, sposobnost razlikovanja između majčinski i očinski naslijeđenih DNK-markera (polimorfizama) unutar ili u blizini određenog gena od interesa. *[[genetičko savjetovanje|Informirani pristanak]] (proces pristanka) Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju [[informacija]]. Trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija [[genetička analiza|genetičke analize]], raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Naziva se i proces pristanka. *[[Insercija (genetika)|Insercija]] Umetanje jednog ili više [[nukleotid]]a u lanac DNK, odnosno hromosom. Tip mutacije u kojoj se jedna ili više baza dodaje sekvenci nukleinske kiseline; može značajno varirati u veličini. *[[Inicijacijski kodon]] Pogledajte: Početnipočetni kodon (startni kodon). *[[Insercijska mutageneza]] Promjena sekvence DNK umetanjem jednog ili više nukleotida u sekvencu, bilo prirodno ili vještački. Ovisno o preciznoj lokacijiZavisno od precizne lokacije umetanja unutar ciljne sekvence, insercije mogu djelomično ili potpuno inaktivirati ili čak povećati regulaciju genskog proizvoda ili biohemijskog puta, ili mogu biti neutralne, ne dovodeći do suštinskih promjena. Mnoge tehnike genetičkog inženjerstvoainženjerstva oslanjaju se na umetanje egzogenog genetičkog materijala u ćelije domaćina, kako bi se proučavala funkcija i ekspresija gena. *[[Insercijska sekvenca]] Također, insercijski ili jednostavno umetnuti element Bilo koja nukleotidna sekvenca koja je prirodno ili umjetno umetnuta u drugu sekvencu. Termin se posebno koristi da se odnosi naza dio transpozibilnog elementa koji kodira one proteine koji su direktno uključeni u proces transpozicije, npr. enzim transpozaza. Kodirajuća regija u transposabilnoj sekvenci umetanja obično je flankirana kratkim obrnutim ponavljanjima, a struktura većih prenosivih elemenata obično uključuje par bočnih sekvenci umetanja koje su same invertirane. *''[[In silico]]'' Odnosi se na eksperimente na živim jedinkama van i unutar organizma, odnosno i kako su i nađeni in natura. *[[''In situ]]'' Na datom mjestu *[[Integron]] Mobilni genetički element koji se sastoji od genske kasete koja kodira rekombinazu specifičnu za mjesto i uključuje mjesta za prepoznavanje specifična za integrazu i promotor koji upravlja ekspresijom jednog ili više gena za adaptivne osobine na ćeliju domaćina. Integroni obično postoje u obliku kružnih episomnih DNK fragmenata kao što su plazmidi, preko kojih pomažu brzu adaptaciju i evoluciju bakterija, omogućavajući horizontalni prijenos gena otpornosti na antibiotike između različitih bakterijskih vrsta i sojeva. *[[Intein]] Bilo koja sekvenca jedne ili više aminokiselina unutar prekursorskog polipeptida koja je izrezana spajanjem proteina tokom posttranslacijske modifikacije i stoga je odsutna u zrelom proteinu, analogno intronima spojenim iz [[RNK]] transkripta. Kontrast je ekstein. *[[Intercistronska regija]] / međugenska regija Bilo koja sekvenca DNK koja se nalazi između stop kodona jednog gena i startnog kodona sljedećeg gena u policistronskoj transkripcijskoj jedinici. Također: međugenska regija. *[[Interfaza]] Sve faze ćelijskog ciklusa isključujući ćelijsku diobu. Tipska ćelija većinu života provodi u interfazi, tokom koje obavlja svakodnevne metaboličke aktivnosti, kao i potpunu replikaciju svog genoma u pripremi za mitozu ili mejozu. *[[Intergenski razmaknik]] (IGS) Regija nekodirajuće DNK između gena. Termini intergeni spejser (IGS) ili netranskribovaninetranskribirani razmak (NTS) koriste se posebno za razmaknicu DNK između mnogih tandemski ponovljenih kopija gena ribosomske RNK. *[[Intergenska regija]] (IGR) Bilo koja sekvenca nekodirajuće DNK koja se nalazi između funkcionalnih gena. *[[Interkalirajući agens]] Bilo koji hemijski spoj (npr. akridinske boje) kojekoji ometa poravnanje i uparivanje baza u komplementarnim lancima molekula DNK, umetanjem sesebe između baza. *[[Interkineza]] Skraćena pauza u aktivnostima vezanim za ćelijsku diobu koja se javlja tokom mejoze kod nekih vrsta, između prve i druge mejotske diobe (tj. mejoze I i mejoze II). Tokom interkineze ne dolazi do replikacije DNK, za razliku od normalne interfaze koja prethodi mejozi I i mitozi. IntragenskiIntragenska regija Vidi: Intronintron. *[[Introgresija]] Također, [[introgresivna hibridizacija]]. Premještanje gena iz genskog fonda jedne populacije ili vrste u onu druge populacije ponovnim ukrštanjem hibrida dvije populacije s jednom od roditeljskih populacija. Sveprisutan je i važan izvor genetičke varijacije u prirodnim populacijama, ali se također može namjerno izazvati u uzgoju pripitomljenih biljaka i životinja. *[[Intron]] Nekodirajuća sekvenca eukariotske DNK, između sekvenci DNK sa smislenom šifrom (egzonima). Sekvenca DNK između egzona koja se inicijalno kopira u RNK, ali je izrezana iz konačnog [[RNK]] prijepisa i stoga ne mijenja kodiranje aminokiseline. Poznato je da neke intronske sekvence utiču na ekspresiju gena. *[[Intron]]ski upad Rekombinacija posredovana intronom; tip abnormalnosti [[hromosom]]a u kojem su krakovi hromosoma ogledalske slike jedan drugog. *[[inverzija (genetika)|Inverzija]] [[Hromosomska mutacija]] u kojoj se segment hromosoma odlomi i ponovno pričvrsti u obrnutom smjeru. *[[Inverzijska omča]] Nastaje sparivanjem [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]] kod inverzijskog [[heterozigot]]a. *''[[In vitro]]'' U staklenci. *''[[In vivo]]'' Uživo. *[[iRNK]] Vidi: [[Informacijska RNK]]. *[[Istosmislena mutacija]] Vidi: Sinonimnasinonimna mutacija. *[[Izohromosom]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Hromosom sa s centromerom u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatide približno jednake dužine. Formiranje izohromosoma je ekvivalentno je istovremenim događajima umnožavanja i [[delecija (genetika)|delecije]], tako da dvije kopije ili dugog ili kratkog kraka čine rezultirajući hromosom. *[[Izolator]] Specifična sekvenca DNK koja sprečava da gen bude pod uticajem aktivacije ili potiskivanja obližnjih gena. *[[Izomerni gen]]i Dva ili više gena koji su ekvivalentni i redundantni u smislu da, uprkos [[kodon|kodiranju]] različitih genskih proizvoda, svaki od njih rezultira istim [[fenotip]]om kada je postavljen unutar iste genetičke pozadine. Ako je nekoliko izomernih gena prisutno u jednom genotipu, mogu biti kumulativni ili bez n-kumulativnog doprinosa fenotipu.<ref name="hadzirifat"/> ==J== *[[Jedarce]] (nukleolus) Jednostruka ili višestruka ćelijska [[organela]], odnosno jedrova suborganela. Glavna funkcija mu je stvaranje i organizacija komponenti ribosoma ([[rRNK]] i [[ribosom]]skih proteina). Organela jedra eukariotskih ćelija koja se sastoji od proteina, DNK i RNK i služi kao mjesto sinteze [[ribosom]]a. *[[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP) U genetici odrednica za pojavu zamjene mjesta jednog od [[nukleotid]]a nekim drugim nukleotidom. Naprimjer, ako je posmatrana sekvenca na određenoj lokaciji gena posmatrane vrste sastavljena od niza nukleotida AAGCCTA, pa zatim nastane promjena redoslijeda nukleotida, kao AAGCCAA, postaje uočljivo da se početna i novonastala sekvenca međusobno razlikuju u jednom nukleotidu. Posljedice ovakvih izmjena (usljed ovakve "[[tačkasta mutacija|tačkaste mutacije]]“) mogu biti različitog obima i oblika u posmatranom [[genom]]u ili fenotipu. *[[Jednosmjerna translokacija – [[nerecipročna translokacija]] Premještanje segmenta jednog hromosoma, nakon loma, na drugi nehomologni hromosom. *[[hromatida|Jednostruki hromosom]] Hromatida koja ima svoju vlastitu centromeru, jedna molekula DNK. *[[ćelijsko jedro|Jedro]] Ćelijska [[organela]] u kojoj je pohranjena (isključivo ili djelimično) genetička informacija u hromosomima. ==K== *[[genom|Kanalizacija]] Sposobnost populacije da dosljedno proizvodi isti fenotip bez obzira na varijabilnost okoline ili genetičke varijacije unutar njenog genoma. Koncept se najčešće koristi u razvojnoj biologiji za tumačenje zapažanja da su razvojni putevi često oblikovani prirodnom selekcijom, tako da se ćelijske loze u razvoju "vode" ili "kanaliziraju" prema jednoj, određenoj sudbini, postajući progresivno otpornijim na bilo kakve manje perturbacije. To može preusmjeriti razvoj ćelija dalje od njihovog početnog toka. *[[Kandidatski gen]] Gen čija je lokacija na hromosomu povezana s određenim fenotipom (često vezanim za bolest),) i za koji se stoga sumnja da uzrokuje ili doprinosi fenotipu. Geni kandidati se često biraju za proučavanje na osnovu prethodnog znanja ili prognoza o njihovoj funkcijskalnojfunkcionalnoj relevantnosti za osobinu ili bolest koja se istražuje. *[[Kanonska sekvenca]] Vidi: [[Konsenzusna sekvenca]]. *[[Kariogram]] Prikaz hromosoma jedne vrste poredanih prema veličini i položaju centromera (primarnih suženja hromosoma). *[[Kariotip]] Kompletna [[hromosomska garnitura]] date vrste. Broj i izgled hromosoma unutar jedra eukariotske ćelije, posebno kako je prikazan na organiziranoj mikrosnimci poznatoj kao [[kariogram]] ili u idealiziranom [[idiogram]]u (u parovima i poredani po veličini i položaju centromere). Termin se također koristi za označavanje kompletnog skupa hromosoma u vrsti ili pojedinačnom organizmu ili za bilo koji test koji otkriva ovaj komplement ili mjeri broj hromosoma. *[[kaskadno testiranje|Kaskadni skrining]] (kaskadno testiranje) Sistemski postupak za identifikaciju osoba unutar porodice kod kojih postoji rizik od nasljednog stanja. Počinje pronalaskom [[patogen]]e/ vjerovatno patogene varijante, putem opsežnog testiranja (kao što je testiranje potpunog genoma ili multigenskog panela) kod jednog člana porodice, obično pogođenog ovim stanjem. Zatim se testiranje samo za određenu porodičnu varijantu proširuje na rizične biološke rođake. Ovaj se proces ponavlja kako se identificira više pogođenih pojedinaca ili nositelja patogene varijante. Kaskadni skrining ponekad se naziva i kaskadno testiranje (preferirani termin). Kaskadno ([[genetičko testiranje|genetičko]]) testiranje (kaskadni skrining) Proces proširenja genetičkog testiranja na pojedince s rizikom unutar porodice za [[nasljeđivanje]] patogene varijante prethodno identificirane kod biološkog srodnika. Ovaj se proces ponavlja kako se unutar porodice identificira više nositelja [[patogen]]e varijante. Kaskadno [[genetičko testiranje]] ponekad se naziva i kaskadni probir, iako je preferirani izraz kaskadno genetičko testiranje. Naziva se i kaskadnim testiranjem. *[[ekspresivnost (genetika)|Kasni ili varijabilni početak]] Odnosi se na dob u kojoj se fenotip bolesti izražava kod osobe koja nosi patogenu varijantu. Stanja s kasnim ili promjenjivim početkom općenito se manifestiraju kasnije u životu ili u neko određeno doba tokom života. *[[bazni par|Kilobaza]] Jedinica molekulske mase/ dužine [[nukleinske kiseline]] jednaka 1.000 parova baza u dupleksnim molekulama, kao što je dvolančana DNK ili 1.000 baza u jednolančanim molekulama. *[[Kinetohor]] Troslojna laminarna proteinska struktura kojom se hromosom prihvata za mikrotubule [[diobeno vreteno|diobenog vretena]]. *[[Klasična genetika]] Grana genetike koja se zasniva isključivo na posmatranju vidljivih rezultata reproduktivnih činova, za razliku od onoga što su omogućile moderne tehnike i metodimetode molekulske biologije. Kontrastna molekululskaKontrast je [[molekularna genetika|molekulska genetika]]. *[[genetičko testiranje|Klinička korisnost]] Pojam koji se odnosi na vjerovatnoću da će test, podsticanjem intervencije, rezultirati poboljšanim zdravstvenim ishodom. Klinička korisnost genetičkog testa temelji se na zdravstvenim dobrobitima povezanim s intervencijama koje se nude osobama s pozitivnim rezultatima testa. *[[genetičko testiranje|Klinička valjanost]] Termin koji se odnosi na prediktivnu vrijednost testa za određeni klinički ishod (npr. [[vjerovatnoća]] da će se rak razviti kod nekoga s pozitivnim testom). Primarno je određena osjetljivošću i specifičnošću kojom test identificira pojedince s definiranim kliničkim stanjem unutar određene populacije. Klinička valjanost genetičkog testa je vjerovatnoća da će se rak razviti u nekoga s pozitivnim rezultatom testa. *[[kloniranje|Klon]] Genetički identične ćelije bakterija nastale [[binarna dioba|binarnim diobama]]; populacija ćelija ili [[organizam]]a koji su genetički identični, a nastali su binarnom diobom ([[prokarioti]]) ili mitozom iz jedne ćelije ili vegetativnim razmnožavanjem zajedničkog pretka ([[eukarioti]]). *[[Kloniranje]] Proces proizvodnje, bilo prirodno ili umjetno, pojedinačnih organizama ili ćelija koje su genetički identične jedna drugoj. Klonovi su rezultat svih oblika aseksualne reprodukcije, a ćelije koje prolaze kroz mitozu proizvode ćelije kćeri koje su klonovi roditeljske ćelije i jedne druge. Kloniranje se također može odnositi na biotehnološke metode kojikoje vještački stvaraju kopije [[organizam]]a ili [[ćelija (biologija)|ćelija]], ili, u molekulskom kloniranju, kopije fragmenata DNK ili drugih molekula. Metod manipulacije genetičkim materijalom u cilju dobijanja genetički istovjetnih jedinki. Jedinke koje imaju istovjetan genetički materijal se nazivaju se klonovima. *[[ekspresija gena|Koaktivator]] Tip regulatora koji povećava ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem za aktivator. *[[kodon|Kodiranje]] Također ([[smislenost (genetika)|smisleni lanac]], pozitivni (+) lanac i lanac bez šablona.) Lanac dvolančane molekule DNK čija nukleotidna sekvenca direktno odgovara sekvenci [[RNK]] transkripta proizvedenog tokom transkripcije (osim što su baze [[timin]]a supstituirane [[uracil]]skim bazama u molekuli RNK). Iako sam po sebi nije transkribiran, kodirajući lanac je po konvenciji lanac koji se koristi kada se prikazuje sekvenca DNK zbog direktne analogije između njene sekvence i kodona [[RNK]] proizvoda. Kontrast šablonske niti; vidi i smislenost. *[[kodominantnost|Kodominacija]] Osobena varijacija sudominacije dvajudva alela nad trećim. Manifestira u pojavi dase kad su [[heterozigot]]ne jedinke istovremeno obilježene produktima oba prisutna alela; specifična supstanca koju kodira svaki od njih strukturno je istovjetna u oba moguća [[genotip]]a (primjer [[krvna grupa]] AB). *[[Kodon]] [[Triplet]] u mRNK komplementaran tripletu (kod) u DNK. Serija od tri uzastopna nukleotida u kodirajućoj regiji sekvence nukleinske kiseline. Svaki od ovih tripleta kodira određenu aminokiselinu ili stop signal tokom sinteze proteina. Svaka molekula DNK i [[RNK]] napisana je jezikom nukleotida, koristeći četiri "slova" (četiri različite nukleobaze ), ali jezik koji se koristi za konstruiranje proteina uključuje 20 "slova" (20 različitih aminokiselina). [[Kodon]]i pružaju ključ koji omogućava da se ova dva jezika prevode jedan u drugi. Općenito, svaki kodon odgovara jednoj aminokiselini (ili stop signalu). Potpuni skup kodona naziva se [[genetički kod]]. *[[enzim|Kofaktor]] Bilo koji neproteinski [[organski spoj]] koji je vezan za [[enzim]]. Kofaktori su potrebni za pokretanje [[kataliza]]. *[[Kompenzacija doze]] Regulacijski sistem kojim se jedan X-hromosom kod ženki sisara inaktivira u ranom [[embriogeneza|embrijskom razvoju]] i ostaje inaktivan cijeli život Svaki mehanizam kojim organizmi neutraliziraju veliku razliku u doziranju gena uzrokovanu prisustvom različitog broja [[spolni hromosom|spolnih hromosoma]] kod različitih spolova, čime se izjednačava ekspresija spolno vezanih gena tako da pripadnici svakog spola primaju iste ili slične količine proizvoda takvih gena. Primjer je X-inaktivacija kod ženki sisara. *[[osobina|Kompleksna osobina]] Vidi: [[osobina|Kvantitativno svojstvo]]. *[[Komplementarna DNK]] (cDNK) DNK koja se sintetizira iz jednolančanog šablona [[RNK]] (obično [[iRNK]] ili [[miRNK]] ) u reakciji koju katalizira enzim [[reverzna transkriptaza]]. Proizvodi se i prirodno od strane [[retrovirus]]a i vještački u određenim laboratorijskim tehnikama, posebno molekulskim kloniranjem. U [[bioinformatika|bioinformatici]], termin se također može koristiti za označavanje sekvence transkripta [[iRNK]] izražene kao njegov dvojnik kodirajućeg lanca DNK (tj.[[timin]]om koji zamjenjuje [[uracil]]). *[[Komplementarni gen]]i Geni koji interakcijom daju učinak različit od učinka svakoga gena zasebno. *[[nukleinska kiselina|Komplementarnost]] Svojstvo biopolimernosti [[nukleinske kiseline]], pri čemu će dva [[polimer]]na lanca postavljena antiparalelno jedan prema drugom težiti formiranju parova baza koji se sastoje od [[vodikova veza|vodikovih veza]] između pojedinačnih [[nukleobaza]] koje čine svaki lanac. Pritom se svaki od četiri tipa nukleobaza uparuje isključivo s jednim drugim tipom nukleobaza; npr. u dvolančanoj molekuli DNK, A se pari samo sas T, a C parovi samo sa G. Za polulance koji su upareni na takav način, kao i za same baze, kaže se da su komplementarni. Stepen komplementarnosti između dva lanca snažno utiče na stabilnost dupleksnih molekula; određene sekvence također mogu biti interno komplementarne, što može rezultirati vezivanjem jednog lanca za sebe. Komplementarnost je fundamentalna za mehanizme koji upravljaju [[replikacija DNK|replikacijom DNK]], transkripcijom i [[popravka DNM|popravkom DNK]]. *[[Kondenzacija DNK]] Proces povećavanja stepena spiralizacije i približavanja namotaja dvostruke spirale DNK. *[[novorođenče|Kongenitalnost]] Stanje ili osobina prisutna pri rođenju. Može biti posljedica genetičkih ili negeničkih faktora. [[Fenotip]] ili [[osobina]] koja se češće javlja u određenoj porodici nego u općoj populaciji; porodične osobine mogu imati genetičku i/ili negenetičku [[etiologija|etiologiju]]. *[[bakterijska konjugacija|Konjugacija]] Prijenos DNK iz donora u recipijenta tokom spolnog razmnožavanja; mehanizam [[genetička rekombinacija|rekombinacije]] kod [[bakterija]]. *[[inbriding|Konsangvinitet]] Genetičko srodstvo između jedinki koje su potomci barem jednog zajedničkog pretka. *[[Konsenzusna sekvenca]] U molekulskoj biologiji i [[bioinformatika|bioinformatici]], izračunati redoslijed najčešćih ostataka, bilo nukleotida ili aminokiselina, pronađen na svakom položaju u poravnanju sekvenci. Predstavlja rezultate više [[poravnavanje sekvenci|poravnavanja sekvenci]], u kojima se srodne međusobno uspoređuju i izračunavaju se slični sekvencni sekventni motivi. *[[vrsta|Konspecifičnost]] Pripadnost istoj vrsti. *[[Konstitucijska DNK]] (DNK zametne linije) ]]Odnosi se na tkivo koje potoče iz reproduktivnih ćelija (jajna ćelija|jajne ćelije ili [[spermatozoid]]a) i koje se ugrađujuugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija germinativne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i DNK zametne linije. *[[Konstitutucijska ekspresija]] Kontinuirana transkripcija gena, za razliku od fakultativne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira samo prema potrebi. Gen koji se kontinuirano transkribujetranskribira naziva se konstitutivni gen. *Konsultant Osoba koja se javlja na [[genetičko savjetovanje]]. *[[Kontrastni početni kodon]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Pozicioniranje centromere blizu, ali ne tačno u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatida neznatno različite dužine. *[[Konverzija DNK]] Bilo koji mehanizam pomoću kojeg se DNK sekvence se razmjenjuju nerecipročno (npr. putem konverzije gena, transpozicije ili nejednakog križanja ) što uzrokuje stalne fluktuacije u broju kopija DNK motiva tokom života organizma. Takvi mehanizmi su često glavni pokretači specijacije među populacijama. *[[Konzervacijska genetika]] Interdisciplinarna grana populacijske genetike koja primjenjuje genetičke metode i koncepte u nastojanju da se razumije dinamika gena u [[populacija]]ma, s glavnim ciljem izbjegavanja izumiranja i očuvanja i obnavljanja biodiverziteta. *[[[Konzervativna replikacija]] Jedna je od trinačinatri načina replikacije DNK. Tokom ovog procesa stvara dvije zavojnice DNK iz jedne izvorne. Od dvije formirane zavojnice, jedna z sadrži potpuno staru DNK, dok druga sadrži potpuno novu DNK. *[[Konzervirana sekvenca]] ]]Sekvenca [[nukleinske kiseline]] ili proteina koji je vrlo sličan ili identičan u mnogim [[vrsta]]ma ili unutar [[genom]]a, što ukazuje na to da je ostao relativno nepromijenjen kroz dugi period evolucije. *[[transkripcijski faktor|Koregulator]] Protein koji djeluje zajedno sas jednim ili više faktora transkripcije, kako bi regulirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. *[[ekspresija gena|Korepresor]] Tip koregulatora koji smanjuje (potiskuje) ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem i aktiviranjem represora. *[[vezabi geni|Kosegregacija]] Prijenos, zajedno, dva ili više gena na istom hromosomu, kao rezultat toga što su u vrlo bliskoj fizičkoj blizini jedan drugome (tj. povezani). *[[histon|Kovalentne modifikacije histona]] *[[Postranslacijske modifikacije]] koje dovode do aktivacije gena ili pak [[utišavanja gena]]. *[[hromosom|Kratki krak (p)]] Kraći [[hromosom]]ski krak, u odnosu na q krak datog hromosoma, prema položaju centromere. *[[Kratko tandemsko ponavljanje]] (STR) ili jednostavno ponavljanje sekvence (SSR) Tip satelitske DNK koja se sastoji od relativno kratke sekvence tandemskog ponavljanja, u kojoj se određeni motivi (u rasponu dužine od jedne do šest ili više baza) ponavljaju, obično 5–50 puta. [[Mikrosatelit]]i su široko rasprostranjeni u [[genom]]ima većine organizama i imaju tendenciju da imaju veće stope mutacija nego u drugim regijama. Klasifikovani su kao tandemsko ponavljanje DNK promenljivogpromjenljivog broja ([[VNTR]]), zajedno sas dužim minisatelitima. *[[Krosingover]] (krosing over) Vidi: Hromosomsko ukrštanje. *[[inbriding|Krvno srodstvo]] Genetički blisko srodne osobe koje dijele nedavnog zajedničkog pretka (obično udaljenog ne više od tri ili četiri generacije). Efekt srodnog parenja, takođetakođer poznatog kao inbriding, jest povećanje vjerovatnoće da će potomstvo biti [[homozigot]]no na bilo kom datom paru [[gemski lokus|genskih lokusa]]. *[[Kvantitativna genetika]] Grana [[populacijska genetika|populacijske genetike]] koja proučava [[fenotip]]ove koji kontinuirano variraju (kao što su [[visina]] ili [[masa]]), za razliku od onih koji spadaju u kategorije koje se mogu diskretno identifikovati (kao što je [[boja očiju]] ili prisustvo ili odsustvo određene osobine). [[Kvantitativna genetika]] koristi statističke metode i koncepte za povezivanje kontinuirano distribuiranih fenotipskih vrijednosti sa specifičnim [[genotip]]ovima i genskim proizvodima. *[[Kvantitativni PCR]] [[PCR]] u realnom vremenu ili kvantitativna polimerazna lančana reakcija (engengl. ''Real-Time Polymerase Chain Reaction''),, skraćeno RTPCR, je) laboratorijska je tehnika u molekulskoj biologiji koja je bazirana na polimeraznoj lančanoj reakciji (PCR). Primjenjuje se za umnožavanje i simultanu detekciju ili kvantifikaciju ciljane molekule DNK. Postupak slijedi opći princip polimerazne lančane reakcije, a ključno obilježje je karakteristika je da se umnožena DNK otkriva kako reakcija napreduje, u "“realnom vremenu". Ovo je novi pristup u odnosu na standardnu [[PCR]], gdje se detektira proizvod reakcije na svom kraju. *[[osobina|Kvantitativno svojstvo]] Također: Složena osobina.<ref name="hadzirifat"/> ==L== *[[Lac-operon|''Lac''-operon]] Inducibilni sistem regulacije gena kod Escherichia coli. *[[PCR|Polimerazns lančana reakcija]] (PCR) Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) anelinga i (3) elongacije. Lančana reakcija polimerazom je vrlo čest postupak u molekulskogenetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i PCR. *[[Lateralni transfer gena]] (LGT) Vidi: Horizontalni prijenos gena. *[[lažna pozitivnost i lažna negativnost|Lažno pozitivni rezultat]] Rezultat testa koji pokazuje da je ispitanik zahvaćen i/ili ima određenu mutaciju gena kada on ili ona zapravo nije zahvaćen i/ili nema mutaciju; tj. pozitivan rezultat testa kod stvarno nepogođene osobe ili osobe s negativnom mutacijom. *[[LD *[[LD (neravnoteža povezivanja]]) Mjesto gdje se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može slučajno objasniti zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i neravnoteža povezivanja. *[[Leptoten]] Potfaza profaze mejoze I. U mejozi, prviprva od pet podfazapotfaza profaze I, nakon interfaze i prethode zigonemu, tokom kojeg se replicirani hromosomi kondenzuju iz difuznog hromatina u duge, tanke niti koje su mnogo vidljivije unutar jedra. *[[Letalna ekvivalentna vrijednost]] Prosječan broj recesivnih štetnih gena koji postoje u heterozigotnom stanju koje nosi član populacije diploidnih organizama, pomnožen prosječnom vjerovatnoćom da će svaki takav gen uzrokovati preranu smrtnost kada je homosigotan. Naprimjer, za organizam koji nosi osam recesivnih semiletalnih alela, od kojih svaki proizvodi samo 50% vjerovatnoće prerane smrti kada je homozigotan, kaže se da nosi genetički teret od četiri "smrtonosna ekvivalenta". *[[Letalna mutacija]] Svaka mutacija koja rezultira preranom smrću organizma koji je nosi. Recesivne letalne mutacije su fatalne samo za homosigote, dok su dominantne letalne mutacije fatalne čak i za heterozigote. *[[Ligaza]] Klasa [[enzim]]a koji kataliziraju spajanje velikih molekula kao što su [[nukleinske kiseline]], formiranjem jedne ili više [[hemijska veza|hemijskih veza]] između njih, tipski C–C, C–O, C–S ili C–N veza putem kondenzacijskih reakcija. Primjer je DNK-ligaza, koja katalizira stvaranje [[fosfodiesterska veza|fosfodiestarskih veza]] između susjednih [[nukleotid]]a na jednom ili oba lanca molekule DNK, reakcija poznata kao [[ligacija]]. *[[Lijonizacija]] Vidi: X-inaktivacija. *[[Lizogeni ciklus]] Ciklus bakterijskih virusa koji nakon infekcije izazivaju lizu (razgradnju) [[bakterije]]. Ima bakterijski virus sa ugrađenom [[fag]]nom (virusnom) DNK u genom bakterije *[[LOD-rezultat]] (Logaritamlogaritam kvotnih rezultata) Statistička procjena jesu li dva genetićkagenetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili “povezana") na određenom [[hromosom]]u da se mogu zajedno naslijediti. Za LOD rezultat od 3 ili više općenito se podrazumijeva da znači da su dva gena smještena blizu jedan drugome na hromosomu. LOD rezultat od 3 znači da su izgledi 1000:1 da su dva gena povezana i stoga naslijeđena zajedno. Također se naziva LOD skor. *[[LOH]] Gubitak [[heterozigot]]nosti Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i gubitkom heterozigotnosti. *[[genski lokus|Lokus]] Fizičko mjesto ili mjesto specifičnog [[gen]]]a na hromosomu. *[[Lyonska teorija]] Teorija genetičarke Mary Lyon prema kojoj je inaktivacija hromosoma X kod ženki sisara slučajna i nasumična. ==M== *[[MAGE]] Grupa koja ima za cilj da obezbediobezbijedi standard za reprezentaciju [[DNK-mikromreža]] ; podaci o ekspresiji gena koji bi olakšali razmjenu informacija mikromreža između različitih sistema podataka. *[[Mikrohromosom]] *[[Majčinski efekt]] Učinak produkata majčinih gena na [[fenotip]] potomka. *[[Majčinsko nasljeđivanje]] Vidi: [[Citoplazmatskog nasljeđivanje]], nasljeđivanje DNK-organela jajnom ćelijom. *[[Mala jedarna ribonukleinska kiselina]] ([[miRNK]]/snRNK) Općenito poznata kao U-RNK, je klasa malih molekula RNK koje se nalaze u okviru srastanja krajeva [[egzon]]skih tijela [[prerada RNK|prerade RNK]] u jedrima [[eukariot]]skih ćelija. Prosječna dužina [[miRNK]] je oko 150 [[nukleotid]]a. *[[Mapiranje gena]] Bilo koja od različitih metoda koje se koriste za preciznu identifikaciju lokacije određenog gena unutar molekule DNK (kao što je hromosom) i/ili fizičke udaljenosti ili udaljenosti između njega i drugih gena. *[[Mapna jedinica]] (mu) Vidi: [[Centimorgan]] *[[Masivno paralelno sekvenciranje]] (sekvenciranje sljedeće generacije, NGS) Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence genoma pojedinca. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva sekvenciranje sljedeće generacije i NGS. *[[Matična ćelija]] Svaka biološka ćelija koja se još nije diferencirala u specijalizirani tip ćelija i koja se može podijeliti mitozom, kako bi proizvela više matičnih ćelija. *[[Medicinska genetika]] Grana medicine i [[nedicina|medicinske nauke]] koja uključuje proučavanje, dijagnozu i liječenje nasljednih poremećaja, i te širu primjenu znanja o ljudskoj genetici na medicinsku obradu. *[[Međugenski razmak]] (IGS) ili netranskribirani razmak (NTS).) Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće DNK koja razdvaja susjedne gene, bilo da su transkribovanitranskribirani ili ne. Termin se posebno koristi za označavanje nekodirajućih regija između mnogih ponovljenih kopija gena ribosomske RNK.Viditakođer: Međugenska Vidi također: međugenska regija. *[[Mejoza]] Specijalizirana [[ćelijska dioba]] koja se javlja isključivo u seksualnom razmnožavanju eukariota, tokom kojeg replikaciju DNK prate dva uzastopna kruga diobe, kako bi se na kraju proizvele četiri genetički jedinstvene haploidne kćeri ćelije, svaka sa upola manjim brojem hromosoma od originalne diploidne roditeljske ćelije. Javlja se samo u ćelijama spolnih oragana i služi za stvaranje haploidnih [[gamet]]a, kao što su [[spermatozoid]]i, [[jajne ćelije]] ili [[spore]], koje se kasnije spajaju tokom [[oplodnja|oplodnje]]. Dvije mejotske podjele, poznate kao [[mejoza]] I i mejoza II, također mogu uključivati različite događaje genetičke rekombinacije između [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]]. *[[Mendelovsko nasljeđivanje]] Teorija biološkog nasljeđivanja zasnovana na skupu principa koje je prvobitno predložio [[Gregor Mendel]] 1865. i 1866. Izveo je tri generalizirana zakona o genetičkoj osnovi nasljeđivanja koji se, zajedno s nekoliko teorija koje su razvili kasniji naučnici, smatraju temeljem [[klasična genetika|klasične genetike]]. Kontrast je nemendelovsko nasljeđivanje. *[[Merozigot]] ili parcijalni [[diploid]] Bakterija koja ima duplicirane dijelove [[genom]]a. *[[Metafaza]] Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja nakon prometafaze i prije anafaze, tokom koje se centromere repliciranih hromosoma poravnavaju duž ekvatora ćelije, pri čemu je svaki kinetohor pričvršćen za mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Metilacija DNK]] [[epigenetika|Epigenetička]] modifikacija DNK koja nastaje [[metiliranje]]m [[citozin]]a u CpG dinukleotidima, inhibira [[transkripcija gena|transkripciju gena]] . *[[Mikroevolucija]] Promjena frekvencije alela ili genotipova u populaciji, odnosno promjena genetičke strukture populacije tokom velikog broja generacija. *[[Mikrohromosom]] Tip vrlo malog hromosoma, obično veličine manje od 20.000 parova baza, prisutan u kariotipovima nekih organizama. *[[Mikromreža]] (MIAME) Komercijalni standard koji je razvio FGED i zasnovan na MAGE – kako bi se olakšalo skladištenje i dijeljenje podataka o ekspresiji gena. *[[MikroRNK]] (miRNK) Tip malih, jednolančanih, nekodirajućih molekula [[RNK]], koje funkcioniraju u posttranskripcijskim regulacijama ekspresije gena, posebno utišavanja RNK, uparivanje baza sas komplementarnim sekvencama u iRNK transkriptima, što obično rezultira cijepanjem ili destabilizacijom transkripta ili inhibira njegovu translaciju u ribosomima. *[[Mikrosatelit[[ Ponavljajući segmenti DNK razasuti po [[genom]]u u nekodirajućim regijama između gena ili unutar gena (introni). Često se koriste kao markeri za analizu povezanosti zbog njihove prirodne velike varijabilnosti u broju ponavljanja među jedinkama. Ove regije su inherentno genetički nestabilne i podložne mutacijama. *[[Mikrosatelitska nestabilnost]] (MSI) Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnosti u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo nestabilnosti mikrosatelita može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak neusklađenosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. Mikrosatelitska nestabilnost također se može pojaviti sporadično. Naziva se i MSI. *[[MINSEQE]] Komercijalni standard koji je razvio FGED za skladištenje i dijeljenje visokopropusnih sekvenciranje podataka. *[[Misens mutacija]] (varijanta) GenetićkaGenetička promjena u kojoj supstitucija jednog para baza mijenja genetikkigenetički kod tako da proizvodi aminokiselinu koja se razlikuje od uobičajene aminokiseline na datom položaju. Neke misens varijante (ili mutacije) promijenit će promijeniti funkciju proteina. Također se naziva misens varijanta. *[[Mitohondrijska DNK]] (mDNK) Zasebne molekule u genomu viših organizama, onih čije ćelije imaju organele. Prema teoriji endosimbioze, mitohondrije i hloroplasti su nastali od endosimbiontskihendosimbiotskih cijanobakterija. DNK koja se nalazi u ovim organelama ima više sličnosti sas bakterijskom DNK – cirkularna je, a geni su kontinuirani (nema introna). Međutim, i na ovoj DNK se nekada mogu dogoditi mutacije koje izazivaju ozbiljne poremećaje metabolizma. Nasljeđuje se mitohondrijsku DNK od majke, jer spermatozioidispermatozoidi pri oplodnji svoje mitohondrije, a time i mDNK, ostavljaju u repu, koji ne ulazi u jajnu ćeliju. *[[Mjera udaljenosti]] Bilo koja količina koja se koristi za mjerenje razlika između nivoa ekspresije gena različitih gena. *[[MLPA]] Laboratorijski metod kojiMLPA (pojačanje sonde zavisno od multipleksne ligacije) Laboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercijaainsercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Također se naziva pojačanje sonde ovisno o multipleksnoj ligaciji. *[[Molekulsko kloniranje]] Ugradnja stranog gena u [[genom]] prokariotske ili eukariotske ćelije uz pomoć vektora. *[[Monohibrid]] Heterozigotni organizam za jedan gen koji kodira svojstvo koje određuju dva alela. *[[Monohibridno ukrštanje]] Križanje dva heterozigota za jedan gen; samooplodnja mendelovske F1 generacije (Aa x Aa). *[[Monoploidi]] Haploidni organizmi s jednim setovasetom hromosoma. *[[Monosomija]] Tip aneuploidije, manjak jednog hromosoma, 2n-1. *[[Mozaicizam]] Pojava dvije ili više ćelijskih linija s različitim genetičkim ili hromosomskim sastavom unutar jedne jedinke ili tkiva. *[[MSI]] *MSI (mikrosatelitska nestabilnost) Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnost u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo MSI može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak nepodudarnosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. MSI se također može pojaviti sporadično. Naziva se mikrosatelitska nestabilnost. *[[Multigenski test]] (multipanelski multigenski test, test više gena, višegenski test) Genetički testovi koji koriste sekvenciranje sljedeće generacije za testiranje više gena istovremeno. Naziva se još i test više gena i višegenski test. Multipleks pojačanje sonde ovisno o ligacijizavisno od ligacije (MLPA) Laboratorijski metod kojiLaboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Naziva se i MLPA. *[[Multipleksno genomsko testiranje]] Metod za otkrivanje višestrukih genetičkih promjena (tj. mutacija gena ili jednonukleotidnih polimorfizama u jednom genu ili u cijelom [[genom]]u) istovremeno. *[[Multiplikacija gena]] (amplifikacija gena) Također i amplifikacija gena. Tip mutacije definiran kao bilo koja duplikacija regije DNK koja sadrži gen. UporediteUsporedite hromosomsku duplikaciju. *[[Mutacija]] Strukturna promjena u genetičkom materijalu. Može to biti promjena u samo jednom "slovu" genetičkog koda, a i promjena jednog većeg dijela genetičkog koda. Također, mutacije mogu biti [[genska mutacija|genske]], [[hromosomska mutacija|hromosomske]] i [[genomska mutacija|genomske]]. Obično su štetne, ali mogu imati velik evolucijski značaj kada ih prirodna selekcija favorizira. Pojam varijanta se ponekad koristi kao sinonim za mutaciju. Mutacija de novo (de novo mutacija, de novo varijanta, nova varijanta) Genetička promjena po prvi put u jednom članu porodice, kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Naziva se i de novo mutacija, de novo varijanta i nova varijanta. *[[Mutacija osnivača]] Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i (varijanta osnivača.) Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. *[[Mutacija pomaka okvira]] Umetanje (insercija) ili brisanje (delecija) koje uključuje broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i varijanta pomaka okvira. Zbog tripletne prirode po kojoj nukleotidi kodiraju aminokiseline, mutacija ovog tipa uzrokuje pomak u okviru čitanja nukleotidne sekvence, što rezultira time da je sekvenca kodona nizvodno od mjesta mutacije potpuno drugačija od originala. *[[Mutacija zametne linije]] (klicina varijanta) Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i klicina varijanta. *[[Mutagen]] Tvar iz okoliša (hemijska, fizička ili biološka) koja izaziva mutaciju. ==N== *[[nasljeđivanje|Način nasljeđivanja]] Način na koji se nasslljednanasljedna osobina, poremećaj ili rizik od poremećaja prenosi s jedne generacije na drugu. Postoje različiti načini nasljeđivanja, a svaki može rezultirati karakterističnim obrascem pogođenih, nezahvaćenih ili rizičnih pojedinaca unutar porodice. Primjeri su autosomno dominantno, autosomno recesivno, X-vezano dominantno, X-vezano recesivno i multifaktorsko (poligensko) nasljeđivanje. [[Naddominacija]] – selekcijska prednost Fenomen da heterozigotni genotip ima bolji reproduktivni uspjeh od homozigotnog. *[[interakcija gena|Naddominantnost]] Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji je nadjačan ili "maskiran" doprinosom drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine se kaže da su recesivni, a za drugi i njegova povezana osobinanjegove povezane osobine se kaže da su dominantni. Često recesivni aleli kodiraju neefikasne ili nefunkcijskalnenefunkcionalne proteine. Kao i dominacija, recesivnost nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova. U genetičkoj stenografiji, recesivni aleli su često predstavljeni malim slovom (npr., za razliku od dominantnog A). *[[Nasljedna predispozicija]] (genetička predispozicija, genetička osjetljivost, nasljedna podložnost) Povećana šansa ili vjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Nasljedna predispozicija ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu utjecatiuticati na rizik od bolesti osobe. *[[Nasljeđivanje]] Također se označava i kao genetička predispozicija, genetička osjetljivost i nasljedna podložnost. Proces međugeneracijskog prenošenja genetičkih uputa za sintezu gradivnih ili kontrolnih ([[enzim]]skih) proteina. *[[genetičko testiranje|Neaficirana osoba]] U genetici, opisuje osobu koja nema određenu fenotipsku osobinu ili bolest. *[[genetičko savjetovanje|Negativna prediktivna vrijednost]] (NPV) [[Vjerovatnoća]] da pojedinac s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođen i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Naziva se i NPV. *[[genetičko savjetovanje|Neinformativni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat) Negativan rezultat testa kod osobe kod koje nije jasno nije pronađena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat. *[[Neklasificirana varijanta]] (varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se n aziva varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja. *[[nositelj (genetika)|Nenositelj]] Osoba koja ne nosi mutaciju prethodno identificiranu u njenoj ili njezinoj porodici. *[[genetičko testiranje|Neodređeni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat, neinformativni rezultat) Negativan rezultat testa kod nekoga bez jasno uočene štetne mutacije ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neinformativni rezultat. *[[genska mutacija|Neomorf]] Mutirani alel sas novom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). *[[intermedijarnost|Nepotpuna dominantnost]] Slučaj interakcije alelnih gena kada dva alela heterozigotnog genotipa daju novi fenotip. Nepotpuna (smanjena) penetrabilnost Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Stanje ima nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante izražavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva smanjena penetrabilnost. *[[Neprobojnost]] Primjer u kojem osoba ima genetičku varijantu povezanu s osobinom ili koja uzrokuje bolest, ali nema fenotip ili stanje. Primjer nepenetracije je žena s [[patogen]]om varijantom BRCA1 koja doživi starost i nikad ne dobije rak dojke ili jajnikaNerazdvajanje jajnika *[[Nerazdvajanje]] (engl. nondisjunction) Nerazdvajanje homolognih hromosoma u anafazi I ili sestrinskih hromatida u anafazi II mejoze i sestrinskih hromatida u anafazi mitoze. *[[Nerastvorljiva RNK]] (sRNK).) Posebna klasa molekula RNK, tipski dužine 76 do 90 nukleotida, koja služi kao fizički adapter, omogućavajući transkriptima [[iRNK]] da se prevedu u sekvence aminokiselina tokom sinteze proteina. Svaka [[tRNK]] sadrži specifičan [[antikodon]]ski triplet koji odgovara]] aminokiselini koja je [[kovačentna veza|kovalentno vezana za suprotni kraj [[tRNK]]. Kako translacija napreduje, tRNK se regrutuju u ribosom, gdje je svaki kodon iRNK uparen sas tRNK koja sadrži komplementarni antikodon. U zavisnosti od organizma, ćelije mogu koristiti čak 41 različitu tRNK sas jedinstvenim antikodonima. Zbog degeneracije kodona unutar genetičkog koda, nekoliko [[tRNK]] koje sadrže različite antikodone nose istu aminokiselinu. *[[genetičko testiranje|Neuvjerljivi rezluau]] (neodređeni, neinformativni) rezultat Negativan rezultat testa osoba kod kojih nije jasno utvrđena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neodređeni rezultat i neinformativni rezultat. *[[NGS]] *[[Nizvodnost (genetika)]] Prema ili bliže 3'- kraju lanca nukleotida, ili C-kraju peptidnog lanca. Kontrast uzvodnoje uzvodnost. *[[Nonsens mutacija]] Besmislena) mutacija (varijanta) Genetička promjena koja uzrokuje prijevremeni završetak sinteze proteina. Promijenjeni protein može biti djelimično ili potpuno inaktiviran, što dovodi do promjene ili gubitka njegove funkcije. Također se naziva besmislena mutacija. Metod (masivno paralelno sekvenciranje, sekvenciranje sljedeće generacije) Metoda visoke propusnosti kojikoja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i sekvenciranje sljedeće generacije. *[[Nokautiranje gena]] i [[nokaut miš]] Tehnika [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]] u kojoj je organizam modificiran da nosi gene koji su postali neoperativni (“nokautirani“), tako da je njihova ekspresija poremećena u nekoj fazi na putu koji proizvodi njihove genske proizvode i organizam je lišen svog normalnog efekta. *[[nositelj (genetika)|Nositelj]] Jedinka koja je naslijedila recesivnu recesivni alel za genetičku osobinu ili mutaciju, ali kod koje ta osobina obično nije izražena ili vidljiva u fenotipu. Obično su takvi heterozigotni za recesivni alel i stoga još uvijek mogu prenijeti alel na svoje potomstvo, gdje se povezani fenotip može ponovo pojaviti ako potomstvo naslijedi drugu kopiju alela. Termin se obično koristi u medicinskoj genetici u kontekstu recesivnog alela koji uzrokuje bolest. *[[Nesinonimna supstitucija]] ili zamjenska mutacija Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom, nakon transkripcije i translacije, rezultira u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna je sinonimna mutacija. *[[frekvencija alela|Nosiva frekvencija]] (stopa nositelja) Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su [[BRCA1]] i BRCA2. *[[Nova mutacija]] (varijanta) Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili de novo varijanta (ili mutacija). *[[NPV]] (negativna prediktivna vrijednost) [[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. *[[Nukleinska kiselina]] Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i [[RNK]], koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i [[RNK]] sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život. Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićima, odgovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za biosintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina s roditelja na potomke. *[[Nukleobaza]] Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa. *[[Nukleoid]] Slična jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetičkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom. Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana s proteinima nalik histonima. *[[Nukleosom]] Osnovna gradivna jedinica hromatina, tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera. *[[Nukleotid]] Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili citozin). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili citozin (u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a). *[[Nukleotidna sekvenca]] Precizan redoslijed uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili RNK. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetičke informacije i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina. *[[Nukleozid]] U nukleinskim kiselinama, šećer i baza. *[[alel|Nulti alel]] Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na [[fenotip]]skoj razini. *[[Nutrigenomika]] Proučavanje interakcije prehrambenih i genetičkih faktora i njen učinak na metabolizam, zdravstveno stanje i rizik od bolesti. *[[NVC]] (varijanta broja kopije) Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije.<ref name="hadzirifat"/> ==O== *[[Obrnuta genetika]] Metoda koja se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontrolira kao određene genetičke sekvence. *[[mutacija|Oker]] Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona zovu se amber i opal. *[[Oligonukleotid]] Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. [Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih [[iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijske mikronizove za analizu sekvenci visoke propusnosti. *[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO) Baza podataka za ekspresiju gena kojom upravlja američki Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. *[[Onkogen]] Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. *[[Operator (genetika)]] Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein. *[[Operon]] Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora. *[[Otvoreni okvir čitanja|ORF]] Dio orvorenog okvira čitanja koji ima sposobnost da se prevede iz DNK ili [[RNK]] u protein; bilo koji kontinuirani dio kodona koji sadrži početni i stop kodon. *[[ORI]] Jedan od skupa gena (ili, općenito, bilo koje sekvence DNK koja pokazuje homologiju) u različitim [[genom]]ima, direktno povezanih jedan s drugim vertikalnim spuštanjem od jednog gena ili sekvence u posljednjem zajedničkom pretku tih [[genom]]a. Za takve gene ili sekvence se kaže da su ortologni. Ortolozi potiču iz iste predačke sekvence i može se zaključiti da su povezani jedni s drugima na osnovu sličnosti njihovih sekvenci. Iako su možda evoluirali nezavisno unutar odvojenih [[genom]]a mutacijom i prirodnom selekcijom, njihovi proizvodi mogu i dalje zadržati slične strukture, funkcije ili nivoe ekspresije među vrstama i populacijama. Identifikacija ortologa se pokazala važnom u zaključivanju o filogenetskim odnosima između različitih organizama. Kontrastni paralog. *[[ekspresija gena|Osnovna linija]] Mjera nivoa ekspresije jednog ili više gena prije perturbacije u eksperimentu, kao u negativnoj kontroli. Osnovna ekspresija se također može odnositi na očekivanu ili historijsku mjeru ekspresije za [[gen]]. *[[Osobina]], [[svojstvo]], značajka, karakter(istika) Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe.<ref name="hadzirifat"/> ==P== *[[Palindrom]](i) Obrnuto ponavljajuće sekvence [[DNK]] *[[Palindromska sekvenca]] Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili RNK u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. *[[Panmiksija]] – slučajno parenje Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola. *[[Paracentrična inverzija]] Inverzija koja ne uključuje [[centromera|centromeru]]. *[[Paradoks C-vrijednosti]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi s ogromnim varijacijama u jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini [[[[genom]]]]a među [[eukariot]]skim [[vrsta]]ma, posebno zapažanje da veličina [[genom]]a nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju [[genom]]e koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski [[genom]]i uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni s toliko nekodirajuće DNK i zašto neki [[genom]]i imaju veći sadržaj gena od drugih. *[[Paralog]] Jedan od skupa gena (ili, općenitije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju), koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog [[genom]]a, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog [[genom]]a, ili tokom specijacije, u različitim [[genom]]ima). Kontrast je ortolog. [[Parazitska DNK]] Vidi: [[Sebični genetički element]]. *[[Autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding) Parenje jedinki koje nisu u srodstvu. *[[Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding) Parenje genetički srodnih jedinki. *[[Patogen]]a (štetna) [[mutacija]] (varijanta), predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. *[[Patognomoničnost]] Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu. *[[PCR]] ([[lančana polimerazna reakcija]], lančana reakcija polimeraze) Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). PCR u realnom vremenu (rtPCR) Vidi: kvantitativna PCR. *[[Genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]] Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice, kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici. Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, organizam ili vrstu s određenim potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme, i obuhvata bilo koji broj generacija; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braću i sestre. *[[Penetrabilnost (genetika)|Penetreabilnst]] Udio pojedinaca s datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv fenotip kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost. *[[Penetrabilnost gena]] Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije, on je 100% penetrabilan. *[[Peptid]] Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. *[[Pericentričnost hromosoma]] Pozicioniranost blizu centromere hromosoma. *[[Pericentrična inverzija]] Inverzija koja uključuje centromeru. *[[Petočlana kapa]] Vidi: 5' kraj. *[[Pirimidin]] Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]]). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao pirimidini. *[[Plazmid]] Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. [[Plejotropija]] Fenomen kojim jedan gen utiče na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama. *[[plejotropija|Plejotropni učinak]] Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke. *[[Ploidija]] Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu. *[[Početni kodon]] [[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] ([[iRNK]]) prilikom translacije u [[ribosom]]u. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5' neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma. *[[Podregulacija]] Bilo koji proces, prirodni ili vještački, koji smanjuje nivo ekspresije određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih i[ transkripata) u policistronskoj [[iRNK]]. *[[Pogođeni srodni par]] Bilo koji par organizama koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod uticajem alela koji kodira plave oči. *[[Pojačivač (genetika)]] Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije. *[[poliadenilacija|Poli(A) rep]] ili [[poliadenilacija]] Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3' kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično iRNK. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu [[iRNK]], spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju – umjesto toga promovira degradaciju RNK. *[[Polidimerizacija]] Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili RNK, pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj RNK. Dimeri pirimidina obično se brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. *[[Poligen]] Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih gena koji kontroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku. *[[Poligensko svojstvo]] Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine. *[[Polilinker]] Lančana reakcija polimeraze (PCR). Vidi: višestruko kloniranje. *[[Polimorfizam]] Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju. *[[Polipeptid]] Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcionalan način. *[[Poliploid]] [[Organizam]] s tri ili više setova hromosoma. *[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može se pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog. *[[Polisom]] (poliribosom ili ergosom) Kompleks molekula iRNK i dva ili više ribosoma koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. *[[politenija|Politeni hromosom]]i Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji. *Popravak/[[Popravka DNK]] Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet [[genom]]a i normalnu funkcionalnost organizma. *[[Populacijska genetika]] Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama. *[[Populacijski rizik]] Udio osoba u općoj populaciji koje su pogođene određenim poremećajem ili koje nose određeni gen. Često se o njemu raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim ličnim rizikom s obzirom na njegovu ili njenu porodičnu povijest ili druge okolnosti. *[[Posttranslacijska modifikacija]] Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript RNK hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizvela zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama. *[[Posttranskripcijska transformacija]] Vidi: [[posttranslacijska modifikacija]]. *[[Potpomognuta reprodukcija]] (ART) Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija in vitro. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). *[[letalnost|Potpuna letalnost]] Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma. *[[vezani geni|Potpuna vezanost]] Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna razmjena ([[krosingover]]). *[[Pozitivna prediktivna vrijednost]] (PPV) [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. *[[kodon|Pozitivni (+) lanac]] Vidi: [[kodirajuća sekvenca]]. *[[PPV]] (pozitivna prediktivna vrijednost) Vjerovatnoća da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. *[[Prajmer]] Predisponirajuća (štetna) mutacija (mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta), mutacija gena za osjetljivost. Vidi: začetnica. Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. *[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija]] (nadekspresija) Nenormalno visok nivo [[ekspresija gena]] koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji [[fenotip]] povezan s [[gen]]om. *[[nositelj (genetika)|Prenositelj]] U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji je predisponira za bolest. *[[transpozon|Prenosivi element]] (transposable element – TE, transpozon ili skakajući gen) Sekvenca DNK koja može promijeniti svoju poziciju unutar [[genom]]a, ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i [[genom]]a veličine. Transponirani elementi čine veliki dio [[genom]]a i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji. Iako su TE sebični genetički elementi, mnogi su važni u funkciji i evoluciji [[genom]]a. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. *[[Presimptomsko testiranje]] [[Genetičko testiranje]] koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja. *[[Pretpostavljeni gen]] Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcionalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je “potpostavljen” u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija. *[[Primarni transkript]] Neprocesuirana (“sirova”), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada; pretvara se u zreli RNK proizvod kao što je i[[RNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili pre-iRNK, naprimjer, tip je primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju. *[[Primaza]] Enzim koji sintetizira začetnicu ([[prajmer]]). *[[genetička analiza|Pripisivi rizik]] Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, “izloženost” je učestalost specifične genetičke varijante. *[[Pristrasnost kodona]] Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama. *[[Proband]] Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenog svojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava. Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću. *[[Penetrabilnost (genetika)|Probojnost]] Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina. *[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka (informirani pristanak)]] Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. *[[genetičko savjetovanje|Procjena rizika]] Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su lična zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo. *[[Profag]] Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom. *[[Profaza]] Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP) Human Genome Project (HGP) bio je projekt čiji je cilj bilo utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski genom. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, s fizičkog i funkcionalnog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. *[[Prokariot]](i) Jednoćelijski organizam bez pravog jedra. *[[Prometafaza]] Prelazna potfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I). *[[Promotor (genetika)|Promotor]] Sekvenca ili regija DNK na kojoj započinje gen na koju se veže [[RNK-polimeraza]], obično duga 100–1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije. *[[sekvenciranje DNK|Propusnost]] Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencioniranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju. *[[Protein]]: Nesinonimna supstitucija ili zamjenska mutacija Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom rezultira, nakon transkripcije i translacije, u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna sinonimna mutacija. *[[frekvencija|Nosiva frekvencija]] Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i stopa nositelja. *[[Nova mutacija]] Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili ''[[de novo]]'' varijanta (ili mutacija). Također se zove nova varijanta. *[[NPV]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Također se naziva negativna prediktivna vrijednost *[[Nukleinska kiselina]] Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i RNK, koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i RNK sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život. Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićim, odgoovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za bioseintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina sa roditelja na potomke. *[[Nukleobaza]] Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa *[[Nukleoid]] Znači sličan jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetićkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom. Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana sa proteinima nalik histonima. *[[Nukleosom]] Osnovna građevna jedinica hromatina tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera. *[[Nukleotid]] Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedno od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]; u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a). *[[nukleotid|Nukleotidna sekvenca]] Precizan redosled uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili [[RNK]]. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetićke informacije, i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti, da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina. *[[Nukleozid]] U nukleoinskim kiselinama, šećer i baza. *[[alel|Nulti alel]] Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na fenotipskoj razini. *[[NVC]] Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije. Naziva se i varijanta broja kopije. Metod u koji se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontroliraju određene genetičke sekvence. *[[kodon|Oker]] Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona se zovu amber i opal. *[[Oligonukleotid]] Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijskik mikronizova za analizu sekvenci visoke propusnosti. *[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO) [[Baza podataka]] za ekspresiju gena kojom upravlja američni Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. *[[Onkogen]] Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. *[[Operator (genetika)]] Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein. *[[Operon]] Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora. *[[Osobina|Osobina, svojstvo, značajka, karakter(istika)]] Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe. *[[Palindrom]](i) Obrnuto ponavljajuće sekvencije DNK. *[[Palindromska sekvenca]] Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili [[RNK]] u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. *[[Panmiksija]] – slučajno parenje Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola. *[[Paracentrična inverzija]] Inverzija koja ne uključuje centromeru. *[[Paradoks C-vrijednosti]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi sa ogromnim varijacijama jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini genoma među eukariotskim vrstama, posebno zapažanje da veličina genoma nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju genome koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski genomi uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni sa toliko nekodirajuće DNK i zašto neki genomi imaju veći sadržaj gena od drugih. *[[Paralog]] Jedan od skupa gena (ili, uopćenije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju, koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog genoma, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog genoma, ili, tokom specijacije, u različitim genomima). Kontrastno ortolog. *[[Parazitska DNK]] Vidi: Sebični genetički element. *[[autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding) Parenje jedinki koje nisu u srodstvu. *[[inbriding|Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding) Parenje genetički srodnih jedinki. Patogena mutacija (varijanta) Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili [[mutacija]]) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivost. *[[Patognomoničnost]] Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu. *[[PCR]] Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i lančana polimerazna reakcija i lančana reakcija polimeraze. *[[PCR u realnom vremenu]] (rtPCR) Vidi: kvantitativni PCR. *[[genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]] Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici. Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, [[organizam]] ili vrstu sa određenom potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme i obuhvata bilo koji broj [[generacija]]; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braća i sestre. *[[Penetrabilnost (genetika)|Penetrabilnost]] Udio pojedinaca sa datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv [[fenotip]] kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost. *[[Penetrabilnost gena]] Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije on je 100 % penetrabilan. *[[Peptid]] Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. *[[centromera|Pericentričnost hromosoma]] Pozicionirano blizu centromere hromosoma. *[[Pericentrična inverzija]] Inverzija koja uključuje centromeru. *[[Petočlana kapa]] Vidi: 5'-kraj. *[[Pirimidin]]] Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]] ). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao [[pirimidin]]i. *[[Plazmid]] Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. *[[Plejotropija]] Fenomen kojim jedan gen utječe na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama. *Plejotropni učinak Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke. *[[Ploidija]] Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu. *[[Početni kodon]] [[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] (iRNK) prilikom translacije u ribosomu. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5'neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma. *[[Podregulacija]] Bilo koji proces, prirodni ili veštački, koji smanjuje nivo ekspresije gena određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih [[iRK]] transkripata) u policistronskoj iRNK. *Pogođeni srodni par Bilo koji par [[organizam]]a koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji oboje imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod utjecajem alela koji kodira plave oči. *[[Pojačivač (genetika)]] Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije. *[[poliadenilacija|Poli (A) rep]] ili [[poliadenilacija]] Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3'-kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično [[iRNK]]. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poli|Poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu iRNK, spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju, umjesto toga promovira degradaciju RNK. *[[Polidimerizacija]] Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili [[RNK]], pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj [[RNK]]. Dimeri pirimidina se obično brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. *[[Poligen]] Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih, gena koji kopntroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku. *[[poligen|Poligensko svojstvo]] Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine. *[[kloniranje|Polilinker]] Vidi: Višestruko kloniranje. Lančana reakcija polimeraze (PCR). *[[genetički polimorfizam|Polimorfizam]] Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova ) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju. *[[Polipeptid]] Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcijskalan način. *[[Poliploid]] Organizam s tri ili više setova hromosoma. *[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog. *[[Polisom]] Također poliribosom ili ergosom. Kompleks molekula[[iRNK]] i dva ili više [[ribosom]]a koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. *[[Politeni hromosom]]i Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji. *[[Popravka DNK]] Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet genoma i normalnu funkcijskalnost organizma. *[[Populacijska genetika]] Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama. *[[genetičko savjetovanje|Populacijski rizik]] Udio osoba u općoj populaciji koji su pogođeni određenim poremećajem ili koji nose određeni gen. Često se raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim osobnim rizikom s obzirom na njegovu ili njezinu porodičnu povijest ili druge okolnosti. *[[Posttranskacijska modifikacija]] Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript [[RNK]] hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizveo zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama. *[[Posttranslacijska modifikacija|Posttranskripcijska transformacija]] Vidi: [[Posttranslacijska modifikacija]] *Potpomognuta reprodukcija Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija ''[[in vitro]]''. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). Također se naziva ART. *[[letalnost|Potpuna letalnost]] Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma. *[[vezani geni|Potpuna vezanost]] Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna izmjena (krosingover). *[[genetička konsultacija|Pozitivna prediktivna vrijednost]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Naziva se i PPV. *[[kodon|Pozitivni (+) lanac]] Vidi: [[Kodirajuća sekvenca]] *[[PPV]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Također se naziva pozitivna prediktivna vrijednost. *[[Prajmer]] Vidi: Začetnica *[[Predisponirajuća mutacija]] Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta i mutacija gena za osjetljivost. *[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija (nadekspresija)]] Nenormalno visok nivo ekspresije gena koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji fenotip povezan s genom. *[[Nositelj (genetika)|Prenositelj]] U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji predisponira za bolest. *[[transpozon|Prenosivi element]] Transposable element (TE, [[transpozon]] ili skakajući gen) je sekvenca DNK koja može promijeniti svoju poziciju unutar genoma , ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i genoma veličine . Transponirani elementi čine veliki dio genoma i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji . Iako su TE sebični genetički elementi , mnogi su važni u funkciji i evoluciji genoma. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. *[[genetičko testiranje|Presimptomsko testiranje]] Genetičko testiranje koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja. *[[Pretpostavljeni gen]] Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcijskalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je „potpostavljen“ u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija. *[[Primarni transkript]] Neprocesuirana („sirova“), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada pretvara ga u zreli RNK proizvod kao što je [[iRNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili [[pre-iRNK]], naprimjer, je tip primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju. *[[Primaza]] Enzim koji sintetizira začetnicu (prajmer). *[[genetičko testiranje|Pripisivi rizik]] Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, „izloženost“ je učestalost specifične genetičke varijante. *[[Pristranost kodona]] Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama. *[[Proband]] Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenogsvojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava. Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću. *[[penetrabilnost (genetika)|Probojnost (penetrabilnost)]] Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina. *[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka]] Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Također se naziva informirani pristanak. *[[genetičko testiranje|Procjena rizika]] Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su osobna zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo. *[[Profag]] Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom. *[[Profaza]] Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP) Human Genome Project: HGP bio je projekt čiji je cilj utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski [[genom]]. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, sa fizičkog i funkcijskog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. *[[Prokariot]](i) Jednoćelijski organizam bez pravog jedra. *[[mejoza|Prometafaza]] Prelazna podfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I). *[[Promotor (genetika)|Promotor]] Sekvenca ili regija DNK kojoj započinje gen na koju se veže RNK-polimeraza, obično duga 100-1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije. *Propusnost Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencijskiranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju. *[[Protein]] Linearna polimerna makromolekula sastavljena od niza aminokiselina povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija. *[[Proteom]] Cjelokupni skup molekula [[iRNK]] koje su prevedene u određenim [[gemom|genomima]], [[ćelija (biologija)|ćelijama]], tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput [[transkriptom]]a, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. *[[Protoonkogen]]i Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju. *[[divlji tip|Prototrof]] ili [[divlji tip]] Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi. *[[PRS]] Linearna polimerna [[makromolekula]], sastavljena od niza [[aminokiselina]] povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija. *[[Proteom]] Cjelokupni skup molekula iRNK koje su prevedene u određenim [[genom]]ima, ćelijama, tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput transkriptoma, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. *[[Protoonkogen]]i Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju. Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi. *[[PRS]] (poligenski rezultat rizika) Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. Može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su povezane s genima relevantnim za stanje. Također se naziva poligenski rezultat rizika. *[[pseudogen|Pseudoalel]] Bilo koji od dva ili više različitih gena ili sekvenci koji imaju isti ili sličan doprinos fenotipu, pa se stoga čini da su pravi aleli, ali zapravo nisu strukturno alelni (tj. ne zauzimaju homologne lokuse na homolognim hromosomima ). *[[Pseudoautosomna regija]] (pseudoautosomno [[nasljeđivanje]]) PAR1, PAR2 , jesu međusobno homologne sekvence nukleotida na ljudskom [[hromosom X|X]] i [[hromosom Y|Y-hromosomu]]. Pseudoautosomne regije su dobile ime jer se bilo koji gen u njima nasljeđuje kao i svi [[autosom]]ni geni. PAR1 kod ljudi obuhvata 2,6 Mbp vrhova kratkih krakova X i Y-hromosoma i ostalih velikih majmuna (X i Y imaju ukupno 155 Mbp i 59 Mbp). PAR2 je na vrhovima dugih krakova, u rasponu od 320 kbp. *[[Pseudogen]] Nefunkcionalna sekvenca DNK koja podsjeća na funkcionalni gen. Pseudogeni su tipski suvišne kopije funkcijskalnihfunkcionalnih gena koji su duplicirani prirodnim procesima, osim što nemaju regulatorne sekvence neophodne za pravilnu transkripciju ili translaciju ili sadrže druge defekte kao što su mutacije pomaka okvira, preuranjeni [[stop kodon]]i ili nedostajući introni. Sekvenca DNK koja nalikuje genu, ali je mutirana u neaktivan oblik tokom evolucije. Često mu nedostaju introni i druge bitne sekvence DNK potrebne za funkcijskiranje.funkcioniranje. Iako su genetički slični izvornom funkcionalnom genu, pseudogeni ne rezultiraju funkcijskalnimfunkcionalnim proteinima, iako neki mogu imati regulatorne učinke. *[[Pseudopoliploidija]] Stanje u kojem je broj hromosoma u hromosomskom skupu udvostručen (ili utrostručen, itd.), ali bez odgovarajućeg povećanja stvarne količine genetičkog materijala (tj. nivoa ploidnosti). Ovo se događa kada se hromosomi normalnog hromosomskog komplementa (npr. diploidi) fragmentiraju na manje komade, povećavajući ukupan broj pojedinačnih hromosoma, ali ne stvarajući dodatne homologne kopije tih hromosoma (tako da ćelija ostaje diploidna). Bilo koji brojčani odnos između hromosomskih skupova u grupama srodnih organizama koji sugeriše da su neki od tih organizama poliploidi drugih, a zapravo nisu. *[[Punnettov kvadrat]] (Panetov kvadrat) Tabelarni dijagram koji se koristi za predviđanje mogućih [[genotip]]ova [[fenotip]]ova koje može naslijediti potomstvo određenog križanja ili uzgojnog eksperimenta sumiranjem svih različitih kombinacija majčinih s očevim alelima. Rezultirajuća tabela se zatim može koristiti za određivanje vjerovatnoće da će potomstvo imati određeni [[genotip]]. Korisnost Punnettovih kvadrata ograničena je na diskretne fenotipove naslijeđene prema jednostavnim mendelovskim obrascima. *[[Purin]] Dvoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz pirimidin, jedna od dvije molekule iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući i one koje se koriste u DNK i RNK ). Kao purini klasifikuju se [[adenin]] (A) i [[guanin]] (G). ==Q== *[[qPCR]] Također PCR u realnom vremenu (rtPCR). ==R== *[[genetički marker|RAD]] DNK markeri povezani sas restrikcijskim mjestom; tip genetičkih markera koj u asocijacijskom mapiranju, QTL miranju, populacijskogenetičkim, ekogenetičkim i evolucijskim istraživanjima. *[[RAPD]] Nasumična amplifikacija polimorfne DNK (engleski: (engl. Random Amplified Polymorphic DNA/ / čita se "rapid") jest vid PCR reakcije u kojoj su umnožavajući segmenti DNK slučajni. Za RAPD proceduru stvara se nekoliko proizvoljnih, kratkih prajmera (začetnica), sas 8-–12 nukleotida, a zatim se nastavlja [[PCR]] procesuiranje koristeći veliki predložak [[genom]]ske DNK, očekujući amplifikaciju fragmenta. Na završetku obrade nastalih uzoraka iz RAPD reakcije, mogu se prikupiti polujedinstveni profili. *[[Rasa]] Nepriznata taksonomska kategorija pod kojom se podrazumijevaju populacije karakterističnog genetičkog sastava, koje se po njemu prepoznatljivo razlikuju od ostalih istovjernoi definiranih populacija. Uporedi sa [[sorta (botanika)|sorta]]. *[[Rastvorljiva RNK]] (sRNK) Vidi: Transportnatransportna RNK. *[[Razmnožavanje]] – reprodukcija Prokreacija ili propagacija je biološki proces u kojem roditeljske jedinke stvaraju potomstvo. Razmnožavanje je fundamentalno svojstvo sistema koji su poznati kao život. Ukratko, razmnožavanje je jedna od temeljnih diferencijalnih odrednica između žive i nežive supstance. Iako neki kristali također imaju sposobnost umnožavanja, za razliku od njih, živa bića ostvaruju samoobnovljivo i samoregulatorno autonomno potomstvo. Tako ostvaruju međugeneracijski genetički kontinuitet pripadajuće vrste. Svaki pojedinačni organizam postoji kao rezultat razmnožavanja. Postoje dva oblika reprodukcije: spolni (seksualni) i bespolni (aseksualni). *[[Recesivna letalnost]] Letalnost samo kod homozigotnog genotipa. *[[Recipročna balansirana translokacija]] Translokacija bez delecije ili adicije genetičkog materijala. *[[Recipročna nebalansirana translokacija]] Translokacija koja uzrokuje delecije ili adicije genetičkog materijala. *[[Recipročna translokacija]] Razmjenjivanje hromosomskih segmenata dva nehomologna hromosoma. *[[Regulacija gena]] Širok spektar mehanizama koje ćelije koriste ćelije za povećanje ili smanjenje proizvodnje ili ekspresije specifičnih genskih proizvoda, kao što su RNK ili proteini. Regulacija gena povećava svestranost i prilagodljivost organizma dopuštajući njegovim ćelijama da eksprimiraju različite genske proizvode kada to zahtijevaju promjene u njegovom okruženju. Kod višećelijskih organizama, regulacija ekspresije gena također pokreće ćelijsku diferencijaciju i morfogenezu u embriju, omogućavajući stvaranje raznolikog niza tipova ćelija iz istog [[genom]]a. *[[Rekombinantna DNK]] (rDNK) Molekule [[DNK]] koje su nastale primjenom laboratorijskih metoda genetičke rekombinacije genetičke rekombinacije (kao što je molekulsko kloniranje) molekulsko kloniranje) koje omogućavaju da se (genetičkim inženjerstvom) prikupi genetički materijal iz više izvora, stvarajući sekvence sekvence koje se inače ne bi mogle naći u biološkim organizmima. *[[generička rekombinacija|Rekombinantni vektor]] Vektor sas ugrađenom stranom DNK. *[[Repetitivna sekvenca]] Bilo koja ponavljajuća sekvenca nukleotida ili aminokiselina za koju se znaazna ili se pretpostavlja da je biološki značajna. Kod nukleinskih kiselina, motivi sekvenci su često kratki (tri do deset nukleotida dužine), visoko konzervirane sekvence koje se koriste kao mjesta prepoznavanja za enzime koji se vezuju za DNK ili RNK uključene u regulaciju ekspresije gena. *[[Replikacija DNK]] (autoreplikacija) Proces u kojem od jedne molekule DNK nastanu dvije, sa s identičnim redoslijedom dušičnih baza kao u početnoj molekuli. U ovoj enzimski kataliziranoj reakciji u polulanci DNK prvo se rastave, pa onda svaki od lanaca dogradi nedostajući komplementarni polulanac. *[[Replikacija RNK]] Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije. Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana. *[[Replikacijska viljuška]] Struktura koja se formira unutar dugačke spiralne DNK tokom njene replikacije. Stvaraju se helikaze, koje razbijaju vodikove veze koje drže dva lanca DNK zajedno u spirali. Rezultirajuća struktura ima dva granasta zupca, od kojih je svaki sastavljen od po jednog lanca DNK. Ova dva lanca služe kao predložak za vodeći i zaostali lanac, koji će se stvoriti (kako DNK polimeraza uskladi) komplementarne nukleotide sa šablonima. Šabloni se mogu ispravno nazvati predloškom vodećih niti i šablonom zaostalih niti. *[[Replikon]] Bilo koja molekula ili regija DNK ili RNK koji se replicira iz jednog izvora replikacije. *[[Reporterski gen]] Reporterski gen (često jednostavno reporter) je gen koji istraživači vezuju za regulatornu sekvencu drugog gena od interesa za bakterije, ćelijsku kulturu, životinje ili biljke. Takvi geni se nazivaju reporterima jer se karakteristike koje daju organizmima koji ih eksprimiraju mogu lako identificirati i mjeriti ili zato što su markeri koji se mogu odabrati. Restrikcijske endonukleaze Enzimi koje bakterijska ćelija koristi za razgradnju strane DNK (virusna DNK); prepoznaju restrikcijsko mjesto i cijepaju dvolančanu DNK; koriste se u genetičkom inženjerstvu. *[[Restriktom]] Bilo koji fragment DNK koji je rezultat rezanja lanca DNK restrikcijskim enzimom, na jednom ili više restrikcijskih mjesta. *[[Retrotranspozon]]i ili [[transpozon|pokretni genetički elementi]] DNK sekvence koje se premještaju iz jednog mjesta u genomu na drugo preko RNK-intermedijara: DNK se kopira u RNK, a RNK se reverznom transkripcijom uz pomoć enzima reverzne transkriptaze kopira u DNK koja se ugrađuje na drugo mjesto u genomu (mehanizam copy/ / paste)). *[[Reverzna mutacija]] Mutacija koja preokreće učinak prethodne mutacije koja je inaktivirala gen, čime se vraća funkcija divljeg tipa. *Rezultat poligenskog rizika (PRS) Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. To može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su Povezanepovezane s relevantnim genima za dato stanje. *[[RFLP]] Polimorfizam dužine restrikcijskih fragmenata (Restriction Fragment Length Polymorphism), u molekulskoj biologiji, predstavlja varijaciju u homolognim sekvencama DNK. Odnosi se na polimorfizam uzoraka homolognih DNK molekula iz različitih restrikcijskih lokacija, a koje se dobiju primjenom laboratorijske tehnike koja omogućuje njihovu identifikaciju. *[[RFLP|RFLP ograničenje]] Mapa ili dijagram poznatih restrikcijskih mjesta unutar poznate sekvence DNK, kao što je [[plazmid]]ni vektor, dobijen sistematskim izlaganjem sekvence različitim restrikcijskim enzimima, a zatim poređenjem dužina rezultujućih fragmenata, tehnika poznata kao restrikcijsko mapiranje. takođerTakođer prepoznavanje ograničenja na licu mjesta. Kratka, specifična sekvenca nukleotida (obično 4 do 8 baza dužine) koju pouzdano prepoznaje određeni restrikcijski enzim. Budući da se restrikcijski enzimi obično vežu kao homodimeri, restrikcijska mjesta su općenito palindromske sekvence koje obuhvataju oba lanca dvolančane molekule DNK. Restrikcijske endonukleaze cijepaju fosfatnu kičmu između dva nukleotida unutar same prepoznate sekvence, ali drugi tipovi restrikcijskih enzima prave svoje rezove na jednom kraju sekvence ili na obližnjoj sekvenci. *[[Ribonukleinska kiselina]] (RNK) Jednostruko spiralna makromolekula, građena od nukleotida. Sastoji se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri dušične baze ([[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Na nju se prepisuje genetička informacija sas DNK u procesu zvanom transkripcija. Poslije se ta šifra na RNK prevodi na jezik aminokiselinskog sastava proteina u procesu zvanom translacija. Grupe dušičnih (heterocikličnih) baza u RNK su šifre za uspostavljanje sekvence aminokiselina, molekula od kojih su sačinjeni proteini. Postoji nekoliko različitih tipova RNK, poput informacijske RNK (iRNK), transportne RNK (tRNK) i ribosomske RNK (rRNK). Svaki od njih ima posebnu funkciju u ćeliji. Ribonukleinska kiselina (RNK) je biološki važan tip molekula koje imaju značajnu ulogu u kodiranju, dekodiranju, regulaciji i ekspresiji gena. RNK i DNK predstavljaju dva tipa nukleinskih kiselina, koje sa s proteinima spadaju u esencijalne makromolekule svih živih bića. Kao i DNK, molekule RNK se sastoje od dugih kovalentno vezanih jedinica – nukleotida, s tim što su RNK molekule najčešće jednolančane. Za razliku od DNK, RNK se češće nalazi kao jedan lanac presavijen sam na samu sebe, a ne upareni dvostruki lanac. Različiti ntipovitipovi RNK molekula služe u širokom spektru bitnih bioloških uloga, uključujući kodiranje, dekodiranje, regulaciju i ekspresiju geni gena, kao i funkcijskiranjefunkcioniranje kao signalne molekule i, u određenim virusnim genomima, kao primarni genetički materijal. *[[Ribosom]] Ćelijske prganele – strukutre organele – strukture kojima se odvija biosinteza proteina. Molekulski kompleks koji služi kao mjesto sinteze proteina. Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice (mala podjedinica, koja čita poruke kodirane u molekulama iRNK, i velika podjedinica, koja povezuje aminokiseline u nizu kako bi formirala polipeptidni lanac), od kojih se svaka sastoji od jednog ili više lanaca ribosomske RNK i raznih ribosomskih proteina. *[[nasljeđivanje|Rizik od ponavljanja]] Vjerovatnoća da će se nasljedna osobina ili poremećaj prisutan kod jednog člana oporodiceporodice ponovno pojaviti kod drugih članova. Ovo se razlikuje od rizika od recidiva raka, što je šansa da će se rak koji je liječen ponovno pojaviti. *[[RNK]] Vidi: Ribonukleinskaribonukleinska kiselina *[[RNK-polimeraza]] Glavni enzim transkripcije. *[[RNK-polimeraza I]] *[[RNK-polimeraza II]] *[[RNK-procesuiranje]] [[Posttranslacijska modifikacija]] [[primarni transkript|primarnog transkripta]] koja uključuje RNK-prekrajanje (engl. RNA-splicing) i zaštićivanje krajeva iRNK. *[[RNKi]] skraćeno RNKP ili RNKpol Bilo koji od klase enzima koji sintetizira RNK molekule iz DNK šablona. RNK polimeraze su neophodne za transkripciju i nalaze se u svim živim organizmima i mnogim virusima. Grade dugačke jednolančane polimere zvane transkripti, dodavanjem ribonukleotida jedan po jedan u smjeru 5' -do- 3', oslanjajući se na šablon koji obezbjeđuje komplementarni lanac za vjernu transkripciju nukleotidne sekvence. *[[hromosomska translokacija|ROB]] Tip hromosomske translokacije kojom se dvostruki lanac prekida na centromeru ili blizu centromera dvanjega. Dva akrocentrična hromosomi hromosoma uzrokuju recipročnu razmjenu segmenata koja dovodi do jednog velikog metacentričnog hromosoma (sastavljenog od dugih krakova) i jednog ekstremno malog hromosoma (sastavljenog od kratkih krakova ), od kojih se potonji često kasnije gubi iz ćelije sas malim efektom jer sadrži vrlo malo gena. Rezultirajući kariotip pokazuje jedan manje od očekivanog ukupnog broja hromosoma, jer su se dva prethodno različita hromosoma u suštini spojila. Nositelji robertsonovske translokacije općenito nisu povezani s bilo kakvim fenotipskim abnormalnostima, ali imaju povećan rizik od stvaranja mejotski neuravnoteženih gameta. *[[Robertsonovska translokacija]] Dva akrocentrična hromosoma recipročnom translokacijom dužih krakova (q) daju jedan metacentrični hromosom. *[[porodica|Rodbina]] Proširena porodica. Rođak prvog stupnjastepena (FDR) Roditelj, brat ili sestra ili dijete pojedinca. Također se zove FDR. *[[rRNK]] Ribosomska ribonukleinska kiselina (rRNK) je tip nekodirajuće RNK koja je primarna komponenta ribosoma, neophodna za sve ćelije. rRNK je ribozim koji vrši sintezu proteina u ribosomima. Transkribuje se iz ribosomske DNK (rDNK) i zatim vezuje za ribosomske proteine da bi formirala male i velike podjedinice *[[Replikacija RNK]] Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije. Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana [[ribosom]]a. ==S== *Sadržaj [[guanin]]a-[[citozin]]a Također skraćeno ([[GC-sadržaj]].) Udio dušičnih baza u nukleinskoj kiselini koje su ili [[guanin]] (G) ili [[citozin]] (C), obično izražen kao postotak. Molekule DNK i RNK sas većim GC-sadržajem općenito su termostabilnije od onih sas nižim GC-sadržajem zbog molekulskih interakcija do kojih dolazi tokom slaganja baza. *[[Samoinkompatibilnost]] (autosterilnost) Oblik genske kontrole samooplodnje kod biljaka. *[[Sangerovsko sekvenciranje]] Metod sekvenciranja DNK zasnovanzasnovana na ''[[in vitro]]'' replikaciji sekvence šablona DNK, tokom koje se didezoksinukleotidi koji završavaju lanac, označeni fluorohromom, nasumično ugrađuju u produžujući lanac. Rezultirajući fragmenti se zatim sortiraju po veličini pomoću elektroforeze, a određeni fluorohrom koji završava svaki od po veličini sortiranih fragmenata se detektuje se laserskom hromatografijom, otkrivajući tako sekvencu originalnog DNK šablona preko redosledaredoslijeda fluorohromnih oznaka kako se čita iz malih od fragmenata veličine do velikih fragmenata. Iako je sangerovsko sekvenciranje u nekim kontekstima zamijenjeno metodimametodama sljedeće generacije, i dalje je široko korišteno zbog sposobnosti da proizvede relativno dugačka očitavanja sekvence (500+ nukleotida ) i vrlo niske stope greške. *[[SCNT]] Metod molekulske biologije koji se koristi za otkrivanje specifične sekvence u uzorcima DNK. Tehnika kombinuje odvajanje fragmenata DNK gel elektroforezom, transfer DNK na sintetsku membranu i naknadnu identifikaciju ciljnih fragmenata radio-obilježenimradioobilježenim ili fluorescentnim hibridizacijskim sondama. *[[scRNK]] [[iRNK]] (snRNK) nRNK . Vidi: [[mala jedarna RNK]]. *[[mala jedarna RNK|Sebični genetički element]] Povijesno također zvani sebičnimsebični geni, ultra-sebičnimultrasebični geni, sebična DNK, parazitska DNK i [[genom]]ska odmetnica, su genetički su segmenti koji mogu poboljšati vlastiti prijenos na račun drugih gena u [[genom]]u, čak i ako oni nemaju pozitivan ili neto negativan efekat na kondiciju organizma. [[genom]]i se tradicijskitradicionalno posmatraju kao kohezivne jedinice, pri čemu geni djeluju zajedno kako bi poboljšali adaptivnu vrijednost organizma. Međutim, kada geni imaju određenu kontrolu nad vlastitim prijenosom, pravila se mogu promijeniti, pa su, kao i sve društvene grupe, genomi ranjivi na sebično ponašanje svojih dijelova. *[[Sekvenciranje DNK|Sekvenciranje]] Određivanje redoslijeda baza [[adenin]]a, [[timin]]a, [[guanin]]a i [[citozin]]a, pomoću određenih tehnika, u cijelom genomu nekog organizma ili u samo jednom njegovom dijelu. Također, određivanje sekvenci aminokiselina u proteinima ili sastavnica ostalih složenih biomolekula. *[[WXS|Sekvenciranje cijelog]] [[egzom]]a ([[WES]], WXS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma osoba i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva WES i WXS. *[[GWAS|Sekvenciranje cijelog genoma]] (GWAS, WGS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuću sekvencu. Naziva se i WGS. *[[Sekvenciranje DNK]] Proces određivanja, bilo kojom od niza različitih metoda i tehnologija, redoslijeda baza u dugom lancu nukleotida koji čini sekvencu DNK. *[[Sekvenciranje naredne generacije]] (masivno paralelno sekvenciranje, NGS) Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence individualnog [[genom]]a. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i NGS. *[[Sekvenciranje tumorske DNK]] Sekvenciranje somatskog tkiva, poput tumora, odnosi se na traženje varijanti u DNK koje se obično javljaju nakon začeća. Somatske mutacije mogu se pojaviti u bilo kojoj tjelesnoj ćeliji osim u zametnim ćelijama (spermatozoidu i jajnoj ćeliji) i stoga se ne prenose na djecu. Ove varijante mogu (ali ne uvijek) uzrokovati rak ili druge bolesti. *[[mitohondrija|Semiautonomne organele]] Organele sas DNK (mitohondriji i hloroplasti) koje ne mogu samostalno živjeti izvan eukariotske ćelije. *[[Semikonzervativna replikacija DNK]] Dva roditeljska polulanca DNK se odvajaju i svaki služi kao kalup za sintezu novog komplementarnog lanca. *[[Sestrinske hromatide]] Par identičnih kopija (hromatida) nastalih kao rezultat replikacije DNK hromosoma, posebno kada su obje kopije spojene zajedničkom centromerom; par sestrinskih hromatida naziva se dijada. Dvije sestrinske hromatide su na kraju odvojene jedna od druge u dvije različite ćelije tokom mitoze ili mejoze. Identične podjedinice hromosoma prije anafaze mitoze ili anafaze II mejoze, nastaju semikonzervativnom replikacijom u S-fazi, imaju zajedničku centromeru. *[[oligonukleotid|Set-sonda]] Kolekcija od dvije ili više sondi dizajniranih za mjerenje jednog tipa molekula, kao što je kolekcija [[oligonukleotid]]a [[dizaj]]niranih da se hibridiziraju s različitim dijelovima transkripta iRNK generiranih iz jednog gena. *[[SFP]] Jednoosobinski polimorfizmi (eng. (engl. Single Feature Polymorphism), polimorfne sekvence DNK koje se odnose na varijaciju jednog svojstva. Vrijedni su genetički markeri koji potencijalno nude neposrednije fizičke veze ka samim strukturama gena. Međutim, većina aktulelnihaktuelnih SFP predikcijskih metoda su razvijene su za sekvenciranjemsekvenciranje DNK proučavanih vrsta, iako su posebno pogodnipogodne za vrste sa složenim i nesekvenciranim [[genom]]ima. *[[transpozon|Skakanje gena]] Vidi: [[transpozon|Prenosivi element]]. *[[heterozigot|Složena heterozigotnost]] Prisustvo dva različita mutirana alela na određenom lokusu gena. *[[penetrabilnost (genetika)|Smanjena (nepotpuna) penetrabilnost]] Penetracija se odnosi na vjerojatnostvjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za stanje se kaže da pokazuje nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante ispoljavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva nepotpuna penetrabilnost. *[[Smislenost (genetika)|Smislenost]] U molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Ovisno o kontekstuU molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Zavisno od konteksta, smislenost može imati nešto različita značenja. Naprimjer, DNK je pozitivno smislena ako se RNK verzija iste sekvence prepiše ili prevede u protein, negativna ako nije. SNP (engl. single nucleotide polymorphism) Jednonukleotidni polimorfizam koji je posljedica supstitucije; tačkasta mutacija. *[[SNP|SNP-označavanje]] [[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP), koji se koristi za označavanje određenog haplotipa u regiji [[genom]]a. Kao podskup svih SNP-ova u genomu, označavanje SNP-ova može biti iznimno korisno za testiranje povezanosti markerskih lokusa s lokusom kvalitativne ili kvantitativne osobine. Somatska (mitotska) hromatidna izmjena Hromatidna izmjena u somatskim ćelijama tokom mitoze. *[[Somatska ćelija]] Bilo koja biološka ćelija koja formira tijelo organizma, ili, u višećelijskim organizmima, bilo koja ćelija osim gameta, zametne ćelije ili nediferencirane matične ćelije. Somatske ćelije se teorjskiteorijski razlikuju od ćelija zametne linije, što znači da se mutacije kojima su podvrgnute nikada ne mogu prenijeti na potomke organizma, iako u praksi postoje izuzeci. Tjelesne ćelije (diploidne, 2n) ). *[[Sonda]] Reagens koji se koristi za jedno mjerenje u eksperimentu ekspresije gena. Uporedite reporter. *[[Sorta (botanika)|Sorta]] Biljni ili mikrobni organizmi sas dosljednim, predvidljivim i replicirjućimreplicirajućim osobinama u potomstvu koje su rezultat parenja bilo koja dva čistolinijska roditelja kojikoja pripadaju istojistom kultivaru ili varijetetu (a ne osobine drugih varijeteta koje su možda ranije ukrštane u lozu). Kod životinja, takve grupe organizama označavaju se kao rase. *[[SOS-odgovor]] Globalni odgovor na oštećenje DNK u kojem se zaustavlja ćelijski ciklus i inducira se popravak DNK i mutageneza. Sistem uključuje RecA protein (Rad51 kod eukariota). RecA protein, stimuliran jednolančanom DNK, uključen je u inaktivaciju represora (LexA) gena SOS odgovora i na taj način inducira odgovor. To je sistem popravke sklon greškama koji značajno doprinosi promjenama DNK uočenim u širokom spektru vrsta. *[[Specijacija]] Proces nastanka nove vrste. *[[DNK|Spojna DNK]] Bilo koja DNK sekvenca za koju se čini da nema poznatu biološku funkciju, ili koja služi svrsi koja nema pozitivan ili neto negativan učinak na sposobnost genoma u kojem se nalazi. Termin je još jednom bio šire korišten za označavanje svih nekodirajućih DNK, za koje je kasnije otkriveno da ih većina ima funkciju. U modernoj upotrebi tipski se odnosi na slomljene ili zaostale sekvence i sebične genetičke elemente, uključujući introne, pseudogene, intergensku DNK i fragmente [[transpozon]]a i [[retrovirus]]a, koji zajedno čine veliki dio [[genom]]a većine [[eukariot]]a. Uprkos tome što ne doprinose produktivno organizmu domaćina, ove sekvence mogu opstati neograničeno u genomima, jer su nedostaci njihovog nastavka kopiranja premali da bi na njih djelovala [[prirodna selekcija]]. *[[Spolni hromosom]]i Hromosomi sa spolno- determinirajućim genima. *[[Spolno ograničeno svojstvo]] Svojstvo koje se pojavljuje kod samo jednoga od dvaju spolova. *[[reverzija soila|Spolno-reverzne osobe]] XX muškarci koji na X-hromosomu imaju gen Sry i XY žene koje na Y-hromosomu nemaju gen [[SRY]]. *[[spolno uvjetovano nasljeđivanje|Spolno uvjetovano svojstvo]] Svojstva čija je ekspresija alela koji su na autosomima uvjetovana spolom nositelja. *[[Spolno-vezano nasljeđivanje]] Nasljeđivanje gena na X-hromosomu (X-vezano nasljeđivanje). *[[spolno vezani geni|Spolno vezano svojstvo]] Kao i spolno vezano nasljeđivanje, to su termini koji se, u najširem smislu, odnose na pojavu da ispoljavanje određenih individualnih svojstava kontroliraju geni koji su smješteni na spolnim hromosomima. Pri tome se – u najužem smislu – u tom okviru osobine obično diferenciraju u: parcijalno (nekompletno) i kompletno spolno vezane. Parcijalno spolno vezani geni nalaze se na homologimhomolognim segmentima X hromosoma i Y hromosoma, pa je apriorna vjerovatnoća pojave rekombinacija u heterosomalnim i autosomalnim hromosomima (teorijski) podjednaka. Stvarna frekvencija hijazmi između X i Y gonosoma je, ipak, relativno niska jer su njihovi homologihomologni segmenti sasvim kratki. *Srodnik trećeg koljena Vidi: [[TOR]] *[[SSB]] Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u jednom lancu DNK dupleksa. *[[ssDNK]] Bilo koja molekula DNK kojekoja se sastoji od jednog nukleotidnog polimera, ili lanca, za razliku od para komplementarnih lanaca koji se drže zajedno vodikovim vezama ( dvolančana DNK). U većini slučajeva, DNK je stabilnija i češća u dvolančanom obliku, ali visoke temperature, niske koncentracije rastvorenih soli i vrlo visok ili nizak pH mogu uzrokovati razlaganje dvolančanih molekula u dvije jednolančane molekule, u procesu poznatom kao „“topljenje“;”; ovu reakciju koriste prirodni enzimi kao što su oni koji su uključeni u replikaciju DNK, kao i laboratorijske tehnike kao što je lančana reakcija polimeraze *[[SSLP]] Polimorfizam dužine jednostavne sekvence ( (engl. Simple Sequence Lenght Polimorphism) koristi se kao genetički marker, uz primjenu lančane polimerazne reakcije (PCR). SSLP je oblik polimorfizma, koji se ispoljava kao razlika u dužini DNK sekvenci među jedinkama. SSLP se su ponavljajuće sekvence po različitim dužinama u intergenenskimintergenskim regijama dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). Varijanse u dužini SSLP mogu se koristiti za razumijevanje genetičke varijanse između dvije jedinke određene vrste. *Standardni [[genetički kod]] Genetički kod velike većine živih organizama za prevođenje sekvence nukleinskih kiselina u proteine. U ovom sistemu, od 64 moguće permutacije troslovnih kodona koji se mogu napraviti od četiri nukleotida, 61 kodira jednu od 20 aminokiselina, a preostale tri kodiraju stop signale. Naprimjer, [[kodon]] CAG kodira aminokiselinu [[glutamin]], a kodon TAA je [[stop kodon]]. Standardni genetički kod je opisan kao degenerisan ili suvišan jer jednu aminokiselinu može kodirati više od jednog kodona. To je prvi kodon preveden [[ribosom]]om iz zrelog transkripta iRNK, koji se koristi kao signal za iniciranje sinteze proteina. U standardnom genetičkom kodu, početni kodon uvijek kodira istu aminokiselinu, [[metionin]], kod eukariota i za modificirani metionin kod prokariota. Najčešći startni kodon je [[triplet]] AUG. KontrastniKontrast je stop kodon. *[[Statistička genetika]] Grana genetike koja se bavi razvojem statističkih metoda za izvlačenje zaključaka iz genetičkih podataka. Teorije i metodologije statističke genetike često podržavaju istraživanja u kvantitativnoj genetici, genetičkoj epidemiologiji i bioinformatici. *[[frekvencija|Stopa prenositelja]] (noseća frekvencija) Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genetičke varijante. Stopa nosivosti također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i noseća frekvencija. *[[Studija neinferiornosti]] Istraživačka studija koja je osmišljena kako bi se utvrdilo nije li jedna intervencija gora od druge kontrolne intervencije za unaprijed određenu granicu. Intervencija koja daje rezultate koji su jednaki ili bolji od kontrolne intervencije smatra se neinferiornom u odnosu na kontrolnu intervenciju. Studije neinferiornosti često se provode kako bi se ispitalo nije li novi, eksperimentalni tretman lošiji od utvrđenog standarda opskrbe. *[[smrtnost|Subletalnost]] Pojava da do letalnosti dolazi nakon reprodukcije. *[[Supstitucija nukleotida]] Zamjena jednog nukleotida drugim u molekuli DNK. *[[SUV]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i varijanta nepoznatog značaja. *[[Suvišni gen]]i Različiti geni koji utječuutiču na isto svojstvo na isti način. ==Š== [[Štetna mutacija]] [[Mutacija]] koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerobatniji, ali nije siguran. Također se naziva mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivostvjerovatniji, ali nije siguran. ==T== *[[Tačkasta mutacija]] Mutacija kojom se jedna nukleotidna baza mijenja, ubacuje ili briše iz sekvence DNK ili RNK. *[[Tačkasta-nonsens mutacija]] Tačkaste mutacijeTačkasta mutacija koja rezultira preranim stop kodonom u transkribiranom transkribiranoj iRNK sekvencomsekvenci, uzrokujući na taj način prijevremeni završetak translacije, što rezultira skraćenim, nekompletnim i često nefunkcijskalnimnefunkcionalnim proteinom. *[[Tandemsko ponavljanje]] Obrazac unutar sekvence nukleinske kiseline u kojoj se jedna ili više nukleobaza ponavlja, a ponavljanja su direktno susjedna (tj. tandemska) jedna uz drugu. Primjer je ATGACATGACATGAC, u kojem se sekvenca ATGAC ponavlja tri puta. *[[TATA-kutija]] Visoko konzervirana nekodirajuća DNK sekvenca koja sadrži konsenzus ponavljajućih parova baza T i A koji se obično nalazi u promotorskim regijama gena kod arheja i eukariota. TATA kutija često služi kao mjesto inicijacije transkripcije ili kao mjesto vezivanja za faktore transkripcije. *[[centromera|Telocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Hromosom sa s centromerom na krajnjem kraju hromosoma (blizu ili unutar telomere), što rezultira samo jednim krakom. Uporedite akrocentrik. *[[Telofaza]] Završna faza ćelijske diobe u mitozi i mejozi, koja se javlja nakon anafaze i prije ili istovremeno sas citokinezom, tokom koje se oko svakog skupa hromatida sintetiše jedarna membrana. Jedra se ponovo sastavljaju, a mitotsko vreteno se rastavlja. Nakon citokineze, nove ćelije kćeri nastavljaju interfazu. *[[Telomera]] Terminalna regija ponavljajućih nukleotidnih sekvenci na svakom kraju linearnog eukariotskog hromosoma koji štiti njegov kraj od propadanja i spajanja sas drugim hromosomima. Budući da svaki krug replikacije rezultira skraćivanjem hromosoma, telomere se ponašaju kao puferi za jednokratnu upotrebu koji se žrtvuju trajnom skraćivanju umestoumjesto obližnjih gena. Telomere se također mogu produžiti enzimom, telomerazom. *[[Telomeraza]] Enzim replikacije telomernih krajeva. Terminacijska sekvenca DNK-sekvence na kraju gena. *[[Terminacijski kodon]] Kodon koji signalizira prekid sinteze proteina tokom translacije transkripta informacijske RNK. U standardnom genetičkom kodu, tri različita stop kodona se koriste se za odvajanje ribosoma od rastućeg lanca aminokiselina, čime se završava prevod: UAG (nadimak „“ćilibar“,”, UAA („(“oker“)”) i UGA („opal“). *[[Test-ukrštanje]] Križanje jedinke dominantnog fenotipa s recesivnim homozigotom u svrhu otkrivanja njegovog genotipa (dominantni homozigot ili heterozigot)). *[[Tiha mutacija]] Tip neutralne mutacije koja nema vidljiv učinak na fenotip organizma. Iako se termin tiha mutacija često koristi naizmjenično sa sinonimnom mutacijom, sinonimne mutacije nisu uvijek tihe, niti obrnuto. Misens mutacije koje rezultiraju različitim aminokiselinama, ali one sa sličnom funkcijskalnošćufunkcionalnošću (npr. leucin umjesto izoleucina), također se često klasifikuju kao tihe, budući da takve mutacije obično ne utiču značajno na funkciju proteina. *[[Timin]] Označen slovom (T) Jedna od pet primarnih ili kanonskih dušičnih baza – [[adenin]] (A), [[[[guanin]]n]] (G), [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) – koje formiraju nukleozide i nukleotide, od kojih su potonji temeljna građevina blokoviblokova nukleinskih kiselina. Sposobnost ovih nukleobaza da formiraju bazne parove putem vodikove veze, kao i njihovi ravni, kompaktni trodimenzijskalnitrodimenzionalni profili, omogućavaju im da se slažu jedna na drugu i vode direktno do dugolančanih struktura DNK i RNK. *[[Tirozin]] Skraćenica T, jedna od dvije purinske baze u strukturi DNK (u RNK, umjesto njega je [[uracil]]). *[[Tirozinaza]] Prvi enzim koji sudjeluje u biosintetskom putu pigmenta melanina. *Tkivno specifična [[ekspresija gena]] Funkcija gena i ekspresija koja je ograničena na određeno tkivo ili tip ćelija. Ekspresija specifična za tkivo je obično je rezultat pojačivača koji se aktivira samo u odgovarajućem tipu ćelije. *[[TNBC]] TNBC (ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke) Oznaka za nedostatak ekspresije estrogenog receptora (ER), progesteronskog receptora (PR) i receptora ljudskog epidermnog faktora rasta 2 (HER2/neu). Također se naziva ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke. *[[TOR]] Srodnik trećeg stepena) Skraćenica za prvi rođak, prabaka, praujak/pradajdža, prastric/praamidža, pranećakinja, pranećak, praunuk, polutetkaprvog rođaka, prabaku, praujaka/pradajđu, prastrica, pranećakinju, pranećaka, praunuka, polutetku ili poluujakpoluujaka pojedinca. Naziva se i srodnik trećeg stupnja. *[[Totipotentnost]] KarakterakteristikaKarakteristika ćelije da zadrži embriogeni potencijal za stvaranje novog tkiva i organizma. *[[Transdukcija]] Prijenos DNK iz jedne bakterijske ćelije u drugu pomoću bakterijskih virusa (faga). Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen drugim purinom ( A ↔ G ) ili je nukleotid pirimidina zamijenjen drugim pirimidinom ( C ↔ T ). Kontrast je transverzija. *[[Transfekcija]] MetodMetoda ubacivanja stranoga gena u eukariotsku ćeliju. Transfer ''[[de novo]]'' (de novo varijanta, nova mutacija, nova varijanta) Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Također se naziva de novo varijanta, nova mutacija i nova varijanta. *[[Transferna tačka]] (tačkasta varijanta) Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta varijanta. *[[Transformacija]] Mehanizam rekombinacije kod prokariota, izmjena genetičke informacije između gole DNK iz okoliša i DNK ćelije recipijenta (primatelj); kod eukariota: preobrazba normalne ćelije u tumorsku. *[[Transgen]] Bilo koji gen ili drugi segment genetičkog materijala koji je izolovan iz jednog organizma, a zatim prenijet bilo prirodno ili bilo kojom od niza tehnika genetičkog inženjerstva u drugi organizam, posebno u neku drugu vrstu. Transgeni se najčešće unose u zametnu liniju drugog organizma. Obično se koriste za proučavanje funkcije gena ili za davanje prednosti koja inače nije dostupna u nepromijenjenom organizmu. *[[Transgeni organizam]] Organizam s ugrađenim stranim [[genom]]. *[[Transkripcija (genetika)]] Prepisivanje genetičke upute sas DNK, odnosno sinteza iRNK. Proces sinteze informacijske RNK (iRNK) prema šablonu smislenog polulanca DNK. *[[Transkripcijski faktor]] Bilo koji protein koji kontrolira brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u iRNK, tako što se vezuje za specifičnu sekvencu DNK i promoviše ili blokira regrutaciju RNK-polimeraze u obližnje gene. Transkripcijski faktori mogu efikasno uključiti i isključiti specifične gene kako bi bili sigurni da su eksprimirani u pravo vrijeme i na pravim mjestima; iz tog razloga, oni su fundamentalni i sveprisutni mehanizam regulacije gena. *[[Transkriptom]] Set svih RNK molekula jednog organizma, kompletna RNK datog organizma. *[[Translacija (genetika)]] Ribosomsko prevođenje šifre sas iRNK na rječnik redoslijeda aminokiselina u datoj proteinskoj sekvenci. Drugi korak u procesu ekspresije gena, u kojem se transkript RNK koji se proizvodi tokom transkripcije čita ribosom, kako bi proizveo funkcijskalnifunkcionalni protein. Proces sintetiziranja aminokiselinske sekvence (proteinskog produkta) prema kodu informacijske RNK (iRNK). *[[Translokacija (genetika)]] Tip hromosomske mutacije uzrokovane strukturnim preuređenjem velikih dijelova jednog ili više hromosoma. Postoje dva glavna tipa: recipročna i robertsonovska. Hromosomska mutacija u kojoj se hromosom predidaprekida i njegov se dio ponovno pričvrsti na drugo mjesto u hromosomu. *[[Transportna RNK]] (tRNK, transfer RNK) Ima specifičnu ulogu u procesu translacije genetičke šifre, odnosno njenog prevođenja sas jezika iRNK na jezik gradivnih jedinica proteina, tj. aminokiselina. Aktivnost molekula tRNK se zasniva na osobenoj sposobnosti dva aktivna mjesta. Na jedno od njih ona veže specifičnu aminokiselinu, a na drugom je antikodon, koji je komplementaran odgovarajućem kodonu iRNK. *[[Transpozon]] Vidi: Prenosivi element. Mobilna sekvenca u [[genom]]u. Mogu „“skakati“ sa” s jednog mjesta na drugo i odgovorni su za pojavu određenih mutacija. Pokretni genetički elementi, DNK sekvence koje se premještaju po [[genom]]u mehanizmom izrezivanja i lijepljenja (mehanizam cut/paste)). Vidi: prenosivi element. *[[Transverzija]] Mutacijska zamjena purinske baze pirimidinskom. Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen pirimidinskim nukleotidom, ili obrnuto (npr. A ↔ C ili A ↔ T ). Kontrast je translokacija. *[[Tranzicija]] Zamjena jedne purinske baze drugom purinskom. *[[Trihibridno ukrštanje]] Ukrštanje u kojem se prate rezultati nasljeđivanjenasljeđivanja tri gena. *[[Trinukleotidno ponavljanje]] Sekvence od po tri nukleotida koji se ponavljaju u tandemu na istom susjednom dijelu hromosoma. Obično se javlja određena količina normalne (polimorfne) varijacije u broju ponavljanja bez kliničkog značaja; međutim, broj ponavljanja iznad određenog praga može, u nekim slučajevima, dovesti do štetnih učinaka na funkciju gena, što rezultira genetičkom bolešću. *[[Triplet baza]] Grupa od po tri dušične baze, npr. [[adenin]]-[[timin]]-[[adenin]] ili [[timin]]-[[guanin]]-[[citozin]] koja je šifra za jednu aminokiselinu. [[citozin]]-[[timin]]-[[timin]] (CTT) je tako triplet za aminokiselinu leucin, a [[guanin]]-[[timin]]-[[guanin]] (GTG) za valin. *[[Trisomija]] Tip aneuploidije, višak jednog hromosoma, 2n+1. *[[Tročlani kraj]] Vidi: 3'- kraj. *[[Trp-operon]] Represivni sistem regulacije gena kod bakterija. *[[TUF]] Cjelokupni skup RNK molekula (često se odnosi na sve tipove RNK, ali ponekad isključivo na iRNK) koji je ili može biti izražen određenim [[genom]]om, ćelijom, populacijom ćelija ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Transkriptom se razlikuje od egzoma i translatoma. *[[Tumor supresorski gen]] Tip gena koji regulira rast ćelija. Kada je tumor supresorski gen mutiran, može doći do nekontroliranog rasta ćelija. To može pridonijeti razvoju raka. ==U== *[[UAA]] Kratke sekvence nukleotida koje se sintetiziraju diskontinuirano pomoću DNK polimeraze i kasnije povezuju zajedno pomoću DNK ligaze kako bi se stvorio lanac koji zaostaje tokom DNK replikacije. OkazakiOvakvi fragmenti su posljedica jednosmjernosti DNK polimeraze, koja djeluje samo u smjeru od 5' do 3'. *[[Ukrštanje]] Uzgoj čistolinijskih roditelja koji pripadaju dvije različite rase, sorte, varijantedvjema različitim rasama, sortama, varijantama ili populacijepopulacijama, često namjerno kao metod selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva koje dijeledijeli osobine obje roditeljske loze ili koje pokazuju heterozu. U uzgoju životinja, potomstvo ukrštanja između rasa iste vrste naziva se križanci ili mulati, dok se potomstvo ukrštanja različitih vrsta naziva hibridima ili bastardima. *[[autbriding|Ukrštanje van srodstva]] (autbriding) Seksualna reprodukcija između različitih rasa ili osoba, koja ima potencijal da poveća genetičku raznolikost uvođenjem nepovezanog genetičkog materijala u populaciju za razmnožavanje. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati vanbridinškim, a potomstvo je vanbridinško.. Kontrast je inbriding. *[[Unakrsno povezivanje]] Nenormalna veza između dvije ili više nukleobaza na suprotnim lancima dvolančane molekule DNK (međulanca) ili između baza na istom lancu (intralančana), posebno putem formiranja kovalentnih veza koje su jače od vodikove veze uparivanja baza. Unakrsne veze mogu biti generisane raznim egzogenim i endogenim agensima, i imaju tendenciju da ometaju normalne ćelijske procese kao što su replikacija i transkripcija DNK; oni su uobičajene mete puteva popravke DNK. *[[Unatražno ukrštanje]] Ukrštanje hibridnog organizma s jednim od roditelja ili jedinkom genetički sličnom jednom od roditelja, često namjerno kao vrsta selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva s genetičkim identitetom koji je bliži roditeljskom. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo se nazivaju povratnim ukrštanjem, često skraćeno u genetici sa simbolom BC. *[[Uracil]] Skraćeno slovom (U.) Jedna od četiri nukleobaze prisutne u molekulama RNK. [[uracil]] formira par baza sas [[adenin]]om. U DNK, [[uracil]] se uopće ne koristi, već je zamijenjen [[timin]]om. *[[Uravnoteženost baza]] Dvije baze (ili nukleotidi) koje sadržavaju dušik i koje se uparuju kako bi formirale strukturu DNK. Četiri baze u DNK su [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[guanin]] (G) i [[timin]] (T). Ove baze tvore specifične parove (A-T i G-C). Par baza se također može odnositi na stvarni broj parova baza, kao što je osam parova baza, u nizu nukleotida. *[[Uslovna ekspresija]] Kontrolisana, inducibilna ekspresija transgena, bilo in vitro ili in vivo. *[[Utišavanje gena]] Svaki mehanizam regulacije gena koji drastično smanjuje ili potpuno sprečava ekspresiju određenog gena. Može se dogoditi prirodno tokom transkripcije ili translacije. Laboratorijske tehnike često iskorištavaju prirodne mehanizme utišavanja kako bi se postiglo uništavanje gena. *[[Uzvodnost (genetika)]] Prema ili bliže 5'- kraju lanca nukleotida, ili N-kraju peptidnog lanca. Kontrast nizvodno. *[[Uzvodna sekvenca aktiviranja]] (UAS) Uzvodna aktivacijska sekvenca (UAS) je regulatorna sekvenca koja djeluje u cis poziciji. Razlikuje se od promotora i povećava ekspresiju susjednog gena. Zbog svoje suštinske uloge u aktiviranju transkripcije, uzvodna aktivirajuća sekvenca se često se smatra analognom funkciji pojačivača kod višećelijskih eukariota. Uzvodne aktivacijske sekvence su ključni dio indukcije, poboljšavajući ekspresiju proteina od interesa kroz povećanu transkripcijsku aktivnost. Nalazi se uzvodno od minimalnog promotora (TATA kutija) i služi kao mjesto vezivanja za transaktivatore. Ako se transkripcijski transaktivator ne veže za UAS u pravilnoj orijentaciji, transkripcija ne može započeti. ==V== *[[Varijabilna ekspresija]] Varijacije u načinu na koji se osobina manifestira. Kada postoji varijabilna ekspresivnost, značajka može varirati u kliničkom izražaju od blage do teške. Naprimjer,Npr., stanje neurofibromatoza tipa 1 može biti blago, manifestirajući se samo u kožnim mrljama (zvanim café-au-lait), ili može biti teško, manifestirajući se neurofibromima i tumorima mozga. *[[Varijabilna ekspresivnost gena]] Način varijacije na koji se gen eksprimira u fenotipu. *[[Varijacija broja kopija]] (CNV) [[Fenomen]] u kojem se dijelovi [[genom]]a ponavljaju i broj ponavljanja varira između jedinki u populaciji, obično kao rezultat događaja duplikacije ili delecije koji utičuutiče na cijele gene ili dijelove hromosoma. Varijacije broja kopija imaju važnu ulogu u stvaranju genetičkih varijacija unutar populacije. *''[[Varijacija de novo]]'' (''[[de novo]]'' mutacija, nova mutacija, nova varijanta) Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane briogeneze. Naziva se i de novo mutacija, nova mutacija i nova varijanta. *[[Varijacija broja kopija]] (CNV) Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena prisutnog u genomu pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju varijantama broja kopija. Varijante broja kopija čine značajan udio genetičke varijacije. Naziva se i CNV. *[[Varijanta germ-linije (mutacija germinativne linije) Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i mutacija germinativne linije. *[[VUS|Varijanta nepoznatog / neizvjesnog značenja]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, VUS) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nepoznatog značaja i VUS. Varijanta nepoznatog značenja Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i VUS. *[[princip osnivača|Varijanta osnivača]] (Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i osnivačka mutacija.) Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. *[[Varirajući pomak okvira]] (mutacija pomaka okvira) Insercija ili delecija koje uključujujuključuju broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremeneprijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i mutacija pomaka okvira *[[Vektor]] Bilo koja molekula DNK koji se koristi kao sredstvo za umjetni transport stranog genetičkog materijala u drugu ćeliju, gdje se može replicirati i/ili eksprimirati. Vektori su tipično dizajnirane rekombinantne DNK sekvence koje se sastoje od inserta (često transgena) i duže "kičmene" sekvence koja sadrži ishodište replikacije, višestruko mjesto kloniranja i selektabilni marker. Vektori se široko koriste u laboratorijama molekulske biologije za izolaciju, kloniranje ili ekspresiju umetka u ciljnoj ćeliji. *[[Vektor ekspresije]] (konstrukcija ekspresije) Također konstrukcija ekspresije Tip vektora, obično plazmid ili virusni vektor, dizajniran posebno za ekspresiju transgena umetnuti, umetnut u ciljnu ćeliju, umjesto u neku drugu svrhu kao što je kloniranje. Plazmidna mapa od 3,756 bp je ekspresijski vektor koji se koristi u ekspresiji transgena koji stvara zeleni fluorescentni protein (GFP). Vektor takođetakođer uključuje gen za lac represor (lacI) i gen koji daje rezistenciju na antibiotik kanamicin (KanR), kao i različite promotere za pokretanje ekspresije ovih gena. *[[Veličina genoma]] Ukupna količina DNK sadržana u jednoj kopiji genoma, obično se mjeri masom (u pikogramima ili daltonima) ili ukupnim brojem parova baza (u kilobazama ili megabazama). Za diploidne organizme, veličina genoma se često koristi naizmjenično sas C-vrijednošću. *[[Vezani disekvilibrij]] (LD) Pojava da se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može objasniti slučajnošću zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i *[[Vezani geni]] (osobine) Geni za određene osobine, na istom hromosomu. Tendencija sekvenci DNK koje su fizički blizu jedna drugoj na istom hromosomu da se nasljeđuju zajedno tokom mejoze. Budući da je fizička udaljenost između njih relativno mala, šansa da će bilo koja dva obližnja dijela DNK sekvence (često lokusi ili genetički markeri ) biti razdvojena na različite hromatide tokom hromosomskog ukrštanja (krosingovera) je statistički vrlo mala, Tada se smatra da su takvi lokusi povezaniji od lokusa koji su udaljeniji i da su lokusi na potpuno različitim hromosomima savršeno nepovezani. Standardna jedinica za mjerenje genetičke povezanosti je centimorgan (cM). *Vezanost Tendencija da se geni ili segmenti DNK koji su usko smješteni duž hromosoma međusobno ne odvajaju u mejozi i stoga se zajedno nasljeđuju. *[[Vještački hromosom kvasca]] (YAC) YAC su genetički modificirani hromosomi izvedeni iz DNK kvasca, Saccharomyces cerevisiae, koji se zatim ligira u bakterijski plazmid. Insercijom velikih fragmenata DNK, od 100- do 1000 kb, umetnute sekvence se mogu klonirati i fizički mapirati korištenjem procesa koji se naziva hodanje hromosoma. *[[VNTR]] Varijabilnost broja tandemskih ponavljanja (eng. (engl. Variable Number Tandem Repeat) ogleda se u varijaciji većeg broja lokacija sas kratkim nukleotidnim sekvencama tandemskih ponavljanja, koje se u [[genom]]u višekratno ponavljaju. Mogu se naći na mnogim hromosomima, a često pokazuju međuindividualne varijacije u dužini. Svaka varijanta djeluje kao naslijedni nasljedni alel, što omogućava da se koristite za osobnuličnu ili roditeljsku identifikaciju. Njihova analiza je korisna u genetičkim i ostalim biološkim istraživanjima, forenzici i DNK profiliranju (fingerprinting). *[[Vodeća sekvenca]] Kod replikacije DNK, lanac u nastajanju za koji su i smjer sinteze DNK polimeraze i smjer cjelokupne elongacije lanca prema replikacijskoj viljušcviljušci, tj. oba se javljaju u smjeru 5' do 3', što rezultira jednim, kontinuiranim procesom elongacije sas malo ili bez prekida. Nasuprot tome, drugi lanac u nastajanju, poznat kao zaostali lanac, sastavlja se u diskontinuiranom procesu koji uključuje ligaciju kratkih fragmenata DNK koji se sintetiziraju u suprotnom smjeru, daleko od replikacijske viljuške. Također spoj za spajanje donatora ili mjesto za spajanje donatora. Granica između lijevog kraja (po konvenciji, 5' kraja ) introna i desnog ( 3' ) kraja susjednog egzona u pre-iRNK transkriptu. *[[Vodeći lanac]] Lanac nove DNK koji se sintetizira u istom smjeru kao rastuća replikacijska viljuška. Ovaj tip replikacije DNK je kontinuiran. *[[Vodikova veza]] Veza dva [[vodik]]ova atoma u [[hemijski spoj|hemijskom spoju]]. međumolekulska veza koja nastaje između [[molekul]]a u kojima je [[vodik]] vezan za [[atom]] visoke [[elektronegativnost]]i (F, O, N). Zajednički elektronski par u vezama H-F, H-O, H-N je toliko pomaknut na stranu elektronegativnog atoma, da dolazi do razdvajanja [[naboj]]a (dipol). Pozitivni dio molekule (H⁺) privlači negativan kraj druge molekule pritom stvarajući međumolekulske veze. Vodikova veza je slabija od [[ionska veza|ionske]] ili [[kovalentna veza|kovalentne]] veze. ==W== *[[WES]] (sekvenciranje cijelog egzoma, WXS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva sekvenciranje cijelog egzoma i WXS. *[[WGS]] (sekvenciranje cijelog genoma) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuće sekvence. Također se naziva sekvenciranje cijelog [[genom]]a. *[[WXS]] WXS (WES, sekvenciranje cijelog egzoma) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekv encesekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija [[genom]]a osobe i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne DNK sekvence. Također se naziva WES i sekvenciranje cijelog egzoma. ==X== *[[hromosom X|X-hromosom]] Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima sas XY sistemom za određivanje spola i jedini spolni hromosom u sistemu X0. X hromosom se nalazi i kod muškaraca i kod žena i obično sadrži mnogo više gena nego njegov pandan, Y hromosom. *[[X-inaktivacija]] Zvana i lajonizacija, ponegdje i lionizacija (prema engleskoj genetičarki Mary Lyon) je postupak kojim se jedna od kopija X-hromosoma inaktivira kod ženki sisara sas placentom. Neaktivni hromosom X se utišava pakovanjem u transkripcijski neaktivnu strukturu zvanu heterohromatin. Kako gotovo svi ženski sisari imaju dva X hromosoma, X-inaktivacija imih sprečava da imaju dvostruko više X-hromosomskih genskih proizvoda od mužjaka, koji imaju samo jednu kopiju X hromosoma. Izbor X hromosoma koji će se inaktivirati slučajan je kod placentnih sisara kao što su ljudi, ali nakon što se inaktivira, on će ostati neaktivan tokom života ćelije i njenih potomaka u organizmu (njegova ćelijska linija). Obično se javlja X-inaktivacija koja je neravnomjerno raspoređena po ćelijskim linijama unutar jednog organizma (slučajna X-inaktivacija). *X-vezana osobina Vidi: Spolnospolno vezana osobina. *[[X-vezano nasljeđivanje]] Nasljeđivanje genetičkih stanja povezanapovezanih s mutacijama u genima na X-hromosomu. Jedna kopija mutacije dovoljna je da izazove bolest i kod muškaraca (koji imaju jedan X hromosom) i kod žena (koje imaju dva X hromosoma). U nekim uvjetima, odsutnost funkcionalnog gena rezultira smrću oboljelih muškaraca. *[[X-vezano recesivno nasljeđivanje]] Nasljeđivanje koje se odnosi na genetička stanja povezana s mutacijama u genima na X-hromosomu. Muškarci koji nose takvu mutaciju će biti pogođeni, jer imaju samo jedan X-hromosom. Žena koja nosi mutaciju u jednom genu, s normalnim genom na drugom X-hromosomu, općenito je nepogođena. ==Y== *[[hromosom Y|Y-hromosom]] Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima koji imaju XY sistem za određivanje spola. Y hromosom se nalazi samo kod muškaraca i obično je mnogo manji od svog dvojnika, X hromosoma. *[[Y-vezana osobina]] Vidi: Holandričnajolandrična osobina i Spolno vazanospolno vezano svojstvo. ==Z== *[[Zaostali lanac]] Lanac nove DNK čiji je smjer sinteze suprotan smjeru rastuće replikacijske viljuške. Zbog svoje orijentacije, replikacija zaostalog lanca je složenija u odnosu na onu vodećeg niza. Kao posljedica toga, vidi se da DNK-polimeraza na ovom lancu zaostaje za onom na drugom lancu. *[[Z-DNK]] Jedna od mnogih mogućih dvostrukih spiralnih struktura DNK. To je ljevoruka dvostruka spiralna struktura u kojoj se spirala vijuga ulijevo u cik-cak obrascu, umjesto udesno, kao uobičajeni oblik B-DNK. Smatra se da je Z-DNK jedna od tri biološki aktivne dvostruke spiralne strukture zajedno sas A-DNK i B-DNK. *[[Z-skor]] Rezultat koji pokazuje koliko je standardnih odstupanja vrijednost iznad ili ispod srednje vrijednosti. *[[Začetnica]] (prajmer) Kratka molekula RNK-nukleotida kojom započinje sinteza komplementarnog lanca DNK u replikaciji *[[Zakon nezavisne segregacije]] Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, prema kojem se tokom mejoze aleli svakog gena odvajaju jedan od drugog tako da svakasvaki rezultirajući gamet nosi samo jedan alel svakog gena. *[[Zakon segregacije]] Pravilnost razdvajanjerazdvajanja jednoga para alela u anafazi mejoze. *[[Zakon uniformnosti]] Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, po kojem različiti aleli istog gena mogu biti dominantni ili recesivni u odnosu na druge, tes tim da će organizam s barem jednim dominantnim alelom ujednačeno imati fenotip povezan s dominantnim alelom. *[[Zamjenska mutacija]] Vidi: Nesinonimnanesinonimna mutacija . *[[Zigot]] Tip eukariotske ćelije nastala kao direktan rezultat oplodnje između dva gameta. Kod višećelijskih organizama, zigot je najranija razvojna faza. Prva ćelija novonastalog organizma, nastala oplodnjom, tj. spajanjem jajne ćelije i spermatozoida. *[[Zigoten]] Potfaza profaze mejoze I. *[[Zigotnost]] Stepen do kojeg više kopija gena, hromosoma ili genoma imaju istu genetičku sekvencu; npr. u diploidnom organizmu sas dvije kompletne kopije njegovog genoma (jedna majčina i jedna očinska), stepen sličnosti alela prisutnih u svakoj kopiji. Za osobe koje nose dva različita alela za određeni gen smatra se da su heterozigoti za taj gen; osobe koje nose dva identična alela su homosigoti za taj gen. Zigositnost se takođe može posmatrati zajedno za grupu gena, ili za čitav skup gena i genetičkih lokusa koji čine [[genom]]. Preuzeto sa <ref>https://bastina.anubih.ba/items/a2e6e47d-5e00-4f99-9d52-eb91dafdb5dc</ref>[[ANUBiH]]/[[Institut za genetičko inženjerstvo Sarajevo|Ingeb]] ==Također pogledajte== *[[Genetika]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] dvzx066n840ja8dxehhqev7nlvhbl30 3894728 3894727 2026-06-06T10:50:02Z ~2026-33332-58 182240 /* C */ 3894728 wikitext text/x-wiki [[Slika:Picture of my book.png|thumb|<center>Naslovnica izvornika ovog članka</center>]] ==3'- kraj== Također, (tri prim kraj.) Jedan od dva kraja istog linearnog lanca [[DNK]]ili [[RNK]], konkretno kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na trećem atomu [[ugljik]]a u furanoznom prstenu [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] ili [[riboza|riboze]] (tj. kraj na kojem 3' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko [[fosfodiesterska veza|fosfodiesterske veze]]; ''[[in vivo]]'', 3' ugljik je često još uvijek vezan za [[hidroksilna grupa|hidroksilnu grupu]]). Po konvenciji, sekvence i strukture bliže 3'- kraju u odnosu na druge se nazivaju nizvodnonizvodnim. Kontrast je 5'- kraj. Prema, prema važećoj konvenciji, ribozni prsten s atomima ugljika označenim brojevima od 1' do 5'. Za 5' ugljik se kaže da je uzvodno; 3' ugljik je nizvodno. Također su prikazane veze za generičku bazu i fosfatnu grupu. *'''[[3'-neprevedena regija]] [[Tri prim netranslatirana regija]] (3′- (3' UTR) je dio [[informacijska RNK|informacijske RNK]] (iRNK) koji slijedi odmah nakon traslacije [[stop kodon|završnog kodona]]. 3'UTR (neprevedena/netranskatirana regija) često sadrži regulatorne regije koje posttranskripcijski utiču na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. *'''5'- kraj''' [[Pet prim-kraj]] Jedan od dva kraja jednog linearnog lanca [[DNK]] ili [[RNK]], kraj na kojem se lanac [[nukleotid]]a završava na petom atomu ugljika u [[furanoza|furanoznom]] prstenu dezoksiriboze ili riboze (tj. kraj na kojem 5' ugljik nije vezan na drugi nukleotid preko fosfodiestarske veze; ''[[in vivo]]'', 5' ugljik je često još uvijek vezan za fosfatnu grupu). Po konvenciji, sekvence i strukture smještene bliže 5'-kraju u odnosu na druge se nazivaju uzvodno. Kontrast je *'''5'5' neprevedena regija''' Poznata i kao 5'UTR (vodeća sekvenca, vodeći transkript ili vodeća [[RNK]]) , ovo je regija informacijske [[RNK]] ([[iRNK]] neposredno uzvodno od inicijacijskog kodona. Ova sekvenca [[DNK]] je važna je za reguliranje translacije translacije transkripta različitim mehanizmima kod [[virus]]a, [[prokariot]]a i [[eukariot]]a. Iako se naziva neprevedenim, [[5'UTR]] ili njegov dio ponekad se prevodi u [[protein]]ski proizvod. Ovaj proizvod tada može regulirati translaciju glavne kodirajuće sekvence iRNK. U mnogim organizmima, međutim, 5′ UTR je potpuno nepreveden, a umjesto toga formira kompleks sekundarne strukture za regulaciju translacije.<ref name="hadzirifat">{{cite book |last=Hadžiselimović |first=Rifat|title=Ja i moja genetika|publisher=ANUBiH-Ingeb |isbn=978-9926-410 -88-9| edition=1th |place=Sarajevo}}</ref> ==A== *[[hromosom|Acentričnost]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) [[hromosom]]/fragment bez centromere. *[[Adaptivna radijacija]] [[Evolucija]] različito prilagođenih vrsta iz jednog [[zajednički predak|zajedničkog pretka]]. *[[Adenin]] (skr. A) Skraćeno slovom A. Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. Formira par baza sa [[timin]]om u [[DNK]] i sa [[uracil]]om u RNK. *[[Aficirana jedinka]] U [[genetika|genetici]], opisuje osobu koja ima određenu [[fenotip]]sku osobinu ili bolest. Pojedinac izražava tu osobinu ili ima znakove i simptome bolesti. *[[AFLP]] Polimorfizam dužine amplificiranih fragmenata (eng. (engl. ''Amplified Fragment Length Polymorphism)'' јedan јеje od značajnijih i najšire posmatranih genetičkih markera. Važan je u mnogim oblastima istraživanja, od molekulske biologije, [[genetika|genetike]] i [[genomika|genomike]], do [[mikrobiologija|mikrobiologije]], [[ekologija|ekologije]] i rekonstrukcije [[filogenetika|evolucijsko-filogenetičkih]] veza i odnosa. Proučavanje ovog polimorfizma posebno je značajno i u medicini, u procesima [[genotip]]izacije. *[[hromosom|Akrocentričnost]] (linearnog [[hromosom]]a ili hromosomskog fragmenta): Pozicija centromere vrlo blizu jednog krajajednom kraju [[hromosom]]a, za razliku od kraja ili u sredini. *[[transkripcijski faktor|Aktivator]] Tip [[transkripcijski faktor|transkripcijskog faktora]] koji povećava transkripciju gena ili skupa gena. Većina aktivatora djeluje tako što se vezuju za specifičnu sekvencu koja se nalazi unutar ili blizu pojačivača ili [[promotor (genetika)|promotora]] i olakšava vezivanje [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] i drugih transkripcijskih faktora u istoj regiji. Vidi također: koaktivator; kontrastni represor. *[[Alel]] Jedna od alternativnih varijanti [[gen]]a, nastala promjenom u slijedu nukleotida (genskom mutacijom). Nalaze se na stalnim mjestima ([[genski lokus|lokusima]]) na [[hromosom]]u, ali se razlikuju u [[nukleotid]]noj sekvenci [[genetička informacija|genetičke informacije]]. Ako se na jednom lokusu alternativno javlja više od dva alela, zovu se multipli aleli (primjer tri alela za [[krvna grupa|krvne grupe]]: IA, IB i Io ). IO). *[[Alelna heterogenost]] Prisustvo različitih varijanti na jednom genskom lokusu koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Alosom]] Također ([[spolni hromosom]], [[heterohromosom]] ili [[idiohromosom]].) Svaki hromosom koji se razlikuje od običnog autosoma po veličini, obliku ili ponašanju i koji je odgovoran za određivanje spola organizma. Spolni hromosomi kod ljudi, su [[hromosom X]] i [[hromosom Y]]. *[[Alternativna prerada]] Regulirani [[fenomen]] [[ekspresija gena|ekspresije eukariotskih gena]] u kojem su specifični [[egzon]]i ili dijelovi egzona iz istog primarnog transkripta različito uključeni ili uklonjeni iz konačnog, zrelog informacijskog [[primarni transkript|transkripta RNK]]. Klasa [[posttranskripcijska modifikacija|posttranskripcijskih modifikacija]], [[alternativna prerada]] omogućava jednom genu da kodira više proteinskih izoformi i uveliko povećava raznolikost proteina koje može proizvesti pojedinačni genom. Vidi također: [[prerada RNK]]. *[[mutacija|Amber]] Jedan od tri [[stop kodon]]a koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u RNK, određen je nukleotidnim tripletom UAG. Druga dva stop kodona se zovu oker i opal. *[[Amesov test]] Bakterijski test [[mutagen]]osti koji koristi bakteriju ''[[Salmonella]] typhimurium'', auksotrofnu za [[histidin]]. *[[Aminokiselina]] Organski spoj koji sadrži funkcionalne grupe [[amin (hemija)|amin]] i [[karboksilna gropa|karboksil]], kao i [[bočni lanac]] specifičan za svaku pojedinačnu aminokiselinu. Od skoro 500 poznatih aminokiselina, skup od 20 je kodiran standardnim [[genetički kod|genetičkim kodom]] i ugrađeni su u sekvencu kao gradivni blokovi [[polipeptid]]a ([[protein]]a). Specifična sekvenca aminokiselina u polipeptidnim lancima koji formiraju protein u konačnici osobine različitih proteina te oblici molekula proteina ovise o tipu i redoslijedu sastavnih aminokiselina. *[[Amorf]] Bilo koji alel koji je postao nefunkcionalan zbog genetičke mutacije. Mutacija može dovesti do potpunog neuspjeha proizvodnje genskog proizvoda ili genskog proizvoda koji ne funkcijskirafunkcionira ispravno; u oba slučaja, [[alel]] se može smatrati nefunkcijskalnim. *[[Anafaza]] Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja se javlja nakon metafaze i prije telofaze, kada se replicirani hromosomi odvoje i svaka od [[sestrinske hromatide|sestrinskih hromatida]] se pomjeri na suprotne strane ćelije. *[[Analiza mutacija]] Metoda [[genetičko testiranje|genetičkog testiranja]] zametne linije, usmjerena na otkrivanje specifične varijante ili mutacije (kao što je štetna varijanta MSH2 prethodno identificirana u porodici), panel varijanti (kao što su tri patogene varijante [[BRCA]] koje se sastoje od panela osnivačke mutacije za osobe [[Aškenazi|aškenaskog]] [[jevrej]]skog porijekla) ili tip varijante (kao što su velike [[delecija (genetika)|delecije]] ili [[insercija (genetika)| insercije]] u genu [[BRCA1]] ). Ovaj tip testiranja razlikuje se od potpunog sekvenciranja gena ili skeniranja varijanti. Potonji su [[dizajn]]irani za otkrivanje većine varijanti u regiji koja se testira. Dosadašnja uporabaupotreba također primjenjuje ovaj termin na bilo koji [[genetički test]]. *[[Analiza vezanosti]] Tehnika lociranja gena koja prati obrasce bolesti u visokorizičnim porodicama. Pokušava locirati gen koji uzrokuje bolest identificiranjem [[genetički marker|genetičkih markera]] poznate [[hromosom]]ske lokacije koji su su [[nasljeđivanje|naslijeđeni]] sa značajkom od interesa. *[[Aneuploidija]] Pojava jednog ili više dodatnih [[hromosom]]a ili hromosoma koji nedostaju, što dovodi do neuravnoteženog [[hromosomski komplement|hromosomskog komplementa]] ili bilo kojeg broja hromosoma koji nije tačan višekratnik [[ploidija|haploidnog broja]] (koji je 23). Tip ploidije sas viškom ili manjkom jednog ili više hromosoma (različitim od n), isključujući abnormalni broj kompletnih setova [[hromosom]]a, koji je umjesto toga poznat kao [[euploidija]]. *[[Anticipacija (genetika)|Anticipacija]] [[Fenomen]] kojim simptomi [[genetički poremećaj|genetičkog poremećaja]] postaju očigledni (i često teži) u ranijoj dobi kod oboljelih osoba sa svakom [[generacija|generacijom]] koja naslijedi poremećaj. *[[Antigen]] Strana ili sopstvena tvar koja uzrokuje [[imunski odgovor]] organizma. *[[Antikodon]] Serija od tri uzastopna [[nukleotid]]a unutar [[tRNK|transferne RNK]] koji dopunjuju tri nukleotidna [[kodon]]a unutar transkripta iRNK. Tokom [[translacija (genetika)|translacije]], svaka [[tRNK]] regrutovana u [[ribosom]] sadrži jedan antikodonski triplet koji se uparuje sas jednim ili više komplementarnih kodona iz sekvence iRNK, omogućavajući svakom kodonu da specificira određenu aminokiselinu koja će se dodati rastućem peptidnom lancu. Antikodoni koji sadrže inozin na prvoj poziciji mogu se upariti s više od jednog kodona zbog fenomena poznatog kao uparivanje kolebljivih baza. [[alel|Antimorf]] Mutirani alel sa suprotnom ekspresijom u odnosu na iskodišni ([[divlji tip]]). *[[Antiparalelnost (biohemija)|Antiparalelnost]] Orijentacija dva lanca dvolančane nukleinske kiseline (i općenito bilo kojeg para biopolimera) koji su međusobno paralelni, ali suprotne usmjerenosti. Npr., dva komplementa [[RNK]] lanca molekule [[DNK]] idu jedan pored drugog, ali u suprotnim smjerovima, pri čemu je jedan lanac orijentiran 5'- prema 3', a drugi 3' prema 5'. *Antisens lanac, negativni (–) i [[nekodirajuća RNK|nekodirajući lanac]] Lanac dvolančane [[DNK]] molekule koji se koristi kao šablon za sintezu RNK tokom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]]. Sekvenca šablonskog lanca je komplementarna rezultirajućem [[RNK]] transkriptu. Kontrast nekodirajućeg je kodirajući lanac. *[[Antitijelo]] ([[GWAS]]) Opći naziv za [[imunoglobulin]]; protein koji se u stvara u odgovoru organizma na [[antigen]]. *[[GWAS|Asocijacija]] [[GWAS|Studija genomske povezanosti]] (GWAS) način je na koji znanstvenici identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Ovaj metod ispituje cijeli genom radi [[genetički polimorfizam|genetičkih polimorfizama]], obično jednonukleotidnog polimorfizama ([[SNP]]-ovi) (izgovaraju se "isječci"), koji se češće javljaju u slučajevima ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje, nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine, Naziva se i GWAS.). *[[Auksotrof]] (mutant) Bakterija s nefunkcionalnom mutacijom gena za [[enzim]] koji sudjeluje u nekom [[metabolizam|metaboličkom procesu]] *[[Autoimunost]] Pojava stvaranja [[antitijela]] na sopstvene [[antigen]]e *[[Autosom]] Svaki hromosom koji nije alosom i stoga nije uključen u određivanje spola organizma. Za razliku od spolnih [[hromosom]]a, autosomi u [[ploidija|diploidnoj]] ćeliji postoje u parovima, pri čemu članovi svakog para imaju istu strukturu, morfologiju i [[genski lokus|genske lokuse]]. *[[Autosomno nasljeđivanje|Autosomno dominantno nasljeđivanje]] Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. U autosomno dominantnom nasljeđivanju, genetičko stanje nastaje kada je varijanta prisutna samo u jednom alelu (kopiji) određenog gena. *[[Autosom]]no [[recesivni gen|recesivno]] [[nasljeđivanje]] Jedan od načina na koji se genetička osobina ili genetičko stanje može naslijediti. Kod autosomno recesivnog nasljeđivanja, genetičko stanje nastaje kada je jedna varijanta prisutna na oba alela *[[Autosom]]nost Prisustvo veze s bilo kojim od 22 numerirana para hromosoma koji se nalaze u većini ljudskih ćelija. Autosomni hromosomi označeni su brojevima od 1- do 22. Spolni hromosomi (X i Y hromosom) određuju spol osoba i ne smatraju se autosomnim hromosomima.<"ref name=Rifat">{{cite book|author=Hadžiselimović R. |title=Ja i moja genetika|year= 2024|publisher= [[ANUBiH]]-Ingeb|place=Sarejevo|isbn=978-9958-083-12-9}}</ref> ==B== *[[Barkodiranje DNK]] Metod [[taksonomija|taksonomske]] identifikacije u kojoj se kratke sekvence [[DNK]] iz jednog ili više specifičnih gena izoluju iz neidentifikovanih uzoraka, a zatim se usklađuju sa sekvencama iz referentne biblioteke kako bi se jedinstveno identifikovala [[vrsta]] ili drugi [[takson]] iz kojeg su uzorci nastali. Sekvence korištene u usporedbipoređenju pažljivo su odabrane od gena koji su i široko [[konzervirana sekvenca|konzervirani]] i koji pokazuju veće varijacije između vrsta nego unutar vrsta, npr. gen [[citohrom]] c oksidaze za eukariote ili određeni geni [[ribosomska RNK|ribosomske RNK]] za [[prokariot]]e. Ovi geni su prisutni u gotovo svim živim organizmima, ali imaju tendenciju da evoluiraju različite mutacije u različitim vrstama, tako da se svaka varijanta sekvence može povezati s jednom određenom vrstom, efektivno stvarajući jedinstveni identifikator sličan maloprodajnom barkodu. DNK barkodiranje omogućava identifikaciju nepoznatih uzoraka iz inače nejasnih tkiva ili dijelova tijela, gdje bi identifikacija prema morfologiji bila teška ili nemoguća, a biblioteka bar-kodovabarkodova organizma sada je dovoljno sveobuhvatna da se čak i organizmi koji su ranije bili nepoznati nauci često mogu filogenetski pouzdano klasificirati. Istovremena identifikacija više različitih vrsta iz mješovitog uzorka poznata je kao metabarkodiranje. *[[Barrovo tjelešce]] Inaktivirani X-hromosom ili spolni hromatin. *[[G-pruganje|Bend]] Obojeni segmentSegmenti [[hromosom]]a obojeni specifičnim bojama u određenoj fazi ćelijske diobe. Postoji nekoliko laboratorijskih tehnika, u kojima se pojavljuje specifični obrazac svijetlih i tamnih pruga (traka) kada se hromosomi gledaju pod mikroskopom; uzorak pruganja pomaže u dodjeljivanju određenog rednog broja svakom [[hromosom]]u i procjeni njegove strukture. *[[alel|Bialelnost]] Oba alela jednog gena (očev i majčin). Naprimjer, nositelji bialelne mutacije imaju mutaciju (ne nužno istu) u obje kopije određenog gena (majčine i očeve). *[[Binarna dioba]] Dioba ćelije nakon replikacije [[DNK]], prostom diobom kod prokariota (nespolno razmnožavanje) *[[B-DNK]] Vidi: Dvostrukadvostruka spirala.<ref name="hadzirifat"/> ==C== *[[CAAT-kutija]] Također C Visoko konzrervirana konzervirana regulatorna sekvenca [[DNK]] locirana na otprilike 75 parova baza uzvodno (tj. –75 bp) od mjesta početka transkripcije za mnoge eukariotske gene. *[[cDNK]] Vidi: [[komplementarna DNK]]. *[[Centimorgan]] (cM) / mapna jedinica (mu) Također [[mapna jedinica]] (mu). Jedinica za mjerenje genetičke povezanosti definirana kao udaljenost između hromosomskih lokusa za koje je očekivani prosječan broj razmjenskih hromosomskih ukrštanja (krosingovera) u jednoj generaciji 0,01. Iako nije stvarna mjera fizičke udaljenosti, koristi se za procjenu stvarne udaljenosti između dva lokusa, na osnovu prividne vjerovatnoće da se između njih dogodi razmjena dijelova hromatida. *[[Centralna dogma molekularne biologije|Centralna dogma molekulske biologije]] Generalizirani okvir za razumijevanje protoka genetičkih informacija između makromolekula unutar bioloških sistema. Ističe fundamentalni princip da se informacije o sekvenci kodirane u tri glavne klase biopolimera – [[DNK]] → [[RNK]] → protein — mogu kopirati između ove tri klase samo na određene načine, a ne na druge: konkretno, prijenos informacija između nukleinske kiseline i sas nukleinske kiseline na protein je moguć, ali transfer sas proteina na protein, ili sas proteina nazad na bilo koji tip nukleinske kiseline, nije i ne dešava se prirodno. *[[Centromera]] Specijalizirana sekvenca [[DNK]] unutar [[hromosom]]a koja povezuje par sestrinskih hromatida. Primarna funkcija centromere je da djeluje kao mjesto sklapanja kinetohora, proteinskih kompleksa koji usmjeravaju vezivanje vlakana diobenog vretena za centromeru i olakšavaju segregaciju hromatida tokom ćelijske diobe (mitoze i mejoze). *CHIP ([[klonska hematopoeza neodređenog potencijala]]) Prisustvo somatskih mutacija u hematopoetskim matičnim ćelijama kod osobaaosoba bez krvnog raka koji se može otkriti. Definicija CHIP-a zahtijeva da su mutacije prisutne s varijantnom učestalošću alela od 2% ili višom i da su u genima za koje je opisano da su pogođeni krvnim kancerima. Ovo stanje je češće kod starijih osoba i kod onih koji su bili liječeni od drugih tipova raka. Povezan je s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i krvnog karcinoma. Naziva se i klonska hematopoeza neodređenog potencijala. *[[Cis pozicija]] Na istoj strani; susjedno; koji djeluju iz iste molekule. Kontrast je trans pozicija. *[[Cis-dominantna mutacija]] Mutacija koja se javlja unutar cis-regulatornog elementa (kao što je operator) mijenjajući funkcijskiranjefunkcioniranje obližnjeg gena ili gena na istom [[hromosom]]u. Cis-dominantne mutacije utiču na ekspresiju gena jer se javljaju na mjestima koja kontroliraju transkripciju, a ne unutar samih gena. *[[Cisgeneza]] Oznaka proizvoda za kategoriju genetički modificiranih biljaka. Predložene su različite sheme klasifikacije, koje kategoriziraju genetički modifikovane organizme na osnovu prirode unesenih genotipskih promjena, a ne procesa genetičkog inženjerstva. *[[Cis-regulatorni element]] (CRE) / cis-regulatorni modul (CRM) Također cis-regulatorni modul (CRM). Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće [[DNK]] koja regulira transkripciju obližnjih gena (npr. promotor, operater, utišavač ili pojačivač ), obično služeći kao mjesto vezanja za jedan ili više faktora transkripcije. Kontrast je transregulatorni element. *[[Cistron]] Dio molekule [[DNK]] ili [[RNK]] koji kodira specifični polipeptid u sintezi proteina; zamjenski terimtermin za gen. *[[Citogenetika]] [[Genetika]] pojava i procesa na ćelijskoj razini; proučava kako [[hromosom]]i utiču i odnose se na ponašanje i funkciju ćelije, posebno tokom mitoze i mejoze. *[[C-vrijednost]] Sveukupna količina ugljika u [[DNK]] haploidnog jedra (npr. gametu) određenog organizma ili vrste, izraženo u broju parova baza ili u jedinicama mase (obično pikogrami ); ili, ekvivalentno, polovinu količine u diploidnim somatskim ćelijama (2C-vrijednost). Za jednostavne diploidne eukariote termin se često koristi naizmjenično sas veličinom [[genom]]a, ali u određenim slučajevima, npr. u hibridnim poliploidima koji potiču od roditelja različitih vrsta (alopoliplodi), C-vrijednost može zapravo predstavljati dva ili više različitih [[genom]]a sadržanih u istom jedru. C-vrijednosti se odnose samo na [[genom]]sku DNK, isključuju vanjedarnu DNK. *[[Citološka mapa]] Mapa koja prikazuje precizna fizička mjesta gena na [[hromosom]]u. *[[Citozin]] Skraćeno slovom (skr. C. ) Jedna od četiri glavne nukleobaze u [[DNK]] i [[RNK]]. [[citozin]] formira bazni par sa [[guanin]]om. *[[cpDNK]] Vidi: [[Plastidna DNK]] . ==Č== *[[Čista linija]] Jedinke homozigotnog genotipa za sva promatranaposmatrana svojstva. ==Ć== *[[Ćelijska dioba]] Podjela jedne ćelije na dvije ili više novih kćeri ćelija. Osnovni oblici su [[mitoza]] (somatske ćelije), [[mejoza]] (reproduktivne ćelije) i binarna dioba (uglavnom kod jednoćelijskih organizama). *[[Ćelijski ciklus]] Slijed ćelijskih pojava u procesu diobe, od poćetkapočetka do kraja mitoze. *[[Ćelijsko reprogramiranje]] Pretvaranje ćelije iz jednog tipa ćelije specifičnog za tkivo u drugi. Ovo uključuje dediferencijaciju do pluripotentnog stanja; primjer je pretvaranje somatskih ćelija miša u nediferencirano embrijskoembrionalno stanje, koje se oslanja na transkripcijske faktore Oct4, Sox2, Myc i Klf4. ==D== *[[Dalton (jedinica)|Dalton]] Jedinica molekulske mase. *[[DarT]] Diverzitet matričnih tehnologija (eng. (engl. Diversity Arrays Technology) je oznaka tehnologije koja se primjenjuje u molekulskoj genetici za razvoj markerskih sekvenci u genotipizaciji i drugim genetičkim analizama.DArT se temelji na hibridizacijama mikronizova (mikromatrica) za detekcujudetekciju prisustva ili nepostojanja pojedinih fragmenata u konstituciji genoma. *[[''De novo'' mutacija]] Spontana mutacija u [[genom]]u pojedinačnog organizma koja je nova za lozu tog organizma, koja se prvi put pojavila u zametnoj ćeliji jednog od roditelja ili u zigotu koji se razvija u organizam; mutacija koja nije bila prisutna u genomu nijednog od roditelja. *[[Degeneracija genetičkog koda]] Izlišnost genetičkog koda, prikazana kao mnoštvo različitih kodona koji specificiraju istu aminokiselinu. Naprimjer, u standardnom genetičkom kodu, aminokiselina serin je specificirana putem šest jedinstvenih kodona (UCA, UCG, UCC, UCU, AGU i AGC). Degeneracija kodona objašnjava postojanje sinonimnih mutacija. *[[Delecija (genetika)|Delecija (Δ)]] Označeno skraćeno simbolom Δ: Tip genetičke promjene koja uključuje odsutnost segmenta [[DNK]]; lom i gubitak hromosomskog segmenta. Može biti mala poput jedne baze ili hromosomskog segmenta, ali može značajno varirati u veličini. *[[Demetilacija DNK]]: Faktor selektivne aktivacije gena tokom procesa diferencijacije. *[[Desinapsa]] : Neuspjeh homolognih [[hromosom]]a koji su normalno sinapsirali tokom pahinena da ostanu upareni tokom diplotena. Desinapsa je obično uzrokovana nepravilnim formiranjem hijazme. Kontrast je asinapsa. *[[Dezoksiribonukleinska kiselina]] ([[DNK]]) DNK je glavni, ali ne jedini genetički materijal: dugačka, polimerna molekula koja se sastoji od gradivnih podjedinica kojikoje se zovu nukleotidi. Svaki nukleotid sastoji se iz po tri komponente: fosforne kiseline, šećera sas pet atoma ugljika (pentoza), zvanog dezoksiriboza i jedne od četiri heterociklične baze: [[adenin]] (A) [[timin]] (T), [[citozin]] (C) i [[guanin]] (G). Sekvenca ovih baza u molekuli [[DNK]] je šifra za biosintezu proteina koji određuje datu osobinu. Sadrži genetičke informacije odgovorne za razvoj i funkcijskiranjefunkcioniranje organizma. DNK se najčešće nalazi u dvolančanom obliku, koji se sastoji od dva komplementarna antiparalelna lanca nukleotida, molekule u kojima je svaka od nukleobaza na svakom pojedinačnom lancu uparena s onima na suprotnom lancu. Ova struktura se obično javlja u obliku dvostruke spirale. Naziva se i [[DNK]]. *[[Dezoksiriboza]], Također (2-dezoksiriboza.) Monosaharidni šećer koji se dobija iz riboze, gubitkom jednog atoma kisika. D-dezoksiriboza, u svom obliku pentoznog prstena, jedna je od primarnih funkcijskalnihfunkcionalnih grupa dezoksiribonukleotida, a time i molekula dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). *[[centromera|Dicentričnost]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Prisustvo dvije centromere umesto normalno jedne. *[[tačkasta mutacija|Diferencirajuća tačka]] ([[tačkasta mutacija]]) Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta mutacija. *[[Dihibridno ukrštanje|Dihibrid]] [[Heterozigot]]ni organizam za dva gena, koji kodiraju dva različita svojstva, od kojih svaki ima po dva [[alel]]a. *[[Dihibridno ukrštanje]] Ukrštanje dva heterozigota za dva gena; samooplodnja mendelovske F1 generacije (AaBb x AaBb) *[[mejoza|Dijada]] Vidi: [[Sestrinske hromatide]] *[[Dijakineza]] Potfaza profaze mejoze I. *[[Diploidija]] (diploidna hromosomska garnitura) Sadržaj dva haploidna kompleta hromosoma (po jedan od svakog roditelja): označava se sas 2n i predstavlja ukupan broj [[hromosom]]a u ćelijskom jedru. Ljudska vrsta ima 46 hromosoma, i to 23 od majke, 23 od oca. Parovi hromosoma nazivaju se [[homologni hromosom]]i. Pojava da ćelije ili organizmImajuorganizmi imaju dvije homologne kopije svakog hromosoma. Kontrast je haploidnog i poliploidnog. *[[Diploidni hromosomski broj]] (2n) Svaki [[hromosom]] predstavljen u dvije kopije; dva seta homolognih hromosoma (majčin i očev hromosom). *[[mrkoza|Diplonema]] ([[diploten]], diplotenski stadij); Također diplotenski stadij Potfaza mejoze I, tokom koje se sinaptonemski kompleks rastavlja i upareni [[homologni hromosom]]i počinju da se međusobno odvajaju, iako ostaju čvrsto vezani na hijazmama gde je došlo do razmjene dijelova homolognih hromatida (krosongover|krosingoverom). *[[Direktno ponavljanje]] Bilo koja dva ili više ponavljanja specifične nukleotidne sekvence koja se javljaju u istoj orijentaciji (tj. u potpuno istom redoslijedu, a ne obrnutimobrnutom) i na istom lancu, bilo razdvojenihrazdvojena interventnim nukleotidima ili ne. Primjer je sekvenca TACCGnnnnnnTACCG, u kojoj se TACCG pojavljuje dva puta, iako je odvojen sa šest nukleotida koji nisu dio ponovljene sekvence. Direktno ponavljanje u kojem su ponavljanja neposredno jedna uz drugu poznatapoznato je kao tandemsko ponavljanje. *[[Disperzivna replikacija]] Replikacija oko replikacijske viljuške čija brzina ovisizavisi od replikatora. Bilo koja molekula ili regija [[DNK]] ili [[RNK]] koja se replicira iz jednog polulanca DNK. *[[Divlji tip]] (WT) Fenotip tipskog oblika vrste kakva se javlja u prirodi; proizvod standardnog "“normalnog"” alela na datom lokusu, za razliku od onog koji proizvodi nestandardni mutantni alel. *[[vezani geni|Djelimična vezanost]] Geni na istom hromosomu između kojih se tokom mejoze događa hromatidna razmjena (krosingover) što uzrokuje nastanak rekombinantnih potomaka *[[DNK]] Vidi: [[dezoksiribonukleinska kiselina]]; DNK (engl. '' Deoxyribonucleic Acid'') – dvostruka uzvojnica koju čine dva polinukleotidna lanca omotana oko zajedničke osi. *[[DNK dupleks]] Vidi: Dvolančanadvolančana DNK. *[[DNK.mikromreža]] Tehnologija visoke propusnosti koja se koristi za mjerenje nivoa ekspresije transkripata [[iRNK]] ili za otkrivanje određenih promjena u nukleotidnoj sekvenci. Sastoji se od niza hiljada mikroskopskih mrlja [[DNK]] oligonukleotida, od kojih svaki sadrži pikomole specifične sekvence [[DNK]]. Ovo može biti kratak dio gena ili drugog DNK elementa koji se koristi kao sonda za hibridizaciju [[cDNK]], [[cRNK]] ili obrasca [[genom]]ske [[DNK]] (koji se naziva meta) pod visokim uvjetima. *[[DNK otisak prsta]] (fingerprint) ), DNK barkodiranje *[[DNK profiliranje je proces određivanja karakteristika individualnih [[DNK]]. DNK analiza namijenjena identifikaciji vrste, a ne pojedinca, naziva se DNK barkodiranje. *[[DNK-polimeraza]]: Glavni enzim replikacije [[DNK]]. Bilo koji od klase enzima koji sintetizira molekule DNK iz pojedinačnih dezoksiribonukleotida. [[DNK-polimeraza|DNK-polimeraze]] su neophodne za replikaciju DNK i obično djeluju u parovima, kako bi stvorile identične kopije dva lanca originalne dvolančane molekule. Oni grade dugačke lance DNK dodavanjem nukleotida jedan po jedan na 3'- kraj lanca DNK, obično se oslanjajući na šablon koji daje komplementarni lanac, kako bi vjerno kopirali sekvencu nukleotida. *[[DNK zametne linije]] (konstitutivna DNK) [[DNK]] tkiva koje potiče iz reproduktivnih ćelija (jajne ćelije ili spermatozoida) koje se ugrađuju u [[DNK]] svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija klicinezametne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i [[konstitutivna DNK]]. *[[Domaćinski gen]] Svaki konstitutivni gen koji se transkribujetranskribira na relativno konstantnom nivou u mnogim ili svim poznatim uslovima. Proizvodi takvog gena obično služe funkcijama koje su ključne za održavanje organizma. Pretpostavlja da na njihovu ekspresiju ne utiču eksperimentalni uslovi. *[[Domen (biologija)|Domen]] Specifična fizička regija ili sekvenca aminokiselina u proteinu koja je povezana s određenom funkcijom ili odgovarajućim segmentom DNK. *[[Dominantna letalnost]] Prisustvo samo jednog alela u genotipu uzrokuje smrt jedinke. *[[Dominantni alel]] Alel koji se eksprimira u fenotipu heterozigota. *[[Dominantnost alela]] Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji nadjača ili "maskira" doprinos drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine kaže se da je dominantan. Često dominantni alel kodira funkcionalni protein, dok njegov recesivni pandan ne uspijeva kontrolirati ekspresiju do krajnjeg proizvoda dominantnog alela. Dominacija nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova; moguće je da jedan alel bude istovremeno dominantan nad drugim alelom, recesivan prema trećem i kodominatankodominantan prema četvrtom. Dominantni aleli su često predstavljeni jednim velikim slovom (npr. A, za razliku od recesivnog a). *[[Društvo za funkcijske genomske podatke]] (FGED, ranije MGED) Ranije poznat pod skraćenicom MGED. Organizacija koja radi s drugima "“na razvoju standarda za kvalitet podataka bioloških istraživanja, označavanje i razmjenu"”, kao i softverske alate koji olakšavaju njihovu upotrebu. *[[dsDNK]] Bilo koja molekula DNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna dezoksiribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako je moguće da DNK postoji kao jednostruki lanac, općenito je stabilniji i češći u dvolančanom obliku. U većini slučajeva, komplementarno uparivanje baza uzrokuje da se komplementarni polulanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale. *[[dsRNK]] Bilo koja molekula RNK koja se sastoji od dva antiparalelna, komplementarna ribonukleotidna polimerna lanca, koji su međusobno povezani vodikovim vezama između komplementarnih nukleobaza. Iako se [[RNK]] obično javlja u jednolančanom obliku, također formira i duplekse na isti način kao i DNK; primjer je uparivanje transkripta iRNK sas antisens verzijom istog transkripta, koji efikasno utišava gen sas kojeg je iRNK transkribovanatranskribirana sprečavanjem translacije. Kao i kod dsDNK, uparivanje baza u dsRNK često uzrokuje da se lanci namotavaju jedan oko drugog u obliku dvostruke spirale. *[[hromosom|Dugi krak]] (q) U kondenzovanim [[hromosom]]ima gdje pozicioniranje centromere stvara dva segmenta ili "“krake"” nejednake dužine, duži od dva kraka hromatide. Kontrast je kratki krak (p) ). *[[Duplikacija (genetika)|Duplikacija]] Tip mutacije u kojoj se neki gen /genski/[[hromosom]]ski segment (sekvenca DNK) u diploidnom organizmu javlja više od dva puta. *[[Dvostruka heterozigotnost]] (epigenetička varijanta, epimutacija) Prisustvo dva različita mutirana alela kod dvije odvojene epigenetičke varijacije; nasljedna promjena koja ne utječeutiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička varijanta i epimutacija. *[[Dvostruka spirala]] (heliks) Oblik koji najčešće imaju dvolančane molekule nukleinske kiseline, nalik merdevinama koje su uvijene oko svoje dugačke ose, sas prečkama koje se sastoje od uparenih nukleobaza. Ova sekundarna struktura je energetski najstabilnija konformacija dvolančanih oblika i DNK i [[RNK]] u najprirodnijim uslovima, koja nastaje kao posljedica primarne strukture fosfodiestarske kičme i slaganja nukleotida vezanih za nju. U B-DNK, najčešćoj varijanti DNK koja se nalazi u prirodi, dvostruka spirala ima desnu zavojnicu sas oko 10 parova baza po punom okretu, a molekulska geometrija rezultira naizmjeničnim uzorkom "“žlijebova"” različitih širina (glavni žlijeb i mali žljeb ) između paralelnih okosnica. *[[Dvostruki hromosom]] Hromosom sastavljen od dviju sestrinskih hromatida (svaka predstavlja jednu molekulu DNK), od S faze do metafaze (ili do metafaze II mejoze). *[[Dvostruki prekid ]](DSB) Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u oba lanca dvolančane molekule DNK, posebno kada se dva prekida nastaju na mjestima koja su direktno preko putaprekoputa ili vrlo blizu jedno drugom na komplementarnim lancima. Kontrast: prekid jednog lanca (jednolančani prekid).<ref name="hadzirifat"/> ==E== *[[Egzom]] Čitav skup egzona unutar određenog [[genom]]a, uključujući neprevedene regije (UTR) zrelih iRNK, kao i kodirajuće regije. Sekvenca DNK u zreloj glasničkoj RNK, od kojih neke kodiraju aminokiseline proteina. Većina gena ima više egzona s intronima između njih. Kodirajući dio DNK, '''smisleni dio''' molekule DNK, koji je dio šifre za sintezu proteina. Slaganjem egzona i introna nastaje određeni gen. Egzoni ne postoje kod bakterija – njihova DNK ima kontinuiranu šifru, ali i nema mnogo gena. U procesu prepisivanja genetičke šifre, nekodirajući dijelovi DNK (introni) se izrezuju pa za transkripciju ostaje samo egzonska šifra. *[[Egzonukleaza]] Svaki enzim čija je aktivnost cijepanje fosfodiestarskih veza unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju samo nakon prepoznavanja specifične sekvence (tzv. restrikcijske egzonukleaze). Egzonukleaze prave svoje rezove na 3' ili 5'- kraju sekvence (a ne u sredini, kao endonukleaze). *[[Egzosomski kompleks]] Unutarćelijski multiproteinski kompleks koji služi za razgradnju različitih tipova [[RNK]] molekula. *[[Ekološka genetika]] Grana genetike koja se odnosi na ekologiju i sposobnost ekološkog prilagođavanja prirodnih populacija živih organizama. *[[Ekspresija gena]] Skup procesa u kojima se informacija kodirana u genu koristi u sintezi genskog proizvoda, kao što je protein ili nekodirajuća [[RNK]], ili se na drugi način utiče na jedan ili više fenotipova. Kanonski, prvi korak je transkripcija, koja proizvodi molekulu iRNK koja je komplementarna molekuli DNK u kojoj je gen kodiran. Za gene koji kodiraju proteine, drugi korak je translacija, u kojoj ribosom čita informacijsku RNK, kako bi proizveo protein. Informacije sadržane u sekvenci DNK ne moraju nužno biti transkribovanetranskribirane i prevedene da bi izvršile uticaj na molekulske događaje; šire definicije obuhvataju ogroman niz drugih modela na koje se genetičke informacije mogu eksprimirati. *[[Ekspresivnost (genetika)|Espresivnost]] Za dati genotip povezan s varijabilnim nebinarnim fenotipom, udio pojedinaca s tim genotipom koji pokazuju ili izražavaju fenotip u određenoj mjeri, obično se prikazuje u postocima. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti širok spektar mogućih fenotipova različitih kvaliteta ili stupnjevastepena kod različitih individua. U takvim slučajevima može se reći da i fenotip i genotip pokazuju promjenjivu ekspresivnost. Ekspresivnost pokušava kvantificirati raspon mogućih nivoa fenotipskih varijacija u populaciji osoba koje eksprimiraju fenotip od interesa. Uporedite: penetrabilnostPenetrabilnost. *[[Ekstrahromosomska DNK]] Također (vanjedarna DNK ili [[citoplazmatska DNK]].) Bilo koja DNK koja se ne nalazi u [[hromosom]]ima ili u ćelijskom jedru i stoga nije [[genomska DNK]]. To može uključivati DNK sadržanu u [[plazmid]]ima ili [[organela]]ma kao što su [[mitohondrije]] ili [[hloroplast]]i, ili, u najširem smislu, DNK unesenu [[virus]]nom infekcijom. [[Vanhromosomska DNK]] obično pokazuje značajne strukturne razlike u odnosu na jedarnu DNK u istom organizmu. *[[Element odgovora]] Kratka sekvenca DNK unutar promotorske regije koja je u stanju da veže specifične transkripcijske faktore, kako bi regulirala transkripcija transkripciju specifičnih gena. *[[Emergeneza]] Kvalitet genetičkih osobina koji je rezultat specifične konfiguracije gena u interakciji, a ne samo njihove kombinacije. *[[Endonukleaza]] Svaki [[enzim]] čija je aktivnost cijepanje [[fosfodiestarskih veza]] unutar lanca nukleotida, uključujući one koji se cijepaju relativno nespecifično (bez obzira na sekvencu) i one koji se cijepaju samo na vrlo specifičnim sekvencama (tzv. restrikcijske endonukleaze). Kada je potrebno prepoznavanje specifične sekvence, prave rezove u sredini sekvence. Kontrast egzonukleazeje egzonukleaza. *[[Endosimbioza]] *[[Endosimbiotska teorija]] Pretpostavka da su mitohondrije i hloroplasti potomci drevnih jednoćelijskih simbiotskih organizama koji su se naselili u ćelijama drevnih eukariotskih domaćina. *[[Epigenetička varijanta]] (alteracija), epimutacija Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Naziva se i epigenetička alteracija i epimutacija. *[[Epigenetika]] Oblast genetike koja objašnjava mehanizme koji vode promjeni ekspresije gena, a koji se nasljeđuju, reverzibilni su i nisu posljedica promjene DNK-sekvence. Nauka o uticaju elemenata i faktora unutarćelijske sredine na fenotipsku ekspresiju gena. *[[Epimutacija]] (epigenetička promjena / varijanta) Nasljedna promjena koja ne utiče na sekvencu DNK, ali rezultira promjenom ekspresije gena. Primjeri uključuju metilaciju promotora i modifikacije histona. Također se naziva epigenetička promjena i epigenetička varijanta. *[[Episom]] Drugi naziv za plazmid, posebno onaj koji je sposoban da se integriše u hromosom. Kod eukariota, svaka neintegrirana vanhromosomska kružna molekula DNK koja se stabilno održava i replicira u jedru istovremeno sas ostatkom ćelije domaćina. Takve molekule mogu uključivati virusne genome, bakterijske plazmide i aberantne hromosomske fragmente. *[[Epistaza]] Međudjelovanje alela različitih gena kada ekspresija jednog gena sas jednog lokusa u genomu maskira (modificira/inhibira) ekspresiju gena sas drugog mjesta u genomu. Kolektivno djelovanje više gena u interakciji tokom ekspresije gena. OblikKao oblik djelovanja gena, epistaza može biti ili aditivna ili multiplikativna u svojim učincima na specifične fenotipske osobine. *[[Ergosom]] Vidi: [[Ribosom]] *[[Eukarioti]] Organizmi čije ćelije imaju pravo jedro obavijeno jedarnom ovojnicom, a u citoplazmi ćelije nalaze se brojne organele s vlastitom membranom. *[[Euploidija]] Ploidija (ćelije ili organizma) koji imaju abnormalan broj kompletnih setova [[hromosom]]a, možda isključujući [[spolni hromosom|spolne hromosome]]. Razlikuje se od aneuploidije, u kojoj ćelija ili organizam ima abnormalan broj jednog ili više specifičnih pojedinačnih hromosoma. *[[Evolucija]] Promjena nasljednih obilježja bioloških [[populacija]] tokom niza uzastopnih [[generacija]]. U najtradicijskalnijemU najtradicionalnijem smislu, javlja zbog promjena u frekvencijama alela u genskom fondu populacije. ==F== *[[Facijes]] Prepoznatljiva crta lica ili izraz koji je karakterističan za određeno stanje. *[[Fakultativna ekspresija]] [[Transkripcija gena]] samo prema potrebi, za razliku od konstitutivne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira kontinuirano. Gen koji se transkribira po potrebi naziva se fakultativni gen. *[[Fakultativni heterohromatin]] ili spolni hromatin Inaktivirani X-hromosom ili Barrovo tjelešcetjelašce kod ženki sisara *[[Farmakogenetika]] Oblast genetike koja proučava učinak lijekova na genotip/ / fenotip pacijenata. *[[Favizam]]: Tip hemolitske anemije uzrokovan nedostatkom ili smanjenom funkcijom enzima G6PD koji sudjeluje u ćelijskoj odbrani od oksidacijskih procesa. *[[FDR]] (rođak prvog stepena) Roditelj, brat ili sestra ili dijete posmatrane osobe. Također se naziva i rođak prvog stupnja. *[[Fenokopija]] Fenotipsko svojstvo ili bolest koja nalikuje svojstvu izraženom određenim genotipom, ali kod jedinke koja nije nositelj tog genotipa. Naprimjer, rak dojke kod člana porodice s nasljednim sindromom raka dojke/ / jajnika koji ne nosi mutaciju [[BRCA1]] ili [[BRCA]]2 smatrat će se fenokopijom. Takva osoba nema porodičnu mutaciju povezanu s rakom i stoga nema rizik od [[kancer]]a povezan s tom specifičnom mutacijom. *[[fenotup|Fenotipsko zaostajanje]] Kašnjenje u fenotipskoj ekspresija ekspresiji genetičke mutacije zbog vremena potrebnog za ispoljavanje promjena u zahvaćenim biohemijskim putevima. *[[Fenotip]] Kombinacija vidljivih morfoloških, fizioloških i etoloških osobina organizma koje su rezultat ekspresije njegovog genotipa, kao i uticaja faktora sredine i interakcija između njih; skup uočljivih svojstava pojedinoga organizma koji nastaje interakcijom genotipa i okruženja. Svako brojljivobrojivo i/ili opisivo svojstvo osim genetičke informacije. *[[Fetusna eritroblastoza]] Bolest inkompatibilnosti krvi majke i [[fetus]]a. *[[Fiksacija gena]] Proces kojim se jedan alel određenog gena s više različitih alela povećava u učestalosti u datoj populaciji tako da postaje trajno uspostavljen na 100% učestalosti – to jest,tj., jedini alel na tom lokusu unutar [[genski fond|genskog fonda]] populacije. U nedostatku mutacije i prednosti heterozigota, bilo koji dati alel je na kraju predodređen da postane ili trajno fiksiran u odnosu na sve druge varijante ili potpuno izgubljen iz populacije, iako to koliko dugo će to trajati ovisi o pritiskuzavisi od pritiska selekcije i slučajnim fluktuacijamaslučajnih fluktuacija (genetičkog drifta) u frekvencijama alela. *[[Filogenetika]] Filogeneza na osnovu genetičkih pokazatelja. Proučavanje evolucijske historije i odnosa između jedinki ili grupa organizama, kao što su vrste ili populacije, metodima kojimetodama koje procjenjuju uočene nasljedne osobine, uključujući morfološke karakteristike i sekvence DNK. Rezultat takvih analiza poznat je kao filogenetsko stablo. *[[Filogeneza]] Evolucijski razvoj posmatrane grupe/ / populacije organizama. *[[Filogenija]] Nauka o filogenezi. *[[FISH]] Vidi: Fluorescentnafluorescentna hibridizacija in situ. *[[Fitnes]] [[Adaptivna vrijednost]] [[genotip]]a; mjera reproduktivnog uspjeha. *[[Fluorescentna in situ hibridizacija]] ([[FISH]] Tehnika koja se koristi za identifikaciju specifičnih hromosoma ili [[hromosom]]skih regija putem hibridizacije (pričvršćivanja) fluorescentno obilježenih DNK sondi na denaturiranu hromosomsku DNK. Ispitivanje mikroskopom, pod fluorescentnim osvjetljenjem otkriva obojene hibridizirane signale (a time i prisustvo hromosomskog materijala) ili odsutnost hibridiziranog signala (a time i odsutnost [[hromosom]]skog materijala). Također FISH. *[[Frekvencija alela]] Relativna učestalost s kojom se određeni alel datog gena (za razliku od drugih alela istog gena) javlja na određenom lokusu kod članova populacije; preciznije, to je udio svih hromosoma unutar populacije koji nose određeni alel, izražen kao dio, postotak ili proporcija. Frekvencija alela se razlikuje od učestalosti genotipa, iako su one povezane. *[[Fuzija gena]] Spajanje, bilo prirodnom mutacijom ili rekombinantnim laboratorijskim tehnikama, dva ili više prethodno nezavisnih gena koji kodiraju različite genske proizvode, tako da postaju predmet kontrole istih regulatornih sistema. Rezultirajuća hibridna sekvenca poznata je kao fuzijski gen.<ref name="hadzirifat"/> ==G== *[[Gamet]] Spolna (ženska ili muška) ćelija; skupni naziv za muške i ženske spolne ćelije. *[[gDNK]] Vidi: [[Genomska DNK]]. *[[Gen]] Svaki segment ili skup segmenata molekula nukleinske kiseline koji sadrži informacije potrebne za proizvodnju funkcijskalnogfunkcionalnog [[RNK]] transkripta na kontroliran način. U živim organizmima, geni se često smatraju osnovnim jedinicama naslijeđa i obično su kodirani u DNK. Određeni gen može imati više različitih verzija ili alela, a jedan gen može rezultirati genskim proizvodom koji utječeutiče na mnogo različitih fenotipova. Geni su kodirajuće sekvence. Gen je uputstvo za sitnezu tačno određenog proteina u nekom živom biću, neovisno o tomenezavisno od toga da li je taj protein gradivinigradivni (recimo miozin i/li hemoglobin)), ili ima ulogu katalize neke biohemijske reakcije, ili je svojevrstan oblik glasnika između ćelija. Geni ne sadrže kontinuiranu genetićkugenetičku informaciju, nego se kompletiraju od dijelova zovanihzvanih egzoni (koji su razdvojeni intronima). *[[Generacija]] U bilo kom datom organizmu, jedan reproduktivni ciklus ili faza između dva uzastopna reproduktivna događaja, tj. između reprodukcije pojedinačnog organizma i potomstva te reprodukcije; ili stvarna ili prosječna dužina vremena potrebnog da se završi jedan reproduktivni ciklus, bilo za određenu lozu ili za populaciju ili vrstu u cjelini. U datoj populaciji, one jedinke (često, ali ne nužno kojikoje žive istovremeno) kojikoje su podjednako udaljeniudaljene od datog zajedničkog pretka, na osnovu istog broja reproduktivnih događaja koji su se desili između njih i pretka. *[[Genetička anticipacija]] [[Fenomen]] u kojem znakovi i simptomi nekih genetičkih stanja postaju teži i/ili se pojavljuju u ranijoj dobi kako se poremećaj prenosi s jedne generacije na drugu. Huntingtonova bolest je primjer genetičkog poremećaja u kojem je biološki mehanizam za ovaj fenomen dobro dokumentiran. U drugim slučajevima to može biti posljedica faktora poput pojačanog nadzora ili drugih negenetičkih uzroka. *[[Genetička asocijacija]] Kopojava unutar populacije jednog ili više alela ili genotipova s određenim fenotipom osobina češće nego što se može očekivati samo slučajno; takva statistička korelacija se može koristiti da se zaključi da su aleli ili genotipovi odgovorni za proizvodnju datog fenotipa. *[[Genetička epidemiologija]] Proučavanje uloge koju imaju genetički faktori u određivanju zdravlja i bolesti, posebno kroz interakciju genetičkih faktora sas faktorima okoline, i tipično kako se to opaža kod genetički povezanih pojedinaca, često porodica ili loza, ali i populacija i subpopulacija. *[[Genetička genealogija]] Upotreba genealoškog testiranja DNK u kombinaciji sa tradicijskims tradicionalnim genealoškim metodima za zaključivanje nivoa i tipa genetičkih odnosa između jedinki, pronalaženje predaka i konstruisanje porodičnih stabala, genograma ili drugih genealoških mapa. *[[Genetička heterogenost]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih genetičkih mehanizama koji proizvode iste ili slične fenotipove. Postoje dva tipa genetičke heterogenosti: alelna heterogenost i heterogenost lokusa. Alelna heterogenost se događa kada različite varijante na jednom genskom lokusu uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. Heterogenost lokusa događa se kada varijante na različitim genskim lokusima uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Genetička osjetljivost]] (podložnost)), genetička i nasljedna predispozicija Povećana šansa ili vjerojatnostvjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Genetička predispozicija ne znači da će osoba razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu uticati na rizik od bolesti jedinke. Također se naziva genetička predispozicija, nasljedna predispozicija i nasljedna predispozicija. *[[Genetička predispozicija]] Povećana šansa ili vjerojatnoćavjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Postojanje genetičke predispozicije ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni činioci također mogu uticati na rizik od bolesti. *[[Genetička raznolikost]] (genetička varijacija) Ponekad se koristi naizmenično sa genetičkom varijacijom. Ukupan broj genetičkih osobina u genetičkom sastavu populacije, vrste ili druge grupe organizama. Često se koristi kao mjera prilagodljivosti grupe promjenjivim okruženjima. Genetička raznolikost je slična genetičkoj varijabilnosti, iako se razlikuje od nje. *[[Genetička regulacijska mreža]] (GRN) Grafikon koji predstavlja regulatornu složenost ekspresije gena. Vrhovi (pikovi) su predstavljeni raznim regulatornim elementima i genskim proizvodima, a ivice (veze) njihovim interakcijama. Ove mrežne strukture također predstavljaju funkcijskalnefunkcionalne odnose aproksimirajući brzinu kojom se geni transkribiraju. *[[Genetička rekombinacija]] Svaki rearanžman ili razmjena genetičkog materijala unutar pojedinačnog organizma ili između jedinki iste ili različite vrste, posebno ono što stvara genetičke varijacije. U najširem smislu, pojam obuhvata raznoliku klasu prirodnih mehanizama pomoću kojih se sekvence nukleinskih kiselina kopiraju ili fizički prenose u različita genetička okruženja, uključujući homolognu rekombinaciju tokom mejoze ili mitoze ili kao normalan dio popravke DNK; horizontalni događaji prijenosa gena kao što su bakterijska konjugacija, virusna transdukcija ili transformacija; ili greške u replikaciji DNK ili diobi ćelije. Vještačka rekombinacija je centralna za mnoge tehnike genetičkog inženjerstva koje proizvode rekombinantnu DNK. *[[Genetička distanca]] (udaljenost) Mjera genetičke divergencije između vrsta, populacija unutar vrste ili jedinki, koja se posebno koristi u filogenetici za izražavanje ili vremena proteklog od postojanja zajedničkog pretka ili stepena diferencijacije u sekvencama DNK koje sadrže [[genom]]e svake populacije ili pojedinacpojedinca. *[[Genetička varijabilnost]] Ponekad se koristi naizmenično sa terminom (genetička varijacija.) Formiranje ili prisustvo jedinki koje se razlikuju po genotipu unutar populacije ili druge grupe organizama, za razliku od jedinki sas razlikama uzrokovanim okolišem, koje izazivaju samo privremene, nenasljedne promjene fenotipa. Izuzimajući druga ograničenja, populacija sas visokom genetičkom varijabilnosti ima veći potencijal za uspješnu adaptaciju na promjenjive uvjete okoline od populacije sas niskom genetičkom varijabilnošću. GenetićkaGenetička varijabilnost je slična, iako se razlikuje od genetičke raznolikosti. *[[Genetička varijacija]] Ponekad se koristi naizmjenično s genetičkom raznolikošću i genetičkom varijabilnosti. Genetičke razlike unutar i između populacija, vrsta ili drugih grupa organizama. Često se vizualizira kao raznolikost različitih alela u genskim fondovima različitih populacija. *[[Genetički drift]] (alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta) Također alelni drift ili efekat Sewalla Wrighta, obično se Obično se javlja kada u formiranju genskog fonda naredne generacije ne učestvuje kompletna populacija nego samo njen manji ili večiveći dio. Promjena učestalosti s kojom se postojeći alel javlja u populaciji zbog nasumične varijacije u distribuciji alela iz jedne generacije u drugu. Genetički drift se često tumači kao posljedica slučajnosti u pojavi da li će dati alel postati više ili manje uobičajen sa svakom generacijom, bez obzira na uticaj prirodnog odabiranja. Takva slučajnost može uzrokovati da određeni aleli, čak i inače povoljni, potpuno nestanu iz genskog fonda, čime se smanjuju genetičke varijacije, ili može uzrokovati da u početku rijetki aleli, čak i neutralni ili štetni, postanu mnogo češći ili čak fiksirani. *[[Genetički kod]] Skup pravila po kojima se informacije kodirane unutar nukleinskih kiselina prevode u proteine u ribosomima živih ćelija. Ova pravila definiraju kako sekvence nukleotidnih tripleta koje se nazivaju kodoni određuju koja će aminokiselina biti sljedeća tokom sinteze proteina. Ogromna većina živih organizama ima isti genetički kod (koji se ponekad naziva i "“standardni"” genetički kod), ali postoje i varijantni kodovi. *[[Genetički marker]] Specifičan, lako prepoznatljiv i obično vrlo polimorfan dio gena ili druge DNK sekvenca sekvence s poznatom lokacijom na [[hromosom]]u koja se može koristiti za identifikaciju jedinki ili vrste kojekoji ga posjeduju. Sekvenca DNK s poznatim fizičkim položajem na [[hromosom]]u. [[Genetički marker]]i i geni koji su blizu jedan drugome na hromosomu imaju tendenciju da se nasljeđuju zajedno. Razlikuju se individualno do te mjere da se mogu koristiti za pronalaženje obližnjeg gena koji uzrokuje određenu bolest ili osobinu unutar porodica. Primjeri genetičkih markera su jednonukleotidni polimorfizammpolimorfizam (SNP), polimorfizmi dužine restrikcijskih fragmenata (RFLP), varijabilni broj tandemskih ponavljanja (VNTR), mikrosateliti i varijante broja kopija (CNV). Genetički markeri mogu, ali i ne moraju imati poznatu funkciju.] *[[Genetički modificirani organizam]] (GMO) Svaki organizam čiji je genetički materijal izmijenjen tehnikama genetičkog inženjerstva, posebno na način koji se ne javlja prirodno parenjem ili prirodnom genetičkom rekombinacijom. *[[Genetički poremećaj]] Nasljedno odstupanje od uobičajenog („(“normalnog“”) genotipa ili fenotipa).. *[[Genetičko autostopiranje]] Također (efekt stopiranja.) Tip povezane selekcije kojom pozitivna selekcija alela koji je podvrgnut selektivnom pritisku uzrokuje da aleli za različite gene na obližnjim lokusima također mijenjaju frekvenciju, omogućavajući im da "“stopiraju"” do fiksacije zajedno s pozitivno odabranim alelom. Ako je selekcija na prvom lokusu dovoljno jaka, neutralni ili čak blago štetni aleli unutar iste grupe veza mogu biti podvrgnuti istoj pozitivnoj selekciji jer je fizička udaljenost između obližnjih lokusa dovoljno mala da je malo vjerovatno da će se dogoditi rekombinacijski događaj između njih. *[[Genetičko inženjerstvo]] Obuhvata sve metode manipulacije genetičkim materijalom jednog organizma u kojima se neki dio [[genom]]a uklanja, ubacuje ili zamjenjuje (gen, [[hromosom]], hromosomska garnitura). Također genetička modifikacija ili genetička manipulacija. Direktna, namjenska manipulacija genetičkim materijalom organizma korištenjem bilo koje od raznih biotehnoloških metoda, uključujući umetanje ili uklanjanje gena, prijenos gena unutar i između vrsta, mutaciju postojećih sekvenci i izgradnju novih sekvenci korištenjem umjetnih sinteza gena. GenetičkiGenetičko inženjerstvo obuhvata širok skup tehnologija pomoću kojih se genetički sastav pojedinačnih ćelija, tkiva ili čitavih organizama može mijenjati u različite svrhe, obično kako bi se proučavale funkcije i ekspresija pojedinačnih gena, kako bi se proizveli hormoni, vakcine i druge droge i stvaranje genetički modificiranih organizama za upotrebu u istraživanju i poljoprivredi. *[[Genetičko savjetovanje]] Komunikacijski proces koji nastoji pomoći pogođenim ili rizičnim pojedincima i porodicama u razumijevanju prirodne povijesti, rizika od bolesti i načina prijenosa genetičkog poremećaja;. Treba olakšati informirani pristanak za genetičko testiranje kada je to prikladno;, raspravljati o mogućnostima upravljanja rizikom i planiranja porodice; te osigurati ili uputiti pojedince na psihosocijalnu podršku prema potrebi. Genetičko savjetovanje integrira genetičko testiranje, genetičku genealogiju i genetičku epidemiologiju. *[[Genetičko testiranje]] Također, DNK testiranje ili, genetički skrining. Široka klasa različitih procedura koje se koriste za identifikaciju osobina pojedinih hromosoma, gena ili osobnihličnih proteina, kako bi se utvrdilo porijeklo ili dijagnosticirala ranjivost na nasljedne bolesti ili otkriliotkrile mutantne alele povezane s povećanim rizikom od razvoja genetičkih poremećaja. Genetičko testiranje se široko koristi u medicini, poljoprivredi i biološkim istraživanjima. Proces testiranja pojedinaca u određenoj populaciji kako bi se identificirali oni koji imaju povećani rizik od pojave ili razvoja određenog genetičkog poremećaja ili nositelja genetičke varijante za određeni poremećaj. *[[Genetika]] Oblast biologije koja proučava gene, genetičke varijacije i procese naslijeđivanjanasljeđivanja u živim organizmima. *[[Genodermatoza]] Nasljedni sindrom koji uključuje dermatološki (kožni) fenotip. *[[Genom]] Obuhvata cjelokupnu nasljednu supstancu nekog organizma: jedarnu DNK, kodirajuće i nekodirajuće regije i genetički materijal mitohondrija i hloroplasta. Čitav komplet genetičkog materijala sadržan u hromosomima organizma, organele ili virusa. Termin se također koristi za označavanje kolektivnog skupa genskih lokusa koje dijeli svaki član populacije ili vrste, bez obzira na različite alele koji mogu biti prisutni na tim lokusima kod različitih jedinki. *[[Genomika]] Interdisciplinarno polje koje proučava strukturu, funkciju, evoluciju, mapiranje i uređivanje cijelih genoma, za razliku od pojedinačnih gena. Genomika okoliša, ekogenomika i genomika zajednice Proučavanje genetičkog materijala dobivenog direktno iz uzoraka okoliša, za razliku od organizama uzgajanih u laboratorijskim kulturama. *[[Genomska DNK]] (gDNK)), [[hromosomska DNK]] Također hromosomska DNK. DNK sadržana u hromosomima, za razliku od vanhromosomske DNK sadržane u zasebnim strukturama kao što su plazmidi ili organele kao što su mitohondrije ili hloroplasti. *[[genom|Genomski ispis]] koji rezultira inaktivacijom alela ovisno o tomezavisno od toga od kojeg je roditelja naslijeđen. Može imati kliničku važnost jer može utjecatiuticati na ekspresiju genske mutacije (tj. fenotipa) u potomstvu oboljelog roditelja, ovisno o tomezavisno od toga koji roditelj prenosi mutaciju. *[[Genomsko utiskivanje]] (imprinting) [[epigenetika|Epigenetički fenomen]] koji uzrokuje ekspresiju gena na način koji ovisi o određenom roditeljuzavisi od određenog roditelja od kojeg je gen naslijeđen. Javlja se kada se epigenetički znakovi kao što su DNK ili metilacija histona uspostave ili "“utisnu" (uštapmaju” (uštampaju) u zametne ćelije roditeljskog organizma i zatim se održavaju kroz ćelijske diobe u somatskim ćelijama potomstva organizma; kao rezultat, gen u potomstvu koji je naslijeđen od oca može biti izražen drugačije od druge kopije istog gena koja je naslijeđena od majke. *[[Genotip]] Cjelokupni komplement alela prisutan u genomu određene individue, što, u međudejstvu sameđudjelovanju s okolinskim faktorima i interakcijiinterakcijom gena dovodi do njenog fenotipa. Na najširoj razini, genotip uključuje cjelokupnu genetičku konstituciju pojedinca. Često se primjenjuje uže na skup alela prisutnih na jednom ili više specifičnih lokusa. *[[Genotip]]izacija Proces utvrđivanja razlika u genotipu pojedinca ispitivanjem sekvenci DNK u genomu, pomoću biotestova i poređenjem sa sekvencama druge osobe ili referentnom sekvencom. Laboratorijski proces u kojem se DNK zametne linije analizira na specifične nukleotide ili baze kako bi se utvrdilo jesu li prisutne određene varijante. Genotipizacija se razlikuje od sekvenciranja, u kojem se procjenjuju svi nukleotidi koji čine određenu duljinu DNK (npr. unutar gena, egzoma ili genoma). * [[Genotoksičnost]] Sposobnost određenih hemijskih i/ili fizičkih i bioloških agenasa da prouzrokuju oštećenje genetičkog materijala u živoj ćeliji (npr. kroz jednolančane ili dvolančane prekide, umrežavanje ili tačkaste mutacije), što može, ali ne mora da dovede do trajne mutacije. Iako su svi mutageni genotoksični, nisu svi genotoksični spojevi mutageni. *[[Genska doza]] Broj kopija određenog gena prisutnih u genomu. Doziranje gena direktno utiče na količinu genskog proizvoda koji ćelija može ekspromirati, iako su se razvile različite kontrole koje strogo regulišu ekspresija gena. Promjene u doziranju gena uzrokovane mutacijama, uključuju varijacije u broju kopija *[[Genska ravnoteža]] Mehanizam određivanja spola koji zavisi od omjera broja X-hromosoma (X) i broja skupova autosoma (A). Mužjaci se razvijaju kada je omjer X/A 0,5 ili manji, ženke kada je 1,0 ili više, a interseks se razvija kada je između 0,5 i 1,0. *[[Genska terapija]] Umetanje funkcionalnog ili divljeg tipa gena ili dijela gena u organizam (posebno pacijenta) s namjerom ispravljanja genetičkog defekta, bilo direktnom zamjenom defektnog gena ili suplementacijom drugom, funkcijskalnomfunkcionalnom verzijom. *[[Genski fond]] Zbir svih različitih alela koje dijele pripadnici jedne populacije. *[[Genski lokus]] Specifičan, fiksni položaj na [[hromosom]]u gdje se nalazi određeni gen ili genetički marker. *[[protein|Genski proizvod]] Bilo koji biohemijski materijal koji je rezultat ekspresije gena, koji se najčešće tumači kao funkcionalni transkriptom [[iRNK]], proizveden transkripcijom gena ili potpuno izgrađeni protein proizveden primarnim transkriptom, iako nekodirajuće, molekule RNK kao što su transferne [[RNK]] mogu također se smatraju genskim proizvodima. Mjerenje količine datog genskog proizvoda koji se može otkriti u ćeliji ili tkivu ponekad se koristi da se zaključi koliko je odgovarajući gen aktivan. *[[klicni list|Germ-ćelija]] (zametna ćelija) Svaka biološka ćelija koja stvara spolne ćelije organizma koji se seksualno razmnožava. Spolne ćelije su međugeneracijske veze za genetički materijal koji će se na kraju prenijeti na potomke organizma i obično se razlikuju od somatskih ćelija, koje su potpuno odvojene od zametne linije. *[[klicni list|Germ linija]] (zametna linija) Također: Zametna linija U višećelijskim organizmima, populacija ćelija koje su sposobne da prenesu svoj genetički materijal na potomstvo organizma i stoga se (barem teorijski) razlikuju od somatskih ćelija, koje ne mogu prenijeti svoj genetički materijal. Ćelije zametne linije nazivaju se zametne ćelije. Linija zametnih ćelija, koja se proteže kroz mnoge generacije, sadrži genetički materijal koji je na jedinku prenijet od njegovih predaka. *[[Glasnička RNK]] Vidi: [[Informacijsk RNK]]. *[[Goldberg-Hognessova kutija]] Vidi: [[TATA-kutija]]. *[[G-pruganje]] Također (Giemsa pruganje ili G-bendiranje) Tehnika koja se koristi u citogenetici za proizvodnju vidljivog kariotipa, bojenjem kondenziranih hromosoma Giemsa bojom. Bojenje proizvodi dosljedne i prepoznatljive uzorke tamnih i svijetlih "“traka"” u regijama hromatina, što omogućava da se specifični [[hromosom]]i lako razlikuju. [[gram pozitivna bakterija|Gram pozitivnost]] i [[gram negativna bakterija|Gram negativnost]] Prijemčivost/neprijemčivost [[mikroorganizam]]a (([[bakterija]]) ma Giemsa bojenje *[[Guanin]] Skraćeno slovom (skr. G.) Jedna od četiri glavne nukleobaze prisutne u DNK i [[RNK]]. [[Guanin]] formira bazni par sas [[citozin]]om. *[[Gubitak heterozigotnosti (LOH) Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerojatnijevjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i LOH. *[[GWAS]] GWAS (studija povezanosti cijelog genoma) GWAS (genome-wide associatijskassociation study) je način na koji se identificiraju naslijeđene genetičke varijante povezane s rizikom od bolesti ili određenom osobinom. Oval metod ispituje cijeli genom radi genetičkih polimorfizama, obično polimorfizama jednog nukleotida ([[SNP]]), koji se češće javljaju u slučajevima (ljudi s bolešću ili osobinom koja se procjenjuje) nego u kontrolnim skupinama (ljudi bez bolesti ili osobine). Naziva se i studija povezanosti cijelog genoma.<ref name="hadzirifat"/> ==H== *[[Haplodiploidija]] Sistem određivanja spola u kojem je spol pojedinog organizma određen brojem hromosoma koje posjeduje: potomci koji se razvijaju iz oplođenih jaja su diploidni i ženski, dok su potomci koji se razvijaju iz neoplođenih jaja haploidni i muški, sas polovinom [[hromosom]]a koliko i žena. Haplodiploidija je zajednička za sve pripadnike reda insekata Hymenoptera i nekoliko drugih taksona insekata. *[[Haplogrupa]] Skupina sličnih haplotipova koji imaju zajedničkog pretka s istom [[SNP]] mutacijom. Pošto se sastoji od sličnih haplotipova, omogućava predviđanje haplogrupa prema haplotipovima. Haplogrupa se određuje i utvrđuje SNP testom. *[[Haploid]] (ćelije ili organizma) Imaju jednu kopiju svakog hromosoma, pri čemu svaka kopija nije dio para. Kontrast diploidnog i poliploidnog. Označava se stenografskim brojem n. *[[[Haploidna garnitura]] Jednostruka [[hromosomska garnitura]] označava se simbolom <big>''n''</big>. Kada se spolne ćelije – jajna ćelija i sprematozoidspermatozoid spoje, novonastala – prva ćelija novog živog bića imaćeimat će diploidan broj hromosoma. *[[Haploidni broj hromosoma]] čovjeka iznosi 23. *[[Haploinsuficijencija]] Model dominantnog djelovanja gena u diploidnim organizmima, u kojem je jedna kopija alel a alela divljeg tipa na lokusu u heterozigotnoj kombinaciji sas varijantnim alelom nije dovoljandovoljna za proizvodnju fenotipa divljeg tipa. Haploinsuficijencija može nastati zbog de novo ili naslijeđene mutacije gubitka funkcije u varijantnom alelu, tako da proizvodi malo ili nimalo genskog proizvoda (često protein). Situacija koja se događa kada je jedna kopija gena inaktivirana ili izbrisana, a preostala funkcijskalnafunkcionalna kopija gena nije primjerena za proizvodnju potrebnog genskog proizvoda za očuvanje normalne funkcije. *[[Haplotip]] Sažeti termin za haploidni genotip. To je skup specifičnih alela (pojedinačnih DNK sekvenci) u klasteru usko povezanih gena na istom hromosomu, koji se nasljeđuju zajedno. Jednostavnije rečeno, haplotip je grupa takvih gena koje potomstvo nasljeđuje od jednog roditelja. Skup usko povezanih genetičkih markera prisutnih na jednom [[hromosom]]u koji se nasljeđuju zajedno. *[[Hardy-Weinbergov zakon]] U velikoj populaciji u kojoj dolazi do slučajnog parenja, frekvencije gena i genotipova su stalne. *[[Helikaza]] Bilo koji iz klase motornih proteina zavisnih od ATP -a koji se kreću u smjeru duž DNK kičmu kičme i katalizuju razdvajanje dva[[komplementa RNK lanca dvostruke spirale, dozvoljavajući da se odvijajuodvija veliki broj vitalnih procesa, npr. transkripcija, replikacija i popravka. Enzim koji odmotava lance dvolančane uzvojnice. *[[Hemizigot]] U diploidnom organizmu, koji ima samo jedan alel na datom [[genski lokus|geneskom lokusu]] (gdje bi ih obično bilo dva). Hemizigotnost se može uočiti kada je samo jedna kopija [[hromosom]]a prisutna u normalno diploidnoj ćeliji ili organizmu, ili kada je obrisan segment [[hromosom]]a koji sadrži jednu kopiju alela, ili kada je gen lociran na [[spolni hromosomheterogamet]]nom spolu (u kojem polnispolni hromosomi ne postoje u parovima koji se podudaraju); naprimjer, kod muškaraca s normalnim hromosomima, za gotovo sve X-vezane gene se kaže da su hemizigoti jer postoji samo jedan X hromosom i nekoliko istih gena postoji na Y hromosomu. Muški spol koji samo na X-hromosomu nosi alel za spolno- vezano svojstvo i koji se uvijek eksprimira u [[fenotip]]u. *[[Hemiziogot]]nost Pojava samo jednog člana hromosomskog para ili segmenta hromosoma umjesto uobičajena dva. Hemizigotnost se često koristi za opisivanje X-vezanih gena kod muškaraca koji imaju samo jedan hromosom X. Ovaj se termin ponekad koristi u genetici somatskih ćelija gdje su ćelijske linije raka često hemizigotne za određene alele ili hromosomske regije. *[[Heritabilnost]] Također i (nasljedivost) Pohranjivanje, prijenos i izražavanje molekulskih informacija u biološkim organizmima, što se manifestira prenošenjem fenotipskih osobine sa osobina s roditelja na potomstvo, bilo kroz seksualnu ili aseksualnu reprodukciju. Za ćelije ili organizmiorganizme potomaka se kaže da nasljeđuju genetičke informacije svojih roditelja. *[[nasljeđivanje|Sposobnost nasljeđivanja]]: [[Statistika]] koja se koristi u [[kvantitativna genetika|kvantitativnoj genetici]]. koja procjenjuje proporciju varijacije unutar date [[fenotip]]ske osobine koja je posljedica genetičke varijacije između pojedinaca u određenoj populaciji. Nasljednost se procjenjuje poređenjem individualnih fenotipova blisko srodnih jedinki u populaciji. Udio varijacija u populacijskom svojstvu koji se može pripisati naslijeđenim genetičkim čniocimačiniocima. Procjene nasljednosti kreću se od 0 do 1 i često se izražavaju kao postotak. Broj blizak 1 može biti pokazatelj visoko nasljedne osobine unutar populacije. Ne smije se koristiti za procjenu rizika na individualnoj osnovi. *[[Heterodupleksna analiza]] Metod otkrivanja razlika u sekvencama između normalne DNK i DNK koja se testira. Obično se koristi kao metodmetoda za otkrivanje potencijalnih mutacija u genu. *[[Heterogametnost]] Stanje organizma koji stvara dva tipa gameta s obzirom na spolne hromosome (XY). Heterogenost logaritama odds skora (HLOD rezultat) Statistička procjena jesu li dva genetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili "povezana") na određenom [[hromosom]]u da se vjerojatnovjerovatno nasljeđuju zajedno. Logaritam heterogenosti rezultata izgleda izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Naziva se i HLOD rezultat. *[[Heterogenost lokusa]] Prisustvo varijanti na različitim lokusima gena koje uzrokuju iste ili slične fenotipske ekspresije bolesti ili stanja. *[[Heterohromatin]] Kondenzirane regije hromatina koje najčešće nisu transkripcijski aktivne; mogu biti konstitutivne i fakultativne. *[[Heterohromosom]] Vidi: [[Alosom]] *[[Heterologna ekspresija]] Ekspresija stranog gena ili bilo koje druge strane sekvence DNK unutar organizma domaćina koji prirodno ne sadrži isti gen. Insercija stranih transgena u heterologne domaćine pomoću rekombinantnog vektori je uobičajeni biotehnološki metod vektora uobičajena je biotehnološka metoda za proučavanje strukture i funkcije gena. *[[Heteroplazmija]] Pojava kada je u citoplazmi više tipova hloroplasta ili mitohondrija. Heteroza, hibridna snaga i poboljšanje autbredinga Također hibridna snaga i poboljšanje autbredinga. Poboljšana ili povećana funkcija kvantiteta ili kvaliteta bilo koje biološke osobine u hibridu potomstvo potomstva, s obzirom na istu osobinu kod njegovih genetički različitih roditelja. Ako je bilo koja ili više osobina roditelja značajno poboljšana u potomstvu kao rezultat miješanja genetičkih doprinosa roditelja, potomstvo je heterotično. *[[Heterozigot]] U diploidnom organizmu, genotip koji ima dva različita alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, heterozigotni genotipovi su predstavljeni parom nepodudarnih slova ili simbola, često velikim slovom (kojikoje označava dominantni alel) i malim slovom (koje označava recesivni [[alel]]), kao što su Aa ili Bb itd. Kontrast je homozigot. *[[heterozigot|Heterozigotni genotip]] Prisustvo dva različita alela na određenom genskom lokusu. Heterozigotni genotip može uključivati jedan normalni i jedan mutirani alel ili dva različita mutirana alela (složeni heterozigot). *[[Hibrid]] Jedinka nastala križanjem genetički različitih roditelja iste vrste; npr. mendelovski F1-potomci graška dominantnog fenotipa nastali križanjem dominantnog homozigota i recesivnog homozigota ili potomak nastao križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama. Potomstvo koje nastaje spajanjem kvaliteta dvaju organizama različitih rodova, [[vrsta]], [[rasa]], [[sorta (botanika)|sorti]] ili varijeteta putem seksualnog razmnožavanja. Hibridi se mogu pojaviti prirodno ili umjetno, kao u toku selektivnog uzgoja domaćih životinja i biljaka. Reproduktivne barijere obično sprečavaju hibridizaciju između udaljenih organizama ili barem osiguravaju da hibridno potomstvo bude sterilno, ali plodni hibridi mogu dovesti do specijacije. *[[Hibridizacija]] Proces kojim se hibridni organizam proizvodi od dva organizma različitih rodova, vrsta, [[rasa{{ ili varijeteta. Proces kojim se jednolančani DNK ili [[RNK]] preparat dodaje na površinu sekvence, u rastvoru, i potencijalno pretvara u komplementarnu sonda sondu. U odnosu na test ekspresije gena, hibridizacija se odnosi na korak u eksperimentalnoj paradigmi, dok se u molekulskoj biologiji ili genetici termin odnosi na hemijski proces. *[[himera|Himerizam]] Prisustvo dvedvije ili više populacija ćelija sas različitim genotipovima u pojedinačnom organizmu, poznatom kao himera, koja se razvila fuzijom ćelija koje potiču iz odvojenih zigota. Svaka populacija ćelija zadržava svoj genom, tako da je organizam kao cjelina mješavina genetički neidentičnih tkiva. Genetički himerizam može biti naslijeđen (npr. fuzijom više embrija tokom trudnoće) ili stečen nakon rođenja (npr. alogenom transplantacijom ćelija, tkiva ili organa od genetički neidentičnog donora). Kod biljaka može biti rezultat kalemljenja ili grešaka u diobi ćelija. Sličan je mozaicizmu, ali se razlikuje od njega. *[[mutacija|Hipermorf]] Mutirani alel sas povećanom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni ([[divlji tip]]). *[[Hipomelanoza]] Nedostatak melanina. *[[Hipomorf]] Mutirani alel sa smasnjenomsmanjenom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). *[[Histon]] Dio klase posebnih proteina u [[hromosom]]ima oko kojih se omotava molekula DNK. Bilo koji iz klase visoko alkalnih proteina odgovornih za pakovanje jedarne DNK u strukturne jedinice koje se nazivaju nukleosomi u eukariotskim ćelijama. Histoni su glavne proteinske komponente hromatina, gdje se povezuju u komplekse koji djeluju kao "kalemovi"“kalemi” oko kojih se vijuga linearna molekula DNK. Imaju glavnu ulogu u regulaciji i ekspresiji gena. *[[HLOD-rezultat]] ([[logaritam]] heterogenosti rezultata pojavljivanja) Statistička procjena dajesu li su dva genska lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili "povezana") na određenom [[hromosom]]u da se vjerovatno nasljeđuju zajedno. HLOD rezultat izračunava se u prisustvu heterogenosti lokusa (kada isti fenotip može biti uzrokovan mutacijama u genima na različitim hromosomskim lokusima). Također se naziva logaritam heterogenosti rezultata pojavljivanja. *[[Hloroplastna DNK]] (cpDNK) Cirkularna molekula DNK u hloroplastima, nezavisna od jedarne, endosimbiotskog porijekla. *[[Holandrični gen]]o Geni na [[hromosom Y|Y-hromosomu]]. *[[hromosom|Holocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta [[hromosom]]a) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Bez jedne centromere, već više mjesta za sklapanje kinetohora raspoređenih duž cijele dužine [[hromosom]]a. Tokom diobe ćelije, hromatide holocentričnih hromosoma se paralelno pomiču i ne formiraju klasične strukture u obliku slova V, tipske za monocentrične [[hromosom]]e. *[[Homogametnost]] Organizam koji stvara jedan tip gameta s obzirom na [[spolni hromosom|spolne hromosome]] (XX)). *[[Homologna rekombinacija]] Tip genetičke rekombinacije u kojoj se nukleotidne sekvence razmjenjuju između dvije slične ili identične (“homologne") molekule DNK, posebno one koja se događa između homolognih hromosoma. Termin se može odnositi na rekombinaciju koja se javlja kao dio bilo kojeg od brojnih različitih ćelijskih procesa, najčešće popravke DNK ili hromosomskog ukrštanja tokom mejoze kod eukariota i [[horizontalni prenos gena|horizontalnog prijenosa gena]] kod prokariota. Kontrastna nehomologna rekombinacija. *[[Homologni hromosom]], homolozi Također homolozi. Skup od dva podudarna hromosoma, jednog majčinskog i jednog očinskog, koji se uparuju jedan s drugim unutar jedra tokom mejoze. Imaju iste gene na istim lokusima, ali mogu imati različite alele. *[[Homoplazmija]] Pojava kada u citoplazmi nalazimo samo jedan tip [[hloroplast]]a ili [[mitohondrija]]. *[[Homozigot]] U diploidnom organizmu, organizam koji ima dva identična alela na datom genskom lokusu. U genetičkoj stenografiji, homozigotni genotipovi su predstavljeni parom odgovarajućih slova ili simbola, kao što su AA ili aa. Kontrast je heterozigot. *[[homozigot|Homozigotni genotip]] Jedinka koja nosi dva identična alela (AA ili aa). Prisustvo dva identična alela na određenom lokusu gena. Homozigotni genotip može uključivati dva normalna alela ili dva alela koji imaju istu varijantu. *[[Horizontalni transfer gena]] (HGT) HGT ili lateralni prijenos gena (LGT) je kretanje genetičkog materijala između jednoćelijskih i/ili višećelijskih organizama osim ("(“vertikalnim")”) prijenosom DNK, od roditelja do potomstva ([[razmnožavanje]]). HGT je važan faktor u evoluciji mnogih organizama. Horizontalni prijenos gena je i izmjena genetičkog materijala između dvije homologne molekule DNK dviju različitih ćelija (jedinki) iste generacije. *[[Hromatida]] Jedna kopija novokopiranog [[hromosom]]a, koji je centromerom spojen sas originalnim hromosomom. *[[Hromatidna razmjena]] Razmjena dijelova nesestrinskih hromatida homolognih hromosoma u profazi I mejoze. *[[Hromatin]] [[hromosom]]ski dio jedra sas pojačanom prijemčivošću za boje koje se koriste za bojenje preparata za mikroskopiranje. :Kompleks DNK i proteina tzv. nukleoprotein; može biti euhromatin iIiili heterohromatin Kompleks DNK, [[RNK]] i proteina koji se nalazi u eukariotskim ćelijama, koji je primarna supstanca koja se sastoji od hromosoma. Hromatin funkcioirafunkcionira kao sredstvo za pakiranje vrlo dugih molekula DNK u visoko organizirane i gusto zbijene oblike, što sprečava zapetljavanje niti, jača DNK tokom ćelijske diobe, pomaže u sprečavanju oštećenja DNK i ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije gena i DNK replikacija. *[[Hromosom]] Jedarna supramolekulska struktura, vidljiva tek u ćelijama koje se dijele. Tada se hromosomi kondenziraju i dobiju jasnije konture. Prije diobe liče na tanke niti sklupčane u jedru. Sastoje se iz DNK i specifičnih proteina, [[histon]]a, koji služe kao prstenovi oko kojih se obmotavaomotava DNK. Oblik i debljina [[hromosom]]a ovise o tomezavise od toga koliko je čvrsto DNK obmotanaomotana oko proteina. Ako je obmotanaomotana jako, onda se hromosomi bolje vide i to se dešava nešto prije same diobe ćelije. Na hromosomu se mogu uočiti njegobvinjegovi kraci (kratki – p i dugi – q) krajevi ([[telomere]]), primarna RNK ([[centromere]]) i sekundarna RNK (drške satelita) suženja. [[Hromosom]]i se mogu smatrati svojevrsnim tipom molekulskog “paketa" za DNK unutar ćelijskog jedra. Kod većine eukariota, sastoje se od dugih lanaca DNK umotanih s proteinima koji se vežu za niti i kondenziraju, kako bi spriječili da postanu neupravljivo zapetljani. Najlakše se razlikuju i proučavaju u njihovim potpuno kondenziranim oblicima, koji se javljaju samo tokom ćelijske diobe. Neki jednostavni organizmi imaju samo jedan hromosom od kružne DNK, dok većina eukariota ima više hromosoma sastavljenih od linearne DNK. Sastoji se od proteina i DNK organiziranih u gene. Svaka ljudska ćelija normalno sadrži 23 para [[hromosom]]a. *[[Hromosomska duplikacija]] Dvostrukost cijelog hromosoma ili njegovih određeni hsegmenataodređenih segmenata. *[[Hromosomska nestabilnost]] Genomska neravnoteža koja se javlja kada ćelija ima abnormalan broj hromosoma. Može biti uzrokovana neočekivanim hromosomskim križanjem ili prisutnošću malih, vanhromosomskih dijelova DNK.<ref name="hadzirifat"/> ==I== *[[Idiohromosom]] Vidi: [[Alosom]]. *[[Inbred linija]] Bilo koja loza određene vrste u kojoj su jedinke gotovo ili potpuno genetički identične jedna drugoj zbog duge historije ponovljenih inbridinga, bilo prirodnim ili vještačkim putem. Linije se obično smatraju ukrštanimukrštenim nakon najmanje 20 generacija inbridinga (npr. samooplodnjom ili parenjem u srodstvu), kada su gotovo svi lokusi u genomu homozigotni i sve jedinke se stoga mogu tretirati kao klonovi (uprkos činjenici da se još uvijek proizvode spolnom reprodukcijom). *[[Inbriding]] Također ukrštanje u srodstvu [[Spolno razmnožavanje]] između [[rasa]] ili jedinki koje su genetički blisko povezane. Inbriding rezultira [[homozigot|homosigotnošću]], što može povećati i vjerovatnoću da će potomstvo biti pogođeno štetnim recesivnim osobinama i vjerovatnoću fiksiranja korisnih osobina unutar reproduktivnog dijela populacije. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati ukrštanjem, a za potomstvo se kaže da je inbredno. Kontrast je autbriding. *[[Incidencija]] Učestalost nove pojave genetičkog poremećaja (ili šire bilo kojeg genetičkog stanja ili osobine, štetnog ili drugog) među članovima određene populacije i u određenom vremenskom periodu. *[[Indel]] Termin koji se odnosi na inserciju ili deleciju jedne ili više baza u sekvenci [[nukleinske kiseline]]. *[[Inducibilni gen]] Gen čija [[ekspresija gena|ekspresija]] ili reaguje na promjenu okoline ili ovisi o položaji ćelije domaćina unutar [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. *[[protein|Induktor]] Protein koji se vezuje za represor (da ga onemogući) ili za aktivator (da ga omogući). *[[Informacijska RNK]] [[RNK]] (iRNK, mRNK) su sve molekule RNK koje prenose genetičku informaciju iz njenog centra u [[ćelijsko jedro|jedru]], tj. u [[hromosom]]ima ili u drugim nositeljima DNK ([[mitohondrijska DNK]] ([[mitohondrije]] i [[plastid]]i) – do mjesta njene realizacije. Genetička kontrola svih pojava i procesa u organizmu odvija se putem sinteze regulacijskih ([[enzimi]]) i strukturnih proteina. *[[genetičko testiranje|Informativnost]] U [[genetičko testiranje|genetičkom testiranju]], rezultat testa koji definitivno otkriva prisustvo ili odsutnost genetičke promjene zametne linije povezane s nasljednim poremećajem koji se procjenjuje. U analizi povezanosti, sposobnost razlikovanja između majčinski i očinski naslijeđenih DNK-markera (polimorfizama) unutar ili u blizini određenog gena od interesa. *[[genetičko savjetovanje|Informirani pristanak]] (proces pristanka) Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju [[informacija]]. Trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija [[genetička analiza|genetičke analize]], raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Naziva se i proces pristanka. *[[Insercija (genetika)|Insercija]] Umetanje jednog ili više [[nukleotid]]a u lanac DNK, odnosno hromosom. Tip mutacije u kojoj se jedna ili više baza dodaje sekvenci nukleinske kiseline; može značajno varirati u veličini. *[[Inicijacijski kodon]] Pogledajte: Početnipočetni kodon (startni kodon). *[[Insercijska mutageneza]] Promjena sekvence DNK umetanjem jednog ili više nukleotida u sekvencu, bilo prirodno ili vještački. Ovisno o preciznoj lokacijiZavisno od precizne lokacije umetanja unutar ciljne sekvence, insercije mogu djelomično ili potpuno inaktivirati ili čak povećati regulaciju genskog proizvoda ili biohemijskog puta, ili mogu biti neutralne, ne dovodeći do suštinskih promjena. Mnoge tehnike genetičkog inženjerstvoainženjerstva oslanjaju se na umetanje egzogenog genetičkog materijala u ćelije domaćina, kako bi se proučavala funkcija i ekspresija gena. *[[Insercijska sekvenca]] Također, insercijski ili jednostavno umetnuti element Bilo koja nukleotidna sekvenca koja je prirodno ili umjetno umetnuta u drugu sekvencu. Termin se posebno koristi da se odnosi naza dio transpozibilnog elementa koji kodira one proteine koji su direktno uključeni u proces transpozicije, npr. enzim transpozaza. Kodirajuća regija u transposabilnoj sekvenci umetanja obično je flankirana kratkim obrnutim ponavljanjima, a struktura većih prenosivih elemenata obično uključuje par bočnih sekvenci umetanja koje su same invertirane. *''[[In silico]]'' Odnosi se na eksperimente na živim jedinkama van i unutar organizma, odnosno i kako su i nađeni in natura. *[[''In situ]]'' Na datom mjestu *[[Integron]] Mobilni genetički element koji se sastoji od genske kasete koja kodira rekombinazu specifičnu za mjesto i uključuje mjesta za prepoznavanje specifična za integrazu i promotor koji upravlja ekspresijom jednog ili više gena za adaptivne osobine na ćeliju domaćina. Integroni obično postoje u obliku kružnih episomnih DNK fragmenata kao što su plazmidi, preko kojih pomažu brzu adaptaciju i evoluciju bakterija, omogućavajući horizontalni prijenos gena otpornosti na antibiotike između različitih bakterijskih vrsta i sojeva. *[[Intein]] Bilo koja sekvenca jedne ili više aminokiselina unutar prekursorskog polipeptida koja je izrezana spajanjem proteina tokom posttranslacijske modifikacije i stoga je odsutna u zrelom proteinu, analogno intronima spojenim iz [[RNK]] transkripta. Kontrast je ekstein. *[[Intercistronska regija]] / međugenska regija Bilo koja sekvenca DNK koja se nalazi između stop kodona jednog gena i startnog kodona sljedećeg gena u policistronskoj transkripcijskoj jedinici. Također: međugenska regija. *[[Interfaza]] Sve faze ćelijskog ciklusa isključujući ćelijsku diobu. Tipska ćelija većinu života provodi u interfazi, tokom koje obavlja svakodnevne metaboličke aktivnosti, kao i potpunu replikaciju svog genoma u pripremi za mitozu ili mejozu. *[[Intergenski razmaknik]] (IGS) Regija nekodirajuće DNK između gena. Termini intergeni spejser (IGS) ili netranskribovaninetranskribirani razmak (NTS) koriste se posebno za razmaknicu DNK između mnogih tandemski ponovljenih kopija gena ribosomske RNK. *[[Intergenska regija]] (IGR) Bilo koja sekvenca nekodirajuće DNK koja se nalazi između funkcionalnih gena. *[[Interkalirajući agens]] Bilo koji hemijski spoj (npr. akridinske boje) kojekoji ometa poravnanje i uparivanje baza u komplementarnim lancima molekula DNK, umetanjem sesebe između baza. *[[Interkineza]] Skraćena pauza u aktivnostima vezanim za ćelijsku diobu koja se javlja tokom mejoze kod nekih vrsta, između prve i druge mejotske diobe (tj. mejoze I i mejoze II). Tokom interkineze ne dolazi do replikacije DNK, za razliku od normalne interfaze koja prethodi mejozi I i mitozi. IntragenskiIntragenska regija Vidi: Intronintron. *[[Introgresija]] Također, [[introgresivna hibridizacija]]. Premještanje gena iz genskog fonda jedne populacije ili vrste u onu druge populacije ponovnim ukrštanjem hibrida dvije populacije s jednom od roditeljskih populacija. Sveprisutan je i važan izvor genetičke varijacije u prirodnim populacijama, ali se također može namjerno izazvati u uzgoju pripitomljenih biljaka i životinja. *[[Intron]] Nekodirajuća sekvenca eukariotske DNK, između sekvenci DNK sa smislenom šifrom (egzonima). Sekvenca DNK između egzona koja se inicijalno kopira u RNK, ali je izrezana iz konačnog [[RNK]] prijepisa i stoga ne mijenja kodiranje aminokiseline. Poznato je da neke intronske sekvence utiču na ekspresiju gena. *[[Intron]]ski upad Rekombinacija posredovana intronom; tip abnormalnosti [[hromosom]]a u kojem su krakovi hromosoma ogledalske slike jedan drugog. *[[inverzija (genetika)|Inverzija]] [[Hromosomska mutacija]] u kojoj se segment hromosoma odlomi i ponovno pričvrsti u obrnutom smjeru. *[[Inverzijska omča]] Nastaje sparivanjem [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]] kod inverzijskog [[heterozigot]]a. *''[[In vitro]]'' U staklenci. *''[[In vivo]]'' Uživo. *[[iRNK]] Vidi: [[Informacijska RNK]]. *[[Istosmislena mutacija]] Vidi: Sinonimnasinonimna mutacija. *[[Izohromosom]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Hromosom sa s centromerom u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatide približno jednake dužine. Formiranje izohromosoma je ekvivalentno je istovremenim događajima umnožavanja i [[delecija (genetika)|delecije]], tako da dvije kopije ili dugog ili kratkog kraka čine rezultirajući hromosom. *[[Izolator]] Specifična sekvenca DNK koja sprečava da gen bude pod uticajem aktivacije ili potiskivanja obližnjih gena. *[[Izomerni gen]]i Dva ili više gena koji su ekvivalentni i redundantni u smislu da, uprkos [[kodon|kodiranju]] različitih genskih proizvoda, svaki od njih rezultira istim [[fenotip]]om kada je postavljen unutar iste genetičke pozadine. Ako je nekoliko izomernih gena prisutno u jednom genotipu, mogu biti kumulativni ili bez n-kumulativnog doprinosa fenotipu.<ref name="hadzirifat"/> ==J== *[[Jedarce]] (nukleolus) Jednostruka ili višestruka ćelijska [[organela]], odnosno jedrova suborganela. Glavna funkcija mu je stvaranje i organizacija komponenti ribosoma ([[rRNK]] i [[ribosom]]skih proteina). Organela jedra eukariotskih ćelija koja se sastoji od proteina, DNK i RNK i služi kao mjesto sinteze [[ribosom]]a. *[[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP) U genetici odrednica za pojavu zamjene mjesta jednog od [[nukleotid]]a nekim drugim nukleotidom. Naprimjer, ako je posmatrana sekvenca na određenoj lokaciji gena posmatrane vrste sastavljena od niza nukleotida AAGCCTA, pa zatim nastane promjena redoslijeda nukleotida, kao AAGCCAA, postaje uočljivo da se početna i novonastala sekvenca međusobno razlikuju u jednom nukleotidu. Posljedice ovakvih izmjena (usljed ovakve "[[tačkasta mutacija|tačkaste mutacije]]“) mogu biti različitog obima i oblika u posmatranom [[genom]]u ili fenotipu. *[[Jednosmjerna translokacija – [[nerecipročna translokacija]] Premještanje segmenta jednog hromosoma, nakon loma, na drugi nehomologni hromosom. *[[hromatida|Jednostruki hromosom]] Hromatida koja ima svoju vlastitu centromeru, jedna molekula DNK. *[[ćelijsko jedro|Jedro]] Ćelijska [[organela]] u kojoj je pohranjena (isključivo ili djelimično) genetička informacija u hromosomima. ==K== *[[genom|Kanalizacija]] Sposobnost populacije da dosljedno proizvodi isti fenotip bez obzira na varijabilnost okoline ili genetičke varijacije unutar njenog genoma. Koncept se najčešće koristi u razvojnoj biologiji za tumačenje zapažanja da su razvojni putevi često oblikovani prirodnom selekcijom, tako da se ćelijske loze u razvoju "vode" ili "kanaliziraju" prema jednoj, određenoj sudbini, postajući progresivno otpornijim na bilo kakve manje perturbacije. To može preusmjeriti razvoj ćelija dalje od njihovog početnog toka. *[[Kandidatski gen]] Gen čija je lokacija na hromosomu povezana s određenim fenotipom (često vezanim za bolest),) i za koji se stoga sumnja da uzrokuje ili doprinosi fenotipu. Geni kandidati se često biraju za proučavanje na osnovu prethodnog znanja ili prognoza o njihovoj funkcijskalnojfunkcionalnoj relevantnosti za osobinu ili bolest koja se istražuje. *[[Kanonska sekvenca]] Vidi: [[Konsenzusna sekvenca]]. *[[Kariogram]] Prikaz hromosoma jedne vrste poredanih prema veličini i položaju centromera (primarnih suženja hromosoma). *[[Kariotip]] Kompletna [[hromosomska garnitura]] date vrste. Broj i izgled hromosoma unutar jedra eukariotske ćelije, posebno kako je prikazan na organiziranoj mikrosnimci poznatoj kao [[kariogram]] ili u idealiziranom [[idiogram]]u (u parovima i poredani po veličini i položaju centromere). Termin se također koristi za označavanje kompletnog skupa hromosoma u vrsti ili pojedinačnom organizmu ili za bilo koji test koji otkriva ovaj komplement ili mjeri broj hromosoma. *[[kaskadno testiranje|Kaskadni skrining]] (kaskadno testiranje) Sistemski postupak za identifikaciju osoba unutar porodice kod kojih postoji rizik od nasljednog stanja. Počinje pronalaskom [[patogen]]e/ vjerovatno patogene varijante, putem opsežnog testiranja (kao što je testiranje potpunog genoma ili multigenskog panela) kod jednog člana porodice, obično pogođenog ovim stanjem. Zatim se testiranje samo za određenu porodičnu varijantu proširuje na rizične biološke rođake. Ovaj se proces ponavlja kako se identificira više pogođenih pojedinaca ili nositelja patogene varijante. Kaskadni skrining ponekad se naziva i kaskadno testiranje (preferirani termin). Kaskadno ([[genetičko testiranje|genetičko]]) testiranje (kaskadni skrining) Proces proširenja genetičkog testiranja na pojedince s rizikom unutar porodice za [[nasljeđivanje]] patogene varijante prethodno identificirane kod biološkog srodnika. Ovaj se proces ponavlja kako se unutar porodice identificira više nositelja [[patogen]]e varijante. Kaskadno [[genetičko testiranje]] ponekad se naziva i kaskadni probir, iako je preferirani izraz kaskadno genetičko testiranje. Naziva se i kaskadnim testiranjem. *[[ekspresivnost (genetika)|Kasni ili varijabilni početak]] Odnosi se na dob u kojoj se fenotip bolesti izražava kod osobe koja nosi patogenu varijantu. Stanja s kasnim ili promjenjivim početkom općenito se manifestiraju kasnije u životu ili u neko određeno doba tokom života. *[[bazni par|Kilobaza]] Jedinica molekulske mase/ dužine [[nukleinske kiseline]] jednaka 1.000 parova baza u dupleksnim molekulama, kao što je dvolančana DNK ili 1.000 baza u jednolančanim molekulama. *[[Kinetohor]] Troslojna laminarna proteinska struktura kojom se hromosom prihvata za mikrotubule [[diobeno vreteno|diobenog vretena]]. *[[Klasična genetika]] Grana genetike koja se zasniva isključivo na posmatranju vidljivih rezultata reproduktivnih činova, za razliku od onoga što su omogućile moderne tehnike i metodimetode molekulske biologije. Kontrastna molekululskaKontrast je [[molekularna genetika|molekulska genetika]]. *[[genetičko testiranje|Klinička korisnost]] Pojam koji se odnosi na vjerovatnoću da će test, podsticanjem intervencije, rezultirati poboljšanim zdravstvenim ishodom. Klinička korisnost genetičkog testa temelji se na zdravstvenim dobrobitima povezanim s intervencijama koje se nude osobama s pozitivnim rezultatima testa. *[[genetičko testiranje|Klinička valjanost]] Termin koji se odnosi na prediktivnu vrijednost testa za određeni klinički ishod (npr. [[vjerovatnoća]] da će se rak razviti kod nekoga s pozitivnim testom). Primarno je određena osjetljivošću i specifičnošću kojom test identificira pojedince s definiranim kliničkim stanjem unutar određene populacije. Klinička valjanost genetičkog testa je vjerovatnoća da će se rak razviti u nekoga s pozitivnim rezultatom testa. *[[kloniranje|Klon]] Genetički identične ćelije bakterija nastale [[binarna dioba|binarnim diobama]]; populacija ćelija ili [[organizam]]a koji su genetički identični, a nastali su binarnom diobom ([[prokarioti]]) ili mitozom iz jedne ćelije ili vegetativnim razmnožavanjem zajedničkog pretka ([[eukarioti]]). *[[Kloniranje]] Proces proizvodnje, bilo prirodno ili umjetno, pojedinačnih organizama ili ćelija koje su genetički identične jedna drugoj. Klonovi su rezultat svih oblika aseksualne reprodukcije, a ćelije koje prolaze kroz mitozu proizvode ćelije kćeri koje su klonovi roditeljske ćelije i jedne druge. Kloniranje se također može odnositi na biotehnološke metode kojikoje vještački stvaraju kopije [[organizam]]a ili [[ćelija (biologija)|ćelija]], ili, u molekulskom kloniranju, kopije fragmenata DNK ili drugih molekula. Metod manipulacije genetičkim materijalom u cilju dobijanja genetički istovjetnih jedinki. Jedinke koje imaju istovjetan genetički materijal se nazivaju se klonovima. *[[ekspresija gena|Koaktivator]] Tip regulatora koji povećava ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem za aktivator. *[[kodon|Kodiranje]] Također ([[smislenost (genetika)|smisleni lanac]], pozitivni (+) lanac i lanac bez šablona.) Lanac dvolančane molekule DNK čija nukleotidna sekvenca direktno odgovara sekvenci [[RNK]] transkripta proizvedenog tokom transkripcije (osim što su baze [[timin]]a supstituirane [[uracil]]skim bazama u molekuli RNK). Iako sam po sebi nije transkribiran, kodirajući lanac je po konvenciji lanac koji se koristi kada se prikazuje sekvenca DNK zbog direktne analogije između njene sekvence i kodona [[RNK]] proizvoda. Kontrast šablonske niti; vidi i smislenost. *[[kodominantnost|Kodominacija]] Osobena varijacija sudominacije dvajudva alela nad trećim. Manifestira u pojavi dase kad su [[heterozigot]]ne jedinke istovremeno obilježene produktima oba prisutna alela; specifična supstanca koju kodira svaki od njih strukturno je istovjetna u oba moguća [[genotip]]a (primjer [[krvna grupa]] AB). *[[Kodon]] [[Triplet]] u mRNK komplementaran tripletu (kod) u DNK. Serija od tri uzastopna nukleotida u kodirajućoj regiji sekvence nukleinske kiseline. Svaki od ovih tripleta kodira određenu aminokiselinu ili stop signal tokom sinteze proteina. Svaka molekula DNK i [[RNK]] napisana je jezikom nukleotida, koristeći četiri "slova" (četiri različite nukleobaze ), ali jezik koji se koristi za konstruiranje proteina uključuje 20 "slova" (20 različitih aminokiselina). [[Kodon]]i pružaju ključ koji omogućava da se ova dva jezika prevode jedan u drugi. Općenito, svaki kodon odgovara jednoj aminokiselini (ili stop signalu). Potpuni skup kodona naziva se [[genetički kod]]. *[[enzim|Kofaktor]] Bilo koji neproteinski [[organski spoj]] koji je vezan za [[enzim]]. Kofaktori su potrebni za pokretanje [[kataliza]]. *[[Kompenzacija doze]] Regulacijski sistem kojim se jedan X-hromosom kod ženki sisara inaktivira u ranom [[embriogeneza|embrijskom razvoju]] i ostaje inaktivan cijeli život Svaki mehanizam kojim organizmi neutraliziraju veliku razliku u doziranju gena uzrokovanu prisustvom različitog broja [[spolni hromosom|spolnih hromosoma]] kod različitih spolova, čime se izjednačava ekspresija spolno vezanih gena tako da pripadnici svakog spola primaju iste ili slične količine proizvoda takvih gena. Primjer je X-inaktivacija kod ženki sisara. *[[osobina|Kompleksna osobina]] Vidi: [[osobina|Kvantitativno svojstvo]]. *[[Komplementarna DNK]] (cDNK) DNK koja se sintetizira iz jednolančanog šablona [[RNK]] (obično [[iRNK]] ili [[miRNK]] ) u reakciji koju katalizira enzim [[reverzna transkriptaza]]. Proizvodi se i prirodno od strane [[retrovirus]]a i vještački u određenim laboratorijskim tehnikama, posebno molekulskim kloniranjem. U [[bioinformatika|bioinformatici]], termin se također može koristiti za označavanje sekvence transkripta [[iRNK]] izražene kao njegov dvojnik kodirajućeg lanca DNK (tj.[[timin]]om koji zamjenjuje [[uracil]]). *[[Komplementarni gen]]i Geni koji interakcijom daju učinak različit od učinka svakoga gena zasebno. *[[nukleinska kiselina|Komplementarnost]] Svojstvo biopolimernosti [[nukleinske kiseline]], pri čemu će dva [[polimer]]na lanca postavljena antiparalelno jedan prema drugom težiti formiranju parova baza koji se sastoje od [[vodikova veza|vodikovih veza]] između pojedinačnih [[nukleobaza]] koje čine svaki lanac. Pritom se svaki od četiri tipa nukleobaza uparuje isključivo s jednim drugim tipom nukleobaza; npr. u dvolančanoj molekuli DNK, A se pari samo sas T, a C parovi samo sa G. Za polulance koji su upareni na takav način, kao i za same baze, kaže se da su komplementarni. Stepen komplementarnosti između dva lanca snažno utiče na stabilnost dupleksnih molekula; određene sekvence također mogu biti interno komplementarne, što može rezultirati vezivanjem jednog lanca za sebe. Komplementarnost je fundamentalna za mehanizme koji upravljaju [[replikacija DNK|replikacijom DNK]], transkripcijom i [[popravka DNM|popravkom DNK]]. *[[Kondenzacija DNK]] Proces povećavanja stepena spiralizacije i približavanja namotaja dvostruke spirale DNK. *[[novorođenče|Kongenitalnost]] Stanje ili osobina prisutna pri rođenju. Može biti posljedica genetičkih ili negeničkih faktora. [[Fenotip]] ili [[osobina]] koja se češće javlja u određenoj porodici nego u općoj populaciji; porodične osobine mogu imati genetičku i/ili negenetičku [[etiologija|etiologiju]]. *[[bakterijska konjugacija|Konjugacija]] Prijenos DNK iz donora u recipijenta tokom spolnog razmnožavanja; mehanizam [[genetička rekombinacija|rekombinacije]] kod [[bakterija]]. *[[inbriding|Konsangvinitet]] Genetičko srodstvo između jedinki koje su potomci barem jednog zajedničkog pretka. *[[Konsenzusna sekvenca]] U molekulskoj biologiji i [[bioinformatika|bioinformatici]], izračunati redoslijed najčešćih ostataka, bilo nukleotida ili aminokiselina, pronađen na svakom položaju u poravnanju sekvenci. Predstavlja rezultate više [[poravnavanje sekvenci|poravnavanja sekvenci]], u kojima se srodne međusobno uspoređuju i izračunavaju se slični sekvencni sekventni motivi. *[[vrsta|Konspecifičnost]] Pripadnost istoj vrsti. *[[Konstitucijska DNK]] (DNK zametne linije) ]]Odnosi se na tkivo koje potoče iz reproduktivnih ćelija (jajna ćelija|jajne ćelije ili [[spermatozoid]]a) i koje se ugrađujuugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Mutacija germinativne linije može se prenijeti s roditelja na potomstvo. Naziva se i DNK zametne linije. *[[Konstitutucijska ekspresija]] Kontinuirana transkripcija gena, za razliku od fakultativne ekspresije, u kojoj se gen transkribujetranskribira samo prema potrebi. Gen koji se kontinuirano transkribujetranskribira naziva se konstitutivni gen. *Konsultant Osoba koja se javlja na [[genetičko savjetovanje]]. *[[Kontrastni početni kodon]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Pozicioniranje centromere blizu, ali ne tačno u sredini hromosoma, što rezultira kracima hromatida neznatno različite dužine. *[[Konverzija DNK]] Bilo koji mehanizam pomoću kojeg se DNK sekvence se razmjenjuju nerecipročno (npr. putem konverzije gena, transpozicije ili nejednakog križanja ) što uzrokuje stalne fluktuacije u broju kopija DNK motiva tokom života organizma. Takvi mehanizmi su često glavni pokretači specijacije među populacijama. *[[Konzervacijska genetika]] Interdisciplinarna grana populacijske genetike koja primjenjuje genetičke metode i koncepte u nastojanju da se razumije dinamika gena u [[populacija]]ma, s glavnim ciljem izbjegavanja izumiranja i očuvanja i obnavljanja biodiverziteta. *[[[Konzervativna replikacija]] Jedna je od trinačinatri načina replikacije DNK. Tokom ovog procesa stvara dvije zavojnice DNK iz jedne izvorne. Od dvije formirane zavojnice, jedna z sadrži potpuno staru DNK, dok druga sadrži potpuno novu DNK. *[[Konzervirana sekvenca]] ]]Sekvenca [[nukleinske kiseline]] ili proteina koji je vrlo sličan ili identičan u mnogim [[vrsta]]ma ili unutar [[genom]]a, što ukazuje na to da je ostao relativno nepromijenjen kroz dugi period evolucije. *[[transkripcijski faktor|Koregulator]] Protein koji djeluje zajedno sas jednim ili više faktora transkripcije, kako bi regulirao [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. *[[ekspresija gena|Korepresor]] Tip koregulatora koji smanjuje (potiskuje) ekspresiju jednog ili više gena vezivanjem i aktiviranjem represora. *[[vezabi geni|Kosegregacija]] Prijenos, zajedno, dva ili više gena na istom hromosomu, kao rezultat toga što su u vrlo bliskoj fizičkoj blizini jedan drugome (tj. povezani). *[[histon|Kovalentne modifikacije histona]] *[[Postranslacijske modifikacije]] koje dovode do aktivacije gena ili pak [[utišavanja gena]]. *[[hromosom|Kratki krak (p)]] Kraći [[hromosom]]ski krak, u odnosu na q krak datog hromosoma, prema položaju centromere. *[[Kratko tandemsko ponavljanje]] (STR) ili jednostavno ponavljanje sekvence (SSR) Tip satelitske DNK koja se sastoji od relativno kratke sekvence tandemskog ponavljanja, u kojoj se određeni motivi (u rasponu dužine od jedne do šest ili više baza) ponavljaju, obično 5–50 puta. [[Mikrosatelit]]i su široko rasprostranjeni u [[genom]]ima većine organizama i imaju tendenciju da imaju veće stope mutacija nego u drugim regijama. Klasifikovani su kao tandemsko ponavljanje DNK promenljivogpromjenljivog broja ([[VNTR]]), zajedno sas dužim minisatelitima. *[[Krosingover]] (krosing over) Vidi: Hromosomsko ukrštanje. *[[inbriding|Krvno srodstvo]] Genetički blisko srodne osobe koje dijele nedavnog zajedničkog pretka (obično udaljenog ne više od tri ili četiri generacije). Efekt srodnog parenja, takođetakođer poznatog kao inbriding, jest povećanje vjerovatnoće da će potomstvo biti [[homozigot]]no na bilo kom datom paru [[gemski lokus|genskih lokusa]]. *[[Kvantitativna genetika]] Grana [[populacijska genetika|populacijske genetike]] koja proučava [[fenotip]]ove koji kontinuirano variraju (kao što su [[visina]] ili [[masa]]), za razliku od onih koji spadaju u kategorije koje se mogu diskretno identifikovati (kao što je [[boja očiju]] ili prisustvo ili odsustvo određene osobine). [[Kvantitativna genetika]] koristi statističke metode i koncepte za povezivanje kontinuirano distribuiranih fenotipskih vrijednosti sa specifičnim [[genotip]]ovima i genskim proizvodima. *[[Kvantitativni PCR]] [[PCR]] u realnom vremenu ili kvantitativna polimerazna lančana reakcija (engengl. ''Real-Time Polymerase Chain Reaction''),, skraćeno RTPCR, je) laboratorijska je tehnika u molekulskoj biologiji koja je bazirana na polimeraznoj lančanoj reakciji (PCR). Primjenjuje se za umnožavanje i simultanu detekciju ili kvantifikaciju ciljane molekule DNK. Postupak slijedi opći princip polimerazne lančane reakcije, a ključno obilježje je karakteristika je da se umnožena DNK otkriva kako reakcija napreduje, u "“realnom vremenu". Ovo je novi pristup u odnosu na standardnu [[PCR]], gdje se detektira proizvod reakcije na svom kraju. *[[osobina|Kvantitativno svojstvo]] Također: Složena osobina.<ref name="hadzirifat"/> ==L== *[[Lac-operon|''Lac''-operon]] Inducibilni sistem regulacije gena kod Escherichia coli. *[[PCR|Polimerazns lančana reakcija]] (PCR) Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) anelinga i (3) elongacije. Lančana reakcija polimerazom je vrlo čest postupak u molekulskogenetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i PCR. *[[Lateralni transfer gena]] (LGT) Vidi: Horizontalni prijenos gena. *[[lažna pozitivnost i lažna negativnost|Lažno pozitivni rezultat]] Rezultat testa koji pokazuje da je ispitanik zahvaćen i/ili ima određenu mutaciju gena kada on ili ona zapravo nije zahvaćen i/ili nema mutaciju; tj. pozitivan rezultat testa kod stvarno nepogođene osobe ili osobe s negativnom mutacijom. *[[LD *[[LD (neravnoteža povezivanja]]) Mjesto gdje se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može slučajno objasniti zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i neravnoteža povezivanja. *[[Leptoten]] Potfaza profaze mejoze I. U mejozi, prviprva od pet podfazapotfaza profaze I, nakon interfaze i prethode zigonemu, tokom kojeg se replicirani hromosomi kondenzuju iz difuznog hromatina u duge, tanke niti koje su mnogo vidljivije unutar jedra. *[[Letalna ekvivalentna vrijednost]] Prosječan broj recesivnih štetnih gena koji postoje u heterozigotnom stanju koje nosi član populacije diploidnih organizama, pomnožen prosječnom vjerovatnoćom da će svaki takav gen uzrokovati preranu smrtnost kada je homosigotan. Naprimjer, za organizam koji nosi osam recesivnih semiletalnih alela, od kojih svaki proizvodi samo 50% vjerovatnoće prerane smrti kada je homozigotan, kaže se da nosi genetički teret od četiri "smrtonosna ekvivalenta". *[[Letalna mutacija]] Svaka mutacija koja rezultira preranom smrću organizma koji je nosi. Recesivne letalne mutacije su fatalne samo za homosigote, dok su dominantne letalne mutacije fatalne čak i za heterozigote. *[[Ligaza]] Klasa [[enzim]]a koji kataliziraju spajanje velikih molekula kao što su [[nukleinske kiseline]], formiranjem jedne ili više [[hemijska veza|hemijskih veza]] između njih, tipski C–C, C–O, C–S ili C–N veza putem kondenzacijskih reakcija. Primjer je DNK-ligaza, koja katalizira stvaranje [[fosfodiesterska veza|fosfodiestarskih veza]] između susjednih [[nukleotid]]a na jednom ili oba lanca molekule DNK, reakcija poznata kao [[ligacija]]. *[[Lijonizacija]] Vidi: X-inaktivacija. *[[Lizogeni ciklus]] Ciklus bakterijskih virusa koji nakon infekcije izazivaju lizu (razgradnju) [[bakterije]]. Ima bakterijski virus sa ugrađenom [[fag]]nom (virusnom) DNK u genom bakterije *[[LOD-rezultat]] (Logaritamlogaritam kvotnih rezultata) Statistička procjena jesu li dva genetićkagenetička lokusa fizički dovoljno blizu jedan drugome (ili “povezana") na određenom [[hromosom]]u da se mogu zajedno naslijediti. Za LOD rezultat od 3 ili više općenito se podrazumijeva da znači da su dva gena smještena blizu jedan drugome na hromosomu. LOD rezultat od 3 znači da su izgledi 1000:1 da su dva gena povezana i stoga naslijeđena zajedno. Također se naziva LOD skor. *[[LOH]] Gubitak [[heterozigot]]nosti Ako postoji jedan normalan i jedan abnormalni alel na određenom lokusu, kao što se može vidjeti kod naslijeđenog autosomno dominantnog poremećaja osjetljivosti na rak, gubitak normalnog alela proizvodi lokus bez normalne funkcije. Kada gubitak heterozigotnosti uključuje normalni alel, stvara se ćelija koja će vjerovatnije pokazati maligni rast ako je promijenjeni gen tumor supresorski gen. Naziva se i gubitkom heterozigotnosti. *[[genski lokus|Lokus]] Fizičko mjesto ili mjesto specifičnog [[gen]]]a na hromosomu. *[[Lyonska teorija]] Teorija genetičarke Mary Lyon prema kojoj je inaktivacija hromosoma X kod ženki sisara slučajna i nasumična. ==M== *[[MAGE]] Grupa koja ima za cilj da obezbediobezbijedi standard za reprezentaciju [[DNK-mikromreža]] ; podaci o ekspresiji gena koji bi olakšali razmjenu informacija mikromreža između različitih sistema podataka. *[[Mikrohromosom]] *[[Majčinski efekt]] Učinak produkata majčinih gena na [[fenotip]] potomka. *[[Majčinsko nasljeđivanje]] Vidi: [[Citoplazmatskog nasljeđivanje]], nasljeđivanje DNK-organela jajnom ćelijom. *[[Mala jedarna ribonukleinska kiselina]] ([[miRNK]]/snRNK) Općenito poznata kao U-RNK, je klasa malih molekula RNK koje se nalaze u okviru srastanja krajeva [[egzon]]skih tijela [[prerada RNK|prerade RNK]] u jedrima [[eukariot]]skih ćelija. Prosječna dužina [[miRNK]] je oko 150 [[nukleotid]]a. *[[Mapiranje gena]] Bilo koja od različitih metoda koje se koriste za preciznu identifikaciju lokacije određenog gena unutar molekule DNK (kao što je hromosom) i/ili fizičke udaljenosti ili udaljenosti između njega i drugih gena. *[[Mapna jedinica]] (mu) Vidi: [[Centimorgan]] *[[Masivno paralelno sekvenciranje]] (sekvenciranje sljedeće generacije, NGS) Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence genoma pojedinca. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva sekvenciranje sljedeće generacije i NGS. *[[Matična ćelija]] Svaka biološka ćelija koja se još nije diferencirala u specijalizirani tip ćelija i koja se može podijeliti mitozom, kako bi proizvela više matičnih ćelija. *[[Medicinska genetika]] Grana medicine i [[nedicina|medicinske nauke]] koja uključuje proučavanje, dijagnozu i liječenje nasljednih poremećaja, i te širu primjenu znanja o ljudskoj genetici na medicinsku obradu. *[[Međugenski razmak]] (IGS) ili netranskribirani razmak (NTS).) Bilo koja sekvenca ili regija nekodirajuće DNK koja razdvaja susjedne gene, bilo da su transkribovanitranskribirani ili ne. Termin se posebno koristi za označavanje nekodirajućih regija između mnogih ponovljenih kopija gena ribosomske RNK.Viditakođer: Međugenska Vidi također: međugenska regija. *[[Mejoza]] Specijalizirana [[ćelijska dioba]] koja se javlja isključivo u seksualnom razmnožavanju eukariota, tokom kojeg replikaciju DNK prate dva uzastopna kruga diobe, kako bi se na kraju proizvele četiri genetički jedinstvene haploidne kćeri ćelije, svaka sa upola manjim brojem hromosoma od originalne diploidne roditeljske ćelije. Javlja se samo u ćelijama spolnih oragana i služi za stvaranje haploidnih [[gamet]]a, kao što su [[spermatozoid]]i, [[jajne ćelije]] ili [[spore]], koje se kasnije spajaju tokom [[oplodnja|oplodnje]]. Dvije mejotske podjele, poznate kao [[mejoza]] I i mejoza II, također mogu uključivati različite događaje genetičke rekombinacije između [[homologni hromosom|homolognih hromosoma]]. *[[Mendelovsko nasljeđivanje]] Teorija biološkog nasljeđivanja zasnovana na skupu principa koje je prvobitno predložio [[Gregor Mendel]] 1865. i 1866. Izveo je tri generalizirana zakona o genetičkoj osnovi nasljeđivanja koji se, zajedno s nekoliko teorija koje su razvili kasniji naučnici, smatraju temeljem [[klasična genetika|klasične genetike]]. Kontrast je nemendelovsko nasljeđivanje. *[[Merozigot]] ili parcijalni [[diploid]] Bakterija koja ima duplicirane dijelove [[genom]]a. *[[Metafaza]] Faza [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]] koja nakon prometafaze i prije anafaze, tokom koje se centromere repliciranih hromosoma poravnavaju duž ekvatora ćelije, pri čemu je svaki kinetohor pričvršćen za mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Metilacija DNK]] [[epigenetika|Epigenetička]] modifikacija DNK koja nastaje [[metiliranje]]m [[citozin]]a u CpG dinukleotidima, inhibira [[transkripcija gena|transkripciju gena]] . *[[Mikroevolucija]] Promjena frekvencije alela ili genotipova u populaciji, odnosno promjena genetičke strukture populacije tokom velikog broja generacija. *[[Mikrohromosom]] Tip vrlo malog hromosoma, obično veličine manje od 20.000 parova baza, prisutan u kariotipovima nekih organizama. *[[Mikromreža]] (MIAME) Komercijalni standard koji je razvio FGED i zasnovan na MAGE – kako bi se olakšalo skladištenje i dijeljenje podataka o ekspresiji gena. *[[MikroRNK]] (miRNK) Tip malih, jednolančanih, nekodirajućih molekula [[RNK]], koje funkcioniraju u posttranskripcijskim regulacijama ekspresije gena, posebno utišavanja RNK, uparivanje baza sas komplementarnim sekvencama u iRNK transkriptima, što obično rezultira cijepanjem ili destabilizacijom transkripta ili inhibira njegovu translaciju u ribosomima. *[[Mikrosatelit[[ Ponavljajući segmenti DNK razasuti po [[genom]]u u nekodirajućim regijama između gena ili unutar gena (introni). Često se koriste kao markeri za analizu povezanosti zbog njihove prirodne velike varijabilnosti u broju ponavljanja među jedinkama. Ove regije su inherentno genetički nestabilne i podložne mutacijama. *[[Mikrosatelitska nestabilnost]] (MSI) Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnosti u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo nestabilnosti mikrosatelita može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak neusklađenosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. Mikrosatelitska nestabilnost također se može pojaviti sporadično. Naziva se i MSI. *[[MINSEQE]] Komercijalni standard koji je razvio FGED za skladištenje i dijeljenje visokopropusnih sekvenciranje podataka. *[[Misens mutacija]] (varijanta) GenetićkaGenetička promjena u kojoj supstitucija jednog para baza mijenja genetikkigenetički kod tako da proizvodi aminokiselinu koja se razlikuje od uobičajene aminokiseline na datom položaju. Neke misens varijante (ili mutacije) promijenit će promijeniti funkciju proteina. Također se naziva misens varijanta. *[[Mitohondrijska DNK]] (mDNK) Zasebne molekule u genomu viših organizama, onih čije ćelije imaju organele. Prema teoriji endosimbioze, mitohondrije i hloroplasti su nastali od endosimbiontskihendosimbiotskih cijanobakterija. DNK koja se nalazi u ovim organelama ima više sličnosti sas bakterijskom DNK – cirkularna je, a geni su kontinuirani (nema introna). Međutim, i na ovoj DNK se nekada mogu dogoditi mutacije koje izazivaju ozbiljne poremećaje metabolizma. Nasljeđuje se mitohondrijsku DNK od majke, jer spermatozioidispermatozoidi pri oplodnji svoje mitohondrije, a time i mDNK, ostavljaju u repu, koji ne ulazi u jajnu ćeliju. *[[Mjera udaljenosti]] Bilo koja količina koja se koristi za mjerenje razlika između nivoa ekspresije gena različitih gena. *[[MLPA]] Laboratorijski metod kojiMLPA (pojačanje sonde zavisno od multipleksne ligacije) Laboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercijaainsercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Također se naziva pojačanje sonde ovisno o multipleksnoj ligaciji. *[[Molekulsko kloniranje]] Ugradnja stranog gena u [[genom]] prokariotske ili eukariotske ćelije uz pomoć vektora. *[[Monohibrid]] Heterozigotni organizam za jedan gen koji kodira svojstvo koje određuju dva alela. *[[Monohibridno ukrštanje]] Križanje dva heterozigota za jedan gen; samooplodnja mendelovske F1 generacije (Aa x Aa). *[[Monoploidi]] Haploidni organizmi s jednim setovasetom hromosoma. *[[Monosomija]] Tip aneuploidije, manjak jednog hromosoma, 2n-1. *[[Mozaicizam]] Pojava dvije ili više ćelijskih linija s različitim genetičkim ili hromosomskim sastavom unutar jedne jedinke ili tkiva. *[[MSI]] *MSI (mikrosatelitska nestabilnost) Karakteristika ćelija koje sadrže abnormalnost u popravku nepodudarnosti DNK. Prisustvo MSI može biti marker patogene varijante zametne linije u jednom od gena za popravak nepodudarnosti DNK, kao u slučaju Lynchovog sindroma. MSI se također može pojaviti sporadično. Naziva se mikrosatelitska nestabilnost. *[[Multigenski test]] (multipanelski multigenski test, test više gena, višegenski test) Genetički testovi koji koriste sekvenciranje sljedeće generacije za testiranje više gena istovremeno. Naziva se još i test više gena i višegenski test. Multipleks pojačanje sonde ovisno o ligacijizavisno od ligacije (MLPA) Laboratorijski metod kojiLaboratorijska metoda koja se obično koristi za otkrivanje neuobičajenih promjena broja kopija (insercija ili delecija) [[genom]]skih sekvenci. Naziva se i MLPA. *[[Multipleksno genomsko testiranje]] Metod za otkrivanje višestrukih genetičkih promjena (tj. mutacija gena ili jednonukleotidnih polimorfizama u jednom genu ili u cijelom [[genom]]u) istovremeno. *[[Multiplikacija gena]] (amplifikacija gena) Također i amplifikacija gena. Tip mutacije definiran kao bilo koja duplikacija regije DNK koja sadrži gen. UporediteUsporedite hromosomsku duplikaciju. *[[Mutacija]] Strukturna promjena u genetičkom materijalu. Može to biti promjena u samo jednom "slovu" genetičkog koda, a i promjena jednog većeg dijela genetičkog koda. Također, mutacije mogu biti [[genska mutacija|genske]], [[hromosomska mutacija|hromosomske]] i [[genomska mutacija|genomske]]. Obično su štetne, ali mogu imati velik evolucijski značaj kada ih prirodna selekcija favorizira. Pojam varijanta se ponekad koristi kao sinonim za mutaciju. Mutacija de novo (de novo mutacija, de novo varijanta, nova varijanta) Genetička promjena po prvi put u jednom članu porodice, kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Naziva se i de novo mutacija, de novo varijanta i nova varijanta. *[[Mutacija osnivača]] Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i (varijanta osnivača.) Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. *[[Mutacija pomaka okvira]] Umetanje (insercija) ili brisanje (delecija) koje uključuje broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i varijanta pomaka okvira. Zbog tripletne prirode po kojoj nukleotidi kodiraju aminokiseline, mutacija ovog tipa uzrokuje pomak u okviru čitanja nukleotidne sekvence, što rezultira time da je sekvenca kodona nizvodno od mjesta mutacije potpuno drugačija od originala. *[[Mutacija zametne linije]] (klicina varijanta) Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i klicina varijanta. *[[Mutagen]] Tvar iz okoliša (hemijska, fizička ili biološka) koja izaziva mutaciju. ==N== *[[nasljeđivanje|Način nasljeđivanja]] Način na koji se nasslljednanasljedna osobina, poremećaj ili rizik od poremećaja prenosi s jedne generacije na drugu. Postoje različiti načini nasljeđivanja, a svaki može rezultirati karakterističnim obrascem pogođenih, nezahvaćenih ili rizičnih pojedinaca unutar porodice. Primjeri su autosomno dominantno, autosomno recesivno, X-vezano dominantno, X-vezano recesivno i multifaktorsko (poligensko) nasljeđivanje. [[Naddominacija]] – selekcijska prednost Fenomen da heterozigotni genotip ima bolji reproduktivni uspjeh od homozigotnog. *[[interakcija gena|Naddominantnost]] Odnos između alela gena u kojem jedan alel proizvodi učinak na fenotip koji je nadjačan ili "maskiran" doprinosom drugog alela na istom lokusu; za prvi alel i njegova povezana fenotipska osobinanjegove povezane fenotipske osobine se kaže da su recesivni, a za drugi i njegova povezana osobinanjegove povezane osobine se kaže da su dominantni. Često recesivni aleli kodiraju neefikasne ili nefunkcijskalnenefunkcionalne proteine. Kao i dominacija, recesivnost nije inherentno svojstvo nijednog alela ili fenotipa, već jednostavno opisuje njegov odnos s jednim ili više drugih alela ili fenotipova. U genetičkoj stenografiji, recesivni aleli su često predstavljeni malim slovom (npr., za razliku od dominantnog A). *[[Nasljedna predispozicija]] (genetička predispozicija, genetička osjetljivost, nasljedna podložnost) Povećana šansa ili vjerovatnoća razvoja određene bolesti na temelju prisustva jedne ili više genetičkih varijanti i/ili porodične anamneze koja ukazuje na povećan rizik od bolesti. Nasljedna predispozicija ne znači da će pojedinac razviti bolest. Način života i okolišni faktori također mogu utjecatiuticati na rizik od bolesti osobe. *[[Nasljeđivanje]] Također se označava i kao genetička predispozicija, genetička osjetljivost i nasljedna podložnost. Proces međugeneracijskog prenošenja genetičkih uputa za sintezu gradivnih ili kontrolnih ([[enzim]]skih) proteina. *[[genetičko testiranje|Neaficirana osoba]] U genetici, opisuje osobu koja nema određenu fenotipsku osobinu ili bolest. *[[genetičko savjetovanje|Negativna prediktivna vrijednost]] (NPV) [[Vjerovatnoća]] da pojedinac s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođen i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Naziva se i NPV. *[[genetičko savjetovanje|Neinformativni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat) Negativan rezultat testa kod osobe kod koje nije jasno nije pronađena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neodređen rezultat. *[[Neklasificirana varijanta]] (varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se n aziva varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja. *[[nositelj (genetika)|Nenositelj]] Osoba koja ne nosi mutaciju prethodno identificiranu u njenoj ili njezinoj porodici. *[[genetičko testiranje|Neodređeni rezultat]] (neuvjerljivi rezultat, neinformativni rezultat) Negativan rezultat testa kod nekoga bez jasno uočene štetne mutacije ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neuvjerljivi rezultat i neinformativni rezultat. *[[genska mutacija|Neomorf]] Mutirani alel sas novom ekspresijom u odnosu na iskodišniishodišni (divlji tip). *[[intermedijarnost|Nepotpuna dominantnost]] Slučaj interakcije alelnih gena kada dva alela heterozigotnog genotipa daju novi fenotip. Nepotpuna (smanjena) penetrabilnost Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Stanje ima nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante izražavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva smanjena penetrabilnost. *[[Neprobojnost]] Primjer u kojem osoba ima genetičku varijantu povezanu s osobinom ili koja uzrokuje bolest, ali nema fenotip ili stanje. Primjer nepenetracije je žena s [[patogen]]om varijantom BRCA1 koja doživi starost i nikad ne dobije rak dojke ili jajnikaNerazdvajanje jajnika *[[Nerazdvajanje]] (engl. nondisjunction) Nerazdvajanje homolognih hromosoma u anafazi I ili sestrinskih hromatida u anafazi II mejoze i sestrinskih hromatida u anafazi mitoze. *[[Nerastvorljiva RNK]] (sRNK).) Posebna klasa molekula RNK, tipski dužine 76 do 90 nukleotida, koja služi kao fizički adapter, omogućavajući transkriptima [[iRNK]] da se prevedu u sekvence aminokiselina tokom sinteze proteina. Svaka [[tRNK]] sadrži specifičan [[antikodon]]ski triplet koji odgovara]] aminokiselini koja je [[kovačentna veza|kovalentno vezana za suprotni kraj [[tRNK]]. Kako translacija napreduje, tRNK se regrutuju u ribosom, gdje je svaki kodon iRNK uparen sas tRNK koja sadrži komplementarni antikodon. U zavisnosti od organizma, ćelije mogu koristiti čak 41 različitu tRNK sas jedinstvenim antikodonima. Zbog degeneracije kodona unutar genetičkog koda, nekoliko [[tRNK]] koje sadrže različite antikodone nose istu aminokiselinu. *[[genetičko testiranje|Neuvjerljivi rezluau]] (neodređeni, neinformativni) rezultat Negativan rezultat testa osoba kod kojih nije jasno utvrđena štetna mutacija ni u jednom članu porodice. Genetički rizični status takve osobe mora se tumačiti u kontekstu njegove ili njezine osobnelične i porodične povijesti. Također se naziva neodređeni rezultat i neinformativni rezultat. *[[NGS]] *[[Nizvodnost (genetika)]] Prema ili bliže 3'- kraju lanca nukleotida, ili C-kraju peptidnog lanca. Kontrast uzvodnoje uzvodnost. *[[Nonsens mutacija]] Besmislena) mutacija (varijanta) Genetička promjena koja uzrokuje prijevremeni završetak sinteze proteina. Promijenjeni protein može biti djelimično ili potpuno inaktiviran, što dovodi do promjene ili gubitka njegove funkcije. Također se naziva besmislena mutacija. Metod (masivno paralelno sekvenciranje, sekvenciranje sljedeće generacije) Metoda visoke propusnosti kojikoja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i sekvenciranje sljedeće generacije. *[[Nokautiranje gena]] i [[nokaut miš]] Tehnika [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]] u kojoj je organizam modificiran da nosi gene koji su postali neoperativni (“nokautirani“), tako da je njihova ekspresija poremećena u nekoj fazi na putu koji proizvodi njihove genske proizvode i organizam je lišen svog normalnog efekta. *[[nositelj (genetika)|Nositelj]] Jedinka koja je naslijedila recesivnu recesivni alel za genetičku osobinu ili mutaciju, ali kod koje ta osobina obično nije izražena ili vidljiva u fenotipu. Obično su takvi heterozigotni za recesivni alel i stoga još uvijek mogu prenijeti alel na svoje potomstvo, gdje se povezani fenotip može ponovo pojaviti ako potomstvo naslijedi drugu kopiju alela. Termin se obično koristi u medicinskoj genetici u kontekstu recesivnog alela koji uzrokuje bolest. *[[Nesinonimna supstitucija]] ili zamjenska mutacija Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom, nakon transkripcije i translacije, rezultira u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna je sinonimna mutacija. *[[frekvencija alela|Nosiva frekvencija]] (stopa nositelja) Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su [[BRCA1]] i BRCA2. *[[Nova mutacija]] (varijanta) Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili de novo varijanta (ili mutacija). *[[NPV]] (negativna prediktivna vrijednost) [[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. *[[Nukleinska kiselina]] Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i [[RNK]], koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i [[RNK]] sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život. Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićima, odgovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za biosintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina s roditelja na potomke. *[[Nukleobaza]] Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa. *[[Nukleoid]] Slična jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetičkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom. Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana s proteinima nalik histonima. *[[Nukleosom]] Osnovna gradivna jedinica hromatina, tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera. *[[Nukleotid]] Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili citozin). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili citozin (u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a). *[[Nukleotidna sekvenca]] Precizan redoslijed uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili RNK. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetičke informacije i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina. *[[Nukleozid]] U nukleinskim kiselinama, šećer i baza. *[[alel|Nulti alel]] Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na [[fenotip]]skoj razini. *[[Nutrigenomika]] Proučavanje interakcije prehrambenih i genetičkih faktora i njen učinak na metabolizam, zdravstveno stanje i rizik od bolesti. *[[NVC]] (varijanta broja kopije) Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije.<ref name="hadzirifat"/> ==O== *[[Obrnuta genetika]] Metoda koja se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontrolira kao određene genetičke sekvence. *[[mutacija|Oker]] Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona zovu se amber i opal. *[[Oligonukleotid]] Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. [Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih [[iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijske mikronizove za analizu sekvenci visoke propusnosti. *[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO) Baza podataka za ekspresiju gena kojom upravlja američki Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. *[[Onkogen]] Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. *[[Operator (genetika)]] Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein. *[[Operon]] Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora. *[[Otvoreni okvir čitanja|ORF]] Dio orvorenog okvira čitanja koji ima sposobnost da se prevede iz DNK ili [[RNK]] u protein; bilo koji kontinuirani dio kodona koji sadrži početni i stop kodon. *[[ORI]] Jedan od skupa gena (ili, općenito, bilo koje sekvence DNK koja pokazuje homologiju) u različitim [[genom]]ima, direktno povezanih jedan s drugim vertikalnim spuštanjem od jednog gena ili sekvence u posljednjem zajedničkom pretku tih [[genom]]a. Za takve gene ili sekvence se kaže da su ortologni. Ortolozi potiču iz iste predačke sekvence i može se zaključiti da su povezani jedni s drugima na osnovu sličnosti njihovih sekvenci. Iako su možda evoluirali nezavisno unutar odvojenih [[genom]]a mutacijom i prirodnom selekcijom, njihovi proizvodi mogu i dalje zadržati slične strukture, funkcije ili nivoe ekspresije među vrstama i populacijama. Identifikacija ortologa se pokazala važnom u zaključivanju o filogenetskim odnosima između različitih organizama. Kontrastni paralog. *[[ekspresija gena|Osnovna linija]] Mjera nivoa ekspresije jednog ili više gena prije perturbacije u eksperimentu, kao u negativnoj kontroli. Osnovna ekspresija se također može odnositi na očekivanu ili historijsku mjeru ekspresije za [[gen]]. *[[Osobina]], [[svojstvo]], značajka, karakter(istika) Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe.<ref name="hadzirifat"/> ==P== *[[Palindrom]](i) Obrnuto ponavljajuće sekvence [[DNK]] *[[Palindromska sekvenca]] Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili RNK u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. *[[Panmiksija]] – slučajno parenje Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola. *[[Paracentrična inverzija]] Inverzija koja ne uključuje [[centromera|centromeru]]. *[[Paradoks C-vrijednosti]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi s ogromnim varijacijama u jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini [[[[genom]]]]a među [[eukariot]]skim [[vrsta]]ma, posebno zapažanje da veličina [[genom]]a nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju [[genom]]e koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski [[genom]]i uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni s toliko nekodirajuće DNK i zašto neki [[genom]]i imaju veći sadržaj gena od drugih. *[[Paralog]] Jedan od skupa gena (ili, općenitije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju), koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog [[genom]]a, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog [[genom]]a, ili tokom specijacije, u različitim [[genom]]ima). Kontrast je ortolog. [[Parazitska DNK]] Vidi: [[Sebični genetički element]]. *[[Autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding) Parenje jedinki koje nisu u srodstvu. *[[Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding) Parenje genetički srodnih jedinki. *[[Patogen]]a (štetna) [[mutacija]] (varijanta), predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. *[[Patognomoničnost]] Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu. *[[PCR]] ([[lančana polimerazna reakcija]], lančana reakcija polimeraze) Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). PCR u realnom vremenu (rtPCR) Vidi: kvantitativna PCR. *[[Genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]] Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice, kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici. Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, organizam ili vrstu s određenim potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme, i obuhvata bilo koji broj generacija; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braću i sestre. *[[Penetrabilnost (genetika)|Penetreabilnst]] Udio pojedinaca s datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv fenotip kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost. *[[Penetrabilnost gena]] Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije, on je 100% penetrabilan. *[[Peptid]] Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. *[[Pericentričnost hromosoma]] Pozicioniranost blizu centromere hromosoma. *[[Pericentrična inverzija]] Inverzija koja uključuje centromeru. *[[Petočlana kapa]] Vidi: 5' kraj. *[[Pirimidin]] Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]]). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao pirimidini. *[[Plazmid]] Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. [[Plejotropija]] Fenomen kojim jedan gen utiče na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama. *[[plejotropija|Plejotropni učinak]] Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke. *[[Ploidija]] Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu. *[[Početni kodon]] [[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] ([[iRNK]]) prilikom translacije u [[ribosom]]u. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5' neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma. *[[Podregulacija]] Bilo koji proces, prirodni ili vještački, koji smanjuje nivo ekspresije određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih i[ transkripata) u policistronskoj [[iRNK]]. *[[Pogođeni srodni par]] Bilo koji par organizama koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod uticajem alela koji kodira plave oči. *[[Pojačivač (genetika)]] Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije. *[[poliadenilacija|Poli(A) rep]] ili [[poliadenilacija]] Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3' kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično iRNK. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu [[iRNK]], spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju – umjesto toga promovira degradaciju RNK. *[[Polidimerizacija]] Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili RNK, pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj RNK. Dimeri pirimidina obično se brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. *[[Poligen]] Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih gena koji kontroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku. *[[Poligensko svojstvo]] Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine. *[[Polilinker]] Lančana reakcija polimeraze (PCR). Vidi: višestruko kloniranje. *[[Polimorfizam]] Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju. *[[Polipeptid]] Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcionalan način. *[[Poliploid]] [[Organizam]] s tri ili više setova hromosoma. *[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može se pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog. *[[Polisom]] (poliribosom ili ergosom) Kompleks molekula iRNK i dva ili više ribosoma koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. *[[politenija|Politeni hromosom]]i Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji. *Popravak/[[Popravka DNK]] Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet [[genom]]a i normalnu funkcionalnost organizma. *[[Populacijska genetika]] Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama. *[[Populacijski rizik]] Udio osoba u općoj populaciji koje su pogođene određenim poremećajem ili koje nose određeni gen. Često se o njemu raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim ličnim rizikom s obzirom na njegovu ili njenu porodičnu povijest ili druge okolnosti. *[[Posttranslacijska modifikacija]] Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript RNK hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizvela zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama. *[[Posttranskripcijska transformacija]] Vidi: [[posttranslacijska modifikacija]]. *[[Potpomognuta reprodukcija]] (ART) Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija in vitro. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). *[[letalnost|Potpuna letalnost]] Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma. *[[vezani geni|Potpuna vezanost]] Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna razmjena ([[krosingover]]). *[[Pozitivna prediktivna vrijednost]] (PPV) [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. *[[kodon|Pozitivni (+) lanac]] Vidi: [[kodirajuća sekvenca]]. *[[PPV]] (pozitivna prediktivna vrijednost) Vjerovatnoća da osoba s pozitivnim rezultatom testa zaista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. *[[Prajmer]] Predisponirajuća (štetna) mutacija (mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta), mutacija gena za osjetljivost. Vidi: začetnica. Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. *[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija]] (nadekspresija) Nenormalno visok nivo [[ekspresija gena]] koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji [[fenotip]] povezan s [[gen]]om. *[[nositelj (genetika)|Prenositelj]] U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji je predisponira za bolest. *[[transpozon|Prenosivi element]] (transposable element – TE, transpozon ili skakajući gen) Sekvenca DNK koja može promijeniti svoju poziciju unutar [[genom]]a, ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i [[genom]]a veličine. Transponirani elementi čine veliki dio [[genom]]a i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji. Iako su TE sebični genetički elementi, mnogi su važni u funkciji i evoluciji [[genom]]a. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. *[[Presimptomsko testiranje]] [[Genetičko testiranje]] koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja. *[[Pretpostavljeni gen]] Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcionalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je “potpostavljen” u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija. *[[Primarni transkript]] Neprocesuirana (“sirova”), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada; pretvara se u zreli RNK proizvod kao što je i[[RNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili pre-iRNK, naprimjer, tip je primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju. *[[Primaza]] Enzim koji sintetizira začetnicu ([[prajmer]]). *[[genetička analiza|Pripisivi rizik]] Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, “izloženost” je učestalost specifične genetičke varijante. *[[Pristrasnost kodona]] Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama. *[[Proband]] Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenog svojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava. Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću. *[[Penetrabilnost (genetika)|Probojnost]] Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina. *[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka (informirani pristanak)]] Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. *[[genetičko savjetovanje|Procjena rizika]] Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su lična zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo. *[[Profag]] Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom. *[[Profaza]] Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP) Human Genome Project (HGP) bio je projekt čiji je cilj bilo utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski genom. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, s fizičkog i funkcionalnog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. *[[Prokariot]](i) Jednoćelijski organizam bez pravog jedra. *[[Prometafaza]] Prelazna potfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I). *[[Promotor (genetika)|Promotor]] Sekvenca ili regija DNK na kojoj započinje gen na koju se veže [[RNK-polimeraza]], obično duga 100–1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije. *[[sekvenciranje DNK|Propusnost]] Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencioniranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju. *[[Protein]]: Nesinonimna supstitucija ili zamjenska mutacija Tip mutacije u kojoj supstitucija jedne nukleotidne baze drugom rezultira, nakon transkripcije i translacije, u sekvenci aminokiselina koja se razlikuje od one koju proizvodi originalni nemutirani gen. Budući da nesinonimne mutacije uvijek rezultiraju biološkom promjenom u organizmu, često su podložne jakom selekcijskom pritisku. Kontrastna sinonimna mutacija. *[[frekvencija|Nosiva frekvencija]] Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genske varijante. Učestalost nositelja također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i stopa nositelja. *[[Nova mutacija]] Novootkrivena, izrazita genetička promjena; nije isto što i nova ili ''[[de novo]]'' varijanta (ili mutacija). Također se zove nova varijanta. *[[NPV]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s negativnim rezultatom testa uistinu nije pogođena i/ili da nema određenu gensku mutaciju o kojoj je riječ. Također se naziva negativna prediktivna vrijednost *[[Nukleinska kiselina]] Dugačka, polimerna makromolekula sastavljena od manjih monomera zvanih nukleotidi koji su hemijski povezani jedan s drugim u lancu. Dva specifična tipa nukleinske kiseline, DNK i RNK, koriste se u biološkim sistemima za kodiranje genetičkih informacija koje upravljaju konstrukcijom, razvojem i uobičajenim procesima svih živih organizama. Redoslijed ili sekvenca nukleotida u molekulama DNK i RNK sadrži informacije koje se prevode u proteine za usmjeravanje svih biohemijskih reakcija neophodnih za život. Složene, dugolančane makromolekule, koje se nalaze u svim živim bićim, odgoovorne su za pohranjivanje i realizaciju genetičkog koda za bioseintezu proteina i prenošenje instrukcija o sintezi proteina sa roditelja na potomke. *[[Nukleobaza]] Organska molekula koja se sastoji isključivo od dušične baze vezane za šećer od pet ugljika (bilo ribozu ili dezoksiribozu), za razliku od nukleotida, koji dodatno uključuje jednu ili više fosfatnih grupa *[[Nukleoid]] Znači sličan jedru, nepravilno oblikovana regija unutar prokariotske ćelije koja sadrži cijeli ili većinu genetićkog materijala. Za razliku od eukariotskog jedra, nije okružen jedarnom membranom. Prstenasta dvolančana molekula DNK prokariota pakirana sa proteinima nalik histonima. *[[Nukleosom]] Osnovna građevna jedinica hromatina tj. dvolančana DNK omotana oko histonskog oktamera. *[[Nukleotid]] Gradivni element (jedinica) nukleinskih kiselina. Nukleotidi se u DNK sastoje od šećera dezoksiriboze, fosforne kiseline i neke od četiri dušične baze ([[adenin]], [[timin]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Nukleotidi ribonukleinske kiseline sastoje se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedno od četiri moguće dušične baze: [[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]; u odnosu na DNK – [[uracil]] je umjesto [[timin]]a). *[[nukleotid|Nukleotidna sekvenca]] Precizan redosled uzastopno povezanih nukleotida u molekuli nukleinske kiseline, kao što je DNK ili [[RNK]]. Duge sekvence nukleotida su glavno sredstvo pomoću kojeg biološki sistemi pohranjuju genetićke informacije, i stoga je tačna replikacija, transkripcija i translacija takvih sekvenci od najveće važnosti, da se informacije ne izgube ili pokvare. Sekvence nukleinskih kiselina mogu se ekvivalentno nazvati sekvencama dušičnih baza, nukleobaza, nukleotida ili baznih parova, i one direktno odgovaraju sekvencama kodona i aminokiselina. *[[Nukleozid]] U nukleoinskim kiselinama, šećer i baza. *[[alel|Nulti alel]] Mutacija koja rezultira ili nedostatkom genskog produkta ili odsutnošću funkcije na fenotipskoj razini. *[[NVC]] Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena u [[genom]]u pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju CNV. CNV čine značajan udio međuindividualne genetičke varijacije. Naziva se i varijanta broja kopije. Metod u koji se koristi za razumijevanje funkcija gena analizom fenotipskih učinaka uzrokovanih inženjerstvom specifično sekvence nukleinskih kiselina unutar gena. Proces se odvija u suprotnom smjeru od od klasične genetike. Dok unaprijedna [[genetika]] nastoji pronaći genetičku osnovu za fenotip ili osobinu, reverzna genetika pokušava pronaći ono što fenotipove kontroliraju određene genetičke sekvence. *[[kodon|Oker]] Jedan od tri stop kodona koja se koriste u standardnom genetičkom kodu; u [[RNK]], određen je nukleotidnim tripletom UAA. Druga dva stop kodona se zovu amber i opal. *[[Oligonukleotid]] Relativno kratki lanac aminokiselinskih ostataka nukleinske kiseline. Oligonukleotidi se često koriste za otkrivanje prisustva većih iRNK molekula ili se sklapaju u dvodimenzijskik mikronizova za analizu sekvenci visoke propusnosti. *[[Omnibus genske ekspresije]] (GEO) [[Baza podataka]] za ekspresiju gena kojom upravlja američni Nacionalni centar za biotehnološke informacije. Ovi visokopropusni funkcionalni [[genom]]ski podaci izvedeni su iz eksperimentalnih podataka iz čipova i sekvenciranja sljedeće generacije. *[[Onkogen]] Gen koji ima potencijal da izazove rak. U tumorskim ćelijama, takvi geni su često mutirani i/ili eksprimirani na abnormalno visokim nivoima. *[[Operator (genetika)]] Sekvenca DNK operona na koju se veže represorski protein. *[[Operon]] Više gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora. *[[Osobina|Osobina, svojstvo, značajka, karakter(istika)]] Individue i grupe međusobno se biološki razlikuju po praktično beskonačnom nizu manje ili više uočljivih elemenata njihovog opisa, za koje se u bosanskom jeziku najčešće upotrebljavaju termini: osobina, svojstvo, odlika, značajka, obilježje, oznaka, karakter, karakteristika i dr. Svaka od tih komponenti opisa je, znači, opažajne prirode, tj. odabrani dio viđenja ili mjerenja stvarnog stanja organizma ili grupe. *[[Palindrom]](i) Obrnuto ponavljajuće sekvencije DNK. *[[Palindromska sekvenca]] Sekvenca nukleinske kiseline dvolančane molekule DNK ili [[RNK]] u kojoj se jednosmjerna sekvenca (npr. 5' do 3') nukleotida na jednom lancu poklapa sa sekvencom u istom smjeru (npr. 5' do 3') na komplementarnom lancu. Drugim riječima, za nukleotidnu sekvencu se kaže da je palindromska ako je jednaka njenom obrnutom komplementu. Palindromski motivi su uobičajeni u većini [[genom]]a i sposobni su za formiranje ukosnica. *[[Panmiksija]] – slučajno parenje Pojava da svaki član populacije ima jednaku šansu pariti se s bilo kojim drugim članom populacije suprotnoga spola. *[[Paracentrična inverzija]] Inverzija koja ne uključuje centromeru. *[[Paradoks C-vrijednosti]] Termin koji se koristi za opisivanje različitih pitanja u vezi sa ogromnim varijacijama jedarnoj [[C-vrijednost]]i ili veličini genoma među eukariotskim vrstama, posebno zapažanje da veličina genoma nije u korelaciji s percipiranom složenošću organizama, niti nužno s brojem gena. Naprimjer, mnogi jednoćelijski protisti imaju genome koji sadrže hiljade puta više DNK od ljudskog genoma. Ovo se smatralo paradoksalnim sve do otkrića da se eukariotski genomi uglavnom sastoje od nekodirajuće DNK, kojoj u potpunosti nedostaju geni. Fokus enigme se od tada pomjerio na razumijevanje zašto i kako su [[genom]]i postali ispunjeni sa toliko nekodirajuće DNK i zašto neki genomi imaju veći sadržaj gena od drugih. *[[Paralog]] Jedan od skupa gena (ili, uopćenije, bilo koje DNK sekvence koje pokazuju homologiju, koji su direktno povezani jedni s drugima putem jednog ili više događaja genetičke duplikacije; za takve gene ili sekvence kaže se da su paralogni. Paralozi su rezultat umnožavanja jedne sekvence unutar jednog genoma, a zatim naknadne divergencije dupliciranih sekvenci, mutacijom i prirodnom selekcijom (bilo unutar originalnog genoma, ili, tokom specijacije, u različitim genomima). Kontrastno ortolog. *[[Parazitska DNK]] Vidi: Sebični genetički element. *[[autbriding|Parenje izvan srodstva]] (engl. outbreeding) Parenje jedinki koje nisu u srodstvu. *[[inbriding|Parenje u srodstvu]] (engl. inbreeding) Parenje genetički srodnih jedinki. Patogena mutacija (varijanta) Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili [[mutacija]]) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivost. *[[Patognomoničnost]] Nalazi koji su karakteristični ili obilježavajući za određenu bolest ili stanje i postavljaju dijagnozu. *[[PCR]] Postupak koji proizvodi milione kopija kratkog segmenta DNK kroz ponovljene cikluse: (1) denaturacije, (2) amplifikacije i (3) elongacije. PCR je vrlo čest postupak u molekulskom genetičkom testiranju i može se koristiti za generiranje dovoljne količine DNK za izvođenje testa (npr. amplifikacija specifična za alele, kvantifikacija ponavljanja trinukleotida). Naziva se i lančana polimerazna reakcija i lančana reakcija polimeraze. *[[PCR u realnom vremenu]] (rtPCR) Vidi: kvantitativni PCR. *[[genealoški metod|Pedigre (rodoslov, heredogram)]] Dijagram porodične povijesti koji koristi standardizirane simbole. Rodoslov pokazuje odnose između članova porodice i ukazuje na to koji članovi imaju određene genetičke patogene varijante, osobine i bolesti unutar porodice kao i vitalni status. Rodoslov se može koristiti za određivanje obrazaca nasljeđivanja bolesti u porodici. Linearni evolucijski niz koji povezuje ćeliju predaka, [[organizam]] ili vrstu sa određenom potomkom, organizmom ili vrstom, uključujući sve posredne organizme i obuhvata bilo koji broj [[generacija]]; direktna progresija reproduktivnih događaja (tj. linija porijekla) između dvije individue, uključujući vertikalno povezane jedinke, npr. roditelj(e) i potomstvo, ali obično isključujući horizontalno povezane jedinke koje same nisu direktno doprinijele genetičkom materijalu nijednoj od uključenih osoba, npr. braća i sestre. *[[Penetrabilnost (genetika)|Penetrabilnost]] Udio pojedinaca sa datim genotipom koji izražavaju povezani fenotip, obično se daje kao postotak. Zbog mnogih složenih interakcija koje upravljaju ekspresijom gena, isti alel može proizvesti uočljiv [[fenotip]] kod jedne osobe, ali ne i kod druge. Ako manje od 100% jedinki u populaciji koja nosi genotip od interesa također izražava povezani fenotip, može se reći da i genotip i fenotip pokazuju nepotpunu penetraciju. Penetracija kvantificira vjerovatnoću da će alel rezultirati ekspresijom pridruženog fenotipa u bilo kojem obliku, tj. u bilo kojoj mjeri koja čini individualnog nositelja drugačijim od individua bez alela. Uporedite ekspresivnost. *[[Penetrabilnost gena]] Izražajnost gena u fenotipu; ako se gen izražava u fenotipu svih jedinki populacije on je 100 % penetrabilan. *[[Peptid]] Kratki lanac aminokiselina; monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama. Peptidi su osnovni gradivni blokovi dužih polipeptidnih lanaca, a time i proteina. *[[centromera|Pericentričnost hromosoma]] Pozicionirano blizu centromere hromosoma. *[[Pericentrična inverzija]] Inverzija koja uključuje centromeru. *[[Petočlana kapa]] Vidi: 5'-kraj. *[[Pirimidin]]] Jednoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz purin, jedan od dva molekula iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući one koje se koriste u DNK i [[RNK]] ). [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) su klasifikovani kao [[pirimidin]]i. *[[Plazmid]] Svaka mala molekula DNK koja je fizički odvojena od većeg tijela hromosomske DNK i može se replicirati nezavisno. Plazmidi se najčešće nalaze kao male, kružne, dvolančane DNK molekule u prokariotima kao što su bakterije, iako su ponekad prisutni i kod arheja i jednoćelijskih eukariota. *[[Plejotropija]] Fenomen kojim jedan gen utječe na ekspresiju dvije ili više naizgled nepovezanih fenotipskih osobina, bilo kojim od nekoliko različitih, ali potencijalno preklapajućih mehanizama. *Plejotropni učinak Sposobnost gena da izazove višestruke fenotipske učinke. *[[Ploidija]] Broj kompletnih setova hromosoma u ćeliji, a time i broj mogućih alela prisutnih u ćeliji na bilo kojem autosomnom lokusu. *[[Početni kodon]] [[Startni kodon]] je prvi kodon transkripta informacijske [[RNK]] (iRNK) prilikom translacije u ribosomu. Kod eukariota i arheja, početni kodon uvijek kodira metionin, a modificirani Met (fMet) u bakterijama, mitohondrijama i plastidima. Najčešći startni kodon je AUG (tj. ATG u odgovarajućoj sekvenci DNK). Startnom kodonu često prethodi 5'neprevedena regija (5' UTR). U prokariotima ovo uključuje mjesto vezanja ribosoma. *[[Podregulacija]] Bilo koji proces, prirodni ili veštački, koji smanjuje nivo ekspresije gena određenog gena. Termin za gen za koji je uočeno da je eksprimiran na relativno niskim nivoima (kao što je otkrivanje nižih nivoa njegovih [[iRK]] transkripata) u policistronskoj iRNK. *Pogođeni srodni par Bilo koji par [[organizam]]a koji je genetički srodan i oba zahvaćena istom osobinom. Naprimjer, dva rođaka koji oboje imaju plave oči su pogođeni srodni par jer su oboje pod utjecajem alela koji kodira plave oči. *[[Pojačivač (genetika)]] Područje DNK u blizini gena koje može biti vezano aktivatorom za povećanje ekspresije gena ili represorom za smanjenje ekspresije. *[[poliadenilacija|Poli (A) rep]] ili [[poliadenilacija]] Dodavanje serije višestrukih adenozina ribonukleotidima, poznat i kao poli(A) rep, do 3'-kraja primarnog [[RNK]] transkripta, obično [[iRNK]]. Klasa posttranskripcijskih modifikacija, poli|Poliadenilacija služi različitim svrhama u različitim tipovima ćelija i organizmima. Kod eukariota, dodavanje poli(A) repa je važan korak u procesuiranju sirovog transkripta u zrelu iRNK, spremnu za transport u citoplazmu, gdje se događa translacija; u mnogim bakterijama, poliadenilacija ima suprotnu funkciju, umjesto toga promovira degradaciju RNK. *[[Polidimerizacija]] Tip molekulske lezije uzrokovane fotohemijskim oštećenjem DNK ili [[RNK]], pri čemu izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju izaziva stvaranje kovalentnih veza između susjednih pirimidinskih baza u istom polinukleotidnom lancu, što zauzvrat može uzrokovati lokalne konformacijske promjene u sekundarnoj strukturi i spriječiti uparivanje baza sa suprotnim lancem. U DNK, reakcija dimerizacije se dešava između susjednih ostataka [[timin]]a i [[citozin]]a (T-T, C-C ili T-C). Može se pojaviti i između ostataka [[citozin]]a i [[uracil]]a u dvolančanoj [[RNK]]. Dimeri pirimidina se obično brzo korigiraju popravkom ekscizije nukleotida, ali nekorigirane lezije mogu inhibirati ili zaustaviti aktivnost polimeraze tokom transkripcije ili replikacije. *[[Poligen]] Više srodnih, fizički bliskih ili udaljenih, gena koji kopntroliraju isto kvantitativno svojstvo; svaki od gena u poligenskom bloku. *[[poligen|Poligensko svojstvo]] Bilo koja fenotipska osobina koja je pod direktnom kontrolom više od jednog gena. Poligenske osobine su obično kvantitativne osobine. *[[kloniranje|Polilinker]] Vidi: Višestruko kloniranje. Lančana reakcija polimeraze (PCR). *[[genetički polimorfizam|Polimorfizam]] Redovna i istovremena pojava u istoj populaciji dva ili više alela (ili genotipova ) na istom lokusu na frekvencijama koje se ne mogu objasniti samo ponavljajućom mutacijom (obično najmanje 1%), što implicira da se višestruki aleli u populaciji stabilno nasljeđuju. *[[Polipeptid]] Dugi, kontinuirani i nerazgranati polimerni lanac aminokiselina, monomeri povezani kovalentnim peptidnim vezama, obično dužim od peptida. Proteini se općenito sastoje od jednog ili više polipeptida raspoređenih na biološki funkcijskalan način. *[[Poliploid]] Organizam s tri ili više setova hromosoma. *[[Poliploidija]] (ćelije ili organizma) Prisustvo više od dvije homologne kopije svakog hromosoma. Može pojaviti kao normalno stanje hromosoma u određenim ćelijama ili čak cijelim organizmima, ili kao rezultat abnormalne diobe ćelija ili mutacije koja uzrokuje dupliciranje cijelog hromosomskog skupa. Kontrast haploidnog i diploidnog. *[[Polisom]] Također poliribosom ili ergosom. Kompleks molekula[[iRNK]] i dva ili više [[ribosom]]a koji djeluju na prevođenje transkripta iRNK u polipeptid. *[[Politeni hromosom]]i Veliki hromosomi koji imaju hiljade DNK lanaca. Imaju visok nivo funkcije u određenim tkivima kao što su pljuvačne žlijezde insekata. Formiraju se kada višestruki krugovi replikacije proizvode mnoge sestrinske hromatide koje ostaju spojene zajedno. Sada se koriste za proučavanje funkcije gena u transkripciji. *[[Popravka DNK]] Skup procesa pomoću kojih ćelija identificira i ispravlja strukturna oštećenja ili mutacije u molekulama DNK koji kodiraju njen [[genom]]. Sposobnost ćelije da popravi svoju DNK je vitalna za integritet genoma i normalnu funkcijskalnost organizma. *[[Populacijska genetika]] Potpolje genetike i evolucijske biologije koje proučava genetičke razlike unutar i između populacija organizama. *[[genetičko savjetovanje|Populacijski rizik]] Udio osoba u općoj populaciji koji su pogođeni određenim poremećajem ili koji nose određeni gen. Često se raspravlja u procesu genetičkog savjetovanja, kao usporedba s pacijentovim osobnim rizikom s obzirom na njegovu ili njezinu porodičnu povijest ili druge okolnosti. *[[Posttranskacijska modifikacija]] Ove i kotranskripcijske modifikacije su skupovi bioloških procesa zajedničkih većini eukariotskih ćelija pomoću kojih se primarni transkript [[RNK]] hemijski mijenja nakon transkripcije iz gena kako bi se proizveo zrela, funkcionalna molekula RNK, koja tada može napustiti jedro i izvesti bilo koju od različitih tipova raznih funkcija u ćeliji. Postoje mnogi tipovi posttranskripcijskih modifikacija postignutih raznovrsnom klasom molekulskih mehanizama. *[[Posttranslacijska modifikacija|Posttranskripcijska transformacija]] Vidi: [[Posttranslacijska modifikacija]] *Potpomognuta reprodukcija Postupci koji koriste jajne ćelije i spermu donora ili nedonora za stvaranje embrija ''[[in vitro]]''. Primjeri potpomognute reproduktivne tehnologije uključuju in vitro oplodnju (IVF), prijenos gameta unutar jajovoda (GIFT) i prijenos zigota unutar jajovoda (ZIFT). Ovi se postupci mogu koristiti prije predimplantacijskog genetičkog testiranja (PGT). Također se naziva ART. *[[letalnost|Potpuna letalnost]] Letalnost prije reproduktivne zrelosti organizma. *[[vezani geni|Potpuna vezanost]] Geni na istom hromosomu koji se nasljeđuju zajedno jer se između njih ne događa hromatidna izmjena (krosingover). *[[genetička konsultacija|Pozitivna prediktivna vrijednost]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Naziva se i PPV. *[[kodon|Pozitivni (+) lanac]] Vidi: [[Kodirajuća sekvenca]] *[[PPV]] [[Vjerovatnoća]] da osoba s pozitivnim rezultatom testa doista ima određeni gen i/ili bolest o kojoj je riječ. Također se naziva pozitivna prediktivna vrijednost. *[[Prajmer]] Vidi: Začetnica *[[Predisponirajuća mutacija]] Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju osobe za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerovatniji, ali nije siguran. Također se naziva štetna mutacija, mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta i mutacija gena za osjetljivost. *[[nadekspresija|Prekomjerna ekspresija (nadekspresija)]] Nenormalno visok nivo ekspresije gena koji rezultira prevelikim brojem kopija jednog ili više genskih proizvoda. Prekomjerna ekspresija proizvodi izraženiji fenotip povezan s genom. *[[Nositelj (genetika)|Prenositelj]] U klasičnoj genetici, osoba koja nosi jedan štetan alel za autosomno recesivni poremećaj. U kliničkim raspravama, može se odnositi na osobu koja nosi štetan alel koji predisponira za bolest. *[[transpozon|Prenosivi element]] Transposable element (TE, [[transpozon]] ili skakajući gen) je sekvenca DNK koja može promijeniti svoju poziciju unutar genoma , ponekad stvaranje ili unazadne mutacije i mijenjanje genetičkog identiteta ćelije i genoma veličine . Transponirani elementi čine veliki dio genoma i odgovorni su za veliki dio mase DNK u eukariotskoj ćeliji . Iako su TE sebični genetički elementi , mnogi su važni u funkciji i evoluciji genoma. Transpozoni su također vrlo korisni istraživačima kao sredstvo za promjenu DNK unutar živog organizma. *[[genetičko testiranje|Presimptomsko testiranje]] Genetičko testiranje koje se provodi kod osobe koja ne pokazuje simptome poremećaja, ali postoji rizik od razvoja poremećaja. *[[Pretpostavljeni gen]] Specifična nukleotidna sekvenca za koju se sumnja da je funkcijskalni gen na osnovu identifikacije njenog otvorenog okvira čitanja. Za gen se kaže da je „potpostavljen“ u smislu da za njegove proizvode još nije opisana nijedna funkcija. *[[Primarni transkript]] Neprocesuirana („sirova“), jednolančana [[RNK]] molekula proizvedena transkripcijom sekvence DNK kakva postoji prije posttranskripcijskih modifikacija kao što je alternativna prerada pretvara ga u zreli RNK proizvod kao što je [[iRNK]], [[tRNK]] ili [[rRNK]]. Prekursorska iRNK ili [[pre-iRNK]], naprimjer, je tip primarnog transkripta koji nakon obrade postaje zrela iRNK spremna za translaciju. *[[Primaza]] Enzim koji sintetizira začetnicu (prajmer). *[[genetičko testiranje|Pripisivi rizik]] Udio bolesti kod izloženih pojedinaca koji se može pripisati izloženosti. U kontekstu genetičkih studija, „izloženost“ je učestalost specifične genetičke varijante. *[[Pristranost kodona]] Preferencijalna upotreba određenog kodona za kodiranje određene aminokiseline umjesto alternativnih kodona koji su sinonimi za istu aminokiselinu, o čemu svjedoče razlike između organizama u frekvencijama sinonimnih kodona koje se javljaju u njihovoj kodirajućoj DNK. Budući da je genetički kod degeneriran, većina aminokiselina može biti specificirana s više kodona. Ipak, određeni kodoni imaju tendenciju da budu previše (a drugi nedovoljno) zastupljeni u različitim vrstama. *[[Proband]] Također prospositus za muškog subjekta i prosposita za ženskog subjekta. Termin koji se koristi u medicinskoj genetici i genealogiji za označavanje određenogsvojstva koje se proučava ili o kojem se izvještava. Prva osoba u porodici koja je dobila genetičko savjetovanje i/ili testiranje za sumnju na nasljedni rizik. Proband može, ali i ne mora biti zahvaćen dotičnom bolešću. *[[penetrabilnost (genetika)|Probojnost (penetrabilnost)]] Penetrabilnost se odnosi na vjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za bolesti s početkom u odrasloj dobi, penetracija se obično opisuje dobi, spolom i položajem organa pojedinog nositelja. Naprimjer, penetrabilnost za rak dojke kod žena nositeljica patogenih varijanti BRCA1 često se navodi prema dobi od 50 godina i prema dobi od 70 godina. *[[genetičko savjetovanje|Proces pristanka]] Proces razmjene informacija između kliničara i pacijenta ili njegovog zakonskog opunomoćenika osmišljen kako bi se omogućilo samostalno donošenje odluka na temelju informacija. Proces informiranog pristanka za genetičko testiranje trebao bi uključivati objašnjenje medicinskih i psihosocijalnih rizika, dobrobiti, ograničenja i mogućih implikacija genetičke analize, raspravu o privatnosti, povjerljivosti, dokumentaciji i rukovanju rezultatima genetičkog testa, kao i mogućnostima za upravljanje rizikom od nasljednih bolesti. Također se naziva informirani pristanak. *[[genetičko testiranje|Procjena rizika]] Kvantitativna ili kvalitativna procjena rizika od nošenja određene genske mutacije, ili razvoja određenog poremećaja, ili rođenja djeteta s određenim poremećajem; ponekad se radi korištenjem matematičkih ili statističkih modela koji uključuju faktore kao što su osobna zdravstvena povijest, porodična medicinska povijest i etničko porijeklo. *[[Profag]] Virusna DNK ugrađena u bakterijski hromosom. *[[Profaza]] Prva faza diobe ćelije i u mitozi i u mejozi, nakon interfaze i prije prometafaze, tokom koje se DNK hromosoma kondenzira u hromatin, jedarce se raspada i formira mitotsko (diobeno) vreteno. *[[Projekt ljudskog genoma]] (HGP) Human Genome Project: HGP bio je projekt čiji je cilj utvrđivanje hemijske sekvence baznih parova koji čine ljudski [[genom]]. Uključuje međunarodna naučna istraživanja DNK, uz identifikaciju i mapiranje svih gena ljudskog genoma, sa fizičkog i funkcijskog stanovišta. Bio je i ostaje najveći svjetski kolaborativni biološki projekt. *[[Prokariot]](i) Jednoćelijski organizam bez pravog jedra. *[[mejoza|Prometafaza]] Prelazna podfaza mitoze i mejoze I između profaze i metafaze (I). *[[Promotor (genetika)|Promotor]] Sekvenca ili regija DNK kojoj započinje gen na koju se veže RNK-polimeraza, obično duga 100-1000 parova baza, za koju se vežu faktori transkripcije, kako bi regrutirali RNK polimerazu u sekvencu i pokrenuli transkripciju jednog ili više gena. Promotori se nalaze uzvodno od gena koje transkribiraju, blizu mjesta početka transkripcije. *Propusnost Količina informacija, ljudi ili materijala koja je stavljena kroz proces u određenom vremenskom razdoblju. U medicini se može koristiti za opisivanje učinkovitosti laboratorijskih postupaka, poput genetičkog sekvencijskiranja, ili broja pacijenata pregledanih u klinici u određenom vremenskom razdoblju. *[[Protein]] Linearna polimerna makromolekula sastavljena od niza aminokiselina povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija. *[[Proteom]] Cjelokupni skup molekula [[iRNK]] koje su prevedene u određenim [[gemom|genomima]], [[ćelija (biologija)|ćelijama]], tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput [[transkriptom]]a, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. *[[Protoonkogen]]i Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju. *[[divlji tip|Prototrof]] ili [[divlji tip]] Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi. *[[PRS]] Linearna polimerna [[makromolekula]], sastavljena od niza [[aminokiselina]] povezanih peptidnim vezama. Proteini provode većinu hemijskih reakcija koje se dešavaju unutar živih ćelija. *[[Proteom]] Cjelokupni skup molekula iRNK koje su prevedene u određenim [[genom]]ima, ćelijama, tkivima ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Poput transkriptoma, često se koristi kao zamjensko sredstvo za kvantifikaciju nivoa genske ekspresije, iako transkriptom uključuje i mnoge molekule RNK koje nikada nisu prevedene. *[[Protoonkogen]]i Geni koji kontroliraju ćelijski rast i diferencijaciju. Bakterijska ćelija koja raste na minimalnoj podlozi. *[[PRS]] (poligenski rezultat rizika) Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. Može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su povezane s genima relevantnim za stanje. Također se naziva poligenski rezultat rizika. *[[pseudogen|Pseudoalel]] Bilo koji od dva ili više različitih gena ili sekvenci koji imaju isti ili sličan doprinos fenotipu, pa se stoga čini da su pravi aleli, ali zapravo nisu strukturno alelni (tj. ne zauzimaju homologne lokuse na homolognim hromosomima ). *[[Pseudoautosomna regija]] (pseudoautosomno [[nasljeđivanje]]) PAR1, PAR2 , jesu međusobno homologne sekvence nukleotida na ljudskom [[hromosom X|X]] i [[hromosom Y|Y-hromosomu]]. Pseudoautosomne regije su dobile ime jer se bilo koji gen u njima nasljeđuje kao i svi [[autosom]]ni geni. PAR1 kod ljudi obuhvata 2,6 Mbp vrhova kratkih krakova X i Y-hromosoma i ostalih velikih majmuna (X i Y imaju ukupno 155 Mbp i 59 Mbp). PAR2 je na vrhovima dugih krakova, u rasponu od 320 kbp. *[[Pseudogen]] Nefunkcionalna sekvenca DNK koja podsjeća na funkcionalni gen. Pseudogeni su tipski suvišne kopije funkcijskalnihfunkcionalnih gena koji su duplicirani prirodnim procesima, osim što nemaju regulatorne sekvence neophodne za pravilnu transkripciju ili translaciju ili sadrže druge defekte kao što su mutacije pomaka okvira, preuranjeni [[stop kodon]]i ili nedostajući introni. Sekvenca DNK koja nalikuje genu, ali je mutirana u neaktivan oblik tokom evolucije. Često mu nedostaju introni i druge bitne sekvence DNK potrebne za funkcijskiranje.funkcioniranje. Iako su genetički slični izvornom funkcionalnom genu, pseudogeni ne rezultiraju funkcijskalnimfunkcionalnim proteinima, iako neki mogu imati regulatorne učinke. *[[Pseudopoliploidija]] Stanje u kojem je broj hromosoma u hromosomskom skupu udvostručen (ili utrostručen, itd.), ali bez odgovarajućeg povećanja stvarne količine genetičkog materijala (tj. nivoa ploidnosti). Ovo se događa kada se hromosomi normalnog hromosomskog komplementa (npr. diploidi) fragmentiraju na manje komade, povećavajući ukupan broj pojedinačnih hromosoma, ali ne stvarajući dodatne homologne kopije tih hromosoma (tako da ćelija ostaje diploidna). Bilo koji brojčani odnos između hromosomskih skupova u grupama srodnih organizama koji sugeriše da su neki od tih organizama poliploidi drugih, a zapravo nisu. *[[Punnettov kvadrat]] (Panetov kvadrat) Tabelarni dijagram koji se koristi za predviđanje mogućih [[genotip]]ova [[fenotip]]ova koje može naslijediti potomstvo određenog križanja ili uzgojnog eksperimenta sumiranjem svih različitih kombinacija majčinih s očevim alelima. Rezultirajuća tabela se zatim može koristiti za određivanje vjerovatnoće da će potomstvo imati određeni [[genotip]]. Korisnost Punnettovih kvadrata ograničena je na diskretne fenotipove naslijeđene prema jednostavnim mendelovskim obrascima. *[[Purin]] Dvoprstenasti heterociklični organski spoj koji je, uz pirimidin, jedna od dvije molekule iz kojih su izvedene sve dušične baze (uključujući i one koje se koriste u DNK i RNK ). Kao purini klasifikuju se [[adenin]] (A) i [[guanin]] (G). ==Q== *[[qPCR]] Također PCR u realnom vremenu (rtPCR). ==R== *[[genetički marker|RAD]] DNK markeri povezani sas restrikcijskim mjestom; tip genetičkih markera koj u asocijacijskom mapiranju, QTL miranju, populacijskogenetičkim, ekogenetičkim i evolucijskim istraživanjima. *[[RAPD]] Nasumična amplifikacija polimorfne DNK (engleski: (engl. Random Amplified Polymorphic DNA/ / čita se "rapid") jest vid PCR reakcije u kojoj su umnožavajući segmenti DNK slučajni. Za RAPD proceduru stvara se nekoliko proizvoljnih, kratkih prajmera (začetnica), sas 8-–12 nukleotida, a zatim se nastavlja [[PCR]] procesuiranje koristeći veliki predložak [[genom]]ske DNK, očekujući amplifikaciju fragmenta. Na završetku obrade nastalih uzoraka iz RAPD reakcije, mogu se prikupiti polujedinstveni profili. *[[Rasa]] Nepriznata taksonomska kategorija pod kojom se podrazumijevaju populacije karakterističnog genetičkog sastava, koje se po njemu prepoznatljivo razlikuju od ostalih istovjernoi definiranih populacija. Uporedi sa [[sorta (botanika)|sorta]]. *[[Rastvorljiva RNK]] (sRNK) Vidi: Transportnatransportna RNK. *[[Razmnožavanje]] – reprodukcija Prokreacija ili propagacija je biološki proces u kojem roditeljske jedinke stvaraju potomstvo. Razmnožavanje je fundamentalno svojstvo sistema koji su poznati kao život. Ukratko, razmnožavanje je jedna od temeljnih diferencijalnih odrednica između žive i nežive supstance. Iako neki kristali također imaju sposobnost umnožavanja, za razliku od njih, živa bića ostvaruju samoobnovljivo i samoregulatorno autonomno potomstvo. Tako ostvaruju međugeneracijski genetički kontinuitet pripadajuće vrste. Svaki pojedinačni organizam postoji kao rezultat razmnožavanja. Postoje dva oblika reprodukcije: spolni (seksualni) i bespolni (aseksualni). *[[Recesivna letalnost]] Letalnost samo kod homozigotnog genotipa. *[[Recipročna balansirana translokacija]] Translokacija bez delecije ili adicije genetičkog materijala. *[[Recipročna nebalansirana translokacija]] Translokacija koja uzrokuje delecije ili adicije genetičkog materijala. *[[Recipročna translokacija]] Razmjenjivanje hromosomskih segmenata dva nehomologna hromosoma. *[[Regulacija gena]] Širok spektar mehanizama koje ćelije koriste ćelije za povećanje ili smanjenje proizvodnje ili ekspresije specifičnih genskih proizvoda, kao što su RNK ili proteini. Regulacija gena povećava svestranost i prilagodljivost organizma dopuštajući njegovim ćelijama da eksprimiraju različite genske proizvode kada to zahtijevaju promjene u njegovom okruženju. Kod višećelijskih organizama, regulacija ekspresije gena također pokreće ćelijsku diferencijaciju i morfogenezu u embriju, omogućavajući stvaranje raznolikog niza tipova ćelija iz istog [[genom]]a. *[[Rekombinantna DNK]] (rDNK) Molekule [[DNK]] koje su nastale primjenom laboratorijskih metoda genetičke rekombinacije genetičke rekombinacije (kao što je molekulsko kloniranje) molekulsko kloniranje) koje omogućavaju da se (genetičkim inženjerstvom) prikupi genetički materijal iz više izvora, stvarajući sekvence sekvence koje se inače ne bi mogle naći u biološkim organizmima. *[[generička rekombinacija|Rekombinantni vektor]] Vektor sas ugrađenom stranom DNK. *[[Repetitivna sekvenca]] Bilo koja ponavljajuća sekvenca nukleotida ili aminokiselina za koju se znaazna ili se pretpostavlja da je biološki značajna. Kod nukleinskih kiselina, motivi sekvenci su često kratki (tri do deset nukleotida dužine), visoko konzervirane sekvence koje se koriste kao mjesta prepoznavanja za enzime koji se vezuju za DNK ili RNK uključene u regulaciju ekspresije gena. *[[Replikacija DNK]] (autoreplikacija) Proces u kojem od jedne molekule DNK nastanu dvije, sa s identičnim redoslijedom dušičnih baza kao u početnoj molekuli. U ovoj enzimski kataliziranoj reakciji u polulanci DNK prvo se rastave, pa onda svaki od lanaca dogradi nedostajući komplementarni polulanac. *[[Replikacija RNK]] Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije. Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana. *[[Replikacijska viljuška]] Struktura koja se formira unutar dugačke spiralne DNK tokom njene replikacije. Stvaraju se helikaze, koje razbijaju vodikove veze koje drže dva lanca DNK zajedno u spirali. Rezultirajuća struktura ima dva granasta zupca, od kojih je svaki sastavljen od po jednog lanca DNK. Ova dva lanca služe kao predložak za vodeći i zaostali lanac, koji će se stvoriti (kako DNK polimeraza uskladi) komplementarne nukleotide sa šablonima. Šabloni se mogu ispravno nazvati predloškom vodećih niti i šablonom zaostalih niti. *[[Replikon]] Bilo koja molekula ili regija DNK ili RNK koji se replicira iz jednog izvora replikacije. *[[Reporterski gen]] Reporterski gen (često jednostavno reporter) je gen koji istraživači vezuju za regulatornu sekvencu drugog gena od interesa za bakterije, ćelijsku kulturu, životinje ili biljke. Takvi geni se nazivaju reporterima jer se karakteristike koje daju organizmima koji ih eksprimiraju mogu lako identificirati i mjeriti ili zato što su markeri koji se mogu odabrati. Restrikcijske endonukleaze Enzimi koje bakterijska ćelija koristi za razgradnju strane DNK (virusna DNK); prepoznaju restrikcijsko mjesto i cijepaju dvolančanu DNK; koriste se u genetičkom inženjerstvu. *[[Restriktom]] Bilo koji fragment DNK koji je rezultat rezanja lanca DNK restrikcijskim enzimom, na jednom ili više restrikcijskih mjesta. *[[Retrotranspozon]]i ili [[transpozon|pokretni genetički elementi]] DNK sekvence koje se premještaju iz jednog mjesta u genomu na drugo preko RNK-intermedijara: DNK se kopira u RNK, a RNK se reverznom transkripcijom uz pomoć enzima reverzne transkriptaze kopira u DNK koja se ugrađuje na drugo mjesto u genomu (mehanizam copy/ / paste)). *[[Reverzna mutacija]] Mutacija koja preokreće učinak prethodne mutacije koja je inaktivirala gen, čime se vraća funkcija divljeg tipa. *Rezultat poligenskog rizika (PRS) Procjena rizika od specifičnog stanja na temelju zajedničkog uticaja mnogih genetičkih varijanti. To može uključivati varijante povezane s genima poznate funkcije i varijante za koje nije poznato da su Povezanepovezane s relevantnim genima za dato stanje. *[[RFLP]] Polimorfizam dužine restrikcijskih fragmenata (Restriction Fragment Length Polymorphism), u molekulskoj biologiji, predstavlja varijaciju u homolognim sekvencama DNK. Odnosi se na polimorfizam uzoraka homolognih DNK molekula iz različitih restrikcijskih lokacija, a koje se dobiju primjenom laboratorijske tehnike koja omogućuje njihovu identifikaciju. *[[RFLP|RFLP ograničenje]] Mapa ili dijagram poznatih restrikcijskih mjesta unutar poznate sekvence DNK, kao što je [[plazmid]]ni vektor, dobijen sistematskim izlaganjem sekvence različitim restrikcijskim enzimima, a zatim poređenjem dužina rezultujućih fragmenata, tehnika poznata kao restrikcijsko mapiranje. takođerTakođer prepoznavanje ograničenja na licu mjesta. Kratka, specifična sekvenca nukleotida (obično 4 do 8 baza dužine) koju pouzdano prepoznaje određeni restrikcijski enzim. Budući da se restrikcijski enzimi obično vežu kao homodimeri, restrikcijska mjesta su općenito palindromske sekvence koje obuhvataju oba lanca dvolančane molekule DNK. Restrikcijske endonukleaze cijepaju fosfatnu kičmu između dva nukleotida unutar same prepoznate sekvence, ali drugi tipovi restrikcijskih enzima prave svoje rezove na jednom kraju sekvence ili na obližnjoj sekvenci. *[[Ribonukleinska kiselina]] (RNK) Jednostruko spiralna makromolekula, građena od nukleotida. Sastoji se od šećera riboze, fosforne kiseline i jedne od četiri dušične baze ([[adenin]], [[uracil]], [[guanin]] ili [[citozin]]). Na nju se prepisuje genetička informacija sas DNK u procesu zvanom transkripcija. Poslije se ta šifra na RNK prevodi na jezik aminokiselinskog sastava proteina u procesu zvanom translacija. Grupe dušičnih (heterocikličnih) baza u RNK su šifre za uspostavljanje sekvence aminokiselina, molekula od kojih su sačinjeni proteini. Postoji nekoliko različitih tipova RNK, poput informacijske RNK (iRNK), transportne RNK (tRNK) i ribosomske RNK (rRNK). Svaki od njih ima posebnu funkciju u ćeliji. Ribonukleinska kiselina (RNK) je biološki važan tip molekula koje imaju značajnu ulogu u kodiranju, dekodiranju, regulaciji i ekspresiji gena. RNK i DNK predstavljaju dva tipa nukleinskih kiselina, koje sa s proteinima spadaju u esencijalne makromolekule svih živih bića. Kao i DNK, molekule RNK se sastoje od dugih kovalentno vezanih jedinica – nukleotida, s tim što su RNK molekule najčešće jednolančane. Za razliku od DNK, RNK se češće nalazi kao jedan lanac presavijen sam na samu sebe, a ne upareni dvostruki lanac. Različiti ntipovitipovi RNK molekula služe u širokom spektru bitnih bioloških uloga, uključujući kodiranje, dekodiranje, regulaciju i ekspresiju geni gena, kao i funkcijskiranjefunkcioniranje kao signalne molekule i, u određenim virusnim genomima, kao primarni genetički materijal. *[[Ribosom]] Ćelijske prganele – strukutre organele – strukture kojima se odvija biosinteza proteina. Molekulski kompleks koji služi kao mjesto sinteze proteina. Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice (mala podjedinica, koja čita poruke kodirane u molekulama iRNK, i velika podjedinica, koja povezuje aminokiseline u nizu kako bi formirala polipeptidni lanac), od kojih se svaka sastoji od jednog ili više lanaca ribosomske RNK i raznih ribosomskih proteina. *[[nasljeđivanje|Rizik od ponavljanja]] Vjerovatnoća da će se nasljedna osobina ili poremećaj prisutan kod jednog člana oporodiceporodice ponovno pojaviti kod drugih članova. Ovo se razlikuje od rizika od recidiva raka, što je šansa da će se rak koji je liječen ponovno pojaviti. *[[RNK]] Vidi: Ribonukleinskaribonukleinska kiselina *[[RNK-polimeraza]] Glavni enzim transkripcije. *[[RNK-polimeraza I]] *[[RNK-polimeraza II]] *[[RNK-procesuiranje]] [[Posttranslacijska modifikacija]] [[primarni transkript|primarnog transkripta]] koja uključuje RNK-prekrajanje (engl. RNA-splicing) i zaštićivanje krajeva iRNK. *[[RNKi]] skraćeno RNKP ili RNKpol Bilo koji od klase enzima koji sintetizira RNK molekule iz DNK šablona. RNK polimeraze su neophodne za transkripciju i nalaze se u svim živim organizmima i mnogim virusima. Grade dugačke jednolančane polimere zvane transkripti, dodavanjem ribonukleotida jedan po jedan u smjeru 5' -do- 3', oslanjajući se na šablon koji obezbjeđuje komplementarni lanac za vjernu transkripciju nukleotidne sekvence. *[[hromosomska translokacija|ROB]] Tip hromosomske translokacije kojom se dvostruki lanac prekida na centromeru ili blizu centromera dvanjega. Dva akrocentrična hromosomi hromosoma uzrokuju recipročnu razmjenu segmenata koja dovodi do jednog velikog metacentričnog hromosoma (sastavljenog od dugih krakova) i jednog ekstremno malog hromosoma (sastavljenog od kratkih krakova ), od kojih se potonji često kasnije gubi iz ćelije sas malim efektom jer sadrži vrlo malo gena. Rezultirajući kariotip pokazuje jedan manje od očekivanog ukupnog broja hromosoma, jer su se dva prethodno različita hromosoma u suštini spojila. Nositelji robertsonovske translokacije općenito nisu povezani s bilo kakvim fenotipskim abnormalnostima, ali imaju povećan rizik od stvaranja mejotski neuravnoteženih gameta. *[[Robertsonovska translokacija]] Dva akrocentrična hromosoma recipročnom translokacijom dužih krakova (q) daju jedan metacentrični hromosom. *[[porodica|Rodbina]] Proširena porodica. Rođak prvog stupnjastepena (FDR) Roditelj, brat ili sestra ili dijete pojedinca. Također se zove FDR. *[[rRNK]] Ribosomska ribonukleinska kiselina (rRNK) je tip nekodirajuće RNK koja je primarna komponenta ribosoma, neophodna za sve ćelije. rRNK je ribozim koji vrši sintezu proteina u ribosomima. Transkribuje se iz ribosomske DNK (rDNK) i zatim vezuje za ribosomske proteine da bi formirala male i velike podjedinice *[[Replikacija RNK]] Proces kojim se određene biološke molekule, posebno nukleinske kiseline DNK i RNK, proizvode sopstvene kopije. Tehnika koja se koristi za procjenu tehničkih i bioloških varijacija u eksperimentima za statističku analizu podataka mikromreža. Replikacije mogu biti tehničke replike, kao što su zamjene broja ili ponovljene hibridizacije sekvence, ili biološke replike; biološki uzorci iz odvojenih eksperimenata koji testiraju efekte istih eksperimentalnih tretmana [[ribosom]]a. ==S== *Sadržaj [[guanin]]a-[[citozin]]a Također skraćeno ([[GC-sadržaj]].) Udio dušičnih baza u nukleinskoj kiselini koje su ili [[guanin]] (G) ili [[citozin]] (C), obično izražen kao postotak. Molekule DNK i RNK sas većim GC-sadržajem općenito su termostabilnije od onih sas nižim GC-sadržajem zbog molekulskih interakcija do kojih dolazi tokom slaganja baza. *[[Samoinkompatibilnost]] (autosterilnost) Oblik genske kontrole samooplodnje kod biljaka. *[[Sangerovsko sekvenciranje]] Metod sekvenciranja DNK zasnovanzasnovana na ''[[in vitro]]'' replikaciji sekvence šablona DNK, tokom koje se didezoksinukleotidi koji završavaju lanac, označeni fluorohromom, nasumično ugrađuju u produžujući lanac. Rezultirajući fragmenti se zatim sortiraju po veličini pomoću elektroforeze, a određeni fluorohrom koji završava svaki od po veličini sortiranih fragmenata se detektuje se laserskom hromatografijom, otkrivajući tako sekvencu originalnog DNK šablona preko redosledaredoslijeda fluorohromnih oznaka kako se čita iz malih od fragmenata veličine do velikih fragmenata. Iako je sangerovsko sekvenciranje u nekim kontekstima zamijenjeno metodimametodama sljedeće generacije, i dalje je široko korišteno zbog sposobnosti da proizvede relativno dugačka očitavanja sekvence (500+ nukleotida ) i vrlo niske stope greške. *[[SCNT]] Metod molekulske biologije koji se koristi za otkrivanje specifične sekvence u uzorcima DNK. Tehnika kombinuje odvajanje fragmenata DNK gel elektroforezom, transfer DNK na sintetsku membranu i naknadnu identifikaciju ciljnih fragmenata radio-obilježenimradioobilježenim ili fluorescentnim hibridizacijskim sondama. *[[scRNK]] [[iRNK]] (snRNK) nRNK . Vidi: [[mala jedarna RNK]]. *[[mala jedarna RNK|Sebični genetički element]] Povijesno također zvani sebičnimsebični geni, ultra-sebičnimultrasebični geni, sebična DNK, parazitska DNK i [[genom]]ska odmetnica, su genetički su segmenti koji mogu poboljšati vlastiti prijenos na račun drugih gena u [[genom]]u, čak i ako oni nemaju pozitivan ili neto negativan efekat na kondiciju organizma. [[genom]]i se tradicijskitradicionalno posmatraju kao kohezivne jedinice, pri čemu geni djeluju zajedno kako bi poboljšali adaptivnu vrijednost organizma. Međutim, kada geni imaju određenu kontrolu nad vlastitim prijenosom, pravila se mogu promijeniti, pa su, kao i sve društvene grupe, genomi ranjivi na sebično ponašanje svojih dijelova. *[[Sekvenciranje DNK|Sekvenciranje]] Određivanje redoslijeda baza [[adenin]]a, [[timin]]a, [[guanin]]a i [[citozin]]a, pomoću određenih tehnika, u cijelom genomu nekog organizma ili u samo jednom njegovom dijelu. Također, određivanje sekvenci aminokiselina u proteinima ili sastavnica ostalih složenih biomolekula. *[[WXS|Sekvenciranje cijelog]] [[egzom]]a ([[WES]], WXS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma osoba i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva WES i WXS. *[[GWAS|Sekvenciranje cijelog genoma]] (GWAS, WGS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuću sekvencu. Naziva se i WGS. *[[Sekvenciranje DNK]] Proces određivanja, bilo kojom od niza različitih metoda i tehnologija, redoslijeda baza u dugom lancu nukleotida koji čini sekvencu DNK. *[[Sekvenciranje naredne generacije]] (masivno paralelno sekvenciranje, NGS) Metod visoke propusnosti koja se koristi za određivanje dijela nukleotidne sekvence individualnog [[genom]]a. Ova tehnika koristi tehnologije sekvenciranja DNK koje mogu paralelno obraditi više sekvenci DNK. Također se naziva masivno paralelno sekvenciranje i NGS. *[[Sekvenciranje tumorske DNK]] Sekvenciranje somatskog tkiva, poput tumora, odnosi se na traženje varijanti u DNK koje se obično javljaju nakon začeća. Somatske mutacije mogu se pojaviti u bilo kojoj tjelesnoj ćeliji osim u zametnim ćelijama (spermatozoidu i jajnoj ćeliji) i stoga se ne prenose na djecu. Ove varijante mogu (ali ne uvijek) uzrokovati rak ili druge bolesti. *[[mitohondrija|Semiautonomne organele]] Organele sas DNK (mitohondriji i hloroplasti) koje ne mogu samostalno živjeti izvan eukariotske ćelije. *[[Semikonzervativna replikacija DNK]] Dva roditeljska polulanca DNK se odvajaju i svaki služi kao kalup za sintezu novog komplementarnog lanca. *[[Sestrinske hromatide]] Par identičnih kopija (hromatida) nastalih kao rezultat replikacije DNK hromosoma, posebno kada su obje kopije spojene zajedničkom centromerom; par sestrinskih hromatida naziva se dijada. Dvije sestrinske hromatide su na kraju odvojene jedna od druge u dvije različite ćelije tokom mitoze ili mejoze. Identične podjedinice hromosoma prije anafaze mitoze ili anafaze II mejoze, nastaju semikonzervativnom replikacijom u S-fazi, imaju zajedničku centromeru. *[[oligonukleotid|Set-sonda]] Kolekcija od dvije ili više sondi dizajniranih za mjerenje jednog tipa molekula, kao što je kolekcija [[oligonukleotid]]a [[dizaj]]niranih da se hibridiziraju s različitim dijelovima transkripta iRNK generiranih iz jednog gena. *[[SFP]] Jednoosobinski polimorfizmi (eng. (engl. Single Feature Polymorphism), polimorfne sekvence DNK koje se odnose na varijaciju jednog svojstva. Vrijedni su genetički markeri koji potencijalno nude neposrednije fizičke veze ka samim strukturama gena. Međutim, većina aktulelnihaktuelnih SFP predikcijskih metoda su razvijene su za sekvenciranjemsekvenciranje DNK proučavanih vrsta, iako su posebno pogodnipogodne za vrste sa složenim i nesekvenciranim [[genom]]ima. *[[transpozon|Skakanje gena]] Vidi: [[transpozon|Prenosivi element]]. *[[heterozigot|Složena heterozigotnost]] Prisustvo dva različita mutirana alela na određenom lokusu gena. *[[penetrabilnost (genetika)|Smanjena (nepotpuna) penetrabilnost]] Penetracija se odnosi na vjerojatnostvjerovatnoću da će se kliničko stanje pojaviti kada je prisutan određeni genotip. Za stanje se kaže da pokazuje nepotpunu penetraciju kada neki nositelji patogene varijante ispoljavaju povezano svojstvo, dok drugi ne. Također se naziva nepotpuna penetrabilnost. *[[Smislenost (genetika)|Smislenost]] U molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Ovisno o kontekstuU molekulskoj biologiji i genetici, odnosi se na molekule nukleinskih kiselina, posebno lanaca DNK ili RNK i prirodu uloga lanaca i njihove komplementarnosti u određivanju sekvenci aminokiselina. Zavisno od konteksta, smislenost može imati nešto različita značenja. Naprimjer, DNK je pozitivno smislena ako se RNK verzija iste sekvence prepiše ili prevede u protein, negativna ako nije. SNP (engl. single nucleotide polymorphism) Jednonukleotidni polimorfizam koji je posljedica supstitucije; tačkasta mutacija. *[[SNP|SNP-označavanje]] [[Jednonukleotidni polimorfizam]] (SNP), koji se koristi za označavanje određenog haplotipa u regiji [[genom]]a. Kao podskup svih SNP-ova u genomu, označavanje SNP-ova može biti iznimno korisno za testiranje povezanosti markerskih lokusa s lokusom kvalitativne ili kvantitativne osobine. Somatska (mitotska) hromatidna izmjena Hromatidna izmjena u somatskim ćelijama tokom mitoze. *[[Somatska ćelija]] Bilo koja biološka ćelija koja formira tijelo organizma, ili, u višećelijskim organizmima, bilo koja ćelija osim gameta, zametne ćelije ili nediferencirane matične ćelije. Somatske ćelije se teorjskiteorijski razlikuju od ćelija zametne linije, što znači da se mutacije kojima su podvrgnute nikada ne mogu prenijeti na potomke organizma, iako u praksi postoje izuzeci. Tjelesne ćelije (diploidne, 2n) ). *[[Sonda]] Reagens koji se koristi za jedno mjerenje u eksperimentu ekspresije gena. Uporedite reporter. *[[Sorta (botanika)|Sorta]] Biljni ili mikrobni organizmi sas dosljednim, predvidljivim i replicirjućimreplicirajućim osobinama u potomstvu koje su rezultat parenja bilo koja dva čistolinijska roditelja kojikoja pripadaju istojistom kultivaru ili varijetetu (a ne osobine drugih varijeteta koje su možda ranije ukrštane u lozu). Kod životinja, takve grupe organizama označavaju se kao rase. *[[SOS-odgovor]] Globalni odgovor na oštećenje DNK u kojem se zaustavlja ćelijski ciklus i inducira se popravak DNK i mutageneza. Sistem uključuje RecA protein (Rad51 kod eukariota). RecA protein, stimuliran jednolančanom DNK, uključen je u inaktivaciju represora (LexA) gena SOS odgovora i na taj način inducira odgovor. To je sistem popravke sklon greškama koji značajno doprinosi promjenama DNK uočenim u širokom spektru vrsta. *[[Specijacija]] Proces nastanka nove vrste. *[[DNK|Spojna DNK]] Bilo koja DNK sekvenca za koju se čini da nema poznatu biološku funkciju, ili koja služi svrsi koja nema pozitivan ili neto negativan učinak na sposobnost genoma u kojem se nalazi. Termin je još jednom bio šire korišten za označavanje svih nekodirajućih DNK, za koje je kasnije otkriveno da ih većina ima funkciju. U modernoj upotrebi tipski se odnosi na slomljene ili zaostale sekvence i sebične genetičke elemente, uključujući introne, pseudogene, intergensku DNK i fragmente [[transpozon]]a i [[retrovirus]]a, koji zajedno čine veliki dio [[genom]]a većine [[eukariot]]a. Uprkos tome što ne doprinose produktivno organizmu domaćina, ove sekvence mogu opstati neograničeno u genomima, jer su nedostaci njihovog nastavka kopiranja premali da bi na njih djelovala [[prirodna selekcija]]. *[[Spolni hromosom]]i Hromosomi sa spolno- determinirajućim genima. *[[Spolno ograničeno svojstvo]] Svojstvo koje se pojavljuje kod samo jednoga od dvaju spolova. *[[reverzija soila|Spolno-reverzne osobe]] XX muškarci koji na X-hromosomu imaju gen Sry i XY žene koje na Y-hromosomu nemaju gen [[SRY]]. *[[spolno uvjetovano nasljeđivanje|Spolno uvjetovano svojstvo]] Svojstva čija je ekspresija alela koji su na autosomima uvjetovana spolom nositelja. *[[Spolno-vezano nasljeđivanje]] Nasljeđivanje gena na X-hromosomu (X-vezano nasljeđivanje). *[[spolno vezani geni|Spolno vezano svojstvo]] Kao i spolno vezano nasljeđivanje, to su termini koji se, u najširem smislu, odnose na pojavu da ispoljavanje određenih individualnih svojstava kontroliraju geni koji su smješteni na spolnim hromosomima. Pri tome se – u najužem smislu – u tom okviru osobine obično diferenciraju u: parcijalno (nekompletno) i kompletno spolno vezane. Parcijalno spolno vezani geni nalaze se na homologimhomolognim segmentima X hromosoma i Y hromosoma, pa je apriorna vjerovatnoća pojave rekombinacija u heterosomalnim i autosomalnim hromosomima (teorijski) podjednaka. Stvarna frekvencija hijazmi između X i Y gonosoma je, ipak, relativno niska jer su njihovi homologihomologni segmenti sasvim kratki. *Srodnik trećeg koljena Vidi: [[TOR]] *[[SSB]] Gubitak kontinuiteta fosfatno-šećerne kičme u jednom lancu DNK dupleksa. *[[ssDNK]] Bilo koja molekula DNK kojekoja se sastoji od jednog nukleotidnog polimera, ili lanca, za razliku od para komplementarnih lanaca koji se drže zajedno vodikovim vezama ( dvolančana DNK). U većini slučajeva, DNK je stabilnija i češća u dvolančanom obliku, ali visoke temperature, niske koncentracije rastvorenih soli i vrlo visok ili nizak pH mogu uzrokovati razlaganje dvolančanih molekula u dvije jednolančane molekule, u procesu poznatom kao „“topljenje“;”; ovu reakciju koriste prirodni enzimi kao što su oni koji su uključeni u replikaciju DNK, kao i laboratorijske tehnike kao što je lančana reakcija polimeraze *[[SSLP]] Polimorfizam dužine jednostavne sekvence ( (engl. Simple Sequence Lenght Polimorphism) koristi se kao genetički marker, uz primjenu lančane polimerazne reakcije (PCR). SSLP je oblik polimorfizma, koji se ispoljava kao razlika u dužini DNK sekvenci među jedinkama. SSLP se su ponavljajuće sekvence po različitim dužinama u intergenenskimintergenskim regijama dezoksiribonukleinske kiseline (DNK). Varijanse u dužini SSLP mogu se koristiti za razumijevanje genetičke varijanse između dvije jedinke određene vrste. *Standardni [[genetički kod]] Genetički kod velike većine živih organizama za prevođenje sekvence nukleinskih kiselina u proteine. U ovom sistemu, od 64 moguće permutacije troslovnih kodona koji se mogu napraviti od četiri nukleotida, 61 kodira jednu od 20 aminokiselina, a preostale tri kodiraju stop signale. Naprimjer, [[kodon]] CAG kodira aminokiselinu [[glutamin]], a kodon TAA je [[stop kodon]]. Standardni genetički kod je opisan kao degenerisan ili suvišan jer jednu aminokiselinu može kodirati više od jednog kodona. To je prvi kodon preveden [[ribosom]]om iz zrelog transkripta iRNK, koji se koristi kao signal za iniciranje sinteze proteina. U standardnom genetičkom kodu, početni kodon uvijek kodira istu aminokiselinu, [[metionin]], kod eukariota i za modificirani metionin kod prokariota. Najčešći startni kodon je [[triplet]] AUG. KontrastniKontrast je stop kodon. *[[Statistička genetika]] Grana genetike koja se bavi razvojem statističkih metoda za izvlačenje zaključaka iz genetičkih podataka. Teorije i metodologije statističke genetike često podržavaju istraživanja u kvantitativnoj genetici, genetičkoj epidemiologiji i bioinformatici. *[[frekvencija|Stopa prenositelja]] (noseća frekvencija) Udio jedinki u populaciji koje imaju jednu kopiju specifične recesivne genetičke varijante. Stopa nosivosti također se ponekad odnosi na prevalenciju varijanti u dominantno djelujućim genima, kao što su BRCA1 i BRCA2. Naziva se i noseća frekvencija. *[[Studija neinferiornosti]] Istraživačka studija koja je osmišljena kako bi se utvrdilo nije li jedna intervencija gora od druge kontrolne intervencije za unaprijed određenu granicu. Intervencija koja daje rezultate koji su jednaki ili bolji od kontrolne intervencije smatra se neinferiornom u odnosu na kontrolnu intervenciju. Studije neinferiornosti često se provode kako bi se ispitalo nije li novi, eksperimentalni tretman lošiji od utvrđenog standarda opskrbe. *[[smrtnost|Subletalnost]] Pojava da do letalnosti dolazi nakon reprodukcije. *[[Supstitucija nukleotida]] Zamjena jednog nukleotida drugim u molekuli DNK. *[[SUV]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, varijanta nepoznatog značaja) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i varijanta nepoznatog značaja. *[[Suvišni gen]]i Različiti geni koji utječuutiču na isto svojstvo na isti način. ==Š== [[Štetna mutacija]] [[Mutacija]] koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija, mutacija gena za osjetljivost Genetička promjena koja povećava osjetljivost ili predispoziciju za određenu bolest ili poremećaj. Kada je takva varijanta (ili mutacija) naslijeđena, razvoj simptoma je vjerobatniji, ali nije siguran. Također se naziva mutacija koja uzrokuje bolest, patogena varijanta, predisponirajuća mutacija i mutacija gena za osjetljivostvjerovatniji, ali nije siguran. ==T== *[[Tačkasta mutacija]] Mutacija kojom se jedna nukleotidna baza mijenja, ubacuje ili briše iz sekvence DNK ili RNK. *[[Tačkasta-nonsens mutacija]] Tačkaste mutacijeTačkasta mutacija koja rezultira preranim stop kodonom u transkribiranom transkribiranoj iRNK sekvencomsekvenci, uzrokujući na taj način prijevremeni završetak translacije, što rezultira skraćenim, nekompletnim i često nefunkcijskalnimnefunkcionalnim proteinom. *[[Tandemsko ponavljanje]] Obrazac unutar sekvence nukleinske kiseline u kojoj se jedna ili više nukleobaza ponavlja, a ponavljanja su direktno susjedna (tj. tandemska) jedna uz drugu. Primjer je ATGACATGACATGAC, u kojem se sekvenca ATGAC ponavlja tri puta. *[[TATA-kutija]] Visoko konzervirana nekodirajuća DNK sekvenca koja sadrži konsenzus ponavljajućih parova baza T i A koji se obično nalazi u promotorskim regijama gena kod arheja i eukariota. TATA kutija često služi kao mjesto inicijacije transkripcije ili kao mjesto vezivanja za faktore transkripcije. *[[centromera|Telocentrik]] (linearnog hromosoma ili fragmenta hromosoma) Hromosom sa s centromerom na krajnjem kraju hromosoma (blizu ili unutar telomere), što rezultira samo jednim krakom. Uporedite akrocentrik. *[[Telofaza]] Završna faza ćelijske diobe u mitozi i mejozi, koja se javlja nakon anafaze i prije ili istovremeno sas citokinezom, tokom koje se oko svakog skupa hromatida sintetiše jedarna membrana. Jedra se ponovo sastavljaju, a mitotsko vreteno se rastavlja. Nakon citokineze, nove ćelije kćeri nastavljaju interfazu. *[[Telomera]] Terminalna regija ponavljajućih nukleotidnih sekvenci na svakom kraju linearnog eukariotskog hromosoma koji štiti njegov kraj od propadanja i spajanja sas drugim hromosomima. Budući da svaki krug replikacije rezultira skraćivanjem hromosoma, telomere se ponašaju kao puferi za jednokratnu upotrebu koji se žrtvuju trajnom skraćivanju umestoumjesto obližnjih gena. Telomere se također mogu produžiti enzimom, telomerazom. *[[Telomeraza]] Enzim replikacije telomernih krajeva. Terminacijska sekvenca DNK-sekvence na kraju gena. *[[Terminacijski kodon]] Kodon koji signalizira prekid sinteze proteina tokom translacije transkripta informacijske RNK. U standardnom genetičkom kodu, tri različita stop kodona se koriste se za odvajanje ribosoma od rastućeg lanca aminokiselina, čime se završava prevod: UAG (nadimak „“ćilibar“,”, UAA („(“oker“)”) i UGA („opal“). *[[Test-ukrštanje]] Križanje jedinke dominantnog fenotipa s recesivnim homozigotom u svrhu otkrivanja njegovog genotipa (dominantni homozigot ili heterozigot)). *[[Tiha mutacija]] Tip neutralne mutacije koja nema vidljiv učinak na fenotip organizma. Iako se termin tiha mutacija često koristi naizmjenično sa sinonimnom mutacijom, sinonimne mutacije nisu uvijek tihe, niti obrnuto. Misens mutacije koje rezultiraju različitim aminokiselinama, ali one sa sličnom funkcijskalnošćufunkcionalnošću (npr. leucin umjesto izoleucina), također se često klasifikuju kao tihe, budući da takve mutacije obično ne utiču značajno na funkciju proteina. *[[Timin]] Označen slovom (T) Jedna od pet primarnih ili kanonskih dušičnih baza – [[adenin]] (A), [[[[guanin]]n]] (G), [[citozin]] (C), [[timin]] (T) i [[uracil]] (U) – koje formiraju nukleozide i nukleotide, od kojih su potonji temeljna građevina blokoviblokova nukleinskih kiselina. Sposobnost ovih nukleobaza da formiraju bazne parove putem vodikove veze, kao i njihovi ravni, kompaktni trodimenzijskalnitrodimenzionalni profili, omogućavaju im da se slažu jedna na drugu i vode direktno do dugolančanih struktura DNK i RNK. *[[Tirozin]] Skraćenica T, jedna od dvije purinske baze u strukturi DNK (u RNK, umjesto njega je [[uracil]]). *[[Tirozinaza]] Prvi enzim koji sudjeluje u biosintetskom putu pigmenta melanina. *Tkivno specifična [[ekspresija gena]] Funkcija gena i ekspresija koja je ograničena na određeno tkivo ili tip ćelija. Ekspresija specifična za tkivo je obično je rezultat pojačivača koji se aktivira samo u odgovarajućem tipu ćelije. *[[TNBC]] TNBC (ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke) Oznaka za nedostatak ekspresije estrogenog receptora (ER), progesteronskog receptora (PR) i receptora ljudskog epidermnog faktora rasta 2 (HER2/neu). Također se naziva ER-negativni PR-negativni HER2/neu-negativni rak dojke i trostruko negativni rak dojke. *[[TOR]] Srodnik trećeg stepena) Skraćenica za prvi rođak, prabaka, praujak/pradajdža, prastric/praamidža, pranećakinja, pranećak, praunuk, polutetkaprvog rođaka, prabaku, praujaka/pradajđu, prastrica, pranećakinju, pranećaka, praunuka, polutetku ili poluujakpoluujaka pojedinca. Naziva se i srodnik trećeg stupnja. *[[Totipotentnost]] KarakterakteristikaKarakteristika ćelije da zadrži embriogeni potencijal za stvaranje novog tkiva i organizma. *[[Transdukcija]] Prijenos DNK iz jedne bakterijske ćelije u drugu pomoću bakterijskih virusa (faga). Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen drugim purinom ( A ↔ G ) ili je nukleotid pirimidina zamijenjen drugim pirimidinom ( C ↔ T ). Kontrast je transverzija. *[[Transfekcija]] MetodMetoda ubacivanja stranoga gena u eukariotsku ćeliju. Transfer ''[[de novo]]'' (de novo varijanta, nova mutacija, nova varijanta) Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane embriogeneze. Također se naziva de novo varijanta, nova mutacija i nova varijanta. *[[Transferna tačka]] (tačkasta varijanta) Genetička promjena uzrokovana zamjenom jednog nukleotida drugim nukleotidom. Naziva se i tačkasta varijanta. *[[Transformacija]] Mehanizam rekombinacije kod prokariota, izmjena genetičke informacije između gole DNK iz okoliša i DNK ćelije recipijenta (primatelj); kod eukariota: preobrazba normalne ćelije u tumorsku. *[[Transgen]] Bilo koji gen ili drugi segment genetičkog materijala koji je izolovan iz jednog organizma, a zatim prenijet bilo prirodno ili bilo kojom od niza tehnika genetičkog inženjerstva u drugi organizam, posebno u neku drugu vrstu. Transgeni se najčešće unose u zametnu liniju drugog organizma. Obično se koriste za proučavanje funkcije gena ili za davanje prednosti koja inače nije dostupna u nepromijenjenom organizmu. *[[Transgeni organizam]] Organizam s ugrađenim stranim [[genom]]. *[[Transkripcija (genetika)]] Prepisivanje genetičke upute sas DNK, odnosno sinteza iRNK. Proces sinteze informacijske RNK (iRNK) prema šablonu smislenog polulanca DNK. *[[Transkripcijski faktor]] Bilo koji protein koji kontrolira brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u iRNK, tako što se vezuje za specifičnu sekvencu DNK i promoviše ili blokira regrutaciju RNK-polimeraze u obližnje gene. Transkripcijski faktori mogu efikasno uključiti i isključiti specifične gene kako bi bili sigurni da su eksprimirani u pravo vrijeme i na pravim mjestima; iz tog razloga, oni su fundamentalni i sveprisutni mehanizam regulacije gena. *[[Transkriptom]] Set svih RNK molekula jednog organizma, kompletna RNK datog organizma. *[[Translacija (genetika)]] Ribosomsko prevođenje šifre sas iRNK na rječnik redoslijeda aminokiselina u datoj proteinskoj sekvenci. Drugi korak u procesu ekspresije gena, u kojem se transkript RNK koji se proizvodi tokom transkripcije čita ribosom, kako bi proizveo funkcijskalnifunkcionalni protein. Proces sintetiziranja aminokiselinske sekvence (proteinskog produkta) prema kodu informacijske RNK (iRNK). *[[Translokacija (genetika)]] Tip hromosomske mutacije uzrokovane strukturnim preuređenjem velikih dijelova jednog ili više hromosoma. Postoje dva glavna tipa: recipročna i robertsonovska. Hromosomska mutacija u kojoj se hromosom predidaprekida i njegov se dio ponovno pričvrsti na drugo mjesto u hromosomu. *[[Transportna RNK]] (tRNK, transfer RNK) Ima specifičnu ulogu u procesu translacije genetičke šifre, odnosno njenog prevođenja sas jezika iRNK na jezik gradivnih jedinica proteina, tj. aminokiselina. Aktivnost molekula tRNK se zasniva na osobenoj sposobnosti dva aktivna mjesta. Na jedno od njih ona veže specifičnu aminokiselinu, a na drugom je antikodon, koji je komplementaran odgovarajućem kodonu iRNK. *[[Transpozon]] Vidi: Prenosivi element. Mobilna sekvenca u [[genom]]u. Mogu „“skakati“ sa” s jednog mjesta na drugo i odgovorni su za pojavu određenih mutacija. Pokretni genetički elementi, DNK sekvence koje se premještaju po [[genom]]u mehanizmom izrezivanja i lijepljenja (mehanizam cut/paste)). Vidi: prenosivi element. *[[Transverzija]] Mutacijska zamjena purinske baze pirimidinskom. Tačkasta mutacija u kojoj je purinski nukleotid zamijenjen pirimidinskim nukleotidom, ili obrnuto (npr. A ↔ C ili A ↔ T ). Kontrast je translokacija. *[[Tranzicija]] Zamjena jedne purinske baze drugom purinskom. *[[Trihibridno ukrštanje]] Ukrštanje u kojem se prate rezultati nasljeđivanjenasljeđivanja tri gena. *[[Trinukleotidno ponavljanje]] Sekvence od po tri nukleotida koji se ponavljaju u tandemu na istom susjednom dijelu hromosoma. Obično se javlja određena količina normalne (polimorfne) varijacije u broju ponavljanja bez kliničkog značaja; međutim, broj ponavljanja iznad određenog praga može, u nekim slučajevima, dovesti do štetnih učinaka na funkciju gena, što rezultira genetičkom bolešću. *[[Triplet baza]] Grupa od po tri dušične baze, npr. [[adenin]]-[[timin]]-[[adenin]] ili [[timin]]-[[guanin]]-[[citozin]] koja je šifra za jednu aminokiselinu. [[citozin]]-[[timin]]-[[timin]] (CTT) je tako triplet za aminokiselinu leucin, a [[guanin]]-[[timin]]-[[guanin]] (GTG) za valin. *[[Trisomija]] Tip aneuploidije, višak jednog hromosoma, 2n+1. *[[Tročlani kraj]] Vidi: 3'- kraj. *[[Trp-operon]] Represivni sistem regulacije gena kod bakterija. *[[TUF]] Cjelokupni skup RNK molekula (često se odnosi na sve tipove RNK, ali ponekad isključivo na iRNK) koji je ili može biti izražen određenim [[genom]]om, ćelijom, populacijom ćelija ili vrstama u određeno vrijeme ili pod određenim uvjetima. Transkriptom se razlikuje od egzoma i translatoma. *[[Tumor supresorski gen]] Tip gena koji regulira rast ćelija. Kada je tumor supresorski gen mutiran, može doći do nekontroliranog rasta ćelija. To može pridonijeti razvoju raka. ==U== *[[UAA]] Kratke sekvence nukleotida koje se sintetiziraju diskontinuirano pomoću DNK polimeraze i kasnije povezuju zajedno pomoću DNK ligaze kako bi se stvorio lanac koji zaostaje tokom DNK replikacije. OkazakiOvakvi fragmenti su posljedica jednosmjernosti DNK polimeraze, koja djeluje samo u smjeru od 5' do 3'. *[[Ukrštanje]] Uzgoj čistolinijskih roditelja koji pripadaju dvije različite rase, sorte, varijantedvjema različitim rasama, sortama, varijantama ili populacijepopulacijama, često namjerno kao metod selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva koje dijeledijeli osobine obje roditeljske loze ili koje pokazuju heterozu. U uzgoju životinja, potomstvo ukrštanja između rasa iste vrste naziva se križanci ili mulati, dok se potomstvo ukrštanja različitih vrsta naziva hibridima ili bastardima. *[[autbriding|Ukrštanje van srodstva]] (autbriding) Seksualna reprodukcija između različitih rasa ili osoba, koja ima potencijal da poveća genetičku raznolikost uvođenjem nepovezanog genetičkog materijala u populaciju za razmnožavanje. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo mogu se nazvati vanbridinškim, a potomstvo je vanbridinško.. Kontrast je inbriding. *[[Unakrsno povezivanje]] Nenormalna veza između dvije ili više nukleobaza na suprotnim lancima dvolančane molekule DNK (međulanca) ili između baza na istom lancu (intralančana), posebno putem formiranja kovalentnih veza koje su jače od vodikove veze uparivanja baza. Unakrsne veze mogu biti generisane raznim egzogenim i endogenim agensima, i imaju tendenciju da ometaju normalne ćelijske procese kao što su replikacija i transkripcija DNK; oni su uobičajene mete puteva popravke DNK. *[[Unatražno ukrštanje]] Ukrštanje hibridnog organizma s jednim od roditelja ili jedinkom genetički sličnom jednom od roditelja, često namjerno kao vrsta selektivnog uzgoja, s ciljem stvaranja potomstva s genetičkim identitetom koji je bliži roditeljskom. Reproduktivni događaj i rezultirajuće potomstvo se nazivaju povratnim ukrštanjem, često skraćeno u genetici sa simbolom BC. *[[Uracil]] Skraćeno slovom (U.) Jedna od četiri nukleobaze prisutne u molekulama RNK. [[uracil]] formira par baza sas [[adenin]]om. U DNK, [[uracil]] se uopće ne koristi, već je zamijenjen [[timin]]om. *[[Uravnoteženost baza]] Dvije baze (ili nukleotidi) koje sadržavaju dušik i koje se uparuju kako bi formirale strukturu DNK. Četiri baze u DNK su [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[guanin]] (G) i [[timin]] (T). Ove baze tvore specifične parove (A-T i G-C). Par baza se također može odnositi na stvarni broj parova baza, kao što je osam parova baza, u nizu nukleotida. *[[Uslovna ekspresija]] Kontrolisana, inducibilna ekspresija transgena, bilo in vitro ili in vivo. *[[Utišavanje gena]] Svaki mehanizam regulacije gena koji drastično smanjuje ili potpuno sprečava ekspresiju određenog gena. Može se dogoditi prirodno tokom transkripcije ili translacije. Laboratorijske tehnike često iskorištavaju prirodne mehanizme utišavanja kako bi se postiglo uništavanje gena. *[[Uzvodnost (genetika)]] Prema ili bliže 5'- kraju lanca nukleotida, ili N-kraju peptidnog lanca. Kontrast nizvodno. *[[Uzvodna sekvenca aktiviranja]] (UAS) Uzvodna aktivacijska sekvenca (UAS) je regulatorna sekvenca koja djeluje u cis poziciji. Razlikuje se od promotora i povećava ekspresiju susjednog gena. Zbog svoje suštinske uloge u aktiviranju transkripcije, uzvodna aktivirajuća sekvenca se često se smatra analognom funkciji pojačivača kod višećelijskih eukariota. Uzvodne aktivacijske sekvence su ključni dio indukcije, poboljšavajući ekspresiju proteina od interesa kroz povećanu transkripcijsku aktivnost. Nalazi se uzvodno od minimalnog promotora (TATA kutija) i služi kao mjesto vezivanja za transaktivatore. Ako se transkripcijski transaktivator ne veže za UAS u pravilnoj orijentaciji, transkripcija ne može započeti. ==V== *[[Varijabilna ekspresija]] Varijacije u načinu na koji se osobina manifestira. Kada postoji varijabilna ekspresivnost, značajka može varirati u kliničkom izražaju od blage do teške. Naprimjer,Npr., stanje neurofibromatoza tipa 1 može biti blago, manifestirajući se samo u kožnim mrljama (zvanim café-au-lait), ili može biti teško, manifestirajući se neurofibromima i tumorima mozga. *[[Varijabilna ekspresivnost gena]] Način varijacije na koji se gen eksprimira u fenotipu. *[[Varijacija broja kopija]] (CNV) [[Fenomen]] u kojem se dijelovi [[genom]]a ponavljaju i broj ponavljanja varira između jedinki u populaciji, obično kao rezultat događaja duplikacije ili delecije koji utičuutiče na cijele gene ili dijelove hromosoma. Varijacije broja kopija imaju važnu ulogu u stvaranju genetičkih varijacija unutar populacije. *''[[Varijacija de novo]]'' (''[[de novo]]'' mutacija, nova mutacija, nova varijanta) Genetička promjena koja je prisutna po prvi put u jednom članu porodice kao rezultat varijante (ili mutacije) u zametnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) jednog od roditelja ili varijante koja nastaje u samom oplođenom jajetu tokom rane briogeneze. Naziva se i de novo mutacija, nova mutacija i nova varijanta. *[[Varijacija broja kopija]] (CNV) Odnosi se na genetičko svojstvo koje uključuje broj kopija određenog gena prisutnog u genomu pojedinca. Genetičke varijante, uključujući insercije, delecije i duplikacije segmenata DNK, također se zajednički nazivaju varijantama broja kopija. Varijante broja kopija čine značajan udio genetičke varijacije. Naziva se i CNV. *[[Varijanta germ-linije (mutacija germinativne linije) Promjena gena u reproduktivnoj ćeliji (jajnoj ćeliji ili spermatozoidu) koja se ugrađuje u DNK svake ćelije u tijelu potomka. Varijanta (ili mutacija) sadržana u germinalnoj liniji može se prenijeti s roditelja na potomstvo i stoga je nasljedna. Naziva se i mutacija germinativne linije. *[[VUS|Varijanta nepoznatog / neizvjesnog značenja]] (neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja, VUS) Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nepoznatog značaja i VUS. Varijanta nepoznatog značenja Varijacija u genetičkoj sekvenci za koju je nejasna povezanost s rizikom od bolesti. Također se naziva neklasificirana varijanta, varijanta nesigurnog značaja i VUS. *[[princip osnivača|Varijanta osnivača]] (Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. Naziva se i osnivačka mutacija.) Genetička promjena uočena s velikom učestalošću u skupini koja je ili je bila geografski ili kulturno izolirana, u kojoj je jedan ili više predaka bio nositelj promijenjenog gena. Taj se fenomen često naziva učinkom osnivača. *[[Varirajući pomak okvira]] (mutacija pomaka okvira) Insercija ili delecija koje uključujujuključuju broj parova baza koji nije višekratnik od tri, što posljedično remeti okvir čitanja tripleta DNK sekvence. Takve varijante (ili mutacije) obično dovode do stvaranja kodona prijevremeneprijevremenog završetka (zaustave) i rezultiraju skraćenim (kraćim od normalnog) proteinskim produktom. Naziva se i mutacija pomaka okvira *[[Vektor]] Bilo koja molekula DNK koji se koristi kao sredstvo za umjetni transport stranog genetičkog materijala u drugu ćeliju, gdje se može replicirati i/ili eksprimirati. Vektori su tipično dizajnirane rekombinantne DNK sekvence koje se sastoje od inserta (često transgena) i duže "kičmene" sekvence koja sadrži ishodište replikacije, višestruko mjesto kloniranja i selektabilni marker. Vektori se široko koriste u laboratorijama molekulske biologije za izolaciju, kloniranje ili ekspresiju umetka u ciljnoj ćeliji. *[[Vektor ekspresije]] (konstrukcija ekspresije) Također konstrukcija ekspresije Tip vektora, obično plazmid ili virusni vektor, dizajniran posebno za ekspresiju transgena umetnuti, umetnut u ciljnu ćeliju, umjesto u neku drugu svrhu kao što je kloniranje. Plazmidna mapa od 3,756 bp je ekspresijski vektor koji se koristi u ekspresiji transgena koji stvara zeleni fluorescentni protein (GFP). Vektor takođetakođer uključuje gen za lac represor (lacI) i gen koji daje rezistenciju na antibiotik kanamicin (KanR), kao i različite promotere za pokretanje ekspresije ovih gena. *[[Veličina genoma]] Ukupna količina DNK sadržana u jednoj kopiji genoma, obično se mjeri masom (u pikogramima ili daltonima) ili ukupnim brojem parova baza (u kilobazama ili megabazama). Za diploidne organizme, veličina genoma se često koristi naizmjenično sas C-vrijednošću. *[[Vezani disekvilibrij]] (LD) Pojava da se aleli (DNK markeri) pojavljuju zajedno češće nego što se to može objasniti slučajnošću zbog njihove fizičke blizine na hromosomu. Naziva se i *[[Vezani geni]] (osobine) Geni za određene osobine, na istom hromosomu. Tendencija sekvenci DNK koje su fizički blizu jedna drugoj na istom hromosomu da se nasljeđuju zajedno tokom mejoze. Budući da je fizička udaljenost između njih relativno mala, šansa da će bilo koja dva obližnja dijela DNK sekvence (često lokusi ili genetički markeri ) biti razdvojena na različite hromatide tokom hromosomskog ukrštanja (krosingovera) je statistički vrlo mala, Tada se smatra da su takvi lokusi povezaniji od lokusa koji su udaljeniji i da su lokusi na potpuno različitim hromosomima savršeno nepovezani. Standardna jedinica za mjerenje genetičke povezanosti je centimorgan (cM). *Vezanost Tendencija da se geni ili segmenti DNK koji su usko smješteni duž hromosoma međusobno ne odvajaju u mejozi i stoga se zajedno nasljeđuju. *[[Vještački hromosom kvasca]] (YAC) YAC su genetički modificirani hromosomi izvedeni iz DNK kvasca, Saccharomyces cerevisiae, koji se zatim ligira u bakterijski plazmid. Insercijom velikih fragmenata DNK, od 100- do 1000 kb, umetnute sekvence se mogu klonirati i fizički mapirati korištenjem procesa koji se naziva hodanje hromosoma. *[[VNTR]] Varijabilnost broja tandemskih ponavljanja (eng. (engl. Variable Number Tandem Repeat) ogleda se u varijaciji većeg broja lokacija sas kratkim nukleotidnim sekvencama tandemskih ponavljanja, koje se u [[genom]]u višekratno ponavljaju. Mogu se naći na mnogim hromosomima, a često pokazuju međuindividualne varijacije u dužini. Svaka varijanta djeluje kao naslijedni nasljedni alel, što omogućava da se koristite za osobnuličnu ili roditeljsku identifikaciju. Njihova analiza je korisna u genetičkim i ostalim biološkim istraživanjima, forenzici i DNK profiliranju (fingerprinting). *[[Vodeća sekvenca]] Kod replikacije DNK, lanac u nastajanju za koji su i smjer sinteze DNK polimeraze i smjer cjelokupne elongacije lanca prema replikacijskoj viljušcviljušci, tj. oba se javljaju u smjeru 5' do 3', što rezultira jednim, kontinuiranim procesom elongacije sas malo ili bez prekida. Nasuprot tome, drugi lanac u nastajanju, poznat kao zaostali lanac, sastavlja se u diskontinuiranom procesu koji uključuje ligaciju kratkih fragmenata DNK koji se sintetiziraju u suprotnom smjeru, daleko od replikacijske viljuške. Također spoj za spajanje donatora ili mjesto za spajanje donatora. Granica između lijevog kraja (po konvenciji, 5' kraja ) introna i desnog ( 3' ) kraja susjednog egzona u pre-iRNK transkriptu. *[[Vodeći lanac]] Lanac nove DNK koji se sintetizira u istom smjeru kao rastuća replikacijska viljuška. Ovaj tip replikacije DNK je kontinuiran. *[[Vodikova veza]] Veza dva [[vodik]]ova atoma u [[hemijski spoj|hemijskom spoju]]. međumolekulska veza koja nastaje između [[molekul]]a u kojima je [[vodik]] vezan za [[atom]] visoke [[elektronegativnost]]i (F, O, N). Zajednički elektronski par u vezama H-F, H-O, H-N je toliko pomaknut na stranu elektronegativnog atoma, da dolazi do razdvajanja [[naboj]]a (dipol). Pozitivni dio molekule (H⁺) privlači negativan kraj druge molekule pritom stvarajući međumolekulske veze. Vodikova veza je slabija od [[ionska veza|ionske]] ili [[kovalentna veza|kovalentne]] veze. ==W== *[[WES]] (sekvenciranje cijelog egzoma, WXS) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija genoma i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne sekvence DNK. Također se naziva sekvenciranje cijelog egzoma i WXS. *[[WGS]] (sekvenciranje cijelog genoma) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje gotovo svih od približno tri milijarde nukleotida kompletne individualne sekvence DNK, uključujući nekodirajuće sekvence. Također se naziva sekvenciranje cijelog [[genom]]a. *[[WXS]] WXS (WES, sekvenciranje cijelog egzoma) Laboratorijski postupak koji se koristi za određivanje nukleotidne sekv encesekvence primarno egzonskih (ili proteinski kodiranih) regija [[genom]]a osobe i srodnih sekvenci, što predstavlja približno 1% cjelokupne DNK sekvence. Također se naziva WES i sekvenciranje cijelog egzoma. ==X== *[[hromosom X|X-hromosom]] Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima sas XY sistemom za određivanje spola i jedini spolni hromosom u sistemu X0. X hromosom se nalazi i kod muškaraca i kod žena i obično sadrži mnogo više gena nego njegov pandan, Y hromosom. *[[X-inaktivacija]] Zvana i lajonizacija, ponegdje i lionizacija (prema engleskoj genetičarki Mary Lyon) je postupak kojim se jedna od kopija X-hromosoma inaktivira kod ženki sisara sas placentom. Neaktivni hromosom X se utišava pakovanjem u transkripcijski neaktivnu strukturu zvanu heterohromatin. Kako gotovo svi ženski sisari imaju dva X hromosoma, X-inaktivacija imih sprečava da imaju dvostruko više X-hromosomskih genskih proizvoda od mužjaka, koji imaju samo jednu kopiju X hromosoma. Izbor X hromosoma koji će se inaktivirati slučajan je kod placentnih sisara kao što su ljudi, ali nakon što se inaktivira, on će ostati neaktivan tokom života ćelije i njenih potomaka u organizmu (njegova ćelijska linija). Obično se javlja X-inaktivacija koja je neravnomjerno raspoređena po ćelijskim linijama unutar jednog organizma (slučajna X-inaktivacija). *X-vezana osobina Vidi: Spolnospolno vezana osobina. *[[X-vezano nasljeđivanje]] Nasljeđivanje genetičkih stanja povezanapovezanih s mutacijama u genima na X-hromosomu. Jedna kopija mutacije dovoljna je da izazove bolest i kod muškaraca (koji imaju jedan X hromosom) i kod žena (koje imaju dva X hromosoma). U nekim uvjetima, odsutnost funkcionalnog gena rezultira smrću oboljelih muškaraca. *[[X-vezano recesivno nasljeđivanje]] Nasljeđivanje koje se odnosi na genetička stanja povezana s mutacijama u genima na X-hromosomu. Muškarci koji nose takvu mutaciju će biti pogođeni, jer imaju samo jedan X-hromosom. Žena koja nosi mutaciju u jednom genu, s normalnim genom na drugom X-hromosomu, općenito je nepogođena. ==Y== *[[hromosom Y|Y-hromosom]] Jedan od dva spolna hromosoma prisutna u organizmima koji imaju XY sistem za određivanje spola. Y hromosom se nalazi samo kod muškaraca i obično je mnogo manji od svog dvojnika, X hromosoma. *[[Y-vezana osobina]] Vidi: Holandričnajolandrična osobina i Spolno vazanospolno vezano svojstvo. ==Z== *[[Zaostali lanac]] Lanac nove DNK čiji je smjer sinteze suprotan smjeru rastuće replikacijske viljuške. Zbog svoje orijentacije, replikacija zaostalog lanca je složenija u odnosu na onu vodećeg niza. Kao posljedica toga, vidi se da DNK-polimeraza na ovom lancu zaostaje za onom na drugom lancu. *[[Z-DNK]] Jedna od mnogih mogućih dvostrukih spiralnih struktura DNK. To je ljevoruka dvostruka spiralna struktura u kojoj se spirala vijuga ulijevo u cik-cak obrascu, umjesto udesno, kao uobičajeni oblik B-DNK. Smatra se da je Z-DNK jedna od tri biološki aktivne dvostruke spiralne strukture zajedno sas A-DNK i B-DNK. *[[Z-skor]] Rezultat koji pokazuje koliko je standardnih odstupanja vrijednost iznad ili ispod srednje vrijednosti. *[[Začetnica]] (prajmer) Kratka molekula RNK-nukleotida kojom započinje sinteza komplementarnog lanca DNK u replikaciji *[[Zakon nezavisne segregacije]] Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, prema kojem se tokom mejoze aleli svakog gena odvajaju jedan od drugog tako da svakasvaki rezultirajući gamet nosi samo jedan alel svakog gena. *[[Zakon segregacije]] Pravilnost razdvajanjerazdvajanja jednoga para alela u anafazi mejoze. *[[Zakon uniformnosti]] Jedan od tri osnovna principa mendelovskog nasljeđivanja, po kojem različiti aleli istog gena mogu biti dominantni ili recesivni u odnosu na druge, tes tim da će organizam s barem jednim dominantnim alelom ujednačeno imati fenotip povezan s dominantnim alelom. *[[Zamjenska mutacija]] Vidi: Nesinonimnanesinonimna mutacija . *[[Zigot]] Tip eukariotske ćelije nastala kao direktan rezultat oplodnje između dva gameta. Kod višećelijskih organizama, zigot je najranija razvojna faza. Prva ćelija novonastalog organizma, nastala oplodnjom, tj. spajanjem jajne ćelije i spermatozoida. *[[Zigoten]] Potfaza profaze mejoze I. *[[Zigotnost]] Stepen do kojeg više kopija gena, hromosoma ili genoma imaju istu genetičku sekvencu; npr. u diploidnom organizmu sas dvije kompletne kopije njegovog genoma (jedna majčina i jedna očinska), stepen sličnosti alela prisutnih u svakoj kopiji. Za osobe koje nose dva različita alela za određeni gen smatra se da su heterozigoti za taj gen; osobe koje nose dva identična alela su homosigoti za taj gen. Zigositnost se takođe može posmatrati zajedno za grupu gena, ili za čitav skup gena i genetičkih lokusa koji čine [[genom]]. Preuzeto sa <ref>https://bastina.anubih.ba/items/a2e6e47d-5e00-4f99-9d52-eb91dafdb5dc</ref>[[ANUBiH]]/[[Institut za genetičko inženjerstvo Sarajevo|Ingeb]] ==Također pogledajte== *[[Genetika]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Genetika čovjeka]] 9g4uyasm4ombw1cpp0ebvpoo0pfe87w 0 531862 3894636 3890968 2026-06-06T10:14:18Z GoodBosnian 170315 Alternativno ime 3894636 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Paljenik | visina = 1933 | planina = [[Vlašić]] | planinski_lanac = [[Dinaridi]] | država = Bosna i Hercegovina | koordinate = {{coord|44|17|34|N|17|38|11|E|type:mountain_region:BA|display=title}} }} '''Paljenik''' ili '''Opaljenik''' jest najviši vrh planine [[Vlašić]] u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], s nadmorskom visinom od 1933 metra.<ref name="HEVlasic">{{cite web |title=Vlašić |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/vlasic |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=16. 3. 2026}}</ref> Nalazi se na području središnje Bosne, na planinskom masivu sjeverno od [[Travnik]]a.<ref name="HEVlasic" /> == Opis == Paljenik čini najvišu tačku Vlašića, planine poznate po prostranim pašnjacima, stočarstvu i razvoju zimskog turizma.<ref name="HEVlasic" /> U literaturi i planinarskim izvorima navodi se kao dominantni vrh toga masiva, a njegove približne geografske koordinate iznose 44° 17′ 34″ sjeverne geografske širine i 17° 38′ 11″ istočne geografske dužine.<ref name="Peakbagger">{{cite web |title=Paljenik, Bosnia and Herzegovina |url=https://www.peakbagger.com/peak.aspx?pid=49742 |website=Peakbagger |access-date=16. 3. 2026}}</ref> == Značaj == Kao najviši vrh Vlašića, Paljenik je jedno od prepoznatljivih odredišta planinara i izletnika koji posjećuju ovu planinu.<ref>{{cite web |title=Paljenik |url=https://www.tourismbih.com/location/paljenik/ |website=Tourism Bosnia and Herzegovina |access-date=16. 3. 2026}}</ref> Šire područje Vlašića važno je i za rekreaciju, planinarstvo i zimski turizam.<ref name="HEVlasic" /> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Paljenik (Vlašić)}} [[Kategorija:Planine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Travnik]] 19jt49j6hy1meqdawpqmcrj4d0ssal5 0 534037 3894725 3841467 2026-06-06T10:18:57Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894725 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Industrieverband Fahrzeugbau (IFA) | logo = IFA Logo.svg | industrija = proizvodnja vozila | sudbina = raspušten nakon [[ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]] | osnovana = 1948. | ugašena = 1991. | sjedište = [[Chemnitz]] (tadašnji Karl-Marx-Stadt) | država = [[Istočna Njemačka|DDR]] | područje_usluga = Istočna Evropa, Istočna Njemačka | ključni_ljudi = | proizvodi = [[bicikl]]i, [[motocikl]]i, [[automobil]]i, [[Kombi|dostavna vozila]], [[kamion]]i i [[traktor]]i | vlasnik = državno vlasništvo ([[Istočna Njemačka]]) }} '''Industrieverband Fahrzeugbau''' ('''IFA''') (dosl. '''Industrijsko udruženje za proizvodnju vozila''') bio je savez preduzeća za proizvodnju vozila u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]. [[Kombinat]]i okupljeni u ovom savezu bili su podređeni [[Ministarstvo opće mašinogradnje, poljoprivrednih mašina i proizvodnje vozila|Ministarstvu opće mašinogradnje, poljoprivrednih mašina i proizvodnje vozila]]. == Historija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1986-0903-118, Leipzig, Herbstmesse, Straßenfahrzeuge.jpg|thumb|IFA na sajmu u Leipzigu 1986.]] Po nalogu [[Sovjetska vojna administracija u Njemačkoj|Sovjetske vojne administracije u Njemačkoj]] (SMAD), eksproprisana preduzeća su grupisana u ukupno 65 industrijskih uprava. To je trebalo osigurati utjecaj SMAD-a, a kasnije i državnih vlada, na preduzeća – od razvoja i nabavke materijala do proizvodnje i prodaje. Od 18 zapadnosaksonskih preduzeća koja su proizvodila cestovna vozila, 1. jula 1946. osnovana je "Industrijska uprava 19 za proizvodnju vozila" sa sjedištem u [[Chemnitz]]u. Slične uprave IV 17 ([[Dresden]]) i IV 18 ([[Leipzig]]) raspuštene su već 1947, a njihova preduzeća dodijeljena su upravi IV 19. Nakon konstituisanja [[Njemačka ekonomska komisija|Njemačke ekonomske komisije]], ova uprava je 1. jula 1948. proširena na cijelu teritoriju sovjetske zone pod nazivom IFA Udruženje narodnih fabrika vozila. Krajem 1940-ih, usljed jačanja državne i ekonomske centralizacije, osnovana su "Udruženja narodnih preduzeća (VVB)". IFA udruženje je raspušteno 1953. i zamijenjeno državnom glavnom upravom, da bi 1958. godine u Karl-Marx-Stadtu (Chemnitzu) bilo stvoreno novo udruženje VVB Automobilbau. Od 1. januara 1978,<ref>''Wirtschaftsorganisatorische Neuorientierung im Industriezweig Automobilbau der DDR.'' In: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 7/1978, S. 197–198.</ref> u okviru daljih centralizacijskih napora države, udruženje je transformisano u strukturu kombinata. Iako je proizvodnja vozila bila podijeljena u nekoliko kombinata prema asortimanu (kamioni, putnički automobili, autobusi, motocikli, traktori itd), skraćenica IFA je stavljena ispred naziva svih kombinata. Time se želio postići jedinstven i prepoznatljiv identitet na međunarodnom tržištu. == Lista kombinata == === VEB IFA kombinat za privredna vozila Ludwigsfelde === Matično preduzeće bilo je [[VEB IFA-Automobilwerke Ludwigsfelde]]. Pored raznih dobavljača, dio kombinata bila su i preduzeća [[VEB Robur-Werke Zittau]] i [[VEB Fahrzeugwerk Waltershausen]] (proizvođač vozila Multicar). [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-Z0813-304,_Leipzig,_Hotel_"Merkur".jpg|mini|Reklama za IFA-u u Leipzigu (naprijed desno, 1981)]] === VEB IFA kombinat za putničke automobile Karl-Marx-Stadt === Matično preduzeće bilo je [[VEB Barkas-Werke Karl-Marx-Stadt]]. Pored brojnih kooperanata, dio kombinata bili su i [[Sachsenring (preduzeće)|VEB Sachsenring Automobilwerke Zwickau]] (proizvođač [[Trabant]]a) i [[Automobilwerk Eisenach|VEB Automobilwerk Eisenach]] (proizvođač [[Wartburg (automobil)|Wartburga]]). === VEB IFA kombinat za dvotočkaše === Matično preduzeće bilo je [[VEB Fahrzeug- und Jagdwaffenwerk „Ernst Thälmann“ Suhl]], koje je proizvodilo razne tipove mopeda (Simson). Bicikle je proizvodio [[VEB Mifa-Werk Sangerhausen]], a motocikle [[VEB Motorradwerk Zschopau]] (MZ). === Ostali kombinati === * VEB IFA kombinat za specijalne nadogradnje i prikolice (pripojen 1983. kombinatu za privredna vozila) * VEB IFA kombinat za dijelove vozila * VEB IFA-Vertrieb (zadužen za distribuciju domaćih i uvezenih vozila stanovništvu) == Galerija vozila == <gallery class="center" widths="180" perrow="4" caption="Dvotočkaši"> Datoteka:Emw-R35-mit-hinterradfederung.jpg|[[EMW R 35]] Datoteka:RT125.JPG|[[MZ RT 125]] Datoteka:TS_1501.JPG|[[MZ TS 150]] Datoteka:TS_2501.JPG|[[MZ TS 250]] Datoteka:MZ_ETZ250.JPG|[[MZ ETZ 250]] Datoteka:Simson_Schwalbe.jpg|[[Simson Schwalbe]] Datoteka:Simson_S51B.JPG|[[Simson S 51]] Datoteka:Troll-links-1.jpg|[[IWL Troll]] </gallery><gallery class="center" widths="180" perrow="5" caption="Putnički automobili"> Datoteka:Wartburg-2006-09.jpg|[[IFA F8]] Datoteka:1._Magdeburger_Oldtimertag_(5743586787).jpg|[[IFA F9]] Datoteka:1952-55_EMW_340_Limousine,_at_Wartburg_2006-08.jpg|[[EMW 340]] Datoteka:1957_Horch_Sachsenring_P240_IMG_0308.jpg|[[Sachsenring P 240]] Datoteka:DSC_0898_(7909303828).jpg|[[AWZ P70]] Datoteka:Trabant_P50_front.jpg|[[Trabant P50]] Datoteka:Trabant601K.jpg|[[Trabant 601]] Datoteka:Wartburg_1000_IMG_3053.jpg|[[Wartburg 311]] Datoteka:Wartburg_312.jpg|[[Wartburg 312]] Datoteka:Wartburg_Kolin_4716.JPG|[[Wartburg 353]] </gallery><gallery class="center" widths="180" perrow="4" caption="Privredna vozila i kamioni"> Datoteka:Framo_barkas_pritsche.jpg|[[Framo]] Datoteka:Barkas_B1000_Pritsche.jpg|[[Barkas B 1000]] (kamionet) Datoteka:B1000_NVA-Bus.JPG|Barkas B 1000 (minibus) Datoteka:Multicar_Dieselkarre_DK_3.jpg|DK 3 "Dizel-kolica" Datoteka:Multicar.JPG|[[Multicar 25]] Datoteka:Robur_2005.jpg|[[Robur]] LD 3000 Datoteka:IFA_G5_Tankwagen_mit_Anhänger.jpg|[[IFA G5]] cisterna Datoteka:IFA_H6_Pritsche_(grün).jpg|[[IFA H6]] Datoteka:TLF-IFA.jpg|[[IFA W50]] vatrogasno vozilo Datoteka:IFA_L60.jpg|[[IFA L60]] </gallery> == Literatura == * Peter Kirchberg: ''Plaste, Blech und Planwirtschaft. Die Geschichte des Automobilbaus in der DDR.'' Nicolai, Berlin 2000, ISBN 3-87584-027-5. * Suhr, Christian: ''Von Hornig bis zur IFA: 100 Jahre Karosseriebau in Meerane.'' Schwarz Druck, Werbung und Verlag GmbH, Meerane 2006, ISBN 3-9811118-0-X. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|IFA}} * [https://www.ardmediathek.de/video/aktuelle-kamera/ifa-kundendienst-in-berlin/ard/Y3JpZDovL2hyLW9ubGluZS8xNjUxNzc Servis IFA-e u Berlinu (1964)] (Video u ARD Mediathek) {{Putnički automobili IFA}} [[Kategorija:IFA| ]] [[Kategorija:Bivši proizvođači kamiona]] [[Kategorija:Bivši proizvođači autobusa]] [[Kategorija:Proizvođači vatrogasne i hitne opreme]] [[Kategorija:Bivši proizvođači motocikala u Njemačkoj]] [[Kategorija:Proizvođači bicikala u Njemačkoj]] [[Kategorija:Proizvođači automobila u Istočnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:Proizvođači autobusa u Njemačkoj]] [[Kategorija:Osnivanja u 1948.]] [[Kategorija:Ukidanja u 1991.]] 8c24i1azthom4vp2f0mlju3bf0qyaax 0 534038 3894724 3894195 2026-06-06T10:18:55Z WumpusBot 120674 /* Klupska karijera */ razne ispravke 3894724 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ermin Mahmić | slika = | punoime = Ermin Mahmić | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|3|14}} | rodnigrad = [[Wels]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 1,82 m | pozicija = [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] | trenutniklub = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] | brojnadresu = 20 | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[LASK]]<br>[[SK Rapid Wien|Rapid Beč]] | godine1 = 2023–2025 | klubovi1 = [[SV Lafnitz]] | nastupi(golovi)1 = 43 (4) | godine2 = 2025– | klubovi2 = [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]] | nastupi(golovi)2 = 26 (7) | nacionalnegodine1 = 2021–2022 | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 17 godina|Austrija U-17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2023 | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine do 19 godina|Bosna i Hercegovina U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (1) | nacionalnegodine3 = 2025–2026 | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Austrije do 21 godine|Austrija U-21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 2 (0) | zadnjeuređivanje = 7. maj 2026. }} '''Ermin Mahmić''' (rođen [[14. mart]]a [[2005]]) bosanskohercegovački je [[nogomet]]aš rođen u [[Austrija|Austriji]], koji igra kao [[Vezni igrač|ofanzivni vezni]] za [[Češka prva nogometna liga|češkog prvoligaša]] [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]. Rođen je u [[Wels]]u, nogometno se razvijao u omladinskim pogonima [[LASK]]-a i [[SK Rapid Wien|Rapida iz Beča]], a profesionalnu karijeru počeo je u austrijskom [[SV Lafnitz]]u.<ref name="slovan-dolazak">{{cite web |title=Slovan posílí talentovaný rakouský záložník Ermin Mahmić |url=https://www.fcslovanliberec.cz/cz/article/16091-Slovan-posili-talentovany-rakousky-zaloznik-Ermin-Mahmic |website=FC Slovan Liberec |date=4. 6. 2025 |access-date=7. 5. 2026 |language=cs}}</ref> == Klupska karijera == Rođen 14. marta 2005. u Welsu u Gornjoj Austriji. U omladinskom nogometu prošao je akademije LASK-a i Rapida iz Beča, a prve seniorske nastupe skupljao je u drugoligašu Lafnitzu.<ref name="slovan-dolazak"/> U sezoni prije odlaska iz Lafnitza zabilježio je 25 nastupa, četiri gola i pet asistencija.<ref name="slovan-dolazak"/> U juni 2025. prešao je u [[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]], s kojim je potpisao četverogodišnji ugovor.<ref name="slovan-dolazak"/> == Reprezentativna karijera == Mahmić je u omladinskim selekcijama nastupao i za Austriju i za Bosnu i Hercegovinu. Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|U-19 reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] igrao je 2023, a u prijateljskoj pobjedi protiv Crne Gore postigao je prvi gol za bosanskohercegovački tim.<ref name="u19-cg">{{cite web |title=U19 BiH pobijedila Crnu Goru i prekinula negativan niz, golove postigli igrači iz Austrije i Njemačke |url=https://reprezentacija.ba/399175-u19-bih-jucer-pobijedila-crnu-goru-i-prekinula-negativan-niz-golove-postigli-igraci-iz-austrije-i-njemacke/comment-page-1 |website=Reprezentacija.ba |date=22. 8. 2023 |access-date=7. 5. 2026}}</ref> Nakon toga bio je i član austrijske reprezentacije do 21 godine i zabilježio dva nastupa za Austriju.<ref name="uefa">{{cite web |title=Ermin Mahmic Stats 2027 |url=https://www.uefa.com/under21/teams/players/250166931--ermin-mahmic/ |website=UEFA |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] objavio je 1. maja 2026. da je FIFA prihvatila promjenu sportskog državljanstva. Time je postao dostupan selektoru [[Sergej Barbarez|Sergeju Barbarezu]] za nastupe u reprezentaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="nfsbih">{{cite web |title=Ermin Mahmić stekao pravo nastupa za BiH |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/ermin-mahmic-stekao-pravo-nastupa-za-bih/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=1. 5. 2026 |access-date=7. 5. 2026}}</ref> == Privatni život == Porijeklom je iz mjesta [[Mahmić Selo]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]].<ref>{{cite web|url=https://krupljani.ba/bosanska-krupa/austrija-ga-zvala-ali-srce-je-izabralo-bih-ermin-mahmic-iz-bosanske-krupe-novi-igrac-zmajeve.html|title=Austrija ga zvala, ali srce je izabralo BiH: Ermin Mahmić iz Bosanske Krupe novi igrač Zmajeve|date=2. 5. 2026|website=Krupljani.ba|access-date=7. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmic, Ermin}} [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Biografije, Wels]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Austrijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Slovana Liberec]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] 49egtq1ktktu5ga59zbsiivblasc2sg 0 534039 3894723 3841504 2026-06-06T10:18:53Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil | ime = Wartburg 312 | slika = 1966Wartburg312.jpg | prethodnik = [[Wartburg 311]] | nasljednik = [[Wartburg 353]] | klasa = [[srednja klasa]] | motor = [[Dvotaktni motor]]:<br />1,0 l<br />(33 kW / 45 KS) | međuosovinski_razmak = 2450 mm | dužina = 4300 mm | širina = 1590 mm | visina = 1520 mm | težina = 935 kg | model = 312 | proizvodnja = 1965–1967. }} '''Wartburg 312''' je putnički automobil koji je proizvodila fabrika [[Automobilwerk Eisenach]] (AWE) od 1965. do 1967. godine. Ovaj model je predstavljao "prijelazni tip" tokom prelaska na novi model [[Wartburg 353]]. Kao [[oldtimer]], tip 312 je veoma popularan jer spaja klasičnu karoseriju modela [[Wartburg 311]] sa modernijom šasijom modela 353, koja ima spiralne opruge i ne zahtijeva održavanje. == Historija == [[Datoteka:Wartburg_312_Frontpartie_1966.jpg|lijevo|mini|Limuzina Wartburg 312 sa prednjim dijelom koji se djelomično koristio 1966. godine]] [[Datoteka:Wartburg_312_Camping_(14548923842).jpg|lijevo|mini|Wartburg 312/5 (kamping limuzina)]] Šasija prethodnog tipa 311 bila je zasnovana na predratnoj konstrukciji. Krute lisnate opruge i brojne mazalice (priključci za podmazivanje) više nisu bili u skladu s tehničkim standardima 1960-ih. Razvoj potpuno nove samonoseće karoserije nije bio moguć zbog striktnih planova Državne planske komisije DDR-a iz 1963. Ipak, zbog pada kvaliteta usljed istrošenih alata, država je dozvolila razvoj novog modela (tip 353). Kako proizvodnja nije smjela stati, promjene su uvođene postepeno, što je rezultiralo "prijelaznim" modelom 312. Stručna štampa je u to vrijeme bila zbunjena nepromijenjenim vanjskim izgledom, strahujući da će nova karoserija kasniti godinama, kao što je bio slučaj sa [[Trabant]]om. Ipak, 1966. pojavila se nova karoserija za limuzinu (model 353), dok su se [[Karavan (automobil)|karavan]] i verzija ''Camping'' proizvodili u starom obliku do 1967. == Tehnika == Iako je zadržana relativno teška konstrukcija s okvirom (šasijom), tip 312 je dobio savremeni sistem ovjesa. Umjesto stare "plivajuće" osovine, uvedeno je nezavisno ogibljenje sa spiralnim oprugama i unutrašnjim teleskopskim amortizerima. Naprijed su ugrađena dvostruka poprečna ramena, a nazad kosa ramena s poprečnim stabilizatorom i novim dvostrukim zglobnim vratilima (tripoidni zglobovi). Zahvaljujući novim gumenim ležajevima i upravljaču s nazubljenom letvom, postignut je cilj da šasija ne zahtijeva održavanje tokom 50.000&nbsp;km. Motor je i dalje bio trocilindrični dvotaktni, jer razvoj rotacionog motora nije uspio. Za model 312 razvijen je novi trodijelni ispušni sistem koji je smanjio buku, ali je maksimalni obrtni moment pomjeren na 3000 obr/min (umjesto dotadašnjih 2250 obr/min). Hladnjak je ostao postavljen iza motora, što je uz snažan ventilator stvaralo tipičan zvuk [[Wartburg (automobil)|Wartburga]]. == Asortiman modela == [[Datoteka:Wartburg_312_Camping_mit_Nagetusch-Wohnwagen.jpg|mini|Wartburg 312/5 (kamping limuzina) sa [[Nagetusch]] prikolicom]] [[Datoteka:OMMMA_2011_Impressionen_(6108974857).jpg|mini|Wartburg 312-300 HT]] [[Datoteka:Wartburg_312_convertable_during_the_Szocialista_Jáműipar_Gyöngyszemei_2008.jpg|mini|312-300 HT, pogled straga]] [[Datoteka:Wartburg_312_Rallye.jpg|mini|Wartburg 312 Rallye]] Raznolikost proizvedenih karoserija uglavnom je zadržana kao kod tipa 311. Međutim, udjeli u ukupnoj proizvodnji su se značajno promijenili. Dok je ranije dominirala standardna limuzina, udio luksuznih limuzina i modela ''Camping'' postao je znatno veći. Program su još činili karavan (kombi), pickup, limuzina sa čeličnim šiberom i model 312-300 Hardtop-Coupé (HT). Ukupno je proizvedeno 35.868 vozila tipa 312. Cijena nove standardne limuzine 1965. iznosila je 15.970 MDN (istočnonjemačkih maraka).<ref>Werner Oswald: ''Kraftfahrzeuge der DDR.'' Motorbuch Verlag, Stuttgart, 2. izdanje 2000, ISBN 3-613-01913-2.</ref> == Wartburg 312-300 Hardtop-Coupé (HT) == Klasični kupe više nije bio u ponudi. Umjesto toga, u fabrici karoserija u Dresdenu (''Karosseriewerk Dresden''), pored kamping limuzine, proizvodio se kabriolet koji je zvanično nazvan ''Hardtop-Coupé''. Vozilo je trebalo popuniti prazninu nastalu prestankom proizvodnje modela [[Škoda 450]] 1964. godine. Ovaj roadster sa 2+2 sjedišta serijski je dolazio sa tvrdim krovom (hardtop), dok se sklopivi platneni krov mogao naručiti uz doplatu. Prednji i zadnji dio karoserije su redizajnirani. Tvrdi krov i prednja maska bili su prvi dijelovi karoserije u DDR-u napravljeni od plastike ojačane staklenim vlaknima ([[Poliester|GFK]]), dok je poklopac motora bio od [[Duroplast]]a. Sjedišta i unutrašnje obloge bili su presvučeni vještačkom kožom.<ref>''Wartburg-Coupé mit Hardtop.'' U: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 3/1965, str. 85–87.</ref> Tip koji je kasnije nazvan ''Hardtop-Coupé (HT) 312-300'' u početku se proizvodio na staroj šasiji modela 311, zbog čega bi se strogo govoreći trebalo raditi o tipu ''311-300 HT'', ali on pod tim imenom nikada nije zvanično postojao. Zbog prelaska na model [[Wartburg 353]], proizvodnja je prekinuta nakon samo godinu dana i 541 proizvedenog primjerka – to je ostao posljednji Wartburg kabriolet.<ref>{{Cite book|last=Stück|first=Michael|title=Wartburg 311|year=1999|location=Berlin|pages=99}}</ref> U ocjenama stručne štampe (KFT), koncepcija Hardtop-kupea je kritikovana. Iako je nova šasija pohvaljena, dizajn vozila je odbačen kao "pokušaj bez uspjeha" i "skup eksperiment". Primijećeni su i značajni nedostaci u završnoj obradi, kao i manja maksimalna brzina (oko 115&nbsp;km/h) u odnosu na limuzinu 311, što se dijelom pripisivalo lošijoj aerodinamici, a dijelom ispušnom sistemu tipa 312. Na kraju je kritikovana i visoka potrošnja goriva od prosječno 10,5 l/100&nbsp;km.<ref>''Kraftfahrzeugtechnik beurteilt Wartburg-1000-Coupé-HT und das neue Fahrwerk.'' U: [[KFT|Kraftfahrzeugtechnik]] 12/1965, str. 464–466.</ref> == Tehnički podaci == {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" ! width="25%" |Karakteristika ! width="75%" |Wartburg 312 |- |Motor: |Trocilindrični [[dvotaktni motor]] sa povratnim ispiranjem |- |Radna zapremina: |992&nbsp;cm³ |- |Prečnik cilindra: |73,5&nbsp;mm |- |Hod klipa: |78&nbsp;mm |- |Kompresija: |1 : 7,6 |- |Snaga: |33&nbsp;kW (45 KS) pri 4250 obr/min |- |Maks. obrtni moment: |93 Nm pri 2750 obr/min |- |Gorivo: |2-taktna mješavina (oktanski broj 79) |- |Ulje: |Hyzet ulje |- |Podmazivanje: |Mješavina sa gorivom |- |Omjer mješavine: |1 : 33 (od 1973. retroaktivno 1 : 50) |- |Maksimalna brzina: |122&nbsp;km/h (karavan: 105&nbsp;km/h) |- |Prosječna potrošnja: |10 l/100&nbsp;km (HT model: 10,5 l/100&nbsp;km) |- |Karburator: |BVF 36-F1 |- |Mjenjač: |Četverostepeni sinhronizovani (2., 3. i 4. brzina) |- |Slobodni hod: |Ručno blokirajući u svim brzinama za naprijed |- |Kvačilo: |Suho kvačilo s jednom pločom i šest opruga |- |Prednja osovina: |Dvostruka poprečna ramena, spiralne opruge |- |Zadnja osovina: |Kosa ramena, poprečni stabilizator, spiralne opruge |- |Pogon: |Tripoidna dvostruka zglobna vratila |- |Podmazivanje šasije: |Bez potrebe za održavanjem (bez mazalica) |- |Kočnice: |Hidraulične; naprijed Duplex, nazad Simplex (doboš kočnice) |- |Akumulator: |6 V, 84 Ah |- |Dimenzije (D/Š/V): |4300 / 1590 / 1520&nbsp;mm (limuzina) |- |Masa (prazno / ukupna): |935 / 1305&nbsp;kg (limuzina) |} == Literatura == * Michael Stück: ''Wartburg 311''. TIM Verlag, Berlin 1999, ISBN 3-933451-01-9. * Peter Kirchberg: ''Plaste, Blech und Planwirtschaft''. Nicolai, Berlin 2000, ISBN 3-87584-027-5. * Werner Oswald: ''Kraftfahrzeuge der DDR''. Motorbuch Verlag, Stuttgart 2000, ISBN 3-613-01913-2. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Wartburg 312}} {{Putnički automobili IFA}} [[Kategorija:Industrieverband Fahrzeugbau]] [[Kategorija:Wartburg automobili]] b9355kg5nshv8u75uvzi3wy92o9adey 0 534041 3894722 3841549 2026-06-06T10:18:51Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894722 wikitext text/x-wiki {{Infokutija automobil | ime = Wartburg 313/1 Sport | slika = Wartburg-313-1-Sport-Coupe (retouched).jpg | klasa = [[Srednja klasa]] | motor = [[Ottov motor|Benzinski motor]]:<br />0,9 l<br />(37 kW / 50 KS) | međuosovinski_razmak = 2450 mm | dužina = 4360 mm | širina = 1570 mm | visina = 1350 mm | težina = 930 kg | model = 313/1 | proizvodnja = 1957–1960. }} '''Wartburg sportski automobil, tip 313/1''' jest putnički automobil fabrike [[Automobilwerk Eisenach]] (AWE), koji se proizvodio od 1957. do 1960. Ovaj roadster sa dva sjedišta, poznat i kao ''Wartburg Sport'' ili ''Wartburg 313/1'', zasnovan je na modelu [[Wartburg 311]]. [[Datoteka:Wartburg-2006-02.jpg|lijevo|mini|Wartburg 313/1 u zatvorenoj i otvorenoj varijanti]] [[Datoteka:Nossen_Markt_1965.jpg|lijevo|mini|Wartburg 313/1 u mjestu [[Nossen]], oko 1965.]] [[Datoteka:Wartburg_313_Sport-Cabriolet_r.jpg|lijevo|mini|Wartburg 313/1 sa sklopivim platnenim krovom]] Ovaj Wartburg, sa svojom dugom haubom, ukrasnim bočnim prorezima za zrak i kožnim enterijerom, značajno se izdvajao od običnog modela 311. Vanjski izgled vozila izazvao je veliku pažnju; na izložbi ''Imported-Car-Show'' 1958. u New Yorku, Wartburg 313/1 proglašen je za "najljepši evropski putnički automobil". Poznati vlasnici bili su [[Manfred von Ardenne]], [[Eberhard Cohrs]], [[Otto Grotewohl]] i [[Karl-Eduard von Schnitzler]].<ref>Leipziger Volkszeitung, 10. sept. 2007, S. 19: ''Liebhabertreffen in Leipzig, wo das Auto 1957 Messepremiere hatte - Ein Sportwagentraum: Wartburg 313 wird 50''</ref> Snaga motora povećana je sa standardnih 37 KS na 50 KS pri 4500 obr/min, čime je automobil postizao maksimalnu brzinu od 140&nbsp;km/h. Uz to je dolazio četverostepeni mjenjač sa sinhronizovanim brzinama od druge do četvrte. Povećanje snage postignuto je upotrebom dvostrukog karburatora i povećanjem kompresije sa 6,7:1 na 7,9:1. Trocilindrični dvotaktni motor zapremine 900&nbsp;cm³ sa [[Termosifonsko hlađenje|termosifonskim hlađenjem]] ostao je uglavnom nepromijenjen. Vozilo je imalo šasiju u obliku kutijastog okvira, donja poprečna ramena naprijed i "plivajuću" osovinu nazad, poprečne lisnate opruge na obje osovine, hidraulične teleskopske amortizere i doboš kočnice na svim točkovima. Wartburg 313/1 predstavljao je vrhunac raznolikosti modela tadašnjeg proizvođača. Uvijek je dolazio sa tvrdim krovom (hardtop) od čeličnog lima koji se mogao skinuti, a od 1958. bio je dostupan i sklopivi platneni krov (softtop). Automobil je serijski bio dvosjed. Proizvodnja se prvo odvijala u [[Eisenach]]u (1957–1958), zatim u fabrici karoserija u [[Dresden]]u (1959), te ponovo u matičnoj fabrici u Eisenachu (1960). Ukupno je proizvedeno 469 primjera, od kojih je 143 otišlo u izvoz, a osam primjeraka u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Cijena je iznosila 19.800 istočnonjemačkih maraka.<ref name="Oswald">[[Werner Oswald (Automobilhistoriker)|Werner Oswald]]: ''Kraftfahrzeuge der DDR.'' Motorbuch Verlag, Stuttgart, 2. izdanje 2000, ISBN 3-613-01913-2.</ref> [[Datoteka:Wartburg_313_2_back.jpg|mini|Wartburg 313/2 HS]] == Wartburg 313/2 HS == Godine 1961. u Eisenachu je interno predstavljen potencijalni nasljednik, čiji je razvoj počeo još 1959. Prototipovi su nastali u sklopu rada na projektu P100. Dok je P100 bio plod saradnje sa fabrikom [[HQM Sachsenring GmbH|Sachsenring]] iz [[Zwickau]]a, prototipovi Wartburg 313/2 HS razvijeni su isključivo u Eisenachu. Kao i 313/1, i ovo su bili sportski automobili sa tvrdim krovom. Cilj je bio postići snagu od 60 KS uz maksimalnu težinu od 850&nbsp;kg. Za pogon su bili predviđeni trocilindrični dvotaktni motori od 992&nbsp;cm³ (60 KS) ili vodom hlađeni [[bokser motor]] od 1088&nbsp;cm³. Oba su trebala biti smještena ispred zadnje osovine. Koncept se pokazao tehnički neizvodljivim, a radovi na projektu P100 su obustavljeni. Jedan od tri prototipa tipa 313/2 danas se nalazi u kolekciji muzeja [[Automobile Welt Eisenach]]. [[Datoteka:Wartburg_313-2_HS.jpg|mini|Wartburg 313/2 HS – jedan od tri prototipa]] == Literatura == * Horst Ihling: ''DDR-Legende Wartburg. Prototypen und Projekte, Planwirtschaft und Export.'' Schneider Text, Zwickau 2010, ISBN 978-3-7688-5796-3. * Lars Leonhardt, Michael Schubert: ''Sportlich, schnell, schön. 50 Jahre Wartburg Sportwagen.'' Kraftakt, Reichenbach 2007, ISBN 978-3-938426-05-0. * Frank Rönicke: ''Wartburg 311/313/1000''. Motorbuch Verlag, Stuttgart 2014, ISBN 978-3-613-03630-7. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Wartburg 313}} {{Putnički automobili IFA}} [[Kategorija:Industrieverband Fahrzeugbau]] [[Kategorija:Wartburg automobili]] 02yyd7yd3rb6hbmpuv3ov98c61xt8b7 0 534056 3894721 3845928 2026-06-06T10:18:49Z WumpusBot 120674 /* Ženski pokret */ razne ispravke 3894721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Alojzija Štebi | slika = | opis_slike = Alojzija Štebi, najkasnije 1926. | puno_ime = Alojzija Štebi | drugo_ime = Lojzka Štebi | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1883|3|24}} | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Kranjska]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1956|8|9|1883|3|24}} | mjesto_smrti = [[Ljubljana]], [[Narodna Republika Slovenija]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija]] | zanimanje = [[političarka]], [[novinarka]], [[urednica]], [[učiteljica]] | poznat_po = radu u slovenskom i jugoslavenskom ženskom pokretu }} '''Alojzija Štebi''' (24. mart 1883 – 9. august 1956), poznata i kao '''Lojzka Štebi''', bila je [[Slovenci|slovenska]] i [[Jugoslavija|jugoslavenska]] politička radnica, [[novinarstvo|novinarka]], [[urednik|urednica]], [[učitelj]]ica i [[feminizam|feministkinja]]. Djelovala je u [[socijaldemokratija|socijaldemokratskom]] pokretu, uređivala više [[novine|listova]] i [[časopis]]a te bila jedna od vodećih organizatorica [[ženski pokret|ženskog pokreta]] u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] i kasnijoj [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Posebno se zalagala za političku ravnopravnost žena, [[pravo glasa]], [[socijalna zaštita|socijalnu zaštitu]] djece i omladine te uključivanje žena u [[javni život]], [[politika|politički]] i [[kultura|kulturni]] život.<ref name="sbl">{{cite web |last=Muser |first=Erna |title=Štebi, Alojzija (1883–1956) |url=https://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi665283/ |website=Slovenska biografija |publisher=Slovenska akademija znanosti in umetnosti; Znanstvenoraziskovalni center SAZU |year=2013 |orig-date=1971 |language=sl |access-date=4. 5. 2026}}</ref><ref name="govsi">{{cite web |title=A Poem by Ivan Cankar Dedicated to Alojzija Štebi |url=https://www.gov.si/en/news/2020-06-01-a-poem-by-ivan-cankar-dedicated-to-alojzija-stebi/ |website=GOV.SI |publisher=Archives of the Republic of Slovenia |date=1. 6. 2020 |language=en |access-date=4. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je u [[Ljubljana|Ljubljani]], u porodici Antona Štebija, kočijaša i prevoznika, i Marije, rođene Kunstel. U Ljubljani je završila osmogodišnju [[osnovna škola|osnovnu školu]], dva razreda više djevojačke škole i učiteljište, na kojem je maturirala 1903.<ref name="sbl"/> Nakon završetka školovanja radila je kao učiteljica u [[Tinje|Tinjama]] u [[Koruška|Koruškoj]], [[Tržič]]u, [[Radovljica|Radovljici]], Mavčičama i Kokri. Učiteljsku službu napustila je 1912, nakon višegodišnjih sukoba sa školskim vlastima zbog [[socijalizam|socijalističkih]] uvjerenja, javnog djelovanja i odbijanja da se prilagodi [[konzervatizam|konzervativnim]] zahtjevima tadašnjeg školskog sistema.<ref name="sbl"/><ref name="govsi"/> === Novinarski i politički rad === U aprilu 1912. stupila je u uredništvo socijalističkog dnevnika ''Zarja'', a od februara 1914. do zabrane lista početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uređivala ga je samostalno. Istovremeno je od 1912. do 1915. uređivala mjesečnik ''Tobačni delavec'', glasilo slovenskih članova [[sindikat|strukovne organizacije]] duhanskih radnica i radnika. Godine 1913. uređivala je ''Ženski list'', glasilo slovenskog socijalističkog ženskog pokreta, a 1917. bila je odgovorna urednica socijaldemokratskog dnevnika ''Naprej''.<ref name="sbl"/> U [[Jugoslavenska socijaldemokratska stranka|Jugoslavenskoj socijaldemokratskoj stranci]] djelovala je prije Prvog svjetskog rata. Godine 1913. izabrana je u kranjsko zemaljsko zastupstvo stranke i u odbor radničkog prosvjetnog društva ''Svoboda''. Često je govorila na socijalističkim skupovima i predavala u radničkim društvima u Ljubljani, [[Jesenice|Jesenicama]], [[Trbovlje|Trbovlju]], [[Mežica|Mežici]], [[Trst]]u i drugim mjestima.<ref name="sbl"/> Od marta 1918. do augusta 1919. uređivala je časopis ''Demokracija'', glasilo socijalističke omladine. U tom periodu zalagala se za [[Južni Slaveni|južnoslavensko]] državno ujedinjenje zasnovano na federalističkim načelima i na pravu naroda na samoodređenje. Nakon raskola u socijaldemokratskom pokretu 1919. istupila je iz stranke, ali nije pristupila [[Savez komunista Jugoslavije|komunističkoj partiji]].<ref name="sbl"/> === Socijalna služba === Krajem 1918. zaposlila se u Povjereništvu za socijalnu skrb Narodne vlade SHS u Ljubljani, gdje je radila kao nadzornica brige za mlade. Od 1919. bila je službenica pri ustanovama za zaštitu djece i omladine, a od 1922. vodila je odjel za zaštitu djece i mladih pri odjelu za socijalnu politiku pokrajinske uprave. Od 1926. do 1927. bila je sekretarka i šefica odsjeka u odjelu socijalne politike pri ljubljanskoj oblasti, nakon čega je iz političkih razloga penzionisana.<ref name="sbl" /> Nakon toga radila je u [[Beograd]]u, a od maja 1933. do januara 1940. bila je pomoćna sekretarka u Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja. Zbog bolesti se 1940. preselila kod brata Antona Štebija i njegove supruge [[Cirila Pleško Štebi]] u Podboršt kod [[Črnuče|Črnuča]]. Od oktobra 1941. sarađivala je s [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|partizanskim pokretom]]. Poslije oslobođenja radila je u Ljubljani na poslovima socijalne zaštite, brige o partizanskoj siročadi, učeničkim pitanjima i stručnom obrazovanju radničkih kadrova. Penzionisana je 1950, ali je do početka 1956. honorarno radila u obrazovnim ustanovama za niže stručne škole i šegrtske tečajeve.<ref name="sbl" /> === Ženski pokret === Žensko pitanje posmatrala je kao dio šireg socijalnog i političkog pitanja. Još prije Prvog svjetskog rata pisala je o položaju žena u [[porodica|porodici]], [[društvo|društvu]] i [[država|državi]], a u brošuri ''Demokratizem in ženstvo'' (Demokratizam i ženstvo), objavljenoj 1918, povezala je političku ravnopravnost žena s [[demokratija|demokratskim]] preuređenjem društva.<ref name="sbl" /><ref name="govsi" /> Nakon rata djelovala je u Narodnom ženskom savezu Kraljevine SHS, ali je smatrala da je ta organizacija previše heterogena i nedovoljno usmjerena na političku ravnopravnost žena. U oktobru 1923. u Ljubljani je učestvovala u osnivanju Feminističke alijanse, koja je 1926. preimenovana u Alijansu ženskih pokreta. Ta organizacija povezivala je društva pod nazivom ''Ženski pokret'' iz različitih dijelova države, a ona je bila jedna od njenih glavnih pokretačica i predsjednica.<ref name="sbl" /><ref name="grubacki">{{cite journal |last=Grubački |first=Isidora |title=The Emergence of the Yugoslav Interwar Liberal Feminist Movement and the Little Entente of Women: An Entangled History Approach (1919–1924) |journal=Journal of International Women's Studies |year=2020 |volume=21 |issue=4 |url=https://www.lectitopublishing.nl/Article/Detail/the-emergence-of-the-yugoslav-interwar-liberal-feminist-movement-and-the-little-entente-of-women-an-8515 |language=en |access-date=4. 5. 2026}}</ref> Od 1927. do 1938. uređivala je ''Ženski pokret'', glasilo Alijanse ženskih pokreta. U njemu su objavljivani tekstovi na [[slovenski jezik|slovenskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[srpski jezik|srpskom jeziku]]. Kao urednica i javna radnica isticala je da feministički pokret ne treba biti suprotstavljen muškarcima, nego da žene trebaju ravnopravno učestvovati u političkom, socijalnom i kulturnom životu i preuzimati javnu odgovornost. Zalaganje za pravo glasa povezivala je sa zahtjevima za jednaku plaću za jednak rad, socijalnu zaštitu radnica, zaštitu djece i omladine te širenje [[obrazovanje|obrazovanja]].<ref name="sbl" /> Alijansu ženskih pokreta predstavljala je i na međunarodnim skupovima u [[Washington]]u, [[Berlin]]u i [[Kopenhagen]]u. Djelovanje jugoslavenskih ženskih društava predstavila je i u dvjema publikacijama na [[francuski jezik|francuskom jeziku]]: ''Le travail des féministes Yougoslaves'' (Rad jugoslavenskih feministkinja), objavljenoj 1931, i ''L’activité des sociétés féminines en Yougoslavie'' (Djelovanje ženskih društava u Jugoslaviji), objavljenoj 1936. povodom međunarodnog ženskog kongresa u [[Dubrovnik]]u.<ref name="sbl" /> === Odnos s Ivanom Cankarom === Od mladosti je poznavala [[Ivan Cankar|Ivana Cankara]], koji je bio prijatelj njene porodice. Cankar joj je posvetio [[sonet]] na [[razglednica|razglednici]] nastaloj vjerovatno između 1907. i 1915, a u drami ''[[Hlapci]]'' poslužio se njome kao jednim od uzora za lik učiteljice Lojzke. U vrijeme kada je uređivala ''Zarju'', taj list objavio je Cankarovo predavanje "Slovenci in Jugoslovani", zbog čega su se i Cankar i ona morali pojaviti pred [[sud]]om.<ref name="govsi"/> === Smrt i naslijeđe === Umrla je 9. augusta 1956. u Ljubljani. U slovenskoj i jugoslavenskoj [[historiografija|historiografiji]] pamti se kao jedna od najistaknutijih političkih radnica i feministkinja [[međuratni period|međuratnog perioda]].<ref name="sbl" /><ref name="verginella">{{cite book |last=Verginella |first=Marta |chapter=Alojzija Štebi |editor-last=de Haan |editor-first=Francisca |editor2-last=Daskalova |editor2-first=Krassimira |editor3-last=Loutfi |editor3-first=Anna |title=A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries |publisher=Central European University Press |location=Budapest |year=2006 |pages=530–533 |doi=10.1515/9786155053726-133 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Stebi, Alojzija}} [[Kategorija:Rođeni 1883.]] [[Kategorija:Umrli 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Slovenski političari]] [[Kategorija:Slovenski novinari]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] mkbx3etpzplk8srtzg57t2rkv06bb29 0 534058 3894720 3841562 2026-06-06T10:18:47Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894720 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Angela Vode | slika = Angela Vode 1939.jpg | opis_slike = Angela Vode 1939. | puno_ime = Angela Vode | drugo_ime = A. M.; A. V. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1892|1|5}} | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Kranjska]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|5|5|1892|1|5}} | mjesto_smrti = [[Ljubljana]], [[Socijalistička Republika Slovenija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | zanimanje = [[publicist]]ica, [[političar]]ka, [[defektologija|defektologinja]], [[učitelj]]ica | poznat_po = radu u [[ženski pokret|ženskom pokretu]], političkom djelovanju i memoarima ''Skriti spomin'' }} '''Angela Vode''' (5. januar 1892 – 5. maj 1985) bila je [[Slovenci|slovenska]] [[publicistika|publicistica]], političarka, [[defektologija|defektologinja]], [[učitelj]]ica i [[feminizam|feministkinja]]. Djelovala je u slovenskom [[socijalizam|socijalističkom]], [[komunizam|komunističkom]] i [[ženski pokret|ženskom pokretu]], pisala o ravnopravnosti spolova, položaju radnica, porodici, obrazovanju i [[fašizam|fašizmu]], a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je osuđena na [[Nagodetov proces|Nagodetovom procesu]]. U slovenskoj historiografiji najčešće se navodi kao jedna od najvažnijih međuratnih autorica o ženskom pitanju i kao politička zatvorenica čiji su memoari ''Skriti spomin'' (Skriveno sjećanje) objavljeni tek nakon njene smrti.<ref name="sbl">{{cite web |last=Jogan |first=Matilda |title=Vode, Angela (1892–1985) |url=https://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi795438/ |website=Slovenska biografija |publisher=Slovenska akademija znanosti in umetnosti; Znanstvenoraziskovalni center SAZU |year=2013 |orig-date=1986 |language=sl |access-date=4. 5. 2026}}</ref><ref name="govsi">{{cite web |title=The Nagode Trial: Four Decades Later |url=https://www.gov.si/en/news/2019-06-01-the-nagode-trial-four-decades-later/ |website=GOV.SI |publisher=Archives of the Republic of Slovenia |date=1. 6. 2019 |language=en |access-date=4. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je u [[Ljubljana|Ljubljani]], u porodici željezničara Antona Vode i Franje, rođene Brun. U Ljubljani je od 1899. do 1905. pohađala [[osnovna škola|osnovnu školu]], od 1905. do 1908. građansku školu, a od 1908. do 1911. [[učiteljište]]. Nakon završetka školovanja radila je kao učiteljica u jednorazrednim osnovnim školama u okolini Ljubljane: u Notranjim Goricama, Ihanu, Ligojni, Brezovici i Pirničama. Učiteljsku službu izgubila je 1917. zbog optužbi za [[Austro-Ugarska|protuautrijsku]] propagandu. Od 1917. do 1919. radila je u Jadranskoj banci, u njenoj ekspozituri u [[Kranj]]u, a zatim u Samassinoj tvornici u Ljubljani. Nakon toga se od 1919. do 1921. gotovo potpuno posvetila političkom radu, najprije u sekretarijatu [[Jugoslavenska socijaldemokratska stranka|Jugoslavenske socijaldemokratske stranke]], a poslije raskola u socijaldemokratskom pokretu u sekretarijatu Socijalističke stranke Slovenije. Privatno je studirala zdravstvenu pedagogiju i usavršavala se u [[Prag]]u, [[Berlin]]u i [[Beč]]u. Godine 1921. u Ljubljani je položila specijalni ispit za rad s djecom s teškoćama u razvoju, nakon čega je do januara 1944. predavala u posebnoj školi za djecu s teškoćama u Ljubljani.<ref name="sbl"/> === Politički rad i ženski pokret === Od ranih 1920-ih bila je povezana s lijevim političkim organizacijama i ženskim društvima. Od 1922. do 1939. bila je članica [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije]], iz koje je isključena krajem 1930-ih. U političkom radu posebno se bavila položajem žena, radnica, učiteljica i socijalno ugroženih grupa. Godine 1919. učestvovala je u organizaciji štrajka činovništva i radništva, a zatim se sve više usmjeravala na organizirani ženski pokret.<ref name="sbl" /> Od 1926. bila je sekretarka društva ''Ženski pokret'' za Sloveniju, a od 1927. njegova predsjednica. Godine 1934. uključila se u [[Splošno žensko društvo]] i [[Jugoslavenski ženski savez]], u kojem je djelovala u komisijama za rad i zanimanja, odgoj i štampu. U Savezu radničkih žena i djevojaka povezivala je radnička ženska društva s drugim ženskim organizacijama, naročito u zajedničkim nastupima za [[žensko pravo glasa|žensko biračko pravo]], socijalnu zaštitu i poboljšanje položaja zaposlenih žena.<ref name="sbl"/> Učestvovala je i u radu učiteljskih organizacija. Bila je članica odsjeka za izvanškolski rad i odsjeka učiteljica, a do raspuštanja 1931. predsjedavala je Društvu učiteljica. Nakon reorganizacije tog društva u zadrugu Dom učiteljica ostala je u njegovom odboru i radila na osnivanju doma za učiteljice. Godine 1939. organizirala je Narodno-obrambeni svet, u koji su se uključila brojna društva, osim kršćanskih ženskih društava. Program te organizacije obuhvatao je [[štampa|štampu]], obrazovanje u školama, predavanja, društveno organiziranje i šire javno djelovanje u vremenu jačanja evropske političke krize pred početak Drugog svjetskog rata.<ref name="sbl"/> === Predavanja i javni rad === Između 1927. i 1941. održala je veliki broj predavanja na [[radio|radiju]], u društvima, na tečajevima i javnim skupovima širom Slovenije, ali i u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Govorila je o položaju žena u različitim državama, međunarodnom ženskom pokretu, [[celibat]]u učiteljica i službenica, [[spolni odgoj|spolnom odgoju]], vrednovanju ženskog rada, zdravstvenoj pedagogiji i metodici nastave u pomoćnim školama.<ref name="sbl"/> Smatrala je da ravnopravnost žena ne može biti svedena samo na formalna politička prava. Ekonomska samostalnost za nju je bila osnova ravnopravnog položaja žene u porodici i društvu. Protivila se rješavanju [[nezaposlenost]]i otpuštanjem žena iz javne službe, kritikovala dvostruki moral zagovornika "prirodne uloge" žena i zalagala se za izjednačavanje prava bračne i vanbračne djece, slobodnije odlučivanje majki o rađanju i otklanjanje društvenih uzroka [[prostitucija|prostitucije]].<ref name="sbl"/> Iako je kritički pisala o građanskom feminizmu, ženski pokret nije smatrala sporednim. Organiziranu borbu žena vidjela je kao nužan oblik javnog rada, ali je cjelovito uklanjanje potčinjenosti žena povezivala sa zajedničkom borbom žena i muškaraca protiv društvene nejednakosti i ekonomskog iskorištavanja.<ref name="sbl"/> === Drugi svjetski rat i poratni progon === Nakon okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] 1941. bila je članica Vrhovnog plenuma [[Osvobodilna fronta|Osvobodilne fronte slovenskog naroda]]. Od pokreta se udaljila 1942, u vrijeme sve jačeg sukoba s rukovodstvom [[Komunistička partija Slovenije|Komunističke partije Slovenije]] i zbog neslaganja s partijskim metodama tokom rata.<ref name="mladina">{{cite web |title=Osvobodilna fronta slovenskega naroda |url=https://www.mladina.si/171144/osvobodilna-fronta-slovenskega-naroda/ |website=Mladina |date=26. 4. 2015 |language=sl |access-date=4. 5. 2026}}</ref> Od februara do septembra 1944. bila je zatočena u [[Ravensbrück|koncentracionom logoru Ravensbrück]]. Nakon povratka bila je bez zaposlenja, a poslije oslobođenja ponovo je radila u posebnoj školi. U maju 1947. uhapšena je i optužena na [[Nagodetov proces|Nagodetovom procesu]], političkom procesu protiv grupe slovenskih intelektualaca i predratnih demokratskih i liberalnih javnih radnika. Osuđena je na 20 godina zatvora s prisilnim radom i gubitak građanskih prava, a u zatvoru je ostala do 1953.<ref name="govsi" /> Nakon izlaska iz zatvora živjela je pod političkim nadzorom i dugo nije mogla javno djelovati kao prije rata. Od 1958. radila je kao sekretarka u obrtnoj školi odjevne struke u Ljubljani, a 1960. je penzionisana.<ref name="sbl"/> === Memoari i kasnija recepcija === U starosti je napisala autobiografske zapise u kojima je opisala političko djelovanje, sukob s komunističkim vodstvom, ratno iskustvo, hapšenje, Nagodetov proces, zatvor i poratnu izolaciju. Rukopis je ostao neobjavljen za njenog života, a knjiga ''Skriti spomin'' objavljena je 2004. u uredništvu [[Alenka Puhar|Alenke Puhar]]. Djelo je u slovenskoj javnosti ponovo otvorilo raspravu o položaju predratnih lijevih intelektualaca koji su se suprotstavili poslijeratnom komunističkom režimu.<ref name="druzina">{{cite web |last=Puhar |first=Alenka |title=Skriti spomin Angele Vode se tihotapi skozi hude čase |url=https://www.druzina.si/clanek/skriti-spomin-angele-vode-se-tihotapi-skozi-hude-case |website=Družina |date=14. 11. 2024 |language=sl |access-date=4. 5. 2026}}</ref><ref name="bsf">{{cite web |title=Angela Vode, Skriti spomin |url=https://bsf.si/sl/film/angela-vode-skriti-spomin/ |website=Baza slovenskih filmov |language=sl |access-date=4. 5. 2026}}</ref> Na osnovu njenog života i memoara snimljen je televizijski film ''Angela Vode, Skriti spomin'', koji je režirala [[Maja Weiss]], prema scenariju [[Ana Lasić|Ane Lasić]], Alenke Puhar i Maje Weiss. Film je proizvela [[Radiotelevizija Slovenija]], a predstavljen je 2009.<ref name="bsf"/> === Smrt i naslijeđe === Umrla je 5. maja 1985. u Ljubljani. U slovenskoj historiji 20. vijeka zauzima mjesto autorice koja je žensko pitanje povezivala s ekonomskom samostalnošću, radnim pravima, socijalnom zaštitom i političkom demokratijom.<ref name="sbl" /><ref name="govsi" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vode, Angela}} [[Kategorija:Rođeni 1892.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Slovenski političari]] [[Kategorija:Slovenski publicisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Slovenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] 204p2hllm7eefch9ybej4kedft1nny0 0 534060 3894718 3842059 2026-06-06T10:18:45Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Şarik Tara | slika = Sarik_Tara.jpg | puno_ime = Şarık Tara | ime_rođenja = Šarik Hadžihamzić | izvorno_ime = Šarik Tara | izvorni_jezik = tr | ime_pri_rođenju = Šarik Hadžihamzić | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1930|4|22}} | mjesto_rođenja = [[Skoplje]], [[Vardarska banovina]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2018|6|28|1930|4|22}} | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Turska]] | zanimanje = [[građevinski inženjer]], [[poduzetnik]], [[industrijalac]], [[filantrop]] | alma_mater = [[Istanbulski tehnički univerzitet]] | poznat_po = osnivanju kompanije [[ENKA]] | bogatstvo = 2.500.000 $ | djeca = 4 }} '''Şarik Tara''' (rođen kao '''Šarik Hadžihamzić'''; 22. april 1930 – 28. juni 2018) bio je [[Turska|turski]] [[građevinski inženjer]], [[poduzetnik]], industrijalac i [[Filantropija|filantrop]]. Bio je suosnivač kompanije [[ENKA]], koju je 1957. osnovao sa Sadijem Gülçelikom i razvio u jednu od najvećih turskih građevinskih i energetskih grupa.<ref name="enka">{{cite web |title=In memory of Şarık Tara |url=https://www.enka.com/about-us/in-memory-of-sarik-tara/ |website=ENKA İnşaat ve Sanayi A.Ş. |language=en |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="aa">{{cite web |title=İş adamı Şarık Tara hayatını kaybetti |url=https://www.aa.com.tr/tr/turkiye/is-adami-sarik-tara-hayatini-kaybetti-/1190192 |website=Anadolu Ajansı |date=28. 6. 2018 |language=tr |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođen je u [[Skoplje|Skoplju]], tada u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], kao Šarik Hadžihamzić. Otac Fevzija Hadžihamzić bio je [[Bošnjaci u Turskoj|Bošnjak]] iz [[Priboj]]a u [[Sandžak]]u, a porodica se 1942, tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], preselila u [[Istanbul]]. Prezime Tara porodica je uzela po [[Tara (rijeka)|rijeci Tari]].<ref name="bosnainfo">{{cite web |title=Stiže li turski div ENKA u BiH: Hoće li se ispuniti san Šarika Tare? |url=https://bosnainfo.ba/bih/stize-li-turski-div-enka-u-bih-hoce-li-se-ispuniti-san-sarika-tare/ |website=BosnaInfo |date=22. 1. 2026 |language=bs |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="vbz">{{cite web |title=Šarik Tara - Život |url=https://www.vbz.hr/book/sarik-tara-zivot/ |website=V.B.Z. |language=hr |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Srednju školu završio je u [[Şişli Terakki Lisesi]]ju, a 1954. diplomirao je na Građevinskom fakultetu [[Istanbulski tehnički univerzitet|Istanbulskog tehničkog univerziteta]]. Od 1954. do 1957. radio je kao šef gradilišta na građevinskim projektima u Turskoj.<ref name="enka"/><ref name="hurriyet">{{cite web |title=Şarık Tara’yı kaybettik... Şarık Tara kimdir? |url=https://www.hurriyet.com.tr/ekonomi/sarik-tarayi-kaybettik-40880721 |website=Hürriyet |date=28. 6. 2018 |language=tr |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Poslovna karijera i ENKA == Godine 1957. osnovao je ENKA-u sa Sadijem Gülçelikom, mužem svoje sestre Vildan.<ref name="aa"/><ref name="capital">{{cite web |title=Enka’nın Sırrı Yeniliklere Adapte Olmakta |url=https://www.capital.com.tr/yonetim/liderlik/enkanin-sirri-yeniliklere-adapte-olmakta |website=Capital |date=1. 11. 2007 |language=tr |access-date=8. 5. 2026}}</ref> ENKA je najprije gradila industrijske objekte, mostove, pristaništa i brane u Turskoj, a od 1970-ih širila se na tržišta [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i kasnije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Tara je 1988. potpisao ugovore za prve projekte u Sovjetskom Savezu, među njima obnovu [[Petrovski pasaž|Petrovskog pasaža]] i izgradnju moskovske bolnice.<ref name="enka" /><ref name="dailysabah">{{cite web |title=Construction and energy giant ENKA's Şarık Tara dies aged 88 |url=https://www.dailysabah.com/energy/2018/06/28/construction-and-energy-giant-enkas-sarik-tara-dies-aged-88 |website=Daily Sabah |date=28. 6. 2018 |language=en |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Kompanija se kasnije proširila na proizvodnju električne energije, nekretnine, industrijske konstrukcije i međunarodne infrastrukturne projekte. Tara je ostao njen počasni predsjednik, dok su upravljačke funkcije kasnije preuzeli članovi porodice.<ref name="enka" /><ref name="dailysabah" /> Prema listi ''[[Forbes]] Türkiye'', u 2018. bio je sedmi najbogatiji Turčin, s procijenjenim bogatstvom od oko 2,5 [[Milijarda|milijardi]] [[Američki dolar|američkih dolara]].<ref name="yeniasir">{{cite web|url=https://www.yeniasir.com.tr/ekonomi/2018/11/02/turkiyenin-gelir-vergisi-rekortmeni-sarik-tara-oldu|title=Türkiye’nin gelir vergisi rekortmeni Şarık Tara oldu|date=2. 11. 2018|website=Yeni Asır|language=tr|access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Filantropija i javni rad == Nakon smrti Sadija Gülçelika osnovao je sportski kompleks koji je nosio Gülçelikovo ime, a 1983. i [[ENKA Foundation|Fondaciju ENKA]], usmjerenu na [[obrazovanje]], [[sport]] i [[umjetnost]]. Fondacija je razvila škole, sportske programe i kulturne prostore, uključujući ustanove u Istanbulu, Adapazarıju i Kocaeliju.<ref name="enka"/><ref name="enkaspor">{{cite web |title=ENKA Foundation |url=https://www.enkaspor.com/en/about-us/enka-foundation/ |website=ENKA Sports Club |language=en |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U međunarodnom javnom radu zalagao se za [[Odnosi Grčka–Turska|tursko-grčki]] dijalog, poslovnu saradnju i pristupanje Turske [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Učestvovao je na sastancima [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskog ekonomskog foruma]] u Davosu, a 2016. dobio je prvu nagradu tog foruma "Business Statesman Award".<ref name="enka"/><ref name="wef">{{cite web |title=World Economic Forum Announces Inaugural Business Statesman Award |url=https://www.weforum.org/press/2016/10/world-economic-forum-announces-inaugural-business-statesman-award/ |website=World Economic Forum |date=11. 11. 2016 |language=en |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U kasnijim osvrtima na političare iz bivše Jugoslavije naglašavao je vlastiti [[Sekularizam|sekularni]] i antinacionalistički stav. Kritički je govorio o [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]] i [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]], dok je o [[Kiro Gligorov|Kiri Gligorovu]] imao izrazito pozitivno mišljenje, smatrajući ga razumnim političarem koji je nastojao izbjeći rat i nacionalističku eskalaciju u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].<ref name="lupiga">{{cite web|url=https://lupiga.com/vijesti/sarik-tara-zivot-procitajte-nekoliko-odlomaka-iz-nove-knjige-ivice-djikica-o-covjeku-koji-nije-samo-obican-uspjesni-biznismen|title="Šarik Tara - Život": Pročitajte nekoliko odlomaka iz nove knjige Ivice Đikića o čovjeku koji nije samo običan uspješni biznismen|last=Radić|first=Ante|date=9. 12. 2013|website=Lupiga|language=hr|access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Priznanja i smrt == Među priznanjima koja je dobio bili su japanski [[Orden svetog blaga]], Državna medalja za istaknute zasluge Republike Turske, [[Orden Danice hrvatske]], ruski [[Orden prijateljstva]] i nagrada Svjetskog ekonomskog foruma "Business Statesman Award".<ref name="enka"/><ref name="wef"/> Umro je 28. juna 2018. u Istanbulu, u 88. godini. Bio je hospitaliziran zbog srčanih tegoba, a smrt je nastupila usljed zatajenja više organa.<ref name="aa"/><ref name="hurriyet"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tara, Sarik}} [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Umrli 2018.]] [[Kategorija:Biografije, Skoplje]] [[Kategorija:Turski poduzetnici]] [[Kategorija:Turski inženjeri]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena svetog blaga]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena prijateljstva]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena Danice hrvatske]] [[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]] 9ppu8eueqm1b2nsqewlnt02qjvock6p 0 534064 3894715 3842245 2026-06-06T10:18:42Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Roy Baumeister | slika = Roy Baumeister.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Baumeister na konferenciji ZURICH.MINDS 2011. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1953|5|16}} | mjesto_rođenja = [[Cleveland]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Socijalna psihologija]] * [[Evolucijska psihologija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Queensland]] * [[Univerzitet Florida State]] * [[Univerzitet Case Western Reserve]] (1979–2003) }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Princeton]] * [[Univerzitet Duke]] * [[Univerzitet Heidelberg]] }} | doktorski_mentor = [[Edward E. Jones]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[Kathleen Vohs]] * [[Dianne Tice]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = {{Plainlist| * [[Kathleen Vohs]] * [[Jean Twenge]] }} | uticali_na_njega = {{Plainlist| * [[Sigmund Freud]] * [[Mark Leary]] }} | poznat_po = {{Plainlist| * [[Snaga volje: Ponovno otkrivanje najveće ljudske snage]] * [[Iscrpljivanje ega]] * [[Potreba za pripadanjem]] * Istraživanja o samokontroli }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * Nagrada fonda "James McKeen Cattell" za istraživački dopust (1993-1994) * Priznanje Instituta za naučne informacije za najcitiranije istraživače (2003) * Nagrada Mense za izuzetna istraživačka dostignuća (2004) * Nagrada Društva za ličnost i socijalnu psihologiju za izuzetan doprinos struci (2007) * Nagrada ″Jack Block″ (2011) * Nagrada za izuzetan životni doprinos karijeri i struci (2012) * [[Nagrada ″William James Fellow″]] (2013) }} | religija = | fusnote = Puno ime: Roy Frederick Baumeister }} '''Roy Frederick Baumeister'''<ref name="Russo-Netzer_Hicks_2023">{{cite journal |last1=Russo-Netzer |first1=Pninit |last2=Hicks |first2=Joshua |date=2023 |title=Editorial: Meaning in everyday life: Working, playing, consuming and more |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10319136 |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1221799 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> (rođen 16. maja 1953) američki je [[socijalna psihologija|socijalni psiholog]] poznat po istraživanjima [[self psihologija|selfa]], [[socijalno odbacivanje|socijalnog odbacivanja]], [[Osjećaj pripadnosti|osjećaja pripadnosti]], [[Ljudska seksualnost|ljudske seksualnosti]] i razlike među spolovima, samokontrole, [[samopoštovanje|samopoštovanja]], samoporažavajućih obrazaca ponašanja, [[motivacija|motivacije]], [[agresija|agresije]], [[svijest]]i i [[slobodna volja|slobodne volje]]. == Obrazovanje i akademska karijera == Baumeister je odrastao u Clevelandu kao najstarije dijete učiteljice i imigrantskog biznismena.<ref name="IPPA_Board">{{cite web |title=Board of Directors – IPPA |url=https://ippanetwork.org/aboutippa/board-of-directors/ |website=International Positive Psychology Association |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Diplomirao je na [[Univerzitet Princeton|Univerzitetu Princeton]], a zvanje magistra stekao je na [[Univerzitet Duke|Univerzitetu Duke]]. Potom se vratio na [[Univerzitet Princeton]], gdje je pod mentorstvom [[Edward E. Jones|Edwarda E. Jonesa]] doktorirao na Odsjeku za psihologiju 1978.<ref name="FSU_Psychology_Emeritus">{{cite web |title=Emeritus Faculty |url=https://psychology.fsu.edu/people/emeritus-faculty |website=Department of Psychology, Florida State University |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UPenn_Baumeister_Profile">{{cite web |title=Roy F. Baumeister, Ph.D. |url=https://www.authentichappiness.sas.upenn.edu/faculty-profile/roy-f-baumeister-phd |publisher=Positive Psychology Center, University of Pennsylvania |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Od 1979. do 2003. bio je profesor [[Psihologija|psihologije]], a kasnije i profesor liberalnih umjetnosti na [[Univerzitet Case Western Reserve|Univerzitetu Case Western Reserve]].<ref name="Baumeister_CV_2017">{{cite web |last=Baumeister |first=Roy F. |date=2017 |title=Curriculum Vitae Roy F. Baumeister - Florida State University |url=http://www.fsu.edu/cvdb/RBAUMEISTER.rtf |website=Univerzitet Florida State |access-date=7. 5. 2026 |language=en |format=RTF}}</ref> Nakon toga nastavlja akademsku karijeru na [[Državni univerzitet Floride|Državnom univerzitetu Floride]], gdje je kao Francis Eppes ugledni profesor ({{en|Eminent Scholar}}) radio na Odsjeku za psihologiju i vodio postdiplomske studije iz [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]].<ref name="SPN_Baumeister_Profile">{{cite web |title=Roy F. Baumeister |url=http://baumeister.socialpsychology.org/ |website=Social Psychology Network |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Baumeister_Cultural_Animal">{{cite web |last=Baumeister |first=Roy F. |title=Cultural Animal |url=https://www.psychologytoday.com/blog/cultural-animal |website=Psychology Today |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2016. prelazi na Školu psihologije [[Univerzitet u Queenslandu|Univerziteta u Queenslandu]] u [[Australija|Australiji]], gdje je nastavio akademski rad i predavao nekoliko godina.<ref name="UQ_Baumeister_Profile">{{cite web |title=Emeritus Professor Roy Baumeister |url=https://psychology.uq.edu.au/profile/1381/roy-baumeister |website=School of Psychology, University of Queensland |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, bio je akademski angažovan i na [[Univerzitet u Teksasu|Univerzitetu u Teksasu]], [[Univerzitet u Virginiji|Univerzitetu u Virginiji]], [[Lista instituta "Max Planck"|Institutu Max Planck]], [[Slobodni univerzitet u Amsterdamu|Slobodnom univerzitetu u Amsterdamu]], [[Univerzitet u Kaliforniji, Santa Barbara|Univerzitetu u Kaliforniji, Santa Barbara]], [[Fondacija Russell Sage|Fondaciji Russell Sage]], te u [[Stanfordov centar za napredne studije bihevioralnih nauka|Stanfordovom centaru za napredne studije bihevioralnih nauka]].<ref name="IPPA_Board" /> Od 2023. do 2025. godine obavljao je funkciju predsjednika [[Međunarodna asocijacija za pozitivnu psihologiju|Međunarodne asocijacije za pozitivnu psihologiju]]. Baumeister je član [[Društvo za psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju|Društva za psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju]] i [[Udruženje za psihološku nauku|Udruženja za psihološku nauku]]. Također je 2003. i 2014. uvršten među najcitiranije istraživače Instituta za naučne informacije (ISI).<ref name="Rufener_Influential_Psychologists">{{cite web |title=30 Most Influential Counseling Psychologists Alive Today |url=https://psychologydegreeguide.org/30-most-influential-counseling-psychologists-alive-today/ |website=Psychology Degree Guide |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Oblasti istraživanja == Istraživački rad Royja Baumeistera usmjeren je na nekoliko tematskih područja: samokontrolu, donošenje odluka, potrebu za pripadanjem i interpersonalno odbacivanje, ljudsku seksualnost, iracionalna i samodestruktivna ponašanja i slobodnu volju.<ref name="Baumeister_Research">{{cite web |last=Baumeister |first=Roy F. |title=Research |url=https://roybaumeister.com/research/ |website=Roy F. Baumeister |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Baumeister se ubraja među najcitiranije autore u vodećim psihološkim časopisima iz oblasti [[Psihologija ličnosti|psihologije ličnosti]] i [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]], uključujući [[Psychological Bulletin]], [[Journal of Personality]], [[Personality and Social Psychology Review]] i [[Psychological Science in the Public Interest]].<ref name="Exaly_Baumeister_Rankings">{{cite web |title=Roy F. Baumeister: Citation Rankings |url=https://exaly.com/author/7857447/roy-f-baumeister/rankings |website=Exaly |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Self === Baumeister je proveo opsežna istraživanja iz oblasti [[self psihologiji|self psihologije]], usmjerena na različite aspekte načina na koji pojedinci doživljavaju sebe, djeluju i uspostavljaju odnos prema vlastitom [[Identitet (društvene nauke)|identitetu]]. Ova istraživanja obuhvataju pitanja samosvijesti, samoprocjene, samoregulacije i formiranja identiteta. Autor je poglavlja ″The Self″ u djelu ''The Handbook of Social Psychology'', u kojem sistematizira saznanja o psihološkom konceptu selfa i njegovoj ulozi u socijalnom ponašanju.<ref name="Handbook_Social_Psychology">{{cite book |editor1-last=Gilbert |editor1-first=Daniel T. |editor2-last=Fiske |editor2-first=Susan T. |editor3-last=Lindzey |editor3-first=Gardner |title=The Handbook of Social Psychology |url=https://archive.org/details/handbookofsocial0001unse_x8l5 |date=1998 |publisher=McGraw-Hill |location=Boston |edition=4. |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780195213768}}</ref> Također je analizirao istraživanja o [[samopoštovanje|samopoštovanju]] i zaključio da se njegov značaj u psihološkoj literaturi i javnom diskursu često precjenjuje. Prema njegovim nalazima, nisko [[samopoštovanje]] samo po sebi nije nužno povezano sa [[patologija|patološkim]] ili samodestruktivnim obrascima ponašanja, nego često predstavlja dio uobičajenih psiholoških načina prilagođavanja određenim životnim okolnostima.<ref name="Baumeister_Self_Esteem_1993">{{cite book |last=Baumeister |first=Roy F. |title=Self-Esteem: The Puzzle of Low Self-Regard |editor-last=Baumeister |editor-first=Roy F. |chapter=Understanding the Inner Nature of Low Self-Esteem: Uncertain, Fragile, Protective and Conflicted |url=https://doi.org/10.1007/978-1-4684-8956-9_11 |date=1993 |publisher=Springer US |doi=10.1007/978-1-4684-8956-9_11 |isbn=978-1-4684-8958-3 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Iracionalnost i samoporažavajuće ponašanje === U nizu naučnih članaka i knjiga Baumeister je istraživao uzroke samoporažavajućih oblika ponašanja. Njegova istraživanja dovela su u pitanje pretpostavku da kod ljudi postoji urođena težnja ka samouništenju. Umjesto toga, zaključio je da takva ponašanja proizlaze iz specifičnih psiholoških i bihevioralnih procesa. Prema Baumeisteru, samoporažavajuće ponašanje najčešće nastaje kao posljedica procjene kratkoročne koristi naspram dugoročnih posljedica, kao što je trenutno zadovoljstvo upotrebom [[Psihoaktivna supstanca|psihoaktivnih supstanci]] uprkos budućoj šteti. Također, ono može biti rezultat neuspješnih strategija suočavanja, poput emocionalnog prejedanja radi ublažavanja [[Psihološki stres|stresa]], koje dugoročno dodatno povećava psihološko opterećenje. Posebno mjesto u njegovom radu zauzima koncept ″bijega od selfa″, prema kojem pojedinci koriste različite samoporažavajuće obrasce ponašanja kao način privremenog oslobađanja od tereta samosvijesti, unutrašnjih konflikata i negativne samoprocjene.<ref name="Baumeister_Escaping_1991">{{cite book |last=Baumeister |first=Roy F. |title=Escaping the Self: Alcoholism, Spirituality, Masochism, and Other Flights from the Burden of Selfhood |url=https://search.worldcat.org/title/551532147 |date=1991 |publisher=Basic Books |location=New York, N.Y. |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780465020539}}</ref> === Potreba za pripadanjem === Baumeister je zajedno sa [[Mark Leary|Markom Learijem]] 1995. razvio [[Teorija potrebe za pripadanjem|teoriju potrebe za pripadanjem]] ({{en|need-to-belong theory}}), jednu od najutjecajnijih teorija u [[Socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]] o interpersonalnim odnosima. Ova teorija polazi od pretpostavke da ljudi imaju urođenu potrebu za uspostavljanjem i održavanjem stabilnih socijalnih veza.<ref name="Baumeister_Leary_1995">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Leary |first2=Mark R. |date=1995 |title=The need to belong: Desire for interpersonal attachments as a fundamental human motivation |url=https://persweb.wabash.edu/facstaff/hortonr/articles%20for%20class/baumeister%20and%20leary.pdf |journal=Psychological Bulletin |volume=117 |issue=3 |pages=497–529 |doi=10.1037/0033-2909.117.3.497 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovoj teoriji, težnja ka pripadanju nije samo želja, nego osnovna ljudska motivacija koja podstiče stvaranje bliskih i trajnih odnosa. Osim potrebe za uspostavljanjem odnosa, ljudi nastoje i očuvati postojeće socijalne veze i izbjeći njihovo narušavanje ili prekid.<ref name="Baumeister_Leary_1995" /> Baumeister i Leary isticali su da dugotrajno nezadovoljenje potrebe za pripadanjem može imati negativne posljedice na emocionalno stanje, fizičko zdravlje i psihološko funkcionisanje, uključujući povećan rizik od različitih ponašajnih i psiholoških poteškoća.<ref name="Baumeister_Leary_1995" /> Teorija potrebe za pripadanjem zasniva se na dva osnovna uslova.Prvi podrazumijeva učestalu i relativno stabilnu interakciju među osobama koje su uključene u odnos, pri čemu su ti kontakti pretežno pozitivni i bez trajnih konflikata. Drugi uslov odnosi se na postojanje trajnog i kontinuiranog odnosa, odnosno uvjerenja da će međusobna povezanost opstati kroz vrijeme.<ref name="Baumeister_Leary_1995" /> Ova teorija predstavljala je značajan iskorak u odnosu na ranije [[Teorija privrženosti|teorije privrženosti]], posebno teoriju [[John Bowlby|Johna Bowlbija]], koji je potrebu za privrženošću prvenstveno povezivala sa autoritetima ili primarnim figurama privrženosti.<ref name="Bowlby_1969">{{cite book |last=Bowlby |first=John |title=Attachment and Loss: Vol. 1. Attachment |url=https://archive.org/download/attachmentlossvo00john/attachmentlossvo00john.pdf |date=1969 |publisher=Penguin Books |location=London |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780140211276}}</ref> Nasuprot tome, Baumeister i Leary tvrdili su da se potreba za pripadanjem može ostvariti kroz različite vrste međuljudskih odnosa, bez ograničavanja na određene društvene uloge. Također su smatrali da, u slučaju prekida jedne značajne veze, potreba za pripadanjem može biti zadovoljena uspostavljanjem nove emocionalne povezanosti s drugom osobom.<ref name="Baumeister_Leary_1995" /> U kasnijim istraživanjima Baumeister je predstavio dokaze da se načini ostvarivanja pripadnosti razlikuju između [[muškarac]]a i [[žena]]. Prema njegovim nalazima, žene češće teže manjem broju bliskih i emocionalno intenzivnih odnosa, dok muškarci češće ostvaruju osjećaj pripadnosti kroz veći broj površnijih socijalnih veza. Također, muškarci češće zadovoljavaju potrebu za pripadanjem kroz pripadnost grupama ili zajedničkim ciljevima, nego kroz neposredne interpersonalne odnose.<ref name="Baumeister_Sommer_1997">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Sommer |first2=Kristin L. |date=1997 |title=What do men want? Gender differences and two spheres of belongingness: Comment on Cross and Madson (1997) |url=https://www.researchgate.net/publication/247408620_What_Do_Men_Want_Gender_Differences_and_Two_Spheres_of_BelongingnessComment_on_Cross_and_Madson_1997 |journal=Psychological Bulletin |volume=122 |issue=1 |pages=38–44 |doi=10.1037/0033-2909.122.1.38 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Samoregulacija === Baumeister je ostvario značajan doprinos u istraživanju [[samoregulacija|samoregulacije]], posebno kroz proučavanje granica ljudske sposobnosti kontrole vlastitih nagona, [[emocija]] i ponašanja. U tom kontekstu uveo je pojam ″[[iscrpljivanje ega]]″, kojim opisuje fenomen ograničenosti ljudske sposobnosti samoregulacije.<ref name="Baumeister_Ego_Depletion_1998">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Bratslavsky |first2=Ellen |last3=Muraven |last4=Mark |last5=Tice |first5=Dianne M. |date=1998 |title=Ego depletion: Is the active self a limited resource? |url=https://faculty.washington.edu/jdb/345/345%20Articles/Baumeister%20et%20al.%20(1998).pdf |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=74 |issue=5 |pages=1252–1265 |doi=10.1037/0022-3514.74.5.1252 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovoj teoriji, ulaganje samokontrole u jednoj situaciji može smanjiti kapacitet za samoregulaciju u narednim situacijama, bez obzira na područje djelovanja. Na primjer, donošenje većeg broja odluka ili suzdržavanje od određenih impulsa može umanjiti kasniju sposobnost samokontrole u drugim aspektima života.<ref name="Vohs_Baumeister_2008">{{cite journal |last1=Vohs |first1=Kathleen D. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |last3=Schmeichel |first3=Brandon J. |last4=Twenge |first4=Jean M. |last5=Nelson |first5=Noelle M. |last6=Tice |first6=Dianne M. |date=2008 |title=Making choices impairs subsequent self-control: A limited-resource account of decision making, self-regulation, and active initiative |url=https://assets.csom.umn.edu/assets/113144.pdf |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=94 |issue=5 |pages=883–898 |doi=10.1037/0022-3514.94.5.883 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Daljnja istraživanja Baumeistera i njegovih saradnika dovela su do razvoja ″modela snage samokontrole″, prema kojem samokontrola funkcioniše slično mišiću: privremeno slabi nakon intenzivnog korištenja, ali se dugoročnim vježbanjem može jačati.<ref name="Baumeister_Vohs_Tice_2007">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Vohs |first2=Kathleen D. |last3=Tice |first3=Dianne M. |date=2007 |title=The strength model of self-control |url=https://journals.sagepub.org/doi/10.1111/j.1467-8721.2007.00534.x |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=16 |issue=6 |pages=351–355 |doi=10.1111/j.1467-8721.2007.00534.x |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Baumeister je također istraživao fiziološke osnove samoregulacije, ukazujući na povezanost između iscrpljivanja ega i nivoa [[Glukoza|glukoze]] u [[krv]]i, sugerišući da samokontrola ima i biološku osnovu, a ne samo psihološku dimenziju.<ref name="Gailliot_Baumeister_2007">{{cite journal |last1=Gailliot |first1=Matthew T. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |last3=Schmeichel |first3=Brandon J. |last4=DeWall |first4=C. Nathan |last5=Maner |first5=Jon K. |last6=Plant |first6=E. Ashby |last7=Tice |first7=Dianne M. |last8=Brewer |first8=Lauren E. |date=2007 |title=Self-control relies on glucose as a limited energy source: Willpower is more than a metaphor |url=https://www.researchgate.net/publication/6524614_Self-Control_Relies_on_Glucose_as_a_Limited_Energy_Source_Willpower_Is_More_Than_a_Metaphor |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=92 |issue=2 |pages=325–336 |doi=10.1037/0022-3514.92.2.325 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Uredio je dvije stručne knjige posvećene samoregulaciji, ''Losing Control: How & Why People Fail at Self-Regulation'' i ''Handbook of Self-Regulation: Research, Theory and Applications''<ref name="Baumeister_Vohs_2004">{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-first1=Roy F. |editor-last2=Vohs |editor-first2=Kathleen D. |title=Handbook of Self-Regulation: Research, Theory, and Applications |url=https://ndl.ethernet.edu.et/bitstream/123456789/28342/1/162.pdf.pdf |date=2004 |publisher=The Guilford Press |location=New York |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=1-57230-991-1}}</ref>, a rezultate svojih istraživanja predstavio je i u knjizi ''Willpower: Rediscovering the Greatest Human Strength''.<ref name="Baumeister_Tierney_2012">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Tierney |first2=John |title=Willpower: Rediscovering the Greatest Human Strength |url=https://archive.org/details/willpowerredisco0000baum |date=2012 |publisher=Penguin Books |location=New York, New York |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780143122234}}</ref> Godine 2016. opsežno međunarodnu studiju provedenu u dvadesetak laboratorija širom svijeta nije uspjelo potvrditi efekte [[Iscrpljivanje ega|iscrpljivanja ega]] opisane u ranijim studijama. Baumeister je osporio [[Metodologija|metodologiju]] korištenu u [[Istraživanje|istraživanju]], tvrdeći da da eksperimentalni protokol nije bio dovoljno usklađen s većinom ranijih studija o iscrpljivanju ega. Nakon toga najavio je provođenje vlastite unaprijed registrovane replikacijske studije, zasnovane na protokolu koji je bliži standardnim eksperimentalnim postupcima u ovoj oblasti.<ref name="Baumeister_Vohs_2016">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Vohs |first2=Kathleen D. |date=2016 |title=Misguided Effort With Elusive Implications |url=https://carlsonschool.umn.edu/sites/carlsonschool.umn.edu/files/2019-04/baumeister_vohs_2016_perspectives_comment_on_hagger_rrr_misguided_effort_with_elusive_implications_2_0.pdf |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=4 |pages=574–575 |doi=10.1177/1745691616652878 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Kultura i ljudska seksualnost === Baumeister je kroz niz istraživanja proučavao [[Ljudska seksualnost|ljudsku seksualnost]], posebno odnos bioloških i kulturnih faktora u oblikovanju seksualnog ponašanja, seksualne motivacije, seksualne prisile i društvene regulacije seksualnosti. Njegov istraživački interes obuhvatao je i pitanja kulturnog potiskivanja [[ženska seksualnost|ženske seksualnosti]], kao i načine na koje partneri oblikuju i usklađuju svoje seksualne obrasce ponašanja.<ref name="Baumeister_Maner_2006">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Maner |first2=Jon K. |last3=DeWall |first3=C. Nathan |last4=Burnette |first4=M. M. |editor-last1=McAnulty |editor-first1=Richard D. |editor-last2=Burnette |editor-first2=M. M. |title=Sex and sexuality, vol 1: sexuality today: trends and controversies |chapter=Theories of human sexuality |url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:578259 |date=2006 |publisher=Praeger Publishers/Greenwood Publishing Group |location=Westport, CT |pages=17–53 |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780275985813}}</ref> Na osnovu svojih istraživanja Baumeister je izveo četiri osnovna zaključka:<ref name="Baumeister_Research" /> * Odnos između bioloških i kulturnih utjecaja na seksualnost razlikuje se među spolovima: prema njegovim nalazima, ženska seksualnost u većoj mjeri oblikovana je društvenim i kulturnim faktorima, dok je muška seksualnost više povezana sa biološkim predispozicijama, što je opisao kroz koncept ″[[erotska plastičnost|erotske plastičnosti]]″. * Postoje spolne razlike u seksualnoj želji, pri čemu muškarci u prosjeku iskazuju veću učestalost i intenzitet seksualne motivacije u odnosu na žene. * Društveno ograničavanje ženske seksualnosti u velikoj mjeri proizlazi iz društvenih normi koje same žene održavaju i prenose unutar kulture. * Seksualni odnosi mogu se analizirati kroz model društvene razmjene, odnosno kroz odnos troškova i koristi kao i društvene i tržišne dinamike, što je opisao konceptom ″[[seksualna ekonomija|seksualne ekonomije]]″. === Slobodna volja === Baumeister pristupa pitanju [[slobodna volja|slobodne volje]] iz perspektive [[Evolucijska psihologija|evolucijske psihologije]]. Prema njegovom shvatanju, slobodna volja predstavlja složen oblik kontrole ponašanja koji je nastao kroz psihološku evoluciju čovjeka kako bi omogućio efikasnije funkcionisanje u okviru kulture i društvenih odnosa.<ref name="Baumeister_2008">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |date=2008 |title=Free Will in Scientific Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Roy-Baumeister/publication/228342215_Free_Will_in_Scientific_Psychology/links/5b0c62774585157f871cb1ff/Free-Will-in-Scientific-Psychology.pdf |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=3 |issue=1 |pages=14–19 |doi=10.1111/j.1745-6916.2008.00057.x |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> On navodi četiri osnovne komponente slobodne volje: samokontrolu, racionalno i inteligentno donošenje odluka, plansko ponašanje i autonomnu inicijativu.<ref name="Stillman_Baumeister_Mele_2011">{{cite journal |last1=Stillman |first1=Tyler F. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |last3=Mele |first3=Alfred R. |date=2011 |title=Free will in everyday life: Autobiographical accounts of free and unfree action |url=https://www.researchgate.net/publication/233291664_Free_will_in_everyday_life_Autobiographical_accounts_of_free_and_unfree_action |journal=Philosophical Psychology |volume=24 |issue=3 |pages=381–394 |doi=10.1080/09515089.2011.556607 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema Baumeisteru, ove psihološke sposobnosti razvile su se kako bi ljudima omogućile djelovanje u skladu sa kulturnim normama, čak i onda kada je takvo ponašanje u suprotnosti s osnovnim biološkim ili [[instinkt]]ima.<ref name="Baumeister_Crescioni_2011">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Crescioni |first2=A. Will |last3=Alquist |first3=Jessica L. |date=2011 |title=Free Will as Advanced Action Control for Human Social Life and Culture |url=https://www.researchgate.net/publication/225389933_Free_Will_as_Advanced_Action_Control_for_Human_Social_Life_and_Culture |journal=Neuroethics |volume=4 |issue=1 |pages=1–11 |doi=10.1007/s12152-010-9058-4 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> U istraživanjima koje je provodio sa saradnicima, posebno sa [[Kathleen Vohs]], pokazao je da nevjerovanje u slobodnu volju može biti povezano sa većom sklonošću neetičnom i društveno štetnom ponašanju, kao što su varanje, povećana agresivnost, smanjena spremnost na pomaganje drugima, slabiji radni učinak i veće poteškoće u prevazilaženju zavisnosti.<ref name="Vohs_Schooler_2008">{{cite journal |last1=Vohs |first1=Kathleen D. |last2=Schooler |first2=Jonathan W. |date=2008 |title=The Value of Believing in Free Will: Encouraging a Belief in Determinism Increases Cheating |url=https://assets.csom.umn.edu/assets/91974.pdf |journal=Psychological Science |volume=19 |issue=4 |pages=49–54 |doi=10.1111/j.1467-9280.2008.02045.x |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Baumeister_Masicampo_DeWall_2009">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Masicampo |first2=E. J. |last3=DeWall |first3=C. Nathan |date=2009 |title=Prosocial Benefits of Feeling Free: Disbelief in Free Will Increases Aggression and Reduces Helpfulness |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0146167208327217 |journal=Personality and Social Psychology Bulletin |volume=35 |issue=2 |pages=260–268 |doi=10.1177/0146167208327217 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Stillman_Baumeister_2010">{{cite journal |last1=Stillman |first1=Tyler F. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |last3=Vohs |first3=Kathleen D. |last4=Lambert |first4=Nathaniel M. |last5=Fincham |first5=Frank D. |last6=Brewer |first6=Lauren E. |date=2010 |title=Personal Philosophy and Personnel Achievement: Belief in Free Will Predicts Better Job Performance |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1948550609351600 |journal=Social Psychological and Personality Science |volume=1 |issue=1 |pages=43–50 |doi=10.1177/1948550609351600 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Vohs_Baumeister_2009">{{cite journal |last1=Vohs |first1=Kathleen D. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |date=2009 |title=Addiction and free will |url=https://www.researchgate.net/publication/26879536_Addiction_and_free_will |journal=Addiction Research & Theory |volume=17 |issue=3 |pages=231–235 |doi=10.1080/16066350802567103 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, kasnija istraživanja dala su različite i ponekad suprotne rezultate, dovodeći u pitanje jednostavnu povezanost između vjerovanja u slobodnu volju i moralnog ponašanja.<ref name="Monroe_Brady_Malle_2016">{{cite journal |last1=Monroe |first1=Andrew E. |last2=Brady |first2=Garrett L. |last3=Malle |first3=Bertram F. |date=2016 |title=This Isnt the Free Will Worth Looking For: General Free Will Beliefs Do Not Influence Moral Judgments, Agent-Specific Choice... |url=https://research.clps.brown.edu/SocCogSci/Publications/Pubs/Monroe_Brady&Malle%20(2016)%20Not%20the%20free%20will%20worth%20looking%20for.pdf |journal=Social Psychological and Personality Science |volume=8 |issue=2 |pages=191–199 |doi=10.1177/1948550616667616 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Crone_Levy_2018">{{cite journal |last1=Crone |first1=Damien L. |last2=Levy |first2=Neil L. |date=2018 |title=Are Free Will Believers Nicer People? (Four Studies Suggest Not) |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6542011/ |journal=Social Psychological and Personality Science |volume=10 |issue=5 |pages=612–619 |doi=10.1177/1948550618780732 |pmid=31249653 |pmc=6542011 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Caspar_2017">{{cite journal |last1=Caspar |first1=Emilie A. |last2=Vuillaume |first2=Laurène |last3=Magalhães De Saldanha da Gama |first3=Pedro A. |last4=Cleeremans |first4=Axel |date=2017 |title=The Influence of (Dis)belief in Free Will on Immoral Behavior |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5239816/ |journal=Frontiers in Psychology |volume=8 |pages=20 |doi=10.3389/fpsyg.2017.00020 |pmid=28144228 |pmc=5239816 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Erotska plastičnost === Baumeister je uveo pojam [[erotska plastičnost|erotske plastičnosti]], kojim označava stepen u kojem se seksualni nagon pojedinca može oblikovati kulturnim, društvenim i situacijskim faktorima.<ref name="Baumeister_2000">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |date=2000 |title=Gender Differences in Erotic Plasticity: The Female Sex Drive as Socially Flexible and Responsive |url=https://www.academia.edu/81361658/Gender_differences_in_erotic_plasticity_The_female_sex_drive_as_socially_flexible_and_responsive |journal=Psychological Bulletin |volume=126 |issue=3 |pages=347–374 |doi=10.1037/0033-2909.126.3.347 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Baumeister_2004">{{cite journal |last1=Baumeister |first1=Roy F. |date=2004 |title=Gender and erotic plasticity: Sociocultural influences on the sex drive |url=https://blog.kareldonk.com/wp-content/uploads/2011/08/Gender_and_Erotic_Plasticity__Sociocultural_Influences_on_the_Sex_Drive.pdf |journal=Sexual and Relationship Therapy |volume=19 |issue=2 |pages=133–139 |doi=10.1080/14681990410001691343 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovoj teoriji, žene u prosjeku pokazuju veću erotsku plastičnost, što znači da je njihova seksualna želja osjetljivija na društvene norme, kulturne obrasce i situacijske utjecaje. Nasuprot tome, muškarci imaju nižu erotsku plastičnost, pri čemu je njihov seksualni nagon relativno stabilniji i manje podložan vanjskim utjecajima. == Djela == === Autorske knjige === * ''Identity: Cultural Change and the Struggle for Self'' (1986)<ref name="Baumeister_1986">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Identity: Cultural Change and the Struggle for Self |url=https://archive.org/details/identitycultural00baum |date=1986 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195037166 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Masochism and the Self'' (1989)<ref name="Baumeister_1989">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Masochism and the Self |url=https://www.routledge.com/Masochism-and-the-Self/Baumeister/p/book/9780805804867 |date=1989 |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0805804867 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Meanings of Life'' (1991)<ref name="Baumeister_1991">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Meanings of Life |url=https://archive.org/details/meaningsoflife0000baum |date=1991 |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=978-0898625318 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Escaping the Self: Alcoholism, Spirituality, Masochism, and Other Flights from the Burden of Selfhood'' (1991) * ''Your Own Worst Enemy: Understanding the Paradox of Self-Defeating Behavior'' (1993)<ref name="Berglas_Baumeister_1993">{{cite book |last1=Berglas |first1=Steven |last2=Baumeister |first2=Roy F. |title=Your Own Worst Enemy: Understanding the Paradox of Self-Defeating Behavior |url=https://archive.org/details/yourownworstenem0000berg |date=1993 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0465071043 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Breaking Hearts: The Two Sides of Unrequited Love'' (1994)<ref name="Baumeister_Wotman_1994">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Wotman |first2=Sara R. |title=Breaking Hearts: The Two Sides of Unrequited Love |url=https://www.guilford.com/books/Breaking-Hearts/Baumeister-Wotman/9780898621525 |date=1994 |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=978-0898621525 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Evil: Inside Human Violence and Cruelty'' (1997)<ref name="Baumeister_1997">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Evil: Inside Human Violence and Cruelty |url=https://archive.org/details/evilinsidehumanc0000baum |date=1997 |publisher=W.H. Freeman |location=New York |isbn=978-0716729020 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Social Dimension of Sex'' (2000)<ref name="Baumeister_Tice_2001">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Tice |first2=Dianne M. |title=The Social Dimension of Sex |date=2000 |publisher=Allyn and Bacon |location=Boston |language=en}}</ref> * ''Human Sexuality: Meeting Your Basic Needs'' (Ljudska seksualnost: Zadovoljavanje osnovnih potreba) (2002).<ref name="Miracle_Baumeister_2003">{{cite book |last1=Miracle |first1=Tina S. |last2=Miracle |first2=Andrew W. |last3=Baumeister |first3=Roy F. |title=Human Sexuality: Meeting Your Basic Needs |url=https://archive.org/details/humansexualityme0000mira |date=2003 |publisher=Prentice Hall |location=Upper Saddle River, N.J. |access-date=7. 5. 2026 |language=en |isbn=9780130174093}}</ref> * ''The Cultural Animal: Human Nature, Meaning, and Social Life'' (2005)<ref name="Baumeister_2005">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=The Cultural Animal: Human Nature, Meaning, and Social Life |url=https://global.oup.com/academic/product/the-cultural-animal-9780195167030 |date=2005 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195167030 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Social Psychology and Human Nature'' (2008)<ref name="Baumeister_Bushman_2014">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |last2=Bushman |first2=Brad J. |title=Social Psychology and Human Nature |url=https://archive.org/details/socialpsychology0000baum_d7r4 |date=2014 |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-1133957799 |edition=3rd |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Is There Anything Good About Men?: How Cultures Flourish by Exploiting Men'' (2010)<ref name="Baumeister_Men_2010">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Is There Anything Good About Men?: How Cultures Flourish by Exploiting Men |url=https://archive.org/details/isbn_2900195374109 |date=2010 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195374100 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Willpower: Rediscovering the Greatest Human Strength'' (2011)<ref name="Baumeister_Tierney_2012" /> * ''Homo Prospectus'' (2016)<ref name="Seligman_et_al_2016">{{cite book |last1=Seligman |first1=Martin E. P. |last2=Railton |first2=Peter |last3=Baumeister |first3=Roy F. |last4=Sripada |first4=Chandra |title=Homo Prospectus |url=https://archive.org/details/homoprospectus0000seli |date=2016 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0190210038 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Power of Bad'' (2019)<ref name="Tierney_Baumeister_2019">{{cite book |last1=Tierney |first1=John |last2=Baumeister |first2=Roy F. |title=The Power of Bad: How the Negativity Effect Rules Us and How We Can Rule It |url=https://www.penguinrandomhouse.com/books/554904/the-power-of-bad-by-john-tierney-and-roy-f-baumeister/ |date=2019 |publisher=Penguin Press |location=New York |isbn=978-0241411872 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Self Explained: Why and How We Become Who We Are'' (2022)<ref name="Baumeister_Self_2022">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=The Self Explained: Why and How We Become Who We Are |url=https://www.guilford.com/books/The-Self-Explained/Roy-Baumeister/9781462549245 |date=2022 |publisher=Guilford Press |location=New York |isbn=978-1462549245 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Concise Introduction to Social Psychology'' (2026)<ref name="Baumeister_2026">{{cite book |last1=Baumeister |first1=Roy F. |title=Concise Introduction to Social Psychology |url=https://www.e-elgar.com/shop/gbp/concise-introduction-to-social-psychology-9781035315451.html |date=2026 |publisher=Edward Elgar Publishing |location=Cheltenham, UK |isbn=978-1035315451 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Uređene knjige === * ''Public Self and Private Self'' (1986) * ''Self-Esteem: The Puzzle of Low Self-Regard'' (1993) * ''The Self in Social Psychology'' (1999) * ''Social Psychology and Human Sexuality'' (2001) * ''Time and Decision: Economic and Psychological Perspectives on Intertemporal Choice'' (2003)<ref name="Baumeister_Loewenstein_2003">{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-first1=Roy F. |editor-last2=Loewenstein |editor-first2=George |title=Time and Decision: Economic and Psychological Perspectives on Intertemporal Choice |url=https://archive.org/details/isbn_0871545497 |date=2003 |publisher=Russell Sage Foundation |location=New York |isbn=978-0871545497 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Handbook of Self-Regulation: Research, Theory and Applications'' (2004)<ref name="Baumeister_Vohs_2004" /> * ''Encyclopedia of Social Psychology'' (2007)<ref name="Baumeister_Vohs_2007">{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-first1=Roy F. |editor-last2=Vohs |editor-first2=Kathleen D. |title=Encyclopedia of Social Psychology |url=https://archive.org/details/encyclopediaofso0001unse_k3a6 |date=2007 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks, CA |isbn=978-1412916707 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> *''Do Emotions Help or Hurt Decision Making?: A Hedgefoxian Perspective'' (Pomažu li emocije ili odmažu pri donošenju odluka?) (2007)<ref name="Vohs_et_al_2007">{{cite book |editor-last1=Vohs |editor-first1=Kathleen D. |editor-last2=Baumeister |editor-first2=Roy F. |editor-last3=Loewenstein |editor-first3=George |title=Do Emotions Help or Hurt Decisionmaking?: A Hedgefoxian Perspective |date=2007 |publisher=Russell Sage Foundation |location=New York |isbn=978-0871548573 |language=en}}</ref> * ''Are We Free? Psychology and Free Will'' (2008)<ref name="Baer_et_al_2008">{{cite book |editor-last1=Baer |editor-first1=John |editor-last2=Kaufman |editor-first2=James C. |editor-last3=Baumeister |editor-first3=Roy F. |title=Are We Free? Psychology and Free Will |date=2008 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195189636 |language=en}}</ref> *''Psychology of Self-Regulation: Cognitive, Affective, and Motivational Processes'' (2009)<ref name="Forgas_et_al_2009">{{cite book |editor-last1=Forgas |editor-first1=Joseph P. |editor-last2=Baumeister |editor-first2=Roy F. |editor-last3=Tice |editor-first3=Dianne M. |title=Psychology of Self-Regulation: Cognitive, Affective, and Motivational Processes |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781136874314_A23882045/preview-9781136874314_A23882045.pdf |date=2009 |publisher=Psychology Press |location=New York |isbn=978-1848728424 |language=en |access-date=8. 5. 2026}}</ref> * ''Free Will and Consciousness: How Might They Work?'' (Slobodna volja i svijest: Kako bi mogli funkcionisati?) (2010).<ref name="Baumeister_et_al_2010">{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-last2=Mele |editor-first2=Alfred R. |editor-last3=Vohs |editor-first3=Kathleen D. |editor-first1=Roy F. |title=Free Will and Consciousness: How Might They Work? |url=https://archive.org/details/freewillconsciou0000unse |date=2010 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195389760 |language=en}}</ref> * ''Advanced Social Psychology: The State of the Science'' (2010).<ref name="Baumeister_Finkel_2010">{{cite book |editor-last1=Baumeister |editor-first1=Roy F. |editor-last2=Finkel |editor-first2=Eli J. |title=Advanced Social Psychology: The State of the Science |url=https://global.oup.com/academic/product/advanced-social-psychology-9780195373035 |date=2010 |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195373035 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Social Psychology of Living Well'' (2018).<ref name="Forgas_Baumeister_2018">{{cite book |editor-last1=Forgas |editor-first1=Joseph P. |editor-last2=Baumeister |editor-first2=Roy F. |title=The Social Psychology of Living Well |url=https://www.routledge.com/The-Social-Psychology-of-Living-Well/Forgas-Baumeister/p/book/9781138575080 |date=2018 |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-1138575080 |access-date=7. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Lični život == Baumeister je oženjen Dianne Tice, socijalnom psihologinjom s kojom i profesionalno sarađuje.<ref name="Tice_Baumeister_1997">{{cite journal |last1=Tice |first1=Dianne M. |last2=Baumeister |first2=Roy F. |title=Longitudinal Study of Procrastination, Performance, Stress, and Health: The Costs and Benefits of Dawdling |journal=Psychological Science |date=1997 |volume=8 |issue=6 |pages=454–458 |url=https://www.jstor.org/stable/40063233 |publisher=SAGE Publications, Inc. |language=en |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Zamor od odlučivanja]] * [[Iscrpljivanje ega]] * [[Pristrasnost prema negativnosti]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.psychologytoday.com/us/blog/cultural-animal "Cultural Animal" – Blog Roya Baumeistera na portalu Psychology Today] {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Baumeister, Roy}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Cleveland (Ohio)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Socijalna psihologija]] [[Kategorija:Psihologija seksualnosti]] 0alf8p9faqbhvxo02sufalt7ebgsnn4 0 534107 3894714 3894189 2026-06-06T10:18:36Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894714 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Martin Zlomislić | slika = | punoime = Martin Zlomislić | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1998|8|16}} | rodnigrad = [[Posušje]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 1,89 m | pozicija = [[golman]] | trenutniklub = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | brojnadresu = 13 | omladinskegodine = 2013–2017. | omladinskipogoni = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | godine1 = 2017–2021. | klubovi1 = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | nastupi(golovi)1 = 38 (0) | godine2 = 2021– | klubovi2 = [[HNK Rijeka|Rijeka]] | nastupi(golovi)2 = 68 (0) | nacionalnegodine1 = 2016–2017. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U-19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2019–2020. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U-21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0) | nacionalnegodine3 = 2024– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 2 (0) | zadnjeuređivanje = 1. 3. 2026. }} '''Martin Zlomislić''' (rođen 16. augusta 1998) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[golman]]a za [[HNK Rijeka]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Karijeru je počeo u [[NK Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], iz kojeg je 2021. prešao u Rijeku. U sezoni 2024/25. bio je kapiten Rijeke u ekipi koja je osvojila [[Hrvatska nogometna liga|prvenstvo Hrvatske]] i [[Hrvatski nogometni kup]].<ref name="transfermarkt">{{cite web |title=Martin Zlomislic - Player profile |url=https://www.transfermarkt.com/martin-zlomislic/profil/spieler/495320 |website=Transfermarkt |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="hrt-ugovor">{{cite web |title=Kapetan Rijeke produžio ugovor do 2027. godine |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/kapetan-rijeke-produzio-ugovor-do-2027-godine-12307280 |website=HRT Sport |date=27. 8. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Klupska karijera == === Široki Brijeg === Zlomislić je nogomet počeo igrati u [[NK Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Prvom timu priključen je u junu 2017, a profesionalni debi imao je 13. maja 2018. u prvenstvenoj pobjedi protiv [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]] 3:1.<ref name="sportsport-pripreme">{{cite web |last=Čaušević |first=E. |title=Široki Brijeg počeo pripreme, ekipi se priključio novi igrač |url=https://sportsport.ba/fudbal/siroki-brijeg-poceo-pripreme-ekipi-se-prikljucio-novi-igrac/239427 |website=Sportsport.ba |date=7. 6. 2017 |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="soccerway">{{cite web |title=M. Zlomislić: Summary |url=https://int.soccerway.com/players/martin-zlomislic/495320/ |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Standardniju ulogu dobio je u sezoni 2019/20, kada je branio u većem dijelu prvenstvenih utakmica Širokog Brijega.<ref name="soccerway"/> Sezonu 2020/21. otvorio je utakmicom bez primljenog gola u pobjedi protiv [[FK Tuzla City|Tuzla Cityja]] 1:0.<ref name="klix-tuzla">{{cite web |title=Široki Brijeg na Pecari pobijedio Tuzla City, pogledajte tabelu nakon 1. kola |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/siroki-brijeg-na-pecari-pobijedio-tuzla-city-pogledajte-tabelu-nakon-1-kola/200802089 |website=Klix.ba |date=2. 8. 2020 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U martu 2021. sporazumno je raskinuo ugovor sa Širokim Brijegom.<ref name="siroki-raskid">{{cite web |title=Golman Martin Zlomislić i NK Široki Brijeg raskinuli saradnju |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/golman-martin-zlomislic-i-nk-siroki-brijeg-raskinuli-saradnju/210331152 |website=Klix.ba |date=31. 3. 2021 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> === Rijeka === U julu 2021. potpisao je za [[HNK Rijeka|Rijeku]].<ref name="rijeka-potpis">{{cite web |title=Rijeka predstavila novog vratara |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/rijeka-predstavila-novog-vratara-2310090 |website=HRT Sport |date=9. 7. 2021 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Za riječki klub debitirao je u pobjedi protiv [[HNK Šibenik|Šibenika]] 2:1, u utakmici u kojoj je nastupio umjesto [[Andrej Prskalo|Andreja Prskala]].<ref name="debi-rijeka">{{cite web |title=Rijeka - Šibenik 2:1, Drmić i Bušnja donijeli preokret, vratar Zlomislić prvo ime utakmice |url=https://nk-rijeka.hr/rijeka-sibenik-21-drmic-i-busnja-donijeli-preokret-vratar-zlomislic-prvo-ime-utakmice/ |website=HNK Rijeka |date=22. 8. 2021 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U sezoni 2024/25. postao je jedan od ključnih igrača Rijeke i nosio kapitensku traku. Klub je te sezone osvojio naslov prvaka Hrvatske, a Zlomislić je kao kapiten podigao pehar nakon pobjede nad [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupom]].<ref name="tportal-titula">{{cite web |title=Objavljena snimka govora iz Rijekine svlačionice uoči utakmice za titulu |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/objavljena-snimka-govora-iz-rijekine-svlacionice-uoci-utakmice-za-titulu-foto-20250526 |website=tportal.hr |date=26. 5. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Rijeka je nekoliko dana kasnije osvojila i Hrvatski kup, čime je kompletirala dvostruku krunu.<ref name="nacional-kup">{{cite web |title=Rijeka nakon prvenstva osvojila i kup |url=https://www.nacional.hr/dupla-kruna-rijeka-nakon-prvenstva-osvojila-i-kup-gol-naisa-djouahre-proslavili-i-dinamo-i-varazdin/ |website=Nacional |date=29. 5. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U augustu 2025. produžio je ugovor s Rijekom do 2027, uz opciju dodatne godine.<ref name="hrt-ugovor"/> == Reprezentativna karijera == Zlomislić je nastupao za omladinske selekcije Bosne i Hercegovine do 19 i do 21 godine.<ref name="sportsport-u19">{{cite web |last=Šljivak |first=M. |title=Toni Karačić odabrao reprezentativce |url=https://sportsport.ba/fudbal/toni-karacic-odabrao-reprezentativce/203591 |website=Sportsport.ba |date=11. 8. 2016 |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="sportsport-u21">{{cite web |last=Pašić |first=A. |title=Zlomislić: Marinovićev poziv je nagrada i motiv |url=https://sportsport.ba/fudbal/zlomislic-marinovicev-poziv-je-nagrada-i-motiv/330512 |website=Sportsport.ba |date=20. 8. 2019 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U seniorsku reprezentaciju pozvan je za utakmice [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]] protiv [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] u novembru 2024.<ref name="poziv-rijeka">{{cite web |title=Zlomisliću i Radeljiću reprezentativni pozivi |url=https://nk-rijeka.hr/zlomislicu-i-radeljicu-reprezentativni-pozivi/ |website=HNK Rijeka |date=5. 11. 2024 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Debitirao je 19. novembra 2024. u remiju 1:1 protiv Nizozemske na stadionu [[Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]].<ref name="debi-bih">{{cite web |title=Remi Zmajeva sa Nizozemskom |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/remi-zmajeva-sa-nizozemskom/ |website=Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine |date=19. 11. 2024 |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="eufootball">{{cite web |title=Martin Zlomislić |url=https://eu-football.info/_player.php?id=32966 |website=EU-Football.info |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Statistika karijere == === Klub === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! rowspan="2" | Liga ! colspan="2" | Liga ! colspan="2" | Kup ! colspan="2" | Evropa ! colspan="2" | Ukupno |- ! Nast. !! Gol. !! Nast. !! Gol. !! Nast. !! Gol. !! Nast. !! Gol. |- | rowspan="4" | [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | 2017/18. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | 2 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 3 || 0 |- | 2018/19. | Premijer liga BiH | 4 || 0 || 1 || 0 || — || — || 5 || 0 |- | 2019/20. | Premijer liga BiH | 19 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 || 21 || 0 |- | 2020/21. | Premijer liga BiH | 13 || 0 || 1 || 0 || — || — || 14 || 0 |- ! colspan="3" | Ukupno Široki Brijeg ! 38 !! 0 !! 3 !! 0 !! 2 !! 0 !! 43 !! 0 |- | rowspan="5" | [[HNK Rijeka|Rijeka]] | 2021/22. | [[Hrvatska nogometna liga]] | 9 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 |- | 2022/23. | Hrvatska nogometna liga | 0 || 0 || 2 || 0 || 0 || 0 || 2 || 0 |- | 2023/24. | Hrvatska nogometna liga | 1 || 0 || 6 || 0 || 0 || 0 || 7 || 0 |- | 2024/25. | Hrvatska nogometna liga | 34 || 0 || 5 || 0 || 6 || 0 || 45 || 0 |- | 2025/26. | Hrvatska nogometna liga | 24 || 0 || 2 || 0 || 15 || 0 || 41 || 0 |- ! colspan="3" | Ukupno Rijeka ! 68 !! 0 !! 16 !! 0 !! 21 !! 0 !! 105 !! 0 |- ! colspan="3" | Ukupno karijera ! 106 !! 0 !! 19 !! 0 !! 23 !! 0 !! 148 !! 0 |} <small>Statistika je ažurirana nakon utakmice odigrane 12. marta 2026.<ref name="soccerway"/></small> === Reprezentacija === {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Reprezentacija !! Godina !! Nastupi !! Golovi |- | rowspan="2" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | 2024. || 1 || 0 |- | 2025. || 1 || 0 |- ! colspan="2" | Ukupno !! 2 !! 0 |} <small>Statistika je ažurirana nakon utakmice odigrane 12. oktobra 2025.<ref name="eufootball"/></small> == Uspjesi == ; Rijeka * [[Hrvatska nogometna liga]]: 2024/25. * [[Hrvatski nogometni kup]]: 2024/25. == Vanjski linkovi == * {{NFT player|pid=92310|name=Martin Zlomislić}} == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zlomislic, Martin}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Posušje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Širokog Brijega]] [[Kategorija:Nogometaši Rijeke]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] k0cac6xcijiqbtvxaelvizbh736g80j 0 534116 3894713 3893809 2026-06-06T10:18:34Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Joseph Eugene Stiglitz | slika = Joseph E. Stiglitz, 2019 (cropped).jpg | alt_slike = | opis = Stiglitz 2019. godine | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|2|9}} | mjesto_rođenja = [[Gary (Indiana)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = ekonomista | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Joseph Eugene Stiglitz''' (/ˈstɪɡlɪts/; rođen 9. februara 1943.) je američki ekonomista novog kejnzijanskog pravca,<ref>Free, Rhona C. (2010). 21st Century Economics: A Reference Handbook. Sage Publications. p. 317. ISBN 978-1452266312.</ref> analitičar javnih politika, politički aktivista i profesor na Univerzitetu Columbia. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomske nauke]] (2001.)<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/economic-sciences/2001/stiglitz/biographical/ Joseph E. Stiglitz, Biographical]. The Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel 2001". NobelPrize.org.</ref> i medalje John Bates Clark (1979.). Bivši je viši potpredsjednik i glavni ekonomista Svjetske banke. Također je bivši član i predsjedavajući Američkog vijeća ekonomskih savjetnika. Poznat je po svojoj podršci teoriji javnih finansija Georgija <ref>Gochenour, Zachary, and Bryan Caplan. "An entrepreneurial critique of Georgism." The Review of Austrian Economics 26.4 (2013): 483–491.</ref> i po svom kritičkom stavu o upravljanju globalizacijom, o ekonomistima laissez-faire principa (koje naziva "fundamentalistima slobodnog tržišta") i o međunarodnim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Stiglitz je 2000. godine osnovao Inicijativu za politički dijalog (IPD), istraživački centar o međunarodnom razvoju sa sjedištem na Univerzitetu Columbia. Član je [[Univerzitet Columbia|Univerziteta Columbia]] od 2001. godine, a najviši akademski rang univerziteta (univerzitetski profesor) dobio je 2003. godine. Bio je osnivač i predsjedavajući univerzitetskog Komiteta za globalnu misao. Također, predsjedava Institutom za svjetsko siromaštvo Brooks Univerziteta u Manchesteru. Bio je član Papinske akademije društvenih nauka. 2009. godine, predsjednik [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] Miguel d'Escoto Brockmann imenovao je Stiglitza za predsjedavajućeg Komisije UN-a za reforme međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema, gdje je nadgledao predložene prijedloge i naručio izvještaj o reformi međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema. Bio je predsjedavajući Međunarodne komisije za mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka, koju je imenovao francuski predsjednik Sarkozy, a koja je 2010. godine objavila svoj izvještaj pod nazivom „Pogrešno mjerenje naših života: Zašto se BDP ne sabira“,<ref>Stiglitz, Joseph E.; Sen, Amartya; Fitoussi, Jean-Paul (2010). Mismeasuring Our Lives: Why GDP Doesn't Add Up. The New Press. ISBN 978-1595585196.</ref> a trenutno je kopredsjedavajući njenog nasljednika, Grupe stručnjaka na visokom nivou za mjerenje ekonomskog učinka i društvenog napretka. Od 2011. do 2014. godine, Stiglitz je bio predsjednik Međunarodnog ekonomskog udruženja (IEA). Predsjedavao je organizacijom trogodišnjeg svjetskog kongresa IEA održanog u blizini [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] u Jordanu u junu 2014. godine. == Život i karijera == Rođen je u Garyju, Indiana<ref>Kern, Jamie (18 September 2003). "Interview with Professor Joseph Stiglitz". Columbia Business School. The Tamer Center for Social Enterprise.</ref>, u jevrejskoj porodici. Njegova majka je bila Charlotte (rođena Fishman), učiteljica, a otac Nathaniel David Stiglitz, prodavač osiguranja.<ref>"Stiglitz, Joseph E. 1943– (Joseph Eugene Stiglitz)". encyclopedia.com. Cengage Learning.</ref> Pohađao je Amherst College, gdje je bio dobitnik Nacionalnog stipendije za zasluge, aktivan u debatnom timu i predsjednik studentske vlade. Tokom završne godine na Amherst Collegeu, studirao je na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]] (MIT), gdje je kasnije nastavio postdiplomski studij. Ljeti 1965. godine preselio se na Univerzitet u Chicagu kako bi istraživao kod Hirofumija Uzawe, koji je bio dobitnik NSF granta.<ref>Aoki, Masahiko (2018). Transboundary Game of Life: Memoir of Masahiko Aoki. Springer. p. 59. ISBN 978-9811327575.</ref> Doktorirao je na MIT-u od 1966. do 1967. godine, period kada je također obavljao funkciju docenta na MIT-u. Stiglitz je izjavio da mu poseban stil MIT ekonomije dobro odgovara, opisujući ga kao "jednostavne i konkretne modele, usmjerene na odgovaranje na važna i relevantna pitanja". Od 1966. do 1970. bio je istraživački saradnik na Univerzitetu u Cambridgeu. Prvobitno je stigao na Fitzwilliam College u Cambridgeu kao Fulbrightov stipendista 1965. godine, a kasnije je osvojio Tapp Junior Research Fellowship na Gonville and Caius Collegeu u Cambridgeu, što je bilo ključno za oblikovanje njegovog razumijevanja Keynesa i [[Makroekonomija|makroekonomske]] teorije.<ref>"A shilling in the meter and a penny for your thoughts ... An Interview with Professor Joseph E Stiglitz". Optima. 2005.</ref> U narednim godinama, obavljao je akademske pozicije na [[Univerzitet Yale|Yaleu]], [[Univerzitet Stanford|Stanfordu]], [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordu]] - gdje je bio Drummond profesor političke ekonomije - i [[Univerzitet Princeton|Princetonu]]. Od 2001. godine, Stiglitz je profesor na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], uz imenovanje na Poslovnu školu, Odsjek za ekonomiju i Školu za međunarodne i javne poslove (SIPA), te je urednik časopisa The Economists' Voice zajedno s J. Bradfordom DeLongom i Aaronom Edlinom.<ref>Uchitelle, Louis (2001-07-21). "Columbia University Hires Star Economist". The New York Times. ISSN 0362-4331.</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Stigliz, Josef}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Biografije, Gary (Indiana)]] [[Kategorija:Američki ekonomisti]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bs2wbb1r1q0ic5rntjoy04o19h0op6w 0 534143 3894712 3893325 2026-06-06T10:18:32Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Cedi Osman | slika = Cedi Osman 16 Panathinaikos BC Euroleague 20250204 (1).jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Osman u dresu [[Panathinaikos]]a 2025. | puno_ime = Cedi Osman | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|4|8}} | mjesto_rođenja = [[Ohrid]], [[Republika Makedonija]]<br>(danas [[Sjeverna Makedonija]]) | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Turci|Turčin]] | državljanstvo = [[Turska]] | visina = 201 cm | težina = 104 kg | nadimak = | pozicija = [[Krilo (košarka)|krilo]] | početak_karijere = 2011. | NBA_draft = [[NBA draft 2015.|2015]] (2. krug, 31. pik – [[Minnesota Timberwolves]]) | kraj_karijere = | trenutni_klub = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | broj_na_dresu = 6 | godine1 = 2011–2017. | klub1 = [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | godine2 = 2011–2013. | klub2 = → [[Pertevniyal S.K.|Pertevniyal]] | godine3 = [[NBA 2017/2018.|2017]]–[[NBA 2022/2023.|2023.]] | klub3 = [[Cleveland Cavaliers]] | godine4 = 2017. | klub4 = → [[Canton Charge]] | godine5 = [[NBA 2023/2024.|2023–2024.]] | klub5 = [[San Antonio Spurs]] | godine6 = 2024– | klub6 = [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | nagrade = * Osvajač Kupa Turske (2015) * Osvajač Kupa Grčke (2025) * MVP pete utakmice plej-ofa [[Euroliga|Eurolige]] (2025) * MVP Evropskog prvenstva do 20 godina (2014) }} '''Cedi Osman''' (rođen 8. aprila 1995) [[Turska|turski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Krilo (košarka)|krila]] za [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] u [[Grčka košarkaška liga|grčkoj ligi]] i [[Euroliga|Euroligi]]<ref name="FIBA">{{cite web |title=Cedi Osman – Türkiye |url=https://www.fiba.basketball/en/players/190655-cedi-osman |website=FIBA Basketball |access-date=8. 5. 2026}}</ref>, a član je i [[Košarkaška reprezentacija Turske|reprezentacije Turske]]. Prije povratka u evropsku košarku nastupao je u [[NBA]] ligi za [[Cleveland Cavaliers]] i [[San Antonio Spurs]].<ref name="NBA">{{cite web |title=Cedi Osman |url=https://www.nba.com/player/1626224/cedi_osman |website=NBA.com |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Rani život i porijeklo == Osman je rođen u [[Ohrid]]u, u porodici [[Turci u Makedoniji|turskog]] i [[Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji|bošnjačkog]] porijekla. Otac mu je iz [[Turska|Turske]], a majka iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]].<ref name="KlixSarajevo">{{cite web |title=NBA zvijezda Cedi Osman i poznata turska glumica borave u Sarajevu: Vratio sam se tamo gdje je sve počelo |url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/nba-zvijezda-cedi-osman-i-poznata-turska-glumica-borave-u-sarajevu-vratio-sam-se-tamo-gdje-je-sve-pocelo/230718019 |website=Klix.ba |date=18. 7. 2023 |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="SandzakDanas">{{cite web |title=NBA AS OTKRIVA – Čedi Osman: Majka mi je iz Novog Pazara |url=https://www.sandzakdanas.rs/nba-as-otkriva-cedi-osman-majka-mi-je-iz-novog-pazara/ |website=Sandžak Danas |date=6. 5. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Porodica se iz Ohrida 1999. preselila u [[Sarajevo]], gdje je proveo dio ranog djetinjstva.<ref name="FirstCedi">{{cite web |title=Cedi Osman |url=https://www.thefirstcedi.com/ |website=The First Cedi |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U Sarajevu je pohađao Osnovnu školu "[[Isak Samokovlija]]". Košarkom se počeo baviti kao šestogodišnjak, kada je upisan u omladinski pogon [[KK Bosna|KK Bosne]], a trenirao je i u sarajevskom klubu KK Rin Family.<ref name="KlixSarajevo"/><ref name="KlixBosna">{{cite web |title=Sjećate li dječaka u dresu KK Bosna? Sutra će igrati finale Eurobasketa, Studenti mu poželjeli sreću |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/sjecate-li-djecaka-u-dresu-kk-bosna-sutra-ce-igrati-finale-eurobasketa-studenti-mu-pozeljeli-srecu/250913096 |website=Klix.ba |date=13. 9. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Sarajevo je kasnije opisivao kao mjesto "gdje je sve počelo".<ref name="KlixSarajevo"/> Kada je imao 13 godina, skauti [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efesa]] pozvali su njega i porodicu u [[Turska|Tursku]], nakon čega je od 2007. nastupao u svim omladinskim kategorijama tog kluba.<ref name="FirstCedi"/> Njegov stariji brat Caner Osman također je košarkaš, a u mlađim kategorijama trenirao je u Bosni zajedno s njim.<ref name="KlixBosna"/> == Klupska karijera == === Anadolu Efes === Osman je košarkaški razvijen u omladinskom sistemu [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efesa]]. Prvi seniorski period proveo je u [[Pertevniyal S.K.|Pertevniyalu]], za koji je potpisao u sezoni 2011/12, a za prvi tim Anadolu Efesa debitovao je u sezoni 2012/13.<ref name="Euroleague">{{cite web |title=Cedi Osman Profile |url=https://www.euroleaguebasketball.net/euroleague/players/cedi-osman/profile/004088/ |website=EuroLeague Basketball |access-date=8. 5. 2026}}</ref> S Efesom je 2015. osvojio Kup Turske, a u istom periodu postao je jedan od istaknutijih mladih igrača turske košarke.<ref name="Euroleague"/> Na [[NBA draft]]u 2015. izabran je kao 31. pik. Izabrala ga je [[Minnesota Timberwolves|Minnesota]], ali su njegova prava iste večeri prešla u [[Cleveland Cavaliers]]e.<ref name="NBA"/><ref name="CavsSign">{{cite web |title=Cleveland Cavaliers sign forward Cedi Osman |url=https://www.nba.com/news/cleveland-cavaliers-sign-cedi-osman |website=NBA.com |date=18. 7. 2017 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> === Cleveland Cavaliers === [[Datoteka:Cedi Osman (40628206103) (cropped).jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Osman u dresu [[Cleveland Cavaliers]]a 2019.]] U julu 2017. potpisao je ugovor s Cleveland Cavaliersima i prešao u NBA ligu.<ref name="CavsSign"/> U prvoj sezoni bio je dio ekipe koja je igrala [[NBA finale 2018.|NBA finale 2018]], a tokom narednih sezona učvrstio se kao rotacijski krilni igrač.<ref name="NBA"/> Cavaliersi su s njim 2019. produžili ugovor na četiri godine.<ref name="Extension">{{cite web |title=Cavaliers, forward Cedi Osman complete 4-year extension |url=https://www.nba.com/news/ap-cavaliers-cedi-osman-complete-extension |website=NBA.com |date=26. 10. 2019 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U Clevelandu je ostao do 2023, kada je uključen u razmjenu tri kluba. === San Antonio Spurs === U julu 2023. [[San Antonio Spurs]]i su ga dobili od Clevelanda u razmjeni u kojoj su učestvovali i [[Miami Heat]]. Spursi su u istom poslu dobili i Lamara Stevensa, buduće izbore druge runde i novčanu naknadu.<ref name="SpursTrade">{{cite web |title=San Antonio completes three-team trade with Cleveland and Miami |url=https://www.nba.com/spurs/news/san-antonio-completes-three-team-trade-with-cleveland-and-miami |website=San Antonio Spurs |date=6. 7. 2023 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> Za klub iz [[San Antonio|San Antonija]] nastupao je u sezoni 2023/24. === Panathinaikos === U septembru 2024. potpisao je za [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]], tada aktuelnog prvaka Eurolige, za sezonu 2024/25.<ref name="PAOSign">{{cite web |title=Osman in Green! |url=https://www.paobc.gr/en/105661_osman-green/ |website=Panathinaikos BC |date=7. 9. 2024 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U prvoj sezoni s klubom osvojio je Kup Grčke, a u plej-ofu Eurolige 2025. proglašen je MVP-jem pete utakmice.<ref name="Euroleague"/> U aprilu 2025. Panathinaikos je objavio da je s Osmanom produžio saradnju do ljeta 2027.<ref name="PAO2027">{{cite web |title=Cedi Osman to remain with Panathinaikos AKTOR until 2027 |url=https://www.paobc.gr/en/o-tsenti-osman-ston-panathinaiko-aktor-eos-to-2027/ |website=Panathinaikos BC |date=15. 4. 2025 |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Reprezentacija == [[Datoteka:Cedi Osman 6 Türkiye 20250220 (2).jpg|mini|300x300piksel|Osman u dresu Turske]] Osman je nastupao za mlađe selekcije Turske do 16, 18 i 20 godina. S reprezentacijom do 18 godina osvojio je zlato na Evropskom prvenstvu 2013, a sa selekcijom do 20 godina zlato na Evropskom prvenstvu 2014, na kojem je izabran za najkorisnijeg igrača turnira.<ref name="FIBA"/><ref name="Euroleague"/> Za seniorsku reprezentaciju Turske igrao je na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014]]. i [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019]]. te na [[EuroBasket]]u [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015]], [[Eurobasket 2017.|2017]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022]]. i 2025.<ref name="FIBA"/><ref name="Euroleague"/> Na [[EuroBasket 2025|EuroBasketu 2025]]. s Turskom je igrao finale protiv [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačke]].<ref name="KlixBosna"/> == Stil igre == Osman igra prvenstveno kao krilo, uz mogućnost pokrivanja više vanjskih pozicija. U NBA ligi korišten je kao igrač rotacije koji širi teren šutem za tri poena, napada u tranziciji i prenosi loptu u sekundarnim organizacijskim situacijama. == Privatni život == Osman je u braku s [[Turska|turskom]] glumicom [[Ebru Şahin]]. == Statistika karijere == {{Euroleague player statistics legend}} === NBA === ==== Regularna sezona ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2017/2018.|2017/18.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2017/18.|Cleveland]] | 61 || 12 || 11.0 || '''.484''' || .368 || .565 || 2.0 || .7 || .4 || .0 || 3.9 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2018/2019.|2018/19.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2018/19.|Cleveland]] | 76 || '''75''' || '''32.2''' || .427 || .348 || .779 || '''4.7''' || 2.6 || .8 || .1 || '''13.0''' |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2019/2020.|2019/20.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2019/20.|Cleveland]] | 65 || 65 || 29.4 || .437 || .383 || .670 || 3.6 || 2.4 || .8 || '''.2''' || 11.0 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2020/2021.|2020/21.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2020/21.|Cleveland]] | 59 || 26 || 25.6 || .374 || .306 || '''.800''' || 3.4 || '''2.9''' || '''.9''' || '''.2''' || 10.4 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2021/2022.|2021/22.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2021/22.|Cleveland]] | 66 || 3 || 22.1 || .432 || .357 || .664 || 2.2 || 2.0 || .8 || '''.2''' || 10.7 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2022/2023.|2022/23.]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2022/23.|Cleveland]] | '''77''' || 2 || 20.1 || .451 || .372 || .694 || 2.3 || 1.5 || .5 || .1 || 8.7 |- | style="text-align:left;"| [[NBA 2023/2024.|2023/24.]] | style="text-align:left;"| [[San Antonio Spurs u sezoni 2023/24.|San Antonio]] | 72 || 3 || 17.6 || .479 || '''.389''' || .673 || 2.5 || 1.7 || .5 || .2 || 6.8 |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 476 || 186 || 22.7 || .432 || .357 || .711 || 3.0 || 2.0 || .7 || .1 || 9.3 {{S-end}} ==== Plej-of ==== {{NBA player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[NBA plej-of 2018.|2018]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2017/18.|Cleveland]] | '''14''' || 0 || 4.4 || .333 || .143 || .250 || .5 || .2 || .2 || .0 || 1.0 |- | style="text-align:left;"| [[NBA plej-of 2023.|2023]] | style="text-align:left;"| [[Cleveland Cavaliers u sezoni 2022/23.|Cleveland]] | 5 || 0 || '''18.6''' || '''.360''' || '''.300''' || '''.667''' || '''3.0''' || '''1.0''' || '''.4''' || '''.2''' || '''6.0''' |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 19 || 0 || 8.2 || .349 || .259 || .538 || 1.2 || .4 || .3 || .1 || 2.3 {{S-end}} === Euroliga === {{Euroleague player statistics start}} |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2013/14.|2013/14.]] | style="text-align:left;" rowspan="4"| [[Anadolu Efes S.K.|Anadolu Efes]] | 13 || 0 || 11.6 || .436 || '''.524''' || .400 || 1.7 || .9 || .5 || .1 || 3.8 || 3.5 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2014/15.|2014/15.]] | 27 || 7 || 19.3 || .397 || .303 || .667 || '''3.7''' || '''1.1''' || .7 || .3 || 6.7 || 6.7 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2015/16.|2015/16.]] | 23 || 12 || '''20.0''' || .441 || .380 || .763 || 3.1 || .7 || '''.9''' || .1 || 7.9 || 8.1 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2016/17.|2016/17.]] | 35 || '''34''' || 18.6 || .409 || .340 || .787 || 2.8 || .8 || .6 || .1 || 7.1 || 6.3 |- | style="text-align:left;"| [[Euroliga 2024/25.|2024/25.]] | style="text-align:left;"| [[Panathinaikos B.C.|Panathinaikos]] | '''39''' || 22 || 19.5 || '''.552''' || .377 || '''.791''' || 2.7 || .7 || .5 || '''.4''' || '''9.6''' || '''8.5''' |- class="sortbottom" | style="text-align:center;" colspan="2"| Karijera | 98 || 53 || 18.2 || .416 || .356 || .710 || 2.9 || .9 || .7 || .1 || 6.7 || 6.5 {{S-end}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Osman, Cedi}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Ohrid]] [[Kategorija:Turski košarkaši]] [[Kategorija:Turski košarkaški reprezentativci]] [[Kategorija:Košarkaši Cleveland Cavaliersa]] [[Kategorija:Košarkaši San Antonio Spursa]] [[Kategorija:Košarkaši Anadolu Efesa]] [[Kategorija:Košarkaši Panathinaikosa]] [[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Živi ljudi]] q397vto164b3t2dazk6kkk2k873ijf8 0 534144 3894711 3845938 2026-06-06T10:18:30Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Cem Adrian | slika = | slika_veličina = | opis = Adrian na koncertu | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime_jezik = tr | ime_po_rođenju = Cem Filiz | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1980|11|30}} | mjesto_rođenja = [[Edirne]], [[Turska]] | žanr = [[alternativni rok]], [[elektronska muzika]], [[džez]], [[svjetska muzika]] | zanimanje = [[pjevač]], [[kantautor]], [[muzički producent]] | instrument = [[vokal]] | godine_aktivan = 2003– | izdavačka_kuća = [[Sony Music Turkey]], Dokuz Sekiz Müzik, Garaj Müzik | povezani_izvođači = [[Fazıl Say]], [[Hayko Cepkin]], [[Şebnem Ferah]], [[Sagopa Kajmer]], [[Hande Mehan]], [[Mabel Matiz]] | veb-sajt = }} '''Cem Adrian''' (rođen kao '''Cem Filiz'''; 30. novembar 1980) [[Turska|turski]] je [[Pjevanje|pjevač]], [[kantautor]] i [[muzički producent]]. U muzici spaja elemente [[Alternativni rok|alternativnog roka]], [[elektronska muzika|elektronske muzike]], [[džez]]a i etničke muzike, a poznat je po širokom vokalnom opsegu i izrazitoj upotrebi višeslojnih vokalnih aranžmana. Prvi album ''Ben Bu Şarkıyı Sana Yazdım'' objavio je 2005, nakon čega je izgradio karijeru izvan glavnog toka turske pop-industrije.<ref name="Kral">{{cite web |title=Cem Adrian Kimdir? Cem Adrian Biyografisi ve Hayatı |url=https://www.kralmuzik.com.tr/biyografisi/cem-adrian |website=Kral Müzik |access-date=8. 5. 2026}}</ref><ref name="Qobuz">{{cite web |title=Cem Adrian Discography |url=https://www.qobuz.com/us-en/interpreter/cem-adrian/1169204 |website=Qobuz |access-date=8. 5. 2026}}</ref> == Rani život == Cem Adrian rođen je u [[Edirne]]u kao Cem Filiz. Potječe iz porodice koja se iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Bošnjaci u Turskoj|doselila]] u [[Turska|Tursku]], a scensko prezime "Adrian" uzeo je prema starom imenu Edirnea, [[Hadrianopolis]]u.<ref name="Hurriyet2005">{{cite web |title=Adrian'ın sesi incelemeye alındı |url=http://arama.hurriyet.com.tr/arsivnews.aspx?id=296117 |website=Hürriyet |date=26. 2. 2005 |access-date=8. 5. 2026 |archive-date=7. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120707050045/http://arama.hurriyet.com.tr/arsivnews.aspx?id=296117 |url-status=dead }}</ref> Muzikom se počeo baviti u srednjoškolskom periodu, kada je napravio i prve snimke. Prije preseljenja u [[Istanbul]] radio je na lokalnom radiju u Edirneu, gdje je obavljao poslove voditelja i muzičkog urednika. U tom periodu koristio je radijski studio za vlastite snimke i demo-materijale, što je imalo važnu ulogu u njegovom ranom autorskom razvoju.<ref name="Hurriyet2005"/> == Karijera == U Istanbul je otišao početkom 2000-ih. Godine 2002. ili 2003. nastupao je kao solist u grupi ''Mystica'', koja je izvodila etničku i elektronsku muziku.<ref name="Kral"/><ref name="Qobuz"/> Prekretnica u karijeri dogodila se 2004, kada je preko pjevačice [[Demet Sağıroğlu]] njegov demo-snimak došao do pijanista i kompozitora [[Fazıl Say|Fazıla Saya]]. Say ga je pozvao na [[Univerzitet Bilkent]], gdje je Adrian dvije godine pohađao Fakultet muzike i scenskih umjetnosti kao posebni student.<ref name="Kral"/> Prvi album, ''Ben Bu Şarkıyı Sana Yazdım'', objavljen je u februaru 2005. Album je sadržavao snimke koje je ranije pravio u Edirneu, kao i materijal povezan s njegovim prvim akademskim nastupima s Fazılom Sayem.<ref name="Kral"/><ref name="Qobuz"/> Drugi album, ''Aşk Bu Gece Şehri Terk Etti'', objavio je 2006. U naslovnoj pjesmi koristio je veliki broj vokalnih kanala bez instrumentalne pratnje, što je postalo jedan od često navođenih primjera njegove studijske upotrebe glasa.<ref name="Kral"/> Godine 2008. objavio je ''Essentials / Seçkiler'' i album ''Emir'', na kojem su kao gosti učestvovali Hayko Cepkin i Pamela Spence.<ref name="Kral"/> Nakon albuma ''Kayıp Çocuk Masalları'' iz 2010. i ''Siyah Bir Veda Öpücüğü'' iz 2012, nastavio je objavljivati autorske i interpretacijske projekte, uključujući ''Şeker Prens ve Tuz Kral'', ''Sana Bunları Hiç Bilmediğin Bir Yerden Yazıyorum'', ''Tuz Buz'' i ''Solmayan Şarkılar''.<ref name="Kral"/><ref name="OfficialAlbums">{{cite web |title=Cem Adrian - Albümler |url=https://cemadrian.net/albumler/ |website=cemadrian.net |access-date=8. 5. 2026}}</ref> U kasnijem periodu često je snimao duete i obrade s izvođačima različitih generacija i žanrova. Među njegovim saradnicima bili su [[Aylin Aslım]], [[Murat Yılmazyıldırım]], [[Ayten Alpman]], [[Hayko Cepkin]], [[Şebnem Ferah]], [[Sagopa Kajmer]], [[Hande Mehan]], [[Kalben]], [[Musa Eroğlu]], [[Ahmet Aslan]] i [[Gazapizm]].<ref name="Kral"/><ref name="OfficialAlbums"/> Qobuz njegovu muziku opisuje kao spoj alternativnog roka, elektronske i džezom oblikovane muzike, uz tekstove koji se bave različitim društvenim temama.<ref name="Qobuz"/> == Muzički stil == Adrianov stil obilježavaju naglašeni vokalni slojevi, melankolična atmosfera i spoj akustičnih, elektronskih i etničkih elemenata. Njegov repertoar kreće se od autorskih balada i alternativnog pop-roka do obrada turskih pjesama i saradnji s izvođačima iz različitih muzičkih scena. U javnim biografijama često se ističe da je tokom boravka na Bilkentu utvrđeno da su mu glasnice neuobičajeno duge, što se povezuje s njegovim velikim vokalnim rasponom.<ref name="Kral"/> == Diskografija == === Studijski albumi === * ''Ben Bu Şarkıyı Sana Yazdım'' (2005) * ''Aşk Bu Gece Şehri Terk Etti'' (2006) * ''Essentials / Seçkiler'' (2008) * ''Emir'' (2008) * ''Kayıp Çocuk Masalları'' (2010) * ''Siyah Bir Veda Öpücüğü'' (2012) * ''Şeker Prens ve Tuz Kral'' (2013) * ''Cam Havli'' (s Umay Umay, 2014) * ''Sana Bunları Hiç Bilmediğin Bir Yerden Yazıyorum'' (2014) * ''Essentials / Seçkiler 2'' (2016) * ''Tuz Buz'' (2017) * ''Solmayan Şarkılar'' (2020) * ''Gökyüzümün Yıldızları'' (2022) * ''Mücevher'' (2024) === Remiks i koncertni albumi === * ''Remixes 1'' (2020) * ''Cem Adrian Canlı'' (2021) === EP izdanja i singlovi === * ''Yalnızlık Senden Daha Çok Seviyor Beni'' (2015) * ''İlk ve Son Kez'' (2015) * ''Siyah Beyaz'' (2016) * ''Kalbim Çukurda'' (s Gazapizmom, 2018) * ''Sen Benim Şarkılarımsın'' (s Hande Mehan, 2018) * ''Geri Dönme'' (s Kalben, 2018) * ''Yolun Sonu Görünüyor'' (s Musom Eroğluom, 2018) * ''Kirpiğin Kaşına Değdiği Zaman'' (s Ahmetom Aslanom, 2018) * ''Kum Gibi'' (s Hande Mehan, 2019) * ''Yolun Sonunda'' (2020) == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Adrian, Cem}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Edirne]] [[Kategorija:Turski pjevači]] [[Kategorija:Turski muzičari]] [[Kategorija:Turski državljani bošnjačkog porijekla]] 54hzor6dzu0ieotfy3pbn06lmkk5mo7 0 534147 3894710 3846935 2026-06-06T10:18:28Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Iowi | slika = [[Datoteka:University of Iowa wordmark.svg|250px]] | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = {{start date and age|1847|2|25|df=y}} | vrsta = [[Javni univerzitet]] / [[Istraživački univerzitet]] | krovna = Odbor regenta države Iowe | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = {{hlist|[[Asocijacija američkih univerziteta|AAU]] | [[URA]] | [[Space-grant]]}} | izdaci = 3,77 milijardi $ {{small|(2025)}}<ref name="NACUBO_2025">{{cite web |url=https://edge.sitecorecloud.io/nacubo1-nacubo-prd-dc8b/media/Nacubo/Documents/EndowmentFiles/2025-NCSE-Endowment-Market-Values-for-US-and-Canadian-Institutions-FINAL.xlsx |title=U.S. and Canadian 2025 NCSE Participating Institutions Listed by Fiscal Year 2025 Endowment Market Value |author=National Association of College and University Business Officers (NACUBO) |access-date=9. 5. 2026 |format=XLSX |language=en}}</ref> | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = [[Barbara J. Wilson]]<ref name="UIowa_Admin">{{cite web |title=Administration: The University of Iowa |url=https://uiowa.edu/homepage/administration |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190801214809/https://uiowa.edu/homepage/administration |archive-date=1. 8. 2019 |url-status=live |language=en}}</ref> | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = Kevin Kregel<ref name="UIowa_Admin" /> | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = 2.296 | studenti = 31.563 {{small|(jesen 2025)}}<ref name="UIowa_Enrollment_2025">{{cite web |title=See 2025 enrollment for Iowa, ISU and UNI |url=http://uiowa.edu/about-iowa |publisher=Des Moines Register |access-date=9. 5. 2026 |archive-date=5. 8. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250805144122/https://uiowa.edu/about-iowa |language=en}}</ref> | dodipl = 23.407 | dipl = 6.269 | doktorat = | ostali = 1.877 | lokacija = | grad = [[Iowa City]] | savezna_država = [[Iowa]] | provincija = | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | koor = {{coord|41|39|42|N|91|32|11|W|display=inline,title}} | kampus = Manji grad (7,6 km²)<ref name="NCES_UIowa_2026">{{cite web |url=https://nces.ed.gov/collegenavigator/?q=Iowa&s=all&pg=2&id=153658 |title=College Navigator - University of Iowa |author=National Center for Education Statistics |website=nces.ed.gov |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> | prijašnja_imena = Državni univerzitet u Iowi (State University of Iowa) | slobodna_oznaka = | slobodna_vrijednost = [[Higher Learning Commission|HLC]] | boje = Crna i "zlatna"<ref name="UIowa_Traditions">{{cite web |title=Hawkeye Traditions: Official Colors |url=https://oniowa.uiowa.edu/content/traditions-0 |author=University of Iowa |website=oniowa.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> {{color box|#000000}}&nbsp;{{color box|#FFCD00}} | atletika = [[NCAA Sekcija I FBS]] – [[Konferencija Big Ten]] | sportovi = | nadimak = [[Iowa Hawkeyes]] | maskota = [[Herky the Hawk]] | udruženja = | web-sajt = [https://uiowa.edu uiowa.edu] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Univerzitet u Iowi''' ({{en|University of Iowa}}; skraćeno ''UIowa'' ili ''Iowa'') javni je [[istraživački univerzitet]] sa sjedištem u [[Iowa City (Iowa)|Iowa Cityju]], u saveznoj državi [[Iowa]], [[Sjedinjene Američke Države]]. Osnovan je 1847. i najstarija je i najveća visokoškolska ustanova u saveznoj državi Iowa. U njegovom sastavu nalazi se 12 fakulteta i visokih škola, u okviru kojih se izvodi više od 200 studijskih programa i sedam programa stručnog usmjerenja.<ref name="UIowa_Official">{{cite web |title=University of Iowa |url=http://www.uiowa.edu |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111029090249/http://www.uiowa.edu/ |archive-date=29. 10. 2011 |url-status=live |language=en}}</ref> Univerzitetski kampus prostire se na površini od 761 hektar uz obale [[Rijeka Iowa|rijeke Iowe]]. Prema Carnegiejevoj klasifikaciji visokoškolskih ustanova, svrstan je u kategoriju istraživačkih univerziteta sa veoma visokim nivoom istraživačke aktivnosti (R1).<ref name="Gilman_2017">{{cite book |last=Gilman |first=Todd |date=2017 |title=Academic Librarianship Today |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |location=Lanham, Maryland |url=https://books.google.com/books?id=f_XNDQAAQBAJ |isbn=978-1-4422-7874-5 |lccn=2016042132 |oclc=1016135390 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitet Iowa poznat je i po tome što je prvi razvio akademski stepen ''Master of Fine Arts'', a u njegovom sastavu djeluje i ''Iowa Writers' Workshop'', jedan od najuglednijih programa kreativnog pisanja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Među bivšim studentima ovog programa nalazi se više od 40 dobitnika [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerove nagrade]].<ref name="UIowa_Writing_Pulitzer">{{cite web |url=https://writing.uiowa.edu/pulitzer-prize-winners |title=Pulitzer Prize Winners |author=University of Iowa |website=writing.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref><ref name="UIowa_Pulitzer_2026">{{cite web |url=https://now.uiowa.edu/news/2026/05/iowa-alumni-win-2026-pulitzer-prizes-memoir-fiction |title=Iowa alumni win 2026 Pulitzer Prizes for memoir, fiction |author=Iowa Now |publisher=University of Iowa |date=maj 2026 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Univerzitet je član [[Udruženje američkih univerziteta|Udruženja američkih univerziteta]] i [[Udruženje istraživačkih univerziteta|Udruženja istraživačkih univerziteta]]. Među javnim univerzitetima u Sjedinjenim Američkim Državama, Univerzitet Iowa bio je prvi koji je uveo zajedničko obrazovanje muškaraca i žena (koedukaciju) i osnovao odsjek za religijske studije, kao i prvi koji je otvorio medicinski fakultet dostupan studentima oba spola.<ref name="UIowa_Firsts">{{cite web |title=Resource Guide to University Firsts |url=http://www.lib.uiowa.edu/sc/archives/faq/faqfirsts/ |author=University of Iowa Libraries |website=University of Iowa Libraries Special Collections |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929001004/http://www.lib.uiowa.edu/sc/archives/faq/faqfirsts/ |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=live |language=en}}</ref> Na univerzitetu studira oko 32.000 studenata, koji učestvuju u radu gotovo 500 studentskih organizacija.<ref name="UIowa_OrgSync">{{cite web |title=About OrgSync |url=http://uiowa.orgsync.com/ |author=University of Iowa |website=OrgSync |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920210029/http://uiowa.orgsync.com/ |archive-date=20. 9. 2017 |url-status=dead |language=en}}</ref> Sportske ekipe univerziteta, poznate kao [[Iowa Hawkeyes]], okupljaju 22 univerzitetska tima koji se takmiče u u okviru [[NCAA Sekcija I]] i članovi su konferencije [[Konferencija Big Ten]]. Mreža bivših studenata Univerziteta Iowa broji više od 250.000 diplomiranih studenata. == Historija == === Osnivanje i rani razvoj === [[Datoteka:Iowa_old_capitol_1855.jpg|mini|desno|300px|Stara zgrada Kapitola [[Iowa|savezne države Iowa]], [[Iowa City (Iowa)|Iowa City]], 1855.]] Univerzitet u Iowi osnovan je 25. februara 1847, svega 59 dana nakon prijema [[Iowa|savezne države Iowa]] u sastav [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ustav savezne države Iowa predvidio je osnivanje državnog univerziteta u [[Iowa City (Iowa)|Iowa Cityju]], uz odredbu da se ne osnivaju podružnice na drugim lokacijama.<ref name="UIowa_OldGold_History">{{cite web |url=http://spectator.uiowa.edu/2010/december/oldgold.html |title=University Archivist: Old Gold |author=David McCartney |website=The University of Iowa Spectator |publisher=University of Iowa |date=decembar 2010 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602221535/http://spectator.uiowa.edu/2010/december/oldgold.html |archive-date=2. 6. 2012 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Fogdall_1947">{{cite thesis |last=Fogdall |first=Vergil S. |title=History of the State University of Iowa: the governing boards, 1847-1947 |type=Doctoral dissertation |publisher=University of Iowa |year=1947 |url=https://iro.uiowa.edu/esploro/outputs/doctoral/History-of-the-State-University-of/9985153150302771 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zvanični pravni naziv ustanove je Državni univerzitet u Iowi ({{en|State University of Iowa}}), dok je naziv Univerzitet u Iowi uveden u službenu upotrebu 1964. odlukom Upravnog odbora regentskog sistema [[Iowa|savezne države Iowa]].<ref name="Iowa_Regents_Minutes">{{cite web |url=https://www.iowaregents.edu/meetings/meeting-minutes |title=Meeting Minutes |author=Board of Regents, State of Iowa |website=iowaregents.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Nastava je započela u martu 1855. u zgradi Old Mechanics Building.<ref name="DailyIowan_Seashore_2021">{{cite web |url=https://dailyiowan.com/2021/03/18/demolished-seashore-hall-to-be-new-green-space-by-september/ |title=Demolished Seashore Hall to be new green space by September |author=Grace Hamilton |website=The Daily Iowan |date=18. 3. 2021 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Već u septembru iste godine univerzitet je imao 124 studenta, uključujući 41 studenticu. Nastavni program u tom periodu obuhvatao je devet oblasti, među kojima su bili antički i moderni jezici, [[filozofija]], [[historija]], [[prirodne nauke]], [[matematika]] i [[hemija]]. Prvi predsjednik univerziteta bio je [[Amos Dean]].<ref name="UIowa_Presidents_Archives">{{cite web |title=Special Collections and Archives |url=https://www.lib.uiowa.edu/scua/archives/guides/rg05/rg05.01.01.htm |author=University of Iowa Libraries |website=lib.uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Godine 1855. Univerzitet u Iowi postao je prvi javni univerzitet u Sjedinjenim Američkim Državama koji je omogućio ravnopravan upis [[muškarac]]a i [[žena]].<ref name="Roch">{{cite web |last=May |first=A. J. |title=University of Rochester History |url=http://www.lib.rochester.edu/index.cfm?PAGE=2319 |website=lib.rochester.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051214181209/http://www.lib.rochester.edu/index.cfm?PAGE=2319 |archive-date=14. 12. 2005 |url-status=live |language=en}}</ref> Također, među prvim je visokoškolskim institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama koje su umjetničko stvaralaštvo u oblastima [[Pozorište|pozorišta]], [[književnost]]i, [[Muzika|muzike]] i [[Likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]] vrednovale ravnopravno s akademskim istraživanjem.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2">{{cite web |title=University of Iowa Firsts |url=http://www.uiowa.edu/facts/UI-firsts/index.htm |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060515022742/http://www.uiowa.edu/facts/UI-firsts/index.htm |archive-date=15. 5. 2006 |url-status=dead |language=en}}</ref> Univerzitet je među prvim institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama koje su dodijelile diplomu pravnih nauka [[Žena|ženi]] (Mary B. Hickey Wilkinson, 1873) i [[Afroamerikanci|Afroamerikancu]] ([[Alexander Clark|Alexander G. Clark Jr.]], 1879), kao i među prvima koje su uključile Afroamerikanca u univerzitetski sportski tim (Frank Holbrook, 1895). Godine 1898. na Univerzitetu u Iowi prvi put je dodijeljen doktorski stepen.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2" /> === 20. vijek – danas === [[Datoteka:Schaeffer Hall.jpg|mini|desno|300px|Schaeffer Hall, sjedište [[Koledž liberalnih umjetnosti i nauka Univerziteta u Iowi|Koledža liberalnih umjetnosti i nauka Univerziteta u Iowi]]]] [[Datoteka:Old Capitol Iowa City 2013.jpg|mini|desno|300px|Muzej starog Kapitola]] Univerzitet u Iowi osnovao je prvu pravnu i stomatološku školu zapadno od [[rijeke Mississippi (rijeka)|Mississippi]].<ref name="Britannica_UIowa">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/University-of-Iowa |title=University of Iowa |author=Editors of Encyclopaedia Britannica |website=Britannica |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> Također je 1932. postao prvi univerzitet koji je u obrazovne svrhe koristio [[radio]], a kasnije i [[Televizija|televiziju]], te je bio među pionirima u razvoju standardiziranog testiranja.<ref name="UIowa_About">{{cite web |url=https://uiowa.edu/about-iowa |title=About Iowa |author=University of Iowa |website=uiowa.edu |access-date=9. 5. 2026 |language=en |url-status=live}}</ref> U okviru [[Konferencija Big Ten|Konferencije Big Ten]], Univerzitet je 1966. postao prva institucija koja je imenovala [[Afroamerikanci|Afroamerikanca]] na funkciju potpredsjednika za administraciju (Phillip Hubbard). Godine 1922, pod vodstvom [[Carl Seashore|Carla Seashorea]], Univerzitet u Iowi postao je prva visokoškolska ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama koja je prihvatila kreativne radove kao završne radove za napredne akademske stepene, uključujući književne, muzičke i likovne radove. Ovim je uspostavljen model koji je doprinio razvoju postdiplomskog studija (''Master of Fine Arts'') i većem uključivanju umjetničkog stvaralaštva u akademski sistem. Program kreativnog pisanja, poznat kao ''Iowa Writers' Workshop'', osnovan je 1936. i smatra se prvim takvim programom u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Tokom vremena postao je model za razvoj više od 300 sličnih programa širom svijeta, od kojih su mnoge osnovali njegovi bivši polaznici. Program je danas jedan od najuglednijih i najselektivnijih programa kreativnog pisanja u svijetu. Tokom 1953. i 1963. godine, [[Američka komisija za atomsku energiju]] provodila je istraživanja o efektima primjene [[jod-131|joda-131]] kod trudnica (koje su bile upućene na abortus) i novorođenčadi, u okviru niza medicinskih eksperimenata nad ljudima koji su kasnije predmet etičkih rasprava.<ref name="Morrison_1963">{{cite journal |last1=Morrison |first1=R. T. |last2=Birkbeck |first2=J. A. |last3=Evans |first3=T. C. |last4=Routh |first4=J. I. |date=1. 3. 1963 |title=Radioiodine uptake studies in newborn infants |url=https://www.osti.gov/biblio/4727967 |journal=Journal of Nuclear Medicine |volume=4 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230616024543/https://www.osti.gov/biblio/4727967 |archive-date=16. 6. 2023 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="DOE_Radiation_1995">{{cite web |date=1995 |title=Human Radiation Experiments Associated with the U.S. Energy Department of Energy and Its Predecessors |url=https://ehss.energy.gov/OHRE/roadmap/experiments/0491doc.html |website=ehss.energy.gov |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230830185401/https://ehss.energy.gov/OHRE/roadmap/experiments/0491doc.html |archive-date=30. 8. 2023 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Goliszek_2003">{{cite book |last=Goliszek |first=Andrew |title=In the Name of Science: A History of Secret Programs, Medical Research, and Human Experimentation |year=2003 |url=https://archive.org/details/innameofscienceh0000goli |pages=132–134 |publisher=St. Martin's Press |isbn=9780312303563 |language=en}}</ref> Univerzitet u Iowi bio je prva državna visokoškolska institucija u Sjedinjenim Američkim Državama koja je 1970. zvanično priznala studentsku organizaciju [[Homoseksualnost|homoseksualnih]], [[Lezbijka|lezbijskih]], [[Biseksualnost|biseksualnih]] i transrodnih osoba, tada poznatu pod nazivom ''Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender and Allied Union''.<ref name="UIowa_Firsts_Facts_v2" /> Dana 1. novembra 1991. na kampusu Univerziteta u Iowi dogodila se pucnjava u kojoj je smrtno stradalo šest osoba, uključujući i počinioca, dok je jedna osoba ranjena. Ovaj događaj spada među najsmrtonosnije pucnjave na univerzitetskim kampusima u historiji Sjedinjenih Američkih Država. Tokom ljeta 2008. došlo je do velikih [[poplava]] kada su vode iz rezervoara Coralville probile preljevni sistem i prouzrokovale štetu na više od 20 većih univerzitetskih zgrada.<ref name="UIowa_Flood_2008">{{cite web |title=Flood Mitigation Task Force forum to offer updates, seek input |url=http://www.news-releases.uiowa.edu/2008/November/111208at-a-glance.html |author=University of Iowa |website=news-releases.uiowa.edu |date=12. 11. 2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722100227/http://www.news-releases.uiowa.edu/2008/November/111208at-a-glance.html |archive-date=22. 7. 2012 |url-status=dead |language=en}}</ref> Procjene su pokazale da je početna šteta iznosila oko 231,75 miliona američkih dolara, dok su kasnije procjene troškova sanacije povećane na približno 743 miliona dolara.<ref name="DailyIowan_Flood_2009">{{cite news |title=Still coming back from the flood |url=http://www.dailyiowan.com/UniversityEdition/CampusandCity/ue10020.html |newspaper=The Daily Iowan |date=2009 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100701004630/http://www.dailyiowan.com/UniversityEdition/CampusandCity/ue10020.html |archive-date=1. 7. 2010 |url-status=live |language=en}}</ref> Obnova i rekonstrukcija trajale su oko deset godina. Univerzitet je u tom periodu proveo i niz mjera zaštite i prevencije s ciljem smanjenja rizika od sličnih poplava u budućnosti.<ref name="NYT_Flood_2019">{{cite news |last1=Schwartz |first1=John |title=How the University of Iowa Recovered From the 'Unfathomable' Flood That Ruined It |url=https://www.nytimes.com/2019/05/10/climate/iowa-floods-disasters-lessons-learned.html |work=The New York Times |date=10. 5. 2019 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190512172811/https://www.nytimes.com/2019/05/10/climate/iowa-floods-disasters-lessons-learned.html |archive-date=12. 5. 2019 |url-status=live |language=en}}</ref> U januaru 2009. [[UNESCO]] je proglasio Iowa City trećim ″Gradom književnosti″ u svijetu, čime je ovaj grad postao dio mreže UNESCO-ovih kreativnih gradova ({{en|Creative Cities Network}}).<ref name="UNESCO_IowaCity_2008">{{cite web |title=Iowa City and Shenzhen, designated as UNESCO Creative Cities |url=http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=38314&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |author=UNESCO |date=2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://archive.today/20120721080707/http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=38314&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |archive-date=21. 7. 2012 |url-status=dead |language=en}}</ref><ref name="UIowa_UNESCO_2008">{{cite web |title=Iowa City Designated as UNESCO City of Literature |url=http://at-lamp.its.uiowa.edu/virtualwu/index.php/main/unesco |publisher=University of Iowa |year=2008 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081225150954/http://at-lamp.its.uiowa.edu/virtualwu/index.php/main/unesco |archive-date=25. 12. 2008 |url-status=dead |language=en}}</ref> Godine 2015. Odbor guvernera države Iowe ({{en|Iowa Board of Regents}}) imenovao je Brucea Harrelda za predsjednika Univerziteta u Iowi, kao nasljednika Sally Mason. Njegovo imenovanje izazvalo je kritike i kontroverze unutar univerzitetske zajednice, prvenstveno zbog njegovog iskustva u poslovnom sektoru i ograničenog iskustva u akademskoj administraciji, kao i zbog samog procesa izbora.<ref name="Chronicle_Harreld_2015">{{cite news |last1=Kelderman |first1=Eric |last2=Mcintire |first2=Mary Ellen |title=A Controversial Search Ends With a Controversial Chief for the U. of Iowa |url=http://chronicle.com/article/A-Controversial-Search-Ends/232861/ |newspaper=The Chronicle of Higher Education |date=4. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160625044231/http://chronicle.com/article/A-Controversial-Search-Ends/232861/ |archive-date=25. 6. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="Gazette_Faculty_Rebuke_2015">{{cite web |title=University of Iowa Liberal arts college faculty rebukes new president |url=http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/university-of-iowa-liberal-arts-college-faculty-rebukes-new-president-20150924 |website=The Gazette |date=24. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160617084919/http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/university-of-iowa-liberal-arts-college-faculty-rebukes-new-president-20150924 |archive-date=17. 6. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="NewYorker_Vara_2015">{{cite news |last=Vara |first=Vauhini |title=Do Businesspeople Make Good University Presidents? |url=https://www.newyorker.com/business/currency/do-businesspeople-make-good-university-presidents |newspaper=The New Yorker |date=10. 9. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160520112615/http://www.newyorker.com/business/currency/do-businesspeople-make-good-university-presidents |archive-date=20. 5. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref><ref name="AAUP_BadFaith_2015">{{cite web |title=Regents acted 'in bad faith' in University of Iowa president search, AAUP concludes |url=http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/regents-acted-in-bad-faith-in-university-of-iowa-president-search-aaup-concludes-20151210 |website=The Gazette |date=10. 12. 2015 |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160421052649/http://www.thegazette.com/subject/news/education/higher-education/regents-acted-in-bad-faith-in-university-of-iowa-president-search-aaup-concludes-20151210 |archive-date=21. 4. 2016 |url-status=live |language=en}}</ref> Uprkos kritikama, Odbor guvernera je naveo da je odluka donesena na osnovu očekivanja da će Harreld doprinijeti smanjenju troškova i pronalasku novih izvora finansiranja u uslovima smanjenog javnog finansiranja visokog obrazovanja.<ref name="NewYorker_Vara_2015" /> Dana 19. aprila 2026. u blizini kampusa dogodila se pucnjava u kojoj je pet osoba ranjeno, a jedna osoba je bila u kritičnom stanju.<ref name="ABC_Shooting_2026">{{cite web |last1=Gorman |first1=Jessica |last2=Foster |first2=Matt |last3=Hutchinson |first3=Bill |title=5 injured, one critically, in shooting near University of Iowa campus, officials say |url=https://abcnews.com/US/police-investigating-potential-shooting-university-iowa-campus/story?id=132180231 |website=ABC News |date=22. 4. 2026 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|University of Iowa}} * [https://uiowa.edu Zvanični sajt Univerziteta u Iowi] {{Asocijacija američkih univerziteta}} {{Asocijacija istraživačkih univerziteta}} [[Kategorija:Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Univerziteti u Iowi]] [[Kategorija:Asocijacija američkih univerziteta]] [[Kategorija:Asocijacija istraživačkih univerziteta]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1847.]] ncek7bdj8f8didte6o2ittejhw8r4mh 0 534151 3894709 3891223 2026-06-06T10:18:25Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894709 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Dekapitacija | sinonimi = Obezglavljivanje | slika = Decapitación de San Pablo - Simonet - 1887.jpg | opis_slike = ''Odrubljivanje glave [[Sveti Pavle|Svetog Pavla]]''. Slika [[Enrique Simonet|Enriquea Simoneta]] iz 1887. godine, [[Katedrala u Malagi]] |specijalnost = | simptomi = | komplikacije =[[Smrt]] | pojava =Trenutna | trajanje =Odmah | vrste =Razne: [[sjekira|sjekirom]], [[mač]]em ili [[nož]]em i [[giljotina|giljotinom]]. | uzroci = Namjerno ([[pogubljenje]], [[ubistvo]] ili [[homicid]], [[samoubistvo]]); nenamjerno ([[nesreća]]) | rizici = | dijagnoza = | diferencijal = | prevencija = | liječenje = | lijekovi = | prognoza = Neizbježno fatalno |frekvencija = | smrtnost = Neizbježna u svim slučajevima }} {{homicid}} [[Datoteka:Froissart Chronicles, execution.jpg|thumb|Obezglavljivanja u iluminaciji iz „Hronika“ [[Jean Froissart|Froissart]]a, s početka 15. stoljeća – pogubljenje Guillaumea Sansa i njegovog sekretara u [[Bordeaux]]u, po naređenju [[Thomas Felton|Thomasa Feltona]].]] [[Datoteka:Illustration of Perseus Delivering Medusa's Head.jpg|thumb|[[Persej]] koristi odsječenu glavu [[Meduza|Meduze]] da pretvori kralja [[Polidekt]]a [[Okamenjenost u mitologiji i fikciji|u kamen]]]] [[Datoteka:Traditional Ethiopian picture.jpg|thumb|Prikaz [[Etiopsko Carstvo|etiopijskog]] cara koji pogubljuje ljude, 18. stoljeće]] '''Dekapitacija''' je naučni zermin za obezglavljivanje, tj. potpuno odvajanje glave od tijela. Ova povreda je fatalna za ljude i sve kičmenjake, jer lišava [[mozak]] oksigenirane [[krv]]i, presijecanjem [[jugularna vena|jugularne vene]] i [[zajednička karotidna arterija|zajedničke karotidne arterije]], dok su svi ostali organi lišeni [[autonomni nervni sistem|nevoljnih funkcija]] koje su potrebne za funkcionisanje tijela. Termin '''dekapitacija''' odnosi se na čin namjernog odsjecanja glave osobi, bilo kao sredstvo ubistva ili kao [[smrtna kazna|pogubljenje]]; može se izvršiti [[sjekira|sjekirom]], [[mač]]em ili [[nož]]em, ili pak mehaničkim sredstvima kao što je [[giljotina]]. [[Egzekutor]] koji izvršava pogubljenja odsjecanjem glave ponekad se naziva [[dželat]].<ref>{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/headsman |title=Definition of HEADSMAN |access-date=25. 2. 2017 |archive-date=29. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170729052259/https://www.merriam-webster.com/dictionary/headsman |url-status=live }}</ref> Slučajno odrubljivanje glave može biti posljedica eksplozije,<ref>{{cite news |title=Blows Head Off with Dynamite? |url=https://www.newspapers.com/clip/1084009/decapitation_by_dynamite/ |newspaper=The Rhinelander Daily News |date=2. 4. 1937 |page=7 |via=Newspapers.com |access-date=29. 9. 2014 |archive-date=8. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008143609/http://www.newspapers.com/clip/1084009/decapitation_by_dynamite/ |url-status=live }} {{Open access}}</ref> saobraćajne ili industrijske nesreće, nepravilno izvršenog pogubljenja vješanjem ili druge nasilne povrede. Nacionalni zakoni [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Jemen]]a<ref>{{Cite web |date=12. 10. 1994 |title=Republican Decree – By Law No. [13] For 1994 Concerning the Criminal Procedures |url=https://menarights.org/sites/default/files/2016-11/YMN_CriminalProcedureCode_EN.pdf |access-date=20. 5. 2024 |archive-date=21. 5. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521001446/https://menarights.org/sites/default/files/2016-11/YMN_CriminalProcedureCode_EN.pdf |url-status=live }}</ref> dozvoljavaju odrubljivanje glave. Prema [[Šerijat]]u, koji se isključivo primjenjuje na muslimane, odrubljivanje glave je također zakonska kazna u državnoj zajednici [[Država Zamfara|Zamfara]], [[Nigerija]]<ref>{{Cite web |date=23. 11. 2005 |title=Sharia Criminal Procedure Code Law 2005, No. 6 of 2005 |url=http://sharia-in-africa.net/media/publications/sharia-implementation-in-northern-nigeria/vol_4_14_chapter_5_part_IV.pdf |access-date=20. 5. 2024 |archive-date=13. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231013103029/http://www.sharia-in-africa.net/media/publications/sharia-implementation-in-northern-nigeria/vol_4_14_chapter_5_part_IV.pdf |url-status=live }}</ref> Slučajevi odrubljivanja glave samoubilačkim vješanjem,<ref>{{cite journal |last1=Tracqui |first1=A. |last2=Fonmartin |first2=K. |last3=Géraut |first3=A. |last4=Pennera |first4=D. |last5=Doray |first5=S. |last6=Ludes |first6=B. |title=Suicidal hanging resulting in complete decapitation: a case report |journal=International Journal of Legal Medicine |date=1. 12. 1998 |volume=112 |issue=1 |pages=55–57 |doi=10.1007/s004140050199 |pmid=9932744 |s2cid=7854416 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s004140050199?journalCode=msla |language=en |issn=1437-1596 |access-date=20. 8. 2023 |archive-date=20. 8. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230820063849/https://link.springer.com/article/10.1007/s004140050199?journalCode=msla |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> [[samoubistvo]]m odrubljivanjem glave pod [[voz]]om<ref name="dinkel2011">{{cite journal |last1=Dinkel |first1=Andreas |last2=Baumert |first2=Jens |last3=Erazo |first3=Natalia |last4=Ladwig |first4=Karl-Heinz |title=Jumping, lying, wandering: Analysis of suicidal behaviour patterns in 1,004 suicidal acts on the German railway net |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-psychiatric-research_2011-01_45_1/page/120 |journal=Journal of Psychiatric Research |date=januar 2011 |volume=45 |issue=1 |pages=121–125 |doi=10.1016/j.jpsychires.2010.05.005|pmid=20541771 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=De Giorgio |first1=Fabio |last2=Polacco |first2=Matteo |last3=Pascali |first3=Vincenzo L. |last4=Oliva |first4=Antonio |title=Death Due to Railway-Related Suicidal Decapitation |journal=Medicine, Science and the Law |date=oktobar 2006 |volume=46 |issue=4 |pages=347–348 |doi=10.1258/rsmmsl.46.4.347 |pmid=17191639 |s2cid=41916384 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1258/rsmmsl.46.4.347 |language=en |issn=0025-8024 |access-date=20. 8. 2023 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031135/https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1258/rsmmsl.46.4.347 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> i giljotinom, što je dokumentirano.<ref>{{cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/tyne/2974083.stm |title=Guillotine death was suicide |date=24. 4. 2003 |work=BBC News |access-date=26. 9. 2008 |archive-date=27. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080927212352/http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/tyne/2974083.stm |url-status=live }}</ref> Rjeđe, dekapitacija se može odnositi i na uklanjanje glave s tijela koje je već mrtvo. To se može učiniti kako bi se glava uzela kao trofej, kao sekundarna faza pogubljenja vješanjem, za javno izlaganje, kako bi se otežala identifikacija pokojnika, za krioniku ili iz drugih, ezoteričnijih razloga.<ref>Francis Larson. ''Severed: a history of heads lost and heads found'' Liveright, 2014.</ref><ref>{{cite news |first=Ann |last=Fabian |title=Losing our Heads (review of Larson's "Severed" ''Chronicle of Higher Education'' |date=1. 12. 2014 |url=http://chronicle.com/article/Book-Review-Losing-Our-Heads/150255/?cid=cr |access-date=1. 12. 2014 |archive-date=28. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170728203056/http://www.chronicle.com/article/Book-Review-Losing-Our-Heads/150255/?cid=cr |url-status=live }}</ref> {{clear}} == Etimologija == Riječ dekapitacija vuče korijene iz kasnolatinske riječi [[latinski|lat.]] ''decapitare''. Značenje ove riječi može se razaznati iz njenih morfema ''de''– (dolje, od) + ''capit''– (glava).<ref>{{cite book|title=Studies in Etymology|last2=Fleischer |first2=Rita |publisher=Focus |year=2008 |isbn=978-1-58510-012-5 |edition=Second |last1=Dunmore |first1=Charles}}</ref> Particip prošli od ''decapitare'' je ''decapitatus''<ref name="etymonline">{{cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=decapitation |title=Decapitation |website=Online Etymology Dictionary |language=en |access-date=19. 7. 2017 |archive-date=28. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170728201258/http://www.etymonline.com/index.php?term=decapitation |url-status=live }}</ref> koji je korišten za stvaranje riječi ''decapitatio'', imeničkog oblika od ''decapitatus'', u srednjovjekovnom latinskom, odakle je nastala francuska riječ [[franciski|fr.]] ''décapitation''.<ref name="etymonline" /> {{clear}} == Historija == [[Datoteka:Oden vid Mims lik.jpg|thumb|[[Odin]] pronalazak obezglavljenog tijela [[Mímir]]a – epizoda iz [[nordijska mitologija|nordijske mitologije]]]] [[Datoteka:Beheading Fac simile of a Miniature on Wood in the Cosmographie Universelle of Munster in folio Basle 1552.png|thumb| Odrubljivanje glave – [[faksimil]] minijature na [[drvorez|drvetu]] u ''[[Cosmographia (Sebastian Münster)|Cosmographia]]'' od [[Sebastian Münster|Sebastiana Münstera]] (1488–1552), [[Basel]], [[Švicarska]], 1552]] [[Slika:Giulio Quaglio the Younger - Obglavljenje sv. Barbare.jpg|thumb|upright"Odrubljivanje glave [[Sveta Barbara|Svetoj Barbari]]" od [[Giulio Quagli Mlađi|Giulia Quaglia Mlađeg]] (1721–1723)]] [[Slika:Thetriumphofdeath - detail.jpg|thumb|right| Prikaz javnog pogubljenja u Brueghelovom djelu ''[[Trijumf smrti]]'', 1562–1563]] [[Datoteka:Hinrichtung.jpg|thumb|right| Prikaz javnog pogubljenja pirata (Kleina Henszleina i njegove posade) u [[Hamburg]]u, [[Njemačka]], 10. septembra 1573.]] Ljudi su praktikovali smrtnu kaznu odrubljivanjem glave milenijumima. Na Narmerovoj paleti (oko 3000. godine prije nove ere) nalazi se prvi poznati prikaz odrubljenih leševa. Izrazi "smrtni prekršaj", "zločin koji se kažnjava smrtnom kaznom", "smrtna kazna" potiču od latinskog ''caput'' = "glava", što se odnosi na kaznu za teška krivična djela koja uključuju oduzimanje glave; tj. smrt odrubljivanjem glave.<ref>Webster's Revised Unabridged Dictionary, edited by Noah Porter, published by G & C. Merriam Co., 1913</ref> Neke kulture, poput starog Rima i Grčke, smatrale su odrubljivanje glave najčasnijim oblikom smrti.<ref name="roberson">{{cite book |first1=Cliff |last1=Roberson |first2=Dilip K. |last2=Das |title=An Introduction to Comparative Legal Models of Criminal Justice |url=https://books.google.com/books?id=pQLLBQAAQBAJ |page=172 |publisher=[[CRC Press]] |year=2008 |isbn=978-1-4200-6593-0 |access-date=2. 8. 2020 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031109/https://books.google.com/books?id=pQLLBQAAQBAJ |url-status=live }}</ref> U srednjem vijeku, mnoge evropske nacije su nastavile koristiti ovu metodu samo za plemstvo i kraljevsku porodicu.<ref>{{cite journal |last1=Giovénal |first1=Carine |last2=Corbellari |first2=Alain |title=42 {{!}} 2020 Le chief tranché |journal=Babel |year=2020 |volume=42 |issue=42 |doi=10.4000/babel.11036 |language=fr |doi-access=free }}</ref> U Francuskoj, [[Francuska revolucija]] učinila je odrubljivanje glave jedinom legalnom metodom pogubljenja za sve kriminalce bez obzira na klasu, što je bila jedna od mnogih simboličnih promjena tog perioda.<ref name="roberson"/> Drugi su smatrali odrubljivanje glave nečasnim i prezrivim, poput japanskih trupa koje su odrubljivale glave zarobljenicima tokom Drugog svjetskog rata.<ref name="roberson"/> U novije vrijeme, odrubljivanje glave se povezuje s terorizmom.<ref name="roberson"/> Ako je [[dželat]]ova [[sjekira]] ili [[mač]] oštar i njegov cilj precizan, odrubljivanje glave je brzo i smatra se relativno bezbolnim oblikom [[smrt]]i. Ako je instrument tup ili je [[dželat]] nespretan, mogu biti potrebni ponovljeni udarci da bi se glava odrubila, što rezultira produženom i bolnijom smrću. Za [[Robert Devereux, 2. grof od Essexa|Roberta Devereuxa]],<ref>{{cite book |last=Smollett |first=T. |url=https://books.google.com/books?id=T-M_AAAAYAAJ&q=robert+devereux+three+strokes&pg=PA488 |title=A Complete History of England, from the Descent of Julius Caesar |volume=4 |location=London |year=1758 |page=488 |access-date=16. 10. 2020 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031050/https://books.google.com/books?id=T-M_AAAAYAAJ&q=robert+devereux+three+strokes&pg=PA488#v=onepage&q=robert%20devereux%20three%20strokes&f=false |url-status=live }}</ref> i [[Marija, kraljica Škotske|Mariju, kraljicu Škotske]]<ref>{{cite book |last=Cheetham |first=J.K. |url=https://books.google.com/books?id=w6ogOYZvE2wC&pg=PA161 |title=On the Trail of Mary Queen of Scots |location=Glasgow |date=2000 |page=161 |isbn=978-0-946487-50-9 |access-date=23. 3. 2016 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031120/https://books.google.com/books?id=w6ogOYZvE2wC&pg=PA161#v=onepage&q&f=false |url-status=live }}</ref> za pogubljenje su bila potrebna tri udarca. Isto se može reći i za pogubljenje [[Johann Friedrich Struensee|Johanna Friedricha Struenseea]], miljenika danske kraljice [[Carolina Matilda od Velike Britanije|Caroline Matilde od Velike Britanije]]. Kaže se da je za [[Margaret Pole, 8. grofica od Salisburyja|Margaretu Pole, 8. groficu od Salisburyja]], bilo potrebno do 10 udaraca, prije nego što je postignuto odrubljivanje glave.<ref>{{cite book|title=The Complete Peerage |volume= XII part II |page=393 |title-link=The Complete Peerage}}</ref> Međutim, ova konkretna priča može biti apokrifna, jer postoje vrlo različiti izvještaji. Historičar i filozof [[David Hume]], naprimjer, navodi sljedeće o njenoj smrti:<ref>{{cite book |last=Hume |first=David |url=https://books.google.com/books?id=nl0TAAAAQAAJ&q=execution+countess+of+salisbury&pg=PT7 |title=The history of the reign of Henry the eighth |location=London |date=1792 |page=151 |access-date=16. 10. 2020 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031047/https://books.google.com/books?id=nl0TAAAAQAAJ&q=execution+countess+of+salisbury&pg=PT7#v=snippet&q=execution%20countess%20of%20salisbury&f=false |url-status=live }}</ref>{{blockquote| Odbila je položiti glavu na panj ili se podvrgnuti kazni tamo gdje nije imala suđenja. Rekla je [[dželat]]u da ako želi njenu glavu, mora je osvojiti na najbolji mogući način: i tako je, tresući svojim časnim sijedim pramenovima, trčala po gubilištu; a krvnik ju je pratio sa sjekirom, zadajući joj mnoge bezuspješne udarce u vrat prije nego što je uspio zadati kobni udarac.}} [[Slika:CosmasDamianfraangelico.jpg|thumb|''Odrubljivanje glava [[Kuzma i Damjan|Kuzme i Damjana]]'', autora [[Fra Angelico|Fra Angelica]]]] Da bi se osiguralo da udarac bude fatalan, [[Dćelatov mač|mačevi dželata]] su obično bili teški mačevi s oštricama i podešeno za dvije ruke. Slično tome, ako se koristila sjekira, gotovo uvijek se držala s obje ruke. {{clar}} == Fiziološki aspekti == ===Fiziologija smrti odrubljivanjem glave=== Odrubljivanje glave je brzo fatalno za [[ljudi|ljude]] i većinu [[životinja]]. Gubitak [[svijest]]i nastupa u roku od nekoliko sekundi bez cirkulacije oksigenirane krvi ([[moždana ishemija]]).<ref>{{cite journal|last=Turner|first=Matthew D.|title=The Most Gentle of Lethal Methods: The Question of Retained Consciousness Following Decapitation.|journal=Cureus|volume=15|issue=1|date=2023|doi=10.7759/cureus.33830 |doi-access=free |pmid=36819446 |pmc=9930870 }}</ref> [[Ćelijska smrt]] i nepovratno oštećenje mozga javljaju se nakon 3–6 minuta bez kisika, zbog [[ekscitotoksičnost]]i. Neke anegdote ukazuju na duže trajanje ljudske svijesti nakon dekapitacije,<ref>Gabriel Beaurieux, writing in 1905, quoted in {{cite book |last=Kershaw |first=Alister |title=A History of the Guillotine |year=1958 |publisher=John Calder |isbn=978-1-56619-153-1}}, cited by {{cite web |url=http://thechirurgeonsapprentice.com/2012/08/13/losing-ones-head-a-frustrating-search-for-the-truth-about-decapitation/ |title=Losing One's Head: A Frustrating Search for the 'Truth' about Decapitation |work=The Chirurgeon's Apprentice |access-date=8. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409013245/http://thechirurgeonsapprentice.com/2012/08/13/losing-ones-head-a-frustrating-search-for-the-truth-about-decapitation/ |archive-date=9. 4. 2014 }}</ref> ali većina ljekara smatra ovo malo vjerojatnim i smatraju takve izvještaje pogrešnim shvatanjima refleksnog trzanja, a ne namjernog pokreta, budući da nedostatak kisika mora uzrokovati gotovo trenutnu [[koma|komu]] i [[smrt]] („[Svijest je] vjerovatno izgubljena u roku od 2-3 sekunde, zbog brzog pada intrakranijske [[perfuzija|perfuzije]] krvi“).<ref>{{cite journal |last1=Hillman |first1=Harold |date=27. 10. 1983 |title=An Unnatural Way to Die |journal=New Scientist |pages=276–278 }} Cited in {{cite web |url=http://science.howstuffworks.com/life/inside-the-mind/human-brain/10-brain-myths6.htm |title=Top 10 Myths About the Brain |author=Shanna Freeman |work=How Stuff Works |page=5: Your Brain Stays Active After You Get Decapitated |access-date=8. 4. 2014 |date=17. 9. 2008 |archive-date=6. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140406215054/http://science.howstuffworks.com/life/inside-the-mind/human-brain/10-brain-myths6.htm |url-status=live }}</ref> Laboratorijska studija koja je testirala humane metode eutanazije kod budnih životinja koristila je EEG monitoring za mjerenje vremena nakon dekapitacije potrebnog da pacovi postanu potpuno nesvjesni, nesposobni da osjete patnju i bol. Procijenjeno je da je ova tačka dostignuta u roku od 3-4 sekunde, što je usko povezano s rezultatima pronađenim u drugim studijama na glodarima (2,7 sekundi i 3-6 sekundi).<ref>{{cite journal |last1=van Rijn |first1=Clementina M. |title=Decapitation in Rats: Latency to Unconsciousness and the 'Wave of Death' |journal=PLOS ONE |date=27. 1. 2011 |volume=6 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0016514 |pmid=21304584 |pmc=3029360 |bibcode=2011PLoSO...616514R |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Derr |first1=Robert F. |title=Pain perception in decapitated rat brain |journal=Life Sciences |date=29. 8. 1991 |volume=49 |issue=19 |pages=1399–1402 |doi=10.1016/0024-3205(91)90391-n|pmid=1943446 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Holson |first1=R. Robert |title=Euthanasia by decapitation: Evidence that this technique produces prompt, painless unconsciousness in laboratory rodents |journal=Neurotoxicology and Teratology |date=6. 1. 1992 |volume=14 |issue=4 |pages=253–257 |doi=10.1016/0892-0362(92)90004-t|pmid=1522830 |bibcode=1992NTxT...14..253H }}</ref> Ista studija je također sugerirala da masivni val koji se može snimiti EEG monitoringom otprilike jednu minutu nakon dekapitacije u konačnici odražava [[moždana smrt|moždanu smrt]]. Druge studije pokazuju da je dokazano da električna aktivnost u mozgu traje 13 do 14 sekundi nakon dekapitacije (iako je sporno da li takva aktivnost podrazumijeva da se osjeća bol).<ref>{{cite journal |last1=Hawkins |first1=Penny |title=A Good Death? Report of the Second Newcastle Meeting on Laboratory Animal Euthanasia |journal=Animals |date=23. 8. 2016 |volume=6 |issue=50 |page=50 |pmc=5035945 |pmid=27563926 |doi=10.3390/ani6090050 |doi-access=free }}</ref> a studija iz 2010. godine izvijestila je da je dekapitacija pacova generirala odgovore u [[EEG]]-indeksima tokom perioda od 10 sekundi koji su povezani s [[nocicepcija|nocicepcijom]] kod brojnih različitih vrsta životinja, uključujući [[pacov]]e.<ref>{{cite journal |last1=Kongara |first1=Kavitha |s2cid=24006386 |title=Electroencephalographic evaluation of decapitation of the anesthetized rat |journal=Laboratory Animals |date=januar 2014 |volume=48 |issue=1 |pages=15–19 |url=https://www.researchgate.net/publication/259456691 |doi=10.1177/0023677213502016 |pmid=24367032 |access-date=18. 3. 2019 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031120/https://www.researchgate.net/publication/259456691_Electroencephalographic_evaluation_of_decapitation_of_the_anesthetized_rat |url-status=live }}</ref> Neke [[životinje]] (kao što su [[bubašvabe]]) mogu preživjeti obezglavljivanje i uginuti ne zbog direktnog gubitka glave, već zbog [[gladovanje|gladovanja]].<ref>{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-cockroach-can-live-without-head |title=Fact or Fiction?: A Cockroach Can Live without Its Head |first=Charles |last=Choi |website=Scientific American |access-date=25. 2. 2017 |archive-date=27. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131227211121/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-cockroach-can-live-without-head |url-status=live }}</ref> Poznato je da i brojne druge životinje, uključujući zmije i kornjače, preživljavaju neko vrijeme nakon što im se odsiječe glava, jer imaju sporiji metabolizam i njihov nervni sistem može nastaviti funkcionirati određenim kapacitetom ograničeno vrijeme čak i nakon što se izgubi veza s mozgom, reagujući na bilo koji obližnji stimulus.<ref>{{cite web |last1=Leahy |first1=Stephen |title=Decapitated Snake Head Nearly Kills Man – Here's How |url=https://news.nationalgeographic.com/2018/06/texas-man-bit-decapitated-rattlesnake-venom-animals/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20180607193042/https://news.nationalgeographic.com/2018/06/texas-man-bit-decapitated-rattlesnake-venom-animals/ |archive-date=7. 6. 2018 |website=[[National Geographic]] |access-date=7. 8. 2018 |date=7. 6. 2018}}</ref><ref>{{cite news |title=AL man battles headless rattlesnake |url=http://www.wsfa.com/story/38376061/video-alabama-man-battles-headless-rattlesnake |work=WSFA 12 News |access-date=7. 8. 2018 |date=7. 6. 2018 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031050/https://www.wsfa.com/story/38376061/video-alabama-man-battles-headless-rattlesnake/ |url-status=live }}</ref> Osim toga, tijela [[kokoš]]i i [[kornjača]] mogu se privremeno nastaviti kretati nakon odrubljivanja glave.<ref>{{cite web |last1=Sjøgren |first1=Kristian |title=Why do headless chickens run? |url=http://sciencenordic.com/why-do-headless-chickens-run |website=ScienceNordic |access-date=7. 8. 2018 |date=13. 2. 2014 |archive-date=7. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807063645/http://sciencenordic.com/why-do-headless-chickens-run |url-status=live }}</ref> Iako je [[transplantacija glave]] ponovnim spajanjem krvnih sudova imala vrlo ograničen uspjeh kod životinja,<ref>{{cite book|last=Roach |first=Mary |year=2004 |title=Stiff: The Curious Lives of Human Cadavers |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-393-32482-2 |page=208 |title=Stiff: The Curious Lives}}</ref> Potpuno funkcionalno ponovno pričvršćivanje odsječene ljudske glave (uključujući popravak [[kičmena moždina|kičmene moždine]], mišića i drugih kritično važnih tkiva) još nije postignuto. == Tehnologija == === Giljotina === [[Datoteka:Heads on pikes.jpg|left|thumb| Aristokratske glave na kopljima – karikatura iz [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].]] Rane verzije giljotine uključivale su [[Halifax Gibbet]], koja se koristila u [[Halifax, West Yorkshire|Halifaxu]], [[Engleska]], od 1286. do 17. stoljeća, i "[[Maiden (odrubljivanje glave)|Maiden]]", koja se koristila u [[Edinburgh]]u, od 16. do 18. stoljeća. Moderni oblik [[giljotina]] izumljen je neposredno prije [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] s ciljem stvaranja brze i bezbolne metode pogubljenja koja zahtijeva malo vještine od strane operatera. Odrubljivanje glave giljotinom postalo je uobičajen mehanički potpomognut oblik [[smrtna kazna|pogubljenja]]. Francuzi su poštovali strogi kodeks bontona koji se odnosio na takva pogubljenja. Naprimjer, čovjek po imenu Legros, jedan od asistenata pri pogubljenju [[Charlotte Corday]], bio je zatvoren tri mjeseca i otpušten jer je udario žrtvu po licu nakon što je oštrica pala kako bi vidio da li je ostao i najmanji tračak života.<ref>François Mignet, ''History of the French Revolution from 1789 to 1814'', (1824).</ref> Giljotina je korištena u Francuskoj tokom Francuske revolucije i ostala je uobičajena sudska metoda i u mirnodopsko i u ratno vrijeme sve do 1970-ih, iako je u određenim slučajevima korišteno streljanje. Francuska je ukinula smrtnu kaznu 1981. godine. Giljotina je također korištena u Alžiru prije nego što se Francuska odrekla kontrole nad njom, kao što je prikazano u filmu Gilla Pontecorva ''Bitka za Alžir (film)''. === Giljotina === [[Datoteka:Auguste Vaillant execution.jpg|left|thumb| Francuski anarhista [[Auguste Vaillant]] neposredno prije giljotine 1894.]] Mnoge njemačke države koristile su uređaj sličan giljotini poznat kao ''Fallbeil'' ("padajuća sjekira") od 17. i 18. stoljeća, a odrubljivanje glave giljotinom bilo je uobičajeno sredstvo pogubljenja u [[Njemačka|Njemačkoj]], sve do ukidanja smrtne kazne u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] 1949. godine. Posljednji put je korištena u komunističkoj [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] 1966. godine. U [[nacistička Njemačka|nacističkoj Njemačkoj]], ''Fallbeil'' bio je rezervisan za obične kriminalce i osobe osuđene za [[politički zločin|političke zločine]], uključujući [[izdaja|izdaju]]. Članovi pokreta otpora [[Bijela ruža]], grupe studenata u [[Minhen]]u, među kojima su bili i braća i sestre [[Sophie Scholl|Sophie]] i [[Hans Scholl]], pogubljeni su odrubljivanjem glave. Suprotno uvriježenom mišljenju, pogubljenja se uglavnom nisu izvodila licem prema gore, a glavni [[dželat]] [[Johann Reichhart]] je insistirao na održavanju "profesionalnog" protokola tokom cijele ere, izvršavajući smrtnu kaznu tokom ranije [[Vajmarska Republika|Vajmarske Republike]]. Ipak, procjenjuje se da je oko 16.500 osoba pogubljeno giljotinom u Njemačkoj i [[Austrija|Austriji]] između 1933. i 1945. godine, broj koji uključuje [[pokret otpora|borce otpora]] i unutar same Njemačke i u [[Evropa pod njemačkom okupacijom|zemljama koje su okupirale nacističke snage]]. Budući da ovi borci otpora nisu bili dio nijedne regularne vojske, smatrani su [[nezakoniti borci|običnim kriminalcima]] i u mnogim slučajevima su [[stočni vagon|prevoženi]] u Njemačku radi pogubljenja. Odrubljivanje glave smatrano je "nečasnom" smrću, za razliku od [[streljanje|pogubljenja streljanjem]]. [[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 005.jpg|thumb| Freska [[Ambrogia Lorenzetti]]ja.]] {{clear}} == Historijski običaji po nacijama == === Afrika === ==== Kongo ==== U [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]], sukob i etnički masakr između lokalne vojske i pobunjenika [[Kamuina Nsapu]] uzrokovao je nekoliko smrti i zločina poput silovanja i sakaćenja. Jedan od njih je odrubljivanje glave, što je i zastrašujući način zastrašivanja žrtava, ali i čin koji može uključivati ritualne elemente. Prema izvještaju UN-a od kongoanskih izbjeglica, oni su vjerovali da milicije [[Bana Mura]] i Kamuina Nsapu imaju "magične moći" kao rezultat pijenja krvi odrubljenih glava žrtava, što ih čini nepobjedivim.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2017/08/04/army-bewitched-children-involved-congo-massacres-un-reports/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2017/08/04/army-bewitched-children-involved-congo-massacres-un-reports/ |archive-date=11. 1. 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title=Army of 'bewitched' children involved in Congo massacres as UN reports hundreds of deaths |newspaper=The Daily Telegraph |date=4. 8. 2017 |author=Our Foreign Staff}}{{cbignore}}</ref> Pored masovnih odrubljivanja glava (poput odrubljivanja glava 40 pripadnika državne policije), globalno ozloglašen slučaj dogodio se u martu 2017. godine švedskoj političarki [[Zaida Catalán|Zaidi Catalán]] i američkom stručnjaku [[UN]]-a Michaelu Sharpu, koji su oteti i pogubljeni tokom misije u blizini sela Ngombe u provinciji Kasaï. UN je navodno bio užasnut kada su se u aprilu iste godine pojavili video snimci pogubljenja, gdje su neki sumorni detalji naveli na pretpostavku o ritualnim komponentama odrubljivanja glava: počinioci su prvo odrezali kosu objema žrtvama, a zatim je jedna od njih odrubila glavu samo Katalanu, jer bi to "povećalo njegovu moć",<ref>{{cite web |last1=Libre. Be |first1=La |url=http://www.lalibre.be/dernieres-depeches/afp/meurtre-de-deux-experts-de-l-onu-la-rdc-presente-une-video-58fe3008cd70812a659fffed |title=Meurtre de deux experts de l'ONU: la RDC présente une vidéo |trans-title=Murder of two UN experts: the DRC presents a video |website=Lalibre.be |access-date=5. 8. 2017 |language=fr |archive-date=6. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170806064445/http://www.lalibre.be/dernieres-depeches/afp/meurtre-de-deux-experts-de-l-onu-la-rdc-presente-une-video-58fe3008cd70812a659fffed |url-status=live }}</ref> što može biti povezano s činjenicom da su kongoanske milicije posebno brutalne u svojim nasilničkim djelima prema ženama i djeci.<ref>{{cite web |url=https://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=23263&LangID=E |title=UN Experts conclude crimes against humanity and war crimes committed in Kasai, warn against risk of new wave of ethnic violence |website=Ohchr.org |access-date=13. 7. 2018 |archive-date=13. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713042922/https://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=23263&LangID=E |url-status=live }}</ref> Na suđenju koje je uslijedilo nakon istrage nakon što su tijela otkrivena, a prema svjedočenju nastavnika osnovne škole iz Bunkondea, blizu sela Moyo Musuila gdje su se pogubljenja dogodila, on je svjedočio kako tinejdžerski militant nosi glavu mlade žene,<ref>{{cite web |url=https://www.aftonbladet.se/a/jo8bA |title=In English Aftonbladet reveals new information about the murders of Zaida Catalán and Michael Sharp |website=Aftonbladet |date=7. 10. 2017 |access-date=2. 8. 2020 |archive-date=28. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928102909/https://www.aftonbladet.se/a/jo8bA |url-status=live }}</ref> ali uprkos naporima istrage, glava nikada nije pronađena. Prema izvještaju objavljenom 29. maja 2019. godine, mirovna vojna misija Monusco koju je predvodio pukovnik Luis Mangini, u potrazi za nestalim posmrtnim ostacima, stigla je na ritualno mjesto u Moyo Musili gdje su "dijelovi tijela, ruke i glave" odsječeni i korišteni za rituale,<ref>{{cite web |url=https://www.passblue.com/2019/05/29/how-uruguayan-peacekeepers-found-the-two-dead-un-experts-in-congo-in-2017/ |title=How Uruguayan Peacekeepers Found the Two Dead UN Experts in Congo in 2017 |date=29. 5. 2019 |access-date=30. 8. 2019 |archive-date=11. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011125222/https://www.passblue.com/2019/05/29/how-uruguayan-peacekeepers-found-the-two-dead-un-experts-in-congo-in-2017/ |url-status=live }}</ref> gdje su izgubili trag žrtvine glave. === Azija === ==== Azerbejdžan ==== Tokom [[Armenija|armensko]]-[[azerbejdžan]]skih sukoba 2016., azerbejdžanski vojnik jezidsko-armenskog porijekla [[Kyaram Sloyan]] je obezglavljen od strane azerbejdžanskih vojnika.<ref name="Azatutyun">{{cite news |date=11. 4. 2016 |title=Armenian Soldier Reburied |agency=Radio Free Europe/Radio Liberty Armenian Service |url=http://www.azatutyun.am/content/article/27665737.html |access-date=6. 7. 2022 |archive-date=14. 4. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160414020202/http://www.azatutyun.am/content/article/27665737.html |url-status=live }}</ref><ref name="suntimes">{{cite news |last1=Beliakov |first1=Dmitry |last2=Franchetti |first2=Mark |date=10. 4. 2016 |title=Former Russian states on brink of renewing war |work=The Sunday Times|url=http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/news/world_news/Middle_East/article1686450.ece?CMP=OTH-gnws-standard-2016_04_09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419152207/http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/news/world_news/Middle_East/article1686450.ece?CMP=OTH-gnws-standard-2016_04_09 |archive-date=19. 4. 2016}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kerkonian |first=Karnig |date=19. 5. 2016 |title=Illinois voters support Senator Kirk's call for pro-peace measures in Nagorno-Karabakh |url=https://thehill.com/blogs/congress-blog/foreign-policy/280472-illinois-voters-support-senator-kirks-call-for-pro-peace/ |access-date=6. 7. 2022 |website=The Hill |language=en-US |archive-date=6. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706212830/https://thehill.com/blogs/congress-blog/foreign-policy/280472-illinois-voters-support-senator-kirks-call-for-pro-peace/ |url-status=live }}</ref> Nekoliko izvještaja o odrubljivanju glava, zajedno s drugim vrstama sakaćenja armenskih ratnih zarobljenika od strane azerbejdžanskih vojnika, pojavilo se 2020. godine tokom [[Drugi rat u Nagorno-Karabahu|Drugog rata u Nagorno-Karabahu]].<ref name="ArmenianPOWs">{{cite web |date=2. 12. 2020 |title=Azerbaijan: Armenian Prisoners of War Badly Mistreated |url=https://www.hrw.org/news/2020/12/02/azerbaijan-armenian-prisoners-war-badly-mistreated |access-date=9. 12. 2020 |work=Human Rights Watch |archive-date=23. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230223105015/https://www.hrw.org/news/2020/12/02/azerbaijan-armenian-prisoners-war-badly-mistreated |url-status=live }}</ref> ==== Kina ==== [[Slika:Caishikou Beheaded Corpses2.jpeg|thumb|Rangirana odrubljena tijela na tlu, na Caishikou]], [[Beijing]], Kina, 1905.]] U tradicionalnoj [[Kina|Kini]], odrubljivanje glave smatralo se težim oblikom kazne od [[davljenje|davljenja]], iako je davljenje uzrokovalo produženu patnju. To je bilo zato što je u [[Konfučije|konfučijanskoj]] tradiciji tijelo osobe bilo dar od roditelja, te je stoga bilo nepoštovanje prema precima vratiti njihova tijela u grob raskomadana. Kinezi su, međutim, imali i druge kazne, poput raskomadanja tijela na više dijelova (slično engleskom [[obješeno, izvučeno i raščetvoreno|rasčetverivanje]]). Osim toga, postojala je i praksa [[rezanje tijela u struku|rezanja tijela u struku]], što je bila uobičajena metoda pogubljenja prije nego što je ukinuta u ranoj [[dinastija Qing|dinastiji Qing]], zbog dugotrajne smrti koju je uzrokovala. U nekim pričama, ljudi nisu umirali odmah nakon odrubljivanja glave.<ref>{{cite web|url=http://bbs.04gd.com/viewthread.php?tid=547&fpage=1 |title=原來斬頭係唔會即刻死既(仲識講野)中國有好多斬頭案例!! |access-date=25. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707054827/http://bbs.04gd.com/viewthread.php?tid=547&fpage=1 |archive-date=7. 7. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://xn--gmq282eogn.cn/GB/kejiao/42/154/20030410/968308.html |title="无头人"挑战传统医学 人类还有个"腹脑"? |access-date=21. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803114144/http://xn--gmq282eogn.cn/GB/kejiao/42/154/20030410/968308.html |archive-date=3. 8. 2012 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.66163.com/Fujian_w/news/fzwb/990124t/3-3.htm |title=福州晚報 |access-date=25. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019042249/http://www.66163.com/Fujian_w/news/fzwb/990124t/3-3.htm |archive-date=19. 10. 2017 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cst21.com.cn/3/hrt.htm |title=换人头 |access-date=25. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090620030109/http://www.cst21.com.cn/3/hrt.htm |archive-date=20. 6. 2009 }}</ref> ==== Indija ==== Britanski oficir [[John Masters]] je u svojoj autobiografiji zabilježio da su [[Paštunski narod|Pathani]] u Britanskoj Indiji tokom [[Anglo-afganistanski rat|Anglo-afganistanskog rata]] odsjecali glave zarobljenim neprijateljskim vojnicima, poput britanskih i sikhskih vojnika.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=NhdbAAAAMAAJ |title=Bugles and a tiger: a volume of autobiography |first=John |last=Masters |year=1956 |publisher=Viking Press |page=190 |isbn=978-0-670-19450-6 |access-date=2. 8. 2020 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031630/https://books.google.com/books?id=NhdbAAAAMAAJ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ln_jAAAAMAAJ |title=The Frontier Ablaze: The North-west Frontier Rising, 1897–98 |first1=Michael |last1=Barthorp |first2=Douglas N. |last2=Anderson |year=1996 |publisher=Windrow & Greene |isbn=978-1-85915-023-8 |page=12 |access-date=23. 3. 2016 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031549/https://books.google.com/books?id=ln_jAAAAMAAJ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=oRdbAAAAMAAJ |title=John Masters: a regimented life |first=John |last=Clay |year=1992 |publisher=Michael Joseph |location=University of Michigan |isbn=978-0-7181-2945-3 |page=62 |access-date=2. 8. 2020 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031550/https://books.google.com/books?id=oRdbAAAAMAAJ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite book|title=Bugles and a Tiger |first=John |last=Masters |date=2002 |publisher=Cassell Military |isbn=978-0-304-36156-4 |page=190}}</ref> Pogubljenje Sambhajija bio je značajan događaj u Indiji u 17. vijeku, gdje je drugi kralj Marata pogubljen po naređenju Aurangzeba. Sukobi između [[Mogulskog carstvo|Mogulskog carstva]] i [[Dekanski sultanati|Dekanskih sultanata]], koji su rezultirali padom Sultanata, utrli su put napetostima između Marata i Mogula. Aurangzeb je bio privučen u južnu Indiju zbog pobijeđenog pobunjenika Muhameda Akbara (Mogulski princ) Akbara] koji je pobjegao kod Marata monarha Sambhajija. Kralja Marata je potom zarobio Mogulski general Muqarrab Khan. Sambhaji i njegov ministar [[Kavi Kalash]] su zatim odvedeni u [[Tulapur]], gdje su mučeni do smrti. ==== Japan ==== [[Datoteka:Illustration of the Decapitation of Violent Chinese Soldiers by Utagawa Kokunimasa 1894.png|thumb|left| [[Japan]]ska ilustracija koja prikazuje odrubljivanje glava kineskim zarobljenicima. [[Prvi kinesko-japanski rat]]]] [[Datoteka:Beheading of Leonard George Siffleet restored.jpg|thumb| Narednik [[Leonard Siffleet]], australijski [[ratni zarobljenik]] zarobljen u Novoj Gvineji, kojem je japanski vojnik trebao odrubiti glavu mačem [[shin guntō]], 1943.]] U [[Japanu]], odrubljivanje glave bila je uobičajena kazna, ponekad za lakše prekršaje. [[Samurajima]] je često bilo dozvoljeno da odrubljuju glave vojnicima koji su pobjegli iz bitke, jer se to smatralo kukavičkim. Odrubljivanje glave se historijski izvodilo kao drugi korak u [[seppuku]] (ritualnom [[samoubistvu]] rasparanjem crijeva]]). Nakon što bi žrtva rasporila vlastiti [[trbuh]], drugi ratnik bi joj odsjekao glavu s leđa [[katanom]] kako bi ubrzao smrt i smanjio patnju. Očekivalo se da udarac bude dovoljno precizan da ostavi netaknut mali dio kože na prednjem dijelu vrata - kako bi se pozvani i uvaženi gosti poštedjeli neugodnosti gledanja odrubljene glave koja se kotrlja okolo ili prema njima; Takav događaj bi se smatrao neelegantnim i lošim ukusom. Očekivalo se da se mač koristi pri najmanjem znaku da bi praktičar mogao podleći boli i vrisnuti - izbjegavajući time sramotu za sebe i sve koji su imali privilegiju posmatranja časne smrti. Budući da je vještina bila uključena, samo je najpouzdaniji ratnik bio počašćen učešćem. U kasnom [[Sengoku periodu]], odrubljivanje glave se vršilo čim bi osoba odabrana za izvođenje seppukua nanijela i najmanju ranu na svom trbuhu. Odrubljivanje glave (bez seppukua) se također smatralo vrlo teškim i ponižavajućim oblikom kažnjavanja. Jedno od najbrutalnijih odrubljivanja glava bilo je ono Sugitani Zenjubō [[japanski|jap.]]杉谷善住坊}} (杉谷善住坊), koji je pokušao da ubije istaknutog [[Odo Nobunag|Oda Nobunaga]]. ''Nakon što je uhvaćen, Zenjubō je živ zakopan u zemlju sa samo izbačenom glavom, a glavu su prolaznici polako pilili testerom za bambus nekoliko dana (kažnjavanje testerisanjem.<ref>{{cite web |url=https://kotobank.jp/word/%E5%96%84%E4%BD%8F%E5%9D%8A-1085457 |title=善住坊とは |website=Kotobank.jp |access-date=21. 2. 2022 |archive-date=21. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221145010/https://kotobank.jp/word/%E5%96%84%E4%BD%8F%E5%9D%8A-1085457 |url-status=live }}</ref> Ove neobične kazne su ukinute u ranom [[Meiji periodu|Meiji]] eri. Slična scena je opisana na posljednjoj stranici romana Jamesa Clavella [[Shōgun (roman)|''Shōgun'']]. ==== Koreja ==== Historijski gledano, odrubljivanje glave bilo je najčešći metod pogubljenja u Koreji, sve dok nije zamijenjeno vješanjem 1896. godine. Profesionalni egzekutori su se nazivali {{Transliteration|ko|mangnani}} (망나니) i dobrovoljno su se javljali iz redova smrtne kazne. ==== Tajland ==== Odrubljivanje glave bilo je glavni metod [[smrtne kazne u Tajlandu|pogubljenja u Tajlandu]], sve dok nije zamijenjeno [[Pogubljenje strijeljanjem|streljanjem]] 1934. godine. ==== Vijetnam ==== [[Datoteka:Trảm tù - Trung tâm Lưu trữ quốc gia I.jpg|thumb|Ilustracija odrubljivanja glave zatvorenika iz [[dinastija Nguyễn|dinastije Nguyễn]] u knjizi ''[[Mehanika i zanati naroda Annama]]'']] [[Datoteka:Máy chém.jpg|thumb|Giljotina pod [[Ngô Đình Diệmom]], [[Južni Vijetnam]]]] Pogubljenje odrubljivanjem glave bio je jedan od najčešćih oblika pogubljenja u Vijetnamu pod feudalnim sistemom. Ovaj oblik pogubljenja postojao je i u režimu [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] do 1962. godine. === Evropa === ==== Bosna i Hercegovina ==== Tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) izvršen je niz ritualnih odrubljivanja glava Srbima i Hrvatima koji su odvedeni kao ratni zarobljenici od strane [[mudžahedini|mudžahedina]] pripadnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Najmanje jedan slučaj je dokumentovan i dokazan na sudu od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]] u kojem su mudžahedini, pripadnici 3. korpusa Armije BiH, odrubili glavu [[Srbi|bosanskom Srbinu]] Draganu Popoviću.<ref>{{cite web |url=https://www.un.org/icty/pressreal/2006/p1054-e.htm |title=UN – TRIBUNAL CONVICTS ENVER HADZIHASANOVIC AND AMIR KUBURA Press Release, March 2006 |website=UN.org |publisher=United Nations |access-date=21. 2. 2022 |archive-date=8. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090508193314/http://www.un.org/icty/pressreal/2006/p1054-e.htm |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.un.org/icty/indictment/english/had-3ai030926e.htm |title=Third Amended Indictment |access-date=13. 10. 2006 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20090805095536/http://www.un.org/icty/indictment/english/had-3ai030926e.htm |archive-date=5. 8. 2009}}</ref> Vojska RF|S druge strane [[Vojska Republike Srpske|Vojska i policija RS]] [[Republika Srpska|RS]], a češće paravojne formacije i pojedinci, izvršili su mnoge dekapitacije, pojedinačne ili grupne.<ref>Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9780020329954}}.</ref><ref>Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, {{ISBN|86-7208-010-6}}.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.euforbih.org/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2026 |archive-date=24. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724231706/http://www.euforbih.org/ |url-status=dead }}</ref> ==== Britanija ==== [[Datoteka:The execution of King Charles I from NPG.jpg|thumb|right| Savremeni njemački otisak koji prikazuje [[Pogubljenje Charlesa I|odrubljivanje glave]] [[Charles I od Engleske|kralja Charlesa I]]<ref name=npg>{{cite web |title=The Execution of King Charles I |url=https://www.npg.org.uk/collections/search/portrait/mw35443/The-execution-of-King-Charles-I |website=National Portrait Gallery, London |access-date=2. 3. 2019 |archive-date=14. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190414134140/https://www.npg.org.uk/collections/search/portrait/mw35443/The-execution-of-King-Charles-I |url-status=live }}</ref>]] U [[Historija Ujedinjenog Kraljevstva|Britanskoj historiji]], odrubljivanje glave se obično koristilo za plemiće, dok bi obični ljudi bili vješani; na kraju je vješanje usvojeno kao standardni način nevojnih pogubljenja. Posljednje stvarno pogubljenje odrubljivanjem glave bilo je nad [[Simon Fraser, 11. lord Lovat]] 9. aprila 1747. godine, dok je brojnim osuđenicima posthumno odrubljena glava sve do početka 19. stoljeća.<ref name=":0">{{cite book|title=The Last Highlander |last1=Fraser |first1=Sarah |date=2012 |page=9}}</ref> (Izdajnici su obično bili osuđivani na metoda [[vješanje, raščešljavanje i četvorenje]], koja je već bila ukinuta.) Odsjecanje glave je degradirano na sekundarni način pogubljenja, uključujući i za izdaju, ukidanjem raščešljavanja i četvorenja [[Zakon o oduzimanju imovine iz 1870.|1870.]]; konačno je ukinuto [[Zakon o statutu (ukidanje) iz 1973.|Zakonom o statutu (ukidanje) iz 1973]].<ref>{{cite book|last=Kenny |first=C. |title=Outlines of Criminal Law |publisher=Cambridge University Press |date=1936 |edition=15th |page=323}}</ref><ref>The Chronological Table of the Statutes, 1235–2010. The Stationery Office. 2011. {{ISBN|978-0-11-840509-6}}. Part II. p. 1243, read with pages viii and x of Part I.</ref> Jedno od najznačajnijih pogubljenja odrubljivanjem glave u Britaniji bilo je ono kralja Charlesa I od Engleske, koji je [[Pogubljenje Charlesa I|odrubljena glava]] ispred banketne kuće u Whitehallu]] 1649. godine, nakon što su ga zarobili parlamentarci okruglih glava tokom [[engleski građanskk rat|engleskog građanskog rata]] i suđen mu je Visoki sud pravde (1649.) zbog izdaje.<ref>{{citation |last=Gheeraert-Graffeuille |first=Claire |year=2011 |title=The Tragedy of Regicide in Interregnum and Restoration Histories of the English Civil Wars |journal=Études Épistémè |volume=20 |issue=20 |doi=10.4000/episteme.430|doi-access=free }}</ref><ref>{{citation |last=Holmes |first=Clive |year=2010 |title=The Trial and Execution of Charles I |journal=[[The Historical Journal]] |volume=53 |issue=2 |pages=289–316 |doi=10.1017/S0018246X10000026 |s2cid=159524099 }}</ref> ==== Kelti ==== {{glavni|Keltski lov na glave}} [[Kelti]] zapadne Evrope dugo su slijedili [[Drevna keltska religija|"kult odrubljene glave"]], što dokazuju i klasični književni opisi i arheološki konteksti.<ref>{{cite book|author-link=Barry Cunliffe|first=Barry |date=2010 |title=Druids: A Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press|pages=71–72}}</ref> Ovaj kult je igrao centralnu ulogu u njihovim hramovima i vjerskim praksama i donio im reputaciju [[Lov na glave|lovaca na glave]] među mediteranskim narodima. [[Diodor Sicilski]], u svom djelu ''[[Bibliotheca historica|Historijska biblioteka]]'' iz 1. stoljeća (5.29.4) napisao je sljedeće o keltskom lovu na glave: {{blockquote|Odsjecaju glave neprijateljima ubijenim u bitci i pričvršćuju ih na vratove svojih konja. Krvavi plijen predaju svojim pratiocima, pjevajući himnu i pobjedničku pjesmu; i te prve plodove pričvršćuju na svoje kuće, baš kao što to čine oni koji ponižavaju divlje životinje u određenim vrstama lova. [[Balzam]]iraju u [[kedrovo ulje]] glave najuglednijih neprijatelja i pažljivo ih čuvaju u škrinji te ih s ponosom pokazuju strancima, govoreći da je za tu glavu neko od njihovih predaka, ili njegov otac, ili sam čovjek, odbio ponudu velike svote novca. Kažu da se neki od njih hvale da su odbili težinu glave u zlatu.}} I Grci i Rimljani su keltske prakse odrubljivanja glave smatrali šokantnim, a ovi drugi su ih ukinuli kada su keltske regije došle pod njihovu kontrolu. [[Datoteka:Testa in pietra con più facce, da corleck hill, co. di cavan, I-II secolo dc. 03.jpg|thumb|upright=1.3| [[Corleckova glava]], [[Irska]], 1. ili 2. stoljeće nove ere]] Prema [[Paul Jacobsthal|Paulu Jacobsthalu]], "među Keltima je ljudska [[glava]] bila štovana iznad svega, budući da je glava za Kelta bila duša, centar emocija kao i samog života, simbol božanstva i moći drugog svijeta."<ref>Paul Jacobsthal ''Rana keltska umjetnost''</ref> Argumenti za keltski kult odrubljene glave uključuju mnoge skulpture odrubljenih glava u latenskim rezbarijama i sačuvanu keltsku mitologiju, koja je puna priča o odrubljenim glavama heroja i svetaca koji [[Cefalofor|nose svoje odrubljene glave]], sve do „Sir Gawain i Zeleni vitez“, gdje [[Zeleni vitez]] podiže svoju odrubljenu glavu nakon što ju je Gawain odrubio u [[igra odrubljivanja glave|igri odrubljivanja glave]], baš kao što je [[Sveti Denis od Pariz|Saint Denis]] nosio je glavu na vrh [[Montmartre]]a.<ref name="Wilhelm, James J. 1994">Wilhelm, James J. "Sir Gawain and the Green Knight." The Romance of Arthur. Ed. Wilhelm, James J. New York: Garland Publishing, 1994. 399–465.</ref><ref name=SHMI>{{cite book|author-first=Paolo O. |author-last=Pirlo |title=My First Book of Saints |year=1997 |publisher=Sons of Holy Mary Immaculate – Quality Catholic Publications |isbn=971-91595-4-5 |pages=238–239 |chapter=St. Denis}}</ref> Daljnji primjer ove regeneracije nakon odrubljivanja glave leži u pričama o svetom Féchinu iz Connemare, koji je, nakon što su mu [[Vikinzi]] odrubili glavu, odnio svoju glavu do Svetog bunara na ostrvu Omey i, umočivši je u bunar, vratio je sebi na vrat i potpuno se oporavio..<ref name="Charles-Edwards">Charles-Edwards, ''Early Christian Ireland'', p. 467 n. 82.</ref> ==== Klasična antika ==== [[Datoteka:Schnorr_von_Carolsfeld_Bibel_in_Bildern_1860_187.png|thumbnail|[[Odrubljivanje glave Ivana Krstitelja]] od [[Juliusa Schnorra von Karolsfelda]], 1860]] {{Okvir za citat | citat = [[Potinus]] se podudarao sa [[Marko Antonije|Markom Antonijem]] u zločinu:<br />Ubili su najplemenitije Rimljane svog vremena.<br />Bespomoćnim žrtvama su odrubili glave,<br />Čin sramote povezan sa sramotom.<br />Jedna glava je bila [[Pompej]]eva, koji je donio [[rimski trijumf|trijumfe]] kući,<br />Druga [[Ciceron]]ova, glas Rima. |izvor= — [[Marcijal]], ''[[Marcijalovi epigrami|Epigram]]'' I:60 (Preveo [[Garry Wills]]) | width = 26em | poravnanje = lijevo }} Stari Grci i Rimljani smatrali su odrubljivanje glave relativno časnim oblikom pogubljenja kriminalaca. Tradicionalni postupak, međutim, uključivao je prvo vezivanje za kolac i bičevanje štapovima. Rimljani su koristili [[skekira|sjekire]], a kasnije [[mač]]eve, koji su se smatrali časnijim instrumentom usmrćavanja. Oni koji su mogli potvrditi da su rimski građani trebali su biti odrubljeni, umjesto da budu razapeti. U Rimskoj Republici početkom 1. stoljeća prije nove ere, postala je tradicija da se odrubljene glave javnih neprijatelja – poput političkih protivnika Gaja Marija i Sule – javno izlože na Rostri u Rimskom forumu nakon pogubljenja. Možda najpoznatije odrubljivanje glave bilo je ono [[Ciceron]]u, kojem su, po uputama Marka Antonija, odrubljene ruke (kojima je napisao ''[[Filipike]]'' protiv Antonija) i glava, te prikovane za izlaganje na ovaj način. Arheološki dokazi o pogubljenjima odrubljivanjem glave iz rimskog perioda pronađeni su i u provincijama. U [[Izrael]]u otkriveno je sedam slučajeva odrubljivanja glava, a svi datiraju iz rimskog perioda i uključuju jevrejske pojedince.<ref name=":02">{{Cite journal |last1=Lieberman |first1=Tehillah |last2=Arbiv |first2=Kfir |last3=Nagar |first3=Yossi |date=2. 1. 2020 |title=The Wrath of the Lion: Evidence of a Mass-Burial in Hasmonean Jerusalem |journal=Tel Aviv |volume=47 |issue=1 |pages=97–98 |doi=10.1080/03344355.2020.1707448 |issn=0334-4355}}</ref> Dodatni slučaj, otkriven u [[Jerusalim]]u, izgleda da datira iz ranog 1. stoljeća prije nove ere i može biti povezan sa [[Judejski građanski rat|Judejskim građanskim ratom]] tokom vladavine [[Aleksandar Janej|Aleksandra Janeja]].<ref name=":02"/> ==== Francuska ==== U Francuskoj, do [[Ukidanja smrtne kazne u Francuskoj|ukidanja smrtne kazne]] 1981. godine, glavni metod pogubljenja bio je odrubljivanje glave pomoću [[giljotina]]. Osim malog broja vojnih slučajeva u kojima je korišten streljački vod (uključujući i slučaj [[Jean Bastien-Thiry]]), giljotina je bila jedina legalna metoda pogubljenja od 1791. godine, kada ju je uvela [[Zakonodavna skupština (Francuska)|Zakonodavna skupština]] tokom posljednjih dana kraljevstva [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], pa sve do 1981. godine. Prije revolucije, odrubljivanje glava je obično bilo rezervisano za plemiće i izvršavano ručno. Godine 1981. predsjednik [[François Mitterrand]] ukinuo je smrtnu kaznu i ublažio smrtnu kaznu za one čije kazne nisu izvršene. Prva osoba pogubljena giljotinom u Francuskoj bio je drumski razbojnik [[Nicolas Jacques Pelletier]] u aprilu 1792. Posljednje pogubljenje bilo je nad ubicom [[Hamid Djandoubi|Hamidom Djandoubijem]] u [[Marseille]]u 1977.<ref>{{citation |title=Il y a 30 ans, avait lieu la dernière exécution |trans-title=Thirty years ago, the last execution took place |url=http://tempsreel.nouvelobs.com/actualites/societe/20070910.OBS4158/il_y_a_30_ans_avait_lieula_derniere_execution.html |work=Le Nouvel Observateur|date=10. 9. 2007 |access-date=28. 3. 2014 |language=FR |archive-date=27. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080227015639/http://tempsreel.nouvelobs.com/actualites/societe/20070910.OBS4158/il_y_a_30_ans_avait_lieula_derniere_execution.html }} ({{Google translation|en|fr|3=http://tempsreel.nouvelobs.com/actualites/societe/20070910.OBS4158/il_y_a_30_ans_avait_lieula_derniere_execution.html}})</ref> Širom svojih opsežnih [[prekomorskih kolonija i zavisnih područja Francuske|prekomorskih kolonija i zavisnih područja]], uređaj je također korišten, uključujući [[St. Pierre i Miquelon|St. Pierre]] 1889. godine i na [[Martinik]]u, sve do 1965.<ref>{{cite web |url=http://grandcolombier.com/wp-content/uploads/2014/12/zuzaregui.jpg |format=JPG |title=Photographic image of newspaper article |website=Grandcolombier.com |access-date=21. 2. 2022 |archive-date=1. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201035012/http://grandcolombier.com/wp-content/uploads/2014/12/zuzaregui.jpg |url-status=live }}</ref> ==== Nordijske zemlje ==== U [[nordijske zemlje|nordijskim zemljama]], odrubljivanje glave je bio uobičajeni način izvršenja smrtne kazne. Plemići su odrubljivani [[mačem]], a obični ljudi [[sjekira|sjekirom]]. Posljednja pogubljenja odrubljivanjem glave u [[Finska|Finskoj]] 1825., [[Norveška|Norveškoj]] 1876. godine, [[Farska Ostrva|Farskim Ostrvima]] 1609. godine i na [[Island]]u 1830. izvršena su sjekirama. Isti slučaj je bio u Danskoj 1892. godine. [[Švedska]] je nastavila s tom praksom nekoliko decenija, pogubivši svog pretposljednjeg zločinca – masovnog ubicu Johana Filipa Nordlunda – sjekirom 1900. godine. Zamijenila ju je giljotina, koja je prvi i jedini put korištena na Johanu Alfredu Anderu 1910. godine. Zvanična sjekira za odrubljivanje glave Finske danas se nalazi u Muzeju kriminala u Vantaiu. To je dvoručna sjekira sa širokom oštricom. Posljednji put je korištena kada je ubica [[Tahvo Putkonen]] pogubljen 1825. godine, što je bilo posljednje pogubljenje u mirnodopsko vrijeme u Finskoj.<ref name="otonkoski-1">{{cite journal |last=Otonkoski |first=Pirkko-Leena |title=Henkirikoksista kuolemaan tuomittujen kohtaloita vuosina 1824–1825 Suomessa |trans-title=The fates of those sentenced to death for homicides in 1824–1825 in Finland |url=http://www.genealogia.fi/genos/68/68_55.htm |journal=Genos |language=fi |volume=68 |pages=55–69, 94–95 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101227081225/http://genealogia.fi/genos/68/68_55.htm |archive-date=27. 12. 2010 |access-date=14. 12. 2010}}</ref> ==== Španija ==== [[Datoteka:Colecta para sepultar el cadáver de don Álvaro de Luna, por Rodríguez de Losada.jpg|thumb|Odrubljivanje glave kastiljskog kraljevskog miljenika iz 15. stoljeća, Dona [[Álvaro de Luna|Álvara de Lune]]]. Slika Joséa Maríje Rodrígueza de Losade (1826–1896).]] U Španiji su pogubljenja izvršavana raznim metodama, uključujući davljenje [[garot]]om. U 16. i 17. stoljeću, plemići su ponekad pogubljeni odrubljivanjem glave. Primjeri uključuju [[Anthonyo van Stralena, gospodar Merksema|Anthonyja van Stralena, gospodara Merksema]]], [[Lamoral, grof od Egmonta|Lamorala, grofa od Egmonta]] i [[Philip de Montmorency, grof od Horna|Philipa de Montmorencyja, grofa od Horna]]. Vezani su za stolicu na skeli. [[Dželat]] je nožem odsjekao glavu od tijela. Smatralo se časnijom smrću ako bi [[dželat]] započeo prerezivanjem grla.<ref>Execution of the Marquess of Ayamonte on the 11th. of December 1645 Described in "Varios relatos diversos de Cartas de Jesuitas" (1634–1648) Coll. Austral Buones Aires 1953 en Gerardus Johannes Geers "Van het Barokke leven", Baarn 1957 Bl. 183–188.</ref> === Bliski istok === ==== Iran ==== [[Iran]], od [[Islamska revolucija|Islamske revolucije]] 1979. godine, tvrdi da koristi odrubljivanje glave kao jednu od metoda kažnjavanja.<ref n ame="amnesty1990">{{cite web |url=https://www.amnesty.org/en/documents/mde13/021/1990/en/ |title=Iran: Violation of Human Rights 1987–1990 |date=1. 12. 1990 |publisher=Amnesty International |access-date=5. 11. 2019 |archive-date=9. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181209124547/https://www.amnesty.org/en/documents/mde13/021/1990/en/ |url-status=live }}</ref><ref>[https://www.congress.gov/bill/108th-congress/senate-bill/1082/text Text of the Iran Democracy Act] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191105175426/https://www.congress.gov/bill/108th-congress/senate-bill/1082/text |date=5. 11. 2019 }}, United States Senate</ref> ==== Irak ==== [[Datoteka:Assyrian military campaign in southern Mesopotamia, beheaded enemies, 7th century BC, from Nineveh, Iraq. The British Museum.jpg|thumb| Asirska vojna kampanja u južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], odrubljivanje glava neprijateljima, 7. stoljeće prije nove ere, iz Ninive, [[Irak]]. Britanski muzej.]] Iako nije zvanično sankcionisano, legalna odrubljivanja glava izvršena su nad najmanje 50 prostitutki i svodnika pod [[Sadam Husein|Sadamom Huseinom]] sve do 2000.<ref>{{cite web |url=http://www.aftonbladet.se/nyheter/article10190019.ab |title=Saddam halshögg 50 prostituerade |date=11. 12. 2000 |language=sv |trans-title=Saddam beheaded 50 prostitutes |access-date=25. 2. 2017 |archive-date=26. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170226132339/http://www.aftonbladet.se/nyheter/article10190019.ab |url-status=live }}</ref> Odrubljivanje glava se pojavilo kao još jedna taktika terorizma, posebno u Iraku od 2003.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2004/11/14/movies/14TERROR.html |title=The Terrorist as Auteur |first=Michael |last=Ignatieff |date=14. 11. 2004 |access-date=25. 2. 2017 |work=[[The New York Times]] |archive-date=28. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528045132/http://www.nytimes.com/2004/11/14/movies/14TERROR.html |url-status=live }}</ref> Civili su podnijeli najveći teret odrubljivanja glava, iako su mete bili i američki i irački vojni pripadnici. Nakon otmice žrtve, otmičari obično postavljaju neku vrstu zahtjeva vladi zemlje taoca i daju vremenski rok za izvršenje zahtjeva, često 72 sata. Odrubljivanjem glave se često prijeti ako vlada ne poštuje želje otmičara. Ponekad se [[video odrubljivanja glava|odrubljivanje glava snima]] i postaje dostupno na internetu. Jedno od najpopularnijih takvih pogubljenja bilo je ono [[Nick Berg|Nicka Berga]].<ref>{{cite web |title=Beheading video tops web searches The decapitation of American Nick Berg and the Iraq war have replaced pornography and pop stars as the main internet searches |url=https://www.aljazeera.com/news/2004/5/18/beheading-video-tops-web-searches |website=[[Al Jazeera Arabic|Al Jazeera]] |date=18. 5. 2004 |access-date=26. 10. 2021 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031707/https://www.aljazeera.com/news/2004/5/18/beheading-video-tops-web-searches |url-status=live }}</ref> Sudsko pogubljenje se praktikuje u Iraku, ali se uglavnom izvršava vješanjem. ==== Saudijska Arabija ==== {{glavni|Smrtna kazna u Saudijskoj Arabiji}} [[Saudijska Arabija]] ima krivičnopravni sistem zasnovan na [[šerijat]]skom pravu koje odražava određeno državno odobreno tumačenje [[islam]]a. Zločini poput silovanja, ubistva, otpadništva od vjere i [[vještičare]]nja<ref name="BBCexecutioner2">{{cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/2966790.stm |title=Saudi executioner tells all |date=5. 6. 2003 |access-date=11. 7. 2011 |work=BBC News |archive-date=1. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401233508/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/2966790.stm |url-status=live }}</ref> kažnjavaju se odrubljivanjem glave.<ref name="saudibehead2">{{cite web |url=https://www.questia.com/library/1G1-177028385/sword-of-justice-beheadings-rise-in-saudi-arabia |title=Sword of Justice? Beheadings Rise in Saudi Arabia |author-last=Weinberg |author-first=Jon |date=Winter 2008 |publisher=Harvard International Review |access-date=26. 8. 2017 |archive-date=20. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140320053529/https://www.questia.com/library/1G1-177028385/sword-of-justice-beheadings-rise-in-saudi-arabia }}</ref> Obično se izvodi [[Javno pogubljenje|javno]] odrubljivanjem glave [[mač]]em. Javno odrubljivanje glave se obično odvija oko 9 sati ujutro. Osuđena osoba se izvodi na trg i klekne pred [[dželat]]a. [[dželat]] koristi mač da jednim udarcem odsiječe glavu osuđene osobe od tijela u predelu [[vrat]]a.<ref>{{cite web |url=https://www.amnesty.org/en/documents/document/?indexNumber=mde23%2f004%2f1993&language=en |title=Saudi Arabia: An upsurge in public executions |publisher=Amnesty International |access-date=2. 8. 2020 |archive-date=1. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200501211651/https://www.amnesty.org/en/documents/document/?indexNumber=mde23%2F004%2F1993&language=en |url-status=live }}</ref> Nakon što osuđena osoba bude proglašena mrtvom, policijski službenik objavljuje zločine koje je počinio navodni kriminalac kojem je odrubljena glava i proces je završen. Službenik može objaviti isto prije samog pogubljenja. Ovo je najčešći način pogubljenja u Saudijskoj Arabiji.<ref>{{cite web |url=http://www.ibtimes.com/justice-sword-saudi-arabias-embrace-death-penalty-780819 |title=Justice by the Sword: Saudi Arabia's Embrace of the Death Penalty |date=11. 9. 2012 |work=International Business Times |access-date=5. 4. 2014 |archive-date=7. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407121151/http://www.ibtimes.com/justice-sword-saudi-arabias-embrace-death-penalty-780819 |url-status=live }}</ref> APrema podacima [[Amnesty International]]u, najmanje 79 ljudi je pogubljeno u Saudijskoj Arabiji u 2013.<ref name="AIExecutions2013">{{cite web |url=http://www.amnestyusa.org/sites/default/files/act500012014en.pdf |title=Death Sentences and Executions 2013 |publisher=Amnesty International |year=2014 |access-date=19. 9. 2014 |archive-date=4. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170304190649/http://www.amnestyusa.org/sites/default/files/act500012014en.pdf }}</ref> Stranci nisu izuzeti, čineći "gotovo polovinu" pogubljenja u 2013. godini.<ref name="AIExecutions2013"/> U 2015. [[Ashraf Fayadh]] (rođen 1980.), saudijski pjesnik, osuđen je na odrubljivanje glave, ali mu je kazna kasnije smanjena na osam godina zatvora i 800 udaraca bičem zbog [[otpadništvo od vjere|otpadništva od vjere]]. ==== Sirija ==== [[Sirija|Sirijska]] vlada koristi vješanje kao [[Smrtna kazna u Siriji|svoju metodu smrtne kazne]]. Međutim, teroristička organizacija poznata kao [[Islamska država]], koja je kontrolirala teritoriju u većem dijelu istočne Sirije, redovno je vršila odrubljivanje glava ljudima.<ref>{{cite news |title=Syrian Rebels used a child to behead a prisoner |url=http://humanrightsinvestigations.org/2012/12/10/syrian-rebels-use-a-child-to-behead-a-prisoner/ |publisher=Human Rights Investigation |date=12. 12. 2012 |access-date=22. 3. 2013 |archive-date=6. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130406055236/http://humanrightsinvestigations.org/2012/12/10/syrian-rebels-use-a-child-to-behead-a-prisoner/ |url-status=usurped }}</ref> Sirijski pobunjenici koji pokušavaju svrgnuti sirijsku vladu također su umiješani u odrubljivanje glava.<ref>{{cite news|url=https://www.almasdarnews.com/article/jihadist-rebels-behead-2-syrian-soldiers-in-northern-syria/ |title=Jihadist rebels behead 2 Syrian soldiers in northern Syria |date=13. 8. 2019 |website=AMN – Al-Masdar News |language=en-US |access-date=14. 8. 2019 |archive-date=15. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190815031847/https://www.almasdarnews.com/article/jihadist-rebels-behead-2-syrian-soldiers-in-northern-syria/ }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2016/jul/20/syrian-opposition-group-which-killed-child-was-in-us-vetted-alliance |title=Syrian opposition group that killed child 'was in US-vetted alliance' |work=[[The Guardian]] |access-date=9. 4. 2020 |archive-date=3. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190103012949/https://www.theguardian.com/world/2016/jul/20/syrian-opposition-group-which-killed-child-was-in-us-vetted-alliance |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.syriahr.com/en/?p=155503 |title=Nearly 45 regime and Turkish soldiers and rebels killed in shelling and violent battles on Al-Nayrab frontline, east of Idlib |date=21. 2. 2020 |publisher=SOHR |access-date=9. 4. 2020 |archive-date=11. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200311151950/http://www.syriahr.com/en/?p=155503 |url-status=live }}</ref> === Sjeverna Amerika === ==== Meksiko ==== [[Datoteka:BeheadingPanelSBCTajin.JPG|thumb|Panel koji prikazuje odrubljivanje glave bejzbolaša, [[Klasična kultura Veracruza]], [[Meksiko]].]] [[Miguel Hidalgo y Costilla]], [[Ignacio Allende]], [[José Mariano Jiménez]] i [[Juan Aldama]] suđeni su za izdaju, pogubljeni od strane [[streljački vod|streljačkog voda]] i odrubljeni su im glave tokom meksičke nezavisnosti 1811. godine. Njihove glave bile su izložene na četiri ugla [[Alhóndiga de Granaditas]], u [[Guanajuat]]u. Tokom [[meksički rat protiv droge|meksičkog rata protiv droge]], neki meksički [[kartel]]i droge su se okrenuli odrubljivanju glave i sjecanju suparničkih članova kartela kao metodi zastrašivanja.<ref name="Grayson">{{cite web|url=http://www.fpri.org/enotes/200901.grayson.lafamilia.html |title=La Familia: Another Deadly Mexican Syndicate |author-first=George W. |author-last=Grayson |date=februar 2009 |publisher=Foreign Policy Research Institute |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903015924/http://www.fpri.org//enotes/200901.grayson.lafamilia.html |archive-date=3. 9. 2009 }}</ref> Ovaj trend odrubljivanja glava i javnog prikazivanja tijela započela je kriminalna grupa [[Los Zetas]] sastavljena od bivših pripadnika meksičkih specijalnih snaga, obučenih u ozloglašenoj „Školi za Amerike američke vojske [[Škola za Amerikance|Školi za Amerikance]]“ u poboljšanim tehnikama ispitivanja i [[psihološki rat|psihološkom ratovanju]].<ref>Grayson, George W. (2012). ''The Executioner's Men: Los Zetas, Rogue Soldiers, Criminal Entrepreneurs, and the Shadow State They Created'' (1st ed.), p. 46, Transaction Publishers. {{ISBN|978-1-4128-4617-2}}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=uj4aCgAAQBAJ&pg=PA272 |title=American Foreign Relations: Volume 2: Since 1895 |first1=Thomas |last1=Paterson |first2=J. Garry |last2=Clifford |first3=Robert |last3=Brigham |first4=Michael |last4=Donoghue |first5=Kenneth |last5=Hagan |year=2014 |publisher=Cengage Learning] |isbn=978-1-285-43333-2 |access-date=30. 12. 2019 |archive-date=8. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031622/https://books.google.com/books?id=uj4aCgAAQBAJ&pg=PA272 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=http://narcosphere.narconews.com/notebook/brenda-norrell/2008/10/us-created-monsters-zetas-and-kaibiles-death-squads |title=US created monsters: Zetas and Kaibiles death squads |access-date=26. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224040235/http://narcosphere.narconews.com/notebook/brenda-norrell/2008/10/us-created-monsters-zetas-and-kaibiles-death-squads |archive-date=24. 12. 2016 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.borderlandbeat.com/2012/04/los-zetas-recruit-las-maras-in.html |title=Borderland Beat: Los Zetas recruit Las Maras in Guatemala |author=badanov |access-date=26. 12. 2014 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225083845/http://www.borderlandbeat.com/2012/04/los-zetas-recruit-las-maras-in.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.cronica.com.mx/notas/2004/158801.html |title=Los Zetas fueron entrenados por la Escuela de las Américas |publisher=La Crónica de Hoy |trans-title=The Zetas were trained by the School of the Americas |language=es |website=cronica.com.mx |access-date=30. 12. 2019 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225134251/http://www.cronica.com.mx/notas/2004/158801.html }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.soaw.org/component/content/article/1/1994 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170418211956/http://www.soaw.org/component/content/article/1/1994 |archive-date=18. 4. 2017 |title=U.S.-trained ex-soldiers form core of "Zetas" {{pipe}} SOA Watch: Close the School of the Americas |date=18. 4. 2017}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== Vlada Sjedinjenih Američkih Država nikada nije koristila odrubljivanje glave kao legalnu metodu pogubljenja. Međutim, odrubljivanje glave se ponekad koristilo za sakaćenje mrtvih, posebno tokom vremena ropstva, kao što je slučaj sa [[Nat Turner|Natom Turnerom]], koji je predvodio pobunu protiv ropstva. Kada je uhvaćen, javno je obješen, odran i odrubljena mu je glava. Ovu tehniku su koristili mnogi porobitelji kako bi obeshrabrili "česte krvave ustanke" koje su provodili "oteti Afrikanci". Dok su razne vrste tjelesnog raskomadanja korištene za izazivanje terora, dr. Erasmus D. Fenner je primijetio da je odrubljivanje glave nakon smrti bilo posebno efikasno.<ref>{{cite book|last1=Washington |first1=Harriet A. |date=2006 |publisher=Doubleday |title=Medical Apartheid: The Dark History of Medical Experimentation on Black Americans from Colonial Times to the Present |location=New York. London. Toronto. Sydney. Austin. |page=126, paragraph 3}}</ref> Tokom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], kao teroristička taktika, "neki američki vojnici su odsjecali glave... mrtvim [Vijetnamcima] i nabijali ih na koplja ili motke ".<ref>{{cite book|last1=Turse |first1=Nick |title=Kill Anything that Moves: The Real American War in Vietnam |date=2013 |publisher=Metropolitan Books |location=New York |page=163}}</ref> Dopisnik Michael Herr primijetio je da "hiljade" foto-albuma koje su napravili američki vojnici "svi kao da sadrže iste slike": "snimak odsječene glave, glava često počivajući na grudima mrtvaca ili je drži nasmijani marinac, ili mnogo glava, poređanih u nizu, sa zapaljenom cigaretom u svakom od usta, otvorenih očiju". Neke od žrtava bile su "vrlo mlade".<ref>{{cite book|last1=Turse |first1=Nick |title=Kill Anything that Moves: The Real American War in Vietnam |date=2013 |publisher=Metropolitan Books |location=New York |page=162}}</ref> {{anchor|George S. Patton III}} General [[George Patton IV]], sin poznatog generala iz Drugog svjetskog rata [[George S. Patton|Georgea S. Pattona]], bio je poznat po čuvanju "makabroznih suvenira", poput "vijetnamske lobanje koja je stajala na njegovom stolu". Drugi Amerikanci "odsjecali su glave Vijetnamaca kako bi ih zadržali, trgovali ili mijenjali za nagrade koje su nudili komandanti".<ref>{{cite book|last1=Turse |first1=Nick |title=Kill Anything that Moves: The Real American War in Vietnam |date=2013 |publisher=Metropolitan Books |location=New York |page=161}}</ref> Iako je [[Teritorija Utah]] dozvoljavala osobi osuđenoj na smrt da izabere odrubljivanje glave kao način pogubljenja, niko nije izabrao tu opciju, a ona je ukinuta kada je [[Utah]] postao država.<ref>{{cite book |last=Miller |first=Wilbur R. |title=The Social History of Crime and Punishment in America: An Encyclopedia |year=2012 |publisher=Sage |isbn=978-1-4129-8876-6 |oclc=768569594 |page=1856 |url=https://books.google.com/books?id=tYME6Z35nyAC&pg=PA1856}}</ref> U julu 2025. godine, [[Florida]] je donijela zakon kojim se dodatno proširuju već opsežni zakoni o smrtnoj kazni te države kako bi se omogućila "bilo koja metoda pogubljenja koja nije eksplicitno proglašena neustavnom", što uključuje i odrubljivanje glave. Ovo [[Sjedinjene Američke Države]] čini jedinom zemljom izvan islamskog svijeta koja i danas dozvoljava pogubljenja odrubljivanjem glave.<ref>{{cite web | title=10 of the worst state laws going into effect in July | date=30. 6. 2025 | url=https://reason.com/2025/06/30/10-of-the-worst-state-laws-going-into-effect-in-july/ }}</ref><ref>{{cite web | title=House Bill 903 (2025) - the Florida Senate | url=https://www.flsenate.gov/Session/Bill/2025/903 }}</ref> == Poznatije osobe kojima su odrubljene glave == {{glavni|Spisak osoba kojima su odrubljene glave}} ==Također pogledajte == * [[Atlanto-okcipitalna dislokacija]], gdje je [[ljudska lobanja|lubanja]] izbačena iz [[kičmenog stuba]]; uglavnom, ali ne uvijek, fatalna povreda. * [[Odrubljivanje glave u islamu]] * [[Video odrubljivanja glave]] * [[Iskupljenje krvi]] * [[Mlijeko krvi]], rezultat odrubljivanja glave. * [[Kefalofor]], mučenik svetac koji je prikazan kako nosi odrubljenu glavu. * [[Činnamasta]], [[hindu]]istička boginja koja navodno sebi odrubljuje glavu i drži je u ruci. * [[Ubica iz Clevelanda]], [[serijski ubica]] koji je odrubljivao glave nekim od svojih žrtava. * [[Rasčlanjivanje]] * [[François-Jean de la Barre]] * [[Lov na glave]] * [[Spisak metoda smrtne kazne]] * [[Mike, pile bez glave]] * [[Glava na kolcu]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | ICD10={{ICD10|S|18 || s|10}} }} *{{commons category|Decpitation}} * [https://web.archive.org/web/20060613171613/http://www.crimelibrary.com/serial_killers/history/landru/guillotine_7.html Crime Library] (archived) * [http://www.capitalpunishmentuk.org/behead.html CapitalPunishmentUK.org] {{Authority control}} {{Smrtna kazna}} [[Kategorija:Odsjecanje glave| ]] [[Kategorija:Uzroci smrti]] [[Kategorija:Metode pogubljenja]] 5jn6vu49skbq0mn4eqx9nskiqba0i3i 0 534154 3894708 3891224 2026-06-06T10:18:13Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894708 wikitext text/x-wiki {{evolucija|Biološka}} '''Genetičko zagađenje''' je termin za nekontrolirani <ref name="Boffey-1983">{{cite web | url = https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE1D81638F930A25751C1A965948260&sec=health&spon=&pagewanted=2 | title = Italy's Wild Dogs Winning Darwinian Battle | first = Philip M. | last = Boffey | name-list-style = vanc | date = 13. 12. 1983 | website = The New York Times | quote = Iako su vukovi i psi oduvijek živjeli u bliskom kontaktu u Italiji i vjerovatno su se parili u prošlosti, novozabrinjavajući element, po mišljenju dr. Boitanija, jeste sve veća razlika u brojnosti, što sugerira da će križanje postati prilično uobičajeno. Kao rezultat toga, „genetičko zagađenje“ [[genski fond|genskog fonda]] vukova „moglo bi dostići nepovratne nivoe“, upozorio je. „Hibridizacijom, psi mogu lahko apsorbirati gene vukova i uništiti vuka kakav jeste“, rekao je. Vuk bi mogao preživjeti kao životinja sličnija psu, bolje prilagođena životu blizu ljudi, rekao je, ali ne bi bio „ono što danas nazivamo vukom“.}}</ref><ref>{{cite journal | first = Norman C. | last = Ellstrand | name-list-style = vanc | year = 2001 | title = When Transgenes Wander, Should We Worry? | journal = Plant Physiol | volume = 125 | issue = 4 | pages = 1543–1545 | doi = 10.1104/pp.125.4.1543 | pmid = 11299333 | pmc = 1539377 }}</ref> [[genski tok]] u divlje populacije. Definira se kao "širenje kontaminiranih izmijenjenih gena iz [[GMO|genetički modificiranih organizama]] u prirodne organizme, posebno unakrsnim oprašivanjem",<ref>{{cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/genetic-pollution?s=t|title=the definition of genetic pollution|website= Dictionary.com |access-date=30. 4. 2018|archive-date=30. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180430181607/http://www.dictionary.com/browse/genetic-pollution?s=t|url-status=dead}}</ref> ali se počeo koristiti u nekim širim značenjima. Povezan je s konceptom gensog toka u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] i genetičkog spašavanja, što je genetički materijal namjerno unesen radi povećanja sposobnosti populacije.<ref name = waller>{{Cite journal|last=Waller|first=Donald M.|date=juni 2015 |title=Genetic rescue: a safe or risky bet?|journal=Molecular Ecology|volume=24|issue=11|pages=2595–2597|doi=10.1111/mec.13220 |issn=1365-294X |pmid=26013990|s2cid= 11573077 |doi-access=free|bibcode=2015MolEc..24.2595W }}</ref> Naziva se genetsko zagađenje kada negativno utiče na sposobnost populacije da se prilagodi prirodi, kao što je [[autbridinška depresija]] i uvođenje neželjenih [[fenotip]]ova koji mogu dovesti do [[izumiranje|izumiranja]]. Biolozi i konzervacionisti koriste ovaj termin za opisivanje protoka gena iz domaćih, divljih i stranih vrsta u [[divlje životinje|divlje]] [[autohtone vrste]], koje smatraju nepoželjnim. Oni promovišu svijest o efektima unesenih [[invazivna vrsta|invazivnih vrsta]] koje se mogu "''hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući genetsko zagađenje''". U oblastima [[poljoprivreda|poljoprivrede]], [[šumarstvo|agrošumarstva]] i [[stočarstvo|stočarstva]], „genetičko zagađenje“ se koristi za opisivanje protoka gena između genetički modificiranih vrsta i divljih srodnika. Upotreba riječi "zagađenje" ima za cilj prenijeti ideju da je miješanje genetičkih informacija loše za okoliš, ali budući da miješanje genetskih informacija može dovesti do različitih ishoda, "zagađenje" ne mora uvijek biti najtačniji opis. == Genski tok == {{glavni|Genski tok }} {{glavni|Genetika invazije}} Neki [[konzervacijska biologija|konzervacijski biolozi]] i [[konzervacionisti]] već godinama koriste genetičko zagađenje, kao termin za opisivanje genskog toka iz [[unesena vrsta|neautohtone]], [[invazivna vrsta|invazivne podvrste]], [[domestikacija|domaće]] ili [[genetičko inženjerstvo|genetički modifikovane]] populacije u [[divlji tip|divlju]] [[autohtona vrsta|autohtonu]] populaciju.<ref name="Boffey-1983"/><ref name="Butler_1994">{{cite journal|last1=Butler|first1=Declan|date=18. 8. 1994|title=Bid to protect wolves from genetic pollution|journal=Nature|volume=370|issue=6490|pages=497|doi=10.1038/370497a0|bibcode=1994Natur.370..497B|name-list-style=vanc|doi-access=free}}</ref><ref name="potts">{{cite journal | vauthors = Potts BM, Barbour RC, Hingston AB, Vaillancourt RE | year = 2003 | title = Corrigendum to: TURNER REVIEW No. 6 ''Genetic pollution of native eucalypt gene pools—identifying the risks'' | url = https://archive.org/details/sim_australian-journal-of-botany_2003_51_3/page/332 | journal = Australian Journal of Botany | volume = 51 | issue = 3 | page = 333 | doi = 10.1071/BT02035_CO | bibcode = 2003AuJB...51..333P }}</ref> ===Značaj=== Unošenje genetskog materijala u genski fond populacije ljudskom intervencijom može imati i pozitivne i negativne efekte na populacije. Kada se genetski materijal namjerno unosi radi povećanja sposobnosti populacije, to se naziva [[genetičko spašavanje]]. Kada se genetski materijal nenamjerno unosi u populaciju, to se naziva genetičko zagađenje i može negativno uticati na sposobnost populacije (prvenstveno kroz [[autbridinška depresija|autbridinšku depresiju]]), uvesti druge neželjene [[fenotip]]ove ili teorijski dovesti do izumiranja. === Unesene vrste === {{glavni| Unesena vrsta }} [[Unesena vrsta]] je ona koja nije autohtona za datu populaciju, a koja je namjerno ili slučajno unesena u dati [[ekosistem]]. Efekti unošenja su veoma varijabilni, ali ako unesena vrsta ima veliki negativan uticaj na svoje novo okruženje, može se smatrati invazivnom vrstom. Jedan takav primjer je unošenje azijske dugoroge bube u Sjevernu Ameriku, koja je prvi put otkrivena 1996. godine u [[Brooklyn]]u, New York. Vjeruje se da su ove bube unesene putem tereta u trgovačkim lukama. Bube su vrlo štetne za okoliš i procjenjuje se da predstavljaju rizik za 35% urbanog drveća, isključujući prirodne šume.<ref>Haack, Robert A., et al. Managing Invasive Populations of Asian Longhorned Beetle and Citrus Longhorned Beetle: A Worldwide Perspective. vol. 55, Annual Review of Entomology, 2010, Managing Invasive Populations of Asian Longhorned Beetle and Citrus Longhorned Beetle: A Worldwide Perspective.</ref> Ove bube uzrokuju ozbiljna oštećenja drveta [[larva]]ma koje se šire kroz njih. Njihovo prisustvo u [[ekosistem]]u destabilizuje strukturu zajednice, što negativno utiče na mnoge vrste u sistemu. Međutim, unesene vrste nisu uvijek remetilačke za okolinu. Tomás Carlo i Jason Gleditch sa Univerziteta Penn State otkrili su da je broj "invazivnih" biljaka kozokrvine u tom području u korelaciji s brojem i raznolikošću ptica u regiji Happy Valley u Pennsylvaniji, što sugerira da su unesene biljke kozokrvine i [[ptice]] formirale obostrano koristan odnos.<ref>2011, ''[https://www.sciencedaily.com/releases/2011/02/110211095555.htm Invasive Plants Can Create Positive Ecological Change].''</ref> Prisustvo unesene kozokrvine povezano je s većom raznolikošću [[populacija]] ptica u tom području, što pokazuje da unesene vrste nisu uvijek štetne za dato okruženje i da su potpuno ovisne o kontekstu. ==== Invazivne vrste ==== Biolozi i konzervacionisti već godinama koriste ovaj termin za opisivanje genskog toka iz domaćih, divljih i stranih vrsta u divlje [[autohtona vrsta|autohtone vrste]], koje smatraju nepoželjnim.<ref name="Boffey-1983" /><ref name = "Butler_1994" /><ref name="potts"/> Naprimjer, [[TRAFFIC]] je međunarodna mreža za praćenje trgovine divljim životinjama koja radi na ograničavanju [[trgovine]] divljim biljkama i životinjama kako ne bi predstavljala prijetnju ciljevima zaštite prirode. Oni promovišu svijest o posljedicama unesenih invazivnih vrsta koje se mogu ''hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući genetićko zagađenje''.<ref name="TRAFFIC">{{cite web|url=http://www.traffic.org/wildlife/wild6.htm|title=When is wildlife trade a problem?|website=TRAFFIC.org, the wildlife trade monitoring network, a joint programme of WWF and IUCN|publisher=The World Conservation Union|archive-url=https://web.archive.org/web/20071224231437/http://www.traffic.org/wildlife/wild6.htm|archive-date=24. 12. 2007}}</ref> Nadalje, [[Zajednički odbor za zaštitu prirode]], zakonski savjetnik [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlade Ujedinjenog Kraljevstva]], izjavio je da će invazivne vrste "promijeniti genetički fond (proces koji se naziva ''genetičko zagađenje''), što je nepovratna promjena."<ref name="JNCC">[http://www.jncc.gov.uk/page-1532 Effects of the introduction of invasive/non-native species] - ''Joint Nature Conservation Committee (JNCC)'', a statutory adviser to Government on UK and international nature conservation. Accessed on November 25, 2007. : "''Occasionally non-native species can reproduce with native species and produce hybrids, which will alter the genetic pool (a process called ''genetic pollution''), which is an irreversible change.''"</ref> Invazivne vrste mogu napasti i velike i male domaće populacije i imati dubok utjecaj. Prilikom invazije, invazivne vrste se križaju s domaćim vrstama formirajući sterilne ili evolucijski prilagođenije hibride koji mogu nadmašiti domaće populacije. Invazivne vrste mogu uzrokovati izumiranje malih populacija na otocima koji su posebno ranjivi zbog manje genetske raznolikosti. U tim populacijama, lokalne adaptacije mogu biti poremećene uvođenjem novih gena koji možda nisu toliko pogodni za okruženja malih otoka. Na primjer, vrsta ''[[Cercocarpus traskiae]]'' s otoka Catalina uz obalu [[Kalifornija|Kalifornije]] suočila se s gotovo izumiranjem, a preostala je samo jedna populacija zbog hibridizacije njenog potomstva s ''[[Cercocarpus betuloides]].''<ref>{{Cite journal|last1=Levin|first1=Donald A.|last2=Francisco-Ortega|first2=Javier|last3=Jansen|first3=Robert K. | name-list-style = vanc |date=1. 2. 1996|title=Hybridization and the Extinction of Rare Plant Species|url=https://archive.org/details/sim_conservation-biology_1996-02_10_1/page/10|journal= Conservation Biology |volume=10|issue=1|pages=10–16|doi=10.1046/j.1523-1739.1996.10010010.x|bibcode=1996ConBi..10...10L |issn=1523-1739}}</ref> === Domaće populacije === Povećan kontakt između divljih i [[Domestikacija|domaćih]] populacija organizama može dovesti do reproduktivnih interakcija koje su štetne za sposobnost preživljavanja divlje populacije. Divlja populacija je ona koja živi u prirodnim područjima i o kojoj se ljudi redovno ne brinu. Ovo je u suprotnosti s domestikiranim populacijama koje žive u područjima pod kontrolom ljudi i koje su redovno, i historijski gledano, u kontaktu s ljudima. [[Gen]]i iz domesticiranih populacija dodaju se divljim populacijama kao rezultat [[razmnožavanje|reprodukcije]]. U mnogim populacijama usjeva to može biti rezultat putovanja [[polen]]a sa uzgojenih usjeva na susjedne divlje biljke iste vrste. Kod uzgojenih životinja, ova reprodukcija se može dogoditi kao rezultat bijega ili puštanja životinja. Popularan primjer ovog fenomena je protok gena između vukova i domaćih pasa. ''The New York Times'' citira, riječima biologa Luigija Boitanija, "Iako su vukovi i psi oduvijek živjeli u bliskom kontaktu u Italiji i vjerovatno su se parili u prošlosti, novozabrinjavajući element, po mišljenju dr. Boitanija, je sve veća razlika u broju, što sugerira da će križanje postati prilično uobičajeno. Kao rezultat toga, 'genetsko zagađenje genskog fonda vukova moglo bi dostići nepovratne nivoe', upozorio je. 'Hibridizacijom, psi mogu lako apsorbirati gene vukova i uništiti vuka kakav jeste', rekao je. Vuk bi mogao preživjeti kao životinja sličnija psu, bolje prilagođena životu blizu ljudi, rekao je, ali ne bi bio 'ono što danas nazivamo vukom'.<ref name="Boffey-1983" /> ==== Akvakultura ==== [[Akvakultura]] je praksa uzgoja vodenih životinja ili biljaka u svrhu konzumacije. Ova praksa postaje sve češća za proizvodnju [[losos]]a. Ovo se konkretno naziva [[akvakultura salmonida]]. Jedna od opasnosti ove prakse je mogućnost da se domaći losos oslobodi iz svog rezervoara. Pojava incidenata bijega postaje sve češća kako akvakultura dobija na popularnosti.<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/nation/la-na-atlantic-salmon-20170903-story.html|title=More than 160,000 non-native Atlantic salmon escaped into Washington waters in fish farm accident|last=Anderson|first=Rick |website=Los Angeles Times|date=3. 9. 2017|access-date=30. 4. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.npr.org/sections/thesalt/2017/08/24/545619525/environmental-nightmare-after-thousands-of-atlantic-salmon-escape-fish-farm|title='Environmental Nightmare' After Thousands Of Atlantic Salmon Escape Fish Farm|work=NPR.org|access-date=30. 4. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nydailynews.com/2017/08/24/thousands-of-salmon-escape-from-fish-farm-and-no-one-knows-what-will-happen-next/|title=Thousands of salmon escape from fish farm, and no one knows what will happen next|last=Scotti|first=Ariel|name-list-style=vanc|work=nydailynews.com|access-date=30. 4. 2018}}</ref> Poljoprivredne strukture mogu biti neefikasne u držanju ogromnog broja brzorastućih životinja koje su u njima smještene.<ref>{{Cite news|url=http://www.livingoceans.org/initiatives/salmon-farming/issues/escapes-net-pens-are-poor-containment-structures-and-escaped|title=Escapes: Net-pens are poor containment structures and escaped farmed salmon can compete with wild salmon for food and spawning habitat|date=12. 3. 2013|work=Living Oceans|access-date=30. 4. 2018}}</ref> Prirodne katastrofe, visoke plime i drugi ekološki događaji također mogu izazvati bijeg vodenih životinja.<ref>{{Cite news|url=https://www.forbes.com/sites/shaenamontanari/2017/08/24/how-did-the-eclipse-let-thousands-of-farmed-salmon-escape/#1ea0f1d8633e|title=How Did The Eclipse Let Thousands Of Farmed Salmon Escape?|last=Montanari|first=Shaena | name-list-style = vanc |work=Forbes|access-date=30. 4. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.seattletimes.com/seattle-news/environment/fish-spill-bigger-than-initial-estimates-farm-destroyed/|title=Spill of farmed Atlantic salmon near San Juan Islands much bigger than first estimates|date=24. 8. 2017|work=The Seattle Times|access-date=30. 4. 2018}}</ref> Razlog zašto se ovi bijegovi smatraju opasnima je utjecaj koji predstavljaju za divlju populaciju s kojom se reproduciraju nakon bijega. U mnogim slučajevima, divlja populacija ima smanjenu vjerojatnost preživljavanja nakon reprodukcije s domaćim populacijama lososa.<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/farmed-and-dangerous-pacific-salmon-confront-rogue-atlantic-cousins/|title=Farmed and Dangerous? Pacific Salmon Confront Rogue Atlantic Cousins|last=Braun|first=Ashley|work=Scientific American|access-date=1. 5. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.chicagotribune.com/94420895-132.html|title=Farmed salmon escape into Washington state waters|last=video|first=tronc|work=chicagotribune.com|access-date=1. 5. 2018}}</ref> [[Odjel za ribarstvo i divlje životinje Washingtona]] navodi da "uobičajeno izražena zabrinutost u vezi s odbjeglim atlantskim lososom uključuje konkurenciju s domaćim lososom, predatorstvo, prijenos bolesti, hibridizaciju i kolonizaciju."<ref>{{Cite web|url=https://wdfw.wa.gov/ais/salmo_salar/|title=Atlantic Salmon (Salmo salar) - Aquatic Invasive Species {{!}} Washington Department of Fish & Wildlife|website=wdfw.wa.gov|access-date=1. 5. 2018|archive-date=20. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190120034236/https://wdfw.wa.gov/ais/salmo_salar/|url-status=dead}}</ref> Izvještaj koji je ta organizacija sačinila 1999. nije utvrdio da odbjegli lososi predstavljaju značajan rizik za divlje populacije.<ref>{{Cite web|url=https://wdfw.wa.gov/publications/00922/|title=Atlantic Salmon in Washington State: A Fish Management Perspective - WDFW Publications {{!}} Washington Department of Fish & Wildlife|last=Appleby|first=Kevin H. Amos and Andrew|website=wdfw.wa.gov|access-date=1. 5. 2018}}</ref> ==== Usjevi ==== [[Usjev]] se odnose na grupe biljaka koje se uzgajaju za konzumaciju. Uprkos domestikaciji tokom mnogo godina, ove biljke nisu toliko udaljene od svojih divljih srodnika da se ne bi mogle reprodukovati ako bi se dovele zajedno. Mnogi usjevi se i dalje uzgajaju u područjima iz kojih potiču, a protok gena između usjeva i divljih srodnika utiče na evoluciju divljih populacija.<ref>{{Cite journal|last1=Ellstrand|first1=Norman C.|last2=Prentice|first2=Honor C.|last3=Hancock|first3=James F.|date=1999|title=Gene Flow and Introgression from Domesticated Plants into Their Wild Relatives|journal=Annual Review of Ecology and Systematics|volume=30|issue=1|pages=539–563|doi=10.1146/annurev.ecolsys.30.1.539|bibcode=1999AnRES..30..539E }}</ref> Poljoprivrednici mogu izbjeći reprodukciju između različitih populacija tako što će sjetiti usjeve tako da ne cvjetaju kada bi cvjetali divlji srodnici. Domaći usjevi su promijenjeni umjetnom selekcijom i genetičkim inženjerstvom. Genetpćki sastav mnogih usjeva razlikuje se od onog kod njihovih divljih srodnika,<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2010/05/25/science/25creature.html|title=Tracking the Ancestry of Corn Back 9,000 Years|last=Carroll|first=Sean B.|date=24. 5. 2010|work=The New York Times|access-date=1. 5. 2018|issn=0362-4331}}</ref> ali što su bliže jedni drugima, veća je vjerovatnoća da će dijeliti gene putem polena. Protok gena se nastavlja između usjeva i [[divlji tip|divljih srodnika]]. === Genetički modifikovani organizmi === {{glavni|Genetičko inženjerstvo}} [[GMO|Genetički modifikovani organizmi]] su genetički modificirani u laboratoriji i stoga se razlikuju od onih koji su uzgojeni vještačkom selekcijom. U oblastima [[poljoprivreda|poljoprivrede]], [[šumarstvo|agrošumarstva]] i [[stočarstvo|stočarstva]], „genetičko zagađenje“ se koristi za opisivanje toka gena između GE vrsta i divljih srodnika.<ref name="FAO_document1"/> Rana upotreba termina „''genetičko zagađenje“'' u ovom kasnijem smislu pojavljuje se u širokom pregledu potencijalnih ekoloških efekata genetičkog inženjerstva [https://web.archive.org/web/20110728094824/http://exacteditions.theecologist.org/exact/browse/307/308/6481/3/8?dps= The Ecologist magazine in July 1989]. Također ga je popularizirao ekolog [[Jeremy Rifkin]] u svojoj knjizi "Vijeće biotehnologije" iz 1998. godine.<ref>{{cite book | first = Jeremy | last = Rifkin | name-list-style = vanc | year = 1998 | title = The Biotech Century: Harnessing the Gene and Remaking the World | publisher = J P Tarcher | isbn = 978-0-87477-909-7 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/biotechcenturyha00rifk }}</ref> Dok se namjerno križanje između dvije genetički različite sorte opisuje kao [[hibridizacija]] s naknadnom introgresijom gena, Rifkin, koji je imao vodeću ulogu u etičkoj debati više od desetljeća prije toga, koristio je genetičko zagađenje, kako bi opisao ono što je smatrao problemima koji bi mogli nastati zbog nenamjernog procesa (moderno) genetički modificiranih organizama ([[GMO]]) koji šire svoje gene u prirodno okruženje, križanjem s divljim biljkama ili životinjama.<ref name="FAO_document1">{{cite web | url = http://www.fao.org/biotech/biotech-forum/conference-7/en/ | title = Gene flow from GM to non-GM populations in the crop, forestry, animal and fishery sectors | website = Background document to Conference 7: May 31 - July 6, 2002; Electronic Forum on Biotechnology in Food and Agriculture | publisher = Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) | access-date = 9. 5. 2026 | archive-date = 12. 5. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230512043005/https://www.fao.org/biotech/biotech-forum/conference-7/en/ | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web | first = Michael | last = Quinion | name-list-style = vanc | url = http://www.worldwidewords.org/turnsofphrase/tp-gen1.htm | title = Genetic Pollution | website = World Wide Words }}</ref><ref>{{cite web | first = Amy | last = Otchet | name-list-style = vanc | year = 1998 | url = http://www.unesco.org/courier/1998_09/uk/dires/txt1.htm | title = Jeremy Rifkin: fears of a brave new world | website = an interview hosted by The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) }}</ref> Zabrinutost zbog negativnih posljedica protoka gena između genetski modificiranih organizama i divljih populacija je opravdana. Većina usjeva kukuruza i soje uzgajanih na srednjem zapadu SAD-a je genetski modificirana. Postoje sorte kukuruza i soje koje su otporne na [[herbicid]]e poput glifosata<ref>{{Cite journal|last=Waltz|first=Emily|date=juni 2010|title=Glyphosate resistance threatens Roundup hegemony|url=https://www.nature.com/articles/nbt0610-537|journal=Nature Biotechnology|volume=28|issue=6|pages=537–538|doi=10.1038/nbt0610-537|pmid=20531318|issn=1087-0156|url-access=subscription}}</ref> i [[kukuruz]] koji proizvodi [[neonikotinoid]]ni pesticid u svim svojim tkivima.<ref name="Krupke-2017">{{Cite journal|last1=Krupke|first1=C. H.|last2=Holland|first2=J. D.|last3=Long|first3=E. Y.|last4=Eitzer|first4=B. D.|date=22. 5. 2017|title=Planting of neonicotinoid-treated maize poses risks for honey bees and other non-target organisms over a wide area without consistent crop yield benefit|journal=Journal of Applied Ecology|volume=54|issue=5|pages=1449–1458|doi=10.1111/1365-2664.12924|issn=0021-8901|doi-access=free|bibcode=2017JApEc..54.1449K }}</ref> Ove genetičke modifikacije imaju za cilj povećanje prinosa usjeva, ali postoji malo dokaza da se prinosi zapravo povećavaju.<ref name="Krupke-2017"/> Iako su naučnici zabrinuti da genetički modificirani organizmi mogu imati negativne efekte na okolne biljne i životinjske zajednice, rizik genskog toka između genetički modificiranih organizama i divljih populacija predstavlja još jednu zabrinutost. Mnogi poljoprivredni usjevi mogu biti otporni na korov i razmnožavati se s divljim srodnicima.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/science/2005/jul/25/gm.food|title=GM crops created superweed, say scientists|last=Brown|first=Paul|date=25. 7. 2005|website=the Guardian|access-date=1. 5. 2018}}</ref> Potrebno je više istraživanja kako bi se razumio protok gena između genetski modificiranih usjeva i divljih populacija, te utjecaji genetskog miješanja. ==== Mutirani organizmi ==== Mutacije unutar organizama mogu se izvršiti procesom izlaganja organizma hemikalijama ili zračenju kako bi se generirale mutacije. To je učinjeno kod biljaka kako bi se stvorili mutanti koji imaju željenu osobinu. Ovi mutanti se zatim mogu ukrštati s drugim mutantima ili jedinkama koje nisu mutirane kako bi se održala osobina mutanta. Međutim, slično rizicima povezanim s uvođenjem jedinki u određeno okruženje, varijacije koje stvaraju mutirane jedinke mogle bi imati negativan utjecaj i na domaće populacije. {{glavni|Uzgoj mutacija}} ====Preventivne mjere==== Od 2005. godine postoji [[Registar GM kontaminacije]], pokrenut za [[GeneWatch]] [[UK]] i [[Greenpeace]] International, koji bilježi sve incidente namjerne ili slučajne<ref name="2001may11">{{cite web|url=http://archive.greenpeace.org/pressreleases/geneng/2001may11.html|title=Illegal Genetically Engineered Corn from Monsanto Detected in Argentina|website=GM Contamination Register|archive-url=https://web.archive.org/web/20110622031622/http://archive.greenpeace.org/pressreleases/geneng/2001may11.html|archive-date=22. 6. 2011|url-status=dead|access-date=8. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.gmcontaminationregister.org/index.php?content=re_detail&gw_id=131&reg=cou.13&inc=0&con=0&cof=0&year=0&handle2_page= | title = Brazil – Illegal Roundup Ready cotton grown on 16,000 hectares | website = GM Contamination Register | access-date = 8. 7. 2010 | archive-date = 12. 2. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170212180911/http://www.gmcontaminationregister.org/index.php?content=re_detail&gw_id=131&reg=cou.13&inc=0&con=0&cof=0&year=0&handle2_page= | url-status = dead }}</ref> oslobađanje organizama genetički modificiranih korištenjem modernih tehnika.<ref name="GM Contamination Register">{{cite web|url=http://www.gmcontaminationregister.org/|title=GM Contamination Register|access-date=6. 7. 2010|archive-date=5. 6. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050605023809/http://www.gmcontaminationregister.org/|url-status=dead}}</ref> [[Tehnologije za ograničavanje genetičke upotrebe]] (GURT) su razvijene u svrhu zaštite imovine, ali bi mogle biti korisne u sprječavanju širenja transgena. GeneSafe technologies je uvela metodu koja je postala poznata kao "Terminator". Ova metoda se zasniva na sjemenu koje proizvodi sterilne biljke. Ovo bi spriječilo kretanje transgena u divlje populacije jer hibridizacija ne bi bila moguća.<ref name="Sang-2013">{{Cite journal|last1=Sang|first1=Yi|last2=Millwood|first2=Reginald J.|last3=Neal Stewart Jr|first3=C.|date=4. 6. 2013|title=Gene use restriction technologies for transgenic plant bioconfinement|journal=Plant Biotechnology Journal|volume=11|issue=6|pages=649–658|doi=10.1111/pbi.12084|pmid=23730743|issn=1467-7644|doi-access=free|bibcode=2013PBioJ..11..649S }}</ref> Međutim, ova tehnologija nikada nije primijenjena jer nesrazmjerno negativno utiče na poljoprivrednike u zemljama u razvoju, koji čuvaju sjeme za upotrebu svake godine (dok u razvijenim zemljama poljoprivrednici uglavnom kupuju sjeme od kompanija za proizvodnju sjemena).<ref name="Sang-2013" /> Fizičko ograničavanje je također korišteno kako bi se spriječilo širenje transgena. Fizičko ograničavanje uključuje barijere poput filtera u laboratorijama, zastora u staklenicima i izolacijskih udaljenosti na polju. Izolacijske udaljenosti nisu uvijek bile uspješne, kao što je slučaj sa širenjem transgena iz izoliranog polja u divljinu kod [[otpornost na herbicide|otporne na herbicide]] biljne [[trave]] ''[[Agrostis stolonifera]]''.<ref name="Gressel-2014">{{Cite journal|last=Gressel|first=Jonathan|date=15. 8. 2014|title=Dealing with transgene flow of crop protection traits from crops to their relatives|journal=Pest Management Science|volume=71|issue=5|pages=658–667|doi=10.1002/ps.3850|pmid=24977384|issn=1526-498X}}</ref> Druga predložena metoda koja se posebno primjenjuje na zaštitne osobine (npr. otpornost na patogene) je ublažavanje. Ublažavanje uključuje povezivanje pozitivne osobine (korisne za sposobnost preživljavanja) sa osobinom koja je negativna (štetna za sposobnost preživljavanja) za divlje, ali ne i domaće jedinke.<ref name="Gressel-2014" /> U ovom slučaju, ako je zaštitna osobina uvedena u korov, negativna osobina bi također bila uvedena kako bi se smanjila ukupna sposobnost preživljavanja korova i smanjila mogućnost reprodukcije jedinke, a time i širenja transgena. ====Rizici==== Nisu svi genetski modificirani organizmi uzrok genetskog zagađenja. Genetski inženjering ima različite namjene i posebno je definiran kao direktna manipulacija genomom organizma. Genetsko zagađenje može se pojaviti kao odgovor na uvođenje vrste koja nije autohtona u određenom okruženju, a genetski modificirani organizmi su primjeri jedinki koje bi mogle uzrokovati genetsko zagađenje nakon uvođenja. Zbog ovih rizika, provedene su studije kako bi se procijenili rizici genetskog zagađenja povezani s organizmima koji su [[GMO|genetički modificirani]]: # Genetički: U 10-godišnjoj studiji četiri različite kulture, nijedna od genetički modificiranih biljaka nije utvrđena kao invazivnija ili otpornija od svojih konvencionalnih pandana.<ref>{{cite journal | vauthors = Crawley MJ, Brown SL, Hails RS, Kohn D, Rees M | title = Biotechnology: Transgenic crops in natural habitats | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-02-08_409_6821/page/682 | journal = Nature | date = 8. 2. 2001 | volume = 409 | issue = 6821 | pages = 682–683 | doi = 10.1038/35055621 | pmid = 11217848 | s2cid = 4422713 }}</ref> Često citirani primjer genetičkog zagađenja je navodno otkriće transgena iz GM kukuruza u domaćim sortama kukuruza u Oaxaci, Meksiko. Izvještaj Quista i Chapele,<ref>{{cite journal | vauthors = Quist D, Chapela IH | title = Transgenic DNA introgressed into traditional maize landraces in Oaxaca, Mexico | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-11-29_414_6863/page/540 | journal = [[Nature]] | volume = 414 | issue = 6863 | pages = 541–3 | date = novembar 2001 | pmid = 11734853 | doi = 10.1038/35107068 | bibcode = 2001Natur.414..541Q | s2cid = 4403182 }}</ref> has since been discredited on methodological grounds.<ref>{{cite journal|first=Paul|last=Christou | name-list-style = vanc |title=No Credible Scientific Evidence is Presented to Support Claims that Transgenic DNA was Introgressed into Traditional Maize Landraces in Oaxaca, Mexico|journal=Transgenic Research|volume=11|issue=1|pages=3–5|year=2002|doi=10.1023/A:1013903300469|pmid=11874106 |s2cid=12294956 }}</ref> Naučni časopis koji je prvobitno objavio studiju zaključio je da "dostupni dokazi nisu dovoljni da opravdaju objavljivanje originalnog rada".<ref>{{cite journal | vauthors = Metz M, Fütterer J | title = Biodiversity (Communications arising): suspect evidence of transgenic contamination | journal = Nature | volume = 416 | issue = 6881 | pages = 600–1; discussion 600, 602 | date = april 2002 | pmid = 11935144 | doi = 10.1038/nature738 | bibcode = 2002Natur.416..600M | s2cid = 4423495 | url = http://www.nature.com/nature/journal/v416/n6881/abs/nature738_fs.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20081031080959/http://www.nature.com/nature/journal/v416/n6881/abs/nature738_fs.html | url-status = dead | archive-date = 31. 10. 2008 | url-access = subscription }}</ref> Noviji pokušaji repliciranja originalnih studija zaključili su da genetićki modificirani kukuruz nije prisutan u južnom Meksiku 2003. i 2004 godine.<ref name="pmid16093316">{{cite journal | vauthors = Ortiz-García S, Ezcurra E, Schoel B, Acevedo F, Soberón J, Snow AA | title = Absence of detectable transgenes in local landraces of maize in Oaxaca, Mexico (2003-2004) | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 102 | issue = 35 | pages = 12338–43 | date = august 2005 | pmid = 16093316 | pmc = 1184035 | doi = 10.1073/pnas.0503356102 | bibcode = 2005PNAS..10212338O | doi-access = free }}</ref> # Studija iz 2009. godine potvrdila je prvobitne nalaze kontroverzne studije iz 2001. godine, pronašavši transgene u oko 1% od 2000 uzoraka divljeg kukuruza u Oaxaci u Meksiku, uprkos tome što je [[Nature]] povukao studiju iz 2001. godine i što druga studija nije uspjela potvrditi nalaze početne studije. Studija je otkrila da su transgeni uobičajeni u nekim poljima, ali ne i u drugim, što objašnjava zašto ih prethodna studija nije uspjela pronaći. Nadalje, nisu sve laboratorijske metode uspjele pronaći transgene.<ref>{{cite web | title = 'Alien' genes escape into wild corn | url = https://www.newscientist.com/article/mg20126964.200-alien-genes-escape-into-wild-corn.html | website = New Scientist | date = 18. 2. 2009 }}</ref> # Studija iz 2004. godine, provedena u blizini terenskog ispitivanja u [[Oregon]]u za genetički modificiranu sortu puzave [[trave]] (''[[Agrostis stolonifera]]''), otkrila je da se transgen i njegova pridružena osobina ([[otpornost na glifosat|otpornost na glifosatni herbicid]]) mogu prenijeti [[oprašivanje]]m vjetrom na rezidentne biljke različitih vrsta ''[[Agrostis]]'', do 14&nbsp;km od testnog polja.<ref name="pmid15448206">{{cite journal | vauthors = Watrud LS, Lee EH, Fairbrother A, Burdick C, Reichman JR, Bollman M, Storm M, King G, Van de Water PK | title = Evidence for landscape-level, pollen-mediated gene flow from genetically modified creeping bentgrass with CP4 EPSPS as a marker | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 101 | issue = 40 | pages = 14533–8 | date = oktobar 2004 | pmid = 15448206 | pmc = 521937 | doi = 10.1073/pnas.0405154101 | bibcode = 2004PNAS..10114533W | doi-access = free }}</ref> Godine 2007., kompanija [[Scotts Company]], proizvođač genetički modificirane bengrasse, pristala je platiti građansku kaznu od 500.000 dolara Ministarstvu poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA). USDA je tvrdila da Scotts "nije proveo terensko ispitivanje u Oregonu 2003. godine na način koji bi osigurao da ni puzava bengrassa otporna na glifosat ni njeno potomstvo neće opstati u okolišu".<ref>{{cite web|url= https://www.usda.gov/?contentidonly=true&contentid=2007/11/0350.xml|title= USDA Concludes Genetically Engineered Creeping Bentgrass Investigation|access-date= 9. 5. 2026|archive-date= 13. 5. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230513220243/https://www.usda.gov/?contentidonly=true&contentid=2007/11/0350.xml|url-status= dead}}</ref> Ne postoje samo rizici u smislu genetičkog inženjerstva, već postoje i rizici koji proizlaze iz hibridizacije vrsta. U Čehoslovačkoj, kozorogi su uneseni iz Turske i [[Sinaj]]a kako bi se pomoglo u promociji populacije kozoroga tamo, što je uzrokovalo hibride koji su prerano proizveli potomstvo, što je uzrokovalo potpuni nestanak ukupne populacije.<ref name="waller"/> Geni svake populacije kozoroga u Turskoj i Sinaju bili su lokalno prilagođeni svojim okruženjima, tako da kada su stavljeni u novi okolišni kontekst, nisu napredovali. Osim toga, ekološki uticaj koji može nastati uvođenjem nove vrste može biti toliko razoran da ekosistem više nije u stanju održavati određene populacije. == Kontroverze == === Perspektive ekoloških aktivista === Upotreba riječi "zagađenje" u terminu genetičko zagađenje ima namjernu negativnu konotaciju i namijenjena je prenošenju ideje da je miješanje genetskih informacija loše za okoliš. Međutim, budući da miješanje genetičkih informacija može dovesti do različitih ishoda, "zagađenje" možda nije najtačniji opis. Protok gena je nepoželjan prema nekim ekološkim aktivistima i [[pokreti za očuvanje prirode|konzervacionistima]], uključujući grupe kao što su [[Greenpeace]], [[TRAFFIC]] i [[GeneWatch UK]].<ref name="Butler_1994" /><ref name="TRAFFIC" /><ref name="2001may11" /><ref name="GM Contamination Register" /><ref name="GE-2010">[http://www.greenpeace.org/international/campaigns/genetic-engineering/ge-agriculture-and-genetic-pol GE agriculture and genetic pollution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100411211802/http://www.greenpeace.org/international/campaigns/genetic-engineering/ge-agriculture-and-genetic-pol |date=11. 4. 2010 }} web article hosted by Greenpeace.org</ref><ref>{{cite web|url=http://www.greenpeace.org|title=Say no to genetic pollution|publisher=Greenpeace}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.greenpeace.org/sweden/PageFiles/497049/genetic_pollution.pdf|title=Genetic Pollution a Multiplying Nightmare|last=Greenpeace|access-date=30. 4. 2018|archive-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501004626/http://www.greenpeace.org/sweden/PageFiles/497049/genetic_pollution.pdf|url-status=dead}}</ref> <blockquote>"„Invazivne vrste su bile glavni uzrok izumiranja širom svijeta u posljednjih nekoliko stotina godina. Neke od njih se hrane domaćim divljim životinjama, takmiče se s njima za resurse ili šire bolesti, dok se druge mogu hibridizirati s domaćim vrstama, uzrokujući „genetičko zagađenje“. Na ove načine, invazivne vrste predstavljaju jednako veliku prijetnju ravnoteži prirode kao i direktna prekomjerna eksploatacija nekih vrsta od strane ljudi."<ref name="mixing">{{cite journal | vauthors = Rhymer JM, Simberloff D | year = 1996 | title = Extinction by Hybridization and Introgression | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 27 | issue=1 | pages = 83–109 | doi = 10.1146/annurev.ecolsys.27.1.83 | bibcode=1996AnRES..27...83R }}</ref> </blockquote> Također se može smatrati nepoželjnim ako dovodi do gubitka [[Fitnes|kondicije]] u divljim populacijama.<ref>{{cite journal|vauthors=Milot E, Perrier C, Papillon L, Dodson JJ, Bernatchez L|date=april 2013|title=Reduced fitness of Atlantic salmon released in the wild after one generation of captive breeding|journal=Evolutionary Applications|volume=6|issue=3|pages=472–85|doi=10.1111/eva.12028|pmc=3673475|pmid=23745139|bibcode=2013EvApp...6..472M }}</ref> Termin se može povezati s protokom gena iz organizma [[Mutacijski uzgoj|uzgojenih mutacija]], [[sintetska biologija|sintetski organizam]] ili [[Genetičko inženjerstvo|genetički modificiran]] u organizam koji nije genetički modificiran,<ref name="FAO_document1" /> od strane onih koji takav [[genski tok]] smatraju štetnim.<ref name="GE-2010" /> Ove ekološke grupe stoje u potpunom protivljenju razvoju i proizvodnji genetički modificiranih organizama. === Vladina definicija === Iz vladine perspektive, genetočko zagađenje je definirano na sljedeći način od strane [[Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu|Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]]: <blockquote>"Nekontrolirano širenje genetičkih informacija (često se odnosi na transgene) u [[genom]]e organizama u kojima takvi geni nisu prisutni u prirodi."<ref>{{Cite book|url=http://www.fao.org/biotech/biotech-glossary/en/|title=Glossary of Biotechnology for Food and Agriculture - A Revised and Augmented Edition of the Glossary of Biotechnology and Genetic Engineering|date=26. 10. 2007|series=A FAO Research and Technology Paper|publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations|isbn=978-92-5-104683-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20071026141019/http://www.fao.org/biotech/biotech-glossary/en/|archive-date=26. 10. 2007|vauthors=Zaid A, Hughes HG, Porceddu E, Nicholas F}}</ref></blockquote> === Naučne perspektive === Upotreba termina 'genetsko zagađenje' i sličnih fraza kao što su 'genetsko propadanje', 'genetsko preplavljivanje', 'genetsko preuzimanje' i 'genetska agresija' predmet je debate među naučnicima jer mnogi smatraju da to nije naučno prikladno. Rhymer i [[Daniel Simberloff|Simberloff]] tvrde da ove vrste termina: <blockquote>...impliciraju ili da su hibridi manje sposobni od roditeljskih, što ne mora biti slučaj, ili da postoji inherentna vrijednost u "čistim" genskim fondovima.<ref name="mixing" /></blockquote>Preporučuju da se genski tok iz invazivnih vrsta nazove '''genetičkim miješanjem''' jer: <blockquote>"Miješanje" ne mora biti opterećeno vrijednostima, a mi ga ovdje koristimo da označimo miješanje genskih fondova, bez obzira da li je povezano sa smanjenjem sposobnosti preživljavanja.<ref name="mixing" /></blockquote> == Također pogledajte== * [[Biodiverzitet]] * [[Bioetika]] * [[Konzervacijska biologija]] * [[Disgenika]] * [[Genski fond]] * [[Genetička erozija]] * [[Genetičko praćenje]] * [[Introgresija]] * ''[[Sjeme uništenja: Skrivena agenda genetske manipulacije]]'' * [[Opoziv kukuruza Starlink]] {{colend}} == Reference == {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Genetičko inženjerstvo|state=expanded}} {{genetika}} {{DEFAULTSORT:Genetic Pollution}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Konzervacijska biologija]] [[Kategorija:Biološka kontaminacija]] [[Kategorija:Genetički modificirani organizmi]] [[Kategorija:Genetičko inženjerstvo]] [[Kategorija:Invazivne vrste]] [[Kategorija:Populacijska genetika]] [[Kategorija:Hibridizacija (biologija)]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija:Razmnožavanje]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Ekološka terminologija]] auhianaoiwrecflzq3x1rojwuow3dlp 0 534156 3894707 3842943 2026-06-06T10:18:09Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine | slika = FERK - logo.jpg | veličina_slike = | skraćenica = FERK | vrsta = Regulatorna institucija | industrija = [[Energetika]] | osnovano = 2002. | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | poslužuje = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | ključne_osobe = {{Plainlist| * Samir Hadžihusejnović<ref name="parlament2024">{{cite web |url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/file/Usvojeni%20materijali_2024/Odluka_FERK.pdf |title=Odluka o imenovanju članova Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine |publisher=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=9. 5. 2026}}</ref> * Sanela Pokrajčić<ref name="parlament2024"/> * Vesna Marić<ref name="parlament2024"/> }} | vlasnik = Federacija Bosne i Hercegovine | veb-sajt = {{URL|ferk.ba}} }} '''Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine''' ('''FERK''') nezavisna je regulatorna institucija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] nadležna za regulaciju tržišta električne energije, prirodnog gasa i naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=O FERK-u |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> FERK djeluje u skladu sa zakonima Federacije Bosne i Hercegovine s ciljem osiguranja transparentnog, stabilnog i nediskriminatornog energetskog tržišta.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/ferk-dao-saglasnost-na-nove-cijene-elektricne-energije/240628088 |title=FERK dao saglasnost na nove cijene električne energije |publisher=Klix.ba |date=28. 6. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Historija == Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine osnovana je 2002. donošenjem Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=Historijat FERK-a |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Osnivanje FERK-a predstavljalo je dio reforme energetskog sektora Bosne i Hercegovine i procesa usklađivanja sa evropskim energetskim direktivama i pravilima [[Energetska zajednica|Energetske zajednice]].<ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/ekonomija/ferk-usvojio-vise-pravilnika-za-energetski-sektor-935412 |title=FERK usvojio više pravilnika za energetski sektor |publisher=Oslobođenje |date=14. 3. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Nadležnosti == Osnovne nadležnosti FERK-a uključuju:<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/djelatnosti |title=Djelatnosti FERK-a |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> * izdavanje licenci energetskim subjektima * regulaciju cijena električne energije za tarifne kupce * nadzor nad radom energetskih kompanija * donošenje metodologija i tarifnih pravilnika * zaštitu prava kupaca energije * regulaciju tržišta prirodnog gasa u Federaciji BiH * praćenje primjene energetskih zakona i podzakonskih akata FERK redovno provodi javne rasprave i konsultacije sa energetskim subjektima, distributerima i građanima prije donošenja regulatornih odluka.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ferk-odrzao-javnu-raspravu-o-cijenama-elektricne-energije-1772710 |title=FERK održao javnu raspravu o cijenama električne energije |publisher=Večernji list BiH |date=18. 6. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Organizacija == FERK-om upravlja Komisija koju čine tri člana imenovana od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="parlament2024"/> Trenutni sastav Komisije čine: * Samir Hadžihusejnović, iz reda bošnjačkog naroda * Sanela Pokrajčić, iz reda hrvatskog naroda * Vesna Marić, iz reda srpskog naroda<ref name="parlament2024"/> Na osnovu člana 25. stav (1) i stav (3) Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/23), FERK je na 18. redovnoj sjednici održanoj u Mostaru 7. oktobra 2025. donio odluku kojom je Vesna Marić, član FERK-a, izabrana za predsjedavajuću FERK-a na period od godinu dana, počevši od 8. oktobra 2025.<ref name="Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a">{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/vijesti/2574-vesna-maric-predsjedavajuca-ferk-a |title=Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a |publisher=FERK |date=7. 10. 2025 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Sjedište FERK-a nalazi se u [[Mostar]]u.<ref>{{cite web |url=https://www.akta.ba/Registar/firma/regulatorna-komisija-za-energiju-u-federaciji-bih-ferk/13852 |title=Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH - FERK |publisher=Akta.ba |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Članovi Komisije kroz historiju == Od osnivanja FERK-a 2002. dužnost članova Komisije obavljalo je više regulatornih stručnjaka iz oblasti energetike, prava i ekonomije.<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u |title=O FERK-u |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> {| class="wikitable" ! Period ! Ime i prezime ! Funkcija / napomena |- | 2002–2009. | Nijaz Hadžimusić | član Komisije / predsjedavajući FERK-a u jednom mandatnom periodu<ref>{{cite web |url=https://www.energetika-net.com/vijesti/regija/bih-ferk-dobio-novog-predsjedavajuceg-6408 |title=FERK dobio novog predsjedavajućeg |publisher=Energetika-net |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2002–2011. | Mladen Pandurević | član Komisije<ref>{{cite web |url=https://www.akta.ba/vijesti/bih/ferk-objavio-izvjestaj-o-radu/1776 |title=FERK objavio izvještaj o radu |publisher=Akta.ba |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2002–2013. | Pero Ćorić | član Komisije i predsjedavajući FERK-a u više mandatnih perioda<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/ferk-donio-nove-energetske-pravilnike-457231 |title=FERK donio nove energetske pravilnike |publisher=Večernji list BiH |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2009–2015. | Suad Zeljković | član Komisije<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/ferk-odlucuje-o-cijenama-struje/120227040 |title=FERK odlučuje o cijenama struje |publisher=Klix.ba |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2011–2017. | Vlado Marić | član Komisije<ref>{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ferk-o-poskupljenju-elektricne-energije-204815 |title=FERK o poskupljenju električne energije |publisher=Oslobođenje |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2014–2021. | Željko Knezović | član Komisije / predsjedavajući FERK-a<ref>{{cite web |url=https://www.biznisinfo.ba/ferk-izabrao-novo-rukovodstvo/ |title=FERK izabrao novo rukovodstvo |publisher=BiznisInfo |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2017–2024. | Sanela Pokrajčić | član Komisije<ref>{{cite web |url=https://ferk.ba/_ba/index.php/o-ferk-u/komisija |title=Komisija FERK-a |publisher=FERK |access-date=9. 5. 2026}}</ref> |- | 2024– | Samir Hadžihusejnović | član Komisije<ref name="parlament2024"/> |- | 2024– | Sanela Pokrajčić | član Komisije<ref name="parlament2024"/> |- | 2024– | Vesna Marić | član Komisije i predsjedavajuća FERK-a od 8. oktobra 2025.<ref name="Vesna Marić predsjedavajuća FERK-a"/> |} == Uloga u energetskom sektoru == FERK predstavlja jednu od ključnih institucija energetskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1309271/ferk-ima-kljucnu-ulogu-u-regulaciji-energetskog-sektora |title=FERK ima ključnu ulogu u regulaciji energetskog sektora |publisher=FENA |date=22. 11. 2023 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Komisija sarađuje sa domaćim i međunarodnim institucijama u oblasti energetike, uključujući [[Državna regulatorna komisija za električnu energiju|DERK]], [[Elektroprijenos Bosne i Hercegovine]], [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]], [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne]] i Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju. U okviru energetske tranzicije, FERK učestvuje u procesima liberalizacije tržišta električne energije i implementacije evropskih energetskih standarda.<ref>{{cite web |url=https://www.biznisinfo.ba/liberalizacija-trzista-elektricne-energije-u-bih/ |title=Liberalizacija tržišta električne energije u BiH |publisher=BiznisInfo |date=11. 2. 2024 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://ferk.ba/ Zvanični sajt] [[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Energetika]] [[Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine]] 9jwg9w3smhg0l8vrbbhyzb9y4vpvd13 0 534157 3894706 3891225 2026-06-06T10:18:07Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894706 wikitext text/x-wiki [[Slika:ERA5 global mean sea level pressure.png|thumb|508x508px|30-godišnji (1991–2020) srednji pritisak na nivou mora na osnovu podataka ponovne analize ERA5]] '''Atmosferski pritisak''', također poznat kao '''vazdušni pritisak''' ili '''barometarski pritisak''' (prema [[barometar|barometru]]), je [[pritisak]] unutar [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. [[Atmosfera (jedinica)|standardna atmosfera]] (simbol: atm) je jedinica pritiska definisana kao {{cvt|101325|Pa|hPa|lk=on}}, što je ekvivalentno 1.013,25 [[milibar]]a, 760{{nbsp}}[[torr]] (ili oko 760{{nbsp}}[[mmHg]]), oko 29,9212{{nbsp}}[[inHg]], ili oko 14,696{{nbsp}}[[funti po kvadratnom inču|psi]].<ref name="ICAO">{{cite book |title=Manual of the ICAO Standard Atmosphere, Doc 7488-CD |year=1993 |edition=Third |publisher=International Civil Aviation Organization |isbn=92-9194-004-6}}</ref> Jedinica atm je otprilike ekvivalentna atmosferskom pritisku na Zemlji, na[[srednji nivo mora|srednjem nivou mora]]; to jest, Zemljin atmosferski pritisak na nivou mora je približno jedna atm. U većini slučajeva, atmosferski pritisak je blisko aproksimiran [[pritisak fluida|hidrostatskim pritiskom]] uzrokovanim [[težina|težinom]] [[Zemljina atmosfera|zraka]] iznad tačke mjerenja. Kako se [[visina]] povećava, smanjuje se površina atmosferske mase, pa atmosferski pritisak opada s povećanjem nadmorske visine. Budući da je atmosfera rijetka u odnosu na Zemljin radijus, posebno gusti atmosferski sloj na malim visinama, Zemljino [[gravitacijsko ubrzanje]] kao funkcija nadmorske visine može se aproksimirati kao konstantno i malo doprinosi ovom padu. Pritisak mjeri silu po jedinici površine, sa [[SI|SI jedinicama]] od [[paskal]]a (1 paskal = 1 [[njutn (jedinica)|njutn]] po kvadratnom [[metar|metru]], 1{{nbsp}}}N/m²). U [[prosjek]]u, stub vazduha sa površinom poprečnog presjeka od 1 kvadratnog [[centimetar]] (cm²), mjeren od srednjeg (prosječnog) nivoa mora do vrha Zemljine atmosfere, ima [[masa|masu]] od oko 1,03 [[kilogram]]a i vrši [[sila|silu]] ili "težinu" od oko 10,1 [[njutn]]a, što rezultira pritiskom od 10,1 N/cm² ili 101{{nbsp}}[[njutn (jedinica)|kN]]/m² (101 kilopaskala, kPa). Stubac zraka s poprečnim presjekom od 1⁻² imao bi težinu od oko 14,7⁻¹ lbf, što bi rezultiralo pritiskom od 14,7⁻¹ lbf/in². ==Mehanizam== <!--šta uzrokuje atmosferski pritisak--> Atmosferski pritisak je uzrokovan gravitacijskim privlačenjem Planete na atmosferske plinove iznad površine i funkcija je mase planete, radijusa površine, te količine i sastava poinva i njihove vertikalne distribucije u atmosferi.<ref>{{cite magazine|title=atmospheric pressure (encyclopedic entry)|url=https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|magazine=National Geographic|access-date=28. 2. 2018|archive-date=28. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194703/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/atmospheric-pressure/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Q & A: Pressure – Gravity Matters?|url=https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|website=Department of Physics|publisher=University of Illinois Urbana-Champaign|access-date=28. 2. 2018|archive-date=28. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180228194620/https://van.physics.illinois.edu/qa/listing.php?id=2232|url-status=live}}</ref> Modificira se planetarnom rotacijom i lokalnim efektima kao što su brzina vjetra, varijacije [[gustoća|gustoće]] usljed temperature i varijacije u sastavu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|title=Introduction to Atmospheric Chemistry|last=Jacob|first=Daniel J.|date=1999|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691001852|language=en|access-date=15. 10. 2020|archive-date=1. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001043009/https://books.google.com/books?id=14whM9fEOzsC&q=atmospheric+pressure+density+temperature+and+composition|url-status=live}}</ref> == Srednji pritisak na nivou mora == [[Datoteka:Day5pressureforecast.png|thumb|left| Mapa koja prikazuje atmosferski pritisak u mbar ili hPa]] [[Datoteka:Aircraft altimeter.JPG|thumb| Barometarski avion tipa Kollsman [[visinomjer]]]] ''Srednji pritisak na nivou mora'' (MSLP) je atmosferski pritisak na [[srednji nivo mora|srednjem nivou mora]]. Ovo je atmosferski pritisak koji se obično daje u vremenskim izvještajima preko meteorologa na radiju, [[TV|televiziji]] i u [[novine|novinama]] ili na [[internet]]u.<ref>[https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250627181941/https://www.weather.gov/bou/pressure_definitions|date=27. 6. 2025}}.National Weather Service. 2025, June 16. Pressure Definitions. National Oceanic and Atmospheric Administration.</ref> ''[[podešavanje visinomjera]]'' u avijaciji je podešavanje atmosferskog pritiska. Prosječni ''pritisak na nivou mora'' je {{cvt|1013.25|hPa|inHg mmHg}}. U izvještajima o vremenu u avijaciji ([[METAR]]), [[QNH]] se širom svijeta prenosi u hektopaskalima ili milibarima (1 hektopaskal = 1 milibar). U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Kanada|Kanadi]] i [[Japan]]u podešavanje visinomjera se prikazuje u [[inči žive|inčima žive]] (na dvije decimale). Sjedinjene Američke Države i Kanada također prijavljuju ''pritisak na nivou mora'' SLP, koji se prilagođava nivou mora drugačijom metodom, u odjeljku za napomene, a ne u međunarodno prenesenom dijelu koda, u hektopaskalima ili [[milibar]]ima.<ref>[http://www.flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&format=dcd&Langue=anglais&Region=can&Stations=CYVR&Location= Sample METAR of CYVR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190525162442/https://flightplanning.navcanada.ca/cgi-bin/Fore-obs/metar.cgi?NoSession=NS_Inconnu&format=dcd&Langue=anglais&Region=can&Stations=CYVR&Location= |date=25. 5. 2019 }} Nav Canada</ref> Međutim, u kanadskim javnim meteorološkim izvještajima, pritisak na nivou mora se umjesto toga prikazuje u kilopaskalima.<ref>{{citation |url=http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |title=Montreal Current Weather |publisher=CBC Montreal, Canada |access-date=30. 3. 2014 |archive-date=30. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330055543/http://www.cbc.ca/montreal/weather/s0000635.html |url-status=live }}</ref> U napomenama američkih meteoroloških propisa, prenose se samo tri cifre; decimalne tačke i jedna ili dvije najznačajnije cifre se izostavljaju: {{cvt|1013.2|hPa}} se prenosi kao 132; {{cvt|1000|hPa|kPa}} se prenosi kao 000; 998.7{{nbsp}}hPa se prenosi kao 987; itd. Sistem koji prenosi posljednje tri cifre prenosi isti kod (800) za 1080.0 hPa kao i za 980.0 hPa. Najviši „pritisak na nivou mora“ na Zemlji javlja se u [[Sibiru]], gdje [[Sibirski maksimum]] često dostiže „pritisak na nivou mora“ iznad {{cvt|1050|hPa|psi inHg}}, sa rekordno visokim vrijednostima blizu {{cvt|1085|hPa|psi inHg}}. Najniži mjerljivi ''pritisak na nivou mora'' nalazi se u centrima tropskih ciklona i tornada, sa rekordno niskim atmosferskim pritiskom od 870 hPa. == Površinski pritisak == ''Površinski pritisak'' je atmosferski pritisak na nekoj lokaciji na površini Zemlje (teren i okeani). Direktno je proporcionalan masi zraka iznad te lokacije. Iz numeričkih razloga, atmosferski modeli poput modela opće cirkulacije (GCM) obično predviđaju bezdimenzijski ''[[logaritam]] površinskog pritiska''. Prosječna vrijednost površinskog pritiska na Zemlji je 985 hPa.<ref name="jacobs">Jacob, Daniel J. [https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&q=%22surface+pressure%22 Introduction to Atmospheric Chemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200725014305/https://books.google.com/books?id=7B8EEn_sj0cC&printsec=frontcover#v=onepage&q=%22surface%20pressure%22&f=false |date=25. 7. 2020 }}. Princeton University Press, 1999.</ref> Ovo je u suprotnosti sa srednjim pritiskom na nivou mora, koji uključuje ekstrapolaciju pritiska na nivo mora za lokacije iznad ili ispod nivoa mora. Prosječni pritisak na srednjem nivou mora ([[Nivo mora|MSL]]) u Međunarodnoj standardnoj atmosferi ([[Međunarodna standardna atmosfera|ISA]]) iznosi 1.013,25 hPa, ili 1 atmosfera (atm), ili 29,92 inča živinog stuba. Pritisak (P), masa (m) i ubrzanje usljed gravitacije (g) povezani su sa P = F/A = (m*g)/A, gdje je A površina. Atmosferski pritisak je stoga proporcionalan težini po jedinici površine atmosferske mase iznad te lokacije. == Varijacija nadmorske visine == {{glavni|Blaise Pascal#Prvi eksperiment atmosferskog pritiska u odnosu na nadmorsku visinu}} {{glavni|Barometarska formula|Varijacija vertikalnog pritiska}} [[Datoteka:Storm over Snæfellsjökull.jpg|thumb|left| Formiranje oblaka iznad [[Snæfellsjökull]]a ([[Island]]), formirano iznad planine [[orografsko podizanje|orografskim podizanjem]].]] [[Datoteka:Atmospheric Pressure vs. Altitude.png|thumb|300px| Varijacija atmosferskog pritiska sa nadmorskom visinom, izračunata za 15°C i 0% relativne vlažnosti]] [[Datoteka:Plastic bottle at 14000 feet, 9000 feet and 1000 feet, sealed at 14000 feet.png|thumb|Ova plastična boca je bila zatvorena na približno 14000 m nadmorske visine i zdrobljena je porastom atmosferskog pritiska, zabilježenim na 9000 m i 1000 m, dok je spuštana prema nivou mora.]] Pritisak na Zemlji varira sa nadmorskom visinom površine, tako da je pritisak vazduha na planinama obično niži od pritiska vazduha na nivou mora. Pritisak se glatko mijenja od Zemljine površine do vrha mezosfere. Iako se pritisak mijenja sa vremenom, [[NASA]] je usrednjavala uslove za sve dijelove Zemlje tokom cijele godine. Kako se [[nadmorska visina]] povećava, atmosferski pritisak se smanjuje. Može se izračunati atmosferski pritisak na datoj nadmorskoj visini.<ref>[http://archive.psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf A quick derivation relating altitude to air pressure] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928003908/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100614221022/http://psas.pdx.edu/RocketScience/PressureAltitude_Derived.pdf |archive-date=14. 6. 2010 |url-status=live |date=28. 9. 2011 }} by Portland State Aerospace Society, 2004, accessed 05032011</ref> Temperatura i vlažnost također utiču na atmosferski pritisak. Pritisak je proporcionalan temperaturi i obrnuto proporcionalan vlažnosti, i oba ova faktora su neophodna za izračunavanje tačne vrijednosti. Grafikon {{if mobile|gore|desno}} je razvijen za temperaturu od 15&nbsp;°C i relativnu vlažnost od 0%. Na malim nadmorskim visinama, pritisak se smanjuje za oko 1,2 kPa|hPa|skraćenica=on}} na svakih 100 metara. Za veće nadmorske visine unutar [[troposfera|troposfere]], sljedeća jednačina ([[barometrijska formula]]) povezuje atmosferski pritisak ''p'' sa nadmorskom visinom ''h'': ;<big><math>\begin{align} p &= p_0 \cdot \left(1 + \frac{L \cdot h}{T_0} \right)^{-\frac{g \cdot M}{R_0 \cdot L}} \\ &= p_0 \cdot \left(1 + \frac{g \cdot h}{c_\text{p} \cdot T_0} \right)^{-\frac{c_\text{p} \cdot M}{R_0}} \end{align}</math></big> Vrijednosti u ovim jednačinama su: {|class="wikitable sortable" |- ! Parametar !! Opis !! Vrijednost |- | ''h'' || style="text-align:left;"| Visina iznad srednjeg nivoa mora || style="text-align:right;" | {{nbsp}}m |- | ''p''₀ || style="text-align:left;"| Standardni atmosferski pritisak na nivou mora || style="text-align:right;"| 101.325{{nbsp}}Pa |- | ''L'' || style="text-align:left;"| Temperatura [[gradient temperature]], = ''g''/''c''_p za suhi zrak || style="text-align:right;"| ~ 0,00976{{nbsp}}K/m |- | ''c''_p || style="text-align:left;"| Specifična toplota pri konstantnom pritisku || style="text-align:right;"| 1.004,68506{{nbsp}}J/(kg·K) |- | ''T''₀|| style="text-align:left;"| Standardna temperatura na nivou mora || style="text-align:right;"| 288,15{{nbsp}}K |- | ''g'' || style="text-align:left;"| Gravitaciono ubrzanje Zemljine površine || style="text-align:right;"| 9,80665{{nbsp}}m/s² |- | ''M'' || style="text-align:left;"| Molarna masa suvog vazduha || style="text-align:right;"| 0,02896968{{nbsp}}kg/mol |- | ''R''₀ || style="text-align:left;"| [[Univerzalna plinska konstanta]] || style="text-align:right;"| 8.314462618{{nbsp}}J/(mol·K) |} == Lokalna varijacija == [[Datoteka:Wilma 2005-10-19 1315Z.jpg|thumb|[[Uragan Wilma]] 19. oktobra 2005. Pritisak u oku oluje bio je {{convert|882|hPa|abbr=on}} u vrijeme kada je slika snimljena.]] Atmosferski pritisak na Zemlji se uveliko razlikuje, a razlike u pritisku su važne za proučavanje [[vrijeme|vremena]] i [[klima|klime]]. Neke varijacije pritiska su vrlo redovne. Jedan važan izvor varijacija su [[atmosferske plime i oseke]]. Atmosferske plime i oseke su najjače u tropskim zonama, sa amplitudom od nekoliko hektopaskala, a gotovo nula u polarnim područjima. Tropske varijacije pritiska plime i oseke sastoje se uglavnom od dva superponirana harmonikjska ciklusa {{dash}}cirkadijskog (24&nbsp;h) ciklusa i polucirkadijalnog (12&nbsp;h) ciklusa. == Rekordi == Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen na Zemlji iznad 750 metara bio je {{convert|1084.8|hPa|inHg atm|abbr=on}}, izmjeren u [[Tosontsengel, Zavkhan|Tosontsengelu, Mongolija]] 19. decembra 2001.<ref name="wmo.ASU.edu">{{citation|url=http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Above 750&nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather & Climate Extremes Archive |date=19. 12. 2001 |access-date=15. 4. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017130834/http://wmo.asu.edu/highest-sea-lvl-air-pressure-above-700m |archive-date=17. 10. 2012 }}</ref> Najviši barometarski pritisak prilagođen nivou mora ikada zabilježen ispod 750 metara bio je u Agatu, u [[Autonomni Okrug Evenk|Autonomnom Okrugu Evenk]], [[Rusija]] (66°53'{{nbsp}}N, 93°28'{{nbsp}}E, nadmorska visina: {{convert|261|m|abbr=on|disp=comma}}), 31. decembra 1968. godine od {{convert|1083.8|hPa|inHg|3|abbr=on}}.<ref>{{citation|url=http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |title=World: Highest Sea Level Air Pressure Below 750&nbsp;m |publisher=World Meteorological Organization's World Weather & Climate Extremes Archive |date=31. 12. 1968 |access-date=15. 4. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514175318/http://wmo.asu.edu/world-highest-sea-level-air-pressure-below-700m |archive-date=14. 5. 2013 }}</ref> Neslaganje je posljedica problematične pretpostavke (standardna [[stopa gradacije]]) povezane s normalizacijom mjerenja pritiska na velikim nadmorskim visinama u odnosu na standardni nivo mora; na većim nadmorskim visinama konverzija postaje progresivno manje precizna, a za potrebe evidencije 750 m je proizvoljni prag za adekvatnu preciznost.<ref name="wmo.ASU.edu" /> [[Mrtvo more]], najniže mjesto na Zemlji, na 430 m ispod nivoa mora, ima odgovarajuće visok tipičan atmosferski pritisak od 1.065 hPa.<ref>{{cite journal|last=Kramer |first=MR |author2=Springer C |author3=Berkman N |author4=Glazer M |author5=Bublil M |author6=Bar-Yishay E |author7=Godfrey S |title=Rehabilitation of hypoxemic patients with COPD at low altitude at the Dead Sea, the lowest place on earth |journal=Chest |date=mart 1998 |volume=113 |issue=3 |pages=571–575 |url=http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |doi=10.1378/chest.113.3.571 |pmid=9515826 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029195349/http://journal.publications.chestnet.org/data/Journals/CHEST/21761/571.pdf |archive-date=29. 10. 2013 }}</ref> Rekord površinskog pritiska ispod nivoa mora od 1081,8 hPa (1081,8 hPa) i 1081,8 atm (1081,8 hPa/1081,8 atm) postavljen je 21. februara 1961.<ref>{{cite journal |last=Court |first=Arnold |year=1969 |title=Improbable Pressure Extreme: 1070 Mb. |journal=Bulletin of the American Meteorological Society |volume=50 |issue=4 |pages=248–50 |jstor=26252600 }}</ref> Najniži atmosferski pritisak ikada izmjeren tokom perioda bez tornada bio je {{convert|870|hPa|inHg atm|abbr=on}}, zabilježen 12. oktobra 1979. godine, tokom [[Tajfun Tip|Tajfuna Tip]] u zapadnom [[Pacifik|Tihom okeanu]]. Mjerenje je zasnovano na instrumentalnom posmatranju izvršenom iz izviđačkog aviona.<ref name=FAQ1>{{cite web|url=http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html |title=Subject: E1), Which is the most intense tropical cyclone on record? |author=Chris Landsea|publisher=Atlantic Oceanographic and Meteorological Laboratory|date=21. 4. 2010 |access-date=23. 11. 2010| archive-url= https://web.archive.org/web/20101206200600/http://www.aoml.noaa.gov/hrd/tcfaq/E1.html| archive-date= 6. 12. 2010 | url-status= live}}</ref> == Mjerenje zasnovano na dubini vode == Jedna [[atmosfera (jedinica)|atmosfera]] ({{cvt|101.325|kPa|psi|disp=or|1}}) je također pritisak uzrokovan težinom stupca slatke vode od približno {{cvt|10.3|m|ft|1}}. Dakle, ronilac na dubini od 10.3 m pod vodom doživljava pritisak od oko 2 atmosfere (1 atm zraka plus 1 atm vode). Obrnuto, 10.3 m je maksimalna visina do koje se voda može podići usisavanjem pod standardnim atmosferskim uvjetima. Niski pritisci, kao što su vodovi za [[prirodni plin]], ponekad se navode u [[inčima vode]], obično se pišu kao ''w.c.'' (vodeni stupac) mjerač ili ''w.g.'' (inči vode) mjerač. Tipičan kućni uređaj koji koristi plin u SAD-u je predviđen za maksimalno {{cvt|1/2|psi|kPa mbar}}, što je približno 14 W.G. Slične metričke jedinice sa širokim rasponom naziva i oznaka zasnovanih na [[milimetrar, vodomjer|milimetrima]], [[centimetri vode|centimetrima]] ili metrima sada se rjeđe koriste. == Tačka ključanja tečnosti == [[Datoteka:Kochendes wasser02.jpg|thumb|[[Ključala voda]]]] Čista voda [[ključanje|ključa]] na {{convert|100|C}} pri standardnom atmosferskom pritisku Zemlje. [[Tačka ključanja]] je temperatura na kojoj je [[napon pare]] jednak atmosferskom pritisku oko tečnosti.<ref>{{citation |url=http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/vappre.html |title=Vapour Pressure |publisher=Hyperphysics.phy-astr.gsu.edu |access-date=17. 10. 2012 |archive-date=14. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914100414/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/Kinetic/vappre.html |url-status=live }}</ref> Zbog toga je tačka ključanja tečnosti niža pri nižem, a viša pri višem pritisku. Kuhanje na velikim nadmorskim visinama stoga zahtijeva prilagođavanje recepata.<ref>{{citation |url=http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |title=High Altitude Cooking |publisher=Crisco.com |date=30. 9. 2010 |access-date=17. 10. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120907232429/http://www.crisco.com/Cooking_Central/Cooking_Tips/Prep_High_Alt.aspx |archive-date=7. 9. 2012 }}</ref> ili [[kuhanje pod pritiskom]]. Gruba aproksimacija nadmorske visine može se dobiti mjerenjem temperature na kojoj voda ključa; sredinom 19. stoljeća, ovu metodu su koristili istraživači.<ref>{{cite journal |first1=M. N. |last1=Berberan-Santos |first2=E. N. |last2=Bodunov |first3=L. |last3=Pogliani |title=On the barometric formula |journal=American Journal of Physics |volume=65 |issue=5 |pages=404–412 |year=1997 |doi=10.1119/1.18555 |bibcode = 1997AmJPh..65..404B }}</ref> Suprotno tome, ako neko želi ispariti tečnost na nižoj temperaturi, na primjer u [[destilacijia|destilaciji]], atmosferski pritisak se može sniziti korištenjem [[vakuumska pumpa|vakuumske pumpe]], kao u [[rotacijski isparivač|rotacijskom isparivaču]]. == Mjerenje i mape == Važna primjena znanja da se atmosferski pritisak direktno mijenja s nadmorskom visinom bila je u određivanju visine brda i planina, zahvaljujući pouzdanim uređajima za mjerenje pritiska. Godine 1774., [[Nevil Maskelyne]] je potvrđivao Newtonovu teoriju gravitacije na i na planini [[Schiehallion]] u [[Škotska|Škotskoj]], i trebao je precizno izmjeriti nadmorske visine na stranama planine. Ovaj događaj je poznat kao [[Schiehallionov eksperiment]]. [[William Roy]], koristeći barometarski pritisak, uspio je potvrditi Maskelyneova određivanja visine; slaganje je bilo unutar jednog metra (3,28 stopa). Ova metoda je postala i nastavlja biti korisna za geodetske radove i izradu karata.<ref>Hewitt, Rachel, ''Map of a Nation – a Biography of the Ordnance Survey'' {{ISBN|1-84708-098-7}}</ref> == Tačođer pogledajte== {{Div col}} *[[Gustoća zraka|Atmosferska gustoća]] * [[Zemljina atmosfera]] * [[Barometarska formula]] * [[Barotrauma]] – fizičko oštećenje tjelesnog tkiva uzrokovano razlikom u pritisku između zračnog prostora unutar ili pored tijela i okolnog plina ili tekućine. * [[Presurizacija kabine]] * [[Kavitacija]] * [[Urušavanje limenke]] – aluminijska limenka je zgnječena atmosferskim pritiskom koji je okružuje * [[Uticaji velike nadmorske visine na ljude]] * [[Područje visokog pritiska]] * [[Međunarodna standardna atmosfera]], tabelarni prikaz tipičnih varijacija glavnih termodinamičkih varijabli atmosfere (pritisak, gustoća, temperatura itd.) s nadmorskom visinom, na srednjim geografskim širinama. * [[Područje niskog pritiska]] * [[Meteorologija]] * [[NRLMSISE-00]], empirijski, globalni referentni atmosferski model Zemlje od tla do svemira * [[Plenumska komora]] * [[Pritisak]] * [[Mjerenje pritiska]] * [[Standardna atmosfera (jedinica)]] * [[Konjske geografske širine]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi== *[https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 Current map of global mean sea-level pressure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170208003512/https://earth.nullschool.net/#current/wind/surface/level/overlay=mean_sea_level_pressure/winkel3 |date=8. 2. 2017 }} *[https://web.archive.org/web/20060513194709/http://modelweb.gsfc.nasa.gov/atmos/us_standard.html 1976 Standard Atmosphere] from [[NASA]] *[http://www.pdas.com/atmos.html Source code and equations for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715060439/http://www.pdas.com/atmos.html |date=15. 7. 2011 }} *[https://web.archive.org/web/20070310223946/http://www.atmosculator.com/The%20Standard%20Atmosphere.html A mathematical model of the 1976 U.S. Standard Atmosphere] *[http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx Calculator using multiple units and properties for the 1976 Standard Atmosphere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110422051313/http://www.luizmonteiro.com/StdAtm.aspx |date=22. 4. 2011 }} *[http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html Calculator giving standard air pressure at a specified altitude, or altitude at which a pressure would be standard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226072220/http://www.csgnetwork.com/pressurealtcalc.html |date=26. 2. 2011 }} *[https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html Calculate pressure from altitude and vice versa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210907213815/https://www.herramientasingenieria.com/onlinecalc/altitude/altitude.html |date=7. 9. 2021 }} *[http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm Movies on atmospheric pressure experiments from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604120227/http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/kinetic/patm.html#atm |date=4. 6. 2011 }} Georgia State University's QuickTime|HyperPhysics website&nbsp;– requires QuickTime *[http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 Test showing a can being crushed after boiling water inside it, then moving it into a tub of ice-cold water.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716195713/http://www.teachertube.com/viewVideo.php?video_id=62613 |date=16. 7. 2011 }} {{Meteorološke varijable}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Atmosferski pritisak|*]] [[Kategorija:Meterologija]] [[Kategorija:Geodezija]] hd8wk5zhrdwc037l4b79ofg5icfubk7 0 534160 3894705 3891226 2026-06-06T10:18:04Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894705 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Svilena buba ili svilska buba | status = DOM | status_sistem = iucn3.1 | slika = Seidenspinner-drawing.jpg | opis_slike = Slajd Huberta Ludwiga (Schul-Naturgeschichte, 1891) <br>Fig. 473. [[Mužjak]] -<br> Fig. 474. [[Ženka]] - <br>Fig. 475: [[Larva]] - <br>Fig. 476: Čahura <br>Fig 477: [[Kukuljica]] (nešto smanjena). | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Lepidoptera]] | familia = [[Bombycidae]] | genus = [[Bombyx]] | species = '''B. mori''' | vrsta_autorstvo = [[Carlos Linneo|Linnaeus]], 1758 | sinonimi = * ''Phalaena mori'' <small>Linnaeus, 1758</small> * ''Bombyx arracanensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx brunnea'' <small>Grünberg, 1911</small> * ''Bombyx croesi'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx fortunatus'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx meridionalis'' <small>Wood-Mason, 1886</small> * ''Bombyx sinensis'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx textor'' <small>Moore & Hutton, 1862</small> * ''Bombyx batryticatus'' }} '''''Bombyx mori''''', obično poznat kao '''svilena buba''', '''domaći svileni moljac''', je vrsta [[Domestikacija|domaćeg]] [[moljci|moljaca]] koja pripada [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Bombycidae]]''. To je najbliži srodnik [[vrsta|vrste]] ''[[Bombyx mandarina]]'', divljeg svilenog moljca. Svilena buba je od posebne ekonomske vrijednosti, budući da je primarni proizvođač [[svila|svile]]. Omiljena hrana svilene bube su [[listovi]] [[bijeli dud|bijelog duda]], iako mogu jesti i druge vrste duda, pa čak i lišće drugih biljaka. Domaći svileni moljci su u potpunosti ovisni o ljudima za [[razmnožavanje]], kao rezultat milenijskog selektivnog uzgoja. Divlji svileni moljci, koji su druge vrste roda ''Bombyx'', nisu toliko komercijalno održivi u proizvodnji svile. [[Svilokultura]], praksa uzgoja svilenih moljaca za proizvodnju sirove svile, postoji u [[Kina|Kini]] najmanje 5.000 godina,<ref name=":0">{{cite book |title=Prehistoric Textiles: the Development of Cloth in the Neolithic and Bronze Ages with Special Reference to the Aegean |last=Barber |first=E. J. W. |year=1992 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00224-8 |page=31 |url=https://books.google.com/books?id=HnSlynSfeEIC&pg=PA31}}</ref> odakle se proširila u [[Indija|Indiju]], [[Koreja|Koreju]], [[Nepal]], [[Japan]], a zatim i na Zapad. Konvencionalni proces uzgoja svile ubija svilenu bubu u fazi [[kukuljica]].<ref>Sh. S.D. Pateriya. "Introduction to Sericulture". https://www.ignfa.gov.in/document/biodiversity-cell-ntfp-related-issues4.pdf</ref> Domaći svileni moljac je pripitomljen od divljeg svilenog moljca ''[[Bombyx mandarina]]'', koji se širi od sjeverne Indije do sjeverne Kine, Koreje, Japana i dalekoistočnih regija Rusije. Domaći svileni moljac potiče od kineske, a ne japanske ili korejske populacije.<ref>{{cite journal |author1=K. P. Arunkumar |author2=Muralidhar Metta |author3=J. Nagaraju |year=2006 |title=Molecular phylogeny of silkmoths reveals the origin of domesticated silkmoth, ''Bombyx mori'' from Chinese ''Bombyx mandarina'' and paternal inheritance of ''Antheraea proylei'' mitochondrial DNA |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=40 |issue=2 |pages=419–427 |doi=10.1016/j.ympev.2006.02.023 |pmid=16644243 |bibcode=2006MolPE..40..419A |url=https://repository.ias.ac.in/24304/1/313.pdf }}</ref><ref name="Maekawa et al 1988">{{cite journal |author1=Hideaki Maekawa |author2=Naoko Takada |author3=Kenichi Mikitani |author4=Teru Ogura |author5=Naoko Miyajima |author6=Haruhiko Fujiwara |author7=Masahiko Kobayashi |author8=Osamu Ninaki |display-authors=3 |year=1988 |title=Nucleolus organizers in the wild silkworm ''Bombyx mandarina'' and the domesticated silkworm ''B. mori'' |journal=Chromosoma |volume=96 |issue=4 |pages=263–269 |doi=10.1007/BF00286912|s2cid=12870165 }}</ref> Malo je vjerovatno da su svileni moljci uzgajani u zemlji prije [[neolit]]a. Prije toga, alati za proizvodnju velikih količina svilene niti nisu bili razvijeni. Domaći ''Bombyx mori'' i divlji ''Bombyx mandarina'' se još uvijek mogu razmnožavati i ponekad proizvoditi hibride.<ref>{{Cite book |last=Hall |first=Brian K. |url=https://books.google.com/books?id=V24EHUgEl5EC&pg=PA342 |title=Evolution: Principles and Processes |publisher=Jones & Bartlett |year=2010 |isbn=978-0-763-76039-7 |page=400}}</ref>{{rp|342}} Nije poznato da li se ''B. mori'' može hibridizirati s drugim vrstama [[rod (biologija)|roda]] ''Bombyx''. U poređenju s većinom članova roda ''Bombyx'', domaći svileni moljci su izgubili svoju [[obojenost životinja|obojenost]], kao i sposobnost letenja. svileni moljci}}<ref> ==Tipovi == Dudovi svileni moljci mogu se podijeliti u tri glavne kategorije na osnovu učestalosti sezonskog legla. Univoltinski svileni moljci proizvode samo jedno leglo po sezoni i uglavnom se nalaze u i oko Evrope. Jaja univoltinskih moljca moraju [[hibernacija|hibernirati]] tokom zime, a na kraju se unakrsno oplode u [[proljeće]]. Bivoltinske varijante se obično nalaze u istočnoj Aziji, a njihov ubrzani proces razmnožavanja omogućen je toplijom klimom. Osim toga, postoje i polivoltinski svileni moljci koji se nalaze samo u [[tropi]]ma. Njihova jaja se obično izlegu u roku od 9–12 dana, što znači da tokom godine može biti do osam [[generacija]] larvi.<ref>{{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7. 5. 2012}}</ref> Dudove svilene bube su veoma osjetljive na faktore okoline, a na [[dijapauza|dijapauzu]] – fiziološki zastoj u razvoju – mogu značajno uticati fotoperiod, temperatura i vlažnost.<ref>Rahmathulla, V. K. (2012). Influence of environmental factors on the biology of the silkworm, ''Bombyx mori'' L.: A review. ''International Journal of Industrial Entomology'', 25(1), 1–13. https://doi.org/10.7852/ijie.2012.25.1.001</ref><ref>Nair, K. S., Radhika, K., & Premalatha, V. (2010). Photoperiodic regulation of diapause in the silkworm ''Bombyx mori'' L. ''Journal of Applied Entomology'', 134(1), 44–52. https://doi.org/10.1111/j.1439-0418.2009.01447.x</ref> Nedavne studije su također izvijestile o pojavi jaja koja nisu u dijapauzi kod bivoltinih rasa, što ukazuje na fleksibilniju dijapauzalnu ekspresiju nego što se ranije mislilo.<ref>Rudramuni, K., Neelaboina, B. K., Shivkumar, S., Ahmad, M. N., & Chowdhury, S. R. (2021). Variation of embryonic diapause induction in bivoltine silkworm ''Bombyx mori'' L (Lepidoptera: Bombycidae) under controlled conditions. ''International Journal of Industrial Entomology'', 43(2), 37–44. https://doi.org/10.7852/IJIE.2021.43.2.37</ref> == Opis i životni ciklus == === Larve === Iz jaja se izležu larve za oko 14 dana. Larve preferiraju [[Morus alba|bijeli dud]], privlače ih miris duda [[Jasmon|cis-jasmone]]. Nisu [[monogamija|monofagni]], jer mogu jesti druge vrste ''[[Morus (biljka)|Morus]]'', kao i neke druge ''[[Moraceae]]'', uglavnom [[Osage narandžasta]]. Prije kukuljice imaju pet [[stadij]]a. === Kukuljica (čahura) === Nakon što se četiri puta presvuku, njihova tijela postaju blago žuta, a [[koža]] postaje čvršća. Larve se zatim pripremaju za ulazak u fazu kukuljice svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] i zatvaraju se u čahuru sastavljenu od sirove svile koju proizvode [[pljuvačne žlijezde]]. Posljednje presvlačenje od larve do kukuljice odvija se unutar čahure, koja pruža sloj zaštite tokom ranjivog, gotovo nepomičnog stanja kukuljice. Mnogie druge ''[[Lepidoptera]]'' proizvode čahure, ali samo nekoliko – ''[[Bombycidae]]'', posebno [[rod (biologija)|rod]] ''[[Bombyx]]'', i oz [[porodica (biologija)|porodice]]''[[Saturniidae]]'', posebno rod ''[[Antheraea]]'' – iskorišteni su za proizvodnju tkanina. Čahura je napravljena od niti sirove svile dužine od 300 do oko 900 m. Vlakna su fina i sjajna, promjera oko 10 μm. Broj čahura potrebnih za proizvodnju konačnog prinosa svile je približno 2000–3000&nbsp;kg; svake godine se proizvede najmanje {{convert|70|e6lb|e6kg|order=flip|abbr=off}} sirove svile, za što je potrebno skoro 10 milijardi čahura.<ref>{{cite web|url=http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|title=faostat.fao.org|access-date=9. 5. 2026|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024505/http://faostat.fao.org/site/603/DesktopDefault.aspx?PageID=603#ancor|url-status=dead}}</ref> Ako životinja preživi fazu kukuljice svog životnog ciklusa, ona oslobađa [[proteaza|proteazne]] [[enzim]]e, kako bi napravila rupu u čahuri, te se može pojaviti kao odrasli moljac. Ovi enzimi su destruktivni za svilu i mogu uzrokovati da se vlakna svile razgrade s dužine preko jedne milje na segmente proizvoljne dužine, što smanjuje vrijednost svilenih niti, iako se ove oštećene svilene čahure i dalje koriste kao "punjenje" dostupno u Kini i drugdje u proizvodnji jorgana, jakni i u druge svrhe. Da bi se to spriječilo, čahure svilene bube se kuhaju u vodi. Toplota ubija svilene bube, a voda olakšava raspetljavanje čahura. Često se svilena buba jede. Kako proces žetve svile iz čahure ubija kukuljicu, aktivisti za dobrobit i prava životinja kritizirali su uzgoj svile. [[Mahatma Gandhi]] je kritizirao proizvodnju svile na osnovu filozofije ''[[ahimsa]]'' "ne povrijediti nijedno živo biće". To je dovelo do Gandhijevog promovisanja mašina za predenje pamuka, čiji se primjer može vidjeti u Gandhi institutu,<ref>{{cite book |editor=S. Radhakrishnan |title=Mahatma Gandhi: 100 godina |date=1. 1. 1968 |isbn=071892035X |page=349 |url=https://books.google.com/books?id=LGVuAAAAMAA |access-date=18. 4. 2025}}</ref> i proširenje ovog principa dovelo je do moderne proizvodne prakse poznate kao [[Ahimsa svila]], koja se [[divlja svila]] (od divljih i poludivljih svilenih moljaca) pravi od čahura moljaca kojima je dozvoljeno da izađu prije nego što se svila ubere. === Imago === Imago je odrasla faza životnog ciklusa svilene bube. Svileni moljci imaju raspon krila od 3–5&nbsp;cm i bijelo, dlakavo tijelo. Ženke su oko dva do tri puta veće od mužjaka (zbog nošenja mnogo jaja). Svi odrasli moljci [[Bombycidae]] imaju smanjene usne dijelove i ne hrane se. Krila svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih [[imaginalni disk|imaginalnih diskova]].<ref name="Singh 169–176">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Amit |last2=Kango-Singh |first2=Madhuri |last3=Parthasarathy |first3=R. |last4=Gopinathan |first4=K. P. |date=april 2007 |title=Larval legs of mulberry silkworm Bombyx mori are prototypes for the adult legs |journal=Genesis |volume=45 |issue=4 |pages=169–176 |doi=10.1002/dvg.20280 |issn=1526-954X |pmid=17417803|s2cid=7171141 }}</ref> Ovaj moljac nije sposoban za funkcionalan let, za razliku od divljeg ''B. mandarina'' i drugih vrsta roda ''Bombyx'', čiji [[mužjaci]] lete kako bi se susreli sa [[ženka]]ma. Neki se mogu pojaviti sa sposobnošću da poletnu i ostanu u zraku, ali održivi let se ne može postići jer su im tijela prevelika i teška za njihova mala krila. [[Slika:Bombyx mori caterpillar tagged2.png|thumb|2-grudne noge.]] [[Slika:CSIRO ScienceImage 10746 An adult silkworm moth.jpg|thumb|left| Odrasli svileni moljac]] Noge svilenog moljca razvijaju se iz larvalnih (torakalnih) nogu svilene bube. Razvojni geni poput bezdistalnog i [[PBX1]] korišteni su za označavanje razvoja nogu. Osim toga, uklanjanje specifičnih segmenata toraksnih nogu u različitim uzrastima larve rezultiralo je time da odrasli svileni moljac nije razvio odgovarajuće segmente nogu. [[File:Cocoon.jpg|thumb|right|Kokon ''B. mori'']] == Istraživanje == [[Datoteka:Micrographia Schem 25 fig 2.jpg|thumb| Studija jajeta svilene bube iz Hookeovog ''[[Micrographia]]'', 1665. ]][[Datoteka:Maria_Sibylla_Merian_Maulbeerbaum_samt_Frucht_plate_1.png|thumb|right|Studija metamorfoze svilene bube iz 1679. koju je provela [[Maria Sibylla Merian]], prikazuje plod i lišće [[dud]]a, te jaja i larve moljca svilene bube.]] Zbog svoje male veličine i lakoće uzgoja, svilena buba je postala [[modelni organizam]] u proučavanju biologije leptira i opće biologije [[zglavkar]]a. Temeljni nalazi o [[genetika|genetici]], [[feromon]]ima, [[hormon]]ima, strukturama mozga i fiziologiji napravljeni su sa svilenom bubom.<ref>{{Cite journal |last=Onaga |first=Lisa |date=11. 3. 2010 |orig-date= |title=Toyama Kametaro and Vernon Kellogg: Silkworm Inheritance Experiments in Japan, Siam, and the United States, 1900–1912 |url=https://link.springer.com/10.1007/s10739-010-9222-z |journal=Journal of the History of Biology |language=en |volume=43 |issue=2 |pages=215–264 |doi=10.1007/s10739-010-9222-z |pmid=20665229 |issn=0022-5010|url-access=subscription }}</ref> Mnogi istraživački radovi fokusirali su se na genetiku svilenih moljca i mogućnost [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]]. Održava se na stotine sojeva, a opisano je preko 400 [[Mendelova pravila|mendeloviskih]] [[mutacija]].<ref name=Goldsmith1>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=Marian R. |last2=Shimada |first2=Toru |last3=Abe |first3=Hiroaki |date=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, Bombyx mori |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100|doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456 |pmid=15355234 |bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Drugi izvor sugerira da se širom svijeta čuva 1.000 inbrednih [[pripitomljavanje|domesticiranih]] sojeva.<ref name="silkworm08"/> Jedan koristan razvoj za industriju svile su svilene bube koje se mogu hraniti hranom osim listovima duda, uključujući i vještačku ishranu.<ref name=Goldsmith1 /> Istraživanje [[genom]]a također otvara mogućnost genetičkog inženjerstva svilenih buba za proizvodnju proteina, uključujući farmakološke lijekove, umjesto proteina svile. Ženke ''Bombyx mori'' su također jedan od rijetkih organizama s [[homologni hromosom|homolognim hromosomima]] koji se drže zajedno samo [[sinaptonemalni kompleks|sinaptonemalnim kompleksom]] (a ne [[krosingover]]ima) tokom [[mejoza|mejoze]].<ref>{{cite journal|last1=Gerton and Hawley|title=Homologous Chromosome Interactions in Meiosis: Diversity Amidst Conservation|journal=Nature Reviews Genetics|date=2005|volume=6|issue=6|pages=477–487|doi=10.1038/nrg1614|pmid=15931171|s2cid=31929047}}</ref> U [[oocit]]ima ''B. mori'', mejoza je potpuno [[hijazma (genetika)|bez hijazmi]] (bez krosingovera).<ref>{{cite journal |vauthors=Xiang Y, Tsuchiya D, Guo F, Gardner J, McCroskey S, Price A, Tromer EC, Walters JR, Lake CM, Hawley RS |title=A molecular cell biology toolkit for the study of meiosis in the silkworm Bombyx mori |journal=G3 (Bethesda) |volume=13 |issue=5 |date=maj 2023|pmid=36911915 |pmc=10151401 |doi=10.1093/g3journal/jkad058 |url=}}</ref> Iako se sinaptonemalni kompleksi formiraju tokom pahitenske faze mejoze kod ''B. mori'', [[homologna rekombinacija]] ukrštanja se ne dešava između sparenih [[hromosom]]a..<ref>{{cite journal |vauthors=Rasmussen SW |title=The transformation of the Synaptonemal Complex into the 'elimination chromatin' in Bombyx mori oocytes |journal=Chromosoma |volume=60 |issue=3 |pages=205–21 |date=april 1977 |pmid=870294 |doi=10.1007/BF00329771 |url=}}</ref> [[Kraig Biocraft Laboratories]]<ref>{{cite web|title=Kraig Biocraft Laboratories|date=13. 10. 2014|url=https://www.kraiglabs.com/spider-silk/}}</ref> je koristio istraživanja sa Univerziteta u [[Wyoming]]u i Univerziteta Notre Dame u zajedničkom nastojanju da stvori svilenu bubu koja je [[GMO|genetički modificirana]] za proizvodnju paukove svile. U septembru 2010. godine, napor je proglašen uspješnim.<ref>{{cite web|title=University of Notre Dame|date=6. 1. 2012 |url=https://science.nd.edu/news/34100-hybrid-silkworms-spin-stronger-spider-silk/}}</ref> Istraživači u [[Tuftsov Medicinski centar|Tuftsa]] razvili su skele od [[spužva]]ste svile koje izgledaju i osjećaju se slično ljudskom tkivu. Ugrađuju se tokom rekonstruktivne hirurgije, kako bi podržali ili restrukturirali oštećene [[ligament]]e, tetive i drugo [[tkivo]]. Također su kreirali implantate od svile i ljekovitih spojeva koji se mogu implantirati pod kožu za stabilno i postepeno oslobađanje lijekova.<ref>{{cite web|author=Wolchover, Natalie|title=The Silk Renaissance |publisher=Seed Magazine |url=http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance/|access-date=1. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20170326051023/http://seedmagazine.com/content/article/the_silk_renaissance|archive-date=26. 3. 2017|url-status=unfit}}</ref> == Domestikacija == [[Slika:Han Gold Silkworm (47425344012).jpg|thumb|left|Zlatna svilena buba, [[Dinastija Han]]]] Domaća vrsta ''B. mori'', u poređenju s divljim vrstama (npr. ''B. mandarina''), ima povećanu veličinu čahure, veličinu tijela, stopu rasta i efikasnost probave. Stekla je toleranciju na ljudsko prisustvo i rukovanje, kao i na život u skučenim uslovima. Domaći svileni moljci ne mogu letjeti, pa mužjacima treba ljudska pomoć u pronalaženju partnera, a nedostaje im i strah od potencijalnih [[predator]]a. Izvorni [[pigment]]i boje su također izgubljeni, pa su domaći svileni moljci [[leucizam|leucistički]], jer kamuflaža nije korisna kada žive samo u zatočeništvu. Ove promjene su učinile ''B. mori'' potpuno ovisnim o ljudima za preživljavanje, a ne postoji u divljini.<ref>{{cite journal |author=Marian R. Goldsmith |author2=Toru Shimada |author3=Hiroaki Abe |year=2005 |title=The genetics and genomics of the silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=Annual Review of Entomology |volume=50 |issue=1 |pages=71–100 |pmid=15355234 |doi=10.1146/annurev.ento.50.071803.130456|bibcode=2005AREnt..50...71G |s2cid=44514698 |url=https://digitalcommons.uri.edu/bio_facpubs/337 |url-access=subscription }}</ref> Jaja se drže u inkubatorima kako bi se olakšalo njihovo izleganje. === Uzgoj === [[Datoteka:Women placing silkworms on trays together with mulberry leaves (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|Svilene bube i listovi duda postavljeni na poslužavnike ([[Liang Kai]]-ovo ''Serikultiranje'' oko 13. stoljeća)]] Najraniji arheološki dokazi o pripitomljavanju svilenog moljca povezani su s [[Yangshao kultura|Yangshao kulturom]] sjeverne Kine, a datiraju iz prije više od 5.000 godina.[<ref name=":0" /><ref>{{cite journal |author=Hong-Song Yu1 |author2=Yi-Hong Shen |author3=Gang-Xiang Yuan|display-authors=et al |title=Evidence of selection at melanin synthesis pathway loci during silkworm domestication |url=https://archive.org/details/sim_molecular-biology-and-evolution_2011-06_28_6/page/1784 |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=28 |issue=6 |pages=1785–99 |year=2011 |pmid =21212153 |doi=10.1093/molbev/msr002 |doi-access= }}</ref><ref>{{cite journal |author=Dennis Normile |title=Sequencing 40 Silkworm Genomes Unravels History of Cultivation |journal=Science |volume=325 |issue=5944 |pages=1058–1059 |year=2009 |pmid=19713499 |doi=10.1126/science.325_1058a |bibcode = 2009Sci...325.1058N |doi-access=free }}</ref> Kinezi su također pripitomili običnog [[šaran]]a prije više od 5.000 godina. Šarani su često uzgajani u ribnjacima na farmama svile i hranjeni su [[larva]]ma svilenog moljca i izmetom. To je omogućilo zajedničko bavljenje svilarstvom i [[akvakultura|akvakulturom]].<ref>{{Cite book |last1=Parker |first1=R. O. |url=https://books.google.com/books?id=qqKpMV3aP34C&pg=PA6 |title=Aquaculture Science |last2=Parker |first2=Rick |date=2002 |publisher=Delmar Thomson Learning |isbn=978-0-7668-1321-2 |language=en}}</ref> [[Slika:Pupa of Silk worm nepal.jpg|thumb|left]]Kukuljica|Lutke]].]] [[Slika:Weighing and sorting the cocoons (Sericulture by Liang Kai, 1200s).jpg|thumb|right| Vaganje i sortiranje čahura svilene bube (Liang Kaijev ''Serikult'')]] Uzgoj svilenog moljca ima za cilj sveukupno poboljšanje svilenih buba sa komercijalne tačke gledišta. Glavni ciljevi su poboljšanje plodnosti, zdravlja larvi, količine proizvodnje čahura i svile, te otpornosti na bolesti. Zdrave larve dovode do zdravog uroda čahura. Zdravlje zavisi od faktora kao što su bolja stopa kukuljičavosti, manji broj mrtvih larvi u planini,<ref>{{cite web|title=Mountage: Meaning and Types {{!}} Sericulture|url=https://www.notesonzoology.com/sericulture/mountage-meaning-and-types-sericulture/200|website=Zoology Notes|date=21. 7. 2016}}</ref> kraće trajanje stadija larvi (ovo smanjuje mogućnost infekcije) i plavkasto obojene larve petog stupnja (koje su zdravije od crvenkastosmeđih). Količina proizvedene čahure i svile direktno je povezana sa stopom kukuljice i težinom larvi. Zdravije larve imaju veću stopu kukuljičenja i težinu čahure. Kvalitet čahure i svile zavisi od niza faktora, uključujući genetiku. === Uzgoj iz hobija i školski projekti === U SAD-u, nastavnici ponekad mogu upoznati svoje učenike sa životnim ciklusom insekata uzgajajući domaće svilene moljce u učionici kao naučni projekat. Učenici imaju priliku da posmatraju kompletne životne cikluse insekata od jaja do larvi, kukuljica i moljaca.<ref>{{Cite web |title=Bombyx mori (Linnaeus, 1758) |url=https://www.gbif.org/species/112871225/verbatim |access-date=6. 4. 2025 |website=www.gbif.org |language=en}}</ref> Other than the U.S., this domestic silk moth is utilized in educational settings in several countries, including China, South Africa, Zimbabwe, Iran, and Taiwan.<ref>{{Cite web |date=13. 5. 2018 |title=Researchers develop silkworm for children to raise - Taipei Times |url=https://www.taipeitimes.com/News/taiwan/archives/2018/05/13/2003693004?utm |access-date=6. 4. 2025 |website=www.taipeitimes.com}}</ref> == Genom == Cijeli [[genom]] domaćeg svilenog moljca objavljen je 2008. godine od strane Međunarodnog konzorcija za genom svilene bube.<ref name ="silkworm08">{{cite journal |author=The International Silkworm Genome Consortium |year=2008 |title=The genome of a lepidopteran model insect, the silkworm ''Bombyx mori'' |journal=Insect Biochemistry and Molecular Biology |volume=38 |issue=12 |pages=1036–1045 |doi=10.1016/j.ibmb.2008.11.004 |pmid=19121390|bibcode=2008IBMB...38.1036T }}</ref> Nacrti sekvenci su objavljeni u 2004.<ref>{{cite journal |author1=Kazuei Mita |author2=Masahiro Kasahara |author3=Shin Sasaki |display-authors=et al |year=2004 |title=The genome sequence of silkworm, ''Bombyx mori'' |journal=[[DNA Research]] |volume=11 |issue=1 |pages=27–35 |pmid=15141943 |doi=10.1093/dnares/11.1.27|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Xia Q |author2=Zhou Z |author3=Lu C|s2cid=7227719 |display-authors=et al |name-list-style=amp |year=2004 |title=A draft sequence for the genome of the domesticated silkworm (Bombyx mori) |url=https://archive.org/details/sim_science_2004-12-10_306_5703/page/1936 |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=306 |issue=5703 |pages=1937–40 |pmid=15591204 |doi=10.1126/science.1102210|bibcode = 2004Sci...306.1937X }}</ref> Genom domaćeg svilenog moljca je srednjeg opsega sa [[veličina genoma|veličinom genoma]] od oko 432 miliona [[bazni par|baznih parova]]. Značajna karakteristika je da 43,6% genoma čine [[Ponavljajuće sekvence (DNK)|ponavljajuće sekvence]], od kojih je većina [[transpozon|transpozabilnih elemenata]]. Najmanje 3.000 gena svilene bube je jedinstveno i nemaju homologne ekvivalente u drugim genomima. Sposobnost svilene bube da proizvodi velike količine svile [[korelacija|korelira]] sa prisustvom specifičnih klastera [[tRNK]], kao i nekih klasterovanih [[sericin]]skih gena. Osim toga, sposobnost svilene bube da konzumira otrovne listove duda povezana je sa specijaliziranim genima saharaze, koji su, izgleda, stečeni iz bakterijskih gena.<ref name="silkworm08"/> U 2018., objavljeni su kratki pregledi [[Illumina, Inc.|Illumina]] za 137 sojevakih genoma.<ref>{{Cite journal |last1=Xiang |first1=Hui |last2=Liu |first2=Xiaojing |last3=Li |first3=Muwang |last4=Zhu |first4=Ya’nan |last5=Wang |first5=Lizhi |last6=Cui |first6=Yong |last7=Liu |first7=Liyuan |last8=Fang |first8=Gangqi |last9=Qian |first9=Heying |last10=Xu |first10=Anying |last11=Wang |first11=Wen |last12=Zhan |first12=Shuai |date=2. 7. 2018 |title=The evolutionary road from wild moth to domestic silkworm |url=https://www.nature.com/articles/s41559-018-0593-4 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=2 |issue=8 |pages=1268–1279 |doi=10.1038/s41559-018-0593-4 |pmid=29967484 |bibcode=2018NatEE...2.1268X |issn=2397-334X|url-access=subscription }}</ref> U 2022., objavljeni su opširni opisi 545 genoma sojeva kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Nanopore]].<ref>{{Cite journal |last1=Tong |first1=Xiaoling |last2=Han |first2=Min-Jin |last3=Lu |first3=Kunpeng |last4=Tai |first4=Shuaishuai |last5=Liang |first5=Shubo |last6=Liu |first6=Yucheng |last7=Hu |first7=Hai |last8=Shen |first8=Jianghong |last9=Long |first9=Anxing |last10=Zhan |first10=Chengyu |last11=Ding |first11=Xin |last12=Liu |first12=Shuo |last13=Gao |first13=Qiang |last14=Zhang |first14=Bili |last15=Zhou |first15=Linli |date=24. 9. 2022 |title=High-resolution silkworm pan-genome provides genetic insights into artificial selection and ecological adaptation |journal=Nature Communications |language=en |volume=13 |issue=1 |page=5619 |doi=10.1038/s41467-022-33366-x |issn=2041-1723 |pmc=9509368 |pmid=36153338|bibcode=2022NatCo..13.5619T }}</ref> == Kao hrana == [[Datoteka:Silkworm pupae to eat.jpg|thumb|Jela od kukuljica svilene bube]] Kukuljice svilenog moljca su [[jestivi insekti]] i jedu se [[Entomofagija|u nekim kulturama]]: * U [[Assam]]u, [[Indija]], kuhaju se radi ekstrakcije svile, a kuhane kukuljice se jedu direktno sa soli ili prže s čili papričicom ili [[začin]]skim biljem kao grickalica ili jelo. Žive kukuljice mogu se jesti sirove, kuhane ili pržene.<ref>{{Cite news |last=Akhtar |first=M. |date=16. 7. 2020 |title=In India's Northeast, a Rich Tradition of Insect Foods |url=https://science.thewire.in/environment/assam-entomophagy-silkworms-proteins-silk/ |access-date=30. 10. 2024 |work=The Wire (India)}}</ref> * U [[Koreja|Koreji]], kuhaju se i začinjavaju kako bi se napravila popularna grickalica poznata kao ''[[beondegi]]'' (번데기).<ref>{{Cite web |title=Have You Tried Steamed Silkworm Pupae? |url=https://www.atlasobscura.com/foods/beondegi-silkworm-pupae-korea |access-date=6. 8. 2022 |website=Atlas Obscura |language=en}}</ref> * U [[Kina|Kini]], Ulični prodavači prodaju pečene kukuljice svilenog moljca. bube [[izmet]] su sekreti koji se koriste u [[tradicionalna kineska medicina|tradicionalnoj kineskoj medicini]].<ref name="oregon">{{cite web | url = http://www.itmonline.org/arts/sangpiaoxiao.htm | title = SANGPIAOXIAO SAN: Example of a "Mind-Body" Formula | author = Subhuti Dharmananda | publisher = Institute for Traditional Medicine }}</ref> *U [[Japan]]u, svilene bube se obično serviraju kao ''[[tsukudani]]'' (佃煮), tj. kuhane u slatko-kiselom sosu napravljenom od [[soja sos]]a i šećera. * U [[Vijetnam]]u, ovo je poznato kao ''[[vijetnamski|vi]] ''nhộng tằm'', obično se kuhaju, začinjavaju ribljim sosom, zatim prže i jedu kao glavno jelo s rižom. * U [[Tajland]]u, pečene svilene bube se često prodaju na otvorenim pijacama. Prodaju se i kao upakirane grickalice. U Kini, svilene bube su također predložene za uzgoj od strane [[taikonaut]]a, kao [[svemirska hrana]] na dugoročnim misijama.<ref>{{cite news |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |title=Care for a Silkworm With Your Tang? |last=Choi |first=Charles Q. |date=13. 1. 2009 |work=ScienceNOW Daily News |access-date=14. 1. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110225234236/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2009/01/13-02.html |archive-date=25. 2. 2011}}</ref> == U kulturi == === Kina === {{glavni|Konj u kineskoj mitologiji#Porijeklo svilčarstva}} U Kini, legenda kaže da je otkriće svilene bube otkrila drevna carica po imenu [[Leizu]], supruga [[Žuti car|Žutog cara]], poznatog i kao Xi Lingshi. Pila je čaj pod drvetom kada joj je svilena čahura pala u čaj. Dok ju je vadila i počela namotavati svilenu nit oko prsta, polako je osjetila toplinu. Kada je svila ponestala, ugledala je malu larvu. U trenutku je shvatila da je ova [[larva]] gusjenice izvor svile. Poručila je to ljudima i to se proširilo. Prepričava se još mnogo legendi o svilenoj bubi. Kinezi su čuvali svoje znanje o svili, ali, prema jednoj priči, kineska princeza udata za princa iz [[Kraljevstvo Khotan|Khotan]] donijela je u oazu tajnu proizvodnje svile, "skrivajući svilene bube u kosi kao dio miraza", vjerovatno u prvoj polovini prvog vijeka nove ere.<ref>Sarah Underhill Wisseman, Wendell S. Williams. ''Ancient Technologies and Archaeological Materials ''. Routledge, 1994. {{ISBN|2-88124-632-X}}. Page 131.</ref> Oko 550. godine nove ere, kaže se da su kršćanski monasi imali [[Krijumčarenje jaja svilene bube u Bizantsko carstvo|prokrijumčarene]] svilene bube skrivene u šupljem štapu iz Kine, prodajući tajnu [[Istočno Rimsko Carstvo|istočnim Rimljanima]]. === Vijetnam === Prema vijetnamskoj narodnoj priči, svilene bube su prvobitno bile prelijepe kućne pomoćnice koje su bježale od svojih jezivih gospodara i živjele u planini, gdje ih je štitio bog planine. Jednog dana, razvratni bog s neba sišao je na Zemlju da zavede žene. Kada ju je ugledao, pokušao ju je silovati, ali je uspjela pobjeći i sakrio ju je bog planine. Razvratni bog je zatim pokušao da je pronađe i uhvati postavljajući mrežu-zamku oko planine. Uz blagoslov [[Guanyin]], djevojka je uspjela sigurno progutati tu mrežu u svoj stomak. Konačno, zli bog poziva svoje kolege bogove groma i kiše da napadnu i spale njenu odjeću, prisiljavajući je da se sakrije u pećini. Gola i promrzla, ispljunula je mrežu i koristila je kao pokrivač za spavanje. Djevojčica je umrla u snu, a kako je željela nastaviti pomagati drugim ljudima, njena duša se pretvorila u svilene bube. == Ishrana == ''Bombyx mori'' je u suštini monofag, isključivo se hrani listovima duda (''Morus'' spp.). Razvojem tehnika za korištenje vještačke prehrane, poznate su [[aminokiseline]] potrebne za razvoj.<ref>Hamed Kioumarsi, Nazanin Amani ''Silkworm/''Bombyx mori'': An Overview of What You Need to Know ''. AREEO, 2021. {{ISBN|978-600-91994-0-2}}. Page 27.</ref> Različite aminokiseline mogu se podijeliti u pet kategorija: *One koje, kada se uklone, uzrokuju potpuni prekid razvoja larvi: lizin, leucin, izoleucin, histidin, arginin, valin, triptofan, treonin, fenilalanin, metionin *One koje, kada se uklone, ometaju kasnije faze razvoja larvi: glutamat i aspartat *Poluesencijalne aminokiseline, s negativnim efektima koji se mogu eliminirati dodavanjem drugih aminokiselina: prolin (ornitin se može zamijeniti) *Neesencijalne aminokiseline koje larve mogu zamijeniti putem biosinteze: alanin, glicin, serin *Neesencijalne aminokiseline koje se mogu ukloniti bez ikakvog efekta: tirozin == Bolesti == *''[[Beauveria bassiana]]'', gljivica, uništava cijelo tijelo svilene bube. Ova gljivica se obično pojavljuje kada se svilene bube uzgajaju u hladnim uslovima s visokom vlažnošću. Ova bolest se ne prenosi na jaja s moljaca, jer zaražene svilene bube ne mogu preživjeti do stadija moljca. Međutim, ova gljivica se može proširiti na druge insekte. *[[Nuklearni poliedrozni virus|Grasserie]], također poznat kao nuklearni poliedrozni virus, mliječna bolest ili bolest vješanja, uzrokovan je infekcijom ''Bombyx mori nukleopolihedrovirusom''<!--ICTV MSL 2018b.v2--> (također poznat kao ''Bombyx mori nuklearni poliedrozni virus'', rod ''[[Alphabaculovirus]]''). Ako se trava uoči u stadiju chawkie, onda su larve chawkie morale biti zaražene tokom izleganja ili tokom uzgoja chawkiea. Zaražena jaja mogu se dezinficirati čišćenjem njihovih površina prije izleganja. Infekcije se mogu pojaviti kao rezultat nepravilne higijene u uzgajalištu chawkiea. Ova bolest se brže razvija u ranom stadiju uzgoja. *[[Pébrine]] je bolest koju uzrokuje parazitski mikrosporidija, ''[[Nosema bombycis]]''. Bolesne larve pokazuju spor rast, premala, blijeda i mlitava tijela, te slab apetit. Sitne crne mrlje pojavljuju se na larvalnom omotaču. Osim toga, mrtve larve ostaju gumenaste i ne podliježu truljenju nakon smrti. ''N. bombycis'' ubija 100% svilenih buba koje se izlegu iz zaraženih jaja. Ova bolest se može prenijeti s crva na moljce, zatim ponovo na jaja i crve. Ova mikrosporidija dolazi iz hrane koju svilene bube jedu. Ženke moljaca prenose bolest na jaja, a 100% svilenih buba koje se izlegu iz oboljelih jaja ugine u fazi crva. Da bi se spriječila ova bolest, jaja zaraženih moljaca se isključuju provjerom tjelesne tekućine moljca pod mikroskopom. *[[Flacherie]] zaražene svilene bube izgledaju slabo i tamnosmeđe su boje prije nego što uginu. Bolest uništava crijeva larve i uzrokovana je virusima ili otrovnom hranom. *Nekoliko bolesti uzrokovanih raznim gljivicama zajednički se nazivaju ''[[Muscardine]]''. == Također pogledajte== * [[Kokon]] * [[Kokonaza]] * [[Historija svile]] * [[Put svile]] * [[Spisak životinja koje proizvode svilu]] * ''[[Samia cynthia]]'' * [[Tajlandska svila]] * [[Laoska svila]] * [[Japanska svila]] * [[Spisak domaćih životinja]] == Reference == {{refspisak}} == Dodatni izvori == * {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_4waAAAAYAAJ&pg=PA1 |title=The culture of the mulberry silkworm |first1=Henrietta Aiken |last1=Kelly |place=Washington DC |publisher=U.S. Department of Agriculture, United States Government Publishing Office |year=1903 |access-date=17. 1. 2012}} * {{cite book |last1=Grimaldi |last2=Engel |first1=David A. |first2=Michael S. |year=2005 |title=Evolution of the Insects |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-82149-0}} * {{cite book |last=Johnson |first=Sylvia |year=1989 |title=Silkworms |publisher=Lerner Publications |isbn=978-0-8225-9557-1 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/silkworms00john }} * {{cite book |last=Scoble |first=M. J. |year=1995 |title=The Lepidoptera: Form, Function and Diversity |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-19-854952-9}} * {{cite journal |author=Yoshitake, N. |year=1968 |title=Phylogenetic aspects on the origin of Japanese race of the silkworm, ''Bombyx mori'' L. |journal=Journal of Sericological Sciences of Japan |volume=37 |pages=83–87}} * {{cite web|last=Trevisan|first=Adrian|title=Cocoon Silk: A Natural Silk Architecture|url=http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|publisher=Sense of Nature|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507085636/http://www.senature.com/research/publications/cocoon-silk-a-natural-architecture|archive-date=7. 5. 2012}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Bombyx mori}} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Bombyx_mori.html Student page on silkworm] * [https://web.archive.org/web/20060412215344/http://www.wormspit.com/index.htm WormSpit, a site about silkworms, silk moths, and silk] * [https://www.suekayton.com/silk.htm Information about silkworms for classroom teachers with many photos] * [https://web.archive.org/web/20070626074209/http://morus.ab.a.u-tokyo.ac.jp/ SilkBase Silkworm full length cDNA Database] * [https://archive.today/20121108172719/http://picasaweb.google.com/srither240255/CycleOfSilkworm Silk worm Life cycle photos] * [https://web.archive.org/web/20120314044223/http://www.silkwormeggs.net/resources/Silkworm-School-Science-Project-Instruction.pdf Silkworm School Science Project Instruction] * [https://books.google.com/books?id=pCcDAAAAMBAJ&pg=PA136 Life Cycle Of A Silkworm] 1943 article with first photographic study of subject {{Taxonbar|from=Q134747}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bombyx Mori}} [[Kategorija:Bombycidae]] [[Kategorija:Domaće životinje]] [[Kategorija:Jestivi insekti]] [[Kategorija:Moljci Azije]] [[Kategorija:Moljci Japana]] [[Kategorija:Moljci Afrike]] [[Kategorija:Moljci Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Svila]] [[Kategorija:Uzgoj svile]] [[Kategorija:Tradicionalna kineska medicina]] [[Kategorija:Moljci Novog Zelanda]] [[Kategorija:Lepidoptera Turske]] [[Kategorija:Životinjske taksone koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Insekti u kulturi]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] o9jex0t01drk79kthjd07evolse1wmb 0 534162 3894704 3844066 2026-06-06T10:17:59Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894704 wikitext text/x-wiki [[File:Taking Water Samples from the Fish Farm.jpg|thumb|Mjerenje rastvorenog kisika pomoću višeparametarskog fotometra]] '''Zasićenost kisikom''' (simbol '''S<small>O</small>₂''') (uobičajeno '''saturacija''') je relativna mjera zsasićenosti kisikom, odnosno koncentracije kisika u datom mediju kao udio maksimalne koncentracije koja se može otopiti u tom mediju, na datoj temperaturi. Može se mjeriti sondom za otopljeni kisik kao što je senzor kisika ili optoda u tekućim medijima, obično vodi.<ref>{{Cite web|title = Dissolved Oxygen - Environmental Measurement Systems|url = http://www.fondriest.com/environmental-measurements/parameters/water-quality/dissolved-oxygen/|website = Environmental Measurement Systems|access-date = 8. 10. 2015|language = en}}</ref> Standardna jedinica zasićenosti kisikom je postotak (%). Saturacija kisikom se može mjeriti regionalno i neinvazivno. [[Arterija|Arterijska]] zasićenost kisikom (Sa<small>O</small>₂) se obično mjeri pomoću [[pulsne oksimetrije]]. Zasićenost tkiva na perifernoj skali može se mjeriti pomoću {{abbrlink|NIRS|spektroskopije bliskog infracrvenog zračenja}}. Ova tehnika se može primijeniti i na mišiće i na mozak. == U medicini == {{Glavni|Zasićenost kisikom (medicina)}} U [[medicina|medicini]], zasićenost kisikom odnosi se na ''oksigenaciju'', ili kada molekule kisika ({{chem|O|2}}) uđu u tijelesna [[tkivo|tkiva]]. U ovom slučaju [[krv]] se oksigenira u [[pluća|plućima]], gdje molekule kisika putuju iz zraka u krv. Zasićenost kisikom (({{chem|O|2}}) sats) mjeri postotak mjesta vezivanja [[hemoglobin]]a u [[krvotok]]u koje zauzima kisik. [[Ribe]], [[beskičmenjaci]], [[biljke]] i aerobne [[bakterije]] trebaju kisik. == Otopljeni okolišni kisik== {{glavni|Okolinska oksigenacija}} [[Slika:Chesapeake Bay - Dissolved oxygen requirements.jpg|thumb|upright=1.4|Nivo rastvorenog kiseonika potreban različitim vrstama u [[Chesapeake Bay]]u (SAD)]] U [[voda|vodenim]] okruženjima, zasićenost kisikom je odnos koncentracije "rastvorenog [[kisik]]a" (DO, O₂) i maksimalne količine kisika koja će se rastvoriti u tom vodenom tijelu, na temperaturi i pritisku koji predstavljaju stabilne ravnotežne uslove. Dobro aerirana voda (kao što je brzi [[potok]]) bez proizvođača ili potrošača kisika je 100% zasićena.<ref name="Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation">{{cite web |title=Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation |url=https://cdn.ioos.noaa.gov/media/2017/12/super_saturation.pdf |date=2005 |publisher=YSI Environmental |location=Yellow Springs, Ohio}}</ref> Stajaća voda može postati donekle [[prezasićenost|prezasićena]] kisikom (tj. dostići više od 100% zasićenja) bilo zbog prisustva [[fotosinteza|fotosintetskih]] proizvođača vodenog kisika ili zbog sporog uspostavljanja ravnoteže nakon promjene atmosferskih uvjeta.<ref name="Environmental Dissolved Oxygen Values Above 100% Air Saturation"/> Stajaća voda u prisustvu raspadajuće materije obično će imati koncentraciju kisika mnogo manju od 100%, što je zbog toga što su anaerobne bakterije mnogo manje efikasne u razgradnji organskog materijala.<ref>{{Cite web|title = Oxygen saturation monitor|url = https://www.cardiacsense.com/oxygen-saturation-monitor/|website = Cardiac Sense|access-date = 8. 2. 2015|language = en}}</ref> Slično kao i u vodi, koncentracija kisika također ima ključnu ulogu u razgradnji organske tvari u tlu. Veća zasićenost kisikom omogućava aerobnim bakterijama da opstanu, što razgrađuje raspadajuću organsku tvar u tlu mnogo efikasnije od anaerobnih bakterija.<ref name=":0"/> Dakle, tla s visokom zasićenošću kisikom imat će manje organske tvari po volumenu od onih s niskom zasićenošću kisikom.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Greenwood|first=D. J.|date=1. 7. 1961|title=The effect of oxygen concentration on the decomposition of organic materials in soil|journal=Plant and Soil|language=en|volume=14|issue=4|pages=360–376|doi=10.1007/BF01666294|bibcode=1961PlSoi..14..360G |s2cid=30164910|issn=1573-5036}}</ref> [[Okolišna oksigenacija|Oksigenacija okoliša]] može biti važna za [[održivost]] određenog [[ekosistem]]a. [[Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država|Američka agencija za zaštitu okoliša]] objavila je tabelu maksimalne ravnotežne koncentracije rastvorenog kisika u odnosu na temperaturu pri atmosferskom pritisku.<ref>{{cite web |title=Dissolved Oxygen and Biochemical Oxygen Demand |url=https://archive.epa.gov/water/archive/web/html/vms52.html |date=6. 3. 2012 |website=Water: Monitoring & Assessment |publisher=United States Environmental Protection Agency (EPA) |location=Washington, DC |id=Table 5.3}}</ref> Optimalni nivoi rastvorenog kisika u estuariju su viši od šest ppm.<ref>{{Cite report |title=Chesapeake Bay Total Maximum Daily Load for Nitrogen, Phosphorus and Sediment |url=https://www.epa.gov/chesapeake-bay-tmdl/chesapeake-bay-tmdl-document |date=29. 12. 2010 |publisher=EPA |location=Philadelphia, PA |page=3-10}}</ref> Nedovoljno kisika ([[okolinska hipoksija]]), često uzrokovana raspadanjem organske materije i zagađenjem [[nutrijent|hranjivim tvarima]], može se javiti u vodenim površinama kao što su ribnjaci i [[rijeke]], što ima tendenciju da suzbije prisustvo aerobnih organizama poput riba. Deoksigenacija povećava relativnu populaciju anaerobnih organizama poput [[biljke|biljaka]] i nekih [[bakterija]], što rezultira pomorom riba i drugim neželjenim događajima. Krajnji efekat je promjena ravnoteže prirode povećanjem koncentracije anaerobnih u odnosu na aerobne vrste. == Također pogledajte == * [[Hipoksija|Nedostatak kisika]] ==Reference== {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Krv]] [[Kategorija:Indikatori kvaliteta vode]] [[Kategorija:Kisik]] kyw8iegwakmn1kqatgiy9exj9ygc0n6 0 534164 3894703 3842885 2026-06-06T10:17:57Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894703 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Davud-paša | slika = Osman II and Kara Davud Pasha.jpg | opis = Osman II (lijevo) i Davud-paša (desno), oko 1620 – 1622. | izvorno_ime = Kara Davud Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = januar 1623. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | mjesto_počivanja = mezarje [[Murat-pašina džamija u Istanbulu|Murat-pašine džamije]], Aksaray, Istanbul | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[Vezir|velikog vezira]] i ulozi u ubistvu [[Osman II|Osmana II]] | titula = [[Vezir|veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 1622. | prethodnik = [[Ohrili Husein-paša]] | nasljednik = [[Mere Husein-paša]] | supružnik = kći [[Mehmed III|Mehmeda III]] }} '''Kara Davud-paša''' ({{jez-tr|Kara Davud Paşa}}; umro u januaru 1623) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. U drugoj vladavini sultana [[Mustafa I|Mustafe I]] kratko je služio kao [[Vezir|veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana. U osmanskoj historiografiji ostao je najpoznatiji po ulozi u svrgavanju i ubistvu sultana [[Osman II|Osmana II]].<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Obrazovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se školovali budući državni, vojni i dvorski službenici. Tokom karijere obavljao je više visokih dužnosti, među njima službe rumelijskog beglerbega, vezira, kapudan-paše i velikog vezira. Zbog učešća u smrti Osmana II u izvorima se spominje i kao "Hain Davud-paša", odnosno "izdajnik Davud-paša".<ref name="TDV"/><ref name="EI">{{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}}</ref> == Rana karijera == Kara Davud-paša bio je porijeklom iz Bosne. Odgojen je i školovan u [[Enderun]]u, gdje je napredovao kroz dvorske službe čuhadara, dvorskog službenika zaduženog za sultanovu odjeću i ličnu pratnju, kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara, i glavnog kapidžibaše. Godine 1600. dosegao je položaj glavnog kapidžibaše, a u septembru 1604. imenovan je za [[Rumelijski pašaluk|rumelijskog beglerbega]], odnosno namjesnika jedne od najvažnijih evropskih pokrajina Carstva. Nekoliko dana kasnije dobio je vezirski rang.<ref name="TDV"/> Naredne godine postavljen je za muhafiza Kastamonua, vojnog i upravnog zapovjednika grada, a potom za serdara, vrhovnog zapovjednika u vojnoj akciji, protiv [[Dželalijske bune|dželalijskih pobunjenika]] u Anadoliji. Nakon poraza anadolskog muhafiza Nasuh-paše kod Bolvadina u novembru 1605, sultan [[Ahmed I]] razriješio ga je serdarske dužnosti i odlučio lično krenuti u anadolsku vojnu. Davud-paša se zatim nalazio među vezirima koji su sa sultanom došli u Bursu.<ref name="TDV"/> U augustu 1606. oženio se kćerkom sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]], čime je postao damat, odnosno zet osmanske dinastije. Iste godine ponovo je, s vezirskim činom, postavljen za rumelijskog beglerbega i služio je kao muhafiz Sofije. Poslije povratka u Istanbul ušao je među kubbe-vezire, članove središnjeg državnog vijeća koji su učestvovali u radu [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]]. Nakon toga bio je poslan u [[İzmit|Izmit]], a zatim je u Divanu napredovao od četvrtog do drugog vezira. Početkom 1616. opet je imenovan za rumelijskog beglerbega i u tom svojstvu učestvovao u Revanjskoj vojni velikog vezira Öküz Mehmed-paše.<ref name="TDV"/> == Kapudan-paša i povratak u Rumeliju == Po dolasku Mustafe I na prijestolje, u novembru 1617. imenovan je za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala [[Osmanska mornarica|osmanske mornarice]]. Na imenovanje je utjecala činjenica da je bio zet dinastije. Nakon što je [[Osman II]] smijenio Mustafu i preuzeo vlast, Davud-paša je izgubio i službu kapudan-paše i vezirski položaj. Najprije je vraćen na mjesto rumelijskog beglerbega, a zatim je postavljen za pašu [[Silistra|Silistre]].<ref name="TDV"/> Nakon dužeg perioda bez aktivne službe ponovo je imenovan za rumelijskog beglerbega. U tom svojstvu učestvovao je u Hotinskoj vojni Osmana II, gdje je obavljao dužnost čarhadžije, zapovjednika prednjih odreda vojske. Po povratku vojske u [[Edirne]] određeno je da ostane ondje kao rumelijski beglerbeg, ali je krajem januara 1622. imenovan za sandžak-bega Ćustendila, upravnika sandžaka kao niže osmanske pokrajinske jedinice. Na tu dužnost nije otišao lično, nego je poslao muteselima, zastupnika koji je u njegovo ime upravljao dodijeljenim područjem.<ref name="TDV"/> == Svrgavanje Osmana II i veliki vezirat == U maju 1622. pobuna [[Janjičari|janičara]] i drugih kapikulu-odreda, stalnih vojnih jedinica neposredno vezanih za sultanovu vlast, dovela je do svrgavanja Osmana II i ponovnog ustoličenja Mustafe I. Dan nakon smjene sultana, pod utjecajem valide sultanije, majke vladajućeg sultana i jedne od najutjecajnijih osoba na dvoru, Kara Davud-paša postavljen je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> U literaturi se njegova služba navodi kao izuzetno kratka; na položaju se zadržao približno 24 dana, do smjene 13. juna 1622.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}}</ref> Odmah po imenovanju pokušao je ukloniti svrgnutog sultana. Osman II najprije je držan u Orta džamiji, a zatim je, po Davud-pašinoj naredbi, odveden u [[Yedikule|Yedikule zindane]], utvrđeni zatvorski kompleks u Istanbulu. Nakon što su se vojnici koji su doveli Osmana razišli, Davud-paša je sa svojim ljudima zatvorio kapije zindana, a Osman II je predvečer zadavljen. Kao dokaz ubistva odrezano mu je uho i poslano valide sultaniji.<ref name="TDV"/> Ubistvo sultana izazvalo je krizu u Istanbulu i Anadoliji. Baki Tezcan tumači Osmanovo svrgavanje i ubistvo kao prelomni događaj ranonovovjekovne osmanske politike, jer je pokazalo da se sultanova vlast više ne može razumjeti izvan odnosa s vojskom, dvorskim frakcijama i širim političkim zajednicama Carstva.<ref name="Tezcan">{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> Gabriel Piterberg posebno naglašava da je kasnije pripovijedanje o Osmanovoj smrti oblikovalo osmansku političku memoriju i način na koji su hroničari prikazivali odgovornost janičara, dvora i Davud-paše.<ref name="Piterberg">{{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}}</ref> == Hapšenje i pogubljenje == Početkom 1623. pobunjeni [[Spahija|spahije]], otvoreno su zahtijevali kaznu za ubice Osmana II. Na osnovu [[ferman]]a Mustafe I, Kara Davud-paša, Kelender Uğrusu i cebedžibaša, zapovjednik korpusa zaduženog za oružje i opremu, zatvoreni su u [[Yedikule]]. Dva dana kasnije Davud-paša je izveden pred Cellat-česmu radi pogubljenja, ali je u tom trenutku pokazao hatt-i humajun Mustafe I, vlastoručnu ili svečanu sultansku naredbu, i fetve kazaskera, visokih vjersko-pravnih sudija, koje su se odnosile na ubistvo Osmana II, nastojeći dokazati da nije djelovao samovoljno.<ref name="TDV"/> Zbog odgađanja pogubljenja izbila je pometnja. Ljudi koje je njegova supruga potplatila uspjeli su ga skloniti u Orta džamiju, gdje se kratko ponašao kao da je ponovo veliki vezir, dijeleći pristalicama nagrade i položaje. Ubrzo je, ipak, po novom fermanu odveden iz džamije, vraćen u Yedikule i pogubljen na mjestu gdje je bio ubijen Osman II. Pogubljen je zajedno s Kelenderom Uğrusuom. Njegovo tijelo sahranjeno je u haremu Murat-pašine džamije u Aksarayu, u Istanbulu.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe i historiografija == Osmanski izvori Kara Davud-pašu najčešće prikazuju kroz njegovu ulogu u ubistvu Osmana II. Zbog toga se u historiografiji i narodnom pamćenju spominjao pogrdnim nadimcima.<ref name="TDV"/> Ipak, za sobom je ostavio i nekoliko [[vakuf]]skih dobara; u sklopu Murat-pašine džamije dao je sagraditi [[šadrvan]] i česmu.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Aykut |first=Nezihi |title=Dâvud Paşa, Kara |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=9 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Istanbul |year=1994 |pages=36–37 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/davud-pasa-kara |language=tr}} * {{cite encyclopedia |last=Parry |first=V. J. |title=Dāwūd Pas̲h̲a |encyclopedia=The Encyclopaedia of Islam |edition=2 |volume=2 |publisher=Brill |location=Leiden |year=1991 |pages=183–184 |language=en}} * {{cite book |last=Piterberg |first=Gabriel |title=An Ottoman Tragedy: History and Historiography at Play |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=2003 |isbn=9780520238367 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Uzunçarşılı |first=İsmail Hakkı |title=Osmanlı Tarihi |volume=III/1 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=1983 |language=tr}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=3 |publisher=Türkiye Yayınevi |location=Istanbul |year=1950 |language=tr}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=8 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1831 |language=de}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Davud-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1623.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] 2a2pgrrpotw1mmhbreu6ag9iusyzm75 0 534166 3894702 3842886 2026-06-06T10:17:55Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894702 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Topal Redžep-paša | izvorno_ime = Topal Recep Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Bosna (regija)|Bosna]] | datum_smrti = 18. maj 1632. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = službi [[Vezir|velikog vezira]] u vrijeme [[Murad IV|Murada IV]] | titula = [[Vezir|veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 10. februar – 18. maj 1632. | prethodnik = [[Hafiz Ahmed-paša]] | nasljednik = [[Tabanijasi Mehmed-paša]] | supružnik = [[Gevherhan Sultanija]] }} '''Topal Redžep-paša''' ({{jez-tr|Topal Recep Paşa}}; umro 18. maja 1632) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik porijeklom iz Bosne. U vrijeme sultana [[Murad IV|Murada IV]] služio je kao [[Vezir|veliki vezir]], najviši državni službenik Osmanskog Carstva poslije sultana, a prije toga bio je vezir, carski zet, kapudan-paša i jedan od glavnih aktera dvorske politike 1620-ih i početka 1630-ih.<ref name="TDV">{{cite encyclopedia |last=Emecen |first=Feridun |title=Receb Paşa, Topal |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=Ek-2 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Ankara |year=2019 |pages=419–421 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/receb-pasa-topal |access-date=9. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Nadimak "Topal" dobio je zbog hromosti, koja se u izvorima povezuje s gihtom. Karijeru je započeo u dvorskoj službi, a politički se učvrstio kao dio kruga bliskog dvoru i [[Kösem Sultanija|Kösem Sultaniji]], majci Murada IV. Njegov uspon obilježili su uspjesi protiv kozačkih brodova na Crnom moru, ali i veze s pobunjenim vojnim grupama u Istanbulu. Pogubljen je 1632, kada je Murad IV počeo slamanje utjecaja dvorskih i vojničkih frakcija koje su ograničavale njegovu vlast.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce">{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Rana karijera == O njegovom ranom životu nema mnogo podataka. Bio je porijeklom iz Bosne i školovao se u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi u kojoj su se odgajali budući upravni, vojni i dvorski službenici. U izvorima se kao njegova prva jasnije potvrđena služba navodi položaj bostandžibaše, zapovjednika bostandžija, dvorskog korpusa zaduženog za carske vrtove, sigurnost i pojedine izvršne poslove.<ref name="TDV"/> Na taj položaj došao je vjerovatno krajem 1616. ili početkom 1617, nakon što je dotadašnji bostandžibaša Husein-aga imenovan za janjičarskog agu, odnosno zapovjednika [[Janjičari|janičara]]. Imenovanje na tako osjetljivu dužnost pokazuje da je Redžep-aga već tada pripadao utjecajnom dvorskom krugu. U vrijeme [[Osman II|Osmana II]] postepeno se izdvojio među ljudima bliskim dvoru, a u januaru 1620. dobio je vezirski rang, čime je ušao u najviši sloj osmanske državne uprave.<ref name="TDV"/> Dana 11. marta 1621. imenovan je za šestog vezira. Veziri su bili visoki državni dostojanstvenici koji su učestvovali u radu središnje vlasti i mogli preuzimati vojne, pokrajinske i diplomatske dužnosti. Tokom tog perioda povukao se iz aktivne dvorske službe zbog gihta, ali je zadržao politički značaj. Nadimak "Topal" vezan je upravo za posljedice bolesti, zbog koje je blago hramljao.<ref name="TDV"/> == Veze s dinastijom i pomorska služba == Redžep-paša je pratio Osmana II u pohodu protiv [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanske Unije]]. Po povratku iz pohoda, u Edirni je u decembru 1621. oženjen [[Gevherhan Sultanija|Gevherhan Sultanijom]], kćerkom sultana [[Ahmed I|Ahmeda I]] i udovicom velikog vezira [[Öküz Mehmed-paša|Öküz Mehmed-paše]]. Time je postao damat, odnosno carski zet, što mu je znatno povećalo političku težinu na dvoru.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce"/> Izvori šute o njegovom neposrednom držanju tokom svrgavanja i ubistva Osmana II u maju 1622. Prije izbijanja pobune sultan ga je, zajedno s drugim povjerljivim vezirima, bio odredio za službu u [[Bursa|Bursi]], ali Redžep-paša najvjerovatnije nije otišao iz Istanbula. U drugoj vladavini [[Mustafa I|Mustafe I]] nalazio se na položaju petog vezira i dobio zapovjedništvo nad crnomorskom flotom.<ref name="TDV"/> Krajem septembra 1622. vratio se u Istanbul s pohoda na [[Kozaci|kozačke]] brodove na [[Crno more|Crnom moru]], donoseći zarobljene kozačke ratne čamce, i više od pet stotina zarobljenika. U aprilu 1623. imenovan je za velikog admirala osmanske mornarice. Iste godine isplovio je radi odbrane [[Sredozemlje|Sredozemlja]], obišao obale [[Moreja|Moreje]] i vratio se prema [[Rodos]]u.<ref name="TDV"/> == Murad IV i crnomorske operacije == Nakon dolaska Murada IV na prijestolje Redžep-paša je zadržao vezirski položaj i dodatno se približio krugu Kösem Sultanije. U vrijeme kada je Murad IV bio maloljetan i nije potpuno samostalno upravljao državom, Kösem Sultanija imala je važnu ulogu kao valide sultanija, majka vladajućeg sultana i jedna od najutjecajnijih ličnosti u dvoru. Redžep-paša je u tom okruženju postao jedan od važnijih ljudi prijestolničke politike.<ref name="TDV"/><ref name="Peirce"/> U vezi s pitanjem [[Krimski Kanat|Krimskog kanata]] bio je zadužen da na [[Krim]] odvede Mehmeda Giraja, koji je prije toga bio pod nadzorom na Rodosu. Kasnije je učestvovao u pokušajima da se riješi sukob između Mehmeda Giraja, njegovog brata Šahina Giraja i osmanske vlasti. Tokom tih operacija osmanske snage pretrpjele su poraz od snaga koje su podržavali Poljaci i Kozaci, pa je Redžep-paša duže ostao u [[Kefa|Kefi]], osmanskom uporištu na Krimu.<ref name="TDV"/> Kada su Kozaci s većim brojem brodova počeli napadati crnomorske obale, Redžep-paša je krenuo prema [[Varna|Varni]] i duž zapadne obale Crnog mora organizirao odbranu. Kod [[Karaharman]]a sukobio se s kozačkim brodovima i postigao zapažen uspjeh. U borbi je zarobljen veliki broj brodova i više stotina ljudi, a uspjeh mu je donio veći ugled kod sultana i dvora.<ref name="TDV"/> == Uspon u istanbulskoj politici == Poslije crnomorskih uspjeha Redžep-paša postao je jedan od glavnih aktera prijestolničke politike. U tom periodu [[Murat IV]] još nije potpuno učvrstio ličnu vlast, pa su se oko dvora nadmetali veziri, carski zetovi, ljudi bliski Kösem Sultaniji i vojne grupe iz redova kapikulu-odreda. Kapikulu-odredi bili su stalne plaćene jedinice vezane za sultanovu službu, među kojima su najpoznatiji bili janičari i [[Spahija|spahije]].<ref name="TDV"/> Prvi veliki politički protivnik Redžep-paše bio je Gürcü Mehmed-paša, istanbulski [[kajmekam]], odnosno zastupnik velikog vezira u prijestolnici. Redžep-paša je stupio u vezu s pobunjenim grupama koje su tražile Mehmed-pašinu smrt. Iako je Murat IV pokušao spriječiti pogubljenje i pristajao samo na smjenu, pobunjenici su u julu 1626. ubili Gürcü Mehmed-pašu. Nakon toga Redžep-paša imenovan je za istanbulskog kajmekama, a na raspolaganje mu je dat Ibrahim-pašin dvorac na [[Atmejdan]]u.<ref name="TDV"/> Kao kajmekam vodio je i diplomatske razgovore sa stranim predstavnicima. Engleski ambasador Thomas Roe pregovarao je s njim o pitanjima osmansko-habsburškog mira, a Redžep-paša je učestvovao i u kontaktima koji su prethodili obnavljanju mira u [[Szőny]]ju 1627. Iz diplomatskih izvještaja vidi se da je pratio evropske prilike u vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] i da je pripadao krugu državnika koji su podržavali mir s Habsburgovcima i Španijom.<ref name="TDV"/><ref>{{cite thesis |last=Ercan |first=Hüseyin Onur |title=Osmanlı-Habsburg Diplomasisi: Rudolf Schmid'in Nihai Raporunun Türkçeye Çevirisi ve Otuz Yıl Savaşlarıyla İlişkisi (1629-1643) |publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2013 |pages=147–148, 298 |language=tr}}</ref> == Put do velikog vezirata == Kada je veliki vezir Halil-paša pokazao slabost u borbi protiv [[Abaza Mehmed-paša|Abaza Mehmed-paše]], Redžep-paša je imao važnu ulogu u raspravama o njegovoj smjeni. Iako je kao istaknuti vezir mogao očekivati imenovanje za velikog vezira, podržao je izbor Hüsrev-paše, tadašnjeg janjičarskog age. Time je, po svemu sudeći, izbjegao odlazak na nesiguran istočni front i zadržao položaj u Istanbulu, gdje je imao veći utjecaj na dvorska zbivanja.<ref name="TDV"/> U narednim godinama Redžep-paša i Hüsrev-paša, obojica porijeklom iz Bosne, u stranim izvještajima prikazivani su kao dvije najutjecajnije ličnosti u državi. Savremeni [[Habsburška Monarhija|habsburški]] izvještaji Hüsrev-pašu opisuju kao grubog i nasilnog, a Redžep-pašu kao ambicioznog i sklonog spletkama. Ti opisi odražavaju i neprijateljski pogled diplomatskih posmatrača, ali potvrđuju da je Redžep-paša smatran jednim od središnjih ljudi tadašnje osmanske politike.<ref name="TDV"/><ref>{{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=9 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1833 |language=de}}</ref> Njegov najvažniji protivnik početkom 1630-ih postao je veliki vezir [[Hafiz Ahmed-paša]]. Redžep-paša je, uz oslonac na pristalice smijenjenog Hüsrev-paše i pobunjene vojne grupe, učestvovao u stvaranju pritiska na sultana. Dana 7. februara 1632. izbila je velika pobuna u Istanbulu. Pobunjenici su od Murata IV tražili predaju ljudi koje su smatrali neprijateljima, a Redžep-paša je savjetovao sultanu da popusti kako se pobuna ne bi pretvorila u napad na prijestolje. Hafiz Ahmed-paša predat je pobunjenicima i ubijen pred sultanom. Tri dana kasnije, 10. februara 1632, Redžep-paša imenovan je za velikog vezira.<ref name="TDV"/> == Veliki vezir i smrt == Kao veliki vezir Redžep-paša nastojao je svoje pristalice postaviti na važne položaje. Ahizade Husein-efendija postao je [[šejhul-islam]], najviši vjersko-pravni autoritet u državi. Međutim, Murat IV već je počeo okupljati ljude odane lično njemu i pripremati obračun s vojnim grupama koje su nametale odluke dvoru. Pogubljenje Husrev-paše u Tokatu izazvalo je novu pobunu u Istanbulu, a Redžep-paša je ponovo optužen da podstiče pobunjene janičare i spahije.<ref name="TDV"/> Pobunjenici su od sultana tražili ljude iz njegovog najbližeg kruga. Među njima su bili Hasan-halifa, glavni defterdar Mustafa-paša i Musa-čelebija, sultanov bliski pratilac i povjerljiv dvorski čovjek. [[Hasan-halifa]] i Mustafa-paša ubijeni su, a Musa-čelebija sklonjen je u Redžep-pašin dvorac uz obećanje da neće biti predat pobunjenicima. Ubrzo je ipak otkriveno gdje se nalazi i ubijen, što je dodatno učvrstilo Muratovu odluku da ukloni velikog vezira.<ref name="TDV"/> Dana 18. maja 1632. Redžep-paša pozvan je u palaču. Prema osmanskim izvorima, poslije sjednice [[Divan (osmanlijska vlada)|Divana]], središnjeg državnog vijeća, izveden je pred sultana i ondje zadavljen. Murat IV mu se navodno obratio kao "topalom vođi zulumćara", aludirajući na njegovu vezu s pobunjenim vojnicima. Njegova imovina zaplijenjena je za državu. Savremeni izvori ističu da je posjedovao veliko bogatstvo, a osmanski hroničari uglavnom ga prikazuju kao oholog, dvoličnog i spletkama sklonog državnika.<ref name="TDV"/> == Naslijeđe == Topal Redžep-paša pripada generaciji osmanskih državnika čije su karijere bile vezane za nestabilno razdoblje poslije ubistva Osmana II i za maloljetničku vladavinu Murata IV. Njegov politički uspon pokazuje koliko su u prvoj polovini 17. stoljeća dvorske veze, brak s dinastijom, položaj valide sultanije i podrška vojnih grupa mogli utjecati na imenovanja i smjene najviših državnih službenika.<ref name="Peirce"/><ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> U osmanskoj historiografiji ostao je zapamćen prvenstveno kao ambiciozan i opasan dvorski političar koji se oslanjao na pobunjene grupe. Takva slika dijelom proizlazi iz izvora nastalih u okruženju Murata IV, čija je kasnija politika predstavljana kao obnova sultanske vlasti i reda u državi. Ipak, njegova služba na Crnom moru i diplomatske aktivnosti pokazuju da nije bio samo dvorski spletkaroš, nego i državni čovjek s iskustvom u vojnim i vanjskopolitičkim poslovima.<ref name="TDV"/> Djelu osmanskog ljekara [[Emir Čelebija|Emira Čelebije]] ''Enmûzecü't-tıb'' pripisana je veza s Redžep-pašom, jer je napisano u njegovo ime. Za razliku od nekih drugih velikih vezira, savremeni biografski izvori ne bilježe da je ostavio značajnije zadužbine.<ref name="TDV"/> == Literatura == * {{cite encyclopedia |last=Emecen |first=Feridun |title=Receb Paşa, Topal |encyclopedia=TDV İslâm Ansiklopedisi |volume=Ek-2 |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı |location=Ankara |year=2019 |pages=419–421 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/receb-pasa-topal |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite book |last=Hammer-Purgstall |first=Joseph von |title=Geschichte des Osmanischen Reiches |volume=9 |publisher=C. A. Hartleben |location=Pest |year=1833 |language=de}} * {{cite book |last=Naîmâ |first=Mustafa |title=Târih-i Naîmâ |editor-last=İpşirli |editor-first=Mehmet |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2014 |language=tr}} * {{cite book |last=Kâtib Çelebi |title=Fezleke |editor-last=Aycibin |editor-first=Zeynep |publisher=Mimar Sinan Güzel Sanatlar Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2007 |language=tr}} * {{cite book |last=Hasanbeyzâde Ahmed Paşa |title=Târih |editor-last=Aykut |editor-first=Şevki Nezihi |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2004 |language=tr}} * {{cite book |last=Topçular Kâtibi Abdülkadir Efendi |title=Topçular Kâtibi Abdülkadir (Kadrî) Efendi Târihi |editor-last=Yılmazer |editor-first=Ziya |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |year=2003 |language=tr}} * {{cite thesis |last=Ercan |first=Hüseyin Onur |title=Osmanlı-Habsburg Diplomasisi: Rudolf Schmid'in Nihai Raporunun Türkçeye Çevirisi ve Otuz Yıl Savaşlarıyla İlişkisi (1629-1643) |publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |year=2013 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Redžep-paša, Topal}} [[Kategorija:Umrli 1632.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] d03ajtgsxtbbd2jcdqfnwpqbmvpu4jh 0 534168 3894701 3842887 2026-06-06T10:17:53Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894701 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Kara Musa-paša | slika = Rethymnon Kara Pasha Mosque.jpg | opis = Kara-pašina džamija, Retimno, Kreta | izvorno_ime = Kara Musa Paşa | izvorni_jezik = tr | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = [[Vikoč]], [[Hercegovački sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1649. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | uzrok_smrti = pogubljenje | zanimanje = [[državnik]], vojni zapovjednik | poznat_po = kratkoj službi [[Vezir|velikog vezira]] i položaju [[kapudan-paša|kapudan-paše]] | titula = [[Vezir|veliki vezir]]; [[kapudan-paša]] | vrijeme_držanja_titule = 16. septembar – 21. septembar 1647. | prethodnik = [[Nevesinli Salih-paša]] | nasljednik = [[Hezarpare Ahmed-paša]] | supružnik = [[Šekerpare Hatun]] }} '''Kara Musa-paša''' ({{jez-tr|Kara Musa Paşa}}; umro 1649) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik i vojni zapovjednik bošnjačkog porijekla. Za vrijeme vladavine sultana [[Ibrahim I|Ibrahima I]] imenovan je za [[Vezir|velikog vezira]], najvišeg državnog službenika poslije sultana, ali je na toj dužnosti ostao samo pet dana, od 16. do 21. septembra 1647. Prije toga služio je kao dvorski službenik, janjičarski aga, glavni defterdar, kapudan-paša i namjesnik Bagdada.<ref name="Sicill">{{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |page=522 |isbn=9753330383 |language=tr}}</ref><ref name="Ulucam">{{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}}</ref> Rođen je u Vikoču kod [[Foča (Republika Srpska)|Foče]], u tadašnjem [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]], u porodici Vehabegović. Školovan je u [[Enderun]]u, osmanskoj dvorskoj školi za buduće upravne, vojne i dvorske službenike. U izvorima se navodi i kao Kapidžibaša Musa-paša, prema službi kapidžibaše, zapovjednika dvorskih vratara i jednog od viših službenika dvora.<ref name="Ulucam"/><ref>{{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |page=52 |language=bs}}</ref> == Porijeklo i dvorska služba == Kara Musa-paša potjecao je iz porodice Vehabegović iz Vikoča, mjesta u području Foče. Nakon školovanja u Enderunu ušao je u dvorsku službu i napredovao kroz dvorske i vojne položaje. U vrijeme sultana [[Murat IV|Murata IV]] bio je njegov bliski dvorski pratilac, i službenik zadužen za sultanovo oružje i neposrednu pratnju.<ref name="Ulucam"/> U maju 1643. osnovao je [[vakuf]] u [[Nova Kasaba|Novoj Kasabi]], u kadiluku [[Birač (oblast)|Birač]]. Prema sačuvanoj vakufnami, zadužbina je obuhvatala [[Džamija|džamiju]], [[mekteb]], dva karavan-saraja, 25 dućana, stupe, mlinove, bašče, šumu, livadu i novčani kapital od 150.000 [[Srebro|srebrenih]] [[Akče|akči]]. Na osnovu vakufname i fermana iz 1641. smatra se da je Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi najvjerovatnije završena u proljeće 1643.<ref>{{cite journal|last=Zildžić|first=Ahmed|year=2019|title='Abdullāh Bosnawī: Jedno pismo i bilješka|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|volume=40|pages=112–113}}</ref><ref>{{cite web|url=https://dzamije.ba/info.php?id=musa-pasina-dzamija-u-novoj-kasabi-90|title=Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi|website=Džamije u BiH|access-date=9. 5. 2026}}</ref> Za vladavine [[Ibrahim I|Ibrahima I]] oženio se [[Šekerpare Hatun]], jednom od žena iz sultanovog dvorskog kruga. Taj brak mu je pomogao u daljem napredovanju, jer je Šekerpare Hatun imala utjecaj na sultana. U istom periodu obavljao je više različitih službi: bio je kapidžibaša, upravnik državnog brodogradilišta, aga [[spahija]], šehremini, službenik zadužen za gradsku upravu i opskrbu Istanbula, te boluk-aga, zapovjednik jednog od vojnih odreda.<ref name="Sicill"/><ref name="Ulucam"/> Godine 1645. imenovan je za [[janjičarski aga|janjičarskog agu]], zapovjednika [[Janjičari|janjičara]]. U decembru iste godine dobio je vezirski rang i postavljen je za glavnog defterdara, visokog finansijskog službenika koji je upravljao državnim prihodima i rashodima. Time je ušao u najuži krug osmanskih državnih dostojanstvenika.<ref name="Sicill"/> == Kapudan-paša i Kritski rat == Nakon smrti [[Koca Musa-paša|Koca Musa-paše]] u pomorskom sukobu s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] kod [[Eubeja|Eubeje]], Kara Musa-paša imenovan je u januaru 1647. za [[kapudan-paša|kapudan-pašu]], velikog admirala osmanske mornarice.<ref name="Sicill"/> Dužnost je preuzeo tokom [[Kritski rat (1645–1669)|Kritskog rata]], dugog sukoba Osmanskog Carstva i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] za vlast nad [[Kreta|Kretom]]. Tokom pomorske službe učestvovao je u operacijama oko Krita, ali je ubrzo smijenjen. Kao razlog smjene navodilo se odugovlačenje opsade Kandije i izostanak većeg vojnog uspjeha. Njegova supruga Šekerpare Hatun iskoristila je utjecaj na dvoru da spriječi strožiju kaznu nakon gubitka položaja kapudan-paše.<ref name="Ulucam"/> Za njegovu službu na Kritu vezuje se i [[Kara Musa-pašina džamija u Retimnu|Kara Musa-pašina džamija]] u Retimnu. Zgrada je nastala preuređenjem ranije crkve u džamiju poslije osmanskog osvajanja grada, što je bila česta praksa u novoosvojenim gradovima Osmanskog Carstva.<ref>{{cite book |last=Greene |first=Molly |title=A Shared World: Christians and Muslims in the Early Modern Mediterranean |publisher=Princeton University Press |location=Princeton |year=2000 |isbn=9780691008981 |language=en}}</ref> == Kratki veliki vezirat == Dok se Kara Musa-paša vraćao s Krita, veliki vezir [[Nevesinli Salih-paša]] pogubljen je 16. septembra 1647. Sultan Ibrahim imenovao je Kara Musa-pašu za njegovog nasljednika, a carski pečat, simbol velikovezirske vlasti, poslan mu je morem preko kapidžijskog ćehaje, dvorskog službenika zaduženog za poslove vezane za kapidžije i visoke državne naredbe.<ref name="Sicill"/> U Istanbulu je, međutim, kao sedaret-[[kajmekam]], odnosno privremeni zastupnik velikog vezira, djelovao [[Hezarpare Ahmed-paša]]. On je utjecao na sultana i uspio isposlovati da Kara Musa-paša bude smijenjen već 21. septembra 1647, prije nego što je stigao preuzeti carski pečat i stvarno sjesti na položaj. Zbog toga se u nekim popisima velikih vezira njegovo ime izostavlja ili se navodi uz napomenu da nije preuzeo pečat.<ref name="Ulucam"/><ref>{{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |page=37 |isbn=9789944397681 |language=tr}}</ref> Nakon dolaska u Istanbul nije stupio na dužnost velikog vezira, nego je imenovan za drugog vezira. Taj položaj i dalje ga je zadržao u vrhu državne uprave, ali bez stvarne kontrole nad velikovezirskim uredom.<ref name="Sicill"/> == Bagdad i pogubljenje == U decembru 1647. poslan je za namjesnika [[Bagdad]]a koji je bio jedno od najvažnijih istočnih središta Carstva, a tamošnji namjesnik imao je i upravnu i vojnu ulogu na osmansko-[[Safavidi|safavidskoj]] granici. Kara Musa-paša ostao je na toj dužnosti nešto više od godinu, do januara 1649, kada je smijenjen i pozvan nazad u Istanbul.<ref name="Sicill"/> Po povratku je pogubljen 1649. u Istanbulu. Pogubljenje se vezuje za vrijeme maloljetnog sultana [[Mehmed IV|Mehmeda IV]], kada je stvarni utjecaj na dvoru imala [[Kösem Sultanija]] kao majka i regentica u ime mladog vladara. Odluka o njegovom uklanjanju donesena je u krugu dvora i velikog vezira, u razdoblju obilježenom čestim smjenama, dvorskim sukobima i pritiskom vojnih korporacija na centralnu vlast.<ref name="Sicill"/><ref>{{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}}</ref> == Ocjene == U biografskim izvorima Kara Musa-paša opisuje se kao hrabar i energičan čovjek. U osmanskoj biografskoj tradiciji posebno se ističu njegove vještine u borilačkim vježbama. Navodi se da je potekao iz sredine ljudi uvježbanih u jahanju, oružju i dvorskim vojnim vještinama, te da je bio dobar mačevalac i poznat hrvač.<ref name="Ulucam"/> Njegova karijera pokazuje karakterističan put osmanskog dvorskog kadra 17. stoljeća: školovanje u Enderunu, službu u sultanovoj blizini, prelazak u najviše vojne i finansijske položaje, te brzo napredovanje zahvaljujući dvorskim vezama. Kratki i gotovo neostvareni veliki vezirat odražava nestabilnost politike u vrijeme Ibrahima I, kada su na imenovanja snažno utjecali sultanovi miljenici, dvorske žene, visoki veziri i vojni krugovi.<ref>{{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}}</ref> == Literatura == * {{cite book |last=Bašagić |first=Safvet-beg |title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini |publisher=Matica hrvatska |location=Zagreb |year=1931 |language=bs}} * {{cite book |last=Danişmend |first=İsmail Hami |title=İzahlı Osmanlı Tarihi Kronolojisi |volume=5 |publisher=Doğu Kütüphanesi |location=Istanbul |year=2011 |isbn=9789944397681 |language=tr}} * {{cite book |last=Mehmed Süreyya |editor-last=Akbayar |editor-first=Nuri |title=Sicill-i Osmanî |volume=4 |publisher=Tarih Vakfı Yurt Yayınları |location=Istanbul |year=1996 |isbn=9753330383 |language=tr}} * {{cite book |last=Peirce |first=Leslie P. |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1993 |isbn=9780195086775 |language=en}} * {{cite book |last=Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern World |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |year=2010 |isbn=9780521519496 |language=en}} * {{cite encyclopedia |last=Uluçam |first=Müjdat |title=Musa Paşa (Kara) |encyclopedia=Yaşamları ve Yapıtlarıyla Osmanlılar Ansiklopedisi |volume=2 |publisher=Yapı Kredi Kültür Yayıncılık |location=Istanbul |year=1999 |page=261 |isbn=9750800710 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Musa-paša, Kara}} [[Kategorija:Umrli 1649.]] [[Kategorija:Osmanlije bošnjačkog porijekla]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Biografije, Foča]] fe65lbgjaif3rh3urvbbi4pi6541x3e 0 534170 3894700 3844067 2026-06-06T10:17:51Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894700 wikitext text/x-wiki '''Desulfurizacija''' ili '''desumporizacija''', tj. '''odsumporavanje''' je [[hemijski proces]] za uklanjanje [[sumpor]]a iz određenog materijala.<ref>{{cite web |title=Desulfurization |url=https://goldbook.iupac.org/terms/view/D01622 |publisher=International Union of Pure and Applied Chemistry}}</ref> Termin se obično odnosi na uklanjanje sumpora iz molekule ili materijala putem [[hidrogenoliza|hidrogenolize]]:<ref>{{cite journal|last1=Babich|first1=I|title=Science and technology of novel processes for deep desulfurization of oil refinery streams: a review |journal=Fuel|date=april 2003|volume=82|issue=6|pages=607–631|doi=10.1016/S0016-2361(02)00324-1|bibcode=2003Fuel...82..607B}}</ref> :{{chem2|R2S + 2 H2 => 2RH + H2S}} Vodik je ultimativni akceptor sumpora. Kada se primjenjuje na tokove [[rafinerija nafte]], konverzija je poznata kao [[hidrodesulfurizacija]]. Ovi procesi su od industrijskog i ekološkog značaja, jer obezbjeđuju većinu sumpora koji se koristi u industriji ([[Clausov proces]] i [[Kontaktni proces]]), spojeve bez sumpora koji se inače ne bi mogli koristiti u velikom broju [[Kataliza|katalitskih]] procesa, a također smanjuju oslobađanje štetnih spojeva sumpora u okoliš. Hidrogenoliza laboratorijskih razmjera je desulfurizacija tioketala pomoću [[Raneyjev nikal|Raneyjevog nikla]]. U takvim slučajevima, vodik se nalazi unutar reagensa. [[Datoteka:Desulfurization of thioacetal using Raney Ni (cropped).svg|center|thumb|500x500px|Primjer desumporizacije [[tioacetal]]a pomoću Raneyevog nikla]] ==Desumporizacija bez hidrogenolize== Desumporizacija bez hidrogenolize je neuobičajena. Neki tritiokarbonati se mogu spojiti desumporizacijom sa [[fosfit]]ima ili fosfinima kao akceptorima S-atoma. Ovaj pristup je opisan sljedećom jednačinomn:<ref>{{cite journal |doi=10.1021/cr0306440 |title=Synthesis Strategies and Chemistry of Nonsymmetrically Substituted Tetrachalcogenafulvalenes |date=2004 |last1=Fabre |first1=J. M. |journal=Chemical Reviews |volume=104 |issue=11 |pages=5133–5150 }}</ref> :{{chem2|2 R2C\dS + 2 PR'3 -> R2C\dCR2 + 2 R'3P\dS}} ==Ostalo== Ostali procesi koji se koriste za desumporizaciju uključuju [[hidrodesumporizaciju]], [[SNOX proces]] i [[mokri proces sa sumpornim kiselinom]] (WSA proces). == Također pogledajte == * [[Shell-Paquesov proces]] * [[Desumporizacija dimnih plinova]] * [[Biodesumporizacija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sumpor]] [[Kategorija:Demineralizacija]] 43f63mximhf94i9r5t0j349uza47w5c 0 534174 3894699 3842888 2026-06-06T10:17:49Z WumpusBot 120674 /* Akademski rad */ razne ispravke 3894699 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Kerima Filan | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1959|1|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | polje = [[turkologija]], [[filologija]], [[lingvistika]], kulturna historija | radna_institucija = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet u Beogradu]]<br>[[Univerzitet u Ankari]] | poznat_po = istraživanja savremenog i osmansko-turskog jezika, turskog jezika u Bosni i kulturne baštine Bosne iz osmanskog doba }} '''Kerima Filan''' (rođena 3. januara 1959) bosanskohercegovačka je [[filologija|filologinja]], [[lingvistika|lingvistkinja]] i univerzitetska profesorica. Redovna je profesorica na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref name="ffunsa">{{cite web |url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-42-38/174 |title=Prof. dr. Kerima Filan |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=9. 5. 2026}}</ref> U naučnom radu posebno je usmjerena na jezičku praksu u osmanskoj Bosni, pisane izvore na osmansko-turskom jeziku i kulturnu historiju Sarajeva. == Biografija i obrazovanje == Rođena je u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završila osnovnu školu i [[Prva gimnazija u Sarajevu|Prvu gimnaziju]], klasični smjer. Na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirala je 1981. na studiju arapskog, turskog i perzijskog jezika. Akademsku karijeru započela je 1982. kao asistentica za turkologiju na istom odsjeku.<ref name="oslobodjenje">{{cite web |last=Gačanin |first=Sabaheta |url=https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/40-godina-u-sluzbi-pedagoskog-i-naucnog-rada-914495/ |title=40 godina u službi pedagoškog i naučnog rada |website=Oslobođenje |date=17. 12. 2023 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Postdiplomski studij iz lingvistike završila je 1990. na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Doktorirala je 1999. na Univerzitetu u Ankari, na Fakultetu za historiju, jezik i geografiju, u oblasti savremenog i osmanskog turskog jezika.<ref name="cris">{{cite web |url=https://cris.cobiss.net/e-cris/bh/bs/researcher/1401 |title=dr Kerima Filan |website=E-CRIS.BH |publisher=COBISS |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Akademski rad == Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu radi u oblasti humanističkih nauka, u polju jezika i književnosti, s granom istraživanja u turkologiji. Njena nastavna i naučna interesovanja obuhvataju savremeni [[turski jezik]], [[osmanski turski jezik]], prevođenje i kulturnu baštinu [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosne i Hercegovine iz osmanskog perioda]].<ref name="ffunsa"/> U akademskoj nastavi, pored matičnog fakulteta, držala je predavanja iz turskog jezika i osmanske diplomatije na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Tuzli|Univerziteta u Tuzli]], te iz savremenog turskog jezika na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name="oslobodjenje"/> Objavljivala je radove u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima, uključujući ''Priloge za orijentalnu filologiju'' i ''Anale Gazi Husrev-begove biblioteke''.<ref>{{cite web |url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/277 |title=Geminated Consonants in the Chronicle by Mula Mustafa Bašeskija |website=Prilozi za orijentalnu filologiju |access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/197 |title=Sufije i kadizadelije u Osmanskom Sarajevu |website=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke |access-date=9. 5. 2026}}</ref> Filan se u svojim radovima bavi jezičkim i kulturnohistorijskim slojevima osmanske Bosne. Posebno je istraživala [[Mula Mustafa Bašeskija|Mula Mustafu Bašeskiju]], njegovu sarajevsku svakodnevicu 18. stoljeća.<ref>{{cite web |url=https://books.google.com/books/about/Sarajevo_u_Ba%C5%A1eskijino_doba.html?id=KdlToAEACAAJ |title=Sarajevo u Bašeskijino doba: jezik kao stvarnost |website=Google Books |access-date=9. 5. 2026}}</ref> U studiji ''O turskom jeziku u Bosni'' razmatrala je različite oblike upotrebe turskog jezika u Bosni osmanskog doba.<ref>{{cite web |url=https://books.google.com/books/about/O_turskom_jeziku_u_Bosni.html?id=EXt8tAEACAAJ |title=O turskom jeziku u Bosni: studija |website=Google Books |access-date=9. 5. 2026}}</ref> U javnom razgovoru povodom te knjige istaknula je da je turski u osmanskoj Bosni bio jezik zvanične komunikacije, državne službe i društvene elite, dok je bosanski ostao jezik svakodnevne komunikacije lokalnog stanovništva.<ref>{{cite web |last=Agić |first=Jasmin |url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2018/6/3/kerima-filan-u-osmanskoj-bosni-turski-je-bio-jezik-drustvene-elite |title=Kerima Filan: U osmanskoj Bosni turski je bio jezik društvene elite |website=Al Jazeera Balkans |date=3. 6. 2018 |access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Odabrana djela == === Knjige === * {{cite book|last=Filan|first=Kerima|title=XVIII. Yüzyıl Günlük Hayatına Dair Saraybosnalı Molla Mustafa’nın Mecmuası|publisher=Connectum|year=2011|isbn=978-9958-29-027-5|location=Sarajevo}} * {{cite book|last=Filan|first=Kerima|title=Sarajevo u Bašeskijino doba: jezik kao stvarnost|publisher=Connectum|year=2014|isbn=978-9958-29-053-4|location=Sarajevo}} * {{cite book|last=Filan|first=Kerima|title=O turskom jeziku u Bosni: studija|publisher=Connectum|year=2017|isbn=978-9958-29-080-0|location=Sarajevo}} * {{cite book|last=Dževdet-paša|first=Ahmed|title=Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše|publisher=Connectum|year=2018|isbn=978-9958-29-085-5|editor-last=Filan|editor-first=Kerima|location=Sarajevo}} === Članci i studije === * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2005|title=Turska leksika u rječniku ''Makbuli Arif'' Muhameda Hevaija Uskufija|url=https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/138|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|volume=13|issue=23–24|pages=205–218}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2008|title=Rječnik Muhameda Hevaija Uskufija kao "kulturni tekst"|journal=Novi Izraz|issue=37–38|pages=182–194}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2013|title=Makbûl-i Ârif: Türkçe Boşnakça Sözlük ve Osmanlı Türk Sözlükçülüğü|journal=Hikmet|location=Gostivar|issue=22|pages=46–63}} * {{cite journal|last=Filan|first=Kerima|year=2015|title=Dictionary in Verse: A Poetic and Lexicographic Work|url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/oa/article/570008|journal=Osmanlı Araştırmaları|volume=45|issue=45|pages=185–207|doi=10.18589/oa.570008}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filan, Kerima}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filolozi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]] qotez7lw2dfs25n5a1re1fs9k44a9d1 0 534176 3894698 3891227 2026-06-06T10:17:48Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894698 wikitext text/x-wiki {{razlikovati|Vulkan|Vulkanizacija}} '''Vulkanizam''', '''vulkanitet''', '''vulkanicitet''' ili '''vulkanska aktivnost''' je [[geofizika|geofizički]] [[fenomen]] u kojem čvrste tvari, tekućine, plinovi i njihove smjese izbijaju na površinu čvrstog [[astronomsko tijelo|astronomskog tijela]] kao što je planeta ili mjesec.<ref name=":0">{{Cite journal |first1=Long |last1=Xiao |first2=Jun |last2=Huang |first3=Zhiyong |last3=Xiao |first4=Chao |last4=Qi |first5=Yuqi |last5=Qian |date=14. 8. 2023 |title=Volcanism in the Solar System |journal=Science China Earth Sciences |volume=66 |issue=11 |pages=2419–2440 |doi=10.1007/s11430-022-1085-y |bibcode=2023ScChD..66.2419X |url=https://www.sciengine.com/SCES/doi/10.1007/s11430-022-1085-y;JSESSIONID=51d128b1-b3e7-4396-aa04-e4d18db52411 |url-access=subscription }}{{Mrtav link}}</ref> Uzrokuje ga prisustvo izvora toplote, obično interno generiranog, unutar tijela; [[toplota]] se generira različitim procesima, kao što su [[radioaktivni raspad]] ili [[plimno zagrijavanje]]. Ova toplota [[Djelimično topljenje|djelimično topi]] čvrsti materijal u tijelu ili ga pretvara u [[plin]]. Mobilizovani materijal se diže kroz unutrašnjost tijela i može probiti čvrstu površinu.<ref>{{Cite web |date=27. 10. 2021 |title=Volcanoes on Earth and beyond |url=https://universemagazine.com/en/volcanism-on-earth-and-beyond/ |work=Universe Space Tech |access-date=17. 3. 2024}}</ref><ref name=":2">{{Cite book |last=Melosh |first=H. Jay |title=Planetary Surface Processes |chapter=Volcanism |date= 2011 |pages=169–221 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/CBO9780511977848.006|isbn=978-0-521-51418-7 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=3bQD1DJgliIC&pg=PA169}}</ref> ==Uzroci== [[Datoteka:Magmatism and volcanism EN.svg|thumb|upright=1.75|Dijagram [[Poprečni presjek (geologija)|poprečnog presjeka]] Zemlje koji prikazuje neke postavke za vulkanizam na planeti]] Da bi došlo do vulkanizma, temperatura [[Plašt (geologija)|plašta]] mora porasti na otprilike polovinu svoje tačke topljenja. Tada [[viskoznost]] plašta pada na oko 10²¹ [[Viskoznost|Pascal-sekundi]]. Kada dođe do topljenja velikih razmjera, viskoznost brzo pada na 10³ Pascal-sekundi ili čak i manje, povećavajući brzinu prijenosa topline milion puta.<ref name=":2"/> Pojava vulkanizma djelimično je posljedica činjenice da rastopljeni materijal ima tendenciju da bude pokretljiviji i manje gust od materijala od kojih je proizveden, što može uzrokovati njegov izlazak na površinu.<ref name=":2"/> ===Izvor toplote=== Postoji više načina za generiranje toplote potrebne za vulkanizam. Vulkanizam na vanjskim satelitima Sunčevog sistema [[Prirodni satelit|mjeseci]] uglavnom se pokreće [[plimno zagrijavanje|plimnim zagrijavanjem]].<ref name=":0"/> Plimno zagrijavanje je uzrokovano deformacijom oblika tijela, zbog međusobnog gravitacijskog privlačenja, što generira toplotu. Plimno zagrijavanje je uzrok vulkanizma na [[Io (mjesec)|Iou]],<ref name="Lopes_Williams_2015">{{cite book |chapter=Volcanism on Io |last1=Lopes |first1=R.M.C |last2=Williams |first2=D.A. |title=Encyclopedia of Volcanoes |year=2015 |edition=2 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=H. |page=750 |isbn=978-0-12-385938-9 |publisher=Academic Press}}</ref> [[Jupiterov]]om mjesecu. Zemlja doživljava plimno zagrijavanje od [[Mjesec]], deformirajući se do jedan metar (tri stope), ali to ne čini glavni dio [[Zemljin unutrašnji toplotni budžet|ukupne Zemljine toplote]].<ref name=":1">{{Cite book |first=Mike |last=Widdowson |editor1-first=David A. |editor1-last=Rothery | editor2-first=Neil |editor2-last=McBride |editor3-first=Iain |editor3-last=Gilmour |title=An Introduction to the Solar System |chapter=Origins of planets and planetary layering |chapter-url=https://books.google.com/books?id=SjdqDwAAQBAJ&pg=PA52 |date=2018 |isbn=978-1-108-43084-5 |pages=52–71 |edition=3rd |publisher=Cambridge University Press}}</ref> Tokom [[Formiranje planete|formiranja planete]], ona bi iskusila zagrijavanje od [[udar]]a planetezimala, što bi zasjenilo čak i [[Udar kratera Chicxulub|asteroida koji je uzrokovao izumiranje dinosaura]]. Ovo zagrijavanje bi moglo izazvati [[Planetarna diferencijacija|diferencijaciju]], dodatno zagrijavajući planetu. Što je [[Astronomski objekat|tijelo]] veće, to sporije gubi toplotu. U većim tijelima, na primjer Zemlji, ova toplota, poznata kao primordijalna toplina, i dalje čini veliki dio unutrašnje topline tijela, ali Mjesec, koji je manji od Zemlje, izgubio je većinu ove toplote.<ref name=":1"/> Drugi izvor toplpte je radiogena toplota, uzrokovana [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]. Raspad [[aluminij-26]] bi značajno zagrijao planetarne embrije, ali zbog njegovog kratkog [[vremena poluraspada]] (manje od milion godina), svi njegovi tragovi su odavno nestali. Postoje mali tragovi [[radionuklid|nestabilnih izotopa]] u uobičajenim mineralima, a sve [[zemaljske planete]], i Mjesec, doživljavaju dio ovog zagrijavanja.<ref name=":1"/> Ledena tijela vanjskog Sunčevog sistema doživljavaju mnogo manje ove topline jer obično nisu vrlo gusta i nemaju puno [[silikat]]nog materijala (radioaktivni elementi se koncentrišu u silikatima).<ref name=":3"/> Na [[Neptun]]ovom mjesecu [[Triton (mjesec)|Tritonu]], a moguće i na [[Mars]]u, odvija se ''kriogejzirska'' aktivnost. Izvor toplote je vanjski (toplota sa Sunca), a ne unutrašnji.<ref name = "THEMIS">{{cite web | last = Burnham | first = Robert | title = Gas jet plumes unveil mystery of 'spiders' on Mars | website = Arizona State University | date = 16. 8. 2006 | url = http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | access-date = 29. 8. 2009 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221171628/http://www.asu.edu/news/stories/200608/20060818_marsplumes.htm | archive-date=21. 12. 2007}}</ref><ref>{{Cite web |title=Planetary Volcanism |url=https://www2.mps.mpg.de/solar-system-school/lectures/planetary_interiors_surfaces/markiewicz.pdf |last=Markiewicz |first=W. |work=Solar System School |publisher=Max Planck Institute for Solar System Research, University of Göttingen|access-date=17. 3. 2024}}</ref> ===Metode topljenja=== ====Dekompresijsko topljenje==== [[Dekompresijsko topljenje]] se dešava kada se čvrsti materijal iz dubine ispod tijela podiže prema gore. Pritisak se smanjuje kako se materijal podiže prema gore, a time se smanjuje i tačka topljenja. Dakle, stijena koja je čvrsta pri datom pritisku i temperaturi može postati tečna ako se pritisak, a time i tačka topljenja, smanji čak i ako temperatura ostane konstantna.<ref name=":2"/><ref>{{Cite book |chapter=3.2 Magma and Magma Formation | date=septembar 2015 |title=Physical Geology|url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell |last1=Earle |first1=Steven |publisher=BCcampus Open Education |access-date=17. 3. 2024}}</ref> Međutim, u slučaju vode, povećanje pritiska smanjuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sve dok se ne dostigne pritisak od 0,208 [[Pascal (jedinica)|GPa]], nakon čega tačka topljenja raste s pritiskom.<ref name=":2"/> ====Topljenje fluksa==== [[Topljenje fluksa]] javlja se kada se tačka topljenja snizi dodavanjem isparljivih materija, naprimjer, vode ili [[ugljik-dioksid]]a.<ref name=":2"/><ref name="NatGeo">{{cite web | url=https://education.nationalgeographic.org/resource/magma-role-rock-cycle/ | title=Magma's Role in the Rock Cycle | publisher=National Geographic Society | date=19. 10. 2023 | access-date=17. 4. 2024 | editor1-first=Jeannie |editor1-last=Evers |editor2-last=Emdash Editing}}</ref> Kao i topljenje usljed dekompresije, nije uzrokovano povećanjem temperature, već smanjenjem tačke topljenja.<ref>{{Cite web |title=3.2 Magma and Magma Formation | date=septembar 2015 |url=https://opentextbc.ca/geology/chapter/3-2-magma-and-magma-formation/#:~:text=Decompression%20melting%20takes%20place%20within,of%20a%20mantle%20convection%20cell. | last1=Earle | first1=Steven }}</ref> ====Formiranje kriomagmatskih rezervoara==== [[Kriovulkanizam]], umjesto da potiče iz uniformnog podzemnog okeana, može se odvijati iz diskretnih tečnih rezervoara. Prvi način na koji se oni mogu formirati je oblak toplog leda koji se podiže, a zatim spušta, formirajući konvekcijsku struju. [[Naučno modeliranje|model]] razvijen za istraživanje efekata ovoga na [[Evropa (mjesec)|Evropu]] otkrio je da se [[energija]] plimnog zagrijavanja fokusira u ovim perjanicama, omogućavajući topljenje u ovim plitkim dubinama dok se perjanica širi bočno (horizontalno). Sljedeći je prelazak sa vertikalnog na horizontalno širenje pukotine, ispunjene tečnošću. Drugi mehanizam je zagrijavanje leda oslobađanjem napona kroz bočno kretanje pukotina u ledenoj ljusci koje prodiru s površine, pa čak i zagrijavanje od velikih udara može stvoriti takve rezervoare.<ref name=":3">{{Cite book |chapter=Cryovolcanism |title=Planetary Volcanism Across the Solar System |chapter-url=https://ntrs.nasa.gov/api/citations/20210026013/downloads/Quick_%20Chapter5_Cryovolcanism_13Jun2021.docx.pdf |first1=Sarah A. |last1=Fagents |first2=Rosaly M.C. |last2=Lopes |first3=Lynnae C. |last3=Quick |first4=Tracy K.P. |last4=Gregg |editor1-first=Tracy K.P. |editor1-last=Gregg |editor2-first=Rosaly M.C. |editor2-last=Lopes |editor2-link=Rosaly Lopes |editor3-first=Sarah A. |editor3-last=Fagents |date=2021 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-813987-5 |pages=161–234}}</ref> ===Uspon talina=== [[Datoteka:Volcanosed.svg|thumb|upright=1.75|Neke karakteristike vulkanizma pronađene u Zemljinoj kori]] ====Dijapiri==== Kada materijal planetarnog tijela počne da se topi, topljenje se prvo dešava u malim džepovima na određenim lokacijama visoke energije, naprimjer [[Granice zrna|presjecišta granica zrna]] i gdje različiti [[kristali]] reaguju formirajući [[Eutektički sistem|eutektičku tečnost]], koji u početku ostaju izolovani jedni od drugih, zarobljeni unutar stijene. Ako [[kontaktni ugao]] rastopljenog materijala dozvoli talini da [[Vlažnost|vlaži]] kristalne površine i teče duž [[granica zrna]], rastopljeni materijal će se akumulirati u većim količinama. S druge strane, ako je kontaktni ugao veći od oko 60 stepeni, mora se formirati mnogo više taline prije nego što se može odvojiti od svoje matične stijene. Studije stijena na Zemlji sugerišu da se talina u vrućim stijenama brzo sakuplja u džepove i vene koje su mnogo veće od veličine [[Kristalit|zrna]], za razliku od modela krute taline [[perkolacije]]. Umjesto da ravnomjerno ističe iz matične stijene, talina ističe kroz potočiće koji se spajaju i stvaraju veće vene. Pod utjecajem [[uzgon]]a, talina se diže.<ref name=":2"/> Dijapiri se također mogu formirati u nesilikatnim tijelima, igrajući sličnu ulogu u pomicanju toplog materijala prema površini.<ref name=":3"/> ====Nasipi==== [[Nasip (geologija)|Nasip]] je vertikalna pukotina ispunjena tekućinom, sa mehaničkog stanovišta to je pukotina ispunjena vodom okrenuta naopako. Kako se magma diže u vertikalnu pukotinu, niska gustoća magme u usporedbi sa zidnom stijenom znači da pritisak pada sporije nego u okolnoj gušćoj stijeni. Ako su prosječni pritisak magme i okolne stijene jednaki, pritisak u nasipu premašuje pritisak stijene koja ga okružuje na vrhu nasipa, a pritisak stijene je veći od pritiska nasipa na njegovom dnu. Dakle, [[magma]] gura pukotinu prema gore na vrhu, ali pukotina se stisnuta i zatvorena na dnu zbog elastične reakcije (slično izbočini pored osobe koja sjedi na elastičnoj sofi). Na kraju, rep postane toliko sužen da se gotovo uštine i više se nova magma neće dizati u pukotinu. Pukotina nastavlja da se diže kao nezavisna masa magme.<ref name=":2"/> ====Model uspravne cijevi==== Ovaj model vulkanske erupcije pretpostavlja da se magma diže kroz kruti otvoreni kanal, u [[litosfera|litosferi]] i taloži na nivou [[hidrostatska ravnoteže|hidrostatske ravnoteže]]. Uprkos tome što dobro objašnjava zapažanja (što noviji modeli ne mogu), kao što je prividna podudarnost elevacije [[vulkan]]a blizu jedan drugog, to ne može biti tačno i sada je diskreditovano, jer je debljina litosfere izvedena iz toga prevelika da bi se održala pretpostavka o krutom otvorenom kanalu.<ref name=":2" /> ====Uspon kriovulkanskog topljenja==== Za razliku od silikatnog vulkanizma, gdje se topljenje može podići vlastitim uzgonom dok ne dostigne plitku koru, u kriovulkanizmu je voda (kriomagme obično imaju vodenu osnovu) gušća od leda iznad nje. Jedan od načina da se omogući kriomagmi da dosegne površinu je da se voda učini uzgonskom, tako što će se voda smanjiti gustinom, bilo prisustvom drugih jedinjenja koja obrću negativnu uzgonu, bilo dodavanjem oslobođenih mjehurića gasa u kriomagmi koji su prethodno rastvoreni u njoj (što čini kriomagmu manje gustom), ili prisustvom sredstva za zgušnjavanje u ledenoj ljusci. Drugi način je pritiskanje tečnosti kako bi se prevazišao negativni uzgon i ona dosegla površinu. Kada se ledena ljuska iznad podzemnog okeana zgusne, može pritiskati cijeli okean (u kriovulkanizmu, smrznuta voda ili slana voda imaju manju [[guatoća|gustoću]] nego u tečnom obliku). Kada se rezervoar tečnosti djelimično smrzne, preostala tečnost je pod pritiskom na isti način.<ref name=":3"/> Da bi se pukotina u ledenoj ljusci širila prema gore, tečnost u njoj mora imati pozitivan uzgon ili vanjski naponi moraju biti dovoljno jaki da probiju led. Vanjski naponi mogu uključivati one od plime i oseke ili od prevelikog pritiska usljed smrzavanja, kao što je gore objašnjeno..<ref name=":4">{{Cite journal |first1=M. |first2=S.J. |first3=E.L. |first4=C.R. |last1=Neveu |last2=Desch |last3=Shock |last4=Glein |title=Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper Belt objects |doi=10.1016/j.icarus.2014.03.043 |journal=Icarus |year=2015 |volume=246 |pages=48–64|bibcode=2015Icar..246...48N |hdl=2286/R.I.28139 |hdl-access=free }}</ref> Postoji još jedan mogući mehanizam za uspon kriovulkanskih rastopa. Ako pukotina s vodom u njoj dosegne okean ili podzemni rezervoar tekućine, voda bi se podigla do svog nivoa hidrostatske ravnoteže, na otprilike devet desetina puta do površine. Plime koje izazivaju kompresiju i napetost u ledenoj ljusci mogu pumpati vodu dalje prema gore.<ref name=":3"/> Članak iz 1988. godine predložio je mogućnost širenja pukotina prema gore iz podzemnog okeana Jupiterovog [[Prirodni satelit|mjeseca]] Evropa. Predloženo je da bi pukotina koja se širi prema gore imala zonu niskog pritiska na svom vrhu, što bi omogućilo isparljivim materijama rastvorenim u vodi da se otope u plin. Elastična priroda ledene ljuske vjerovatno bi spriječila da pukotina dosegne površinu, a pukotina bi se umjesto toga stisnula, zatvarajući gas i tečnost. Plin bi povećao uzgon i mogao bi omogućiti pukotini da dosegne površinu.<ref name=":3"/> Čak i udari mogu stvoriti uslove koji omogućavaju poboljšano uzdizanje magme. Udar može ukloniti gornjih nekoliko kilometara kore, a razlike u pritisku uzrokovane razlikom u visini između bazena i visine okolnog terena mogle bi omogućiti erupciju magme koja bi inače ostala ispod površine. Članak iz 2011. godine pokazao je da bi na rubovima udarnog bazena postojale zone pojačanog izranjanja magme.<ref name=":3"/> Ne djeluju svi ovi mehanizmi, a možda čak ni nijedan, na dato [[Astronomski objekt|tijelo]].<ref name=":3"/> ==Tipovi== === Silikatni vulkanizam === [[Datoteka:Erupsi Gunung Sinabung.jpg|thumb| Visoke početne temperature [[silikat]]nih [[lava]] znače da one emituju [[Vidljivi spektar|vidljivu svjetlost]] prije nego što se ohlade.]] Silikatni vulkanizam se javlja tamo gdje dolazi do erupcija silikatnih materijala. Tokovi silikatne lave, poput onih na Zemlji, stvrdnjavaju se na oko 1000 stepeni Celzijusa.<ref name=":6"/> === Blatni vulkani === [[Datoteka:Griffons in the central crater of the Dashgil mud volcano in Azerbaijan (130).JPG|thumb|Erupcija blata u [[Državni historijski i kulturni rezervat Gobustan|blatni vulkan Dashgil]] u Gobustanu, [[Azerbejdžan]].]] Blatni [[vulkan]] nastaje kada tečnosti i plinovi pod pritiskom eruptiraju na površinu, noseći blato sa sobom. Ovaj pritisak može biti uzrokovan težinom sedimenata koji prekrivaju tečnost, koja pritiska tečnost, sprečavajući njeno isticanje, zarobljavanjem tečnosti u sedimentu, migracijom iz dubljeg sedimenta u drugi sediment ili nastankom [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]] u sedimentu. Često eruptiraju tiho, ali ponekad izbacuju zapaljive plinove poput [[metan]]a.<ref name=":5">{{Cite web |last=Hudec |first=Michael R. |date=20. 12. 2022 |title=What are mud volcanoes? |url=https://theconversation.com/what-are-mud-volcanoes-173198 |website=The Conversation |access-date=17. 3. 2024}}</ref> === Kriovulkanizam === Kriovolkanizam je erupcija [[Isparljivost (hemija)|isparljivih materija]] u okolinu ispod njihove tačke smrzavanja. Procesi koji stoje iza toga razlikuju se od silikatnog vulkanizma jer je kriomagma (koja je obično na bazi vode) obično gušća od svoje okoline, što znači da se ne može podići vlastitom silom uzgona.<ref name=":3"/><ref>{{Cite web |last=Klemetti |first=Erik |date=25. 9. 2023 |title=Cryovolcanism's Song of Ice and Fire |url=https://eos.org/features/cryovolcanisms-song-of-ice-and-fire |publisher=American Geophysical Union |work=[[Eos (magazine)|Eos]] |access-date=17. 3. 2024}}</ref> === Sumpor === [[Sumpor]]ne lave se ponašaju drugačije od silikatnih. Prvo, sumpor ima nisku tačku topljenja od oko 120 stepeni Celzijusa. Također, nakon hlađenja na oko 175 stepeni Celzijusa [[lava]] brzo gubi [[viskoznost]], za razliku od silikatnih lava poput onih koje se nalaze na Zemlji.<ref name=":6">{{Cite web |title=Sulphur vs. Silicate |url=https://volcano.oregonstate.edu/sulfur-vs-silicate |website=Volcano World|date=4. 1. 2012 }}</ref> ==Tipovi lave== {{Glavni|Lava}} Kada [[magma]] eruptira na površinu planete, naziva se ''[[lava]]''. Viskozne lave formiraju kratke, zdepaste tokove bogate [[staklo]]m. Obično imaju valovitu očvrslu površinsku teksturu.<ref name=":2"/> Tekućije lave imaju očvrsle površinske teksture koje vulkanolozi klasificiraju u četiri tipa.<ref name=":2"/> Jastučasta lava nastaje kada okidač, često lava koja dolazi u kontakt s vodom, uzrokuje brzo hlađenje toka lave.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |first1=Kelsi N. |last1=Singer |first2=Oliver L. |last2=White | first3=Bernard |last3=Schmitt |first4=Erika L. |last4=Rader |first5= Silvia |last5=Protopapa |first6=William M. |last6=Grundy |first7=Dale P. |last7=Cruikshank |first8=Tanguy |last8=Bertrand |first9=Paul M. |last9=Schenk |first10=William B. |last10=McKinnon |first11=S. Alan |last11=Stern |first12=Rajani D. |last12=Dhingra |first13=Kirby D. |last13=Runyon |first14=Ross A. |last14=Beyer |first15=Veronica J. |last15=Bray |first16=Cristina |last16=Dalle Ore |first17=John R. |last17=Spencer |first18=Jeffrey M. |last18=Moore |first19=Francis |last19=Nimmo |first20=James T. |last20=Keane |first21=Leslie A. |last21=Young |first22=Catherine B. |last22=Olkin |first23=Tod R. |last23=Lauer |first24=Harold A. |last24=Weaver |first25=Kimberly |last25=Ennico-Smith |display-authors=1|date=29. 3. 2022 |title=Large-scale cryovolcanic resurfacing on Pluto |journal=Nature Communications|volume=13 |issue=1 |page=1542 |doi=10.1038/s41467-022-29056-3 |pmid=35351895 |pmc=8964750 |arxiv=2207.06557 |bibcode=2022NatCo..13.1542S }}</ref> Ovo raspada površinu lave, a magma se zatim skuplja u vreće koje se često gomilaju ispred toka, formirajući strukturu koja se naziva jastuk.<ref name=":2"/> A'a lava ima hrapavu, bodljikavu površinu sačinjenu od klastera lave koji se nazivaju klinkeri.<ref>{{Cite web |title=Lava Flow Forms |url=https://www.nps.gov/articles/000/lava-flow-forms.htm#:~:text='A'ā%20lava%20flows%20have,the%20top%20of%20the%20flow. |website=National Park Service |access-date=17. 3. 2024}}</ref> Blokovska lava je druga vrsta lave, s manje nazubljenih fragmenata nego u a'a lavi.<ref>{{Cite web |title=lava |url=https://www.britannica.com/science/lava-volcanic-ejecta#ref11636 |website=Britannica|date=13. 2. 2024 }}</ref> Pahoehoe lava je daleko najčešći tip lave, kako na Zemlji, tako i vjerovatno na drugim terestričkim planetama. Ima glatku površinu, sa humcima, udubljenjima i naborima.<ref name=":2" /> ==Blaga/eksplozivna aktivnost== [[Datoteka:Kilauea Fissure 8 cone erupting on 6-28-2018.jpg|thumb|upright=1.6| Blaga ili [[Efuzivna erupcija|efuzivna]], vulkanska erupcija, u kojoj tečni materijal (lava) lagano teče iz otvora, u ovom slučaju na jugoistočnom [[Havaji (ostrvo)|ostrvu Havaji]].]] [[Datoteka:Tonga Volcano Eruption 2022-01-15 0320Z to 0610Z Himawari-8 visible.gif|thumb|Satelitska animacija početnog oblaka pepela i udarnog vala [[erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Haʻapai 2022.|erupcija i cunami Hunga Tonga–Hunga Ha’apai 2022.]].]] Masivna eksplozivna erupcija bila je stotine puta snažnija od atomske bombe bačene na [[Hirošima|Hirošimu]]. Vulkanska erupcija može biti jednostavno izlijevanje materijala na površinu planete, ali obično uključuje složenu mješavinu čvrstih tvari, tekućina i plinova koji se ponašaju na jednako složene načine.<ref name=":2"/> Neke vrste eksplozivnih erupcija mogu osloboditi četvrtinu energije ekvivalentne mase [[TNT]].<ref>{{Cite journal |last=Mastin |first=L. G. |title=Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions |journal=Bulletin of Volcanology |date=1995 |volume=57 |issue=2 |pages=85–98 |doi=10.1007/BF00301399 |bibcode=1995BVol...57...85M |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399|url-access=subscription }}</ref> ===Uzroci eksplozivne aktivnosti=== ====Rastvaranje hlapljivih materija==== Vulkanske erupcije na Zemlji su dosljedno uočene kako napreduju od erupcije materijala bogatog plinom do materijala osiromašenog plinom, iako se erupcija može više puta izmjenjivati između erupcije bogatog gasom i materijala osiromašenog gasom i obrnuto. To se može objasniti obogaćivanjem magme na vrhu nasipa plinom koji se oslobađa kada nasip probije površinu, nakon čega slijedi [[magma]] s nižih slojeva koji se nisu obogatili plinom.<ref name=":2"/> Razlog zašto se rastvoreni plin u magmi odvaja od nje kada se magma približi površini je zbog uticaja temperature i pritiska na [[rastvorljivost]] plina. [[Pritisak]] povećava rastvorljivost plina, a ako tečnost sa [[rastvor]]enim plinom u njoj padne pod pritisak, plin će težiti da se oslobodi (ili odvoji) od [[tečnost]]i. Primjer za ovo je ono što se događa kada se boca gaziranog pića brzo otvori: kada se pečat otvori, pritisak se smanjuje i mjehurići [[ugljik-dioksid]]a se pojavljuju u tekućini.<ref name=":2"/> [[Fluid]]ne magme tiho eruptiraju. Bilo koji plin koji se otopio iz magme lahko izlazi čak i prije nego što dođe do površine. Međutim, u [[viskoznost|viskoznim]] [[magma]]ma, plinovi ostaju zarobljeni u magmi čak i nakon što su se otopili, formirajući mjehuriće unutar magme. Ovi mjehurići se povećavaju kako se magma približava površini zbog pada pritiska, a magma znatno raste. Ova činjenica daje vulkanima koji eruptira takav materijal tendenciju da "eksplodiraju", iako umjesto povećanja pritiska povezanog s eksplozijom, pritisak uvijek opada u vulkanskoj erupciji.<ref name=":2"/> Općenito, eksplozivni kriovulkanizam pokreće se otapanjem isparljivih tvari koje su prethodno bile rastvorene u kriomagmi, slično onome što se događa u eksplozivnom [[silikat]]nom vulkanizmu kakav se vidi na Zemlji, što je uglavnom obrađeno u nastavku.<ref name=":4"/> ====Fizika eksplozivne erupcije uzrokovane isparljivim tvarima==== Magme bogate silicijem hlade se ispod površine prije erupcije. Dok to rade, mjehurići se otapaju iz magme. Kako se magma približava površini, mjehurići, a time i magma, povećavaju volumen. Rezultirajući pritisak na kraju probija površinu, a oslobađanje pritiska uzrokuje otapanje više plina, što čini eksplozivno. Plin se može širiti stotinama metara u sekundi, šireći se prema gore i prema van. Kako erupcija napreduje, lančana reakcija uzrokuje izbacivanje magme sve većim i većim brzinama.<ref name=":2"/> =====Formiranje vulkanskog pepela===== Silno šireći plin raspršuje i razbija magmu, formirajući [[koloid]] plina i magme koji se naziva [[vulkanski pepeo]]. Hlađenje plina u pepelu dok se širi hladi fragmente magme, često formirajući sitne staklene krhotine prepoznatljive kao dijelovi zidova bivših mjehurića tekućine. U fluidnijim magmama, zidovi mjehurića mogu imati vremena da se preoblikuju u sferne kapljice tekućine. Konačno stanje koloida snažno ovisi o omjeru tekućine i plina. Magme siromašne plinom na kraju se hlade u stijene s malim šupljinama, postajući [[Vezikularna tekstura|vezikularna lava]]. Magme bogate plinom hlade se i formiraju stijene sa šupljinama koje se gotovo dodiruju, s prosječnom gustoćom manjom od gustoće vode, formirajući [[plovućac]]. U međuvremenu, drugi materijal može se ubrzati plinom, postajući [[vulkanska bomba|vulkanske bombe]]. Oni se mogu kretati s toliko energije da veliki mogu stvoriti kratere kada udare u tlo.<ref name=":2"/> =====Piroklastični tokovi===== Koloid [[vulkanski plin|vulkanskog plina]] i magme može se formirati kao struja [[gustoća|gustoće]] koja se naziva [[piroklastični tok]]. To se događa kada eruptni materijal padne nazad na površinu. Koloid je donekle fluidiziran plinom, što mu omogućava širenje. Piroklastični tokovi često mogu prelaziti prepreke i uništavati ljudski život.<ref name=":2"/> Piroklastični tokovi su uobičajena pojava kod eksplozivnih vulkana na Zemlji. Piroklastični tokovi su pronađeni na Veneri, na primjer kod vulkana [[Dione Regio]]..<ref name="Campbell_et_al_2017">{{cite journal | title=Pyroclastic flow deposits on Venus as indicators of renewed magmatic activity | first1=B.A. | last1=Campbell | first2=G.A. | last2=Morgan | first3=J.L. | last3=Whitten | first4=L.M. | last4=Carter| first5=L.S. | last5=Glaze | first6=D.B. | last6=Campbell | journal=Journal of Geophysical Research: Planets | year=2017 | volume=122 | issue=7 | pages=1580–1596 | doi=10.1002/2017JE005299| pmid=31709132 | pmc=6839737 | bibcode=2017JGRE..122.1580C | hdl=10150/625517 | hdl-access=free }}</ref> ====Freatična erupcija==== [[Freatična erupcija]] se može dogoditi kada se vruća voda pod pritiskom dekompresuje. Dekompresija smanjuje tačku ključanja vode, tako da kada se dekompresija smanji, voda naglo proključa.<ref name="ESKP">{{Cite journal |title=Dangerous water vapor: phreatic eruptions |url=https://www.eskp.de/en/basic-knowledge/natural-hazards/dangerous-water-vapour-phreatic-eruptions-935881/ |last=Strehlow |first=K. |journal=Earth Science Knowledge Platform |date=22. 11. 2016 |doi=10.2312/eskp.051 |access-date=17. 3. 2024}}</ref> Ili se to može dogoditi kada se podzemna voda naglo zagrije, iznenada pretvarajući u paru.<ref name="USGS">{{cite web |title=VHP Photo Glossary: Phreatic eruption |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/HydroVolcEruption.php |access-date=13. 11. 2010 |work=Volcano Hazards Program |publisher=U.S. Geological Survey}}</ref> Kada se voda pretvori u paru tokom freatične erupcije, ona se širi nadzvučnom brzinom, do 1.700 puta veće od svoje prvobitne zapremine. To može biti dovoljno da razbije čvrstu [[stijena|stijenu]] i izbaci fragmente stijena stotinama metara u daljinu.<ref>{{Cite web |last=Cronin |first=Shane |date=9. 12. 2019 |title=Steam-driven volcanic eruptions difficult to predict, still poorly understood |url=https://www.upi.com/Science_News/2019/12/09/Steam-driven-volcanic-eruptions-difficult-to-predict-poorly-understood/5221575896208/ |website=UPI.com |access-date=17. 3. 2024}}</ref> ====Freatomagmatska erupcija==== [[Freatomagmatska erupcija]] se javlja kada vruća magma dođe u kontakt s vodom, stvarajući eksploziju.<ref>{{Cite web |last=Mcnair |first=B. |date=10. 1. 2024 |title=What Are Phreatomagmatic Eruptions and How They Form? |url=https://geologybase.com/phreatomagmatic-eruptions/ |website=Geology Base |access-date=17. 3. 2024}}</ref> ====Klatratni hidrati==== [[Datoteka:PIA19059-SaturnMoon-Enceladus-OceanMethane-20150311.png|thumb|Dijagramski prikaz oblaka na Enceladusu]] Jedan od mehanizama eksplozivnog kriovulkanizma je kontakt kriomagme sa [[klatratni hidrat|klatratnim hidratima]]. Klatratni hidrati, ako su izloženi toplim temperaturama, lahko se raspadaju. Članak iz 1982. godine ukazao je na mogućnost da bi proizvodnja komprimiranog plina nakon destabilizacije klatratnih hidrata koji dolaze u kontakt s toplom magmom koja se diže mogla proizvesti eksploziju koja probija površinu, što bi rezultiralo eksplozivnim kriovulkanizmom.<ref name=":3"/> ====Vodena para u vakuumu==== Ako pukotina dosegne površinu ledenog tijela i stubac vode koja se diže izložen je gotovo vakuumu površine većine ledenih tijela, odmah će početi ključati, jer je njen [[pritisak pare]] mnogo veći od ambijentalnog tlaka. Ne samo to, već će se sve isparljive tvari u vodi otopiti. Kombinacija ovih procesa oslobodit će kapljice i paru, koje se mogu podići kroz pukotinu, stvarajući oblak. Smatra se da je ovo djelimično odgovorno za [[Enceladus]]ove ledene perjanice.<ref name=":3"/> ==Pojava== ===Zemlja=== {{glavni|Zemlja]] Na Zemlji se vulkani najčešće nalaze tamo gdje su [[lista tektonskih ploča|tektonske ploče]] [[divergentne granice|razilaze]] ili [[konvergentne granice|konvergiraju]], a budući da je većina Zemljinih graničnih ploča pod vodom, većina vulkana se nalazi pod vodom. Naprimjer, [[srednjookeanski greben]], kao što je [[Srednjoatlantski greben]], imaju [[vulkan]]e uzrokovane divergentnim tektonskim pločama, dok [[Pacifički vatreni prsten]] ima vulkane uzrokovane konvergentnim tektonskim pločama. Vulkani se također mogu formirati tamo gdje dolazi do istezanja i stanjivanja ploča kore, kao što je [[Istočnoafrički rift]] i [[vulkansko polje Wells Gray-Clearwater]] i [[rift Rio Grande]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Pretpostavlja se da vulkanizam dalje od granica ploča nastaje izdizanjem dijapira sa granice jezgra i plašta, 3000&nbsp;km duboko u Zemlji. To rezultira vrućim tačkama vulkana, čiji je primjer havajska vruća tačka. Vulkani se obično ne stvaraju tamo gdje se dvije tektonske ploče pomiču jedna pored druge. U periodu 1912–1952, na sjevernoj hemisferi, studije pokazuju da su u tom periodu zime bile toplije zbog toga što nije bilo masovnih erupcija. Ove studije pokazuju kako ove erupcije mogu uzrokovati promjene unutar [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].<ref>{{Cite book |last=Axelrod |first=Daniel I. |url=https://books.google.com/books?id=4N96OmWMYmQC&dq=volcanism&pg=PP1 |title=Role of Volcanism in Climate and Evolution |date=1. 1. 1981 |publisher=Geological Society of America |isbn=978-0-8137-2185-9 |language=en}}</ref> Velike erupcije mogu utjecati na temperaturu atmosfere jer pepeo i kapljice sumporne kiseline zaklanjaju Sunce i hlade Zemljinu [[troposfera|troposferu]]. Historijski gledano, velike vulkanske erupcije praćene su vulkanskim [[zima]]ma koje su uzrokovale katastrofalne gladi.<ref>{{cite journal |last1=Rampino |first1=M R |last2=Self |first2=S |last3=Stothers |first3=R B |title=Volcanic Winters |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |date=maj 1988 |volume=16 |issue=1 |pages=73–99 |doi=10.1146/annurev.ea.16.050188.000445|bibcode=1988AREPS..16...73R }}</ref> ===Mjesec=== {{Glavni| Mjesec }} Zemljin [[Mjesec]] nema velikih vulkana niti trenutne vulkanske aktivnosti, iako nedavni dokazi ukazuju na to da možda još uvijek posjeduje djelimično rastopljeno jezgro.<ref>{{cite journal|last1=Wieczorek|first1=Mark A.|last2=Jolliff|first2=Bradley L.|last3=Khan|first3=Amir|last4=Pritchard|first4=Matthew E.|last5=Weiss|first5=Benjamin P.|last6=Williams|first6=James G.|last7=Hood|first7=Lon L.|last8=Righter|first8=Kevin|last9=Neal|first9=Clive R.|last10=Shearer|first10=Charles K.|last11=McCallum|first11=I. Stewart|last12=Tompkins|first12=Stephanie|last13=Hawke|first13=B. Ray|last14=Peterson|first14=Chris|last15=Gillis|first15=Jeffrey J.|last16=Bussey|first16=Ben|title=The constitution and structure of the lunar interior|journal=[[Reviews in Mineralogy and Geochemistry]]|date=1. 1. 2006|volume=60|issue=1|pages=221–364|doi=10.2138/rmg.2006.60.3|bibcode=2006RvMG...60..221W|s2cid=130734866}}</ref> Međutim, Mjesec ima mnogo vulkanskih karakteristika kao što su [[lunar mare|maria]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/mare |title=Mare |author=<!--Not stated--> |date= 4. 1. 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=12. 11. 2023 }}</ref> (tamnije mrlje koje se vide na Mjesecu), [[rille]]<ref>{{cite web |url=https://volcano.oregonstate.edu/sinuous-rilles |title=Sinuous Rilles |author=<!--Not stated--> |date= 4. 1. 2012|website= Volcano World|publisher= Oregon State University|access-date=17. 11. 2023 }}</ref> i [[mjesečeva kupola|kupole]].<ref>{{Cite web |title=A Lunar Mystery: The Gruithuisen Domes |url=https://moon.nasa.gov/resources/482/a-lunar-mystery-the-gruithuisen-domes |access-date=6. 1. 2024 |website=Moon: NASA Science}}</ref> ===Venera=== {{Glavni| Venera}} [[Planeta]] [[Venera]] ima površinu koja je 90% [[bazalt]], što ukazuje na to da je vulkanizam imao glavnu ulogu u oblikovanju njene površine. Planeta je možda imala veliki globalni događaj ponovnog oblikovanja površine prije otprilike 500 miliona godina,<ref>{{cite journal|last1=Bindschadler|first1=D.L.|title=Magellan: A new view of Venus' geology and geophysics|journal=Reviews of Geophysics|year=1995|volume=33|issue=S1|pages=459–467|doi=10.1029/95RG00281|bibcode=1995RvGeo..33S.459B}}</ref> iz onoga što naučnici mogu zaključiti na osnovu gustine udarnih kratera na površini. [[Lava|Tokovi lave]] su široko rasprostranjeni, a javljaju se i oblici vulkanizma koji nisu prisutni na Zemlji. Promjene u atmosferi planete i zapažanja munja pripisuju se tekućim vulkanskim erupcijama, iako ne postoji potvrda da li je Venera još uvijek vulkanski aktivna. Međutim, radarska sondiranja sonde Magellan otkrila su dokaze o relativno nedavnoj vulkanskoj aktivnosti na najvišem Venerinom vulkanu [[Maat Mons]], u obliku [[tokova pepela]] blizu vrha i na sjevernoj strani.<ref>{{cite journal |last1=Robinson |first1=Cordula A. |last2=Thornhill |first2=Gill D. |last3=Parfitt |first3=Elisabeth A. |title=Large-scale volcanic activity at Maat Mons: Can this explain fluctuations in atmospheric chemistry observed by Pioneer Venus? |journal=Journal of Geophysical Research |year=1995 |volume=100 |issue=E6 |pages=11755 |doi=10.1029/95JE00147|bibcode=1995JGR...10011755R }}</ref> Međutim, interpretacija tokova kao tokova [[pepeo|pepela]] je dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal |last1=Mouginis-Mark |first1=Peter J. |title=Geomorphology and volcanology of Maat Mons, Venus |journal=Icarus |date=oktobar 2016 |volume=277 |pages=433–441 |doi=10.1016/j.icarus.2016.05.022|bibcode=2016Icar..277..433M }}</ref> ===Mars=== {{glavni|Mars}} [[Slika:Olympus Mons.jpeg|thumb|upright|[[Olympus Mons]] ([[latinski]], "Planina Olimp"), smještena na planeti [[Mars]], najviša je poznata planina u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]].]] Na [[Mars]]u postoji nekoliko ugašenih vulkana, od kojih su četiri ogromni štitasti vulkani, daleko veći od bilo kojeg na Zemlji. To uključuje [[Arsia Mons]], [[Ascraeus Mons]], [[Hecates Tholus]], [[Olympus Mons]] i [[Pavonis Mons]]. Ovi vulkani su ugašeni prije mnogo miliona godina,<ref name="ESAmarsvolcanoes">{{cite web|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Mars_Express/Glacial_volcanic_and_fluvial_activity_on_Mars_latest_images|publisher=European Space Agency|title=Glacial volcanic and fluvial activity on Mars: latest images |access-date=21. 7. 2024|date=25. 2. 2005}}</ref> Ali evropska svemirska letjelica ''[[Mars Express]]'' pronašla je dokaze da se vulkanska aktivnost mogla dogoditi i na Marsu u nedavnoj prošlosti.<ref name="ESAmarsvolcanoes"/> ===Mjeseci Jupitera=== ====Io==== Mjesec [[Io (mjesec)|Io]] je vulkanski najaktivniji objekat u Sunčevom sistemu zbog interakcije [[plima]] sa Jupiterom. Prekriven je vulkanima koji izbacuju [[sumpor]], [[sumpor-dioksid]] i [[silikat]]ne stijene, i kao rezultat toga, Io se stalno ponovo pojavljuje na površini. Postoje samo dva tijela u Sunčevom sistemu gdje se [[vulkan]]i mogu lako vidjeti zbog njihove visoke aktivnosti, Zemlja i Io.<ref>{{Cite book |last=Davies |first=Ashley Gerard |url=https://books.google.com/books?id=Pn_RAwAAQBAJ&dq=volcanism&pg=PR11 |title=Volcanism on Io |date=9. 8. 2007 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85003-2 |language=en}}</ref> Njegove lave su najtoplije poznate u Sunčevom sistemu, s temperaturama koje prelaze 1.800 K (1.500&nbsp;°C). U februaru 2001. godine, najveće zabilježene vulkanske erupcije u Sunčevom sistemu dogodile su se na Iu.<ref>{{cite web|title=Exceptionally bright eruption on Io rivals largest in solar system|url=http://keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem/|website=W.M. Keck Observatory|date=13. 11. 2002|access-date=2. 5. 2018|archive-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806235121/http://www.keckobservatory.org/recent/entry/exceptionally_bright_eruption_on_io_rivals_largest_in_solar_syatem|url-status=dead}}</ref> ====Evropa==== {{glavni|Evropa (satelit)}} Evropa, najmanji od Jupiterovih Galilejevih mjeseci, također izgleda ima aktivni vulkanski sistem, osim što je njena vulkanska aktivnost u potpunosti u obliku vode, koja se smrzava u led na hladnoj površini. Ovaj proces je poznat kao kriovulkanizam i očigledno je najčešći na mjesecima vanjskih planeta [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]].<ref>{{Citation |last=Geissler |first=Paul |title=Chapter 44 - Cryovolcanism in the Outer Solar System |date=1. 1. 2015 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123859389000444 |encyclopedia=The Encyclopedia of Volcanoes (Second Edition) |pages=763–776 |editor-last=Sigurdsson |editor-first=Haraldur |access-date=6. 1. 2024 |place=Amsterdam |publisher=Academic Press |doi=10.1016/b978-0-12-385938-9.00044-4 |isbn=978-0-12-385938-9|url-access=subscription }}</ref> ===Mjeseci Saturna i Neptuna=== {{glavni| Saturn|Neptun}} Godine 1989, svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' je primijetila kriovulkane (ledene vulkane) na Tritonu, [[Prirodni satelit|mjesecu]] [[Neptun]]a, a 2005. [[sonda]] ''[[Cassini-Huygens]]'' je fotografisala [[Enceladus|fontane smrznutih čestica koje eruptira iz Encelada]], [[Saturn]]ov mjesec.<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus|date=16. 3. 2005|work=[[PPARC]]|access-date=4. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310211512/http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp|archive-date=10. 3. 2007}}</ref><!-- replaced it above<ref>{{cite web|url=http://www.pparc.ac.uk/Nw/enceladus.asp |title=Cassini Finds an Atmosphere on Saturn's Moon Enceladus' |publisher=Pparc.ac.uk |access-date=24. 10. 2010}}</ref> --><ref>{{cite web|url=http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2198.html|title=Enceladus, Saturn's Moon|last=Smith|first=Yvette|date=15. 3. 2012|work=Image of the Day Gallery|publisher=NASA|access-date=4. 7. 2014}}</ref> Izbačeni materijal može se sastojati od vode, tečnog [[, amdušik]]onijaka, prašine ili metanskih spojeva. ''Cassini-Huygens'' je također pronašao dokaze o kriovulkanu koji izbacuje metan na Saturnovom mjesecu [[Titan (mjesec)|Titanu]], za koji se vjeruje da je značajan izvor metana koji se nalazi u njegovoj atmosferi.<ref>{{cite web |url=https://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |title=Hydrocarbon volcano discovered on Titan |date=8. 6. 2005 |work=New Scientist |access-date=24. 10. 2010 |archive-date=19. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070919022956/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7489 |url-status=dead }}</ref> Teoretizira se da kriovulkanizam može biti prisutan i na [[Objektu Kuiperovog pojasa]] [[50000 Quaoar|Quaoar]]. ===Egzoplanete=== Studija [[egzoplanete]] [[COROT-7b]] iz 2010. godine, koja je otkrivena [[tranzitna metoda|tranzitom]], 2009. godine, sugerirala je da [[plimno zagrijavanje]] od matične zvijezde vrlo blizu svoje i susjednih planeta može generirati intenzivnu vulkansku aktivnost sličnu onoj pronađenoj na Io.<ref>{{cite web|last=Jaggard|first=Victoria|title="Super Earth" May Really Be New Planet Type: Super-Io|work=National Geographic web site daily news|publisher=National Geographic Society|date=5. 2. 2010|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209014528/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/02/100205-new-type-planet-corot-7b-io/|url-status=dead|archive-date=9. 2. 2010|access-date=11. 3. 2010}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=20em}} * [[29P/Schwassmann–Wachmann]] * [[4 Vesta]] * [[Bimodalni vulkanizam]] * [[Vanzemaljska tečna voda]] * [[Fumarole]] * [[Zakoni o plinu]] * [[Geologija Ceresa]] * [[Geologija Merkura]] * [[Geologija Plutona]] * [[Gejzir]] * [[Glaciovulkanizam]] * [[Vruća tačka (geologija)|Vruća tačka]] * [[Hidrotermalni otvor]] * [[Magmatska stijena]] * [[Intrapločni vulkanizam]] * [[Planeta lave]] * [[Magmatski okean]] * [[Magmatizam]] * [[Plaštni oblak]] * [[Ploča tektonika]] * [[Predviđanje vulkanske aktivnosti]] * [[Širenje morskog dna]] * [[Vulkanski luk]] * [[Vulkanska stijena]] * [[Vulkanizam na Io]] * [[Vulkanizam na Marsu]] * [[Vulkanizam na Mjesecu]] * [[Vulkanizam na Veneri]] * [[Vulkan]] {{div col end}} ==Reference== {{refspisak}} ===Dodatni izvori=== * {{cite web |url = http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm |title = Glossary of Volcanic Terms |publisher = G. J. Hudak, University of Wisconsin Oshkosh |date=2001 |access-date = 7. 5. 2010 |url-status=dead |archive-date=6. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006075657/http://www.d.umn.edu/~rmorton/ronshome/Volcanology/VolcanicGlossary.htm}} * {{cite journal |author1=Crumpler, L. S. |author2=Lucas, S. G. |year= 2001 |title= Volcanoes of New Mexico: An Abbreviated Guide For Non-Specialists |journal= Volcanology in New Mexico. New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin |volume= 18 |pages= 5–15 |url= http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20070321022246/http://www.nmnaturalhistory.org/pdf_files/NMvolcanoes.pdf |archive-date= 21. 3. 2007 |access-date= 28. 4. 2010 }} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Volcanism}} * [https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/8629/200015.pdf Volcanic Diversity throughout the Solar System] * [https://watchers.news/2015/06/09/cosmic-solar-radiation-as-the-cause-of-earthquakes-and-volcanic-eruptions/ Cosmic-solar radiation as the cause of earthquakes and volcanic eruptions] * [https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1742-6596/869/1/012064/pdf Melting behaviours of the candidate materials for planetary models] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1342937X10001966#:~:text=►Nucleation%20of%20bubbles%20in,lead%20to%20an%20explosive%20eruption. Explosive volcanic eruptions triggered by cosmic rays: Volcano as a bubble chamber] * [https://link.springer.com/article/10.1007/BF00301399 Thermodynamics of gas and steam-blast eruptions] * [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0019103514001699 Prerequisites for explosive cryovolcanism on dwarf planet-class Kuiper belt objects] * [https://www.researchgate.net/publication/279752358_Phreatomagmatic_and_Related_Eruption_Styles Phreatomagmatic and Related Eruption Styles] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vulkanizam| ]] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Geofizika]] 2ohrur3qz9zbhs2orei85spe4r3lkbb 0 534182 3894697 3842910 2026-06-06T10:17:41Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3894697 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Hanna-Brita Kaasik | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|07|22}} | mjesto_rođenja = <!-- [[Tallinn]] --> | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024.]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) | pobjede SK = 0 | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''103.''' ([[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]]) | status = aktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 5. 2026. }} '''Hanna-Brita Kaasik''', rođena 22. jula 1999, estonska je [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Hanna-Brita Kaasik nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|89]] | | | | | | |} Nastupila je na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo joj je 89-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Češka|češkom]] [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s deset promašaja i zaostatkom od 14:10.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]], koja je završila utrku bez promašaja. U timskim disciplinama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] 26. novembra 2024. u [[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u u utrci na 15&nbsp;km, kada je s osam promašaja i zaostatkom od 11:53.9&nbsp;min bila sporija od italijanske biatlonke [[Lisa Vittozzi]], koja je završila utrku s jednim promašajem. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj 71-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Oberhof]]u 5. januara 2024. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:26.4&nbsp;min bila sporija od francuske biatlonke [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je jedanaesto mjesto u[[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u 29. novembra 2023. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] s [[Regina Ermits|Reginom Ermits]], [[Susan Külm|Susanom Külm]] i [[Tuuli Tomingas]]. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Hanna-Brita Kaasik}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|2955}} {{DEFAULTSORT:Kaasik, Hanna-Brita}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] <!-- [[Kategorija:Biografije, Tallinn]] --> [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6jbe9ba6y5mrg02wk2he4yepirnc7ys 0 534184 3894696 3842930 2026-06-06T10:17:39Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3894696 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Eliška Václavíková | slika = 2023-02-15_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_15_km_Individual_by_Sandro_Halank–244.jpg | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Češka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|02|10}} | mjesto_rođenja = [[Polička]] | država_rođenja = Češka | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | visina = | težina = | supružnik = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | veb-sajt = | sport = | klub = [[SK Nové Město na Moravě]] | trener = [[Aleš Ligaun]], [[Zdeněk Vítek]] | skije = | puška = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | prazna_oznaka3 = | prazni_podaci3 = | status = aktivna | kraj_karijere = | prvi_OI = | nastup_OI = '''0''' | medalje_OI = | zlato_OI = | prvi_SP = | nastup_SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje_SP = '''0''' | zlato_SP = | prvi_SK = | nastup_SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) | pobjede_SK = 0 | pobjede SK štafeta = 0 | plasman_SK = {{plainlist| * '''86.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''65.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''83.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede_u_dis = | nastup_EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede_EK_štafeta = | pobjede_EK = '''0''' | plasman_EK = '''43''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede_u_dis_EK = | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 9. 5. 2026 }} '''Eliška Václavíková''', rođena 10. februara 1999. u [[Polička|Polički]], kao Eliška Teplá je [[češka]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{sekcija}} === Olimpijske igre === Václavíková nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|65]] | | | | | |} Eliška Václavíková je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojala medalje. Najbolji uspjeh ostvarila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], kada je osvojila 37-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 5:39.2&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Hanna Öberg|Hannu Öberg]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- |102||86|| || || || |} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Václavíková je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|SK 2020/21.]] u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 29. novembra 2020, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 96-o mjesto, s dva promašaja i zaostatkom od 4:15.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice švedske biatlonke [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]]. Najbolji rezultati u pojedinačnoj konkurenciji joj je 36-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni SK 2021/22]], 11. marta 2022. u utrci sprinta u [[Otepää]]u na 7,5&nbsp;km, kada je bez promašajem i zaostatkom od 1:49.1&nbsp;min bila iza pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U štafetnim utrkama nije nastupala. == Privatni život == U augustu 2022. udala se za češkog biatlonskog trenera [[Jiří Václavík|Jiříja Václavíka]].<ref>{{cite web|url=https://isport.blesk.cz/clanek/blesk-sport/417849/biatlonova-hvezdicka-tepla-23-se-vdala-svatba-s-trenerem.html |title=Biatlonová hvězdička Teplá (23) se vdala: Svatba s trenérem! |publisher=isport.blesk.cz |access-date=22. 10. 2022|language=cs}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Eliška Václavíková}} * {{Sport365|2193}} {{DEFAULTSORT:Václavíková, Eliška}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Polička]] [[Kategorija:Češki biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] hf7gg519hpn8oamswrk6a8mgaq19su5 0 534187 3894695 3842944 2026-06-06T10:17:37Z WumpusBot 120674 /* Vanjski linkovi */ razne ispravke 3894695 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Nika Vindišar | slika = Nika_Vindišar_2019.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovenija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1999|12|31}} | mjesto rođenja = [[Jesenice]] | država rođenja = [[Slovenija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = [[ŠD Gorje]] | trener = [[Andreja Mali]] <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede EK = | plasman EK = | kraj karijere = 2022. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 9. 8. 2026. }} '''Nika Vindišar''', rođena 31. decembra 1999. u [[Jesenice|Jesenicama]] je nekadašnja [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Nika Vindišar nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |} Vindišar je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 46-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] kada je u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 1:46.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]] i [[Nina Zadravec|Ninom Zadravec]], ali su bili pretečeni za jedan krug; te 19-o mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – pojedinačna štafeta (mješovito)|pojedinačnoj štafeti]] s [[Alex Cisar|Alexom Cisarom]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Vindišar je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|SK 2019/20.]] <!-- u finskom [[Kontiolahti]]ju 9. marta 2018, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 92-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 4:01.7&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 55-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 9. januara 2020. u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:18.2&nbsp;min bila iza pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je utrku završila bez promašaja. U štafetnim utrkama joj je najbolji rezultat 17-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20]], 14. decembra 2019. u austrijskom [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] s [[Lea Einfalt|Leom Einfalt]], [[Tais Vozelj]] i [[Polona Klemenčič|Polonom Klemenčič]]. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2022. == Privatni život == Njena mlađa sestra [[Klara Vindišar|Klara]] je slovenska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Nika Vindišar}} * {{Sport365|2195}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vindišar, Nika}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Biografije, Jesenice]] [[Kategorija:Slovenski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7kiox9rmqbgg2x0s1v43sj0nvvph4a3 0 534193 3894694 3843522 2026-06-06T10:17:35Z WumpusBot 120674 /* Radnja */ razne ispravke 3894694 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Blum – Gospodari svoje budućnosti | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = {{Plainlist| * Jasmila Žbanić * [[Zoran Solomun]] }} | narator = | uloge = | muzika = | kinematografija = [[Eldar Emrić]] | žanr = [[Dokumentarni film|dokumentarni]] | montaža = [[Vladimir Gojun]] | studio = [[Deblokada]] | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2024|11|8|[[Sarajevo]]}} | trajanje = 76 minuta | zemlja = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[bosanski jezik|bosanski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Blum – Gospodari svoje budućnosti''''' bosanskohercegovački je [[dokumentarni film]] iz 2024. koji je režirala i producirala [[Jasmila Žbanić]]. Film govori o [[Emerik Blum|Emeriku Blumu]], osnivaču i dugogodišnjem direktoru [[Energoinvest]]a, te o modelu [[radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]] po kojem je ta kompanija izrasla u jednu od najvažnijih privrednih organizacija u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]]. Scenarij su napisali Žbanić i [[Zoran Solomun]], direktor fotografije bio je [[Eldar Emrić]], a montažer [[Vladimir Gojun]].<ref name="cineuropa">{{cite web |title=Blum – Masters of Their Own Destiny |url=https://cineuropa.org/en/film/483841/ |website=[[Cineuropa]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> Film je premijerno prikazan 8. novembra 2024. u [[Bosanski kulturni centar Sarajevo|Bosanskom kulturnom centru]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a redovne kino-projekcije počele su narednog dana u kinu [[Meeting Point]].<ref name="klix-premijera">{{cite web |title=Žbanić pred premijeru filma o Emeriku Blumu: Htjeli smo pokazati da BiH nije uvijek bila nazadna zemlja |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/zbanic-pred-premijeru-filma-o-emeriku-blumu-htjeli-smo-pokazati-da-bih-nije-uvijek-bila-nazadna-zemlja/241024070 |website=[[Klix.ba]] |date=24. 10. 2024 |access-date=16. 9. 2025}}</ref> Izabran je za bosanskohercegovačkog kandidata za [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]] na [[98. dodjela Oscara|98. dodjeli "Oscara"]].<ref name="n1-oscar">{{cite web |title=Film "Blum - Gospodari svoje budućnosti" Jasmile Žbanić je bh. kandidat za Oscara |url=https://n1info.ba/kultura/film-blum-gospodari-svoje-buducnosti-jasmile-zbanic-je-bh-kandidat-za-oscara/ |website=[[N1 (Bosna i Hercegovina)|N1 BiH]] |date=16. 9. 2025 |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Radnja == Film prikazuje Bluma kao industrijalca, organizatora i političku figuru čiji je rad bio vezan za poslijeratni razvoj [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i Sarajeva. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u nerazvijenoj i ratom razorenoj zemlji, Blum je od malog inženjerskog studija razvio Energoinvest, kompaniju koja je poslovala na međunarodnom tržištu i ostvarivala velike prihode.<ref name="cineuropa" /> Središnja tema filma jeste poslovni model Energoinvesta, zasnovan na učešću radnika u upravljanju i raspodjeli dobiti. Film taj model povezuje sa specifičnim položajem [[Jugoslavija|Jugoslavije]] između istočnog i zapadnog političkog bloka, kao i s mogućnošću da kompanija istovremeno koristi elemente socijalističkog sistema i međunarodnog kapitalističkog tržišta.<ref name="meetingpoint">{{cite web |title=BLUM – GOSPODARI SVOJE BUDUĆNOSTI / BLUM – MASTERS OF THEIR OWN DESTINY |url=https://kinomeetingpoint.ba/?amy_movie=blum-gospodari-svoje-buducnosti-blum-masters-of-their-own-destiny |website=Kino Meeting Point |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Produkcija == Film je producirala sarajevska produkcijska kuća [[Deblokada]], a producenti su bili [[Damir Ibrahimović]] i Jasmila Žbanić.<ref name="cineuropa" /> Pored Žbanić i Solomuna kao scenarista, u filmskoj ekipi bili su i [[Irma Saje]] kao scenografkinja i kostimografkinja, Eldar Emrić kao direktor fotografije i Vladimir Gojun kao montažer.<ref name="n1-oscar" /> Radna verzija dokumentarnog filma o Blumu prikazana je u augustu 2022. u okviru posebne predfestivalske projekcije [[Sarajevo Film Festival]]a. Žbanić i Deblokada tada su pozvali građane da ustupe filmske arhive, fotografije i priče o Blumu, nekadašnjem direktoru Energoinvesta i [[Gradonačelnici Sarajeva|gradonačelniku Sarajeva]].<ref>{{cite web |title=Specijalna predfestivalska projekcija: Radna verzija filma o Emeriku Blumu Jasmile Žbanić |url=https://www.sff.ba/en/news/11749/specijalna-predfestivalska-projekcija-radna-verzija-filma-o-emeriku-blumu-jasmile-zbanic |website=[[Sarajevo Film Festival]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Prikazivanje == Premijera filma održana je 8. novembra 2024. u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, a redovno prikazivanje počelo je 9. novembra u kinu Meeting Point.<ref name="klix-premijera" /> Prema podacima Sarajevo Film Festivala za kino-distribuciju u Bosni i Hercegovini, film je 2024. imao 4.343 gledatelja i prihod od 31.594 KM, čime je bio među deset najgledanijih regionalnih filmova u bosanskohercegovačkim kinima te godine.<ref>{{cite web |title=U 2024. godini više od milion gledatelja u bh. kinima |url=https://www.sff.ba/novost/12452/u-2024.-godini-vise-od-milion-gledatelja-u-bh.-kinima |website=[[Sarajevo Film Festival]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> U februaru 2025. prikazan je u [[Muzej moderne umjetnosti (New York)|Muzeju moderne umjetnosti]] u [[New York]]u, u programu Doc Fortnight, gdje je najavljen kao sjevernoamerička premijera filma.<ref>{{cite web |title=Blum: Gospodari svoje budućnosti (Blum: Masters of Their Own Destiny). 2024. Directed by Jasmila Žbanić |url=https://www.moma.org/calendar/events/10304 |website=[[Muzej moderne umjetnosti u New Yorku|MoMA]] |access-date=16. 9. 2025}}</ref> == Recepcija == Damir Radić film je vidio kao dobrodošao, ali nedovoljno artikulisan podsjetnik na jugoslavensku prošlost. Pohvalio je Blumovu [[Harizma|harizmu]] vidljivu iz arhivskih snimaka i pozitivno ocijenio intervjue s bivšim zaposlenicima, no zamjerio je Žbanić što je u potpunosti izbjegla kritički odmak prema svom subjektu; film nema ni jedne kritičke riječi upućene Blumu, kompaniji ni [[Samoupravni socijalizam|samoupravnom socijalizmu]]. Iako je uočio pokušaje ironizacije kroz odabir muzike, ocijenio ih je izoliranim i neartikulisanim u kontekstu cjeline. Zaključio je da je film koristan jer se suprotstavlja dominantnom zaboravu jugoslavenske ere, ali da ipak nije ostvarenje za dugo pamćenje.<ref>[https://www.portalnovosti.com/samoupravna-hagiografija/ Samoupravna hagiografija] - Portal Novosti. 28. 4. 2025. Pristupljeno 9. 5. 2026.</ref> Hana Samaržija iz Hrvatskog društva filmskih kritičara ocijenila je dokumentarac znatno pozitivnije, pišući o njemu kao dinamičnom ostvarenju iskusne režiserke. Istaknula je da [[Jasmila Žbanić|Žbanić]] ne slijedi hronologiju nego teme organski izmjenjuje, a arhivski materijal obogaćuje humorom pri odabiru isječaka. Idealizaciju Bluma ne smatra manom, nego opravdanim izborom jer Žbanić portret gradi na stvarnim arhivskim dokazima etične ekonomije, a ne na [[Nostalgija|nostalgiji]] ili [[Propaganda|propagandi]]. Dodala je da film nije oda jugoslavenskom socijalizmu kao takvom, nego ozbiljna refleksija o poduzetništvu kao sredstvu doprinosa zajednici, koja dodatnu snagu dobiva u suprotnosti s današnjim modelima poput [[Amazon (kompanija)|Amazonovog]].<ref>{{Cite web|url=https://zonafilma.com/blum-gospodari-svoje-buducnosti-ovo-nije-moja-firma/|title=72. Pulski filmski festival: Blum – Gospodari svoje budućnosti: Ovo nije moja firma – Zona Filma|language=|access-date=9. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|36595425}} {{Jasmila Žbanić}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Blum - Gospodari svoje buducnosti}} [[Kategorija:Filmovi iz 2024.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dokumentarni filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] pr0o5q9r3bnc1xyd5lpngjw848lonkb 0 534201 3894693 3891228 2026-06-06T10:17:32Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894693 wikitext text/x-wiki [[Slika:Camel Pass to Taylor Creek.jpg|thumb|upright=1.3| Planinski lanci Chilcotin u Britanskoj Kolumbiji pokazuju žive boje zbog teške mineralizacije.]] U [[geologija|geologiji]], '''mineralizacija''' je taloženje ekonomski važnih [[metal]]a u formiranju rudnih tijela ili "žila" putem različitih procesa. Prva naučna istraživanja ovog procesa provedena su u [[Cornwall]]u od strane Williama Joryja Henwooda, a kasnije i od strane Roberta Were Foxa Mlađeg, R.W. Foxa.<ref>Embrey, P. G. and Symes, R. F. ''Minerals of Cornwall and Devon'', London, British Museum of Natural History, 1987. {{ISBN|0-565-01046-8}} hardback, 0-565-00989-3 paperback. page 14, and bibliography Fox: 135, Henwood: 137/8</ref> Termin se također može odnositi na proces kojim [[minerali]] u vodi, kao što su [[kalcij-karbonat]] ([[kalcit]]), [[željezo-oksid]] ([[hematit]] ili [[limonit]]) ili [[silicij-dioksid]] ([[kvarc]]), zamjenjuju [[organski spoj|organski materijal]] unutar tijela organizma koji je uginuo i zatrpan [[sediment]]ima.<ref name='Leveille'>{{cite journal | title = Mineralized iron oxidizing bacteria from hydrothermal vents: targeting biosignatures on Mars | journal = American Geophysical Union, Fall Meeting |year=2010 | author = Leveille, R. J. | volume = 2010 | issue = abstract #P12A–07| bibcode = 2010AGUFM.P12A..07L}}</ref> Mineralizacija se također može odnositi na proizvod koji nastaje procesom mineralizacije. Naprimjer, mineralizacija (proces) može uvesti metale (kao što je željezo) u stijenu. Ta stijena se tada može nazvati stijenom koja posjeduje mineralizirano [[željezo]]. ==Također pogledajte== * [[Rudna geneza]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Minerlization}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekonomska geologija]] [[Kategorija:Mineralogija]] [[Kategorija:Geologija]] ohza2k7krjqd48e895lhq382x7gz026 0 534206 3894692 3891229 2026-06-06T10:17:30Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894692 wikitext text/x-wiki [[File:Young Wong Ham checking chlorine level of local water source in La Paz, Honduras (5421482).jpg|thumb| Provjera nivoa hlora u lokalnom izvoru vode u [[La Paz]]u, [[Honduras]].]] '''Hlorinacija vode''', '''hloracija vode''' ili '''hloriranje vode''' je proces dodavanja [[hlor]]a ili hlornih spojeva, kao što je [[natrij-hipohlorit]] u [[voda|vodu]]. Ova metoda se koristi za ubijanje [[bakterija]], [[virus]]a i drugih [[mikrob]]a u vodi. Konkretno, hloracija se koristi za sprječavanje širenja [[bolesti koje se prenose vodom]] kao što su [[kolera]], [[dizenterija]] i [[tifus]].<ref>{{Cite web|last=Matthews|first=Dylan|date=13. 11. 2021|title=How a simple solution slashed child mortality in rural Kenyan villages|url=https://www.vox.com/22778286/child-mortality-kenya-chlorine-clean-water|access-date=15. 11. 2021|website=Vox|language=en}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |date=10. 10. 2018 |title=Disinfection with Chlorine {{!}} Public Water Systems {{!}} Drinking Water {{!}} Healthy Water {{!}} CDC |url=https://www.cdc.gov/healthywater/drinking/public/chlorine-disinfection.html |access-date=30. 4. 2020 |website=www.cdc.gov |language=en-us}}</ref> ==Historija== U radu objavljenom 1894. godine, formalno je predloženo dodavanje hlora u vodu, kako bi se ona učinila "bez klica". Dva druga autoriteta su podržala ovaj prijedlog i objavila ga u mnogim drugim radovima u 1895.<ref>{{cite book |author1=F.E. Turneaure |author2=and H.L. Russell |year=1901 |title=Public Water-Supplies: Requirements, Resources, and the Construction of Works |edition=1st |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |page=493}}</ref> Rani pokušaji implementacije hlorisanja vode u postrojenju za prečišćavanje vode napravljeni su 1893. godine u [[Hamburg]]u u Njemačkoj. U 1897., grad Maidstone u Engleskoj bio je prvi koji je tretirao cijelu svoju vodovodnu mrežu [[hlor]]om.<ref>{{cite journal |title=Typhoid Epidemic at Maidstone |date=oktobar 1897 |journal=Journal of the Sanitary Institute |volume=18 |pages=388}}</ref><ref>{{cite book |last1=Race |first1=Joseph |title=F.I.C. |date=Nov 20, 1918 |publisher=JOHN WILEY & SONS, Inc. |location=Brooklyn, New York |page=6 |url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fd/Chlorination_of_water_%28IA_chlorinationofwa00race%29.pdf}}</ref> Trajno hlorisanje vode započelo je 1905. godine, kada su neispravan [[spori pješčani filter]] i kontaminirana opskrba vodom uzrokovali ozbiljnu epidemiju [[tifus]]a u Lincolnu, [[Engleska]].<ref>{{cite web |url=https://www.icis.com/explore/resources/news/2008/08/25/9150211/chlorine-cleans-water-for-millions-but-comes-under-attack-after-health-scares/ |title=A miracle for public health? |access-date=17. 12. 2012}}</ref> Alexander Cruickshank Houston je koristio hlorisanje vode kako bi zaustavio epidemiju. Njegova instalacija je u vodu koja se tretira ubrizgavala koncentrovani rastvor takozvanog "hlorisanog kreča" (mješavina [[kalcij-hipohlorit]]a, [[kalcij-hidroksid]]a i [[kalcij-hlorid]]a). Ovo nije bio samo moderni kalcij-hlorid, već je sadržavao hlor rastvoren u krečnoj vodi (razrijeđeni [[kalcij-hidroksid]]) da bi se formirao kalcij-hipohlorit (hlorisani kreč). Hlorisanje vode pomoglo je u zaustavljanju epidemije, i kao mjera predostrožnosti, hlorisanje je nastavljeno do 1911. godine, kada je pušten u rad novi [[vodovod]].<ref>Reece, R.J. (1907). ]"Report on the Epidemic of Enteric Fever in the City of Lincoln, 1904-5." In Thirty-Fifth Annual Report of the Local Government Board, 1905-6: Supplement Containing the Report of the Medical Officer for 1905-6. London: Local Government Board.</ref> [[Slika:Manual Control Chlorinator.jpg|300px|thumb| Ručno kontrolirani hlorinator za ukapljivanje hlora za prečišćavanje vode, početak 20. vijeka. Iz djela ''Hlorinacija vode'' Josepha Racea, 1918.]] Prva kontinuirana upotreba hlora u Sjedinjenim Američkim Državama za dezinfekciju dogodila se 1908. godine u rezervoaru Boonton (na rijeci Rockaway), koji je služio za snabdijevanje vode za Jersey City, [[New Jersey]].<ref>Leal, John L. (1909). "The Sterilization Plant of the Jersey City Water Supply Company at Boonton, N.J." ''Proceedings'' American Water Works Association. pp. 100-9.</ref> Hlorinacija je postignuta kontroliranim dodavanjem razrijeđenih rastvora hlorida kreča ([[kalcij-hipohlorit]]) u dozama od 0,2 do 0,35 ppm. Proces tretmana osmislio je [[John L. Leal]], a postrojenje za hlorinaciju projektovao je [[George W. Fuller|George Warren Fuller]].<ref>Fuller, George W. (1909). "Description of the Process and Plant of the Jersey City Water Supply Company for the Sterilization of the Water of the Boonton Reservoir." ''Proceedings'' AWWA. pp. 110–34.</ref> Tokom narednih nekoliko godina, dezinfekcija hlorom pomoću kreč-hlorida (kalcij-hipohlorita) brzo je uvedena u sisteme za pitku vodu širom svijeta.<ref>Hazen, Allen. (1916). ''Clean Water and How to Get It.'' New York: Wiley. p. 102.</ref> Tehniku prečišćavanja vode za piće upotrebom komprimovanog tečnog gasovitog hlora razvio je britanski oficir u [[Indijska medicinska služba|Indijskoj medicinskoj službi]], Vincent B. Nesfield, 1903. godine. Prema njegovom vlastitom iskazu, "Palo mi je na pamet da bi plinoviti hlor mogao biti zadovoljavajući... ako bi se mogla pronaći odgovarajuća sredstva za njegovu upotrebu.... Sljedeće važno pitanje bilo je kako učiniti plin prenosivim. To se može postići na dva načina: ukapljivanjem i skladištenjem u željeznim posudama obloženim olovom, koje imaju mlaznicu s vrlo finim kapilarnim kanalom i opremljene su slavinom ili navojnim čepom. Slavina se otvori, a cilindar se stavi u potrebnu količinu vode. Hlor izlazi u mjehurićima i za deset do petnaest minuta voda je apsolutno sigurna. Ova metoda bi bila korisna u velikim razmjerima, kao što je to slučaj sa kolicima za servisnu vodu."<ref>{{cite journal |author=V. B. Nesfield |title=A Chemical Method of Sterilizing Water Without Affecting Potability |url=http://www.publichealthjrnl.com/article/S0033-3506%2802%2980142-1/abstract |journal=Public Health |year=1902 |volume=15 |pages=601–3 |doi=10.1016/s0033-3506(02)80142-1|url-access=subscription }}</ref> Major [[Carl Rogers Darnall]], profesor hemije na [[Vojno-medicinski fakultet|Vojno-medicinskom fakultetu]], izveo je prvu praktičnu demonstraciju ovoga u 1910.<ref>{{cite journal |pmc=2218881 |journal=Am J Public Health |volume=1 |issue=11 |pages=783–97 |author=Darnall CR |title=The purification of water by anhydrous chlorine |date=novembar 1911 |pmid=19599675 |doi=10.2105/ajph.1.11.783}}</ref> Tokom mnogo decenija, Lysterova metoda je ostala standard za američke kopnene snage na terenu i u kampovima, implementirana u obliku poznate Lyster Bag (također se piše Lister Bag). Platnena "vreća, voda, sterilizirajuća" bila je uobičajena komponenta poljskih kuhinja, izdavana jedna na 100 osoba, standardnog kapaciteta 36 galona koja je visila sa često improviziranog tronošca na terenu. U upotrebi od [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] do [[Vijetnam]]skog rata, zamijenjen je sistemima reverzne [[osmoza|osmoze]] koji proizvode pitku vodu pročišćavanjem lokalne vode pod pritiskom kroz mikroskopske filtere: Jedinica za prečišćavanje vode reverznom osmozom (1980) i Taktički sistem za prečišćavanje vode (2007) za proizvodnju velikih razmjera, te jedinica za prečišćavanje lake vode za potrebe manjih razmjera koja uključuje tehnologiju ultrafiltracije za proizvodnju pitke vode iz bilo kojeg izvora i koristi automatizirane cikluse ispiranja svakih 15 minuta kako bi se pojednostavile operacije čišćenja. Hlorni plin prvi put je kontinuirano korišten za dezinfekciju vode u postrojenju za filtriranje Belmont, [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], korištenjem mašine koju je izumio Charles Frederick Wallace, koji ju je nazvao Hlorinator. Proizvodila ga je kompanija Wallace & Tiernan počevši od 1913. godine.<ref>{{cite web | url=http://library.rit.edu/findingaids/Inventories/WallaceAndTiernanCompanyRecords.pdf | access-date=7. 11. 2023 | title=Wallace & Tiernan Corporation Incorporated Corporate Materials }}{{Mrtav link}}</ref> Do 1941. godine, [[dezinfekcija]] vode za piće u [[SAD]]-u hlornim plinom je uveliko zamijenila upotrebu kreč-hlorida.<ref>{{cite book |last=Hodges |first=L. |title=Environmental Pollution |publisher=Rinehart and Winston |year=1977 |edition=2nd |location=New York |page=189}}</ref><ref>Baker, Moses N. (1981). ''The Quest for Pure Water: the History of Water Purification from the Earliest Records to the Twentieth Century.'' 2nd Edition. Vol. 1. Denver: American Water Works Association. p. 341-342.</ref> ==Biohemija== Kao [[halogen]], [[hlor]] je veoma efikasno dezinfekciono sredstvo i dodaje se u javne vodovodne sisteme kako bi se ubili patogeni koji uzrokuju bolesti, kao što su [[bakterije]], [[virusi]] i [[protozoe]], koji obično rastu u rezervoarima za vodu, na zidovima vodovodnih cijevi i u rezervoarima za skladištenje.<ref name=Calderon>{{cite journal |author=Calderon, R. L. |year=2000 |title=The Epidemiology of Chemical Contaminants of Drinking Water |journal=Food and Chemical Toxicology |volume=38 |pages=S13–S20 |doi=10.1016/S0278-6915(99)00133-7 |pmid=10717366 |issue=1 Suppl |url=https://zenodo.org/record/1259983}}</ref> Mikroskopski uzročnici mnogih bolesti poput [[kolera|kolere]], [[tifus]]a i [[dizenterija|dizenterije]] ubijali su bezbroj ljudi godišnje prije nego što su metode dezinfekcije rutinski korištene.<ref name=Calderon/> Daleko većina hlora se [[proizvodi hlora|proizvodi]] iz [[kuhinjska so|kuhinjske soli]] (NaCl) elektrolizom u [[hlor-alkal]]nom procesu. Dobiveni plin pri atmosferskom pritisku se ukapljuje pod visokim pritiskom. Ukapljeni plin se transportuje i koristi kao takav. Kao snažno [[oksidacijsko sredstvo]], hlor ubija oksidacijom organskih molekula.<ref name=Calderon/> Hlor i produkt hidrolize [[hipohlorna kiselina]] nisu nabijeni i stoga lahko prodiru u negativno nabijenu površinu [[patogen]]a. Sposoban je da razgradi lipide koji čine [[ćelijski zid]] i reaguje sa unutarćelijskim [[enzimi]]ma i [[proteini]]ma, čineći ih nefunkcionalnim. [[Mikroorganizmi]] tada ili umiru ili se više ne mogu razmnožavati.<ref>{{cite book |author=Kleijnen, R.G. |date=16. 12. 2011 |title=The Chlorine Dilemma |publisher=Eindhoven University of Technology |url=http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |access-date=18. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140222152238/http://students.chem.tue.nl/ifp42/Downloads/Final%20Report%20MDP%20Group%201%20-%20The%20Chlorine%20Dilemma.pdf |archive-date= 22. 2. 2014 |url-status= dead}}{{page needed|date=januar 2014}}</ref> ===Principi=== Kada se hlor rastvori u vodi, on se pretvara u ravnotežnu smjesu hlora, [[hipohlorna kiselina|hipohlorne]] (HOCl) i [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnw kiselinw]] (HCl): :Cl₂ + H₂O {{eqm}} HOCl + HCl U kiselom rastvoru, glavne vrste su {{chem|Cl|2}} i HOCl, dok je u alkalnom rastvoru efektivno prisutan samo ClO⁻ ([[hipohlorit]]ni ion). Također su pronađene vrlo male koncentracije [[Hlorit|ClO₂⁻]], [[Hlorat|ClO₃⁻]], [[Perhlorat|ClO₄⁻]].<ref>{{cite journal |author1=Shunji Nakagawara|author2=Takeshi Goto|author3=Masayuki Nara | author4=Youichi Ozaqa| author5=Kunimoto Hotta| author6= Yoji Arata |title=Spectroscopic Characterization and the pH Dependence of Bactericidal Activity of the Aqueous Chlorine Solution |journal=Analytical Sciences |volume=14 |pages=691–698 |year=1998 |doi=10.2116/analsci.14.691 |issue=4|doi-access= free}}</ref> ===Šok hlorisanje=== [[Šok hlorisanje]] je proces koji se koristi u mnogim bazenima, [[bunar]]ima, [[izvor]]ima i drugim izvorima vode kako bi se smanjili ostaci [[bakterija]] i [[alge|algi]] u vodi. Šok hlorisanje se izvodi miješanjem velike količine hipohlorita u vodu. Hipohlorit može biti u obliku praha ili tečnosti kao što je hlorni izbjeljivač (rastvor natrij-hipohlorita ili kalcij-hipohlorita u vodi). Voda koja se šok-hloriše ne smije se plivati ili piti dok se broj natrij-hipohlorita u vodi ne smanji na tri [[dijela na milion]] (ppm) ili dok se broj kalcij-hipohlorita ne smanji na 0,2 do 0,35 ppm. Kao alternativa šok-hlorisanju, neki bazeni se hlorišu upotrebom filtera koji generiše hlor i koji [[elektroliza|elektrolizira]] uobičajenu [[soli|so]]. Bazeni hlorisani ovom metodom uglavnom imaju niže nivoe hlora od direktno hlorisanih bazena. Takvi bazeni se nazivaju bazeni sa slanom vodom. ==Nedostaci== Dezinfekcija hlorisanjem može biti problematična u nekim okolnostima. Hlor može reagovati sa prirodnim [[organski spoj|organskim spojevima]] koji se nalaze u vodi i proizvoditi jedinjenja poznata kao [[nusproizvodi dezinfekcije]] (DBP). Najčešći DBP-i su [[trihalometan]]o (THM) i [[halosirćetna kiselina]] (HAA). Trihalometani su primarni nusproizvodi dezinfekcije koji nastaju hloriranjem. U visokim dozama, bromoform uglavnom usporava redovnu moždanu aktivnost, što se manifestuje simptomima poput pospanosti ili sedacije. Hronična izloženost i bromoformu i dibromohlorometanu u visokim dozama može uzrokovati [[rak jetre]] i [[bubreg]]a, kao i bolesti srca, [[nesvijest]] ili smrt.<ref>{{citation |publisher=ATSDR |year=2011 |title=Public Health Statement: Bromoform & Dibromochloromethane}}{{full citation needed|date=juli 2013}}</ref> Zbog potencijalne [[kancerogen]]osti ovih spojeva, propisi o vodi za piće širom razvijenog svijeta zahtijevaju redovno praćenje koncentracije ovih spojeva u distributivnim sistemima gradskih vodovodnih sistema. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] izjavila je da su "rizici po zdravlje od ovih nusproizvoda izuzetno mali u poređenju s rizicima povezanim s neadekvatnom dezinfekcijom".<ref name=":0">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK579461/ |title=Guidelines for drinking-water quality |series=WHO Guidelines Approved by the Guidelines Review Committee |publisher=World Health Organization |year=2022 |isbn=978-92-4-004506-4 |edition=4th |volume= |page=6|pmid=35417116 }}<!-- index is at http://www.who.int/water_sanitation_health/dwq/gdwq3rev/en/ --></ref> == Dehlorinator == '''Dehlorinator''' je hemijski aditiv koji uklanja [[hlor]] ili [[monohloramin|hloramin]] iz vode. U slučajevima kada se voda iz slavine hloriše, treba je deklorisati prije upotrebe u [[akvarij]]u, jer hlor može štetiti vodenom svijetu na isti način na koji ubija [[mikroorganizmi|mikroorganizme]]. Hlor će ubiti [[ribe]].<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=l-qrDxOwa9IC&q=dechlorinator%20how%20it%20works&pg=PA181 |title=Freshwater Aquariums for Dummies |last1=Hargrove |first1=Maddy |last2=Hargrove |first2=Mic |publisher=Wiley Publishing, Inc. |year=2006 |isbn=9780470051030 |location=Hoboken, New Jersey |pages=181 }}</ref> i uzrokovati oštećenje biološkog filtera akvarija.<ref>{{Cite web |url=http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |title=Dechlorination - The First Tank Guide - Preparing Your Tap Water for Aquarium Use |last=Seyffarth |first=Keith |website=First Tank Guide |access-date=15. 2. 2017 |archive-date=16. 2. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170216131317/http://www.firsttankguide.net/dechlorinator.php |url-status=dead }}</ref> Hemikalije koje služe ovoj funkciji su redukcijska sredstva koja redukuju hlorne spojeve do [[hlorid]]a, koji je bezopasan za život. Neki spojevi koji se koriste u komercijalnim dehlorinatorima su [[natrij-tiosulfat]], natrij- hidroksimetansulfonat i natrij-hidroksimetan sulfinska kiselina.<ref>{{Cite conference| publisher = US EPA Office of Water| title = Wastewater Technology Fact Sheet: Dechlorination| location = Washington, D.C.| date = septembar 2000| url = https://www3.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| archive-url = https://web.archive.org/web/20011119133154/http://www.epa.gov/npdes/pubs/dechlorination.pdf| url-status = dead| archive-date = 19. 11. 2001}}</ref> ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=30em}} * [[Prečišćavanje vode|Alternativne metode za dezinfekciju vode]] * [[Voda za piće]] * [[Zakon o sigurnoj vodi za piće]] * [[Natrij-dihloroizocijanurat]], hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Natrij-hipohlorit]] * [[Sterilizacija (mikrobiologija)]] * [[Trihloroizocijanurna kiselina]] poznata i kao Simklozen, hemikalija u tabletama za hlorisanje * [[Filter za vodu]] * [[Fluorisanje vode]] * [[Vodovodna industrija]] * [[Zagađenje vode]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Vodovodna mreža]] * [[Prečišćavanje vode]] * [[Aeracija]] {{div col end}} ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== {{sisterlinks | d = Q1075344 | c = Category:Water chlorination | n = no | b = no | v = no | voy = no | m = no | mw = no | s = no | wikt = no | species = no | q = no }} * [https://www.epa.gov/ground-water-and-drinking-water/emergency-disinfection-drinking-water Emergency Disinfection of Drinking Water] ([[United States Environmental Protection Agency|US EPA]]) * [https://web.archive.org/web/20091029202733/http://www.npi.gov.au/database/substance-info/profiles/20.html National Pollutant Inventory - Chlorine] * [https://web.archive.org/web/20100811193431/http://www.americanchemistry.com/chlorine/ American Chemistry Council's Chlorine Chemistry Division] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Prečišćavanje vode]] [[Kategorija:Hlor]] [[Kategorija:Škotski izumi]] [[Kategorija:Ekologija]] irsqt156xqh6wkwrk0imcponn5l98um 0 534214 3894691 3891231 2026-06-06T10:17:27Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894691 wikitext text/x-wiki [[Slika:Acceleration1.jpg|thumb|400px| Sekularni trend smanjenja starosti pojave [[menarha|menarhe]] kod djevojčica iz Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike<br/>Prema:<ref name=":0">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey, {{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref>]] [[Slika:Acceleration2.jpg|thumb|400px| Poređenje visine između djece evropskog porijekla rođene u Americi i ranijih populacija istog porijekla<br />Prema:<ref name=":0"/>]] '''Akceleracija''' ili ubrzavanje u procesu ljudskog razvoja je [[fenomen]] koji je registrovan u mnogim populacijama širom svijeta. To se podjednako odnosi na rast određenih antropometrijskih parametara i brzinu dostizanja seksualne zrelosti. Ove činjenice ilustruju rezultate sekularnih promjena u tjelesnoj visini i pojavi prve [[menstruacija|menstruacije]] ([[menarha]]).<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite journal |last=Hatton |first=T. J. |date=1. 4. 2014 |title=How have Europeans grown so tall? |url=https://academic.oup.com/oep/article-lookup/doi/10.1093/oep/gpt030 |journal=Oxford Economic Papers |language=en |volume=66 |issue=2 |pages=349–372 |doi=10.1093/oep/gpt030 |issn=0030-7653|url-access=subscription }}</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): ''Bioanthropology – Diversity of Recent Man.'' Sarajevo: INGEB (Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu), {{ISBN|9958-9344-2-6}}, In Bosnian.</ref> Povećanje ljudskog rasta glavni je pokazatelj poboljšanja [[prosjek|prosječnog]] zdravlja [[populacija]]. Proučavan je najnoviji skup podataka o prosječnoj visini odraslih muških kohorti rođenih, od sredine devetnaestog stoljeća do 1980. godine, u 15 evropskih zemalja (u navedenim populacijama). Tokom jednog stoljeća prosječna visina povećala se za 11&nbsp;cm, što predstavlja dramatično poboljšanje ovog fenomena. Prividno ubrzanje tjelesne visine dogodilo se tokom perioda oko dva svjetska rata i nakon [[Velika depresija|Velike depresije]]. Sredinom devetnaestog stoljeća, [[menarha]] kod evropskih djevojčica javljala se u prosječnoj dobi od 16,5 godina. Sto godina kasnije, ova dob je smanjena na ispod 12 godina.<ref name=":0" /> *'''Povećanje visine odraslih kohorti rođenih (cm/decenija)'''<ref>Hatton T. J., Bray E. (2010): "Long run trends in the heights of European men, 19th and 20th centuries". ''Economics and Human Biology'', 8:405–413.</ref> {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" |'''Populacija''' | style="background:#ddffdd;" | '''1871–1875'''<br />to<br /> '''1976–1980''' | style="background:#ddffdd;" | 1871–1875<br />to<br /> 1911–1915 | style="background:#ddffdd;" | '''1911–1915'''<br />to<br /> '''1951–1955''' | style="background:#ddffdd;" |1951–1955<br />to<br /> 1976–1980 |- | style="background:#f3fff3;" | {{flag|Austrija}} |1,11 |0,59 |1,50 |1,32 |- | style="background:#ddffdd;" | {{flag|Belgija}} |1,08 |0,41 |1,59 |1,32 |- |style="background:#f3fff3;"| {{flag|Bosna i Hercegovina}}<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioanthropology – Diversity of recent man. Sarajevo: INGEB, {{ISBN|9958-9344-2-6}},</ref> | | | |2,00 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Danska}} |1,24 |0,58 |1,83 |1.37 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Finska}} | | | |0,84 |- |style="background:#ddffdd;" |{{flag|Francuska}} |0,91 |0,57 |1,10 |1,16 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Njemačka}} |1,25 | | |1,20 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag| Velika Britanija}} |0,93 |1,14 |0,99 |0,50 |- | style="background:#f3fff3;"| {{flag|Grčka}} | | | |1,55 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Irska}} |0,80 | | |1,00 |- |style="background:#f3fff3;" | {{flag|Italija}} |1,06 |0,72 |1,14 |1,50 |- | style="background:#ddffdd;" | {{flag|Nizozemska}} |1,41 |1,34 |1,32 |1,67 |- | style="background:#f3fff3;" |{{flag|Norveška}} |0,93 |0,79 |1.49 |0,26 |- | style="background:#ddffdd;" |{{flag|Portugal}} | | |0,94 |1,72 |- |style="background:#f3fff3;" |{{flag|Španija}} |1,19 |0,74 |0,79 |2,53 |- |style="background:#ddffdd;" |{{flag|Švedska}} |0,97 |0,68 |1,25 |1,00 |- | style="background:#f3fff3;" |'''[[Prosjek]]''' |1,08 |0,76 |1,27 |1,26 |- | style="background:#ddffdd;"| Standardna devijacija |0,18 |0,28 |0,31 |0,54 |} == Sekularno ubrzanje == Termin "sekularna akceleracija ubrzanje" obuhvata:<ref name=":2">{{Citation |last=Warkentin |first=B. |title=Die säkulare Akzeleration als Problem der Geburtshilfe |date=1995 |work=Geburtshilfe — Geburtsmedizin |pages=630–637 |editor-last=Hillemanns |editor-first=Hans Günter |trans-title=Secular acceleration as a problem in obstetrics |url=http://link.springer.com/10.1007/978-3-642-48048-5_76 |access-date=3. 1. 2026 |place=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer Berlin Heidelberg |language=de |doi=10.1007/978-3-642-48048-5_76 |isbn=978-3-642-48049-2|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Röseler |first=H. D. |date=1990 |title=Zur säkularen Akzeleration der psychischen und somatischen Entwicklung |trans-title=On the secular acceleration of psychological and somatic development |journal=Ärztl Jugendheilkd. |language=de |volume=8l}}</ref> # povećanje [[tjelesna visina|ljudske visine]]; # pomicanje [[menarha|menarhe]] i [[menopauza|menopauze]] kod žena u kasniju dob; ovaj oblik ubrzanja je osporavan, ili čak može doći do smanjenja starosti; # porast [[očekivani životni vijek|očekivanog životnog vijeka]]. Pretpostavlja se da je trend započeo u prvoj polovini 19. stoljeća. U novije vrijeme, čini se da su se ove promjene zaustavile. [[Datoteka:Average adult height by year of birth, OWID.svg|thumb|Prosječna visina odrasle osobe po godini rođenja, globalno <ref name=":3">{{Cite web |title=Average adult height by year of birth |url=https://ourworldindata.org/grapher/average-height-by-year-of-birth |url-status=live |archive-url=http://web.archive.org/web/20251125232925/https://ourworldindata.org/grapher/average-height-by-year-of-birth |archive-date=25. 11. 2025 |access-date=3. 1. 2026 |website=Our World in Data |language=en}}</ref>|left|400x400px]] [[Slika:Annual change in average female height, OWID.svg|thumb| Godišnja promjena prosječne visine žena po godini rođenja<ref name=":3" />|left|400x400px]] === Povećanje tjelesne visine === U industrijaliziranim zemljama, ljudska visina se povećavala iz [[generacija|genercije]] u generaciju, od sredine 19. stoljeća.<ref name=":1" /><ref>{{Cite book |last=Zimmer |first=Dieter E. |title=Experimente des Lebens: wilde Kinder, Zwillinge, Kibbuzniks und andere aufschlussreiche Wesen |date=1989 |publisher=Haffmans |isbn=978-3-251-00139-2 |edition= |location=Zürich |language=de |trans-title=Experiments of life: wild children, twins, kibbutzniks and other insightful beings |chapter=Immer größer, immer schneller groß |trans-chapter=Ever bigger, ever faster}}</ref><ref>{{Cite thesis |last=Küster |first=Meike |title=Theoretische und empirische Untersuchungen zum motorischen Leistungsvermögen 12- bis 14jähriger Schulkinder |date=29. 4. 2002 |access-date=3. 1. 2025 |publisher=Technische Universität München |url=https://mediatum.ub.tum.de/doc/603154/603154.pdf |language=de |trans-title=Theoretical and empirical studies on the motor performance of 12- to 14-year-old schoolchildren}}</ref> Naprimjer, visok muškarac (95 ‰ , što znači da je 95% muškaraca niže) bio je oko 184,1&nbsp;cm 1975. godine, ali 191,0&nbsp;cm 2000. Studije o vojnoj obavezi pokazuju da je prosječna visina muškaraca stalno rasla sa 174&nbsp;cm (za kohortu rođenu 1938. godine) na skoro 180&nbsp;cm. Kod žena, prosječna visina se povećala sa 156&nbsp;cm 1956. na 166&nbsp;cm u 1975. Dužina [[novorođenčad]]i se također povećala: udio beba dužih od 55&nbsp;cm porastao je sa 3,4% 1986. na 10,1% 2001. Nakon sredine 19. stoljeća, prosječna visina u centralnoj i sjevernoj Evropi rasla je za oko 1–2&nbsp;cm po deceniji; od 1980-ih, stopa se usporila na oko jedan cm ili manje po deceniji.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Gohlke |first1=Bettina |last2=Wölfle |first2=Joachim |date=5. 6. 2009 |title=Growth and Puberty in German Children |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=106 |issue=23 |pages=377–382 |doi=10.3238/arztebl.2009.0377 |issn=1866-0452 |pmc=2712240 |pmid=19623318}}</ref> Očigledno je da se akceleracija rasta smanjila u centralnoj i sjevernoj Evropi na početku 21. stoljeća i da bi moglo potpuno prestati do sredine 21.<ref name=":4" /> ==== Posljedice povećanja visine ==== Sa medicinske perspektive, povećana tendencija rasta je problematična, jer je dovela do veće učestalosti kratkovidosti zbog izduživanja [[očna jabučica|očne jabučice]]. Mnogi tehnički standardi ostali su nepromijenjeni tokom 20. stoljeća, što je rezultiralo ergonomskim problemima i, posljedično, problemima poput posturalnog oštećenja kičme. U 21. stoljeću, standardi iz ''Deutsches Institut für Normung'', naprimjer, i [[Evropski komitet za standardizaciju|CEN]]/[[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]], pod pokroviteljstvom [[Evropska unija|Evropske unije]], prolaze kroz kontinuiranu reviziju. Naprimjer, DIN EN 13402-3 o označavanju veličina odjeće ažuriran je 2004. –2014.,<ref>{{Cite web |date=2013 |title=Größenbezeichnung von Bekleidung - Teil 3: Körpermaße und Sprungwerte; Deutsche Fassung EN 13402-3:2013 |trans-title=Size designation for clothes - Part 3: Body measurements and intervals; German version EN 13402-3:2013 |url=http://iso-iran.ir/standards/din/DIN%20EN%2013402-3-2014%20%2C%20Gr%94%E1enbezeichnung%20von%20Bekleidung.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190124194415/http://iso-iran.ir/standards/din/DIN%20EN%2013402-3-2014%20%2C%20Gr%94%E1enbezeichnung%20von%20Bekleidung.pdf |archive-date=24. 1. 2019 |access-date=3. 1. 2025 |website=DIN EN |language=de}}</ref> as standard ISO 8559 za veličine odjeće iz 2017. godine.<ref>{{Cite journal |last=Lenz |first=Anna |date=29. 3. 2017 |title=Standardnormen für Kleidergrößen überarbeitet |trans-title=Standard norms for clothing sizes revised |journal=Textilwirtschaft |language=de |volume=29}}</ref> [[Slika:Annual change in average male height, OWID.svg|thumb|Godišnja promjena prosječne visine muškaraca po godini rođenja<ref name=":3" />|400x400px]] Akceleracija predstavlja izazov za ergonomiju proizvoda kao što su motorna vozila. Dizajn vozila obično se prilagođava veličinama tijela od žene 5. 5 (samo 5% žena je manje) do muškarca 95. %<small>o</small>. Stopa ubrzanja kreće se od 1,4&nbsp;mm godišnje za ženu 5 ‰ do 2,3&nbsp;mm godišnje za muškarca 95 ‰ . Razlika u visini između ovih percentila povećala se sa 331&nbsp;mm 1974. na 350&nbsp;mm 1995. godine, što otežava [[dizaj]]niranje vozila koja udobno odgovaraju svim korisnicima. === Pomak u menarhi i menopauzi === U industrijaliziranim zemljama zabilježen je pomak prema kasnijem početku menarhe i menopauze kod žena. U akušerstvu ovo predstavlja izazov kada starije žene sve češće rađaju.<ref name=":2" /> Međutim, uočen je i suprotan trend (vidi grafikon u uvodnom dijelu).<ref name=":0" /> Novije studije u Centralnoj Evropi nisu pronašle akceleraciju početka [[pubertet]]a: [[menarha]] obično počinje neposredno prije 13. rođendana, nepromijenjena.<ref name=":4" /><ref>{{Cite journal |last1=Bau |first1=A M |last2=Ernert |first2=A |last3=Schenk |first3=L |last4=Wiegand |first4=S |last5=Martus |first5=P |last6=Grüters |first6=A |last7=Krude |first7=H |date=januar 2009 |title=Is there a further acceleration in the age at onset of menarche? A cross-sectional study in 1840 school children focusing on age and bodyweight at the onset of menarche |url=https://academic.oup.com/ejendo/article/160/1/107/6676229 |journal=European Journal of Endocrinology |volume=160 |issue=1 |pages=107–113 |doi=10.1530/EJE-08-0594 |issn=0804-4643|url-access=subscription }}</ref> === Rastući životni vijek === [[Očekivani životni vijek]] povećava se širom svijeta.<ref>{{Cite web |title=Life expectancy |url=https://ourworldindata.org/grapher/life-expectancy?country=OWID_WRL~Americas~OWID_EUR~OWID_AFR&time=1770..2023&tab=line |access-date=3. 1. 2025 |website=Our World in Data}}</ref> Posljedice su dalekosežne i višestruke: dio globalnog rasta stanovništva proizlazi iz dužeg životnog vijeka ljudi. Štaviše, demografske promjene mijenjaju sociološku strukturu stanovništva, značajno mijenjajući odnos radno sposobnih i starijih osoba i zahtijevajući prilagođavanja u [[penzija|penzijslkim]] sistemima i sistemima zdravstvene zaštite.<ref>{{Cite news |last=Burmester |first=Silke |date=22. 2. 2017 |title=Folgen steigender Lebenserwartung: Ende gut, alles gut |trans-title=Consequences of rising life expectancy: All's well that ends well |url=https://taz.de/Folgen-steigender-Lebenserwartung/!5383451/ |access-date=3. 1. 2026 |work=Die Tageszeitung |language=de |issn=0931-9085}}</ref> [[Slika:Human heights over the long-run, OWID.svg|thumb| Prosječna ljudska visina u istočnom mediteranskom regionu od [[gornji paleolit|gornjeg paleolita]] do 1996. godine|left|400x400px]] === Faktori uticaja === U srednjem vijeku, mnogi ljudi u centralnoj Evropi bili su niži nego u modernom dobu, što dokazuju viteški oklopi, okviri vrata, dužine kreveta i skeletni ostaci. Poređenja između srednjovjekovnih i modernih uslova dovela su do ideje da akceleracija rasta djeluje već mnogo stoljeća, bilo kroz [[epigenetika|epigenetičke faktore]], konstantni [[selekcijski pritisak]] ili druge uzroke. Međutim, ovaj utisak je netačan, kao što pokazuju brojni nalazi kostiju iz [[kameno doba|kamenog doba]]: u [[paleolit]]u, prosječna visina ''[[čovjek|Homo sapiensa]]'' od prije otprilike 150.000 godina bila je uporediva sa današnjom.<ref>{{Cite journal |last=Ruff |first=Christopher |date=oktobar 2002 |title=Variation in Human Body Size and Shape |url=https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.anthro.31.040402.085407 |journal=Annual Review of Anthropology |language=en |volume=31 |issue=1 |pages=211–232 |doi=10.1146/annurev.anthro.31.040402.085407 |issn=0084-6570|url-access=subscription }}</ref> S [[neolit]]om i [[neolitska revolucija|uvođenjem poljoprivrede]] u Centralnoj Evropi prije otprilike 6.000 godina, prosječna visina je dostigla minimum prije nego što je ponovo porasla. Građani Rimskog carstva prije 2.000 godina imali su samo nešto niži stas od modernih stanovnika tih regija. U srednjem vijeku, prosječna visina u Centralnoj Evropi je opadala, iako ne kontinuirano, i uglavnom je odražavala prehrambene uslove. Prosječna visina stoga odražava nutritivnu situaciju tokom perioda rasta, obuhvatajući preneonatusno vrijeme i prvih 18 godina života. Ovo objašnjenje, poznato kao teorija ishrane, formulisao je ljudski [[genetičar]] [[Widukind Lenz]] 1949.<ref>{{Cite journal |last=Vogel |first=F. |date=novembar 1995 |title=Widukind Lenz |url=https://www.nature.com/articles/000472329 |journal=European Journal of Human Genetics |language=en |volume=3 |issue=6 |pages=384–387 |doi=10.1159/000472329 |doi-broken-date=20. 1. 2026 |issn=1476-5438|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite book |last=Lenz |first=W. |title=Ernährung und Konstitution |date=1949 |publisher=Urban & Schwarzenberg |location=Berlin |language=de |trans-title=Nutrition and constitution}}</ref><ref>{{Cite book |last=Lenz |first=Widukind |title=Akzeleration und Ernährung |date=1959 |publisher=Steinkopf |editor-last=Lang |editor-first=K. |location=Darmstadt |page=33 |language=de |chapter=Ursachen des gesteigerten Wachstums der heutigen Jugend |trans-chapter=Causes of the increased growth of today's youth}}</ref> Među imigrantima u Njemačkoj, djeca rođena u zemlji bila su u [[prosjek]]u viša od one rođene u domovini svojih roditelja. U poređenju sa domaćim njemačkim stanovništvom, imigranti su uglavnom bili niži, ali su njihovi potomci rođeni u Njemačkoj narasli do približno prosječne njemačke visine.<ref>{{Cite journal |last1=Bogin |first1=Barry |last2=Hermanussen |first2=Michael |last3=Scheffler |first3=Christiane |date=1. 6. 2018 |title=As tall as my peers – similarity in body height between migrants and hosts |url=http://www.schweizerbart.de/papers/anthranz/detail/74/88394/As_tall_as_my_peers__similarity_in_body_height_bet?af=crossref |journal=Anthropologischer Anzeiger |language=en |volume=74 |issue=5 |pages=363–374 |doi=10.1127/anthranz/2018/0828 |issn=0003-5548}}</ref> Ovi podaci naglašavaju da ubrzanje rasta proizlazi iz uvjeta okoline. == Akceleracija razvoja == Akceleracija razvoja događa se kada: * razvoj pojedinca je napredniji u odnosu na njegovu starosnu grupu, ili * razvoj generacije je napredniji u odnosu na prethodne [[generacije]]. Nicanje zuba počinje ranije. Posebno značajna akceleracija razvoja je seksualno ubrzanje, što dovodi do ranijeg početka [[pubertet]]a. Termin "akceleracija razvoja " u vezi s tjelesnom visinom može se odnositi i na razvojno ubrzanje – skok u rastu – bez rezultiranja značajnim razlikama u visini između [[generacija]]. Termin "sekularni trend" (ili psihofizička akceleracija razvoja) odnosi se na napredak procesa sazrijevanja u modernom društvu, što je također oblik razvojnog ubrzanja.<ref>{{Cite book |last=Jaide |first=Walter |title=Generationen Eines Jahrhunderts: Wechsel der Jugendgenerationen Im Jahrhunderttrend. Zur Sozialgeschichte der Jugend in Deutschland 1871-1985 |date=1988 |publisher=VS Verlag fur Sozialwissenschaften GmbH |isbn=978-3-8100-0605-9 |edition= |location=Wiesbaden |pages=61–70 |language=de |trans-title=Generations of a Century: Changes in Youth Generations in the Century-Long Trend. On the Social History of Youth in Germany 1871–1985 |chapter=Die Akzeleration der bio-psychischen Entwicklung im Jugendalter |trans-chapter=The acceleration of bio-psychological development in adolescence}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Rast i razvoj ljudskog organizma]] ==Reference== {{refspisak}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ljudski razvoj]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Razvojna biologija]] ma15svuvp6g0s86z7c49i4cp4luo602 0 534219 3894690 3843207 2026-06-06T10:17:25Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Gazanfer Bayram | slika = Газанфер Бајрам.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|3|17}} | mjesto_rođenja = [[Priština]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | nacionalnost = [[Turci u Sjevernoj Makedoniji|turska]] | obrazovanje = Akademija likovnih umjetnosti u Beogradu; Akademija lijepih umjetnosti u Raveni | period = 1970-e– | vrsta_umjetnosti = [[slikarstvo]], [[mozaik]], fresko-slikarstvo | djela = ''Mostot'', mozaici u Sobranju Republike Makedonije, ''Let Ikara'', ''Četiri elementi – univerzum'' | nagrade = Državna nagrada "11. oktobar" (2004); "Nereški majstori" (2006) | veb-sajt = {{URL|https://gazanferbayram.com}} }} '''Gazanfer Bayram''' ({{jez-mk|Газанфер Бајрам}}; rođen 17. marta 1943) makedonski je akademski [[slikar]], [[mozaik|mozaičar]], pedagog, član [[Makedonska akademija nauka i umjetnosti|Makedonske akademije nauka i umjetnosti]] i član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] [[Turci|turskog]] porijekla. Jedan je od istaknutih predstavnika savremene mozaičke umjetnosti u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], a njegov opus obuhvata galerijske radove, javne monumentalne mozaike, scenografiju, kostimografiju i pedagoški rad.<ref name="bio">{{cite web |title=Биографија |url=https://gazanferbayram.com/%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0/ |website=Gazanfer Bayram |language=mk |access-date=10. 5. 2026}}</ref> Autor je mozaika u zgradi [[Sobranje Republike Sjeverne Makedonije|Sobranja Republike Makedonije]], u Makedonskoj operi i baletu, na skopskom aerodromu i u zgradi MANU.<ref name="bio"/> == Biografija i obrazovanje == Akademsko obrazovanje završio 1974. na Akademiji likovnih umjetnosti u [[Beograd]]u, gdje je nastavio postdiplomski studij na odsjeku za monumentalno slikarstvo i stekao zvanje magistra.<ref name="bio"/> Specijalizirao je [[Freska|fresko-slikarstvo]] i [[mozaik]]. Kao stipendist italijanske vlade od 1981. do 1983. boravio je na Odsjeku za mozaik Akademije lijepih umjetnosti u [[Ravena|Raveni]], jednom od najvažnijih evropskih centara za proučavanje historijskih i savremenih mozaičkih tehnika.<ref name="bio"/> Nakon povratka u Skoplje od 1985. radio je kao profesor u Školi primijenjene umjetnosti "Lazar Ličenoski", gdje je predavao teoriju forme i boje, dekorativno pismo, crtanje, akt i slikarske tehnike.<ref name="bio"/> Od 1983. do 1990. bio je angažiran i kao scenograf i kostimograf u pozorišnim predstavama u Skoplju, [[Kumanovo|Kumanovu]], [[Štip]]u, [[Bitolj]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i [[Banja Luka|Banjoj Luci]], a radio je i scenografije za emisije [[Makedonska televizija|Makedonske televizije]].<ref name="bio"/> == Umjetnički rad == Bayramov rad zasniva se na spoju savremenog slikarskog izraza i mozaičke tradicije, naročito antičkih, [[Bizantijska umjetnost|bizantijskih]] i orijentalnih vizuelnih slojeva prisutnih u makedonskom kulturnom prostoru.<ref name="about">{{cite web |title=За Газанфер Бајрам |url=https://gazanferbayram.com/%D0%B7%D0%B0-%D0%B3%D0%B0%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D1%84%D0%B5%D1%80-%D0%B1%D0%B0%D1%98%D1%80%D0%B0%D0%BC/ |website=Gazanfer Bayram |language=mk |access-date=10. 5. 2026}}</ref> U njegovom opusu posebno mjesto zauzimaju monumentalni mozaici namijenjeni javnim prostorima. Među njima su ''Mostot'' u [[Makedonska opera i balet|Makedonskoj operi i baletu]] u Skoplju, izveden 1997. s italijanskim mozaičarom [[Paolo Racagni|Paolom Racagnijem]], četiri mozaička pojasa i dvije rozete u sali Sobranja Republike Makedonije iz 1999, ''Let Ikara'' u VIP-salonu skopskog aerodroma iz 2000. i ''Četiri elementi – univerzum'', poklonjen MANU 2015.<ref name="bio"/> Radio je i mozaike u Turskoj, među kojima su ''Tančerka'', ''Portokalov cvet 1'', ''Portokalov cvet 2'' i ''Melihat'' u rezidenciji Portakal Çiçeği u [[Ankara|Ankari]], nastali između 2009. i 2012.<ref name="bio" /> Od 1985. član je Međunarodne asocijacije savremenih mozaičara (AIMC) sa sjedištem u Raveni. == Akademski i institucionalni rad == Član je Društva likovnih umjetnika Makedonije od 1983, Evropskog društva za kulturu sa sjedištem u Veneciji, asocijacije Mosaico Oggi u Rimu i osnivač je Udruženja mozaičara iz Skoplja.<ref name="bio"/> Osnovao je Odjel za mozaik u okviru Međunarodne strumičke likovne kolonije.<ref name="bio"/> Za člana Makedonske akademije nauka i umjetnosti izabran je 2012. Od 2016. obavljao je dužnost sekretara Odjeljenja za umjetnost pri MANU, a od 2019. u jednom mandatu bio je potpredsjednik Akademije.<ref name="bio"/> Godine 2023. izabran je za inostranog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="yenibalkan">{{cite web |title=Akademik Gazanfer Bayram Bosna-Hersek Bilim ve Sanat Akademisi üyeliğine seçildi |url=https://www.yenibalkan.com/haber/akademik-gazanfer-bayram-bosna-hersek-bilim-ve-sanat-akademisi-uyeligine-secildi-30191.html |website=Yeni Balkan |language=tr |access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Nagrade == Za doprinos kulturi i razvoju mozaičke umjetnosti dobio je Državnu nagradu "11. oktobar" 2004, godišnju nagradu Općine Strumica za poseban doprinos njegovanju i razvoju mozaičke umjetnosti, godišnju nagradu Udruženja turskih medija u Makedoniji za doprinos umjetnosti turske zajednice u Makedoniji i nagradu "Nereški majstori" Društva likovnih umjetnika Makedonije 2006.<ref name="bio"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bayram, Gazanfer}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Biografije, Priština]] [[Kategorija:Makedonski slikari]] [[Kategorija:Makedonski umjetnici]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Članovi MANU]] ee8lk71wtl55oxe8qqer5a1csf4lzh6 0 534221 3894689 3846431 2026-06-06T10:17:23Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894689 wikitext text/x-wiki Ovaj spisak obuhvata značajne [[psiholog]]e i druge osobe koje su dale važan doprinos razvoju [[psihologija|psihologije]]. Neki od njih se nisu primarno identifikovali kao psiholozi, ali su uvršteni zbog svog utjecaja na razvoj psihologije kao nauke. Posebni spiskovi psihologa dostupni su u člancima o [[komparativna psihologija|komparativnoj psihologiji]], [[spisak kliničkih psihologa|kliničkoj psihologiji]], [[spisak razvojnih psihologa|razvojnoj psihologiji]], [[spisak edukacijskih psihologa|edukacijskoj psihologiji]], [[spisak evolucijskih psihologa|evolucijskoj psihologiji]], [[spisak socijalnih psihologa|socijalnoj psihologiji]] i [[spisak kognitivnih naučnika|kognitivnim naukama]]. Mnogi psiholozi navedeni u tim člancima uključeni su i u ovaj pregledni spisak. __NOTOC__ {| class="toc" style="margin: 0 auto;" ! style="text-align: center; display: block; border-bottom: 1px solid #aaa; margin-bottom: 5px;" | Sadržaj |- | style="text-align: center;" | [[#A|A]] [[#B|B]] [[#C|C]] [[#Č|Č]] [[#Ć|Ć]] [[#D|D]] [[#Dž|Dž]] [[#Đ|Đ]] [[#E|E]] [[#F|F]] [[#G|G]] [[#H|H]] [[#I|I]] [[#J|J]] [[#K|K]] [[#L|L]] [[#Lj|Lj]] [[#M|M]] [[#N|N]] [[#Nj|Nj]] [[#O|O]] [[#P|P]] [[#Q|Q]] [[#R|R]] [[#S|S]] [[#Š|Š]] [[#T|T]] [[#U|U]] [[#V|V]] [[#W|W]] [[#X|X]] [[#Y|Y]] [[#Z|Z]] [[#Ž|Ž]] |} == A == {{div col}} * [[Alfred Adler]] – osnivač [[individualna psihologija|individualne psihologije]] * [[Mary Ainsworth]] * [[Estefania Aldaba-Lim]] * [[George Albee]] * [[Joseph P. Allen (psiholog)|Joseph P. Allen]] * [[Jüri Allik]] * [[Lauren Alloy]] * [[Gordon Allport]] – [[psihologija ličnosti]] * [[Adelbert Ames, Jr.]] * [[Marie Anaut]] * [[Harlene Anderson]] * [[John Robert Anderson (psiholog)|John R. Anderson]] * [[Ernst Angel]] * [[Heinz Ansbacher]] * [[Edgar Anstey (psiholog)|Edgar Anstey]] * [[Michael Apter]] – teorija obrata * [[Michael Argyle (psiholog)|Michael Argyle]] – [[socijalna psihologija]], analiza diskursa * [[Robert Arkin]] – [[socijalna psihologija]] * [[Magda B. Arnold]] * [[Solomon Asch]] – [[socijalna psihologija]], [[Aschovi eksperimenti konformizma]], [[socijalni utjecaj]], [[pritisak vršnjaka]] * [[Roberto Assagioli]] * [[John William Atkinson]] – motivacija, postignuće i ponašanje * [[Aušra Augustinavičiūtė]] * [[Averroes]] (Ibn Rušd) * [[Virginia Axline]] – [[terapija igrom]] {{div col end}} == B == {{div col}} * [[Arthur J. Bachrach]] – psihologija ekstremnih i podvodnih okruženja * [[Alan Baddeley]] – trokomponentni model radne memorije * [[Renee Baillargeon]] * [[Ahmed ibn Sahl al-Balkhi]] * [[Albert Bandura]] – [[teorija socijalnog učenja]] * [[Aron K. Barbey]] * [[Russell Barkley]] * [[Jerome H. Barkow|Jerome Barkow]] * [[Dermot Barnes-Holmes]] * [[Simon Baron-Cohen]] * [[Deirdre Barrett]] – snovi i hipnoza * [[Lisa Feldman Barrett]] * [[Lawrence W. Barsalou]] * [[Frederic Bartlett]] – [[pamćenje]], [[Shema (psihologija)|shema]] * [[Daniel Batson]] * [[Diana Baumrind]] * [[Nancy Bayley]] * [[Geoffrey Beattie]] – [[govor tijela]], psihologija održive potrošnje * [[Sandra Bem]] * [[:de:Erich Benjamin|Erich Benjamin]] * [[Gershon Ben-Shakhar]] * [[Hubert Benoit (psihoterapeut)|Hubert Benoit]] * [[Richard Bentall]] * [[Larry E. Beutler]] – sistemska selekcija tretmana * [[Alfred Binet]] – testiranje inteligencije, prvi praktični IQ test * [[Robert A. Bjork]] * [[Randolph Blake]] – binokularno rivalstvo * [[Ray Blanchard]] – seksologija * [[Theodore H. Blau]] – prvi praktičar [[klinička psihologija|kliničke psihologije]] izabran za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|APA]] * [[Stephen F. Blinkhorn]] * [[Pavel Blonsky]] * [[Paul Bloom (psiholog)|Paul Bloom]] * [[Barbara Bonner]] * [[Edmund Bourne]] * [[Gordon H. Bower]] * [[John Bowlby]] – [[teorija privrženosti]] * [[Nathaniel Branden]] – samopoštovanje, objektivizam * [[Franz Brentano]] * [[Shlomo Breznitz]] * [[Carl Brigham]] * [[Donald Broadbent]] – [[kognitivna psihologija]] * [[Urie Bronfenbrenner]] – ekološka teorija sistema * [[Kelly Brownell]] * [[Jerome Bruner]] – razvoj djeteta * [[Emily Bushnell]] * [[David Buss]] * [[Brian Butterworth]] * [[Ruth M. J. Byrne]] {{div col end}} == C == {{div col}} * [[Mary Whiton Calkins]] * [[Donald T. Campbell]] * [[Susan Carey]] * [[James McKeen Cattell|James Cattell]] * [[Raymond Cattell]] – [[faktorska analiza]], [[16PF upitnik]], [[Velikih pet osobina ličnosti|model Velikih pet]], fluidna i kristalizovana inteligencija * [[Stephen J. Ceci]] – inteligencija i pamćenje * [[Jean-Martin Charcot]] * [[Nancy Chodorow]] * [[Noam Chomsky]] – [[lingvistika]], [[kognitivna nauka]] * [[Lee Chambers (psiholog)|Lee Chambers]] * [[Robert Cialdini]] * [[Édouard Claparède]] * [[Kenneth B. Clark]] * [[Mamie Phipps Clark]] * [[Lee Anna Clark]] * [[Asher Cohen]] * [[Martin A. Conway]] * [[Clyde Coombs]] * [[Cary Cooper]] * [[Suzanne Corkin]] * [[Leda Cosmides]] * [[Catharine Cox]] – inteligencija i genijalnost * [[Lee Cronbach]] – psihološko testiranje i mjerenje * [[Mihaly Csikszentmihalyi]] – [[pozitivna psihologija]], sreća i [[kreativnost]] {{div col end}} == D == {{div col}} * [[Martin Daly (profesor)|Martin Daly]] * [[William Damon]] – svrha i smisao života * [[Lisa Damour]] * [[Martin Dannecker]] * [[John M. Darley|John Darley]] * [[Daniel O David]] * [[Laura Dean (psihologinja)|Laura Dean]] * [[Raymond Dean]] – [[neuropsihologija]] * [[Randy Dellosa]] * [[Florence Denmark]] * [[Helene Deutsch]] * [[John Dewey]] – [[funkcionalna psihologija]] * [[Ed Diener]] – istraživanja sreće i subjektivnog blagostanja * [[Ismet Dizdarević]] * [[Dietrich Dörner]] * [[Robin Dunbar]] * [[David F. Duncan]] {{div col end}} == E == {{div col}} * [[Hermann Ebbinghaus]] – eksperimentalno istraživanje [[pamćenje|pamćenja]] * [[Jennifer Eberhardt]] – rasne predrasude u krivičnopravnom sistemu * [[Paul Ekman]] – istraživanja emocija i izraza lica * [[Albert Ellis (psychologist)|Albert Ellis]] – osnivač [[racionalno-emotivno bihevioralna terapija|racionalno-emotivno bihevioralne terapije]] i jedan od osnivača [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]] * [[Hadyn Ellis]] * [[Virgilio Enriquez]] – osnivač [[filipinska psihologija|filipinske psihologije]] * [[Erik H. Erikson]] – [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja]] * [[Milton H. Erickson]] * [[John E. Exner]] – razvio sveobuhvatni sistem za primjenu i interpretaciju [[Rorschachov test|Rorschachovog testa]] * [[Hans Eysenck]] {{div col end}} == F == {{div col}} * [[Norman Farberow]] * [[Gustav Fechner]] – osnivač [[psihofizika|psihofizike]] * [[Leon Festinger]] – [[kognitivna disonanca]] * [[Cordelia Fine]] * [[Susan Fiske]] * [[Edna B. Foa]] * [[Donata Francescato]] * [[Viktor Frankl]] – osnivač [[logoterapija|logoterapije]] * [[Marie-Louise von Franz]] * [[Barbara Fredrickson]] * [[Armindo Freitas-Magalhães]] * [[Anna Freud]] * [[Sigmund Freud]] – osnivač [[psihoanaliza|psihoanalize]] * [[Erich Fromm]] – [[psihoanalitičar]] * [[Adrian Furnham]] {{div col end}} == G == {{div col}} * [[John Gabrieli]] * [[Nedjeljka Gajanović]] * [[Gordon G. Gallup Jr.]] – test samoprepoznavanja u ogledalu * [[Francis Galton]] – pionir istraživanja naslijeđa inteligencije i ljudskih sposobnosti * [[Laszlo Garai]] * [[Riley Gardner]] * [[Elmer R. Gates]] * [[Susan Gathercole]] * [[Isabel Gauthier]] – istraživanja perceptivne ekspertize i prepoznavanja lica * [[Bertram Gawronski]] * [[Kenneth Gergen]] – socijalni konstrukcionizam * [[Eleanor J. Gibson]] * [[J. J. Gibson]] * [[Gerd Gigerenzer]] – teorija ograničene racionalnosti * [[Daniel Gilbert (psiholog)|Daniel Gilbert]] – [[socijalna psihologija]] i afektivno predviđanje * [[Gustave Gilbert]] * [[Carol Gilligan]] * [[Fernand Gobet]] – [[kognitivna psihologija]] * [[Stan Gooch]] * [[Christian Gostečnik]] – [[klinička psihologija]] i porodična terapija * [[Irving I. Gottesman]] – bihevioralna genetika * [[Clare W. Graves]] – teorija emergentnih cikličnih nivoa egzistencije * [[Richard Green (seksolog)|Richard Green]] – seksologija * [[Florence Goodenough]] * [[John Gottman]] – istraživanja bračnih odnosa i stabilnosti partnerskih veza * [[Elizabeth Gould (psiholog)|Elizabeth Gould]] * [[James Greeno]] – [[eksperimentalna psihologija]] i nauka o učenju * [[James Gross]] * [[Robert Grosseteste]] * [[Félix Guattari]] – suosnivač shizoanalize * [[Germaine Guex]] * [[J. P. Guilford]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i [[kreativnost]]i * [[Edwin Ray Guthrie]] {{div col end}} == H == {{div col}} * [[Jonathan Haidt]] – moralna psihologija * [[Jay Haley]] * [[G. Stanley Hall]] – [[razvojna psihologija]] * [[Tsuruko Haraguchi]] * [[Robert D. Hare]] – psihopatija * [[Harry Harlow]] – istraživanja privrženosti i socijalnog razvoja * [[Chris Hatcher (psiholog)|Chris Hatcher]] * [[Steven C. Hayes]] – terapija prihvatanja i posvećenosti * [[Donald Olding Hebb|Donald O. Hebb]] – neuropsihologija i Hebbovo pravilo * [[Fritz Heider]] – teorija atribucije * [[Asgeir Helgason]] * [[Hermann von Helmholtz]] – percepcija i [[fiziološka psihologija]] * [[Hubert Hermans]] * [[Richard Herrnstein]] * [[Gerard Heymans]] * [[Felicitas Heyne]] * [[W. E. Hick|William Edmund Hick]] – Hickov zakon * [[James Hillman]] – arhetipska psihologija * [[Leta Stetter Hollingworth]] – psihologija darovitosti * [[James Hollis]] * [[Margie Holmes]] * [[Edwin Holt]] * [[Keith Holyoak]] – analogijsko mišljenje * [[Bruce Hood (psiholog)|Bruce Hood]] – razvojna kognitivna neuronauka * [[Karen Horney]] – teorija neurotičnih potreba * [[Ruth Winifred Howard]] * [[Ethel Dench Puffer Howes]] * [[Clark L. Hull]] – teorija učenja i motivacije * [[Nicholas Humphrey]] * [[Dženana Husremović]] * [[Edwin Hutchins]] {{div col end}} == I == {{div col}} * [[Bärbel Inhelder]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivni razvoj {{div col end}} == J == {{div col}} * [[William James]] – psihologija emocija i [[psihologija religije]] * [[Marie Jahoda]] * [[Kay Redfield Jamison]] – [[klinička psihologija]] i bipolarni poremećaj * [[Joseph Jastrow]] * [[Julian Jaynes]] * [[Arthur Jensen]] – istraživanja [[Inteligencija|inteligencije]] i faktora ''g'' * [[Jaqueline Jesus]] * [[Marcia K. Johnson]] * [[Mark H. Johnson]] * [[Philip Johnson-Laird]] – kognicija i psihologija rezonovanja * [[Ernest Jones]] * [[Mary Cover Jones]] – bihevioralna terapija * [[Carl Jung]] – analitička psihologija * [[Jagannath Prasad Das (psiholog)|J. P. Das]] – PASS teorija inteligencije {{div col end}} == K == {{div col}} * [[Jerome Kagan]] – [[razvojna psihologija]] i temperament * [[Daniel Kahneman]] – bihevioralne finansije i hedonistička psihologija * [[Mieko Kamiya]] * [[Jacob Robert Kantor]] – teorijski sistemi u psihologiji * [[Nancy Kanwisher]] – kognitivna neuronauka * [[Rachel and Stephen Kaplan]] – [[ekološka psihologija]] * [[Leonard Katz]] * [[Alan S. Kaufman]] – psihološko testiranje i [[inteligencija]] * [[Nadeen L. Kaufman]] – procjena inteligencije i učenja * [[Alan Kazdin]] – [[klinička psihologija]] i [[psihoterapija]] * [[David Keirsey]] – teorija temperamenta i tipovi ličnosti * [[George Kelly (psiholog)|George Kelly]] – teorija ličnih konstrukata * [[Harold Kelley]] – teorija atribucije i [[socijalna psihologija]] * [[Isabelle Kendig]] * [[Otto F. Kernberg]] – psihoanaliza i poremećaji ličnosti * [[Antoni Kępiński]] – [[psihopatologija]] * [[Doreen Kimura]] – spolne razlike i kognicija * [[Akiyoshi Kitaoka]] – vizuelna percepcija i optičke iluzije * [[Gary A. Klein|Gary Klein]] – prirodno donošenje odluka * [[Melanie Klein]] – psihoanaliza i objektni odnosi * [[Michael D. Knox]] – antiratni aktivizam * [[Brian Knutson]] – afektivna neuronauka i donošenje odluka * [[Kurt Koffka]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]] * [[Wolfgang Köhler]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]] * [[Lawrence Kohlberg]] – moralni razvoj * [[Heinz Kohut]] – [[self-psihologija]] * [[Arthur Kornhauser]] – industrijska psihologija * [[Konstantin Kornilov]] * [[Stephen Kosslyn]] – mentalne slike i kognitivna psihologija * [[Stanislav Kozlovsky]] * [[Elizabeth Kübler-Ross]] – faze suočavanja sa smrću * [[Fritz Künkel]] – mi-psihologija {{div col end}} == L == {{div col}} * [[Jacques Lacan]] – psihoanaliza * [[George Trumbull Ladd]] * [[Christine Ladd-Franklin]] – psihologija percepcije i vida * [[Ellen Langer]] – mindfulness i [[socijalna psihologija]] * [[Jan van der Lans]] * [[Karl Lashley]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje * [[Bibb Latane]] – socijalni utjecaj i efekat posmatrača * [[Richard Lazarus]] – stres i emocije * [[John Francis Leader]] * [[Timothy Leary]] – [[psihologija ličnosti]] i svijesti * [[Averil Leimon]] * [[Patrick Leman]] * [[Mark Lepper]] – motivacija i [[socijalna psihologija]] * [[Jerre Levy]] – lateralizacija moždanih funkcija * [[Kurt Lewin]] – [[socijalna psihologija]] i teorija polja * [[David Lewis (psiholog)|David Lewis]] * [[Marc Lewis]] – razvojna neuronauka * [[Rensis Likert]] – Likertova skala * [[Marsha M. Linehan]] – dijalektičko-bihevioralna terapija * [[Elizabeth Loftus]] – istraživanja pamćenja i lažnih sjećanja * [[Konrad Lorenz]] – etologija i razvoj ponašanja * [[Alexander Luria]] – [[neuropsihologija]] {{div col end}} == M == {{div col}} * [[Eleanor Maccoby]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[socijalna psihologija]] * [[Margaret Mahler]] – psihoanaliza i razvoj djeteta * [[Ernest Mahone|Ernest "Mark" Mahone]] * [[George Mandler]] – [[kognitivna psihologija]] * [[Jean Matter Mandler]] – razvoj kognicije * [[James G. March]] – organizacijska psihologija i odlučivanje * [[Abraham Maslow]] – hijerarhija potreba * [[William Masters and Virginia Johnson]] – istraživanja ljudske seksualnosti * [[Rollo May]] – egzistencijalna psihologija * [[Rufus May]] * [[Dan P. McAdams]] – [[psihologija ličnosti]] i narativni identitet * [[Francis T. McAndrew]] * [[David McClelland]] – motivacija i potreba za postignućem * [[James McClelland (psiholog)|James McClelland]] – konekcionizam * [[Sally-Anne McCormack]] * [[William McDougall (psiholog)|William McDougall]] – instinktivna teorija ponašanja * [[Patrick McGrath (psiholog)|Patrick J. McGrath]] * [[Phil McGraw]] * [[Peter McGuffin]] * [[David McNeill (Chicago psiholog)|David McNeill]] – psihologija jezika i gesti * [[George Herbert Mead]] – [[socijalna psihologija]] i simbolički interakcionizam * [[Paul Meehl]] – [[psihometrija]] i [[klinička psihologija]] * [[Jacques Mehler]] – [[psiholingvistika]] * [[Rivka Bertisch Meir]] * [[Andrew Meltzoff]] – [[razvojna psihologija]] * [[Ronald Melzack]] – teorija kontrole bola * [[Wolfgang Metzger]] – [[geštalt psihologija]] * [[David E. Meyer]] – [[kognitivna psihologija]] * [[Stanley Milgram]] – eksperimenti poslušnosti * [[Alice Miller (psychologist)|Alice Miller]] – razvojna trauma * [[George Armitage Miller|George A. Miller]] – [[kognitivna psihologija]] * [[Jacques-Alain Miller]] – [[psihoanaliza]] * [[Neal E. Miller]] – biofeedback i učenje * [[William Richard Miller|William R. Miller]] – motivacijski intervju * [[Theodore Millon]] – poremećaji ličnosti * [[Brenda Milner]] – [[neuropsihologija]] i pamćenje * [[Arnold Mindell]] – procesno orijentisana psihologija * [[Walter Mischel]] – eksperiment s marshmallowom * [[Munesuke Mita]] * [[John Money]] – rodni identitet i seksualnost * [[Maria Montessori]] – razvoj djeteta i obrazovanje * [[Jacob L. Moreno]] – psihodrama * [[C. Lloyd Morgan]] – Morganov kanon * [[John Morton (scientist)|John Morton]] * [[Yūjirō Motora]] – pionir japanske psihologije * [[Orval Hobart Mowrer]] – teorija učenja * [[Georg Elias Müller]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje * [[Henry Murray]] – personologija i teorija potreba * [[Hugo Münsterberg]] – [[primijenjena psihologija]] * [[Charles Samuel Myers]] – [[vojna psihologija]] {{div col end}} == N == {{div col}} * [[Albert Nalchajyan]] * [[Ulric Neisser]] – [[kognitivna psihologija]] * [[Erich Neumann (psiholog)|Erich Neumann]] – analitička psihologija * [[Richard Nisbett]] – [[Socijalna psihologija|socijalna]] i [[kognitivna psihologija]] * [[Donald Norman]] – [[kognitivna nauka]] i dizajn * [[Kent Norman]] {{div col end}} == O == {{div col}} * [[Charles E. Osgood]] – semantički diferencijal * [[Joy Osofsky]] – [[razvojna psihologija]] * [[J. Buzz Von Ornsteiner]] * [[Lise Østergaard]] {{div col end}} == P == {{div col}} * [[Allan Paivio]] – teorija dualnog kodiranja * [[Linda Papadopoulos]] * [[Ivan Pavlov]] – [[klasično uslovljavanje]] * [[Carolyn R. Payton]] * [[Fritz Perls]] – [[geštalt terapija]] * [[Cheves Perky]] – Perkyjev efekat * [[Christopher Peterson (psiholog)|Christopher Peterson]] – [[pozitivna psihologija]] * [[Anne C. Petersen]] – [[razvojna psihologija]] * [[Eva Bendix Petersen]] * [[Jordan Peterson]] – [[klinička psihologija]] i [[psihologija ličnosti]] * [[Jean Piaget]] – [[razvojna psihologija]], kognitivni razvoj i genetička epistemologija * [[Robert O. Pihl]] * [[Steven Pinker]] – eksperimentalna psihologija i kognitivna nauka * [[Robert Plomin]] – bihevioralna genetika * [[Michael Posner (psychologist)|Michael Posner]] – pažnja i kognitivna neuronauka * [[Jonathan Potter]] – diskurzivna psihologija * [[James W. Prescott]] * [[LeShawndra Price]] * [[Inez Beverly Prosser]] – [[edukacijska psihologija]] * [[Lorine Livingston Pruette]] * [[Zenon Pylyshyn]] – [[kognitivna psihologija]] {{div col end}} == R == {{div col}} * [[Otto Rank]] – psihoanaliza * [[Rosalie Rayner]] – biheviorizam * [[Reimut Reiche]] * [[Dennis Reina]] * [[Ulf-Dietrich Reips]] – internetska istraživanja u psihologiji * [[Daniel Reisberg]] – [[kognitivna psihologija]] * [[Robert Remez]] – percepcija govora * [[Samuel Renshaw]] * [[Cecil R. Reynolds]] – psihološka procjena * [[Judith Rich Harris]] – [[razvojna psihologija]] i socijalizacija * [[Sylvia Rimm]] – psihologija darovitosti * [[Carl Rogers]] – terapija usmjerena na osobu * [[Eleanor Rosch]] – [[kognitivna psihologija]] i teorija kategorija * [[Paul Rosenfels]] * [[Robert Rosenthal (psiholog)|Robert Rosenthal]] – efekat očekivanja * [[Barbara Rothbaum]] – terapija virtualnom stvarnošću * [[John Rowan (psiholog)|John Rowan]] – [[humanistička psihologija]] * [[Philip Rubin]] * [[Sergei Rubinstein]] – sovjetska psihologija * [[Susanna Rubinstein]] * [[David Rumelhart]] – konekcionizam i kognitivna nauka * [[Michelle K. Ryan]] – [[socijalna psihologija]] i rodne studije {{div col end}} == S == {{div col}} * [[Jeanne Safer]] – [[psihoterapija]] * [[Eleanor Saffran]] – [[neuropsihologija]] * [[Tamaki Saitō]] * [[Tora Sandström]] * [[Virginia Satir]] – porodična terapija * [[Shlomo Sawilowsky]] – psihometrija i validnost konstrukta * [[Daniel Schacter]] – pamćenje i [[kognitivna psihologija]] * [[Stanley Schachter]] – emocije i [[socijalna psihologija]] * [[Roy Schafer]] – psihoanaliza * [[K. Warner Schaie]] – [[razvojna psihologija |razvojna psihologija starenja]] * [[Edgar Schein]] – [[organizacijska psihologija]] * [[Gunter Schmidt]] – seksualna terapija * [[Kirk J. Schneider]] – egzistencijalno-integrativna terapija * [[Erich Schröger]] – kognitivna neuronauka * [[Walter Dill Scott]] – industrijska i organizacijska psihologija * [[Ivan Sechenov]] – fiziološka psihologija * [[Martin Seligman]] – [[pozitivna psihologija]] i naučena bespomoćnost * [[Deborah Serani]] * [[Francine Shapiro]] – osnivačica EMDR terapije * [[Tamara Sher]] * [[Sara Shettleworth]] – [[komparativna psihologija]] * [[Hunter B. Shirley]] * [[Morita Shoma]] – Morita terapija * [[Volkmar Sigusch]] – seksologija * [[Herbert A. Simon]] – teorija odlučivanja * [[Théodore Simon]] – koautor Binet–Simonove skale inteligencije * [[Amy Singer]] * [[B. F. Skinner]] – radikalni biheviorizam * [[Victor Skumin]] * [[Paul Slovic]] – donošenje odluka i percepcija rizika * [[Stanley Smith Stevens]] – psihofizika * [[Eugene Sokolov]] – orijentacijski refleks * [[Charles Spearman]] – faktor ''g'' i [[psihometrija]] * [[Elizabeth Spelke]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]] * [[Janet Taylor Spence]] – [[psihologija ličnosti]] i roda * [[Herbert Spencer]] – [[evolucijska psihologija]] * [[Sabina Spielrein]] – [[psihoanaliza]] * [[Clara Stern]] – razvoj jezika * [[Robert Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]] i trijarhijska teorija inteligencije * [[Saul Sternberg]] – [[kognitivna psihologija]] * [[Paul Stevenson (psiholog)|Paul Stevenson]] * [[Fritz Strack]] – [[socijalna psihologija]] * [[George M. Stratton]] – [[eksperimentalna psihologija]] * [[Harry Stack Sullivan]] – interpersonalna psihoanaliza * [[Carl Stumpf]] – fenomenologija i [[psihologija muzike]] * [[William Swann]] – teorija samopotvrđivanja * [[Norbert Schwarz]] – socijalna kognicija * [[José Szapocznik]] – porodična terapija * [[Derald Wing Sue]] – [[multikulturalna psihologija]] {{div col end}} == T == {{div col}} * [[Ali ibn Sahl Rabban al-Tabari]] * [[Henri Tajfel]] – predrasude i teorija socijalnog identiteta * [[Jeffrey S. Tanaka]] – percepcija lica * [[Shelley E. Taylor]] – socijalna kognicija i zdravlje * [[Lewis Terman]] – [[inteligencija]], genijalnost i darovitost * [[Philip E. Tetlock]] – predviđanje i donošenje odluka * [[Sharon Thompson-Schill]] – [[kognitivna neuronauka]] * [[Edward Thorndike]] – konekcionizam i učenje * [[L. L. Thurstone]] – [[psihometrija]] i psihofizika * [[Edward Titchener]] – strukturalizam * [[Edward C. Tolman]] – kognitivni biheviorizam * [[John Tooby]] – [[evolucijska psihologija]] * [[Ellis Paul Torrance]] – kreativnost i darovitost * [[Anne Treisman]] – teorija integracije osobina i percepcija pažnje * [[Reiko True]] * [[Jeanne Tsai]] – kulturna psihologija i emocije * [[Kate Tsui]] * [[Endel Tulving]] – epizodičko pamćenje * [[Elliot Turiel]] – teorija domena moralnog razvoja * [[John Turner (psiholog)|John Turner]] – teorija socijalnog identiteta i teorija samokategorizacije * [[Amos Tversky]] – kognitivne pristrasnosti i odlučivanje * [[David Tzuriel]] {{div col end}} == U == {{div col}} * [[Dimitri Uznadze]] – teorija stava u psihologiji {{div col end}} == V == {{div col}} * [[Douglas Vakoch]] – psihologija komunikacije i astrobiologija * [[Alfons Vansteenwegen]] – bračna i porodična terapija * [[Magdalen Dorothea Vernon]] – [[inteligencija]] i individualne razlike * [[Vaira Vīķe-Freiberga]] – [[eksperimentalna psihologija]] i pamćenje * [[Hedwig von Restorff]] – Von Restorffov efekat * [[Lev Vygotsky]] – kulturno-historijska psihologija * [[Stuart Vyse]] – kritičko mišljenje i praznovjerje {{div col end}} == W == {{div col}} * [[Joan Scott Wallace]] – psihologija i obrazovanje * [[Henri Wallon (psychologist)|Henri Wallon]] – [[razvojna psihologija]] * [[Hans-Jürgen Walter]] – geštalt teorijska psihoterapija * [[Margaret Floy Washburn]] – prva žena s doktoratom iz psihologije * [[John B. Watson]] – biheviorizam * [[Paul Watzlawick]] – komunikacijska teorija i psihoterapija * [[Ernst Heinrich Weber]] – psihofizika * [[David Wechsler]] – inteligencija i psihološko testiranje * [[Nicole Weekes]] – psihologija i neuronauka * [[Karl E. Weick]] – [[organizacijska psihologija]] * [[Robert Weimar]] * [[Max Wertheimer]] – suosnivač [[Geštalt psihologija|geštalt psihologije]] * [[Drew Westen]] – [[Klinička psihologija|klinička]] i [[politička psihologija]] * [[Michael White (psychotherapist)|Michael White]] – narativna terapija * [[Ken Wilber]] – transpersonalna i integralna psihologija * [[Glenn Wilson (psychologist)|Glenn D. Wilson]] – ličnost i seksualno ponašanje * [[Richard Wiseman]] – psihologija percepcije i slučajnosti * [[Władysław Witwicki]] – pionir poljske psihologije * [[Gustav Adolf Wohlgemuth]] * [[Donald Woods Winnicott]] – psihoanaliza i razvoj djeteta * [[Robert S. Woodworth]] – motivacija i [[eksperimentalna psihologija]] * [[Helen Thompson Woolley]] – [[razvojna psihologija]] * [[Wilhelm Wundt]] – jedan od osnivača moderne psihologije i [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] * [[Karen Wynn]] – [[Razvojna psihologija|razvojna]] i [[kognitivna psihologija]] {{div col end}} == X == {{div col}} * [[Fei Xu]] – [[razvojna psihologija]] i kognitivna nauka {{div col end}} == Y == {{div col}} * [[Rivka Yahav]] – [[psihoterapija]] * [[Irvin D. Yalom]] – egzistencijalna psihijatrija i [[psihoterapija]] * [[Robert Yerkes]] – komparativna psihologija i [[psihometrija]] {{div col end}} == Z == {{div col}} * [[Robert Zajonc|Robert J. Zajonc]] – socijalna facilitacija i emocije * [[Oliver Zangwill]] – [[neuropsihologija]] * [[René Zazzo]] – [[razvojna psihologija]] * [[Bluma Zeigarnik]] – Zeigarnikov efekat * [[Philip Zimbardo]] – [[socijalna psihologija]] {{div col end}} == Vidi također == * [[Spisak kliničkih psihologa]] * [[Spisak kognitivnih psihologa]] * [[Spisak kognitivnih naučnika]] * [[Spisak razvojnih psihologa]] * [[Spisak edukacijskih psihologa]] * [[Spisak psihijatara]] * [[Spisak socijalnih psihologa]] == Vanjske poveznice == * [https://www.apa.org/monitor/julaug02/eminent 100 najistaknutijih psihologa 20. vijeka] – Američko psihološko udruženje (APA) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:List Of Psychologists}} [[Kategorija:Spiskovi psihologa]] [[Kategorija:Spiskovi društvenih naučnika]] [[Kategorija:Psihologija]] a7zxdqir1xhdjypt3tvyj0a8yz9ab8f 0 534222 3894688 3843298 2026-06-06T10:17:21Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894688 wikitext text/x-wiki {{Glavni|Vlada Republike Srpske}}{{Politika Republike Srpske}} '''Dvadeseta [[Vlada Republike Srpske]]''' izabrana je 17. marta 2026, a za premijera po treći put izabran [[Savo Minić]].<ref>{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/media/vijesti/Pages/170326-izbor-vlade.aspx|title=Izabran 20. saziv Vlade Republike Srpske|date=17. 3. 2026|website=vladars.rs|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=10. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/la/aktivnosti/sluzba-sjednice/narodna-skupstina-izabrala-vladu-sa-premijerom-minicem-na-celu|title=Narodna skupština izabrala Vladu sa premijerom Minićem na čelu {{!}} Narodna skupština Republike Srpske|website=www.narodnaskupstinars.net|access-date=10. 5. 2026}}</ref> U odnosu na [[Vlada Republike Srpske Save Minića II|drugu vladu Save Minića]], sastav vlade ostao je nepromjenjen. Prethodno je Savo Minić podnio ostavku 16. marta 2026, posle višestrukih pritisaka iz međunarodne zajednice, kao što je [[Rick Holtzapple]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] diplomata koji je šef misije [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE]]-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], predložili da je u interesu da [[Siniša Karan]], kao novoizabrani [[predsjednik Republike Srpske]] nakon [[Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini 2025.|prijevremenih izbora u novembru i februaru]], predloži novog mandatara Vlade.<ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/savo-minic-ostavka-premijer-rs-ponovno-imenovanje/955948|title=Savo Minić podnio ostavku na mjesto premijera RS, očekuje se novo imenovanje|last=Radoš Krstojević|first=Dejan Šajinović|date=16. 3. 2026|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=10. 5. 2026}}</ref> Kako je sam Minić najavio, on će biti izabran po treći put za mjesto premijera, a sastav vlade ostat će nepromjenjen, što se desilo narednog dana.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/savo-minic-i-3-put-predlozen-za-premijera-rs-karan-mu-zvanicno-dao-mandat-schmidt-kriv-za-sve/|title=Savo Minić i 3. put predložen za premijera RS, Karan mu zvanično dao mandat: "Schmidt kriv za sve"|date=17. 3. 2026|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=10. 5. 2026}}</ref> == Sastav == {| class="wikitable" style="font-size:95%;" |+XX saziv Vlade Republike Srpske !Ime i prezime !Dužnost ! colspan="2" |Stranka |- |'''{{Sort|Minić|[[Savo Minić]]}}''' |'''[[Spisak premijera Republike Srpske|Premijer]]''' | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- ! colspan="4" | |- |{{Sort|Vidović|[[Zora Vidović]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministrica finansija]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Budimir|[[Željko Budimir]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar unutrašnjih poslova]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Stevanović|[[Zoran Stevanović]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministar saobraćaja i veza]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Šeranić|[[Alen Šeranić]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministar zdravlja i socijalne zaštite]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Klokić|[[Zlatan Klokić]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Golubović|[[Borivoje Golubović]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministar prosvjete i kulture]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Bubić|[[Radenko Bubić]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministar privrede i preduzetništva]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Kuzmić|[[Anđelka Kuzmić]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Puhovac|[[Ned Puhovac]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministar trgovine i turizma]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} |- |{{Sort|Mastilović|[[Draga Mastilović]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske|Ministrica za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}} |- |{{Sort|Ostojić|[[Radan Ostojić]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministar rada i boračko-invalidske zaštite]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|link|BS}} |- |{{Sort|Đokić|[[Petar Đokić]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministar energetike i rudarstva]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |- |{{Sort|Ignjatović|[[Irena Ignjatović]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministrica porodice, omladine i sporta]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SP|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] |- |{{Sort|Selak|[[Goran Selak]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministar pravde]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija Srpske|SPS]] |- |{{Sort|Vipotnik|[[Bojan Vipotnik]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};" | |[[Ujedinjena Srpska|US]] |- |{{Sort|Jujić|[[Senka Jujić]]}} |{{nowrap|[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministrica uprave i lokalne samouprave]]}} | width="1" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};" | |[[Narodna partija Srpske|NPS]] |} == Također pogledajte == * [[Vlada Republike Srpske]] * [[Vlada Republike Srpske Save Minića I]] * [[Vlada Republike Srpske Save Minića II]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [Http://www.vladars.rs Službeni sajt Vlade Republike Srpske] {{S-start}} {{Redoslijed||prije=[[Vlada Republike Srpske Save Minića II|19. vlada Republike Srpske]]<br><small>([[Savo Minić]] - II mandat)</small>|naslov=20. vlada Republike Srpske<br><small>([[Savo Minić]] - III mandat)</small>|poslije=<!--[[Vlada Republike Srpske Save Minića III|20. Vlada Republike Srpske]]<br><small>([[Savo Minić]] - III mandat)-->}} {{S-end}} {{Sazivi Vlade Republike Srpske}} [[Kategorija:Vlada Republike Srpske|2026]] [[Kategorija:Vlade osnovane 2026.]] [[Kategorija:2026. u Bosni i Hercegovini]] 9fczdixy3f6aiqrl5hba3vnqm9z8og8 0 534224 3894687 3891233 2026-06-06T10:17:19Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894687 wikitext text/x-wiki '''Genetičko spašavanje''' se smatra strategijom ublažavanja posljedica, osmišljenom za obnavljanje [[genetička raznolikost|genetičke raznolikosti]] i smanjenje rizika od [[izumiranje|izumiranja]] u malim, izoliranim i često [[inbriding|inbrediranim]] populacijama.<ref name=":6"/> Uglavnom se provodi putem translokacije, vrste demografskog spašavanja i tehničke migracije koja dodaje jedinke populaciji kako bi se spriječilo njeno potencijalno izumiranje. Ovo demografsko spašavanje može biti slično genetičkom spašavanju, jer svako povećava veličinu populacije i/ili sposobnost preživljavanja. Ovo preklapanje u značenju navelo je neke istraživače da razmotre detaljniju definiciju za svaku vrstu spašavanja koja detaljno opisuje 'procjenu i dokumentaciju genetičkog porijekla prije i poslije translokacije'.<ref name=":6" /> Nije svaki primjer genetičkog spašavanja očito uspješan i sadašnja definicija genetičkog spašavanja ne nalaže da proces rezultira 'uspješnim' ishodom. Uprkos dvosmislenoj definiciji, genetičko spašavanje se posmatra pozitivno, s mnogim uočenim uspjesima.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Whiteley|first1=Andrew R.|last2=Fitzpatrick|first2=Sarah W.|last3=Funk|first3=W. Chris|last4=Tallmon|first4=David A.|date=1. 1. 2015|title=Genetic rescue to the rescue|url=http://www.cell.com/trends/ecology-evolution/fulltext/S0169-5347(14)00228-6|journal=Trends in Ecology & Evolution|language=English|volume=30|issue=1|pages=42–49|doi=10.1016/j.tree.2014.10.009|pmid=25435267|issn=0169-5347|url-access=subscription}}</ref> == Historija == Konceptni temelj genetičkog spašavanja može se pratiti do rada [[genetičar]]a [[Sewall Wright|Sewalla Wrighta]], koji je proučavao učinak imigracije među populacijama povezanim [[genski tok|protokom gena]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Tallmon|first1=David A.|last2=Luikart|first2=Gordon|last3=Waples|first3=Robin S.|date=septembar 2004|title=The alluring simplicity and complex reality of genetic rescue|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=19|issue=9|pages=489–496|doi=10.1016/j.tree.2004.07.003|issn=0169-5347|pmid=16701312|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1479&context=usdeptcommercepub|url-access=subscription}}</ref> U novije vrijeme, genetičko spašavanje je u naučnim pregledima definirano kao: "kada se sposobnost populacije, izvedena iz neke demografske stope vitalnosti ili [[fenotip]]ske [[osobine]], poveća za više nego što se može pripisati demografskom doprinosu imigranata."<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Hedrick|first1=Philip W.|last2=Adams|first2=Jennifer R.|last3=Vucetich|first3=John A.|date=9. 11. 2011|title=Reevaluating and Broadening the Definition of Genetic Rescue|journal=Conservation Biology|language=en|volume=25|issue=6|pages=1069–1070|doi=10.1111/j.1523-1739.2011.01751.x|pmid=22070251|s2cid=37780553 |issn=0888-8892}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=TALLMON|first1=D|last2=LUIKART|first2=G|last3=WAPLES|first3=R|date=1. 9. 2004|title=The alluring simplicity and complex reality of genetic rescue|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=19|issue=9|pages=489–496|doi=10.1016/j.tree.2004.07.003|pmid=16701312|issn=0169-5347|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1479&context=usdeptcommercepub|url-access=subscription}}</ref> Genetičko miješanje koje dovodi do oporavka [[fitnes|kondicije]] moglo bi se opisati kao "genetičko spašavanje", ali održava nejasne razlike između genetičkog spašavanja i [[genetičko zagađenje|zagađenja]]. == Genetički procesi == {{glavni|Evolucija}} Kada [[populacija]] neke vrste postane premala, podložna je genetičkim procesima kao što su [[inbridinška depresija]] zbog nedostatka [[genski tok|protoka gena]], [[alel]]ne fiksacije zbog [[genetički drift|genetičkog drifta]] i gubitku raznolikosti. U kombinaciji, ovo može dovesti do smanjenja kondicije populacije i povećati rizik od [[izumiranje|izumiranja]].<ref name=":0"/> Genetsko spašavanje je alat za očuvanje koji pokušava riješiti ove genetičke faktore, premještanjem gena iz jedne populacije u drugu kako bi se povećala ukupna [[genetička raznolikost]] i minimiziralo [[inbriding]].<ref>{{Cite news|url=https://conservationbytes.com/2015/03/12/avoiding-genetic-rescue-not-justified-on-genetic-grounds/#more-16749|title=Avoiding genetic rescue not justified on genetic grounds|date=11. 3. 2015|work=ConservationBytes.com|access-date=15. 5. 2018|language=en-US}}</ref> Ova tehnika očuvanja imala je za cilj povećanje sposobnosti za život male, ugrožene populacije<ref name=":1" /><ref name=":0" /> uvođenjem korisnih alela putem migracije.<ref name=":1" /> Često se koristi za populacije vrsta koje su u visokom riziku od izumiranja. Uspješno genetsko spašavanje događa se kada dodavanje novih gena efektivno uvede genetsku raznolikost koja dovodi do povećanja veličine populacije i stope rasta, kao i veće prilagođenosti populacije.<ref name=":1"/> Neuspješno genetsko spašavanje može se dogoditi ako dodavanje novih gena uzrokuje [[autbridinška depresija|autbridinšku depresiju]], što smanjuje njihovu prilagođenost populaciji.<ref name=":0" /> Preveliki protok gena može dovesti do genetskog preplavljivanja kroz opsežnu hibridizaciju.<ref name=":1" /> Genetsko spašavanje može se dogoditi kroz više puteva, uključujući [[heteroza|heterozu]] i [[adaptivna evolucija|adaptivnu evoluciju]].<ref name=":1"/> Usko je povezano, ali se značajno razlikuje od koncepata [[genetičko zagađenje|genetičkog zagađenja]], [[genetičko zagađenje|genetičkog zagađenja]], [[restauracijska ekologija|genetičke restauracije]] i potpomognutog [[genski tok|protoka gena]].<ref name=":1" /> ič === Tok gena === {{glavni|Genski tok }} Tok gena (migracija) je uvođenje novih jedinki (i [[gen]]a) u ciljanu populaciju, što se odvija i u svim neizoliranim prirodnim [[populacija]]ma.<ref>{{Cite web|url=https://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/evo_21|title=Gene flow|website=evolution.berkeley.edu|access-date=15. 5. 2018}}</ref> Predviđanje uticaja migranta na populaciju ovisit će o kombinaciji složenih genetičkih i negenetičkih faktora. Da li će migracija povećati [[fitnes|sposobnost populacije za život]] ovisit će o tome jesu li uneseni geni prilagođeni lokalnim uvjetima i smanjuju li nivoe [[inbriding]]a u ciljanoj populaciji. Unesene jedinke također mogu pozitivno ili negativno uticati na genetičko spašavanje kroz ponašanja kao što su [[izbor partnera]], [[hijerarhija dominacije|hijerarhije dominacije]] i [[čedomorstvo]].<ref name=":0"/> === Genetički drift === {{glavni|Genetički drift}} [[Genetički drift]] je slučajno fiksiranje [[alel]]a, čime se smanjuje ukupna raznolikost u populaciji. Genetičko spašavanje može vratiti raznolikost dodavanjem novih gena populaciji, suprotstavljajući se fiksaciji.<ref>{{Cite web|url=https://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/evo_24|title=Genetic drift|website=evolution.berkeley.edu|access-date=15. 5. 2018}}</ref> === Selekcija i lokalna adaptacija === {{glavni|Prirodno odabiranje}} [[Prirodna selekcija javlja se kada varijacije u nasljednim [[osobina]]ma određuju reproduktivni uspjeh jedinke, a time i opstanak te osobine u toj populaciji.<ref>{{Cite web|url=https://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/0_0_0/evo_25|title=Natural selection|website=evolution.berkeley.edu|access-date=15. 5. 2018}}</ref> Genetičko spašavanje može uvesti osobine koje su povoljne za ciljanu populaciju ili smanjiti učestalost nepovoljnih osobina, povećavajući neto sposobnost prilagođavanja populacije, kako bi se osigurao daljnji opstanak kao vrste. == Kontroverze == Genetičko spašavanje može biti kontroverzan alat jer je teško predvidjeti kako će migracija uticati na populaciju. Genetičko spašavanje ima mogućnost da zapravo smanji sposobnost prilagođavanja populacije, preplavljivanjem populacije ili povećanjem rijetkih štetnih [[alel]]a.<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Hedrick|first1=Philip W.|last2=Garcia-Dorado|first2=Aurora|date=decembar 2016|title=Understanding Inbreeding Depression, Purging, and Genetic Rescue|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=12|pages=940–952|doi=10.1016/j.tree.2016.09.005|issn=1872-8383|pmid=27743611}}</ref> Ovaj slučaj može se jednostavno nazvati [[genetičko zagađenje|genetičkim zagađenjem]], umjesto genetičkim spašavanjem. Spašavanje može biti samo kratkoročno rješenje, kao što je pokazano u slučaju [[vuk]]ova s otoka Royale. U tom slučaju, genetičko spašavanje rezultiralo je velikim početnim povećanjem sposobnosti populacije, nakon čega je uslijedio veliki pad u narednim godinama. Mnogi konzervacionisti tvrde da bi genetičko spašavanje moglo stvoriti nepredviđene probleme za [[ugrožena vrsta|ugrožene vrste]] i da ono previđa temeljne probleme koji guraju toliko [[vrsta]] na rub izumiranja, uključujući gubitak staništa zbog ljudskog razvoja.<ref>{{Cite news|url=https://www.smithsonianmag.com/science-nature/threatened-species-science-genetic-rescue-180963040/|title=Threatened Species? Science to the (Genetic) Rescue!|last=Poppick|first=Laura|work=Smithsonian|access-date=6. 6. 2018|language=en}}</ref> Kao i termin genetičko zagađenje, 'genetičko spašavanje' ima političke konotacije. Neke od kontroverznijih praksi koje se mogu smatrati genetičkim spašavanjem uključuju *[[Deizumiranje]].<ref>{{Cite web|url=http://reviverestore.org/what-we-do/extinction-continuum/|title=What is Genetic Rescue? {{!}} Revive & Restore|website=reviverestore.org|language=en-US|access-date=6. 6. 2018|date=8. 10. 2013|archive-date=12. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180612140955/http://reviverestore.org/what-we-do/extinction-continuum/}}</ref> *[[Genetičko inženjerstvo]] za proizvodnju biljaka otpornih na štetočine i bolesti.<ref>{{Cite journal|last1=Adams|first1=Jonathan M.|last2=Piovesan|first2=Gianluca|last3=Strauss|first3=Steve|last4=Brown|first4=Sandra|date=august 2002|title=The Case for Genetic Engineering of Native and Landscape Trees against Introduced Pests and Diseases|url=https://archive.org/details/sim_conservation-biology_2002-08_16_4/page/874|journal=Conservation Biology|language=en|volume=16|issue=4|pages=874–879|doi=10.1046/j.1523-1739.2002.00523.x|s2cid=86697592 |issn=0888-8892}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://news.cornell.edu/stories/2013/09/using-genes-rescue-species-extinction|title=Using genes to rescue animal and plants from extinction {{!}} Cornell Chronicle|website=news.cornell.edu|language=en|access-date=6. 6. 2018}}</ref> Iako neke ekološke grupe uključuju upotrebu genetičkog inženjerstva za spašavanje vrsta u svoju upotrebu [[genetičko zagađenje|genetičkog zagađenja]]. *[[Hibrid (biologija)|Hibridizacija]] koja povećava održivost ugroženih populacija koje pate od [[inbriding]]a i genetičkog drifta ili spašava [[endling]] vrste može se smatrati dijelom genetičkog spašavanja.<ref>{{Cite journal|last1=Baskett|first1=Marissa L.|last2=Gomulkiewicz|first2=Richard|date=22. 2. 2011|title=Introgressive hybridization as a mechanism for species rescue|journal=Theoretical Ecology|language=en|volume=4|issue=2|pages=223–239|doi=10.1007/s12080-011-0118-0|issn=1874-1738|doi-access=free}}</ref> == Primjeri == === Floridski panter === Slučaj uspješnog genetičkog spašavanja može se primijetiti u populaciji [[Floridski panter|floridskih pantera]]. Gubitak staništa i drugi antropogeni uticaji doveli su do male, inbredirane populacije što je povećalo pad ove populacije (''[[Kagugar|Puma concolor]] puma'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Pimm|first1=S. L.|last2=Dollar|first2=L.|last3=Bass|first3=O. L.|date=1. 5. 2006|title=The genetic rescue of the Florida panther|journal=Animal Conservation|language=en|volume=9|issue=2|pages=115–122|doi=10.1111/j.1469-1795.2005.00010.x|issn=1469-1795|doi-access=}}</ref> [[Inbridinška depresija]] rezultirala je savijenim repovima i zaliscima oko vrata, defektima sperme i abnormalnostima srca.<ref name=":3" /> [[Populacija]] je dostigla najniži nivo od približno 22 pantera.<ref name=":0"/> U strahu od neizbježnog izumiranja, osam pantera iz [[Teksas]]a preseljeno je na Floridu, sredinom 1990-ih.<ref name=":3"/> Ovaj napor je smatran uspješnim nakon što je analiza pokazala godišnju stopu rasta populacije od 4% nakon imigracije.<ref name=":0"/> Osim toga, otkriveno je da su rezultirajući hibridni mačići imali tri puta veće šanse da prežive do odrasle dobi od "čistokrvnih" mačića.<ref name=":3"/> Populacija pantera na Floridi porasla je sa oko 25 na preko 100 jedinki za otprilike deset godina.<ref name=":4"/> === Vukovi sa ostrva Royale === Slučaj neuspješnog genetskog spašavanja može se primijetiti u populaciji vukova sa [[Ostrva Royale]]. Godine 1997., jedan vuk je stigao na ostrvo i pario se sa populacijom vuka od oko 25 jedinki.<ref name=":2" /> U početku je dodavanje njegove genetske varijacije rezultiralo pozitivnim efektima na populaciju, što se pokazalo velikim povećanjem sposobnosti populacije za život.<ref name=":2"/> Međutim, dodavanje genetske varijacije od strane ovog imigranta bilo je korisno samo kratkoročno. Populacija je brzo opala, sa samo dva vuka viđena 2016. godine.<ref name=":2"/> Moguće je da je novi imigrant donio novi štetni [[alel]]. čija se [[alelna frekvencija|učestalost]] povećavala, kako se križao sa prvobitnom populacijom ili da jedna jedinka nije bila dovoljna da prevaziđe negativni uticaj [[genetičko opterećenje|genetičkog opterećenja]].<ref name=":2"/> === Velika prerijska kokoš === [[Velika prerijska kokoš]] je ptica koja se gnijezdi na tlu sa ekološkim i evolucijskim preprekama koje zahtijevaju genetičko spašavanje, kako bi se izbjeglo [[izumiranje]].<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Mussmann|first1=S. M.|last2=Douglas|first2=M. R.|last3=Anthonysamy|first3=W. J. B.|last4=Davis|first4=M. A.|last5=Simpson|first5=S. A.|last6=Louis|first6=W.|last7=Douglas|first7=M. E.|date=22. 2. 2017|title=Genetic rescue, the greater prairie chicken and the problem of conservation reliance in the Anthropocene|journal=Royal Society Open Science|volume=4|issue=2|doi=10.1098/rsos.160736|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5367285|pmid=28386428}}</ref> Bila je široko rasprostranjena po velikim sjevernoameričkim ravnicama, ali sada zahtijeva upravljanje populacijom u malim preostalim područjima. U Illinoisu, velika prerijska kokoš je opao sa miliona jedinki sredinom 19. stoljeća na 46 do 1998. godine. To je potaknulo napore genetskog spašavanja i preseljenje jedinki iz susjednih država kako bi se povećao broj velikih prerijskih kokošaka u Illinoisu. Ovo se smatra ranim i uspješnim slučajem genetskog spašavanja. Iako se čini da su početne akcije genetskog spašavanja dovele do povećanja kondicije, prerijsko stanište sada ograničava oporavak. Isključivo genetski napori za spašavanje vrste smatraju se nedovoljnim i možda će biti potrebno više fokusa na zaštitu staništa kako bi se vrsta spasila.<ref name=":6" /> ===Punski lavovi u planinama Santa Monica=== [[Punski lavovi u planinama Santa Monica]] suočavaju se s nedostatkom genetičke raznolikosti, zbog svoje izolacije uzrokovane [[SAD 101]] i nekoliko dokumentiranih slučajeva [[inbriding]]a <ref>{{cite web |title=Puma Profiles: P-1 |url=https://www.nps.gov/articles/000/puma-profiles-p-1.htm |access-date=10. 4. 2025 |publisher=National Park Service}}</ref><ref name=p12>{{cite web |title=Puma Profiles: P-12 |url=https://www.nps.gov/articles/000/puma-profiles-p-12.htm |access-date=10. 4. 2025 |publisher=National Park Service}}</ref> i fizičkih deformacija <ref>{{cite web |title=Puma Profiles: P-81 |url=https://www.nps.gov/articles/000/puma-profiles-p-81.htm |access-date=10. 4. 2025 |publisher=National Park Service}}</ref> ,<ref name=wef>{{Cite web |title=World's largest wildlife crossing will soon stretch across California's Highway 101 |first=Cristen Hemingway |last=Jaynes |url=https://www.weforum.org/stories/2022/04/wildlife-crossing-california-highway-101/ |publisher=World Economic Forum |date=14. 4. 2022}}</ref> se gradi, kako bi se povećala genetička raznolikost i ublažilo srodstvo kod planinskih lavova u planinama Santa Monica.<ref name=scienceorg>{{cite web |title=The real mountain lions of LA County |url=https://www.science.org/content/article/real-mountain-lions-la-county |first=Erik |last=Stokstad |date=14. 8. 2014 |journal=[[Science (journal)|Science]]}}</ref> Prelaz se nalazi u blizini mjesta gdje je P-12 prelazio autoput U.S. 101, a kada bude završen, bit će najveći te vrste na svijetu.<ref name=wef/><ref>{{Cite web |date=7. 5. 2024 |title=World's largest wildlife crossing on track to open by early 2026 |url=https://www.gov.ca.gov/2024/05/07/worlds-largest-wildlife-crossing-on-track-to-open-by-early-2026/ |publisher=State of California |access-date=10. 4. 2025}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Zaštita životinja]] [[Kategorija:Genetičko inženjerstvo]] aeut2rnns8crxgaxzuf93j8ktn1x0iv 0 534225 3894686 3844072 2026-06-06T10:17:17Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894686 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=pink | ime = Obični jastreb ili jastreb kokošar | slika = Northern Goshawk ad M2.jpg | širina_slike = 250px | opis_slike = ''Accipiter gentilis'' | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="IUCN">{{IUCN|id=22695683/93522852 | title = ''-{Accipiter gentilis}-'' |assessor=BirdLife International |version=2019.3 |year=2016|access-date=21. 1. 2020}}</ref> | genus = Accipiter | species = gentilis | authority = [[Carl fon Line|Linnaeus]], 1758) | razdioba_stepen= [[Podvrsta|Podvrste]] | razdioba = *''Accipiter g,. albidus *Accipiter g. apache *Accipiter g. arrigonii *Accipiter g. atricapillus *Accipiter g. buteoides *Accipiter g. fujiyamae *Accipiter g. gentilis *Accipiter g. laingi *Accipiter g. marginatus *Accipiter g. schvedowi''<ref name="indianbiodiversity">{{cite web |url=http://avis.indianbiodiversity.org/books/accipiter-gentilis-schvedowi/26039 |title=Astur gentilis schvedowi |website=avis.indianbiodiversity.org |access-date=18. 4. 2015|archive-date=11. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150411013828/http://avis.indianbiodiversity.org/books/accipiter-gentilis-schvedowi/26039 |url-status= }}</ref> | range_map = Accipiter gentilis map.svg | range_map_caption = Areal jastreba kokošara {{leftlegend|#FFFF00| U toku leta u vreme gnežđenja|outline=gray}}{{leftlegend|#008000|U toku cele godine|outline=gray}}{{leftlegend|#0000FF|U toku zime|outline=gray}} }} '''Obični jastreb''', poznat i kao '''jastreb kokošar''' (''Accipiter gentilis''), [[Vrsta (biologija)|vrsta]] je [[ptica grabljivica]] iz porodice [[Jastrebovi (porodica)|jastrebova]]). Srednje je veličina i nastaje umjetna područja [[Severna hemisfera|sjeverne hemisfere]]. Uglavnom je [[stanarica]], ali ptice iz [[Severna Azija|sjeverne Azije]] i [[Kanada|Kanade]] sele se na [[jug]]. Ovu vrstu je prvi put opisao [[Carl fon Line]] 1758. u dijelu „Sistemi prirode“ ([[latinski|lat.]] ''Systema Naturæ''). Jastreb se nalazi na zastavi [[Azori|Azora]]. Azorska ostrva su dobila ime po [[Portugalski jezik|portugalskoj]] riječi za jastrebe (''açor''), jer su istraživači koji su prvi otkrili ova ostrva mislili da su na pticama oružjem pokušali da se vide ptice koje su iskoristili. Kasnije se ispostavilo da su te [[ptice]] zapravo [[Obični mišar|mišari]]. == Opis == Jastreb kokošar je najveći pripadnik roda [[Jastrebovi|pravih jastrebova]] (''Accipiter''). Ima karakterističnu kratku i široku krilu, kao i dug rep, što mu omogućava lako manevrisanje u šumama u kojima živi. Mužjak je plavosiv sa sivim prugama, prosječne dužine 49–52&nbsp;cm, sa rasporedom krila 93–105&nbsp;cm. Ženke su mnogo veće i potpuno sive, prosječne dužine 58–64&nbsp;cm sa rasporedom krila 108–127&nbsp;cm. Mužjaci manjih podvrsta mogu imati masu i od 630 g, a ženke većih [[podvrsta]] i do 2&nbsp;kg. [[Slika:Jastreb (Accipiter gentilis).jpg|thumb|Jastreb (''Accipiter gentilis'')]] Ova vrsta lovi manje ptice i sisare u šumama, oslanjajući se na svoju sposobnost brzog leta kroz guste krošnje. Najčešći plijen je srednje veličine ([[vrane]], [[golubovi]], [[drozd]]ovi, [[Čvorak|čvorci]], [[Veverica|vjeverice]] i sl.), ali može se uhvatiti i drugI [[Sisari|sisarski]] [[plijen]]. Ponekad lovi [[plovuše]] do veličine [[Patka gluvara|divlje patke]]. Plijen je uglavnom manji od jastreba, ali ove ptice su u stanju da love i mnogo veće životinje, kao što su [[zec]] i mladunčad ostalih ptica, pa i sisara. == Razmnožavanje == [[Datoteka:Accipiter gentilis MHNT.ZOO.2010.11.84.2.jpg|thumb|Jastrebova jaja]] U proljetnoj sezoni parenja jastrebovi izvode spektakularne letove udvaranja. U ovom vremenu se ponekad može čuti njihovo oglašavanje slično [[galeb]]ovima. Odrasle jedinke se vraćaju u svoje stanište u martu i aprilu, a ja se nose u [[april]]u ili [[maj]]u. Obično se gnijezde u krošnjama velikih i starih drveća. LijeGu između dva i četiri jajeta, a inkubacija traje od 28 do 38 dana. Mladi napuštaju gnijezde nakon 35 dana i tokom slijedećih 10 dana početne godine. Mogu ostati na roditeljskoj teritoriji još godinu dana. Odrasle jedinike [[Teritorijalne životinje|brane teritoriju]] veoma agresivno, pa nisu rijetki napadi i na ljude. == Također poglehejte == * [[Accipeteridae|Porodica Jastrebova]] * [[Jastrebovi]] == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Taxonbar}} [[Kategorija:Accipiter]] [[Kategorija:Ptice]] [[Kategorija:Evropska fauna]] [[Kategorija:Ptice opisane 1758.]] [[Kategorija:Taksoni koje je opisao Carl Line]] gcio5ncav9jalxflli6g2siytpur5bm 0 534231 3894685 3843491 2026-06-06T10:17:15Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Merdeka turnir | izvorni_naziv = Pestabola Merdeka | slika = Pestabola Merdeka.png | veličina_slike = 200px | opis_slike = Logo turnira. | organizuje = [[Nogometni savez Malezije]] | osnovano = {{Početni datum i godine|1957}} | ukinuto = | regija = {{ZID|Malezija}} ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]) | broj_ekipa = 4 {{Malo|([[Merdeka turnir 2024.|2024]])}} | kvalifikator_za = | povezana_takmičenja = | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | trenutni_šampion = {{NOG|MAS}} | broj_titule = 13 | najuspješniji_klub = | najuspješnija_ekipa = {{NOG|MAS}} | broj_titula = 13 | emiteri = | uzrečica = | veb-sajt = | trenutno = [[Merdeka turnir 2024.|2024.]] }} '''Merdeka turnir''' ({{Jez-ms|Pestabola Merdeka}}) jest [[nogomet]]ni turnir koji u [[Malezija|Maleziji]] organizuje [[Nogometni savez Malezije]] u spomen na [[Dan nezavisnosti Malezije|Dan nezavisnosti]]. Turnir je osnovan 1957, a posljednji put je u punom obliku [[Merdeka turnir 2024.|održan 2024]]. Uglavnom se igra na [[Stadion Merdeka|stadionu Merdeka]] u [[Kuala Lumpur]]u.<ref>{{cite web|url=https://www.nst.com.my/news/2015/09/98540/stadium-merdeka-soul-nation|title=Stadium Merdeka soul of the nation|publisher=[[New Straits Times]]|accessdate=30. 8. 2015|archiveurl=https://web.archive.org/web/20211207065327/https://www.nst.com.my/amp/news/2015/09/98540/stadium-merdeka-soul-nation|archivedate=7. 12. 2021|url-status=dead}}</ref> "''Merdeka''" je malajska riječ (posuđena iz sanskrta) za nezavisnost ili slobodu. Od 2024. turnir je održan 43 puta, iako sa smanjenom učestalošću u posljednjim decenijama. Prva reprezentacija koja je osvojila takmičenje bila je [[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong XI]], koja je bila sastavljena od igrača iz [[Prva liga Hong Konga u nogometu|Prve lige Hong Konga]]. [[Malezija]] je najuspješnija ekipa na turniru sa 13 titula, a slijedi [[Južna Koreja]] sa 11 titule. Posljednji osvajač turnira je [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezija]]. Merdeka je najstariji pozivni nogomenti turnir u [[Azija|Aziji]], a utakmice na turniru se od strane [[FIFA]]-e smatraju međunarodnim "A" prijateljskim utakmicama. == Historija == [[Datoteka:1958 Merdeka Cup Winner, Malaya.jpg|thumb|left|Osvajači drugog izdanja Merdeka turnira 1958, [[nogometna reprezentacija Malajske Federacije]], pet godina prije spajanja i formiranja [[Malezija|Malezije]]. Na slici se nalaze: [[Tunku Abdul Rahman]] (sredina), prvi [[Premijer Malezije|premijer Malajske Federacije]], te tadašnji predsjednik [[Nogometni savez Malezije|Nogometnog saveza Malajske Federacije]] i [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]]-a.<ref>{{cite web|url=https://www.the-afc.com/60th-anniversary-asias-history-makers-60th-anniversary-news/asian-icons-tunku-abdul-rahman-putra-al|title=ASIAN ICONS: TUNKU ABDUL RAHMAN PUTRA AL HAJ|publisher=[[Asian Football Confederation|AFC]] at [[Wayback Machine]]|date=5. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160923085438/https://www.the-afc.com/60th-anniversary-asias-history-makers-60th-anniversary-news/asian-icons-tunku-abdul-rahman-putra-al|accessdate=13. 1. 2018|archive-date=23. 9. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://olympic.org.my/museum/hof/ind/tarn.htm|title= OCM Sports Museum & Hall of Fame: Tunku Abdul Rahman|publisher=[[Olympic Council of Malaysia|OCM]] at [[Wayback Machine]]|date=12. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412094508/https://olympic.org.my/museum/hof/ind/tarn.htm|accessdate=15. 1. 2019|archive-date=12. 4. 2010}}</ref> ]] Merdeka turnir je najstariji azijski nogometni turnir koji poziva nogometne reprezentacije da se takmiče još od 1957.<ref>{{cite web|url=http://www.nst.com.my/sports/soccer/glory-beckons-malaysia-1.350803|title=Glory beckons Malaysia|author=Ajitpal Singh|publisher=[[New Straits Times]]|date=7. 9. 2013|access-date=28. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20130908002123/https://www.nst.com.my/sports/soccer/glory-beckons-malaysia-1.350803|archive-date=8. 9. 2013|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.malaysia.or.kr/asapro/board/show.htm?bn=board07&categoryValue=0&jk=81&stSLT=count&thisPage=86&startTextId=850&buffer=3801&searchTemp=&srchValue=&fmlid=2990&pkid=2943|title="Hari Merdeka" Observed in Seoul|author=Ted Gim|work=The Seoul Times|publisher=malaysia.or.kr|date=2. 9. 2008|access-date=28. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20141220205107/http://www.malaysia.or.kr/asapro/board/show.htm?bn=board07&categoryValue=0&jk=81&stSLT=count&thisPage=86&startTextId=850&buffer=3801&searchTemp=&srchValue=&fmlid=2990&pkid=2943|archive-date=20. 12. 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=https://menafn.com/1105063006/Merdeka-Cup-To-Restart-Again-India-May-Feature-Feels-AIFF-Chief|title=Merdeka Cup To 'Restart' Again! India May Feature, Feels AIFF Chief|publisher=MENAFN|date=22. 10. 2022|access-date=22. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221022123214/https://menafn.com/1105063006/Merdeka-Cup-To-Restart-Again-India-May-Feature-Feels-AIFF-Chief|archive-date=22. 10. 2022|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite book|title=Asiaweek|url=https://books.google.com/books?id=WytBAQAAIAAJ|year=1990|publisher=Asiaweek Limited}}</ref> Turnir se nekada nazivao i "Mini Azijski kup" između 1960-ih i 1980-ih, a osnovao ga je bivši predsjednik AFC-a, [[Tunku Abdul Rahman]].<ref>{{cite web|url=https://bebasnews.my/2021/04/22/piala-fam-pestabola-merdeka-bakal-kembali/|title=Piala FAM, Pestabola Merdeka bakal kembali|trans-title=FAM Cup, Pestabola Merdeka will return|language=Malay|publisher=Bebas News|accessdate=2. 3. 2022|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220228114206/https://bebasnews.my/2021/04/22/piala-fam-pestabola-merdeka-bakal-kembali/|archivedate=28. 2. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://theshillongtimes.com/2023/10/13/india-eye-glory-in-mini-asia-cup/|title=India eye glory in 'mini Asia Cup'|publisher=[[The Shillong Times]]|accessdate=13. 10. 2023|archiveurl=https://web.archive.org/web/20231120163459/https://theshillongtimes.com/2023/10/13/india-eye-glory-in-mini-asia-cup/|archivedate=20. 11. 2023|url-status=dead}}</ref> U to vrijeme, predsjednik [[FIFA]]-e, [[Sir Stanley Rous]], bio je jednako iznenađen što je novozavisna azijska zemlja mogla uspješno organizirati nogometni turnir gdje je sve troškove gostujućih timova u potpunosti snosio domaćin.<ref>{{cite web|url=https://legasilagenda.com/2023/08/15/pestabola-merdeka-warisan-tunku-abdul-rahman/|title=Pestabola Merdeka: The legacy of Tunku Abdul Rahman Putra Al-Haj's Wisdom and Courage|publisher=Legasi Lagenda|accessdate=15. 8. 2023|archiveurl=https://web.archive.org/web/20231124124009/https://legasilagenda.com/2023/08/15/pestabola-merdeka-warisan-tunku-abdul-rahman/|archivedate=24. 11. 2023|url-status=dead}}</ref> Merdeka turnir se pokazao kao ogroman uspjeh, inspirirajući slične turnire poput [[Turnira godišnjice Jakarte]] u [[Indonezija|Indoneziji]], [[Kraljevski kup (Tajland)|Kraljevskog kupa]] u [[Tajland]]<nowiki/>u i [[Kup Koreje|Predsjedničkog kupa]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].<ref>{{cite web|url=https://www.nst.com.my/lifestyle/sunday-vibes/2019/01/450291/hope-floats-stalled-merdeka-tournament|title=Hope Floats For Stalled Merdeka Tournament|publisher=New Straits Times|accessdate=2. 3. 2022|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220302085624/https://www.nst.com.my/lifestyle/sunday-vibes/2019/01/450291/hope-floats-stalled-merdeka-tournament|archivedate=2. 3. 2022|url-status=dead}}</ref> Iako se turnir održavao godišnje od 1957. do 1988, održan je samo 11 puta od 1989. do 2024. Od kasnih 1950-ih do ranih 1980-ih, bio je to prestižan turnir među azijskim nacijama jer su učesnici slali svoje najbolje igrače.<ref>{{cite web|url=https://www.thestar.com.my/news/nation/2017/08/31/halcyon-days-of-malaysian-football/|title=Halcyon days of Malaysian football|author=Eric Samuel|work=[[The Star (Malezija)|The Star]]|date=31. 8. 2017|access-date=28. 2. 2018|archive-date=10. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210610102356/https://www.thestar.com.my/news/nation/2017/08/31/halcyon-days-of-malaysian-football/ |url-status=live }}</ref> Nakon 1980-ih, interes za kup je opao i od strane ljubitelja nogometa i od strane nogometnih timova, jer su se mnoge azijske nacije više fokusirale na kvalifikacijske faze za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] i [[AFC Azijski kup|AFC Azijskom kupu]].<ref>{{cite web|url=https://www.semuanyabola.com/pestabola-merdeka-akan-dianjurkan-mengikut-kalendar-fifa/|title=Pestabola Merdeka Akan Dianjurkan Mengikut Kalendar FIFA|trans-title=Pestabola Merdeka Will Be Organized According to the FIFA Calendar|author=Sulaiman Ismail|work=Semuanya Bola|language=ms|date=25. 12. 2018|access-date=25. 12. 2018|archive-date=27. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210727121207/https://www.semuanyabola.com/pestabola-merdeka-akan-dianjurkan-mengikut-kalendar-fifa/|url-status=live }}</ref> Prvo izdanje turnira održano je u [[Merdeka turnir 1957.|augustu i septembru 1957]], a [[britanski Hong Kong]] je postao prvi šampion.<ref>{{cite web|url=https://www.thestar.com.my/news/community/2014/05/13/sporting-landmarks-through-the-years/|title=Sporting landmarks through the years|author=T. Avineshwaran|work=The Star|date=13. 5. 2004|access-date=28. 2. 2018|archive-date=1. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180301164556/https://www.thestar.com.my/news/community/2014/05/13/sporting-landmarks-through-the-years/|url-status=live}}</ref> Međutim, od tada su turnir isključivo dominirali [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezija]], [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]], [[Nogometna reprezentacija Mjanmara|Mjanmar]], [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indonezija]] i mnoge druge zemlje, uključujući [[Južna Amerika|južnoameričke]] i [[Evropa|evropske]] klubove.<ref>{{cite web| url= https://legasilagenda.com/2021/08/31/merdeka-64/| title= Happy 64th Independence Day - Legasi Lagenda| date= 31. 8. 2021| access-date= 7. 3. 2023| archive-date= 7. 3. 2023| archive-url= https://web.archive.org/web/20230307142408/https://legasilagenda.com/2021/08/31/merdeka-64/| url-status= live}} 31 August 2021</ref> [[Nogometna reprezentacija Malajske Federacije|Malajska Federacija]] (nakon ujedinjenja [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezija]]) je ekskluzivno podizala trofej 13 puta, 10 puta je bila drugoplasirana, od čega je dva puta dijelila pobjedničko postolje s [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]] ([[Merdeka turnir 1960.|1960.]] i [[Merdeka turnir 1979.|1979]]), dok je Južna Koreja osvajale turnir 11 puta. [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indonezija]], [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Tajvan]] i [[Nogometna reprezentacija Mjanmara|Mjanmar]] imaju višestruka osvajanja. Ostale prvake čine: [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[Merdeka turnir 1980.|1980]]), [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] ([[Merdeka turnir 2000.|2000]]), [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] ([[Merdeka turnir 2001.|2001]]), [[Olimpijska nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka olimpijska ekipa]] ([[Merdeka turnir 1987.|1987]]) i [[Austrija|austrijski]] [[Admira Wacker|SK Admira Wacker]] ([[Merdeka turnir 1991.|1991]]), [[Njemačka|njemački]] [[Hamburger SV]] ([[Merdeka turnir 1988.|1988]]), [[Argentina|argentinski]] [[Buenos Aires]] XI ([[Merdeka turnir 1983.|1983]]) i [[brazil]]ski [[Santa Catarina (savezna država)|Santa Catarina]] XI ([[Merdeka turnir 1982.|1982]]). Brazilske savezne države [[São Paulo (savezna država)|São Paulo]] XI, [[Minas Gerais]] XI i [[America FC (Rio de Janeiro)|America FC]] završili su kao drugoplasirani, kao i [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] i [[Nogometna reprezentacija Indije|Indija]]. Posljednje izdanje turnira održano je u [[Merdeka turnir 2024.|septembru 2024]]. Četiri reprezentacije, uz Maleziju, bile su [[Nogometna reprezentacija Libana|Liban]], [[Nogometna reprezentacija Filipina|Filipini]] i [[Nogometna reprezentacija Tadžikistana|Tadžikistan]]. Turnir koristi isti format kao i izdanje iz [[Merdeka turnir 2023.|2023]], gdje su bolje rangirani timovi dobili slobodan period u polufinalu, a ostali su čekali samo u finalu.<ref>{{cite web|url=https://www.nst.com.my/sports/football/2024/06/1061292/fam-invite-three-countries-merdeka-tournament |title=FAM to invite three countries for Merdeka Tournament &#124; New Straits Times}}</ref> == Izdanja == Ispod je spisak finala Merdeka turnira od 1957.<ref>{{cite web|url=https://www.international-football.net/competition-overview?compet-id=Merdeka%20Tournament|title=Merdeka Tournament|publisher=International football.net|date=25. 10. 2008|access-date=31. 8. 2012|archive-date=23. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200923153423/https://www.international-football.net/competition-overview?compet-id=Merdeka%20Tournament|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesm/merdeka.html|title=Merdeka Tournament (Malaysia)|author=Neil Morrison|publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]|date=10. 9. 2015|access-date=28. 2. 2018|archive-date=19. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220719120322/https://www.rsssf.org/tablesm/merdeka.html|url-status=live}}</ref> {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: center;" |+ !# !Godina !style="background:gold;"|{{Gold1}} Osvajač(i) !Rezultat !style="background:silver;"|{{Silver2}} Viceprvak |- !1. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1957.|1957.]] |align="left" |{{NOG|Hong Kong|1910|ime=Hong Kong XI}}{{efn|naziv="HK"|[[Hong Kong]] je poslao svoju ekipu koja je sačinjavala igrače koji su predstavljali nogometne reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Republike Kine (Tajvan)]] ili [[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Konga]] od 1957. do 1961. Od 1963. do 1968. ekipa je zvanično predstavljala [[Tajvan|Republiku Kinu (Tajvan)]], ali je bila staastavljena od nogometaša Republike Kine sa prebivalištem u Hong Kongu. Od 1965. pa nadalje, Hong Kong i Tajvan učestvovale su zasebno.}} |[[Bergerov sistem]] |align="left" |{{NOG|IDN}} |- !2. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1958.|1958.]] |align="left" |{{NOG|MAL}} |[[Bergerov sistem]] |align="left" |{{NOG|Hong Kong|1910|ime=Hong Kong XI}}{{efn|naziv="HK"}} |- !3. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1959.|1959.]] |align="left" |{{NOG|MAL}} |[[Bergerov sistem]] |align="left" |{{NOG|IND}} |- !4. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1960.|1960.]] |align="left" |{{NOG|MAL}} i {{NOG|KOR|1949}} |0–0{{efn|naziv="podijeljena"|Titula je podijeljena nakon što je utakmica završila neriješeno.}} |— |- !5. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1961.|1961.]] |align="left" |{{NOG|IDN}} |2–1 |align="left" |{{NOG|MAL}} |- !6. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1962.|1962.]] |align="left" |{{NOG|IDN}} |2–1 |align="left" |{{NOG|PAK}} |- !7. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1963.|1963.]] |align="left" |{{NOG|TAI}}{{efn|naziv="HK"}} |[[Bergerov sistem]] |align="left" |{{NOG|JPN|1947}} |- !8. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1964.|1964.]] |align="left" |{{NOG|BUR|1948}} |1–0 |align="left" |{{NOG|IND}} |- !9. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1965.|1965.]] |align="left" |{{NOG|KOR|1949}} i {{NOG|TAI}}{{efn|naziv="HK"}} |1–1{{efn|naziv="podijeljena"}} |— |- !10. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1966.|1966.]] |align="left" |{{NOG|VSO}} |1–0 |align="left" |{{NOG|BUR|1948}} |- !11. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1967.|1967.]] |align="left" |{{NOG|BUR|1948}} i {{NOG|KOR|1949}}{{efn|Zastupana od strane [[Yangzee FC]].}} |0–0{{efn|naziv="podijeljena"}} |— |- !12. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1968.|1968.]] |align="left" |{{NOG|MAS}} |3–0 |align="left" |{{NOG|BUR|1948}} |- !13. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1969.|1969.]] |align="left" |{{NOG|IDN}} |3–2 |align="left" |{{NOG|MAS}} |- !14. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1970.|1970.]] |align="left" |{{NOG|KOR|1949}} |1–0 |align="left" |{{NOG|BUR|1948}} |- !15. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1971.|1971.]] |align="left" |{{NOG|BUR|1948}} |1–0 |align="left" |{{NOG|IDN}} |- !16. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1972.|1972.]] |align="left" |{{NOG|KOR|1949}} |2–1 |align="left" |{{NOG|MAS}} |- !17. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1973.|1973.]] |align="left" |{{NOG|MAS}} |3–1 |align="left" |{{NOG|KUW}} |- !18. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1974.|1974.]] |align="left" |{{NOG|MAS}} |1–0 |align="left" |{{NOG|KOR|1949|ime=Južna Koreja B}} |- !19. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1975.|1975.]] |align="left" |{{NOG|KOR|1949}} |1–0 |align="left" |{{NOG|MAS}} |- !20. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir :ms:Pestabola Merdeka 1976|1976.]] |align="left" |{{NOG|MAS}} |2–0 |align="left" |{{NOG|JPN|1947}} |- !21. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1977.|1977.]] |align="left" |{{NOG|KOR|1949}} |1–0 |align="left" |{{NOG|IRQ|1963}} |- !22. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1978.|1978.]] |align="left" |{{NOG|KOR|1949}} |2–0 |align="left" |{{NOG|IRQ|1963}} |- !23. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1979.|1979.]] |align="left" |{{NOG|MAS}} i {{NOG|KOR|1949|ime=Južna Koreja B}} |0–0{{efn|naziv="podijeljena"}} |— |- !24. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1980.|1980.]] |align="left" |{{NOG|MAR}} |2–1 |align="left" |{{NOG|MAS}} |- !25. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1981.|1981.]] |align="left" |{{NOG|IRQ|1963}} |1–0 |align="left" |{{NOG-ZD|BRA|1968}} [[São Paulo (savezna država)|São Paulo XI]] |- !26. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1982.|1982.]] |align="left" |{{NOG-ZD|BRA|1968}} [[Santa Catarina (savezna država)|Santa Catarina XI]] |3–0 |align="left" |{{NOG|GHA}} |- !27. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1983.|1983.]] |align="left" |{{NOG-ZD|ARG}} [[Buenos Aires|Buenos Aires XI]] |2–1 |align="left" |{{NOG|ALG|ime=Alžir XI}} |- !28. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1984.|1984.]] |align="left" |{{NOG|KOR|1949|ime=Južna Koreja B}} |2–0 |align="left" |{{NOG-ZD|BRA|1968}} [[Minas Gerais|Minas Gerais XI]] |- !29. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1985.|1985.]] |align="left" |{{NOG|KOR|1949|ime=Južna Koreja B}} ||7–4<br>{{Malo|{{aet}}}} |align="left" |{{NOG-ZD|BRA|1968}} [[America FC (Rio de Janeiro)|America FC]] |- !30. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1986.|1986.]] |align="left" |{{NOG|MAS}} |3–0 |align="left" |{{NOG|TCH|ime=Čehoslovačka XI}} |- !31. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1987.|1987.]] |align="left" |{{NOGO|TCH|ime=Čehoslovačka Olimpijski XI}} |3–2 |align="left" |{{NOG|KOR|1984}} |- !32. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1988.|1988.]] |align="left" |{{NOG-ZD|FRG}} [[Hamburger SV]] |1–0 |align="left" |{{NOG-ZD|AUT}} [[FC Tirol Innsbruck|Tirol Innsbruck]] |- !33. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Medeka turnir 1991.|1991.]] |align="left" |{{NOG-ZD|AUT}} [[Admira Wacker]] |3–0 |align="left" |{{NOGU|23|CHN|ime=Kina Olimpijski XI}} |- !34. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1993.|1993.]] |align="left" |{{NOG|MAS}} |3–1 |align="left" |{{NOG|KOR|1984|ime=Južna Koreja B}} |- !35. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 1995.|1995.]] |align="left" |{{NOG|IRQ|1991}} |2–0 |align="left" |{{NOG-ZD|HUN}} [[Vasas SC|Budapesti Vasas]] |- !36. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 2000.|2000.]] |align="left" |{{NOG|NZL}} |2–0 |align="left" |{{NOG|MAS}} |- !37. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 2001.|2001.]] |align="left" |{{NOG|UZB}} |2–1 |align="left" |{{NOG|BIH}} |- !38. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 2006.|2006.]] |align="left" |{{NOG|MYA|1974}} |2–1 |align="left" |{{NOG|IDN}} |- !39. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 2007.|2007.]] |align="left" |{{NOGU|23|MAS}} |3–1 |align="left" |{{NOG|MYA|1974}} |- !40. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 2008.|2008.]] |align="left" |{{NOGU|22|VIE}} |0–0<br>{{Malo|6–5 {{pen.}}}} |align="left" |{{NOG|MAS}} |- !41. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 2013.|2013.]] |align="left" |{{NOGU|23|MAS}} |2–0 |align="left" |{{NOGU|23|MYA}} |- !42. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 2023.|2023.]] |align="left" |{{NOG|TJK}} |2–0 |align="left" |{{NOG|MAS}} |- !43. ! scope="row" style="text-align: center;"|[[Merdeka turnir 2024.|2024.]] |align="left" |{{NOG|MAS}} |1–0 |align="left" |{{NOG|LBN}} |} == Statistika == Ispod su rezultati i statistika turnira od 1957. === Statistika ekipa === ==== Najuspješnije konfederacije ==== {| class="wikitable" !# !Konfederacija !Skr. ! style="background:gold; text-align:center;" |{{Gold1}} ! style="background:silver; text-align:center;" |{{Silver2}} !Ukupno |- !1. |[[Azijska nogometna konfederacija]] |AFC | style="background:gold; text-align:center;" |40 | style="background:silver; text-align:center;" |29 !69 |- !2. |[[UEFA|Evropska nogometna konfederacija]] |UEFA | style="background:gold; text-align:center;" |3 | style="background:silver; text-align:center;" |4 !7 |- !3. |[[Južnoamerička nogometna konfederacija]] |CONMEBOL | style="background:gold; text-align:center;" |2 | style="background:silver; text-align:center;" |4 !6 |- !4. |[[Afrička nogometna konfederacija]] |CAF | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |2 !3 |- !5. |[[Okeanijska nogometna konfederacija]] |OFC | style="background:gold; text-align:center;" |1 | style="background:silver; text-align:center;" |0 !1 |} ==== Najuspješnije reprezentacije ==== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: center;" |+ !# !Reprezentacija ! style="background:gold;" |{{Gold1}} Osvajač(i) ! style="background:silver;" |{{Silver2}} Viceprvak !Ukupno |- !1. | align="left" |{{NOG|MAS}}{{efn|Uključujući rezultate i statistiku ekipa: {{NOG|MAL}} i {{NOGU|23|MAS}}.|naziv=MAS-MAL}} |13{{efn|Uključujući 2 zajedničke titule.|naziv=2ZT}} |8 |20 |- !2. | align="left" |{{NOG|KOR}}{{efn|Uključujući rezultate i statistiku ekipa: {{NOG|KOR|ime=Južna Koreja B}} i {{NOGU|23|KOR}}.}} |11{{efn|Uključujući 4 zajedničke titule.|naziv=4ZT}} |3 |14 |- !3. | align="left" |{{NOG|MYA}}{{efn|Uključujući rezultate i statistiku ekipa: {{NOG|BUR|1974}} i {{NOGU|22|MYA}}.}} |4{{efn|naziv="1ZT"|Uključujući 1 zajedničku titulu.}} |5 |9 |- !4. | align="left" |{{NOG|IDN}} |3 |3 |6 |- !5. | align="left" |{{NOG|IRQ}} |2 |2 |4 |- ! rowspan="2" |6. | align="left" |{{NOG|TAI}}{{efn|naziv="HK"}} |2{{efn|naziv="1ZT"}} |0 |2 |- | align="left" |{{NOG|VIE}}{{efn|Uključujući rezultate i statistiku ekipa: {{NOG|VSO}} i {{NOGU|23|VIE}}.}} |2 |0 |2 |- ! rowspan="2" |8. | align="left" |{{NOG|Hong Kong|1910|ime=Hong Kong XI}}{{efn|naziv="HK"}} |1 |1 |2 |- | align="left" |{{NOG|TCH}}{{efn|Uključujući rezultate i statistiku ekipa: {{NOG|TCH|ime=Čehoslovačka XI}} i {{NOGO|TCH|ime=Čehoslovačka Olimpijski XI}}.}} |1 |1 |2 |- ! rowspan="4" |10. | align="left" |{{NOG|MAR}} |1 |0 |1 |- | align="left" |{{NOG|NZL}} |1 |0 |1 |- | align="left" |{{NOG|UZB}} |1 |0 |1 |- | align="left" |{{NOG|TJK}} |1 |0 |1 |- ! rowspan="2" |14. | align="left" |{{NOG|IND}} |0 |2 |2 |- | align="left" |{{NOG|JPN|1947}} |0 |2 |2 |- ! rowspan="7" |16. | align="left" |{{NOG|PAK}} |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG|KUW}} |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG|GHA}} |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG|ALG|ime=Alžir XI}} |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOGU|23|CHN|ime=Kina Olimpijski XI}} |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG|BIH}} |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG|LBN}} |0 |1 |1 |} ==== Najuspješniji klubovi ili savezne države ==== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: center;" |+ !# !Klub ! style="background:gold;" |{{Gold1}} Osvajač ! style="background:silver;" |{{Silver2}} Viceprvak !Ukupno |- ! rowspan="4" |1. | align="left" |{{NOG-ZD|BRA|1968}} [[Santa Catarina (savezna država)|Santa Catarina XI]] |1 |0 |1 |- | align="left" |{{NOG-ZD|ARG}} [[Buenos Aires|Buenos Aires XI]] |1 |0 |1 |- | align="left" |{{NOG-ZD|FRG}} [[Hamburger SV]] |1 |0 |1 |- | align="left" |{{NOG-ZD|AUT}} [[Admira Wacker|SK Admira Wacker]] |1 |0 |1 |- ! rowspan="5" |5. | align="left" |{{NOG-ZD|BRA|1968}} [[São Paulo (savezna država)|São Paulo XI]] |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG-ZD|BRA|1968}} [[Minas Gerais|Minas Gerais XI]] |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG-ZD|BRA|1968}} [[FC America (Rio de Janeiro)|FC America]] |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG-ZD|AUT}} [[FC Tirol Innsbruck|Tirol Innsbruck]] |0 |1 |1 |- | align="left" |{{NOG-ZD|HUN}} [[Vasas SC|Budapesti Vasas]] |0 |1 |1 |} === Statistika igrača === ==== Ukupno najviše golova ==== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: center;" |- ! # ! Igrač ! Ekipa ! {{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! {{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} !Omjer !{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- !1. | align="left" | [[Mokhtar Dahari]] | align="left" | {{NOG|MAS}} | 50 | '''36''' |0.72 |<ref>{{Cite web |title=Mohamed Mokhtar Dahari – Century of International Appearances |url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/malay-dahari-intlg.html |access-date=15. 10. 2023 |website=www.rsssf.org}}</ref> |- !2. | align="left" | [[Kunishige Kamamoto]] | align="left" | {{NOG|JPN}} | 18 | '''22''' |1.22 |<ref>{{cite web |last=Hatano |first=Morio |title=Kunishige Kamamoto - Goals in international matches |url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/kamamoto-intlg.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122241/http://www.rsssf.com/miscellaneous/kamamoto-intlg.html |archive-date=4. 3. 2016 |access-date=15. 10. 2019 |website=[[RSSSF]]}}</ref> |- !3. | align="left" | [[Abdul Kadir (footballer)|Abdul Kadir]] | align="left" | {{NOG|IDN}} | 36 | '''22''' |0.61 |<ref name="Kamamoto">{{cite web |last=Nazim |first=Samsun |title=Abdul Kadir - Century of International Appearances |url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/indo-kadir-intlg.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211230013052/http://www.rsssf.com/miscellaneous/indo-kadir-intlg.html |archive-date=30. 12. 2021 |access-date=5. 2. 2022 |website=[[RSSSF]]}}</ref> |- !4. | align="left" | [[Cha Bum-kun]] | align="left" | {{NOG|KOR}} | 34 | '''21''' |0.62 |<ref>{{cite web |last=Villante |first=Eric |title=Bum-Kun Cha - Century of international appearances |url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/cha-intl.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230324222306/https://www.rsssf.org/miscellaneous/cha-intl.html |archive-date=24. 3. 2023 |access-date=30. 3. 2023 |website=[[RSSSF]]}}</ref> |- !5. | align="left" | [[Abdul Ghani Minhat]] | align="left" | {{NOG|MAS}} | 32 | '''19''' |0.60 |<ref>{{cite web |last=Villante |first=Eric |title=Abdul Ghani Minhat – Goals in International Matches |url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/malay-minhat-intlg.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415105514/http://www.rsssf.com/miscellaneous/malay-minhat-intlg.html |archive-date=15. 4. 2021 |access-date=5. 2. 2022 |website=[[RSSSF]]}}</ref> |} ==== Najviše golova po izdanju ==== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" |+ !Godina !Igrač !Ekipa !{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} |- ! rowspan="2" |[[Medeka turnir 1986.|1986.]] |[[Krishanu Dey]] |{{NOG|IND}} | rowspan="3" align="center" |6 |- |[[Zainal Abidin Hassan]] |{{NOG|MAS}} |- ![[Medeka turnir 1987.|1987.]] |[[Václav Daněk]] |{{NOGO|TCH|ime=Čehoslovačka Olimpijski XI}} |- ![[Medeka turnir 1988.|1988.]] |[[Peter Pacult]] |{{NOG-ZD|AUT}} [[FC Tirol Innsbruck|Tirol Innsbruck]] | align="center" |5 |- ![[Medeka turnir 1991.|1991.]] |[[Ernst Ogris]] |{{NOG-ZD|AUT}} [[Admira Wacker|SK Admira Wacker]] | rowspan="2" align="center" |4 |- ![[Merdeka turnir 1993.|1993.]] |[[Petar Aleksandrov]] |{{NOG-ZD|SWI}} [[FC Aarau|Aarau]] |- ![[Merdeka turnir 1995.|1995.]] |[[Lee Woo-young]] |{{NOG|KOR|1949|ime=Južna Koreja B}} | rowspan="5" align="center" |3 |- ![[Merdeka turnir 2000.|2000.]] |[[Chris Killen]] |{{NOG|NZL}} |- ! rowspan="2" |[[Merdeka turnir 2001.|2001.]] |[[Bakhtiyor Hamidullaev]] |{{NOG|UZB}} |- |[[Husain Ali]] |{{NOG|BHR}} |- ![[Merdeka turnir 2006.|2006.]] |[[Indra Putra Mahayuddin]] |{{NOG|MAS}} |- ![[Merdeka turnir 2007.|2007.]] |[[Safee Sali]] |{{NOGU|23|MAS}} | align="center" |4 |- ![[Merdeka turnir 2008.|2008.]] |[[Safee Sali]] (2) |{{NOG|MAS}} | align="center" |5 |- ![[Merdeka turnir 2013.|2013.]] |[[Rozaimi Rahman]] |{{NOGU|23|MAS}} | align="center" |3 |- ! rowspan="8" style="text-align: center;" |[[Merdeka turnir 2023.|2023.]] |[[Sunil Chhetri]] | rowspan="2" |{{NOG|IND}} | rowspan="13" align="center" |1 |- |[[Naorem Mahesh Singh]] |- |[[Arif Aiman|Arif Aiman Hanapi]] | rowspan="4" |{{NOG|MAS}} |- |[[Dion Cools]] |- |[[La'Vere Corbin-Ong]] |- |[[Faisal Halim]] |- |[[Shahrom Samiev]] | rowspan="2" |{{NOG|TJK}} |- |[[Rustam Soirov]] |- ! rowspan="5" style="text-align: center;" |[[Merdeka turnir 2024.|2024.]] |[[Jihad Ayoub]] |{{NOG|LBN}} |- |[[Romel Morales]] | rowspan="3" |{{NOG|MAS}} |- |[[Safawi Rasid]] |- |[[Syamer Kutty Abba]] |- |[[Jefferson Tabinas]] |{{NOG|PHI}} |} == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Malezije]] * [[LG kup (nogomet)]] * [[Kirin kup]] * [[Millennium Super Soccer kup]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} {{Merdeka turnir}} [[Kategorija:Merdeka turnir|*]] [[Kategorija:1957. u Maleziji]] [[Kategorija:Azijska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Maleziji]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Malezije]] n45gjhe2o1a7el20d4g3pg8fx6pj2j3 0 534272 3894684 3847801 2026-06-06T10:17:10Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Jean Piaget | slika = Jean Piaget in Ann Arbor (cropped).png | slika_širina = 250px | naslov = Piaget na Univerzitetu u Michiganu, oko 1968. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1896|8|9}} | mjesto_rođenja = [[Neuchâtel]], [[Švicarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1980|9|16|1896|8|9}} | mjesto_smrti = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | prebivalište = [[Švicarska]] | državljanstvo = Švicarsko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Razvojna psihologija]] * [[Epistemologija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Neuchâtelu]] * [[Univerzitet u Ženevi]] * [[Univerzitet u Lausanni]] * [[Univerzitet u Parizu]] (Sorbonne) }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Neuchâtelu]] * [[Univerzitet u Zürichu]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = [[Édouard Claparède]] | poznat_po = {{Plainlist| * [[Konstruktivizam (teorija učenja)|Konstruktivizam]] * [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Teorija kognitivnog razvoja]] * [[Genetička epistemologija]] * [[Stalnost objekta]] * [[Egocentrizam]] }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[Erazmova nagrada]] (1972) * Nagrada "Balzan" (1979) }} | religija = [[Protestantizam|protestant]] | fusnote = Jean Piaget se smatra jednim od najznačajnijih teoretičara u oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] 20. vijeka. }} '''Jean William Fritz Piaget''' (9. august 1896 – 16. septembar 1980) bio je švicarski psiholog i epistemolog, poznat po svojim istraživanjima razvoja djeteta. Njegov naučni rad imao je značajan utjecaj na razvoj [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], [[Pedagogija|pedagogije]] i [[Epistemologija|epistemologije]]. Posebno je poznat po formulisanju [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|teorije kognitivnog razvoja]], prema kojoj se intelektualni razvoj odvija kroz niz uzastopnih razvojnih stadija, kao i po razvoju [[Genetička epistemologija|genetičke epistemologije]], epistemološkog pristupa koji proučava porijeklo i razvoj ljudskog znanja.<ref name="McLeod_2026">{{cite web |url=https://www.simplypsychology.org/piaget.html |title=Piaget’s Theory and Stages of Cognitive Development |last=McLeod |first=Saul |date=2026 |website=Simply Psychology |publisher=Simply Psychology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je pridavao veliki značaj obrazovanju djece, smatrajući ga osnovom društvenog napretka i stabilnosti. Kao direktor [[Međunarodni biro za obrazovanje|Međunarodnog biroa za obrazovanje]], 1934. izjavio je da je ″samo obrazovanje sposobno spasiti naša društva od mogućeg sloma, bilo nasilnog ili postepenog″.<ref name="Munari_1994">{{cite journal |last=Munari |first=Alberto |year=1994 |title=Jean Piaget |journal=Prospects: The Quarterly Review of Comparative Education |volume=XXIV |issue=1/2 |pages=311–327 |doi=10.1007/bf02199023 |url=http://www.ibe.unesco.org/fileadmin/user_upload/archive/publications/ThinkersPdf/piagetf.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20081031045550/http://www.ibe.unesco.org/fileadmin/user_upload/archive/publications/ThinkersPdf/piagetf.pdf |archive-date=31. 10. 2008 |url-status=live |s2cid=144657103 |language=en}}</ref> Ovakvo stanovište odražava njegovo uvjerenje da obrazovni sistemi imaju važnu ulogu u oblikovanju društvenog razvoja i budućnosti društva. Njegova teorija razvoja djeteta postala je sastavni dio obrazovanja nastavnika i [[Pedagogija|pedagoga]] širom svijeta, naročito u programima inicijalnog obrazovanja nastavnog kadra. U savremenom ranom i predškolskom odgoju Piagetove ideje i dalje imaju snažan utjecaj, posebno kroz primjenu konstruktivističkih pristupa učenju, koji polaze od stava da dijete aktivno gradi vlastito znanje kroz interakciju sa okolinom. Piaget je 1955, tokom svog rada na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], osnovao Međunarodni centar za genetičku epistemologiju u [[Ženeva|Ženevi]], kojim je upravljao sve do svoje smrti 1980.<ref name="Ratcliff_2019">{{cite journal |last1=Ratcliff |first1=Marc J. |last2=Tau |first2=Ramiro |date=2019 |title=A networking model. The case of the International Center for Genetic Epistemology |journal=Estudos e Pesquisas Em Psicologia |volume=18 |issue=4 |pages=1215–1238 |doi=10.12957/epp.2018.42233 |issn=1808-4281 |url=https://www.e-publicacoes.uerj.br/index.php/revispsi/article/view/42233 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |doi-access=free}}</ref><ref name="JPS_2019">{{cite web |url=http://www.piaget.org/aboutPiaget.html |title=About Piaget |publisher=Jean Piaget Society |access-date=10. 5. 2026 |archive-date=24. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190824192513/http://www.piaget.org/aboutPiaget.html |url-status=live |language=en}}</ref> Centar je omogućio razvoj brojnih interdisciplinarnih saradnji i istraživanja, a zbog obima i značaja naučnog rada koji je u njemu nastajao, u stručnoj literaturi često je nazivan i ″Piagetovom fabrikom″.<ref name="Burman_2012">{{cite journal |last=Burman |first=Jeremy T. |year=2012 |title=Jean Piaget: Images of a life and his factory |journal=History of Psychology |volume=15 |issue=3 |pages=283–288 |doi=10.1037/a0025930 |url=https://www.academia.edu/737522/Jean_Piaget_Images_of_a_life_and_his_factory |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Ernst von Glasersfeld|Ernstu von Glasersfeldu]], Piaget je bio ″veliki pionir [[Konstruktivizam (filozofija obrazovanja)|konstruktivističke teorije spoznaje]]″.<ref name="von_Glasersfeld_1990">{{cite journal |last=von Glasersfeld |first=E. |year=1990 |title=An exposition of constructivism: Why some like it radical |journal=Journal for Research in Mathematics Education: Monograph |volume=4 |doi=10.2307/749910 |url=https://scispace.com/pdf/an-exposition-of-constructivism-why-some-like-it-radical-2kzaubrz2v.pdf |access-date=10. 5. 2026 |language=en |jstor=749910 |issn=0883-9530}}</ref> Njegove ideje stekle su široku popularnost tokom 1960-ih godina i značajno doprinijele razvoju [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] kao jedne od važnih disciplina [[Psihologija|psihologije]].<ref name="Muller_2009">{{cite book |editor1-last=Müller |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Carpendale |editor2-first=Jeremy I. M. |editor3-last=Smith |editor3-first=Leslie |year=2009 |title=The Cambridge Companion to Piaget |location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-72719-8 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781139798921_A23868998/preview-9781139798921_A23868998.pdf |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Do kraja 20. vijeka bio je, odmah nakon [[B. F. Skinner]]a, drugi najcitiraniji psiholog u naučnoj literaturi.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Lični život == Jean Piaget rođen je 1896. u [[Neuchâtel]]u, u frankofonom dijelu [[Švicarska|Švicarske]]. Bio je najstariji sin [[Arthur Piaget|Arthura Piageta]], profesora srednjovjekovne književnosti na [[Univerzitet u Neuchâtelu|Univerzitetu u Neuchâtelu]], i Rebecce Jackson, Francuskinje iz ugledne porodice vlasnika čeličana.<ref name="JPS_2026">{{cite web |url=https://piaget.org/about-piaget/ |title=About Piaget |author=Jean Piaget Society |date=2026 |website=Jean Piaget Society |publisher=Jean Piaget Society |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Još u djetinjstvu Piaget je pokazivao izraženu nadarenost i veliko interesovanje za [[Biologija|biologiju]] i prirodni svijet. Njegovo rano zanimanje za [[Zoologija|zoologiju]] donijelo mu je priznanje među stručnjacima iz te oblasti nakon što je do svoje petnaeste godine objavio nekoliko naučnih članaka o [[mekušci]]ma.<ref name="Biography_2026">{{cite web |url=https://www.biography.com/scientists/jean-piaget |title=Jean Piaget Biography |author=Biography.com Editors |date=2021 |website=Biography.com |publisher=A&E Television Networks |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kada je imao petnaest godina, njegova bivša dadilja napisala je pismo njegovim roditeljima u kojem je priznala da ih je ranije slagala tvrdeći kako je odbranila malog Jeana od pokušaja otmice iz dječijih kolica. Takav događaj nikada se nije dogodio. Piageta je posebno zainteresovala činjenica da je razvio sjećanje na taj navodni događaj, iako je kasnije shvatio da je riječ o lažnom sjećanju.<ref name="Restak_2006">{{cite book |last1=Restak |first1=Richard |title=The Naked Brain: How the Emerging Neurosociety is Changing How We Live, Work, and Love |url=https://archive.org/details/nakedbrainhoweme0000rest |url-access=registration |date=2006 |publisher=Harmony |location=New York |page=156 |isbn=978-1-4000-9808-8 |language=en}}</ref> Interesovanje za [[epistemologija|epistemologiju]] kod Piageta se razvilo pod utjecajem njegovog kuma, koji ga je podsticao da se posveti proučavanju [[Filozofija|filozofije]] i [[Logika|logike]].<ref name="Snowman_2009">{{cite book |last1=Snowman |first1=Jack |last2=McCown |first2=Rick |last3=Biehler |first3=Robert |year=2009 |title=Psychology Applied to Teaching |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |page=113 |isbn=978-0-395-11921-1 |url=https://archive.org/details/isbn_9780547207834 |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Školovao se na Univerzitetu u Neuchâtelu, a kraće vrijeme studirao je i na [[Univerzitet u Zürichu|Univerzitetu u Zürichu]]. U tom periodu objavio je dva filozofska rada koji su odražavali pravac njegovog tadašnjeg razmišljanja, ali ih je kasnije sam ocijenio kao djela adolescentskog perioda.<ref name="JPS_2026" /> Istovremeno se razvilo i njegovo interesovanje za [[Psihoanaliza|psihoanalizu]], koja je u to vrijeme bila u fazi intenzivnog razvoja unutar [[Psihologija|psihologije]]. Nakon završetka studija, Piaget se preselio iz [[Švicarska|Švicarske]] u [[Pariz]], gdje je predavao u školi za dječake u ulici Grange-Aux-Belles. Školu je vodio [[Alfred Binet]], tvorac Binet-Simonovog testa (kasnije revidiranog od strane Lewisa Termana u [[Stanford–Binetova skala inteligencije|Stanford–Binetovu skalu inteligencije]]). Piaget je učestvovao u ocjenjivanju Binetovih testova inteligencije. Tokom tog rada uočio je da mala djeca dosljedno daju pogrešne odgovore na određene tipove pitanja.<ref name="Piaget_1952_Auto">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |editor1-last=Boring |editor1-first=Edwin G. |editor2-last=Langfeld |editor2-first=Herbert S. |editor3-last=Werner |editor3-first=Heinz |editor4-last=Yerkes |editor4-first=Robert M. |year=1952 |title=A History of Psychology in Autobiography |volume=IV |location=Worcester |publisher=Clark University Press |pages=237–256 |doi=10.1037/11154-011 |url=https://archive.org/details/historyofpsychol00unse |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, njegov interes nije bio usmjeren na samu tačnost odgovora, nego na činjenicu da djeca različitog uzrasta griješe na sistematski različite načine, dok starija djeca i odrasli te greške ne prave. To ga je dovelo do zaključka da se kognitivni procesi kod male djece suštinski razlikuju od onih kod odraslih. Na osnovu tih zapažanja razvio je [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|teoriju kognitivnog razvoja]], prema kojoj se mišljenje razvija kroz niz općih i kvalitativno različitih razvojnih stadija. Godine 1921. Piaget se vratio u [[Švicarska|Švicarsku]] i postao direktor [[Institut Rousseau|Instituta Rousseau]] u [[Ženeva|Ženevi]].<ref name="Mayer_2005">{{cite web |url=http://gseacademic.harvard.edu/~hgsebio/presentations/A%20Brief%20Biography%20of%20Jean%20Piaget.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20060901201210/http://gseacademic.harvard.edu/~hgsebio/presentations/A%20Brief%20Biography%20of%20Jean%20Piaget.pdf |archive-date=1. 9. 2006 |url-status=live |title=A Brief Biography of Jean Piaget |author=Mayer, Susan |date=2005 |website=gseacademic.harvard.edu |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> U to vrijeme institutom je rukovodio [[Édouard Claparède]], čije su mu ideje bile dobro poznate. Među njima je bila i psihološka koncepcija ″traganja″, koja se povezuje s procesom u kojem se do rješenja dolazi kroz pokušaje i pogreške.<ref name="Voyat_1981">{{cite journal |last=Voyat |first=Gilbert |year=1981 |title=Jean Piaget: 1896–1980 |journal=The American Journal of Psychology |volume=94 |issue=4 |pages=645–648 |jstor=1422425 |pmid=7044156 |url=https://www.jstor.org/stable/pdf/1422425.pdf |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1923. oženio je Valentine Châtenay (7. januar 1899 – 3. juli 1983).<ref name="FJP_2018">{{cite web |url=http://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/biographie/index_biographie.php |title=Fondation Jean Piaget – Biographie |author=Fondation Jean Piaget |website=fondationjeanpiaget.ch |access-date=10. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Imali troje djece, koje je Piaget od najranijeg djetinjstva posmatrao i uključivao u svoja istraživanja razvoja djece. U periodu od 1925. do 1929. bio je profesor [[Psihologija|psihologije]], [[Sociologija|sociologije]] i [[Filozofija|filozofije]] na [[Univerzitet u Neuchâtelu|Univerzitetu u Neuchâtelu]].<ref name="APA_1970">{{cite journal |year=1970 |title=Distinguished Scientific Contribution Awards: 1969: Citation for Jean Piaget |journal=American Psychologist |volume=25 |issue=1 |pages=65–79 |doi=10.1037/h0020564 |pmid=4910176 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/4910176/ |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1929. preuzeo je dužnost direktora [[Međunarodni biro za obrazovanje|Međunarodnog biroa za obrazovanje]], na čijem je čelu ostao do 1968. Tokom tog perioda svake godine pripremao je ″govore direktora″ za Vijeće [[Međunarodni biro za obrazovanje|IBE-a]] i Međunarodnu konferenciju o javnom obrazovanju, u kojima je iznosio i razvijao svoje stavove o obrazovanju.<ref name="Munari_1994" /> Nakon predavanja na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]] i [[Univerzitet u Parizu|Univerzitetu u Parizu]] 1964, Piaget je pozvan da bude glavni savjetnik na dvije konferencije: na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]] (11–13. mart) i na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju]] (16–18. mart). Konferencije su bile usmjerene na odnos između kognitivnih istraživanja i razvoja nastavnih programa, s ciljem sagledavanja implikacija savremenih istraživanja dječijeg kognitivnog razvoja na izradu [[kurikulum]]a. Godine 1972. Piaget je dobio [[Erazmova nagrada|Erazmovu nagradu]], a 1979. i [[Nagrada "Balzan"|Nagradu "Balzan"]] za društvene i političke nauke.<ref name="Erasmus_1972">{{cite web |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/jean-piaget/ |title=Laureates: Jean Piaget |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2026 |website=erasmusprijs.org |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Balzan_1979">{{cite web |url=https://www.balzan.org/en/prizewinners/jean-piaget |title=Jean Piaget: 1979 Balzan Prize for Social and Political Sciences |author=International Balzan Prize Foundation |date=2026 |website=balzan.org |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je umro 16. septembra 1980. Na vlastiti zahtjev sahranjen je u porodičnoj grobnici bez nadgrobnog obilježja na groblju [[Cimetière des Rois]] (Groblje kraljeva) u naselju [[Plainpalais]] u [[Ženeva|Ženevi]].<ref name="Burman_2013">{{cite journal |last=Burman |first=Jeremy Trevelyan |year=2013 |title=Profiles of international archives: Les archives Jean Piaget, University of Geneva, Switzerland |journal=History of Psychology |volume=16 |issue=2 |pages=158–161 |doi=10.1037/a0031405 |pmid=23544355 |url=https://www.researchgate.net/publication/236095622_PROFILES_OF_INTERNATIONAL_ARCHIVES_Les_Archives_Jean_Piaget_University_of_Geneva_Switzerland |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==Karijera== [[Datoteka:Jean Piaget.jpg|mini|desno|300px|Bista Piageta u [[Parc des Bastions]], [[Ženeva]] ]] [[Datoteka:Professor Piaget en koningin Juliana tijdens de bijeenkomst, Bestanddeelnr 925-6521.jpg|mini|desno|300px|Piaget na dodjeli [[Erazmova nagrada|Erazmove nagrade]], 1972, [[Amsterdam]] ]] Harry Beilin je Piagetov teorijski istraživački program opisao kao razvoj kroz četiri faze:<ref name="Beilin_1992">{{cite journal |last=Beilin |first=Harry |year=1992 |title=Piaget's Enduring Contribution to Developmental Psychology |journal=Developmental Psychology |volume=28 |issue=2 |pages=191–204 |doi=10.1037/0012-1649.28.2.191 |url=https://www.researchgate.net/publication/232552053_Piaget's_Enduring_Contribution_to_Developmental_Psychology |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> * sociološki model razvoja, * biološki model intelektualnog razvoja, * razrada logičkog modela intelektualnog razvoja, * proučavanje figurativnog mišljenja. Ovi teorijski okviri međusobno se dovoljno razlikuju da su pojedini autori govorili o više različitih ″Piageta″. U novijim tumačenjima Jeremy Burman, odgovarajući na Beilinovu podjelu, predlaže da se doda i ranija faza njegovog rada, prije okretanja [[Psihologija|psihologiji]], koju naziva ″nulti Piaget″.<ref name="Burman_2011">{{cite journal |last=Burman |first=Jeremy Trevelyan |year=2011 |title=The Zeroeth Piaget |journal=Theory & Psychology |volume=21 |issue=1 |pages=130–135 |doi=10.1177/0959354310361407 |url=https://www.researchgate.net/publication/259237001_The_Zeroeth_Piaget |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Prije nego što je postao psiholog === Prije nego što se počeo baviti [[Psihologija|psihologijom]], Piaget se školovao iz oblasti [[Prirodna historija|prirodne historije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Doktorirao je 1918. na [[Univerzitet u Neuchâtelu|Univerzitetu u Neuchâtelu]]. Nakon toga je proveo postdoktorsko usavršavanje u [[Zürich]]u (1918–1919) i u [[Pariz]]u (1919–1921). Godine 1919. angažovao ga je [[Théodore Simon]] da radi na standardizaciji [[Psihometrija|psihometrijskih mjera]] koje su se koristile u ispitivanju francuske djece.<ref name="MayerS_2005">{{cite journal |last=Mayer |first=Susan |year=2005 |title=The Early Evolution of Jean Piaget's Clinical Method |journal=History of Psychology |volume=8 |issue=4 |pages=362–382 |doi=10.1037/1093-4510.8.4.362 |pmid=17152748 |url=https://www.researchgate.net/publication/6646116 |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Teorijski pravac po kojem je Piaget danas poznat počinje se jasnije oblikovati tek njegovim prelaskom u [[Ženeva|Ženevu]], gdje je 1922, u [[Institut Rousseau|Institutu Rousseau]], radio kao direktor istraživanja pod vodstvom [[Édouard Claparède|Édouarda Claparèdea]]. === Sociološki model razvoja === Piaget je kao [[psiholog]] počeo djelovati tokom 1920-ih godina. U tom periodu istraživao je ″skrivenu stranu″ dječijeg mišljenja, odnosno način na koji djeca razumiju svijet. Pretpostavio je da se dijete razvija od pozicije [[egocentrizam|egocentrizma]] ka [[sociocentrizam|sociocentrizmu]]. Za objašnjenje tog procesa kombinovao je psihološke i [[Psihološka procjena|kliničke metode]], razvijajući pristup koji je nazvao poluklinički [[intervju]]. Intervju je započinjao standardizovanim pitanjima, a zatim bi, u zavisnosti od odgovora djeteta, postavljao dodatna, unaprijed planirana pitanja. Piaget je posebno tragao za onim što je nazivao ″spontano uvjerenje″, zbog čega je često postavljao pitanja koja djeca nisu očekivala. U svojim istraživanjima uočio je postepeni prijelaz od intuitivnih ka naučno zasnovanim i društveno prihvaćenim odgovorima. Smatrao je da do tog razvoja dolazi pod utjecajem socijalne interakcije, posebno kroz suočavanje djetetovih početnih ideja s mišljenjima vršnjaka koji su kognitivno razvijeniji. Ovaj rad kasnije je poslužio [[Elton Mayo|Eltonu Mayou]] kao osnova za poznate [[Hawtornov efekt|Hawthorne eksperimente]].<ref name="Hsueh_2001">{{cite journal |last=Hsueh |first=Y. |year=2001 |title=Basing much of the reasoning upon the work of Jean Piaget, 1927–1936 |journal=Archives de Psychologie |volume=69 |issue=268–269 |pages=39–62 |url=http://psycnet.apa.org/record/2002-15215-002 |access-date=11. 5. 2026 |language=fr}}</ref><ref name="Hsueh_2002">{{cite journal |last=Hsueh |first=Yeh |year=2002 |title=The Hawthorne experiments and the introduction of Jean Piaget in American industrial psychology, 1929–1932 |journal=History of Psychology |volume=5 |issue=2 |pages=163–189 |doi=10.1037/1093-4510.5.2.163 |pmid=12096772 |url=https://www.researchgate.net/publication/11278786_THE_HAWTHORNE_EXPERIMENTS_AND_THE_INTRODUCTION_OF_JEAN_PIAGET_IN_AMERICAN_INDUSTRIAL_PSYCHOLOGY_1929-1932 |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piagetu je, također, donio počasni doktorat [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] 1936.<ref name="Hsueh_2004">{{cite journal |last=Hsueh |first=Yeh |year=2004 |title=“He sees the development of children’s concepts upon a background of sociology”: Jean Piaget’s honorary degree at Harvard University in 1936 |journal=History of Psychology |volume=7 |issue=1 |pages=20–44 |doi=10.1037/1093-4510.7.1.20 |pmid=15065406 |url=https://www.researchgate.net/publication/5264951_HE_SEES_THE_DEVELOPMENT_OF_CHILDREN'S_CONCEPTS_UPON_A_BACKGROUND_OF_SOCIOLOGY_Jean_Piaget's_Honorary_Degree_at_Harvard_University_in_1936 |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Biološki model intelektualnog razvoja === U ovoj fazi svog rada Piaget je smatrao da se mišljenje i intelektualni razvoj mogu posmatrati kao produžetak biološkog procesa prilagođavanja vrste. Prema njegovom shvatanju, taj proces obuhvata dva međusobno povezana mehanizma: asimilaciju i akomodaciju. Do ''asimilacije'' dolazi kada dijete na novi događaj ili iskustvo reaguje koristeći postojeću [[shema (psihologija)|shemu]], odnosno već formirani obrazac razumijevanja. ''Akomodacija'' se javlja kada dijete prilagođava postojeću shemu ili razvija novu kako bi moglo razumjeti novi predmet, situaciju ili iskustvo.<ref name="Ormrod_2014">{{cite book |last=Ormrod |first=Jeanne Ellis |year=2014 |title=Essentials of Educational Psychology: Big Ideas to Guide Effective Teaching |edition=10 |publisher=Pearson Education Inc. |location=Boston, MA |isbn=978-1-292-02620-6 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781292038605_A24582538/preview-9781292038605_A24582538.pdf |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je tvrdio da [[dojenčad]] učestvuju u procesu asimilacije kada pokušavaju sisati gotovo sve što im se nađe nadohvat ruke. Smatrao je da dojenčad različite predmete pretvaraju u ″objekte za sisanje″, odnosno da ih prilagođavaju vlastitim obrascima ponašanja. Prema Piagetu, djeca na taj način asimiliraju predmete uklapajući ih u postojeće mentalne strukture. Na osnovu toga zaključio je da pojedinac, kada prilagođava svijet vlastitim potrebama ili shvatanjima, zapravo vrši proces asimilacije. Piaget je također posmatrao kako njegova djeca ne samo da prilagođavaju predmete svojim potrebama, nego i mijenjaju vlastite mentalne strukture kako bi odgovorila zahtjevima okoline. Taj proces nazvao je akomodacijom i smatrao ga drugim osnovnim mehanizmom prilagođavanja. U početku se dojenčad uglavnom oslanjaju na refleksne radnje, poput sisanja, ali kasnije počinju uzimati predmete i stavljati ih u usta. Time prilagođavaju svoje refleksne reakcije osobinama vanjskih predmeta. Budući da su asimilacija i akomodacija često međusobno u napetom odnosu, Piaget je smatrao da upravo potreba za uspostavljanjem ravnoteže između ta dva procesa predstavlja pokretač intelektualnog razvoja i rasta mišljenja. Kako bi provjerio svoju teoriju, Piaget je posmatrao [[navike]] vlastite djece. === Razrada logičkog modela intelektualnog razvoja === U modelu koji je razvio tokom treće faze svog rada, Piaget je smatrao da se inteligencija razvija kroz niz razvojnih stadija povezanih sa životnom dobi i da se ti stadiji odvijaju postepeno, pri čemu svaki prethodni stadij mora biti usvojen kako bi se mogao razviti naredni. U svakom razvojnom periodu dijete oblikuje način razumijevanja stvarnosti koji odgovara njegovom uzrastu. U narednom stadiju dijete nadograđuje ranije razvijene mentalne sposobnosti kako bi moglo rekonstruisati postojeće pojmove i razviti složenije oblike mišljenja. Piaget je intelektualni razvoj prikazivao kao uzlaznu spiralu u kojoj djeca neprestano preoblikuju ranije usvojene ideje kroz nove i složenije pojmove stečene u narednim fazama razvoja. Upravo je ″treći Piaget″, odnosno njegova teorija logičkog modela intelektualnog razvoja, bio predmet brojnih rasprava među američkim psiholozima nakon što su njegove ideje ponovo privukle pažnju naučne javnosti tokom 1960-ih godina.<ref name="Conference_1964">{{cite book |author=Conference on Cognitive Studies and Curriculum Development |year=1964 |title=Piaget Rediscovered |publisher=Cornell University and University of California |location=Ithaca, N.Y. |url=https://archive.org/details/piagetrediscover0000conf |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Proučavanje figurativnog mišljenja === Piaget je proučavao područja [[Inteligencija|inteligencije]] kao što su [[percepcija]] i [[pamćenje]], koja nisu u potpunosti zasnovana na logičkim procesima. Logički pojmovi, prema njegovom shvatanju, imaju osobinu potpune reverzibilnosti, jer je moguće vratiti se na početnu tačku zaključivanja. Drugim riječima, ako se od određene pretpostavke logičkim koracima dođe do zaključka, isti koraci mogu se pratiti i obrnutim redoslijedom kako bi se ponovo došlo do početne pretpostavke. Nasuprot tome, perceptivni pojmovi koje je Piaget proučavao ne mogu se na isti način preoblikovati ili vratiti u prvobitno stanje. Kako bi objasnio figurativne procese, često je koristio primjer slika. Na slici se konture ne mogu odvojiti od oblika koje prikazuju. Slično je i sa pamćenjem: ono nije potpuno reverzibilno, jer ljudi ne mogu uvijek rekonstruisati sve događaje između dvije tačke ili iskustva. Tokom ove završne faze svog rada Piaget je zajedno sa saradnicom [[Bärbel Inhelder]] objavio više radova o [[Percepcija|percepciji]], [[Pamćenje|pamćenju]] i drugim figurativnim procesima, uključujući i [[učenje]].<ref name="Valsiner_2005">{{cite journal |last=Valsiner |first=Jaan |year=2005 |title=Participating in Piaget |journal=Society |volume=42 |issue=2 |pages=57–61 |doi=10.1007/BF02687400 |url=https://www.researchgate.net/publication/248141917_Participating_in_Piaget |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se Piagetova teorija zasniva na biološkom sazrijevanju i razvojnim stadijima, pojam spremnosti ima značajno mjesto u njegovoj teoriji. Spremnost se odnosi na pitanje kada dijete može usvojiti određene informacije ili pojmove. Prema Piagetu, djecu ne treba podučavati pojedinim konceptima prije nego što dostignu odgovarajući stadij kognitivnog razvoja.<ref name="Britannica_Piaget">{{cite web|title=Jean Piaget |author=Encyclopædia Britannica |url=https://www.britannica.com/biography/Jean-Piaget |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tako, na primjer, mlađa djeca u [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|predoperacionalnom stadiju]] razmišljaju na ″ireverzibilan″ način i ne mogu razumjeti da se predmet koji je promijenio oblik ili stanje može vratiti u prvobitni oblik.<ref name="McLeod_2018">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |year=2018 |title=Preoperational Stage – Egocentrism |website=Simply Psychology |url=https://www.simplypsychology.org/preoperational.html |access-date=11. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==Teorija== {{Glavni|Piagetova teorija kognitivnog razvoja}} Jean Piaget sebe je definisao kao ″[[Genetička epistemologija|genetičkog epistemologa]]″, jer ga je prvenstveno zanimao proces kvalitativnog razvoja znanja. Kognitivni razvoj posmatrao je kao proces postepenog prilagođavanja organizma okolini, pri čemu se razvoj kognitivnih struktura odvija kroz diferencijaciju bioloških regulacija i sve složenije oblike mišljenja. Kada je njegova teorija postala šire poznata, predstavljala je značajan doprinos psihologiji 20. stoljeća, posebno zbog povezivanja [[Strukturalizam (psihologija)|strukturalističkog]] i kognitivističkog pristupa u proučavanju razvoja [[Mišljenje|mišljenja]].<ref name="Gardner_1981_Quest_for_Mind">{{cite book |last=Gardner |first=Howard |title=The Quest for Mind: Piaget, Lévi-Strauss and the Structuralist Movement |url=https://archive.org/details/questformindpiag00gard |location=Chicago |publisher=University of Chicago Press |date=1981 |access-date=18. 5. 2026 |isbn=0-226-28332-1 |language=en}}</ref> Piagetov istraživački program obuhvatao je četiri faze kognitivnog razvoja, kao i veliki broj radova posvećenih različitim pitanjima razvojne psihologije. Tokom pojedinih istraživanja proučavao je i razvoj vlastite djece, sistematski posmatrajući promjene u njihovim kognitivnim sposobnostima i načinu razumijevanja svijeta.<ref name="Beilin_1992_Piagets_Contribution">{{cite journal |last=Beilin |first=Harry |title=Piaget's Enduring Contribution to Developmental Psychology |journal=Developmental Psychology |volume=28 |issue=2 |pages=191–204 |date=1992 |url=https://doi.org/10.1037/0012-1649.28.2.191 |doi=10.1037/0012-1649.28.2.191 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> U jednom od svojih posljednjih djela, ''Equilibration of Cognitive Structures: The Central Problem of Intellectual Development'',<ref name="Piaget_1985_Equilibration">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=The Equilibration of Cognitive Structures: The Central Problem of Intellectual Development |url=https://archive.org/details/equilibrationofc0000piag |location=Chicago |publisher=University of Chicago Press |date=1985 |access-date=18. 5. 2026 |isbn=0-226-66781-2 |language=en}}</ref> Piaget je razvoj znanja objasnio kao proces uspostavljanja ravnoteže između pojedinca i okoline. U okviru ove teorije posebno mjesto imaju procesi asimilacije i akomodacije, koje je smatrao osnovnim mehanizmima biološkog i kognitivnog prilagođavanja.<ref name="Kurt_2023_Education_Library">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |title=Jean Piaget: Biography, Theory and Cognitive Development |url=https://educationlibrary.org/jean-piaget-biography-theory-and-cognitive-development/ |website=Education Library |date=2023 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je smatrao da se djeca rađaju sa ograničenim kognitivnim sposobnostima koje se postepeno razvijaju tokom odrastanja.<ref name="Cherry_2026_Verywell_Mind">{{cite web |last=Cherry |first=Kendra |title=Piaget's 4 Stages of Cognitive Development Explained |url=https://www.verywellmind.com/piagets-stages-of-cognitive-development-2795457 |website=Verywell Mind |date=4. 5. 2026 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovom shvatanju, kognitivni razvoj odvija se kroz aktivnu interakciju djeteta sa okolinom, pri čemu dijete postepeno razvija složenije načine razumijevanja prostora, vremena, uzročnosti i logičkih odnosa. Vjerovao je da se epistemološka pitanja mogu bolje razumjeti proučavanjem njihovog razvojnog porijekla, zbog čega je svoja istraživanja usmjerio na djecu i adolescente. U uvodu knjige ''Genetic Epistemology'' navodi da genetička epistemologija nastoji istražiti porijeklo različitih oblika znanja, od njihovih najjednostavnijih oblika do složenijih nivoa, uključujući i naučno znanje.<ref name="Piaget_1971_Genetic_Epistemology">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=Genetic Epistemology |url=https://archive.org/details/geneticepistemolo00piag |location=New York |publisher=W.W. Norton & Company |date=1971 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Faze razvoja === Piagetova teorija kognitivnog razvoja razlikuje četiri osnovne faze razvoja mišljenja i spoznaje kod djece. Prema Piagetu, djeca kroz razvoj prolaze kroz univerzalne i međusobno povezane faze, pri čemu svaka faza predstavlja kvalitativno drugačiji način razumijevanja svijeta. {{Ordered list | '''[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Senzomotorna faza|Senzomotorna faza]]''' Senzomotorna faza traje od rođenja do približno druge godine života. U ovom periodu dijete upoznaje svijet prvenstveno putem čula i pokreta. Ponašanje se u početku zasniva na urođenim refleksima, ali se postepeno razvijaju složeniji oblici djelovanja i razumijevanja okoline. Piaget je smatrao da su djeca u ovoj fazi posebno egocentrična, odnosno da nisu sposobna sagledati svijet iz perspektive drugih osoba. Senzomotorna faza obuhvata šest razvojnih podfaza:<ref name="Santrock_1995_Children">{{cite book |last=Santrock |first=John W. |title=Children |url=https://archive.org/details/children0000sant_c1m5 |location=Madison, Wis. |publisher=Brown & Benchmark |date=1995 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> {{Ordered list |list_style_type=upper-roman | Jednostavni refleksi: od rođenja do prvog mjeseca života. Ponašanje novorođenčeta zasniva se na urođenim refleksima, poput sisanja i refleksa traženja dojke. | Prve navike i primarne kružne reakcije: od prvog do četvrtog mjeseca života. Dijete počinje povezivati osjetilna iskustva i obrasce ponašanja i ponavlja radnje koje izazivaju zadovoljstvo, kao što je sisanje palca. | Sekundarne kružne reakcije: od četvrtog do osmog mjeseca života. Pažnja djeteta postepeno se usmjerava prema predmetima iz okoline. Dijete ponavlja radnje koje proizvode zanimljive efekte, poput tresenja zvečke. | Koordinacija sekundarnih kružnih reakcija: od osmog do dvanaestog mjeseca života. Dijete počinje namjerno kombinovati različite radnje kako bi ostvarilo određeni cilj. U ovoj podfazi razvija se i razumijevanje [[Permanentnost objekta|permanentnosti objekta]] (trajnost objekta), odnosno spoznaja da predmeti postoje i kada nisu vidljivi. | Tercijarne kružne reakcije, novina i radoznalost: od dvanaestog do osamnaestog mjeseca života. Dijete aktivno istražuje okolinu i eksperimentiše s različitim načinima upotrebe predmeta kako bi postiglo nove rezultate. | Internalizacija shema: završni dio senzomotorne faze. Dijete razvija sposobnost stvaranja mentalnih predstava o predmetima i događajima, čime se postavljaju osnove za razvoj simboličkog mišljenja i naredne faze razvoja. }} <p>Neki istraživači koji su nastavili proučavati Piagetove teorije razvoja u ranom djetinjstvu, među kojima je i [[Kenneth Kaye]], smatrali su da je Piagetov najveći doprinos bio u detaljnom posmatranju i opisivanju brojnih razvojnih pojava koje ranije nisu bile sistematski istražene.<ref name="Kaye_1982_Mental_Social_Life">{{cite book |last=Kaye |first=Kenneth |title=The Mental and Social Life of Babies: How Parents Create Persons |url=https://archive.org/details/mentalsociallife0000kaye |location=Chicago |publisher=University of Chicago Press |date=1982 |access-date=19. 5. 2026 |isbn=0-226-42847-8 |language=en}}</ref> Međutim, pojedini autori kritikovali su činjenicu da Piaget nije dovoljno objasnio konkretne procese koji u realnom vremenu dovode do kognitivnog razvoja, već ih je uglavnom tumačio kroz opće principe biološkog prilagođavanja. Na osnovu tih kritika, Kaye je razvio teoriju poznatu kao ″teorija naukovanja″ kognitivnog i socijalnog razvoja. Ova teorija osporava Piagetovu pretpostavku da se mišljenje kod djece razvija prvenstveno endogeno, odnosno iz unutrašnjih razvojnih procesa, prije razvoja jezika. Kaye je naglašavao značaj socijalne interakcije i komunikacije sa odraslima u razvoju mišljenja i usvajanju jezika kod djece.<p> |<p>'''[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Predoperacionalna faza|Predoperacionalna faza]]''' <p>Predoperacionalna faza traje približno od druge do sedme godine života. Počinje razvojem govora i intenzivnijim korištenjem simbola u mišljenju i igri. U ovoj fazi dijete još uvijek ne razumije principe konkretne logike niti je sposobno za složene mentalne operacije i sistematsko manipulisanje informacijama. Tokom predoperacionalne faze dolazi do razvoja simboličke igre i [[Mašta|mašte]]. Djeca koriste predmete kao simbole drugih predmeta, pa, na primjer, kamenčiće mogu zamišljati kao hranu, listove papira kao tanjire, a kutiju kao sto. Takva simbolička igra pokazuje sposobnost predstavljanja stvarnosti putem simbola čak i kada stvarni predmeti nisu prisutni. Piaget je kroz posmatranje dječije igre zaključio da se krajem druge godine života pojavljuje kvalitativno novi oblik kognitivnog funkcionisanja, koji je nazvao predoperacionalnom fazom.<ref name="Santrock_1991_Lifspan">{{cite book |last=Santrock |first=John W. |title=Life-Span Development |url=https://archive.org/details/lifespandevelopm0000sant |location=Dubuque, IA |publisher=Wm. C. Brown Publishers |date=1991 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref></p> <p>Prema Piagetu, mišljenje u predoperacionalnoj fazi još uvijek je ograničeno i nedovoljno logički razvijeno u pogledu mentalnih operacija. Dijete može formirati stabilne pojmove i razvijati različita simbolička i magijska vjerovanja, ali još nije sposobno za izvođenje mentalnih operacija, odnosno unutrašnjih misaonih procesa koji zamjenjuju fizičko djelovanje. Razmišljanje je i dalje pretežno egocentrično, zbog čega dijete teško razumije perspektivu drugih osoba. Predoperacionalna faza dijeli se na dvije podfaze: podfazu simboličke funkcije i podfazu intuitivnog mišljenja. U podfazi simboličke funkcije dijete razvija sposobnost da mentalno predstavlja predmete i događaje koji nisu neposredno prisutni. Ono može zamišljati, pamtiti i predstavljati objekte putem slika, riječi i simbola. Podfaza intuitivnog mišljenja karakteristična je po izraženoj dječijoj radoznalosti. Djeca često postavljaju pitanja poput ″zašto?″ i ″kako?″, nastojeći razumjeti pojave i događaje u svojoj okolini.<ref name="Santrock_1991_Lifspan" /></p> <p>Predoperacionalna faza dijeli se na dvije podfaze koje odražavaju razvoj simboličkog mišljenja i početnih oblika zaključivanja kod djece.</p> {{Ordered list |list_style_type=upper-roman |[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Podfaza simboličke funkcije|Podfaza simboličke funkcije]] traje približno od druge do četvrte godine života. U ovom periodu dijete razvija sposobnost korištenja simbola za predstavljanje predmeta, osoba i događaja iz okoline. Razvoj simboličkog mišljenja vidljiv je u [[govor]]u, [[igra|igri]] i crtanju. Na primjer, dijete može nacrtati članove porodice bez poštivanja stvarnih proporcija ili preciznih fizičkih obilježja, pri čemu mu tačnost prikaza nije od posebne važnosti, jer crtež ima simboličku funkciju. |[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Podfaza intuitivnog mišljenja|Podfaza intuitivnog mišljenja]] obuhvata period između približno četvrte i sedme godine života. Djeca u ovoj podfazi pokazuju izraženu radoznalost i često postavljaju pitanja poput ″zašto?″ i ″kako?″, nastojeći razumjeti uzroke i odnose među pojavama. Piaget je ovu podfazu nazvao intuitivnom jer djeca razvijaju osjećaj da posjeduju znanje o svijetu, ali još uvijek ne razumiju u potpunosti način na koji do tog znanja dolaze. Predoperacionalno mišljenje u ovoj fazi karakterišu centracija, ireverzibilnost, teškoće u razumijevanju održanja količine, uključivanje klasa i tranzitivno zaključivanje.<ref name="Santrock_1991_Lifspan" /> }} |<p>'''[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Faza konkretnih operacija|Faza konkretnih operacija]]'''</p> <p>Faza konkretnih operacija traje približno od sedme do jedanaeste godine života. U ovom periodu djeca razvijaju sposobnost logičkog mišljenja i razumijevanja pojma reverzibilnosti, odnosno shvatanja da se određene operacije mogu izvesti u oba smjera. Iako još uvijek razmišljaju u okviru konkretnih situacija i onoga što mogu neposredno posmatrati ili mentalno manipulisati, više nisu egocentrična i počinju uzimati u obzir perspektivu drugih. Tokom ove faze značajno se razvija razumijevanje pojma konzervacije, kao i sposobnost klasifikacije i organizacije informacija.</p> |<p>'''[[Piagetova teorija kognitivnog razvoja#Faza formalnih operacija|Faza formalnih operacija]]''' <p>Faza formalnih operacija traje približno od jedanaeste godine života nadalje. Ovu fazu karakteriše razvoj apstraktnog mišljenja, pri čemu djeca i adolescenti mogu razmišljati o pojmovima koji nisu neposredno vezani za konkretne objekte i situacije. Razvija se sposobnost logičkog zaključivanja na mentalnom nivou, kao i [[metakognicija]], odnosno svijest o vlastitim misaonim procesima. U ovoj fazi raste i sposobnost rješavanja problema koji zahtijevaju više koraka, uključujući planiranje i sistematsko razmišljanje.</p> }} === Psihologija funkcija i korespondencija === Piagetova teorija je često bila predmetom kritika i rasprava zbog načina na koji je opisivao djecu u predoperacionalnoj fazi razvoja. Kritičari su smatrali da je veći naglasak stavljao na kognitivne sposobnosti koje djeca još nisu razvila nego na sposobnosti i postignuća koja već posjeduju. Kao odgovor na takve kritike, u kasnijem periodu svog rada Piaget je veću pažnju posvetio istraživanju sposobnosti i postignuća djece, razvijajući pristup poznat kao psihologija funkcija i korespondencija.<ref name="Piaget_1992_Morphisms">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=Morphisms and Categories: Comparing and Transforming |url=https://archive.org/details/morphismscategor0000piag |location=Hillsdale, NJ |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |date=1992 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Piaget_1977_Functions">{{cite book |last1=Piaget |first1=Jean |last2=Grize |first2=Jean-Blaise |last3=Szeminska |first3=Alina |last4=Vinh Bang |date=1977 |title=Epistemology and Psychology of Functions |url=https://archive.org/details/epistemologypsyc0083unse/page/n5/mode/2up |series=Studies in Genetic Epistemology |volume=23 |location=Dordrecht |publisher=D. Reidel Publishing Company |isbn=978-90-277-0501-3 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Piaget_1977_Commutability">{{cite journal |last=Piaget |first=Jean |date=1977 |title=Some recent research and its link with a new theory of groupings and conservations based on commutability |url=https://nyaspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1111/j.1749-6632.1977.tb53086.x |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=291 |issue=1 |pages=313–319 |doi=10.1111/j.1749-6632.1977.tb53086.x |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj fazi razvoja teorije, Piaget se manje oslanjao na strogo odvojene razvojne stadije, a više je naglašavao kontinuitet i postepenost kognitivnog razvoja. Time je njegov kasniji rad predstavljao određeni odmak od ranijih objašnjenja zasnovanih na jasno ograničenim fazama razvoja.<ref name="Schonfeld_1986_Intelligence_Compared">{{cite journal |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |date=1986 |title=The Genevan and Cattell-Horn conceptions of intelligence compared: The early implementation of numerical solution aids |url=https://www.ccny.cuny.edu/sites/default/files/Schonfeld,%201986,%20Developmental.pdf |journal=Developmental Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=204–212 |doi=10.1037/0012-1649.22.2.204 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> Budući da su ove ideje razvijene pred kraj Piagetove naučne karijere, one su u nekim udžbenicima [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] manje zastupljene u odnosu na njegove poznatije teorije razvojnih faza. Primjer funkcije u Piagetovoj teoriji može se objasniti pomoću odnosa između dva skupa elemenata, označenih kao X i Y. U takvom odnosu svaki element iz skupa X povezan je s tačno jednim elementom iz skupa Y, iako obrnuti odnos ne mora nužno postojati. Piaget i njegovi saradnici ovakav odnos opisivali su kao jednosmjerno ili jednoznačno preslikavanje.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> Kada je odnos između skupova uzajamno jednoznačan, odnosno kada se svaki element skupa X povezuje s jednim elementom skupa Y, a svaki element skupa Y istovremeno odgovara samo jednom elementu skupa X, takav odnos nazivali su biunivokalnim ili odnosom ″jedan-prema-jedan″.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> Na osnovu ovih odnosa Piaget i saradnici zaključili su da djeca u predoperacionalnoj fazi razvoja posjeduju početno razumijevanje funkcija poretka i međusobnih odnosa među objektima. Prema istraživanjima Piagetovih saradnika iz [[Ženeva|Ženeve]],<ref name = "Inhelder 1974">Inhelder, B., Sinclair, H., & Bovet, M. ''Learning and the development of cognition''. Cambridge: Harvard University Press, 1974</ref> ovakve funkcije omogućavaju djeci da koriste prostorne odnose za procjenjivanje i poređenje količina. Na primjer, dijete može zaključiti da niz koji zauzima veću dužinu sadrži i veći broj predmeta. Iako takve procjene nisu uvijek potpuno tačne, one predstavljaju rani oblik logičkog zaključivanja i razumijevanja kvantitativnih odnosa. Prema istraživanjima Piagetovih saradnika iz Ženeve,<ref name="Inhelder_1974_Learning">{{cite book |last1=Inhelder |first1=Bärbel |last2=Sinclair |first2=Hermine |last3=Bovet |first3=Magali |date=1974 |title=Learning and the Development of Cognition |url=https://archive.org/details/learningdevelopm0000inhe_p2g6/page/n5/mode/2up |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-51925-1 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> ″semilogika″ ovih funkcija poretka omogućava djeci u predoperacionalnoj fazi da koriste prostorni raspored za procjenu i poređenje količina. Tako dijete može koristiti dužinu niza kao indikator broja objekata u tom nizu, pa će duži niz često procijeniti kao niz koji sadrži više objekata. Iako takve procjene nisu potpuno precizne, one predstavljaju relativno pouzdanu zamjenu za tačno kvantificiranje. Ove sposobnosti povezane su i s razvojem razumijevanja pravilnosti u okolini.<ref name="Inhelder_1974_Learning" /> Djeca mogu prepoznavati i stvarati jednostavne obrasce, poput nizova objekata raspoređenih prema izmjeni boja, te razumjeti jednostavne odnose zamjene među predmetima. Takvi primjeri odražavaju konstruktivistički pristup Piagetove teorije, prema kojem djeca aktivno izgrađuju vlastito razumijevanje svijeta kroz iskustvo i interakciju s okolinom. Piaget i njegovi saradnici proučavali su i pojam morfizama, koje su razlikovali od operativnih transformacija karakterističnih za djecu u fazi konkretnih operacija.<ref name="Piaget_1992_Morphisms" /> Prema Piagetu, korespondencije i morfizmi zasnivaju se prvenstveno na poređenju objekata i prepoznavanju zajedničkih oblika ili analogija među njima, a ne na njihovom neposrednom transformisanju.<ref name="Piaget_1977_Commutability" /> Smatrao je da se ovakav oblik znanja razvija iz ranih, ″primitivnih″ primjena akcijskih shema na objekte u okolini.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> U jednom istraživanju Piaget i saradnici ispitivali su sposobnost djece da prepoznaju odnose između oblika i površina pomoću pokretnih crvenih izrezaka i kartica koje su sadržavale crvena i bijela polja.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> Zadatak djece bio je da pravilno postave izreske preko kartica kako bi cijela površina kartice izgledala crveno. Iako je bilo dostupno dvanaest izrezaka, samo su tri mogla potpuno prekriti određenu karticu. Najmlađa djeca, uzrasta oko pet godina, uspijevala su povezati jedan izrezak s jednom karticom uglavnom metodom pokušaja i pogreške. Piaget i saradnici ovu vrstu odnosa nazvali su ''bijekcijom'', odnosno odnosom ″jedan-prema-jedan″. Starija djeca pokazivala su razvijenije sposobnosti zaključivanja, jer su mogla kombinovati više izrezaka kako bi potpuno prekrila karticu. Takvu vrstu odnosa, u kojoj više elemenata odgovara jednom cilju ili objektu, Piaget i saradnici nazvali su ''surjekcijom'', odnosno odnosom ″više-prema-jedan″.<ref name="Piaget_1977_Functions" /> === Proces razvoja === Piaget je proces kognitivnog razvoja posmatrao kao postepen i dinamičan proces u kojem dijete aktivno izgrađuje znanje kroz interakciju s okolinom. Iako nije ponudio jedno sažeto objašnjenje razvoja u cjelini, smatrao je da se razvoj odvija kroz niz međusobno povezanih procesa koji omogućavaju djetetu da postepeno razvija složenije oblike mišljenja. Prema njegovom shvatanju, razvoj započinje djelovanjem djeteta na objekte i okolinu. Kroz različite aktivnosti dijete uočava posljedice vlastitih postupaka i postepeno prepoznaje odnose između svojih radnji i promjena koje one izazivaju. Ponavljanjem istih aktivnosti u različitim situacijama dijete razvija sposobnost razlikovanja, povezivanja i organizovanja iskustava. Piaget je taj proces nazvao ''reflektivnom apstrakcijom'', pri čemu dijete postepeno izdvaja i povezuje elemente vlastitih aktivnosti i njihovih efekata. Istovremeno se razvija i ''empirijska apstrakcija'', odnosno sposobnost prepoznavanja karakteristika objekata na osnovu načina na koji oni reaguju na različite radnje i iskustva. Kroz kontinuirano ponavljanje i kombinovanje tih procesa dijete postepeno razvija nove oblike razumijevanja i organizacije znanja. Na taj način nastaju nove kognitivne strukture i prelazi se u viši razvojni stadij. Svaka nova faza razvoja omogućava djetetu složenije oblike mišljenja, bolje razumijevanje odnosa među pojavama i uspješnije rješavanje problema. Nakon usvajanja novih obrazaca mišljenja, dijete ih počinje primjenjivati u sve složenijim situacijama. Time se prethodna iskustva reorganizuju na višem nivou razumijevanja, što omogućava dalji razvoj kognitivnih sposobnosti i prelazak u narednu razvojnu fazu. Iako je Piaget razvoj kognitivnih sposobnosti opisivao kroz jasno određene faze, kasnija istraživanja pokazala su da prelazak iz jedne razvojne faze u drugu nije uvijek nagao, nego uglavnom postepen. Dijete često prvo razvije pojedine aspekte novog načina mišljenja, dok se ostale sposobnosti razvijaju kasnije. Zbog toga prijelazi između razvojnih faza mogu djelovati brzi i izraženi, iako se razvoj u stvarnosti odvija kroz duži proces postepenog usvajanja novih oblika razumijevanja.<ref name="Miller_1993_Theories">{{cite book |last=Miller |first=Patricia H. |date=1993 |title=Theories of Developmental Psychology |url=https://archive.org/details/theoriesofdevelo03edmill |edition=3. |location=New York |publisher=W. H. Freeman and Company |isbn=978-0-7167-2311-0 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kada novi nivo organizacije mišljenja i razumijevanja postane djelotvoran, dijete ga počinje primjenjivati i u drugim situacijama. Veći dio razvoja unutar pojedine faze odnosi se upravo na usavršavanje i proširivanje tih novih kognitivnih sposobnosti. Taj proces ne odvija se uvijek jednako brzo u svim područjima razvoja. Piaget je to objašnjavao primjerima dječijeg razumijevanja konzervacije, odnosno sposobnosti da shvate kako određena količina ostaje ista i kada se promijeni njen oblik. Dijete može razumjeti da dvije kuglice plastelina različitih boja, spojene u jednu veću kuglu, i dalje sadrže istu količinu materijala. Međutim, isto dijete može smatrati da šećer više ne postoji nakon što se rastvori u vodi ili čaju, jer ga više ne može vidjeti. Takvi primjeri pokazuju da se različiti aspekti kognitivnog razvoja ne razvijaju istovremeno, nego postepeno i kroz različita iskustva. Piaget je smatrao da se razvoj odvija [[Dijalektika|dijalektičkim]] procesom, u kojem nove kognitivne strukture nastaju kroz diferencijaciju, integraciju i reorganizaciju prethodnih oblika mišljenja. Zbog toga je slijed razvojnih faza smatrao logički nužnim, a ne samo empirijski uočenim. Svaka nova faza razvoja zasniva se na prethodno usvojenim sposobnostima, ali istovremeno otvara mogućnost razvoja složenijih oblika znanja, mišljenja i djelovanja. Piagetov model razvoja nastojao je objasniti ne samo način na koji ljudi stječu znanje o objektima i svijetu koji ih okružuje nego i način na koji razvijaju razumijevanje vlastitih postupaka i mišljenja. Time je njegova teorija ponudila objašnjenje brojnih karakteristika znanja koje ranije nisu bile dovoljno razjašnjene. Prema Piagetu, djeca postepeno razvijaju složenije oblike razumijevanja kroz aktivno djelovanje na okolinu i promišljanje o posljedicama vlastitih postupaka. Na osnovu ranijih iskustava ona organizuju znanje u sve složenije kognitivne strukture. Tako dijete koje nauči razlikovati pojedine vrste životinja postepeno razvija sposobnost njihovog grupisanja u šire kategorije, kao što su ptice ili ribe. Zahvaljujući tome može zaključivati o novim životinjama na osnovu njihove pripadnosti određenoj grupi, na primjer da ptice nose jaja. Piaget je smatrao da djeca kroz promišljanje o vlastitim postupcima postepeno razvijaju i razumijevanje pravila i principa koji upravljaju ponašanjem. Na taj način dijete postaje svjesnije pojmova kao što su ″ispravno″, ″valjano″, ″nužno″ ili ″pravilno″. Prema njegovom shvatanju, kroz procese objektivacije, refleksije i [[Apstrakcija|apstrakcije]] dijete ne razvija samo sposobnost uspješnog djelovanja nego i razumijevanje razloga zbog kojih se određeni postupci smatraju opravdanim ili prihvatljivim. Jedno od najpoznatijih Piagetovih istraživanja fokusiralo se na sposobnost razlikovanja količine kod djece uzrasta od dvije i po do četiri i po godine. U tom eksperimentu djeci su prikazivana dva reda slatkiša: jedan u kojem su slatkiši bili raspoređeni na većoj udaljenosti i drugi u kojem je isti broj slatkiša bio zbijeniji u kraći niz. Rezultati su pokazali da djeca uzrasta od 2 godine i 6 mjeseci do 3 godine i 2 mjeseca tačno procjenjuju relativan broj predmeta u dva reda. U periodu od 3 godine i 2 mjeseca do 4 godine i 6 mjeseci djeca češće procjenjuju da duži niz sadrži ″više″ slatkiša, čak i kada je broj isti ili manji. Nakon 4 godine i 6 mjeseci ponovo ispravno razlikuju broj elemenata u redovima.<ref name="Mehler_Bever_1969_Cognitive_Capacity">{{cite journal |last1=Mehler |first1=Jacques |last2=Bever |first2=Thomas G. |date=1969 |title=Cognitive Capacity of Very Young Children |url=https://scholarworks.uni.edu/istj/vol6/iss4/12 |journal=Iowa Science Teachers Journal |volume=6 |issue=4 |pages=23–24 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> U početku mlađa djeca nisu bila obuhvaćena istraživanjem, jer se pretpostavljalo da ako četverogodišnje dijete nema razvijenu [[Konzervacija količine|konzervaciju količine]], onda je ni mlađa djeca ne bi mogla posjedovati. Međutim, rezultati su pokazali da djeca mlađa od tri godine i dva mjeseca već pokazuju određenu sposobnost konzervacije količine, ali da se ta sposobnost privremeno gubi u narednom razvojnom periodu, da bi se ponovo stabilizovala oko četvrte i pol godine. Ova pojava se može objasniti većom oslonjenošću na perceptivne strategije, pri čemu djeca duži niz povezuju s većom količinom, kao i nedovoljno razvijenom sposobnošću mentalne reverzibilnosti kod djece tog uzrasta. Na osnovu ovog istraživanja zaključeno je, prvo, da i vrlo mala djeca posjeduju određene sposobnost razlikovanja količine koje ukazuju na ranije prisustvo osnovnih oblika logičkog mišljenja nego što se ranije pretpostavljalo. Drugo, pokazano je da se određene kognitivne operacije mogu javiti ranije, ali da njihova primjena zavisi od strukture zadatka i načina na koji je organizovan. Također je utvrđeno da se eksplicitno razumijevanje razvija oko pete godine, kada djeca počinju koristiti brojanje kao strategiju procjene količine. Konačno, rezultati sugeriraju da konzervacija količine nije urođena, stabilna karakteristika, nego se razvija kroz iskustvo i kognitivni razvoj. === Genetička epistemologija === Prema Piagetu, [[genetička epistemologija]] ima za cilj da objasni porijeklo znanja, a posebno [[nauka|naučnog]] znanja, kroz njegovu historiju, društveni razvoj (sociogenezu) i psihološko porijeklo pojmova i mentalnih operacija na kojima se ono zasniva. Polazište ovog pristupa jeste ideja da se priroda i struktura znanja mogu razumjeti analizom načina na koji se ono razvija. U tom okviru, Piaget je smatrao da se [[Epistemologija|epistemološka]] pitanja ne mogu u potpunosti razmatrati isključivo na apstraktno-filozofskom nivou, nego da ih je moguće empirijski ispitivati kroz proučavanje razvoja mišljenja i djelovanja kod djece. Dječiji kognitivni razvoj tako postaje osnovni model za razumijevanje nastanka i transformacije znanja. Na osnovu takvog teorijskog polazišta, Piaget je razvio genetičku epistemologiju kao posebno istraživačko područje sa vlastitim metodama i problemima. On je ovu disciplinu definisao kao proučavanje [[Razvoj djeteta|razvoja djeteta]] u funkciji razrješavanja epistemoloških pitanja, odnosno pitanja o porijeklu, strukturi i razvoju znanja. === Shema === Shema (množina: shemata) predstavlja strukturirani skup povezanih pojmova koji zajedno čine organizovanu kognitivnu cjelinu. Sheme se mogu koristiti za predstavljanje objekata, situacija, nizova događaja ili odnosa između elemenata, pri čemu služe kao mentalni okvir za organizaciju i interpretaciju informacija. Pojam sheme prvi je sistematski razvio filozof [[Immanuel Kant]], koji je smatrao da sheme predstavljaju urođene strukture koje posreduju u procesu opažanja i razumijevanja svijeta, omogućavajući organizaciju osjetilnih iskustava u smislene cjeline.<ref name="Eysenck_Keane_2005_Cognitive">{{cite book |last1=Eysenck |first1=Michael W. |last2=Keane |first2=Mark T. |date=2005 |title=Cognitive Psychology: A Student's Handbook |url=https://archive.org/details/cognitivepsychol0000eyse_v6h8 |edition=5. |location=Hove i New York |publisher=Psychology Press |isbn=978-1-84169-359-0 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Najznačajnija djela == Sljedeći pregled zasniva se na broju citata evidentiranih u bazi podataka [[Google Scholar]]. === Najcitiranije publikacije na engleskom jeziku === * [https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.188629 ''The Language and Thought of the Child''] (1926) * [https://archive.org/details/childsconception01piag/page/n5/mode/2up ''The Child's Conception of the World''] (1928) * [https://archive.org/details/judgmentandreaso007972mbp ''Judgment and Reasoning in the Child''] (1928) * [https://archive.org/details/moraljudgmentoft005613mbp ''The Moral Judgment of the Child''] (1932) * [https://archive.org/details/originsofintelli0000jean_y5x4 ''The Origins of Intelligence in Children''] (1952) * [https://archive.org/details/playdreamsimitat0000piag/page/n5/mode/2up ''Play, Dreams and Imitation in Childhood''] (1962) * [https://archive.org/details/psychologyofinte0000jean ''The Psychology of Intelligence''] (1950) * [https://archive.org/details/constructionofre00piag/page/n7/mode/2up ''The Construction of Reality in the Child''] (1954) * [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.190772/2015.190772.The-Growth-Of-Logical-Thinking-From-Childhood-To-Adolescence_djvu.txt ''The Growth of Logical Thinking from Childhood to Adolescence''] (1958) * [https://archive.org/details/psychologyofchil00piag_0 ''The Psychology of the Child''] (1962) * [https://archive.org/details/earlygrowthoflog0000unse ''The Early Growth of Logic in the Child''] (1964) * [https://archive.org/details/childsconception0000piag_e5l4 ''The Child's Conception of Space''] (1967) * [https://archive.org/details/handbookofchildp0004unse_y5x3 ''Piaget's theory: Handbook of Child Psychology, Vol. 1.''] (1983) * [https://archive.org/details/dli.ernet.233859 ''The Child's Conception of Number''] (1941) * [https://archive.org/details/structuralism0000piag_v5s3 ''Structuralism''] (1970) * [https://archive.org/details/geneticepistemolo00piag ''Genetic Epistemology''] (1971) === Manje citirano === * [https://archive.org/details/childsconception007953mbp ''The Child's Conception of Physical Causality''] (1930) * [https://archive.org/details/childsconception0000piag ''Child's Conception of Geometry''] (1960) * [https://archive.org/details/principlesofgene0000piag ''The Principles of Genetic Epistemology''] (1972) * [https://archive.org/details/tounderstandisto0000piag/page/n7/mode/2up ''To Understand is to Invent: The Future of Education''] (1973) * [https://archive.org/details/sixpsychological0000unse ''Six Psychological Studies''] (1967) * [https://archive.org/details/biologyknowledge00piagrich/page/n5/mode/2up ''Biology and Knowledge: An Essay on the Relations Between Organic Regulations and Cognitive Processes''] (1971) * [https://archive.org/details/scienceofeducati00piag ''Science of Education and the Psychology of the Child ''] (1970) * [https://archive.org/details/equilibrationofc0000piag ''The Equilibration of Cognitive Structures: The Central Problem of Intellectual Development''] (1985) * [https://archive.org/details/languagelearning0000unse_x3z5/page/n5/mode/2up ''Language and Learning: The dDebate between Jean Piaget and Noam Chomsky''] (1980) * [https://archive.org/details/graspofconscious00piagrich ''The Grasp of Consciousness: Action and Concept in the Young Child''] (1977) * [https://archive.org/details/mechanismsofperc0000piag ''The Mechanisms of Perception''] (1969) * [https://archive.org/details/psychologyepiste00jean ''Psychology and Epistemology: Towards a Theory of Knowledge''] (1972) * [https://archive.org/details/childsconception0000piag_v4z7 ''The Child's Conception of Time ''] (1969) * [https://archive.org/details/logicpsychology0000piag ''Logic and Psychology''] (1953) * [https://archive.org/details/memoryintellige000piag ''Memory and Intelligence''] (1973) * [https://archive.org/details/originofideaofch0000piag ''The Origin of the Idea of Chance in Children''] (1975) * [https://archive.org/details/mentalimageryinc00jean/page/n5/mode/2up ''Mental Imagery in the Child: A Study of the Development of Imaginal Representation''] (1971) * [https://archive.org/details/intelligenceaffe0000piag ''Intelligence and Affectivity: Their Relationship during Child Development''] (1981) * [https://archive.org/details/mathematicalepis00beth ''Mathematical Epistemology and Psychology''] (1966) * [https://archive.org/details/adaptationintell0000piag ''Adaptation and Intelligence: Organic Selection and Phenocopy''] (1980) * [https://archive.org/details/psychogenesishis0000piag ''Psychogenesis and the History of Science''] (1989) === Novi prijevodi === * [https://archive.org/details/sociologicalstud0000piag/page/n359/mode/2up ''Sociological Studies''] (1995) * [https://lchcautobio.ucsd.edu/wp-content/uploads/2015/10/Piaget-19622000-Commentary-on-Vygotsky.pdf ''Commentary on Vygotsky''] (2000) * [https://archive.org/details/isbn_9781841691572 ''Studies in Reflecting Abstraction''] (2001) == Također pogledajte == * [[Aktivno učenje]] * [[Fluidna i kristalizovana inteligencija]] * [[Guðmundur Finnbogason]] * [[Horizontalni i vertikalni dekalor|Horizontalni i vertikalni dekalovaž (décalage)]] * [[Kognitivizam (teorija učenja)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna akceleracija]] * [[Kohlbergove faze moralnog razvoja]] * [[Konstruktivistička epistemologija]] * [[Psihosocijalni razvoj]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Religijski razvoj]] * [[Učenje zasnovano na istraživanju]] * [[Zadatak s nivoom vode]] === Saradnici === * [[Edith Ackermann]] * [[Leo Apostel]] * [[Edgar Ascher]] * [[Evert Beth]] * [[Magali Bovet]] * [[Guy Cellérier]] * [[Paul Fraisse]] * [[Rolando García (argentinski naučnik)|Rolando García]] * [[Pierre Gréco]] * [[Jean-Blaise Grize]] * [[Gil Henriques]] * [[Bärbel Inhelder]] * [[Benoit Mandelbrot]] * [[Albert Morf]] * [[Pierre Oléron]] * [[Seymour Papert]] * [[Maurice Reuchlin]] * [[Hermina Sinclair de-Zwart]] * [[Alina Szeminska]] * [[Huê Vinh-Bang]] === Prevodioci === * [[Eleanor Duckworth]] * [[Wolfe Mays]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Jean Piaget}} * [http://www.piaget.org/ Društvo "Jean Piaget"] (JPS), društvo za proučavanje znanja i razvoja (en) * [http://www.unige.ch/piaget/Presentations/presentg.html Arhiv Jean Piaget] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031211121717/http://www.unige.ch/piaget/Presentations/presentg.html |date=11. decembar 2003 }}, sa potpunom bibliografijom (en) (fr) * {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20150215220621/http://boletimef.org/biblioteca/2996 Intervju sa Jeanom Piagetom i Bärbel Inhelder]}} vodila Elizabeth Hall (1970) (arhivirano 15. februara 2015) (en) * [http://www.DevPsy.org/topics/piaget.html Jean Piaget @ Teaching & Learning Developmental Psychology], Piaget kao naučnik s resursima za nastavu (en) * [http://campber.people.clemson.edu/piaget.html Genetička epistemologija Jeana Piageta: Osvrt i kritika] autor Robert Campbell (2002), opsežan sažetak rada i biografija (en) * [http://www.butler-bowdon.com/piaget-language-and-thought-of-the-child Piagetov "Jezik i misao djeteta" (1926)] – kratki uvod (en) * [https://archive.org/details/moraljudgmentoft005613mbp Moralno rasuđivanje djeteta] autor Jean Piaget (1932), na servisu Internet Archive (en) * [http://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/fr/piaget2.htm Konstrukcija realnosti kod djeteta] autor Jean Piaget (1955) (en) * Uloga Piageta u [http://www.ibe.unesco.org/organization/director/Piaget/Dir_Piaget.htm Međunarodnom birou za obrazovanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080603220458/http://www.ibe.unesco.org/organization/director/Piaget/Dir_Piaget.htm |date=3. juni 2008 }} i [http://www.ibe.unesco.org/policy/ice.htm Međunarodnoj konferenciji o obrazovanju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611071547/http://www.ibe.unesco.org/policy/ice.htm |date=11. juni 2008 }} (en) (fr) * [http://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/fr/piaget.htm Genetička epistemologija] autor Jean Piaget (1968) (en) * [http://www.marxists.org/archive/vygotsky/works/comment/piaget.htm Komentari na Vigotskog] autor Jean Piaget (1962) (en) * {{YouTube|o_EkfWS2Wks|Piagetova teorija razvoja: Pregled – 1. dio}}, dokumentarni film (en) * {{YouTube|SzZWY5f8RQQ|Piagetova teorija razvoja: Pregled – 2. dio}}, dokumentarni film (en) * [http://www.fondationjeanpiaget.ch/ Fondacija Jean Piaget za istraživanja u psihologiji i epistemologiji] – zapisi i govori švicarskog naučnika (fr) * [https://archive.today/20121210175634/http://www.regispetit.com/snha.htm Model ljudskog nervnog sistema u skladu sa Piagetovom teorijom učenja] (arhivirano 10. decembra 2012) (fr) * [http://www.jeanpiaget.ch/index-en.html Jean Piaget i Neuchâtel]. Stranicu održava Institut za psihologiju i obrazovanje Univerziteta u Neuchâtelu (en) (fr) * [https://www.jstor.org/stable/10.1086/659425 Piagetov esej iz 1931. "Duh solidarnosti kod djece i međunarodna saradnja"] (en) * [https://books.google.com/books?id=j3bTqBYYtBYC Jean Piaget: A Most Outrageous Deception] autor Webster R. Callaway (en) * [https://www.purepsychology.uk/ Čista psihologija: Kvalitativni razvoj inteligencije] (en) {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Psihologija}} {{Filozofija obrazovanja}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Piaget, Jean}} [[Kategorija:Rođeni 1896.]] [[Kategorija:Umrli 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Neuchâtel]] [[Kategorija:Švicarski psiholozi]] [[Kategorija:Švicarski pisci]] [[Kategorija:Dječiji psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] [[Kategorija:Strukturalisti]] 8lkv5vtmi4rjpegn3ar56n0pww8b4vd 0 534286 3894683 3891235 2026-06-06T10:16:43Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894683 wikitext text/x-wiki [[Slika:Nitro-group.svg|class=skin-invert-image|thumb|right| Struktura organskog nitro-spoja]] U [[organska hemija|organskoj hemiji]], '''nitro-spojevi''' jesu [[organski spoj]]evi koji sadrže jednu ili više '''nitro''' [[funkcionalna grupa|funkcionalnih grupa]] ({{chem2|\sNO2}}). Nitro grupa je jedna od najčešćih [[eksplozofor]] a (funkcionalna grupa koja čini spoj [[eksploziv]]om) koja se koristi globalno. Nitro grupa je također snažno [[elektronsko-privlačeća grupa|elektronsko-privlačeća]]. Zbog ovog svojstva, {{chem2|[[ugljik-vodik veza|C\sH]]}} veze alfa (pored) nitro-grupe mogu biti kiseleIz sličnih razloga, prisustvo nitro-grupa u aromatskim spojevima usporava [[elektrofilna aromatska supstitucija|elektrofilnu aromatsku supstituciju]], ali olakšava [[nukleofilna aromataka supstitucija|nukleofilnu aromatsku supstituciju]]. Nitro-grupe se rijetko nalaze u prirodi. Gotovo uvijek se proizvode reakcijama [[nitracija|nitracije]], koje počinju sa [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]].<ref>{{cite book |title=Nitro and Nitroso Groups: Part 2, Volume 2 |year=1970 |editor=Henry Feuer |isbn=978-0-470-77117-4 |doi=10.1002/9780470771174 |publisher=John Wiley & Sons Ltd. |series=PATAI'S Chemistry of Functional Groups|volume=2 }}{{cite book |title=Nitro and Nitroso Groups: Supplement F: Part 2, Volume 2 |year=1982 |editor=Saul Patai |isbn=978-0-470-77167-9 |doi=10.1002/9780470771679 |publisher=John Wiley & Sons Ltd. |series=PATAI'S Chemistry of Functional Groups}}{{cite book |title=Amino, Nitroso and Nitro Compounds and Their Derivatives: Supplement F: Part 1, Volume 1 |year=1982 |editor=Saul Patai |isbn=978-0-470-77166-2 |doi=10.1002/9780470771662 |publisher=John Wiley & Sons Ltd. |series=PATAI'S Chemistry of Functional Groups}}</ref> ==Sinteza== ===Priprema aromatičnih nitro spojeva === [[Datoteka:PhNO2&metric.png|class=skin-invert-image|thumb| Strukturni detalji [[nitrobenzen]]a, udaljenosti u pikometrima.<ref>{{cite journal |journal=Structural Chemistry |year=2007 |volume=18 |issue=6 |pages=739–753 |title=Molecular Structure and Conformation of Nitrobenzene Reinvestigated by Combined Analysis of Gas-Phase Electron Diffraction, Rotational Constants, and Theoretical Calculations |author=Olga V. Dorofeeva |author2=Yuriy V. Vishnevskiy |author3=Natalja Vogt |author4=Jürgen Vogt |author5=Lyudmila V. Khristenko |author6=Sergey V. Krasnoshchekov |author7=Igor F. Shishkov |author8=István Hargittai |author9=Lev V. Vilkov |doi=10.1007/s11224-007-9186-6 |s2cid=98746905}}</ref>]] Aromatski nitro spojevi se obično sintetiziraju [[nitracija|nitracijom]] sa [[dušična kiselina|dušičnom]] i [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]]. Aktivni međuprodukt je [[nitronij]]ev ion ({{chem2|NO2+}}), elektrofil: <div>{{pad|1em}}[[File:Benzol.svg|class=skin-invert-image|x60px|Benzen]] + [[File:Nitronium ion vert.svg|class=skin-invert-image|x60px|Nitronij ion]] {{Biochem reaction subunit|direction=forward|for_prod={{H+|nolink=y}}|imagesize=60px|container_style=vertical-align:middle}} [[File:Nitrobenzol.svg|class=skin-invert-image|x100px|Nitrobenzen]]</div> Daleko najvećoj mjeri se proizvodi nitracijski [[nitrobenzen]]. Mnogi eksplozivi se proizvode nitracijom, uključujući [[trinitrofenol]] (pikrinska kiselina), [[trinitrotoluen]] (TNT) i [[trinitrorezorcinol]] (stifnična kiselina).<ref>{{Ullmann|last=Gerald|first=Booth|title=Nitro Compounds, Aromatic|doi=10.1002/14356007.a17_411}}</ref> U nekim slučajevima, nitroareni se proizvode nukleofilnom supstitucijom, kao u [[Zinkeova nitracija|Zinkeovoj nitraciji]] [[fenol]]a. ===Priprema alifatskih nitro spojeva === Alifatski nitro spojevi mogu se sintetizirati različitim metodama; značajni primjeri uključuju: *[[Slobodni radikal]] [[nitracija]] [[alkan]]a.<ref>{{cite journal|last1=Markofsky|first1=Sheldon|last2=Grace|first2=W.G.|title=Nitro Compounds, Aliphatic|journal=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|date=2000|doi=10.1002/14356007.a17_401|isbn=978-3-527-30673-2}}</ref> Reakcija proizvodi fragmente iz matičnog alkana, stvarajući raznoliku mješavinu produkata; na primjer, [[nitrometan]], [[nitroetan]], [[1-Nitropropan|1-nitropropan]] i [[2-Nitropropan|2-nitropropan]] se proizvode tretiranjem [[propan]]a sa [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] u plinskoj fazi (npr. 350–450&nbsp;°C i 8–12 [[Atmosfera (jedinica)|atm]]). *[[Nukleofilna supstitucija|Nukleofilne supstitucije]] reakcije [[srebro-nitrit]]a na [[primarni ugljik|primarne]]<ref>N. Kornblum, R. A. Smiley, H. E. Ungnade, A. M. White, B. Taub, S. A. Herbert, Jr., ''J. Am. Chem. Soc.'' 1955, 77, 5528 – 5533;</ref> [[halougljik]]e<ref>{{cite journal|last1=Kornblum|first1=N.|last2=Ungnade|first2=H. E.|title=1-Nitroöctane|journal=Organic Syntheses|date=1963|volume=4|page=724|doi=10.15227/orgsyn.038.0075}}</ref> or [[organosulfate]]s<ref>{{cite journal|last1=Walden|first1=P.|title=Zur Darstellung aliphatischer Sulfocyanide, Cyanide und Nitrokörper|journal=Berichte der Deutschen Chemischen Gesellschaft|date=1907|volume=40|issue=3|pages=3214–3217|doi=10.1002/cber.19070400383|url=https://zenodo.org/record/1426247}}</ref> (the [[Meyer synthesis]]). *[[Organska redoks reakcija|Oksidacija]] [[oksim]]a <ref>{{cite journal|last1=Olah|first1=George A.|last2=Ramaiah|first2=Pichika|last3=Chang-Soo|first3=Lee|last4=Prakash|first4=Surya|title=Convenient Oxidation of Oximes to Nitro Compounds with Sodium Perborate in Glacial Acetic Acid|url=https://archive.org/details/sim_synlett_1992-04_4/page/336|journal=Synlett|date=1992|volume=1992|issue=4|pages=337–339|doi=10.1055/s-1992-22006}}</ref> ili [[Primarnost (hemija)|primarnih]] [[amin (hemija)|amina]].<ref>{{cite journal|last1=Ehud|first1=Keinan|last2=Yehuda|first2=Mazur|title=Dry ozonation of amines. Conversion of primary amines to nitro compounds|journal=The Journal of Organic Chemistry|date=1977|volume=42|issue=5|pages=844–847|doi=10.1021/jo00425a017}}</ref> *Redukcija [[Henryjeva reakcija|β-nitro alkohola]]<ref>{{cite journal |last1=Chandrasekhar |first1=S. |last2=Shrinidhi |first2=A. |title=Useful Extensions of the Henry Reaction: Expeditious Routes to Nitroalkanes and Nitroalkenes in Aqueous Media |journal=Synthetic Communications |date=2014 |volume=44 |issue=20 |pages=3008–3018 |doi=10.1080/00397911.2014.926373|s2cid=98439096 |url=https://figshare.com/articles/journal_contribution/1053153 }}</ref> ili [[nitroalken]]a.<ref>{{cite journal |last1=Shrinidhi |first1=A. |title=Microwave-assisted chemoselective reduction of conjugated nitroalkenes to nitroalkanes with aqueous tri-n-butyltin hydride |journal=Cogent Chemistry |date=2015 |volume=1 |issue=1 |doi=10.1080/23312009.2015.1061412|doi-access=free }}</ref> *[[dekarboksilacija|Dekarboksilacijom]] [[alfa i beta ugljik|α]]-nitro [[karboksilna kiselina|karboksilnih kiselina]] (varijanta [[Krapcho dekarboksilacija|Krapcho dekarboksilacije]]). Potonja se može formirati putem [[reakcij α-supstitucije karbonilom|α]]-nitracije, npr. između [[nitril]]a i [[etil- nitrat]]a;<ref>{{cite journal|last1=Wislicenus|first1=Wilhelm|last2=Endres|first2=Anton|title=Ueber Nitrirung mittels Aethylnitrat [Nitrification by means of ethyl nitrate]|journal=Berichte der Deutschen Chemischen Gesellschaft|date=1902|volume=35|issue=2|pages=1755–1762|doi=10.1002/cber.190203502106|url=https://zenodo.org/record/1426046}}</ref><ref>{{cite book|last1=Weygand|first1=Conrad|editor1-last=Hilgetag|editor1-first=G.|editor2-last=Martini|editor2-first=A.|title=Weygand/Hilgetag Preparative Organic Chemistry|date=1972|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|location=New York|isbn=978-0-471-93749-4|page=1007|edition=4th}}</ref> ili reakciju Meyerovog tipa s halokarboksilnom kiselinom. Na primjer, nitrometan se može proizvesti u laboratoriji tretiranjem [[hlorosirćetna kiselina|natrij- hloroacetata]] sa [[natrij-nitrit]]om.<ref>{{cite journal|last1=Whitmore|first1=F. C.|last2=Whitmore|first2=Marion G.|title=Nitromethane|journal=Organic Syntheses|date=1923|volume=1|page=401|doi=10.15227/orgsyn.003.0083}}</ref> (Općenito, alkalni nitriti nisu pogodni za Meyerove reakcije, jer daju ravnotežu uglavnom nitritnih estera; ali dekarboksilacija pomiče početnu ravnotežu prema nitro proizvodu.) ====ter Meerova reakcija==== U [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnoj alifatskoj supstituciji]], [[natrij-nitrit]] (NaNO₂) zamjenjuje [[alkil halid]]. U '''ter Meerovoj reakciji''', nazvanoj po [[Edmund ter Meer|Edmundu ter Meeru]], koji ju je prvi prijavio u 1876.,<ref>{{cite journal | author = Edmund ter Meer | title = Ueber Dinitroverbindungen der Fettreihe | journal = [[Liebigs Annalen|Justus Liebigs Annalen der Chemie]] | volume = 181 | issue = 1 | pages = 1–22 | year = 1876 | doi = 10.1002/jlac.18761810102| url = https://zenodo.org/record/1427353 }}</ref> reaktant je 1,1-halonitroalkan: :[[Datoteka:Ter Meer Reaction.svg|class=skin-invert-image|Ter Meerova reakcija]] Predložen je [[mehanizam reakcije]] u kojem se u prvom sporom koraku [[Hidron (hemija)|proton]] apstrahuje iz <br>'''1''' – nitroalkana u <br>'''2''' – [[karbanion]], nakon čega slijedi [[protonacija]] u <br>'''3''' – aci-nitro i<br> konačno [[nukleofilna supstitucija]] [[hlor]]a, procesom sličnim [[acilna supstitucija|acilnoj supstituciji]].<ref>{{cite journal |doi=10.1021/ja01600a048 |title=Aci-Nitroalkanes. I. The Mechanism of the ter Meer Reaction1 |journal=Journal of the American Chemical Society |volume=78 |issue=19 |pages=4980–4984 |year=1956 |last1=Hawthorne |first1=M. Frederick}}</ref> Kada isti reaktant reaguje sa [[kalijhidroksid]]om, produkt reakcije je 1,2-dinitro dimer.<ref>''3-Hexene, 3,4-dinitro-'' D. E. Bisgrove, J. F. Brown, Jr., and L. B. Clapp. ''Organic Syntheses'', Coll. Vol. 4, p. 372 (1963); Vol. 37, p. 23 (1957). ([http://www.orgsynth.org/orgsyn/pdfs/CV4P0372.pdf Article])</ref> ==Pojava== === U prirodi === [[Hloramfenikol]] je rijedak primjer [[prirodni proizvod|prirodnog]] nitro-spoja. Barem neke prirodno prisutne nitro-grupe nastale su oksidacijom amino-grupa.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jmb.2007.06.014 |pmid=17765264 |title=Structure and Action of the N-oxygenase AurF from Streptomyces thioluteus |journal=Journal of Molecular Biology |volume=373 |issue=1 |pages=65–74 |year=2007 |last1=Zocher |first1=Georg |last2=Winkler |first2=Robert |last3=Hertweck |first3=Christian |last4=Schulz |first4=Georg E}}</ref> Primjeri nitro spojeva su rijetki u prirodi. [[3-Nitropropionska kiselina]] se nalazi u [[gljive|fungi]] i [[biljka]]ma (''[[Indigofera]]''). [[Nitropentadecen]] je odbrambeni spoj koji se nalazi u [[termiti]]ma. [[Aristolohična kiselina]] se nalazi u porodici cvjetnica ''[[Aristolochiaceae]]''. Nitrofeniletan se nalazi u ''Aniba canelilla''.<ref>{{cite journal | last1=Maia | first1=José Guilherme S. | last2=Andrade | first2=Eloísa Helena A. | title=Database of the Amazon aromatic plants and their essential oils | journal=Química Nova | publisher=FapUNIFESP (SciELO) | volume=32 | issue=3 | year=2009 | issn=0100-4042 | doi=10.1590/s0100-40422009000300006 | pages=595–622 |url=http://www.scielo.br/pdf/qn/v32n3/a06v32n3.pdf| doi-access=free }}</ref> Nitrofeniletan se također nalazi u članovima [[porodica (biologia)|porodica]] ''[[Annonaceae]]'', ''[[Lauraceae]]'' i ''[[Papaveraceae]]''.<ref>{{cite book | last1=Kramer | first1=K.U. | last2=Kubitzki | first2=K. | last3=Rohwer | first3=J.G. | last4=Bittrich | first4=V. | title=Flowering Plants, Dicotyledons: Magnoliid, Hamamelid, and Caryophyllid Families | publisher=Springer-Verlag, Berlin | series=Families and genera of vascular plants | year=1993 | isbn=978-3-540-55509-4 | url=https://books.google.com/books?id=K_pGAAAAYAAJ}}</ref> === U farmaceutskim proizvodima === Uprkos povremenoj upotrebi u farmaceutskim proizvodima, nitro-grupa povezana je sa [[mutagen]]ošću i [[genotoksičnost|genotoksičnošću]] i stoga se često smatra kao mahana u procesu [[otkrivanje lijekova|otkrivanja lijekova]].<ref name="pmid30295477">{{cite journal |vauthors=Nepali K, Lee HY, Liou JP |title=Nitro-Group-Containing Drugs |journal=J. Med. Chem. |volume=62 |issue=6 |pages=2851–2893 |date=mart 2019 |pmid=30295477 |doi=10.1021/acs.jmedchem.8b00147 |s2cid=52931949 }}</ref> == Reakcije== Nitro-spojevi učestvuju u nekoliko [[organska reakcija|organskih reakcija]], od kojih je najvažnija [[redukcija nitro spojeva]] do odgovarajućih [[amin (hemija)|amina]]: :RNO₂ + 3 H₂ → RNH₂ + 2 H₂O Gotovo svi [[arilamin|aromatski amini]] (npr. [[anilin]]) izvedeni su iz nitroaromatskih spojeva, putem takve [[katalitska hidrogenacija|katalitske hidrogenacije]]. Varijacija je formiranje dimetilaminoarena sa [[paladij na ugljiku|paladijem na ugljiku]] i [[formaldehid]]om:<ref>{{cite journal |title=ETHYL p-DIMETHYLAMINOPHENYLACETATE |journal= Organic Syntheses|year= 1967|volume= 47|page= 69|url=http://orgsyn.org/Content/pdfs/procedures/cv5p0552.pdf |doi=10.15227/orgsyn.047.0069}}</ref> [[Slika:Nitrohydrogenation.svg|class=skin-invert-image|500px|center| Hidrogenacija nitro-spoja]] [[lokant|α-ugljik]] nitroalkana je donekle kiseo. p''K''_a vrijednosti [[nitrometan]]a i [[2-nitropropan]]a su 17,2, odnosno 16,9 u rastvoru [[dimetil-sulfoksid]]a (DMSO), što ukazuje na vodeni p''K''_a od oko 11.<ref>{{cite journal | doi = 10.1021/ja00099a004| title = Is Resonance Important in Determining the Acidities of Weak Acids or the Homolytic Bond Dissociation Enthalpies (BDEs) of Their Acidic H-A Bonds?| journal = Journal of the American Chemical Society| volume = 116| issue = 20| page = 8885| year = 1994| last1 = Bordwell| first1 = Frederick G| last2 = Satish| first2 = A. V}}</ref> Drugim riječima, ove [[ugljična kiselina|ugljične kiseline]] mogu se deprotonirati u vodenom rastvoru. Konjugovana baza se naziva [[nitronat]] i ponaša se slično kao [[enolat]]. U [[nitroaldolna reakcija|nitroaldolnoj reakciji]], ona se [[direktno dodavanje|direktno dodaje]] na [[aldehid]]e, i, sa [[enon]]ima, može poslužiti kao [[Michaelova reakcija|Michaelov donor]]. Obrnuto, [[nitroalken]] reaguje sa enolima kao Michaelov akceptor.<ref>{{cite journal|author1=Ranganathan, Darshan |author2=Rao, Bhushan |author3=Ranganathan, Subramania |author4=Mehrotra, Ashok |author5=Iyengar, Radha |name-list-style=amp |title=Nitroethylene: a stable, clean, and reactive agent for organic synthesis|journal=The Journal of Organic Chemistry|year=1980|volume=45|issue=7|pages=1185–1189|doi=10.1021/jo01295a003}}</ref><ref>{{cite journal|author1=Jubert, Carole |author2=Knochel, Paul |name-list-style=amp |title=Preparation of polyfunctional nitro olefins and nitroalkanes using the copper-zinc reagents RCu(CN)ZnI|journal=The Journal of Organic Chemistry|year=1992|volume=57|issue=20|pages=5431–5438|doi=10.1021/jo00046a027}}</ref> [[nitrozacija|Nitroziranjem]] nitronata nastaje [[nitrolna kiselina]].<ref>{{cite book|title=Nitrosation|first=D.&nbsp;L.&nbsp;H.|last=Williams|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, UK|year=1988|isbn=0-521-26796-X|url=https://archive.org/details/nitrosation0000will|url-access=registration|page=44}}</ref> Nitronati su također ključni međuprodukti u [[Nef reakcija|Nef-reakciji]]: kada su izloženi kiselinama ili oksidansima, nitronat hidrolizira u [[karbonilna grupa|karbonil]], odnosno [[azanon]] ili [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]].<ref>Smith (2020), ''March's Organic Chemistry'', rxn.&nbsp;16-3.</ref> [[Grignardov reagens]] kombinuje se sa nitro-spojevima dajući [[nitron]]; međutim Grignardov reagens sa α vodikom će se zatim ponovo vezati za nitron dajući hidroksilaminsku so.<ref>{{cite journal|doi=10.1021/jo00048a012|title=Nitrones from addition of benzyl and allyl Grignard reagents to alkyl nitro compounds: chemo-, regio-, and stereoselectivity of the reaction|first1=Giuseppe|last1=Bartoli|first2=Enrico|last2=Marcantoni|first3=Marino|last3=Petrini|orig-date=14 Apr 1992|publisher=American Chemical Society|journal=Journal of Organic Chemistry|volume=57|number=22|year=1992|pages=5834–5840}}</ref> Nitro dio je blagi [[fotosenzibilizator]], a [[Ekstremno ultraljubičasto|EUV]] zračenje nitroarena može dovesti do oksidacije drugog spoja (nitroaren se sam reducira na [[hidroksilamin]]e) ili [[radikalno-nukleofilna aromatska supstitucija|radikalno-nukleofilne aromatske supstitucije]].<ref>Döpp, Dietrich (1975). "Reactions of aromatic nitro compounds via excited triplet states", in Wild, U.P.; Döpp, Dietrich; Dürr, H. (eds.) ''Triplet States II''. Topics in Current Chemistry, vol 55. Springer, Berlin, Heidelberg. {{doi|10.1007/BFb0050594}}</ref> ===Sinteze boja=== Sinteze indola [[Leimgruber-Batcho sinteza indola|Leimgruber–Batcho]], [[Bartolijeva sinteza indola|Bartoli]] i [[Baeyer-Emmerlingova sinteza indola|Baeyer–Emmerling]] počinju s aromatskim nitro spojevima. [[Indigo boja|Indigo]] se može sintetizirati u reakciji kondenzacije iz [[nitrobenzaldehid|''orto''-nitrobenzaldehida]] i [[aceton]]a u jako baznim uvjetima u reakciji poznatoj kao [[Baeyer-Drewsonova sinteza indiga]]. ===Biohemijske reakcije=== Mnogi [[Flavinska grupa|flavin]]-ovisni [[enzimi]] sposobni su oksidirati alifatske nitro-spojeve u manje toksične [[aldehid]]e i ketone. [[Nitroalkan-oksidaza]] i 3-nitropropionat [[oksidaza]] isključivo oksidiraju alifatske nitro spojeve, dok drugi enzimi poput [[glukoza-oksidaza]] imaju druge fiziološke supstrate.<ref>{{cite journal|last1=Nagpal|first1=Akanksha|first2=Michael P. |last2=Valley |first3=Paul F. |last3=Fitzpatrick |first4=Allen M. |last4=Orville |date=2006|title=Crystal Structures of Nitroalkane Oxidase: Insights into the Reaction Mechanism from a Covalent Complex of the Flavoenzyme Trapped during Turnover|journal=Biochemistry|pmid=16430210|doi=10.1021/bi051966w|volume=45|issue=4|pmc=1855086|pages=1138–50}}</ref> ===Eksplozije=== Eksplozivna dekompozicija organo nitro spojeva su redoks reakcije, u kojima su i oksidans (nitro grupa) i gorivo (ugljikovodični supstituent) vezani unutar iste molekule. Proces eksplozije generira toplinu formiranjem visoko stabilnih proizvoda, uključujući molekularni [[azot]] (N₂), ugljični dioksid i vodu. Eksplozivna snaga ove redoks reakcije je povećana jer su ovi stabilni proizvodi plinovi na blagim temperaturama. Mnogi [[kontaktni eksplozivi]] sadrže nitro grupu. ==Također pogledajte== * [[Funkcionalna grupa]] * [[Redukcija nitro spojeva]] * [[Nitracija]] * [[Nitrit]] (također NO₂ grupa, ali se drugačije veže) * [[Nitroalken]] * [[Nitroglicerin]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Nitro compounds}} {{EB1911 poster|Nitro Compounds}} {{Funkcionalna grupa}} {{Spojevi dušika}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nitro spojevi| ]] [[Kategorija:Funkcionalne grupe]] rit89it3acmdcxf5cdnedym94xphwgt 0 534291 3894682 3843821 2026-06-06T10:16:41Z WumpusBot 120674 /* Filozofija */ razne ispravke 3894682 wikitext text/x-wiki '''Realizam''' se može odnositi na sljedeće: {{TOC right}} == Društvene nauke == Realistički pristupi u društvenim naukama uključuju: {{div col|colwidth=20em}} * [[Etnografski realizam]], ili opisna riječ, tj. riječ koja označava ili se odnosi na prakse etnografa koji neposredno posmatraju učesnike ili stil pisanja ili žanr koji pripovijeda na sličan način. * [[Pravni realizam]], stav da bi jurisprudencija trebala oponašati metode prirodnih nauka, tj. oslanjati se na empirijske dokaze ** [[Novi pravni realizam]] * [[Realizam (međunarodni odnosi)]], stav da svjetsku politiku pokreću konkurentski vlastiti interesi ** [[Klasični realizam (međunarodni odnosi)]] ** [[Neorealizam (međunarodni odnosi)]] * [[Strukturni realizam]], u međunarodnim odnosima * [[Suptilni realizam]], u metodologiji istraživanja u društvenim naukama {{div col end}} == Filozofija == * [[Realizam (filozofija)]] Realistički pristupi u filozofiji uključuju: {{div col|colwidth=20em}} * [[Agencijski realizam]] * [[Aristotelovska realistička filozofija matematike|Aristotelovski realizam]] * [[Australski realizam]] * [[Austrijski realizam]] * [[Ian Hacking#Filozofski rad|Dijalektički realizam]] * [[Empirijski realizam]] * [[Epistemički strukturni realizam|Epistemički]] / [[ontički strukturni realizam]] * [[Epistemološki realizam]] * [[Estetički realizam (metafizika)]] * [[Hermeneutički realizam]] * [[Hilary Putnam#Metafilozofija i ontologija|Internalistički / pragmatički realizam]] * [[Konceptualistički realizam]] * [[Konstruktivni realizam]] * [[Kritički realizam (višeznačnica)]] * [[Kršćanski realizam]] * [[Kvazirealizam]] * [[Antipsihologizam|Logički realizam]] * [[Princip lokalnosti#Lokalni realizam|Lokalni realizam]] * [[Metafizički realizam]] * [[Modalni realizam]] * [[Moralni realizam]] * [[Mistični realizam]] * [[Naivni realizam]] * [[Naučni realizam]] ** [[Musgraveov naučni realizam]] * [[Novi realizam (filozofija)]] * [[Perspektivni realizam]] * [[Pragmatička etika#Kontrast prema ostalim normativnim teorijama|Pirsovski realizam]] * [[Platonova teorija ideja|Platonovski realizam]] * [[Johann Friedrich Herbart#Metafizika|Pluralistički realizam]] * [[Instrumentalna i suštinska vrijednost#Anjan Chakravartty|Polurealizam]] * [[Christoph Gottfried Bardili|Racionalni realizam]] * [[Fizikalizam#Realistički fizikalizam|Realistički monizam]] * [[Antirealizam#Protivargumenti|Realistički racionalizam]] * [[Realizam entiteta]] * [[Matematički platonizam#Realizam teorije skupova|Realizam teorije skupova]] * [[Realizam veze istinitosti i vrijednosti]] * [[Realizam zavisan od modela]] * [[Teorija direktne reference|Referencijalni realizam]] * [[Relacijska sociologija#Pregled|Relacijski realizam]] * [[Direktni i indirektni realizam|Reprezentacijski realizam]] * [[Romantičarski realizam]] * [[Michael Dummett#Filozofski rad|Semantički realizam (epistemologija)]] * [[Stathis Psillos#Filozofski rad|Semantički realizam (filozofija nauke)]] * [[Skotistički realizam]] * [[Spekulativni realizam]] * [[Spiritualizam (filozofija)|Spiritualni realizam]] * [[Suptilni realizam]] * [[Teološki kritički realizam]] * [[Transcendentalni realizam]] * [[Umjereni realizam]] * [[Škotski zdravorazumski realizam|Zdravorazumski realizam]] {{div col end}} == Politika == * [[Češka realistička stranka]], bivša stranka u Austro-Ugarskoj * [[Realisti (politička stranka)]], češka konzervativna stranka == Umjetnost == * [[Realizam (umjetnost)]], generalni pokušaj da se predmeti i osobe vjerno prikažu u različitim vidovima umjetnosti Umjetnički pokreti povezani s realizmom uključuju: {{div col|colwidth=20em}} * [[Američki realizam]] * [[Bečka škola fantastičnog realizma]], umjetnički pokret * [[Estetički realizam]] * [[Klasični realizam]] * [[Magijski realizam]], žanr u fikciji i umjetnosti koji zamućuje granicu između spekulacije i stvarnosti * [[Neorealizam (umjetnost)]] (uključujući [[Italijanski neorealizam|italijanski]] i [[Paralelna kinematografija|indijski]]) * [[Novi realizam]], pokret osnovan 1960. * [[Realistički manifest]] * [[Realizam (književnost)]], pokret od sredine 19. do ranog 20. stoljeća * [[Realizam (likovna umjetnost)]], pokret u [[Slikarstvo|slikarstvu]] u 19. stoljeću * [[Realizam (pozorište)]], jedan od mnogih tipova pozorišne umjetnosti, kao što je naturalizam * [[Socijalistički realizam]], umjetnički stil razvijen u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] * [[Socijalni realizam]] {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Antirealizam]] * [[Depresivni realizam]] * [[Digitalnost|Digitalizam]] * [[Idealizam (višeznačnica)]] * [[Irealizam (višeznačnica)]] * [[Klasični realizam (višeznačnica)]] * [[Kritički realizam (višeznačnica)]] * [[Neorealizam (višeznačnica)]] * [[Pseudorealizam]] * [[Stvarnost|Realnost]] {{višeznačnica}} [[Kategorija:Realizam| ]] lmpkq1it93qnf6mefwn3w3dyqv6u9h7 0 534292 3894681 3874724 2026-06-06T10:16:40Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894681 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chromatic_mediants_in_C_major_and_a_minor.png|desno|mini|306x306piksel|Hromatske medijante u C-duru i a-molu]] '''Hromatski medijanti''' jesu "izmijenjeni medijantni i submedijantni [[akordi]]".<ref name=":0">Benward & Saker (2009). ''Music: In Theory and Practice, Vol. II'', pp. 201–204. Eighth edition. {{ISBN|978-0-07-310188-0}}. "Always look carefully to determine the function of the chord." </ref> Definicija glasi da '''hromatski medijantni odnos''' jeste odnos između dva dijela i/ili akorda čiji su korijeni povezani velikom ili malom tercom i sadrže samo jedan zajednički [[ton]] (čime dijele isti kvalitet, odnosno dur ili mol). Tako naprimjer, u [[C-dur]]u dijatonski medijant i submedijant su E-mol i A-mol. Njihovi paralelni durovi su ''E-dur'' i ''A-dur''. Medijante paralelnog mol-a C-dura (c-mola) su ''E-dur'' i ''A-dur.'' Dakle, na osnovu ove poprilično konzervativne definicije, C-dur ima četiri hromatske medijante: ''E-dur'', ''A-dur'', ''E -dur'' i ''A -dur.'' Ne postoji potpuna i tačna definicija hromatskih medijantnih odnosa. Teoretičari poput [[Allen Forte|Allena Fortea]] definišu hromatske medijante na konzervativan način, dozvoljavajući samo hromatske medijantne akorde istog kvaliteta (dur ili mol) kao što je prethodno opisano. Međutim, on opisuje još udaljeniji "dvostruko hromatski medijantni" odnos koji dijeli dva akorda suprotnog modusa, s korijenima udaljenim za jednu trećinu, i to bez zajedničkih tonova, naprimjer: C-dur i ''E'' ili ''A mol'', te A-mol i ili ''dur.''<ref>Forte, Allen (1979). ''Tonal Harmony'', pp. 9, 463. 3rd edition. Holt, Rinehart, and Wilson. ISBN. "Two triads are said to exhibit a chromatic mediant relationship if they are both major or both minor and their roots are a 3rd apart."</ref> Drugi, manje konzervativni teoretičari, kao što su Benwarda i Sakera, uključuju dodatne akorde suprotnog kvaliteta i bez zajedničkih tonova u svoju definiciju hromatskih medijanata. Prema tome, na osnovu konačne definicije nastala iz brojnih drugih, C-dur ima šest hromatskih medijanata: ''E-dur'', ''A-dur'', ''E -dur'', ''A -dur'', ''E -mol'' i ''A-mol.'' Kada konzervativni hromatski medijantni odnos uključuje septakord, trozvučni dijelovi akorda su uvijek durski ili molski.<ref>Kostka, Stefan and Payne, Dorothy (1995). ''Tonal Harmony'', p. 324. McGraw-Hill. ISBN.</ref> Ovo se također odnosi i na prihvaćeniju definiciju hromatskih medijantnih odnosa. [[Datoteka:Common_tone_modulation_between_chromatic_mediants_in_Mozart_K_475.png|centar|mini|400x400piksel|Modulacija zajedničkog tona između hromatskih medijanata u Mozartovom K. 475 (1785) <ref>Kostka and Payne (1995), p. 321. </ref>]] Hromatski medijanti se uglavnom nalaze u svom osnovnom položaju, te se mogu pojaviti u duru ili molu, a obično dodaju intrigantne boje tako što produžuju toničku harmoniju, nastavljaju se od i do tonike ili rjeđe do dominante, ponekad im prethode ili slijede njihove vlastite sekundarne dominante ili ponekad stvaraju potpunu modulaciju.<ref name=":0" /> Neki hromatski medijanti su ekvivalentni alterovanim akordima, tako naprimjer VI je posuđeni akord iz paralelnog mola, a VI je također sekundarni dominant od ii (V/ii), dok je III V/vi, pri čemu kontekst i analiza otkrivaju razliku.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Chromatic_mediant_from_Tchaikovsky's_Chant_sans_paroles_mm._43-45.png|centar|mini|400x400piksel|Hromatska medijanta iz [[Pjotr Čajkovski|Čajkovskog]] djela ''Chant sans paroles'', Op. 2, br. 3, mm. 43–45 (1867)]] Hromatski medijantni akordi rijetko se koriste u toku [[Barokna muzika|baroknog]] i klasičnog perioda, iako se hromatski medijantni odnos povremeno nalazio između dijelova, ali akordi i odnosi postali su mnogo češći tokom romantičnog perioda i postali su još istaknutiji u postromantičnoj i impresionističkoj muzici.<ref name=":0" /> == Također pogledajte == == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Notni zapis]] ma7i65zs3qjewvv9i54cghy35yeyaf4 0 534300 3894680 3845536 2026-06-06T10:16:38Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894680 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} '''Koekstinkcija''', '''zajedničko izumiranje''' ili '''kougroženost''' jesu termini koji se odnose na [[fenomen]] gubitka ili smanjenja broja jedne vrste domaćinske [[vrste]], što rezultira gubitkom ili ugroženošću druge vrste koja ovisi o njoj, što potencijalno dovodi do kaskadnih efekata na [[trofički nivo|razinama ishrane]].<ref>{{cite journal | last1 = Jönsson | first1 = M. T. | last2 = Thor | first2 = G. | last3 = Roberts | first3 = D. L. | year = 2012 | title = Estimating Coextinction Risks from Epidemic Tree Death: Affiliate Lichen Communities among Diseased Host Tree Populations of Fraxinus excelsior | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 9| pages = 1–10 | doi = 10.1371/journal.pone.0045701 | pmid=23049840 | pmc=3458109| bibcode = 2012PLoSO...745701J | doi-access = free }}</ref> Termin su osmislili autori Stork i Lyal (1993)<ref>{{cite journal | last1 = Stork| first1 = Nigel E.| last2 = Lyal| first2 = Christopher H. C.| title = Extinction or 'co-extinction' rates?| journal = Nature| volume = 366| issue = 6453| pages = 307–8| date = 25. 12. 1993| issn =0028-0836| doi = 10.1038/366307a0| pmid = <!--none-->| bibcode = 1993Natur.366..307S| doi-access = free}}</ref><ref>{{cite book|last=Turvey|first=Samuel T|title=Holocene Extinctions|date=28. 5. 2009|publisher=Oxford University Press|page=167}}</ref> i prvobitno je korišten za objašnjenje izumiranja [[parazit]]a nakon gubitka njihovih specifičnih domaćina. Termin se sada koristi za opisivanje gubitka bilo koje vrste, uključujući konkurenciju sa svojim pandanom i specijaliziranih [[biljojed]]a sa svojim izvorom hrane. Koekstikcija je posebno česta kada ključna vrsta [[izumiranje|izumre]]. ==Uzroci== Najčešće navođen primjer je izumrli [[Columba livia|golub-putnik]] i njegova parazitska ptičja uš ''[[Columbicola extincutus]]'' i ''Campanulotes defectus''. Nedavno je ''C. extincutus'' ponovo otkriven na golubu s repom,<ref name="Clayton1999">{{cite journal |last1=Clayton |first1=D. H. |first2=R. D. |last2=Price |year=1999 |title=Taxonomy of New World ''Columbicola'' (Phthiraptera: Philopteridae) from the Columbiformes (Aves), with descriptions of five new species |journal=Ann. Entomol. Soc. Am. |volume=92 |issue= 5|pages=675–685 |doi= 10.1093/aesa/92.5.675|doi-access=free }}</ref> a utvrđeno je da je ''C. defectus'' vjerovatni slučaj pogrešne identifikacije postojećeg ''[[Campanulotes flavus]]''.<ref name="Price2000">{{cite journal |last1=Price |first1=R. D. |first2=D. H. |last2=Clayton |first3=R. J. Jr. |last3=Adams |year=2000 |title=Pigeon lice down under: Taxonomy of Australian ''Campanulotes'' (Phthiraptera: Philopteridae), with a description of ''C. durdeni'' n.sp. |journal=Journal of Parasitology |volume=86 |issue=5 |pages=948–950 |doi=10.1645/0022-3395(2000)086[0948:PLDUTO]2.0.CO;2 |pmid=11128516 |s2cid=30970563 }}</ref> Međutim, iako je putnička uš goluba ponovo otkrivena, moguće je da je došlo do izumiranja drugih parazita, čak i na putničkom golubu. Nekoliko vrsta ušiju, kao što je ''[[Rallicola extintus]]'', parazit [[huia]], vjerovatno je izumrlo zajedno sa svojim domaćinima.<ref>{{cite journal |last=Mey |first=E. |year=1990 |title=Eine neue ausgestorbene Vogel-Ischnozere von Neuseeland, ''Huiacola extinctus'' (Insecta, Phthiraptera) |journal=Zoologischer Anzeiger |volume=224 |issue=1/2 |pages=49–73 }}</ref> Nedavne studije sugerišu da bi do 50% vrsta moglo izumrijeti u narednih 50 godina.<ref name="Koh LP 1634">{{cite journal | last1 = Koh | first1 = LP | last2 = Dunn | first2 = RR | last3 = Sodhi | first3 = NS | last4 = Colwell | first4 = RK | last5 = Proctor | first5 = HC | last6 = Smith | first6 = VS | s2cid = 30713492 | year = 2004 | title = Species coextinctions and the biodiversity crisis | url = https://archive.org/details/sim_science_2004-09-10_305_5690/page/1632 | journal = Science | volume = 305 | issue = 5690| pages = 1632–1634 | doi = 10.1126/science.1101101 | pmid=15361627| bibcode = 2004Sci...305.1632K }}</ref> Ovo je dijelom posljedica koekstikcije; na primjer, gubitak tropskih vrsta leptira iz Singapura pripisuje se gubitku njihovih specifičnih biljaka domaćina larvi.<ref name="Koh LP 1634"/> Kako bi predvidjeli kako bi se mogli odvijati mogući budući slučajevi koekstikcije, jedna grupa istraživača napravila je modele za predviđanje vjerovatnosnih odnosa između izumiranja pridruženih vrsta i vrsta domaćina u koevoluiranim međuvrstnim sistemima. Subjekti su oprašivanje ''[[Ficus]]'' osa i ''Ficus''; primati i njihovi paraziti; (Pneumocystis [[Gljive]], [[Nematode]] i [[Uši]]) i njihovi domaćini; parazitske grinje i uši i njihovi ptičji domaćini; leptiri i njihove biljke domaćini larvi; i leptiri mravi i njihovi mravi domaćini. Za sve osim onih pridruženih grupa koje su najviše specifične za domaćina (npr. primate ''Pneumocystis''ne [[gljive]] i [[primati|primate]]), nivoi izumiranja pridruženih vrsta mogu biti skromni pri niskim nivoima izumiranja domaćina, ali se može očekivati da će brzo rasti kako izumiranje domaćina raste do nivoa predviđenih u bliskoj budućnosti. Ovaj krivolinijski odnos između nivoa izumiranja domaćina i pridruženih vrsta također može djelimično objasniti zašto je do danas dokumentovano tako malo događaja koekstenzije.<ref name="Koh LP 1634"/> Istraživači su provedeni o riziku od koekstenzije među bogatom faunom ''[[Psyllidea]]'' [[Hemiptera]] – Psylloidea koje nastanjuju [[akacija|akacije]] (''[[Fabaceae]]''-Mimosoideae: Acacia) u centralno-istočnom [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]], [[Australija]]. Rezultati sugeriraju da ''A. ausfeldii'' domaćin je jednoj specijalizovanoj vrsti [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Psyllidae]]'', [[rod (biologija)|rod]] ''[[Acizzia]]'', i da ''A. gordonii'' domaćin je jednoj specijalizovanoj vrsti psilida, Acizzia. Obje vrste psyllida mogu biti ugrožene na istom nivou kao i njihove vrste domaćina, zajedničkim [[izumiranje]]m.<ref>{{cite journal | year = 2012 | title = Are psyllids affiliated with the threatened plants Acacia ausfeldii, A. dangarensis and A. gordonii at risk of co-extinction?. | journal = Austral Ecology | volume = 37 | issue = 1| pages = 140–148 | doi = 10.1111/j.1442-9993.2011.02257.x | last1 = Powell | first1 = Fiona A. | last2 = Hochuli | first2 = Dieter F. | last3 = Symonds | first3 = Celia L. | last4 = Cassis | first4 = Gerasimos }}</ref> Obrasci interakcije mogu se koristiti za predviđanje posljedica filogenetskih efekata. Korištenjem sistema metodičnih posmatranja, naučnici mogu koristiti filogenetske odnose vrsta kako bi predvidjeli broj interakcija koje pokazuju u više od jedne trećine mreža, te identitet vrsta s kojima interraguju u otprilike polovini mreža. Posljedično, simulirani događaji izumiranja imaju tendenciju da pokrenu kaskade koekstikcije srodnih [[vrsta]]. To rezultira neslučajnim orezivanjem evolucijskog stabla.<ref>{{cite journal|last=Rezende|first=Enrico|title=Non-random coextinctions in phylogenetically structured mutualistic networks|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-08-23_448_7156/page/924|journal=Nature|date=23. 8. 2007|volume=448|series=925|issue=7156|doi=10.1038/nature05956|pmid=17713534|pages=925–8|display-authors=etal|hdl=10261/38513|bibcode=2007Natur.448..925R|s2cid=4338215|hdl-access=free}}</ref> U 2004., u rad u časopisu ''[[Science]]'', [[ekologija|ekolog]] [[Lian Pin Koh]] i kolege raspravljaju o koekstinkciji,<ref>{{cite journal |last1=Koh |first1=Lian Pin |last2=Dunn |first2=Robert R. |last3=Sodhi |first3=Navjot S. |last4=Colwell |first4=Robert K. |last5=Proctor |first5=Heather C. |last6=Smith |first6=Vincent S. |s2cid=30713492 |year=2004 |title=Species Coextinctions and the Biodiversity Crisis |url=https://archive.org/details/sim_science_2004-09-10_305_5690/page/1632 |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=305 |issue=5690 |pages=1632–1634 |doi=10.1126/science.1101101 |pmid=15361627 |bibcode=2004Sci...305.1632K }}</ref> navodeći <blockquote>"Koekstinkcija vrsta je manifestacija međusobne povezanosti organizama u složenim [[ekosistem]]ima. Gubitak vrsta koekstinkcijom predstavlja gubitak nezamjenjive [[evolucija|evolucijske]] i [[koevolucija|koevolucijske]] historije. S obzirom na globalnu krizu izumiranja, imperativ je da koekstinkcija bude u fokusu budućih istraživanja kako bi se razumjeli složeni procesi izumiranja vrsta. Iako koekstinkcija možda nije najvažniji uzrok izumiranja vrsta, svakako je podmukao." (Koh ''et al.'' 2004)</blockquote>Koh ''et al.'' također definiraju '''ko-ugrožene''' kao [[takson]]e "koje će vjerovatno izumrijeti ako njihovi trenutno ugroženi domaćini [...] izumru." Jedan primjer je izumiranje mnogih vrsta roda ''[[Hibiscadelphus]],'' kao posljedica nestanka nekoliko [[havajskih puzavica]], njihovih [[oprašivača]]. Postoji i nekoliko slučajeva izumiranja [[predatora]] i [[strvinara]] ili postajanja rjeđih nakon nestanka vrsta koje su predstavljale njihov izvor hrane: na primjer, ko-izumiranje [[Haastovog orla]] s [[moa]], ili gotovo izumiranje [[kalifornijskog kondora]] nakon izumiranja njegove primarne hrane, mrtvih leševa sjevernoameričke [[pleistocenske megafaune]]; u potonjem slučaju, kondor je preživio vjerovatno se oslanjajući na [[nasukane morske sisare kitova]]. Koekstinkcija se može dogoditi i na lokalnom nivou: na primjer, smanjenje populacije crvenog mrava ''[[Myrmica sabuleti]]'' u južnoj [[Engleskoj]], uzrokovano gubitkom staništa, rezultiralo je [[istrebljenje]]m [[veliki plavi leptir|velikog plavogleptira]] (koji je ovisan o mravu kao domaćinu za svoje larve) iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. U ovom slučaju, mrav je izbjegao istrebljenje, a leptir je od tada [[Ponovno uvođenje vrste|ponovo uveden]] na ostrvo. Još jedan primjer vrste koja bi uskoro mogla doživjeti koekstinkciju je [[Gyrostigma rhinocerontis|nosorogova stomačna muha]] (''Gyrostigma rhinocerontis'') i njene vrste domaćini ugroženi [[crni nosorog|crni]] i [[bijeli nosorog]] (''Diceros bicornis'' i ''Ceratotherium simum''). Larve muhe sazrijevaju u sluznici želuca nosoroga, nakon što su u tijelo ušle putem [[probavni trakt|probavnog trakta]], te se stoga razmnožavanje oslanja na vrstu nosoroga.<ref>{{cite journal | last1 = Colwell | first1 = DD | last2 = Otranto | first2 = D | last3 = Stevens | first3 = JR | year = 2009 | title = Oestrid flies: eradication and extinction versus biodiversity | journal = Trends Parasitol | volume = 25 | issue = 11| pages = 500–4 | doi=10.1016/j.pt.2009.07.011| pmid = 19762281 }}</ref> ==Posljedice== Koekstenzija može značiti [[gubitak biodiverziteta]] i diverzifikaciju. Koekstenzija također može rezultirati gubitkom evolucijske historije. Koekstenzija se može proširiti izvan [[biodiverzitet]]a i ima direktne i indirektne posljedice na zajednice izgubljenih vrsta. Jedna od glavnih posljedica koekstenzije koja ide izvan biodiverziteta je mutualizam, gubitkom proizvodnje hrane sa smanjenjem ugroženih oprašivača. Gubitak parazita može imati negativne utjecaje na ljude ili vrstu. Posljedica uklanjanja specijaliziranih parazita iz rijetkih domaćina je problem gdje će paraziti otići kada njihov domaćin izumre. Ako su paraziti ovisni samo o tim vrstama, onda postoje vrste parazita koje su u opasnosti od izumiranja zbog ko-ugroženosti. Studija provedena u [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]] pokazala je da bi izumiranje vrste riba prosječne veličine povezane s [[koralni greben|koralnim grebenima]] na kraju rezultiralo zajedničkim [[izumiranje]]m najmanje deset vrsta [[parazit]]a.<ref>{{Cite journal | last1 = Justine | first1 = JL. | last2 = Beveridge | first2 = I. | last3 = Boxshall | first3 = GA. | last4 = Bray | first4 = RA. | last5 = Miller | first5 = TL. | last6 = Moravec | first6 = F. | last7 = Trilles | first7 = JP. | last8 = Whittington | first8 = ID. | title = An annotated list of fish parasites (Isopoda, Copepoda, Monogenea, Digenea, Cestoda, Nematoda) collected from Snappers and Bream (Lutjanidae, Nemipteridae, Caesionidae) in New Caledonia confirms high parasite biodiversity on coral reef fish. | journal = Aquat Biosyst | volume = 8 | issue = 1 | pages = 22 | year = 2012 | doi = 10.1186/2046-9063-8-22 | pmid = 22947621 | pmc = 3507714 | doi-access = free }}</ref> == Rizici == Specifičnost domaćina i njegov životni ciklus su glavni faktor rizika od zajedničkog izumiranja. Vrste [[mutualizam|mutualista]], parazita i mnogih slobodnoživućih insekata koji imaju stadijume životnih ciklusa imaju veću vjerovatnoću da budu žrtve zajedničkog izumiranja. To je zbog činjenice da ovi organizmi mogu zavisiti od više domaćina tokom svog života u poređenju sa jednostavnim organizmima sa [[životni ciklus|životnim ciklusom]].<ref>{{cite journal | last1 = Moir | first1 = ML | last2 = Vesk | first2 = PA | last3 = Brennan | first3 = KEC | last4 = Keith | first4 = DA | last5 = Hughes | first5 = L | last6 = McCarthy | first6 = MA | year = 2010 | title = Current constraints and future directions in estimating coextinction | url = https://archive.org/details/sim_conservation-biology_2010-06_24_3/page/682 | journal = Conserv. Biol. | volume = 24 | issue = 3| pages = 682–90 | doi=10.1111/j.1523-1739.2009.01398.x| pmid = 20067486 | doi-access = }}</ref> Također, ako su organizmi evolucijski fleksibilni, onda bi ti organizmi mogli izbjeći [[izumiranje]].<ref>Bronstein JL, Dieckmann U, Ferrièrre R. 2004. Coevolutionary dynamics and the conservation of mutualisms. In Evolutionary Conservation Biology, ed. R Ferrièrre, U Dieckmann, D Couvet, pp. 305–26. Cambridge, UK: Cambridge Univ. Press</ref><ref>Robert, Colwell K., Dunn R. Robert, and [[Nyeema Harris]]. "Coextinction and Persistence of Dependent Species in a Changing World." Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics 48 (n.d.): 183-203.</ref> Područje s najvećim efektom zajedničkog izumiranja su tropi. Dolazi do kontinuiranog nestajanja staništa, ljudske intervencije i velikog gubitka vitalnih [[ekosistemska usluga|ekosistemskih usluga]]. Ovo je prijeteće jer tropi sadrže 2/3 svih poznatih vrsta, ali nisu u situaciji u kojoj se o njima može u potpunosti brinuti. Uz [[gubitak šuma]], drugi faktori rizika uključuju: razvoj obala, [[prekomjerna eksploatacija|prekomjernu eksploataciju]] divljih životinja i konverziju staništa, što također utiče na dobrobit ljudi.<ref>{{cite journal | last1 = Bradshaw | first1 = Corey JA | last2 = Sodhi | first2 = Navjot S | last3 = Brook | first3 = Barry W | year = 2009 | title = Tropical turmoil: a biodiversity tragedy in progress | url = http://espace.cdu.edu.au/view/cdu:41203| journal = Frontiers in Ecology and the Environment | volume = 7 | issue = 2| pages = 79–87 | doi=10.1890/070193| url-access = subscription }}</ref> U nastojanju da se zaustavi izumiranje, istraživači su otkrili da bi prvi korak bio očuvanje vrsta domaćina o kojima ovise druge vrste. Ovi domaćini služe kao glavne komponente njihovog staništa i potrebni su im za preživljavanje. Prilikom odlučivanja kojeg domaćina zaštititi, važno je odabrati onog koji može koristiti nizu drugih zavisnih vrsta.<ref>{{cite journal | last1 = Moir | first1 = M. L. | last2 = Vesk | first2 = P. A. | last3 = Brennan | first3 = K. E. C. | last4 = Keith | first4 = D. A. | last5 = McCarthy | first5 = M. A. | last6 = Hughes | first6 = L. | year = 2011 | title = Identifying and Managing Threatened Invertebrates through Assessment of Coextinction Risk | url = https://archive.org/details/sim_conservation-biology_2011-08_25_4/page/786 | journal = Conservation Biology | volume = 25 | issue = 4| pages = 787–796 | doi = 10.1111/j.1523-1739.2011.01663.x | pmid = 21453365 | s2cid = 8358406 }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Dodo]] i [[tambalacoque]], za navodni slučaj gotovo potpunog izumiranja koji se pokazao mnogo složenijim ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20111013123736/http://extinct.petermaas.nl/ The Extinction Website] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Izumiranje]] hwy5hymibizk9hesqc9pafg0fzoncpn 0 534303 3894679 3891236 2026-06-06T10:16:35Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894679 wikitext text/x-wiki [[Slika:Illegal export of rosewood 004.jpg|thumb|280px Zalihe i izvoz [[palisander]]a iz ilegalne sječe na [[Madagaskar]]u]] '''Ilegalna sječa''' tj. '''nezakonita sječa''', jest termin koji uključuje sječu, transport, kupovina ili prodaja [[drvo|drveta]] kršeći [[zakon]]e. Sam postupak sječe može biti ilegalan, uključujući korištenje koruptivnih sredstava za pristup šumama; eksploataciju bez dozvole ili iz zaštićenog područja; sječu [[zaštićena vrsta|zaštićenih vrsta]]; ili eksploataciju drveta koja prelazi dogovorene granice. Ilegalna sječa je pokretačka snaga za niz ekoloških problema kao što su [[krčenje šuma]], [[erozija tla]] i [[gubitak biodiverziteta]], koji mogu dovesti do većih ekoloških kriza kao što su [[klimatske promjene]] i drugi oblici [[degradacija okoliša]]. Nezakonitost se može dogoditi i tokom transporta, kao što su ilegalna prerada i izvoz (putem [[krijumčarenje|lažne deklaracije carini]]); [[izbjegavanje poreza]] i drugih troškova, te lažno certificiranje.<ref name=Guardian82415>{{cite news|author1=Jonathan Watts|title=Dawn timber-laundering raids cast doubt on 'sustainable' Brazilian wood|url=https://www.theguardian.com/environment/2015/aug/24/dawn-raids-brazil-illegal-timber-laundering-operation|access-date=24. 8. 2015|work=The Guardian|date=24. 8. 2015|quote=Most of the laundering was reportedly done through the creation of fake or inflated creditos florestais, a document that defines how much timber a landowner is entitled to extract from his property.}}</ref> Ovi postupci se često nazivaju "pranjem novca od drveta".<ref>{{Cite web|title=Wood laundering brings illegal Amazon timber to Europe — report {{!}} DW {{!}} 21.03.2018|url=https://www.dw.com/en/wood-laundering-brings-illegal-amazon-timber-to-europe-report/a-43065620|access-date=11. 5. 2021|website=DW.COM|publisher=Deutsche Welle|language=en-GB}}</ref> Ilegalnu sječu [[šuma]] pokreću brojne ekonomske sile, kao što su potražnja za sirovinama, otimanje zemljišta i potražnja za pašnjacima za stoku. Regulacija i prevencija mogu se dogoditi i na strani ponude, uz bolju provedbu zaštite okoliša i, na strani potražnje, kao što je sve veća regulacija trgovine kao dio međunarodne drvne industrije. ==Pregled== Ilegalna sječa šuma je sveprisutni problem koji uzrokuje ogromnu štetu šumama, lokalnim zajednicama i ekonomijama zemalja proizvođača. [[EU]], kao glavni uvoznik drveta, implementirala je Uredbu Evropske unije o drvetu kao sredstvo za zaustavljanje uvoza ilegalno nabavljenih drvnih proizvoda. Identifikacija ilegalno posječenog ili trgovanog drveta je tehnički teška, ali se čini niz pokušaja.<ref>{{cite web | title= Wood anatomy - the role of macroscopic and microscopic wood identification against illegal logging| url=https://globaltimbertrackingnetwork.org/wp-content/uploads/2017/10/GTTN2_KOM_20170215_Koch_wood_anatomy_2017.pdf | access-date=31. 3. 2024}} presentation by Dr. Gerald Koch</ref> Stoga nedostaje pravni osnov za normativne akte protiv uvoza drveta ili drugih proizvoda proizvedenih od ilegalnog drveta. Naučne metode za određivanje geografskog porijekla drveta trenutno su u razvoju.<ref> {{cite journal |author=Kagawa A, Leavitt SW |journal=Journal of Wood Science |volume=56 |year=2010 | doi = 10.1007/s10086-009-1085-6 |title=Stable carbon isotopes of tree rings as a tool to pinpoint the geographic origin of timber |issue=3 |pages=175–183 |s2cid=8803894 |doi-access=free |bibcode=2010JWSci..56..175K }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://p.dw.com/p/2aMos|title=Germany's wood detectives|date=20. 3. 2017|website=DW.com|access-date=9. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Irwin|first=Aisling|date=3. 4. 2019|title=Tree sleuths are using DNA tests and machine vision to crack timber crimes|journal=Nature|language=en|volume=568|issue=7750|pages=19–21|doi=10.1038/d41586-019-01035-7|pmid=30944495|bibcode=2019Natur.568...19I|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/programmes/p07crfsm|title=People Fixing the World: Is your wood from a legal source? This test can tell|last=Kenny|first=Richard|date=10. 6. 2019|website=BBC|language=en-GB|access-date=9. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/11/25/africa/gabon-tree-dna-library-scn-intl-c2e/index.html|title=Scientists are building a vast library of tree DNA in the fight against deforestation|last=Marc|first=Jenny|date=27. 11. 2019|website=CNN|access-date=9. 3. 2020}}</ref> Moguće mjere za ograničavanje uvoza ne mogu biti u skladu s propisima [[WTO]] o nediskriminaciji. Umjesto toga, moraju biti uređene bilateralnim sporazumima. TRAFFIC,<ref name="traffic.org1">{{cite web|url=http://www.traffic.org/|title=TRAFFIC - Wildlife Trade News|work=traffic.org}}</ref> mreža za praćenje trgovine divljim životinjama nastoji pratiti ilegalnu trgovinu drvetom i pružiti stručnost u pregledima politika i zakona.<ref name="traffic.org">{{cite web|url=http://www.traffic.org/timber-trade|title=TRAFFIC - Timber trade|work=traffic.org}}</ref> ===Razmjera=== Procjenjuje se da ilegalna sječa šuma samo na javnom zemljištu uzrokuje gubitke imovine i prihoda veće od 10 milijardi američkih dolara godišnje.<ref>{{cite web| url = http://www.havocscope.com/illegal-logging-market-value/| title = Havocscope Illegal Logging Market Value| access-date = 14. 4. 2010| archive-date = 5. 11. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20121105102623/http://www.havocscope.com/illegal-logging-market-value/| url-status = dead}}</ref> Iako je teško izračunati tačne brojke, s obzirom na ilegalnu prirodu aktivnosti, pristojne procjene pokazuju da je više od polovine sječe šuma koja se odvija globalno ilegalna, posebno na otvorenim i ranjivim područjima, kao što je [[Amazonski bazen]],<ref name=GPSilent>{{cite web|title=The Amazon's Silent Crisis: The EU Market and the EUTR|url=http://www.amazoncrisis.org/doc/US/timber_market_eu.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20140602084210/http://www.amazoncrisis.org/doc/US/timber_market_eu.pdf|url-status=usurped|archive-date=2. 6. 2014|website=amazoncrisis.org|publisher=Green Peace|access-date=25. 8. 2015|date=maj 2014|quote=Nearly 80% of the area logged in Pará between August 2011 and July 2012 was harvested illegally.}}</ref> [[Centralna Afrika]], [[Jugoistočna Azija]] i [[Rusija|Ruska Federacija]].<ref>For further details on illegal logging, see: Duncan Brack and Gavin Hayman (2001) Intergovernmental Actions on Illegal Logging. Royal Institute of International Affairs; Duncan Brack, Gavin Hayman and Kevin Gray (2002) ''Controlling the International Trade in Illegally Logged Timber and Wood Products''. Royal Institute of International Affairs.</ref> Dostupne brojke i procjene moraju se tretirati s oprezom. Vlade imaju tendenciju da potcjenjuju situaciju, s obzirom na to da visoke procjene ilegalne sječe mogu uzrokovati neugodnost jer sugeriraju neefikasnu provedbu zakona ili, još gore, podmićivanje i korupciju. S druge strane, ekološke nevladine organizacije objavljuju alarmantne brojke kako bi podigle svijest i naglasile potrebu za strožim mjerama očuvanja. Za kompanije u šumarskom sektoru, publikacije koje daju visoke procjene mogu se smatrati potencijalno prijetećim njihovom ugledu i tržišnoj perspektivi, uključujući konkurentnost drveta u poređenju s drugim materijalima. Međutim, za mnoge zemlje, nevladine organizacije su jedini izvor informacija osim državnih institucija, koje vjerovatno očito potcjenjuju stvarne brojke. Naprimjer, Republika [[Estonija]] izračunala je 2003. godine stopu od 1% ilegalno posječenog drveta, dok je nevladina organizacija "Estonski zeleni pokret" procijenila da dostiže čak 50%."<ref>Estonian Green Movement (2004) ''Illegal forestry and Estonian timber exports''</ref> In Latvia, the situation is comparable; anecdotal evidence points towards 25%<ref>WWF Latvia (2003)</ref>. ===Posljedice=== [[Datoteka:Illegallogginginchiangmai.jpg|thumb| Ilegalna sječa [[šuma]] nastavlja se i u [[Tajland]]u. Ova fotografija je snimljena pored puta u okrugu Mae Wang, provincija Chiang Mai, u martu 2011. godine.]] Ilegalna sječa šuma ima štetne posljedice, uključujući deforestaciju i, posljedično, [[globalno zagrijavanje]]. Dovodi do gubitka [[biodiverzitet]]a, slabi vladavinu prava i ometa odgovorno upravljanje šumama. Štaviše, podstiče korupciju, utaju [[porez]]a i smanjuje prihode zemalja proizvođača, ograničavajući njihovu sposobnost ulaganja u održivi razvoj. Ekonomske i društvene posljedice nesrazmjerno utiču na siromašne i ugrožene, što rezultira gubitkom miliona dolara prihoda od drveta godišnje.<ref>{{cite web|url=http://www.traffic.org/home/2007/5/25/tanzanias-disappearing-timber-revenue.html|title=TRAFFIC - Wildlife Trade News - Tanzania's disappearing timber revenue|work=traffic.org}}</ref> Nadalje, [[ilegalna trgovina]] šumskim resursima potkopava [[međunarodna sigurnost|međunarodnu sigurnost]] i često se povezuje s korupcijom, [[pranje novca|pranjem novca]], [[organizirani kriminal|organiziranim kriminalom]], [[kršenje ljudskih prava|kršenjem ljudskih prava]], [https://www.wearethemis.com/uk/about/blog/illegal-logging-a-driver-of-climate-change-and-conflict/ climate change] i, u nekim slučajevima, nasilni sukobi. U sektoru šumarstva, jeftin uvoz ilegalnog drveta i šumskih proizvoda, zajedno s nepoštivanjem osnovnih društvenih i ekoloških standarda od strane nekih ekonomskih aktera, destabilizuje međunarodna tržišta. Ova [[nelojalna konkurencija]] utiče na one evropske kompanije, posebno mala i srednja preduzeća koja se ponašaju odgovorno i spremna su igrati po poštenim pravilima. == Po regijama == === Afrika === ==== Madagaskar ==== {{Izvod|Ilegalna sječa šuma na Madagaskaru}} ==== Nigerija ==== Neselektivna sječa šuma u prašumi i nekontrolisana sječa drveća za ogrjevno drvo, prema izvještajima, imaju negativan uticaj na okolinu. Gubitak drveća i drugog vegetacijskog pokrivača može uzrokovati porast temperature, manji broj usjeva, poplave, povećanje emisije stakleničkih plinova u atmosferi, ekološku neravnotežu, eroziju tla i [[gubitak biodiverziteta]]. Šumski rezervat u [[Nigerija|Nigeriji]] prostire se na približno 10 miliona hektara, što čini preko 10% ukupne površine zemljišta, koja iznosi oko 96,2 miliona hektara ili 923.768 kvadratnih kilometara. Broj stanovnika u 2006. godini bio je oko 170.790 (Nacionalni direktorat za zapošljavanje, 2012). Međutim, površina označenih šumskih zemljišta postepeno se smanjuje zbog nekontrolirane sječe drveća i aktivnosti ilegalnih drvosječa širom zemlje. Na primjer, Federalni odjel za šumarstvo (2010) procijenio je da se šume u Nigeriji smanjuju godišnjom stopom od 3,5%. Zemlja je ranije imala oko 20% svoje površine pokrivene prirodnim šumama, ali to se smanjilo na oko 10%. Gubitak približno 60% prirodnih šuma dogodio se zbog zadiranja u poljoprivredu, ekstenzivne sječe šuma i urbanizacije od 1960-ih do 2000.<ref>{{Cite web |title=ITTO {{!}} The International Tropical Timber Organization |url=https://www.itto.int/ |access-date=8. 10. 2023 |website=ITTO International Tropical Timber Organization |language=en}}</ref><ref>Food and Agricultural Organization (FAO), 2001. Global Forest Reserves Assessment, 2000. FAO Forestry Paper, 140. FAO, Rome Federal Department of Forestry. Forestry Outlook Study for Africa: Nigeria. Federal Department of forestry/ FAO. Rome</ref> Primjetno je da industrijski i društveni razvoj, koji se bore za iste površine pod šumama, nije bio pohvalan. Nigerija, s obzirom na svoju prostranu površinu, obuhvata raznolike i povoljne klimatske i ekološke zone. Značajna veličina nacije, raznoliko stanovništvo i socio-politički i ekonomski izazovi stavili su ogroman pritisak na šumske pojaseve. Porast broja nezaposlenih mladih otkrio je da pljačka šumskih proizvoda radi preživljavanja predstavlja priliku.<ref>Ola-Adams, B. A. (1983). Effect of logging on Residual Stands of a Lowland Rainforest of Omo Forest Reserve, Nigeria. Paper presented at the 4th annual Conference of science Association of Nigeria, University of Ibadan, Ibadan.</ref><ref name=":0">Patterson N, Okafor O, Williams D (2006). “Globalization and employment Generation” Evaluating the impact of trade on Aggregate employment in Nigeria’s In Industrial Sector” NES 2006 Annual Conference Nigeria</ref> Posljedično, nezaposlenost, značajan razvojni izazov u Nigeriji, ima dalekosežne negativne posljedice na [[ekološki kriminal]]. Ekološki kriminal često zauzima drugo mjesto u prioritetu u većini zemalja u razvoju, jer postoji općeprihvaćeno uvjerenje da šuma pripada svima u zajednici.<ref>{{Cite web |title=Forest Governance and Legality |url=https://forestgovernance.chathamhouse.org/ |access-date=8. 10. 2023 |website=Forest Governance and Legality |language=en}}</ref> Nadalje, preveliko oslanjanje Nigerije na sirovu naftu navelo je vladu da manje pažnje posvećuje godišnjim gubicima od krađe šumskih proizvoda. Nažalost, pokušaji vlade da provede efikasne mjere za borbu protiv ilegalne sječe šuma nisu dali željene rezultate, jer je samo 6% kopnene površine zemlje označeno kao zaštićeno područje.<ref name=":2">'''Nigeria Fifth National Biodiversity Report''', 2014. Accessed on 11th October, 2023. https://www.cbd.int/doc/world/ng/ng-nr-05-en.pdf</ref> Prema globalnim podacima, značajna većina nezaposlenih osoba u regijama u razvoju, kako u ruralnim tako i u urbanim područjima, čini oko dvije trećine ukupnog broja nezaposlenih mladih.<ref name=":0" /> U Nigeriji se nezaposlenost pojavila kao goruće pitanje, posebno od 1980-ih, perioda obilježenog ekonomskim padom zbog pada svjetskih cijena [[nafta|nafte]], devalvacije nigerijske valute, raširene korupcije i brzog porasta stanovništva zemlje. Ovi ekonomski izazovi imali su negativne posljedice na proizvodnju hrane i doveli su do sve veće zabrinutosti zbog deforestacije. U regijama koje su bile ruralne ili poluurbane i obdarene obiljem šumskog drveća i poljoprivrednih proizvoda, šume su bile lahko dostupne i eksploatirane, ne samo od strane lokalnog stanovništva već i od strane stranih kriminalnih mreža.<ref>Martin, E. and Vigne, L. (2011) The Ivory Dynasty: A report on the soaring demand for elephant and mammoth ivory in southern China London: Elephant Family, The Aspinall Foundation and Columbus Zoo and Aquarium.</ref> Posebno su alarmantne bile aktivnosti ilegalnih trgovaca šumskim proizvodima, koje su često omogućavali stranci koji su tražili rijetke i tvrde vrste drveta za evropska i američka tržišta. To je rezultiralo nekontroliranim uništavanjem i sječom drveća na komunalnim i individualnim poljoprivrednim zemljištima.<ref>Egbewole, Z. T., Ogunsanwo, O. Y. and Omole, A. O. (2011). Technical Efficiency of Lumber Recovery From High Forest Tree Species In Selected Sawmills Of Southwestern Nigeria. Nigerian Journal of Agriculture, Food and Environment. 7(1):34-41</ref><ref>Rademeyer, J. (2012) Killing for Profit: Exposing the illegal rhino horn trade. Cape Town: Zebra Press</ref> Sa naučne perspektive, uništavanje ovih stabala značajno utiče na ciklus ugljika i pojačava [[efekat staklene bašte]] zbog iscrpljivanja [[ugljik]]a.<ref>Alamu, L. O. and Agbeja, B. O. (2011), Deforestation and endangered indigenous tree species in South-West Nigeria. International Journal of Biodiversity and Conservation Vol. 3(7), pp. 291-297</ref> Socio-ekonomski gubici za naciju, posebno u pogledu ugroženih vrsta u jugozapadnim i srednjozapadnim šumskim zonama Nigerije (koje obuhvataju države kao što su Oyo, Ondo, Osun, Ogun, Ekiti, Edo i Delta), su nemjerljivi. Brza urbanizacija u Nigeriji, zajedno s rastućom stopom nezaposlenosti, upornim siromaštvom, nejednakostima, neadekvatnim socijalnim uslugama, prisustvom transnacionalnih kriminalnih organizacija, široko rasprostranjenom upotrebom i trgovinom drogom, te nedovoljno opremljenim sigurnosnim osobljem i šumarima za borbu protiv ilegalne sječe šuma, kartela, tajnih tržišta i pilana za rijetke šumske proizvode, potaknula je mnoge mlade da istraže mogućnosti u poslovima vezanim za [[šumarstvo]].<ref>Pretty, J. Wood C, Hine, R., and Barton, J. (2013) Nature for rehabilitating offenders and facilitating therapeutic outcomes for youth at risk. In South N and Brisman A (eds) T h e Routledge International Handbook of Green Criminology: 184‐196. London: Routledge.</ref> Ilegalna sječa šuma, sječa drva i piljenje mogu se shvatiti kao sistem s različitim pojedincima i institucijama uključenim u zadovoljavanje zahtjeva industrije za ponudom i potražnjom, bilo legitimnih ili nelegitimnih. S obzirom na stopu nezaposlenosti u zemlji, koja trenutno iznosi oko 20,3 miliona nezaposlenih Nigerijaca (Nacionalni direktorat za zapošljavanje, 2012.), prvenstveno mladih, postavlja se ključno pitanje: kako se oni održavaju? Nesumnjivo je da devijantne aktivnosti imaju tendenciju da napreduju u takvim okolnostima, posebno u šumovitim područjima.<ref>Okunola, R.A and Ikuomola, A.D (2010). The Socio-Economic Implication of Climate Change, Desert Encroachment and Communal Conflicts in Northern Nigeria. American Journal of Social and Management Sciences.. Vol. 1(2): 88-101.</ref> Raznolikost i dinamika kriminala i nezakonitosti u šumskom pojasu dobile su relativno malo pažnje, često u sjeni rasprava o degradaciji okoliša i klimatskim promjenama. Ova studija istražuje obrasce i trendove ilegalne sječe drva, eksploatacije šuma i načina na koji se mladi prilagođavaju i preživljavaju u jugozapadnom šumskom pojasu Nigerije. ===Jugoistočna Azija=== ====Indonezija==== {{glavni|Deforestacija u Indoneziji|Ilegalno krčenje zemljišta}} ====Mjanmar==== {{glavni|Deforestacija u Mjanmaru|Ilegalna sječa šuma}} ====Kambodža==== {{glavni|Deforestacija u Kambodži|Ilegalna sječa šuma}} ====Tajland==== {{glavni|Deforestation u Tajlandu|Ilegalna sječa šuma}} ==Statistika== Obim ilegalne sječe šuma predstavlja veliki gubitak prihoda za mnoge zemlje i može dovesti do široko rasprostranjene štete po okoliš. Senatska komisija na [[Filipini]]ma procijenila je da je zemlja gubila čak 1,8 milijardi američkih dolara godišnje tokom 1980-ih.<ref>Debra Callister (1992) ''Illegal tropical timber trade: Asia Pacific. TRAFFIC International''</ref> Indonezijska vlada procijenila je 2002. godine da troškovi povezani s ilegalnom sječom šuma iznose tri milijarde američkih dolara godišnje.<ref>ICG (2001) ''Natural Resources and Law Enforcement in Indonesia''</ref> The World Bank<ref>World Bank (2002) ''Revised Forest Strategy''</ref> procjenjuje da ilegalna sječa šuma košta zemlje proizvođače drveta između 10 i 15 milijardi eura godišnje. To se može porediti sa 10 milijardi eura isplaćenih kao pomoć EZ 2002. godine.<ref>Annual report 2003 from the Commission to the Council and the European Parliament on the EC Development Policy and the implementation of External Assistance in 2002</ref> * Zajednička studija britansko-indonezijskog drvnog sektora u Indoneziji iz 1998. godine sugerirala je da je oko 40% protoka bilo ilegalno, s vrijednošću većom od 365 miliona dolara.<ref>Indonesia-UK Tropical Forestry Management Programme (1999) Illegal Logging in Indonesia. ITFMP Report No. EC/99/03</ref> Novije procjene, koje upoređuju legalnu sječu sa poznatom domaćom potrošnjom i izvozom, sugeriraju da je 88% sječe u zemlji na neki način ilegalno.<ref name="Protect forests"/> [[Malezija]] jest ključna tranzitna zemlja za ilegalne drvne proizvode iz Indonezije.<ref>[[Environmental Investigation Agency]] and Telapak (2004) ''Profiting from Plunder: How Malaysia Smuggles Endangered Wood''.</ref> * U [[Brazil]]u, 80% sječe šuma u [[Amazonska prašuma|Amazonu]] krši vladine kontrole.<ref>WWF International (2002) The Timber Footprint of the G8 and China</ref> U srži ilegalne sječe šuma je široko rasprostranjena korupcija. Često nazivan "zelenim zlatom", mahagonij može donijeti cijenu veću od 1.600 američkih dolara po kubnom metru. Ilegalni mahagonij olakšava ilegalnu sječu drugih vrsta i široko rasprostranjenu eksploataciju brazilske Amazonije. Nedavne istrage Greenpeacea u brazilskoj državi Pará otkrivaju koliko je duboko ukorijenjen problem. Ne postoji pouzdan pravni lanac nadzora za mahagonij, a ključni igrači u njegovoj trgovini su nemilosrdni.<ref>Greenpeace (2001) ''Partners in Mahogany Crime: Amazon at the mercy of gentlemen’s agreements''.</ref> * [[Svjetska banka]] procjenjuje da je 80% sječe šuma ilegalno u [[Bolivija|Boliviji]] i 42% u [[Kolumbija|Kolumbiji]],<ref>World Bank (2004) Forest Law Enforcement</ref> 10, dok u [[Peru]]u, ilegalna sječa [[šuma]] čini 80% svih aktivnosti.<ref>The Peruvian Environmental Law Society (2003) ''Case Study on the Development and Implementation of Guidelines for the Control of Illegal Logging with a view to Sustainable Forest Management in Peru''.</ref> * Istraživanje je provela organizacija [[Svjetski fond za prirodu|WWF]] International <ref>WWF International (2002) ''The Timber Footprint of the G8 and China''.</ref> iz 2002. godine pokazuje da se u Africi stope ilegalne sječe šuma kreću od 50% za [[Kamerun]] i [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalnu Gvineju]] do 70% u [[Gabon]]u i 80% u [[Liberija|Liberiji]] – gdje su prihodi od drvne industrije također podstakli [[građanski rat]]. * [[Svjetski fond za prirodu|WWF]] procjenjuje da je ilegalna sječa šuma u [[Rusija|Rusiji]] najmanje 20%, a doseže i do 50% u njenim dalekoistočnim regijama.<ref>WWF press release, 30 March 2004.</ref> * Zajednička studija [[Program Ujedinjenih nacija za okoliš|Programa Ujedinjenih nacija za okoliš]] i [[Interpol]]a iz 2012. godine navodi da ilegalna sječa šuma čini do 30% globalne trgovine sječom šuma i doprinosi više od 50% deforestacije tropskih šuma u [[Centralna Afrika|Centralnoj Africi]], [[Amazonija|Amazonskom bazenu]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>{{Citation | url = http://allafrica.com/view/group/main/main/id/00019615.html | title= Illegal Logging Trade Decimates Forests | year = 2012 | publisher = AllAfrica.com | location = [[Afrika]] | access-date = 18. 10. 2012 }}</ref> * Između 50% i 90% sječe šuma u ključnim zemljama u ovim regijama obavljaju organizirani kriminalni subjekti.<ref>{{Citation| url = http://allafrica.com/stories/201209271378.html | title= Central Africa: Organized Crime Trade Worth Over U.S. $30 Billion, Responsible for Up to 90 Percent of Tropical Deforestation | year = 2012 | publisher = AllAfrica.com | location = Africa | access-date = 18. 10. 2012 }}</ref> * Studija koju je proveo [[Traffic (program zaštite)|TRAFFIC]] otkrila je da je 93% sveg drveta izvezenog iz [[Mozambik]]a u [[ina|Kinu]] 2013. urađeno ilegalno.<ref>{{Cite web|url=https://www.traffic.org/what-we-do/species/timber/|title=Timber - Species we work with at TRAFFIC|website=www.traffic.org|language=en|access-date=10. 1. 2019}}</ref> * Od 2020., [[Interpol]] navodi da se svake godine 10 miliona hektara šuma izgubi zbog ilegalne sječe širom svijeta. Također navode da sektor ilegalnog drveta vrijedi gotovo 152 milijarde dolara godišnje i da se do jedne trećine drvenog namještaja proizvodi od ilegalno nabavljenog drveta.<ref>{{Cite web |title=Forestry crime |url=https://www.interpol.int/en/Crimes/Environmental-crime/Forestry-crime |access-date=31. 3. 2023 |website=www.interpol.int |language=en}}</ref><ref name=":02">{{Cite web |title=Beetle ForTech high-tech QR codes to beat illegal wood trade |url=https://www.eib.org/en/stories/illegal-wood-trade |access-date=31. 3. 2023 |website=European Investment Bank |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Forestry crime: targeting the most lucrative of environmental crimes |url=https://www.interpol.int/en/News-and-Events/News/2020/Forestry-crime-targeting-the-most-lucrative-of-environmental-crimes |access-date=31. 3. 2023 |website=www.interpol.int |language=en |archive-date=31. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331133007/https://www.interpol.int/en/News-and-Events/News/2020/Forestry-crime-targeting-the-most-lucrative-of-environmental-crimes |url-status=dead }}</ref> U martu 2004., [[Greenpeace]] proveo je akcije protiv teretnog broda koji je prevozio drvo indonezijske kompanije Korindo, koje se uvozilo u [[Francuska|Francusku]], [[UK|Veliku Britaniju]], [[Belgija|Belgiju]] i [[Holandija|Nizozemsku]]. Poznato je da Korindo koristi ilegalno drvo iz posljednjih prašuma Indonezije. U maju 2003. godine, istraga indonezijske vlade potvrdila je da je Korindo primao ilegalno drvo od ozloglašenih drvnih magnata poznatih po tome što nabavljaju drvo iz utočišta orangutana – [[Nacionalni park Tanjung Puting|Nacionalnog parka Tanjung Puting]].<ref name="Protect forests">{{cite web|url=http://www.saveordelete.com|title=Protect forests|work=saveordelete.com|access-date=21. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20140104192000/http://www.saveordelete.com/|archive-date=4. 1. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eia-international.org|title=Protecting the Environment with Intelligence – EIA International|work=EIA International}}</ref> Nacionalni park Tanjung Puting je zaštićeno područje od globalnog značaja, površine 4.000 kvadratnih kilometara. Prepoznat je kao svjetski rezervat biosfere od strane [[UN|Ujedinjenih nacija]] i predstavlja najveće zaštićeno područje močvarne šume u jugoistočnoj Aziji. ==Ublažavanje== [[Datoteka:Terra Indígena Tenharim do Igarapé Preto, Amazonas (41737919154).jpg|thumb|Agenti IBAMA-e, brazilske ekološke policije, u borbi protiv ilegalne sječe šuma na autohtonoj teritoriji (Brazil)|autohtonoj teritoriji]], 2018.]] === Sjeverna Azija === {{glavni|Program za provođenje zakona i upravljanje šumama}} Ministarska konferencija ''Provođenje zakona i upravljanje šumama u Evropi i Sjevernoj Aziji'' ('''ENA FLEG''') održana je u Sankt Peterburgu, Rusija, od 22. do 25. novembra 2005. U maju 2004. godine, Ruska Federacija je objavila svoju namjeru da bude domaćin procesa ENA FLEG, uz podršku Svjetske banke. Pripremna konferencija održana je u Moskvi u junu 2005. godine. Konferencija u [[Sankt Peterburg]]u okupila je skoro 300 učesnika koji su predstavljali 43 vlade, privatni sektor, civilno društvo i međunarodne organizacije. Dogovorena je ''Deklaracija iz Sankt Peterburga o provođenju zakona i upravljanju šumama u Evropi i Sjevernoj Aziji''. Deklaracija uključuje indikativni popis akcija, namijenjenih da služe kao opći okvir za moguće akcije koje će poduzeti vlade, kao i civilno društvo. Konferencija se održala dok se Ujedinjeno Kraljevstvo pripremalo da preda predsjedavanje [[G8]] Rusiji. Kao što je potvrdio Valery Roščupkin, šef [[Federalne agencije za šumarstvo Ruske Federacije]], ilegalna sječa šuma bila bi od posebnog značaja za Rusiju kao predsjedavajuću G8 i za sljedeći [[Samit G8]], koji će se također održati u Sankt Peterburgu. === Istočna Azija === [[Datoteka:Znaci ilegalnog krivolova drveta na granici zaštićenog područja Mt. Cagua - ZooKeys-266-001-g017.jpg|thumb|Znaci ilegalnog krivolova drveta na granici zaštićenog područja oko [[vulkana Cagua]], [[Cagayan]], [[Filipini]].]] Ministarska konferencija o sprovođenju zakona i upravljanju šumama u Istočnoj Aziji ('''EA FLEG''') održana je na [[Bali]]ju u septembru 2001. Konferencija je okupila skoro 150 učesnika iz 20 zemalja, koji su predstavljali vlade, međunarodne organizacije, nevladine organizacije i privatni sektor. Događaj su zajednički organizovale [[Svjetska banka]] i [[Vlada Indonezije]]. Sastanak je uključivao detaljne tehničke diskusije o sprovođenju [[šumarski zakon|šumarskog zakona]] u vezi sa upravljanjem, šumarskom politikom i gazdovanjem šumama, kao i ministarski angažman. Primarni ciljevi konferencije bili su razmjena analiza o sprovođenju zakona o šumama; istražiti prioritetna pitanja provođenja zakona o šumama, uključujući ilegalnu sječu šuma u regiji Istočne Azije, među višim zvaničnicima iz ministarstava za šume i srodnih ministarstava, nevladinih organizacija i predstavnika industrije; te se obavezati na djelovanje na nacionalnom i regionalnom nivou. === Evropska unija === {{glavni|EU FLEGT Akcijski plan}} U maju 2003., [[Evropska komisija]] predstavila je Akcijski plan EU za provođenje zakona, upravljanje i trgovinu šumama ('''EU FLEGT'''). Ovo je označilo početak dugog procesa kojim EU ima za cilj razviti i provesti mjere za rješavanje problema ilegalne sječe šuma i srodne trgovine. Primarno sredstvo provođenja Plana je putem [[Dobrovoljni partnerski sporazum|Dobrovoljnog partnerskog sporazuma]] sa zemljama proizvođačima drveta. [[Uredba Evropske unije o drvetu]] usvojena je 2010. godine i stupila je na snagu 3. marta 2013.<ref name=ECEUTR>{{cite web|title=Timber Regulation|url=http://ec.europa.eu/environment/forests/timber_regulation.htm|website=ec.europa.eu|publisher=European Commission|access-date=25. 8. 2015|quote=Regulation (EU) No 995/2010 of the European Parliament and of the Council of 20 October 2010}} {{cc-notice|by4}}</ref> * Zabranjuje prvo stavljanje na tržište EU ilegalno posječenog drveta i proizvoda dobivenih od takvog drveta;<ref name=ECEUTR /> * Zahtijeva od trgovaca iz EU koji prvi put stavljaju drvne proizvode na tržište EU da provedu 'dužnu pažnju';<ref name=ECEUTR /> * Jednom kada se nađu na tržištu, drvo i drvni proizvodi mogu se prodavati i/ili transformirati prije nego što stignu do krajnjeg potrošača.<ref name=ECEUTR /> * Kako bi se olakšala sljedivost drvnih proizvoda, ekonomski subjekti u ovom dijelu lanca snabdijevanja (u uredbi se nazivaju trgovci) imaju obavezu da vode evidenciju o svojim dobavljačima i kupcima.<ref name=ECEUTR /> Istraga [[Greenpeace]]a objavljena u maju 2014. pokazuje da je Uredba EU o drvetu neučinkovita ako se lažna dokumentacija prihvata zdravo za gotovo i ako vlasti EU ne provode dovoljno zakona.<ref name=GPSilent /> === Afrika === Ministarska konferencija ''Provođenje zakona i upravljanje u afričkim šumama'' ('''AFLEG''') održana je u [[Yaoundé]]u, [[Kamerun]], u oktobru 2003. godine. Sastanak je okupio ministre i zainteresovane strane iz Afrike, Evrope i Sjeverne Amerike kako bi razmotrili kako partnerstva između proizvođača, potrošača, donatora, civilnog društva i privatnog sektora mogu riješiti problem ilegalne eksploatacije šuma i povezane trgovine u Africi. Konferencija AFLEG-a, drugi regionalni sastanak o sprovođenju zakona i upravljanju šumama nakon sastanka u Istočnoj Aziji, rezultirala je usvajanjem ministarske deklaracije i akcijskog plana, kao i niza neformalnih inicijativa za implementaciju. U 2014., Program FAU-EU-FLEGT<ref>{{cite web|url=http://www.fao.org/forestry/eu-flegt/en/|title=EU FAO FLEGT programme|author=Food and Agriculture Organization of the United Nations|work=fao.org|access-date=22. 1. 2018|archive-date=26. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160426030728/http://www.fao.org/forestry/eu-flegt/en/|url-status=dead}}</ref> [[Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]] objavila je studiju pod nazivom „Proces dobrovoljnog partnerskog sporazuma (VPA) u centralnoj i zapadnoj Africi: od teorije do prakse“,<ref>{{cite book|title=The Voluntary Partnership Agreement (VPA) process in Central and West Africa: from theory to practice|date=2014|publisher=FAO|url=http://www.fao.org/docrep/019/i3731e/i3731e.pdf}}</ref> dokumentirajući i podstičući strateško promišljanje u partnerskim zemljama koje su već uključene u pregovore o VPA – ili onima koje će ući u takve pregovore – pružanjem primjera dobre prakse. Ove dobre prakse su identificirane i zabilježene nakon intervjua s glavnim zainteresiranim stranama u osam zemalja VPA u zapadnoj i centralnoj Africi, putem EU FLEGT mehanizma Evropskog šumarskog instituta (EFI).<ref>{{cite web|url=http://www.euflegt.efi.int/home/|title=Home - EU FLEGT Facility|work=efi.int|date=5. 10. 2023 }}</ref> i [[Evropska komisija]]. 2016. godine, FAO-EU FLEGT program objavio je dodatnu studiju, [http://www.fao.org/3/a-i6134e.pdf ''Sljedivost: alat za upravljanje za preduzeća i vlade''], koja pruža primjere dobrih praksi u sistemima sljedivosti u regiji, koji pomažu u sprječavanju ilegalne sječe drva praćenjem drveta od njegove šume porijekla tokom cijelog njegovog putovanja duž lanca snabdijevanja. ===Sjedinjene Američke Države=== {{glavni|Krčenje šuma u Sjedinjenim Američkim Državama}} Kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog ilegalne sječe šuma i savjete od [[TRAFFIC]]<ref name="traffic.org1"/> i drugih organizacija,<ref name="traffic.org"/>, 22. maja 2008. godine, SAD su izmijenile [[Laceyjev zakon iz 1900.|Laceyjev zakon]], kada je [[Zakon o hrani, očuvanju i energiji iz 2008.]] proširio svoju zaštitu na širi spektar biljaka i biljnih proizvoda (Član 8204. Sprečavanje ilegalnih praksi sječe šuma).<ref>{{cite web|last=Khatchadourian |first= Rafi|date=6. 10. 2008|url=http://www.newyorker.com/reporting/2008/10/06/081006fa_fact_khatchadourian?currentPage=all|title=The Stolen Forests: Inside the covert war on illegal logging|work= The New Yorker. |access-date= 7. 7. 2010}}</ref> Zahtjevi prema novim amandmanima su dvostruki. Prvo, Laceyjev zakon sada zabranjuje uvoz u Sjedinjene Američke Države biljaka koje su ubrane suprotno bilo kojem važećem saveznom zakonu, državnom zakonu, zakonu [[indijanci|autohtonih plemena]] ili stranom zakonu. Ako se utvrdi da je biljka ubrana kršeći zakone zemlje u kojoj je ubrana, ta biljka će biti predmet zapljene i oduzimanja ako se uveze u SAD. Laceyjev zakon također, počevši od 15. decembra 2008., zabranjuje uvoz određenih biljaka i biljnih proizvoda bez deklaracije za uvoz biljaka i biljnih proizvoda.<ref name="auto">{{cite web|publisher=USDA APHIS|date=26. 10. 2011|url=http://www.aphis.usda.gov/plant_health/lacey_act|title=U.S. Department of Agriculture Lacey Act Guidance|access-date=27. 1. 2012|archive-date=15. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120215143449/http://www.aphis.usda.gov/plant_health/lacey_act/|url-status=dead}}</ref> Ova Deklaracija o biljkama i biljnim proizvodima mora sadržavati (pored ostalih informacija) rod, vrstu i zemlju berbe svake biljke koja se nalazi u komercijalnim pošiljkama određenih proizvoda, popis primjenjivih proizvoda (zajedno s drugim zahtjevima i smjernicama) može se pronaći na web stranici [[Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država|USDA]] [[Služba za inspekciju zdravlja životinja i biljaka|APHIS]].<ref name="auto"/> ==Vidi također== * [[Krčenje šuma i klimatske promjene]] * [[Utjecaj cesta na okoliš#Ostalo|Utjecaj cesta na okoliš]] * [[Agencija za istraživanje okoliša]] * [[Evropski ured za borbu protiv prevara#Borba protiv pranja novca od drveta|Evropski ured za borbu protiv prevara]] * [[Vandalizam u okolišu]] * [[Popis ekoloških problema]] * [[Smanjenje emisija od krčenja šuma i degradacije šuma]] (REDD) * [[Drvna mafija]] * [[Forum Ujedinjenih naroda o šumama]] * [[Tikovina u Mjanmaru]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dodatni izvori== * {{Cite book | last = Monbiot| first = George| title = Amazon Watershed| date = 1991 |publisher = Michael Joseph| isbn = 0349101620}} * {{cite web|last=EIA and Telapak Indonesia|url=http://www.eia-international.org/wp-content/uploads/Timber-Trafficking-low-res.pdf|title=Timber trafficking: Illegal Logging in Indonesia, South East Asia and International Consumption of Illegally Sourced Timber|date=septembar 2001|publisher=Environmental Information Agency}} * {{Cite book | last = Ravenel| first = Ramsay M.|author2=Ilmi M. E. Granoff |author3=Carrie A. Magee | title = Illegal logging in the tropics: strategies for cutting crime| date = 18. 1. 2005 |publisher = Routledge|url=https://books.google.com/books?id=KCikhurRhskC | isbn = 978-1-56022-117-3}} * {{cite web|url=http://www.ncseonline.org/NLE/CRSreports/08July/RL33932.pdf|title=Illegal Logging: Background and Issues|editor=Sheikh, Pervaze A.|date=9. 6. 2008|publisher=Congressional Research Service|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110628230724/http://www.ncseonline.org/NLE/CRSreports/08July/RL33932.pdf|archive-date=28. 6. 2011}} * {{cite book|last=Tacconi|first=Luca|title=Illegal logging: law enforcement, livelihoods and the timber trade|year=2007|publisher=Earthscan|location=London|url=https://books.google.com/books?id=VZ3oG6uIyxcC|isbn=978-1-84407-348-1}} ==Vanjski linkovi== {{commons category|Illegal Logging }} * ''[https://www.iufro.org/science/gfep/illegal-timber-trade-rapid-response/report/ Illegal Logging and Related Timber Trade - Dimensions, Drivers, Impacts and Responses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191005112405/https://www.iufro.org/science/gfep/illegal-timber-trade-rapid-response/report/ |date=5. 10. 2019 }}'' (IUFRO World Series Volume 35) - 2017 report containing results of fifth global scientific assessment undertaken by the [[International Union of Forest Research Organizations]] (IUFRO)-led Global Forest Expert Panels (GFEP) initiative ** [https://www.iufro.org/fileadmin/material/science/gfep/illegal-timber-trade/policy-brief/gfep-illegal-timber-policy-brief-high-res.pdf Policy Brief] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231008233451/https://www.iufro.org/fileadmin/material/science/gfep/illegal-timber-trade/policy-brief/gfep-illegal-timber-policy-brief-high-res.pdf |date=8. 10. 2023 }} based on the report * [https://www.fao.org/in-action/eu-fao-flegt-programme/en/ FAO-EU Forest Law Enforcement, Governance and Trade (FLEGT) Programme] from the [[Food and Agriculture Organization]] of the United Nations * [https://ec.europa.eu/environment/forests/illegal_logging.htm European Commission page on illegal logging], with links to FLEGT Regulation (adopted in 2005) and EU Timber Regulation (adopted in 2010) * [https://forestlegality.org/ Forest Legality Alliance] * [https://eia-global.org/campaigns/forests Environmental Investigation Agency page] on investigations related to illegal logging [[Kategorija:Ilegalna sječa šuma| ]] [[Kategorija:Šumarstvo]] [[Kategorija:Svjetsko šumarstvo]] [[Kategorija:Ekološki kriminal]] [[Kategorija:Ekološki problemi sa šumama]] [[Kategorija:Međunarodne šumarske organizacije]] [[Kategorija:Certifikacija šuma]] [[Kategorija:Upravljanje šumama]] [[Kategorija:Šumarski zakon]] [[Kategorija:Kriminalna zanimanja]] [[Kategorija:Aktivnosti organiziranog kriminala]] [[Kategorija:Ekologija]] d0065dcr84gk0ig9mnr8zhd4qw9h0z4 0 534309 3894678 3844094 2026-06-06T10:16:32Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894678 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Disgeneza (embriologija)}} '''Disgenetika''' jest termin koji se odnosi na bilo koje smanjenje prevalencije osobina koje se smatraju društveno poželjnim ili generalno adaptivnim na okolinu zbog [[selekcijski pritisak|selekcijskog pritiska]] koji ne favorizuje njihovu [[razmnožavanje|reprodukciju]].<ref>{{Cite book|last=Rédei|first=George P.|url=https://books.google.com/books?id=c9e9pqQCqrEC|title=Encyclopedia of Genetics, Genomics, Proteomics, and Informatics, Volume 1|publisher=Springer|year=2008|isbn=978-1-4020-6755-6|pages=572}}</ref> U 1915., ovaj termin je koristio [[David Starr Jordan]], kako bi opisao navodne štetne efekte modernog ratovanja na genetičku sposobnost na nivou grupe, zbog njegove tendencije da ubija fizički zdrave muškarce, dok invalide održava kod kuće.<ref name="Jordan">{{cite book| last = Jordan| first = David Starr| title = War and the Breed: The Relation of War to the Downfall of Nations| publisher = University Press of the Pacific| year= 2003|edition=Reprint| isbn = 978-1-4102-0900-9|location = Honolulu}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|last=Carlson|first=Elof Axel|title=The Unfit: A History of a Bad Idea|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press|year=2001|isbn=9780879695873|pages=189–193}}</ref> Slične zabrinutosti su izražavali rani [[eugenika|eugeničari]] i [[darvinizuam|socijalni darvinisti]] tokom 19. stoljeća, a nastavile su igrati ulogu u naučnim i javnopolitičkim debatama tokom cijelog 20.<ref>{{Cite book|last=Carlson|first=Elof Axel|title=The Unfit: A History of a Bad Idea|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press|year=2001|isbn=9780879695873}}</ref> Novije zabrinutosti o navodnim disgenim efektima u ljudskoj populaciji iznio je kontroverzni psiholog i samoproglašeni [[Naučni rasizam|naučni rasista]]<ref> *{{Cite news |last=Min |first=Alex |date=18. 11. 2020 |title=Racist Pseudoscience Has No Place At Harvard |work=Harvard Political Review |url=https://harvardpolitics.com/racist-pseudo-harvard/ |quote=Lynn is a self-described 'scientific racist'...}} *{{Cite news |last=Sehgal |first=Parul |date=12. 2. 2020 |title=Charles Murray Returns, Nodding to Caution but Still Courting Controversy |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2020/02/12/books/review-human-diversity-charles-murray.html |quote=Richard Lynn, for example, a self-described 'scientific racist,' ...}} *{{Cite news |last=Evans |first=Gavin |date=2. 3. 2018 |title=The unwelcome revival of 'race science' |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/news/2018/mar/02/the-unwelcome-revival-of-race-science |quote=...Richard Lynn, who has described himself as a 'scientific racist'.}}</ref> [[Richard Lynn]], posebno u svojoj knjizi iz 1996. godine ''[[Disgenika: Genetičko pogoršanje u modernim populacijama]]'', u kojoj se tvrdi da su promjene u [[selekcilski pritisak|selekcijskim pritiscima]] i smanjena [[smrtnost dojenčadi]] od [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] rezultirale povećanim širenjem štetnih osobina i [[genetićki poremećaj|genetičkih poremećaja]].<ref name=":2" /><ref name="Dysgenics 1996">{{cite book|last=Lynn|first=Richard|author-link=Richard Lynn|title=Dysgenics: Genetic Deterioration in Modern Populations | publisher = Greenwood Publishing Group | year = 1997 | isbn = 9780275949174 |url=https://dn790007.ca.archive.org/0/items/Dysgenics-Richard-Lynn/Dysgenics-Richard-Lynn.pdf}}</ref> Uprkos ovim zabrinutostima, genetičke studije nisu pokazale dokaze o disgenim efektima u ljudskim [[populacija]]ma.<ref name=":2">{{Cite book |last1=Fischbach |first1=Karl-Friedrich |title=Heritability of Intelligence |last2=Niggeschmidt |first2=Martin |publisher=Springer |year=2022 |isbn=978-3-658-35321-6 |pages=37–39 |chapter=Do the Dumb Get Dumber and the Smart Get Smarter? |doi=10.1007/978-3-658-35321-6_9 |quote=Since the nineteenth century, a 'race deterioration' has been repeatedly predicted as a result of the excessive multiplication of less gifted people. Nevertheless, the educational and qualification level of people in the industrialized countries has risen strongly. The fact that the 'test intelligence' has also significantly increased, is difficult to explain for supporters of the dysgenic thesis: they suspect that the 'phenotypic intelligence' has increased for environmental reasons, while the 'genotypic quality' secretly decreases. There is neither evidence nor proof for this theory. |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-658-35321-6_9 |s2cid=244640696}} Citations in original omitted.</ref><ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Dalton|last2=Laidley|first2=Thomas|last3=Belsky|first3=Daniel W.|last4=Fletcher|first4=Jason M.|last5=Boardman|first5=Jason D.|last6=Domingue|first6=Benjamin W.|date=14. 6. 2016|title=Assortative mating and differential fertility by phenotype and genotype across the 20th century|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=113|issue=24|pages=6647–6652|doi=10.1073/pnas.1523592113|pmid=27247411|pmc=4914190|doi-access=free|bibcode=2016PNAS..113.6647C }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bratsberg |first1=Bernt |last2=Rogeberg |first2=Ole |date=26. 6. 2018 |title=Flynn effect and its reversal are both environmentally caused |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=115 |issue=26 |pages=6674–6678 |bibcode=2018PNAS..115.6674B |doi=10.1073/pnas.1718793115 |pmc=6042097 |pmid=29891660 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite book |last=Neisser |first=Ulric |title=The Rising Curve: Long-Term Gains in IQ and Related Measures |publisher=American Psychological Association |year=1998 |isbn=978-1557985033 |pages=xiii–xiv |quote=There is no convincing evidence that any dysgenic trend exists. . . . It turns out, counterintuitively, that differential birth rates (for groups scoring high and low on a trait) do ''not'' necessarily produce changes in the population mean.}}</ref> Recenzirajući Lynnovu knjigu, naučnik John R. Wilmoth primjećuje: "Sveukupno, najzbunjujući aspekt Lynnovog alarmističkog stava je to što se pogoršanje prosječne [[IQ|inteligencije]] koje su predvidjeli eugeničari nije dogodilo."<ref>{{Cite journal |last=Wilmoth |first=John R. |date=1997 |title=Review of Dysgenics: Genetic Deterioration in Modern Populations |url=https://www.jstor.org/stable/2137584 |journal=[[Population and Development Review]] |volume=23 |issue=3 |pages=664–666 |doi=10.2307/2137584 |jstor=2137584 |issn=0098-7921|url-access=subscription }}</ref> == Također pogledajte == *[[Socijalna degeneracija|Teorija degeneracije]] *[[Devolucija]] *[[Evolucijski kompromis]] *[[Flynnov efekat]] *[[Nasljednost IQ-a]] *[[Popis kongenitalnih poremećaja]] *[[Popis poremećaja biološkog razvoja]] *[[Nedavna ljudska evolucija]] *[[Evolucija čovjeka]] == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Globalni katastrofični rizici}} [[Kategorija:Eugenika]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Studije budućnosti]] [[Kategorija:Moderna ljudska genetička historija]] [[Kategorija:Neologizmi]] nyiq5qp12vrnhv28uhuftupjc8cosfc 0 534315 3894677 3891238 2026-06-06T10:16:30Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894677 wikitext text/x-wiki '''Devolucija''', '''de-evolucija''' ili '''unazadna evolucija''' (ne treba je miješati sa [[disgenetika|disgenikom]]) je ideja da se [[vrste]] mogu vratiti u navodno primitivnije oblike tokom vremena. Koncept se odnosi na ideju da je [[evolucija]] svrsishodna ([[teleologija]]) i stoga progresivna ([[ortogeneza]]), naprimjer da [[stopala]] mogu biti bolja od [[kopito|kopita]], ili [[pluća]] od [[škrge|škrga]]. Međutim, [[evolucijska biologija]] ne pravi takve pretpostavke, a [[prirodna selekcija]] oblikuje [[adaptacije]] bez ikakvog predznanja ili predviđanja bilo koje vrste u vezi s ishodom. Moguće je da se male promjene (kao što je u učestalosti jednog gena) ponište slučajno ili selekcijom, ali to se ne razlikuje od normalnog toka evolucije i kao takva deevolucija nije kompatibilna s pravilnim razumijevanjem evolucije zbog prirodne selekcije. U 19. stoljeću, kada je vjerovanje u ortogenezu bilo široko rasprostranjeno, zoolozi poput [[Ray Lankester|Raya Lankestera]] i [[Anton Dohrn|Antona Dohrna]] te [[paleontologija|paleontologa]] [[Alpheus Hyatt|Alpheusa Hyatta]] i [[Carl H. Eigenmann|Carla H. Eigenmanna]] zagovarali su ideju devolucije. Koncept se pojavljuje u romanu [[Kurt Vonnegut|Kurta Vonneguta]] iz 1985. godine ''[[Galápagos (roman)|Galápagos]]'', koji prikazuje društvo koje je evoluiralo unatrag da bi imalo male [[mozak|mozgove]]. [[Dollov zakon nepovratnosti]], koji je prvi put formulisao paleontolog [[Louis Dollo]] 1893. godine, negira mogućnost devolucije. Evolucijski biolog [[Richard Dawkins]] objašnjava Dollov zakon kao jednostavnu izjavu o [[vjerovatnoća|nevjerovatnoći]] da evolucija dva puta slijedi potpuno isti put. ==Kontekst== [[Datoteka:Lamarck's Two-Factor Theory.svg|thumb|upright=1.45|Lamarckova teorija evolucije uključivala je silu kompleksiranja koja [[ortogeneza|progresivno]] "tjera" životinjske [[tjelesni plan|tjelesne planove]] prema višim nivoima, stvarajući ljestvicu [[koljeno (biologija)|koljena]], kao i adaptivnu silu koja uzrokuje da se životinje s datim tjelesnim planom [[nasljeđivanje stečenih karakteristika|prilagođavanje okolnostima]]. Ideja napretka u takvim teorijama dozvoljava suprotnu ideju propadanja, koja se vidi u devoluciji.]] {{glavni|Ortogeneza}} Ideja devolucije zasniva se na pretpostavci [[ortogeneza|ortogeneze]], stavu da [[evolucija]] ima [[teleologija|svrhovit]] smjer prema [[evolucija|povećanju složenosti]]. Moderna evolucijska teorija, počevši barem od Darwina, ne postavlja takvu pretpostavku;<ref>{{cite journal |author=McShea D |title=Complexity and evolution: What everybody knows |url=https://archive.org/details/sim_biology-philosophy_1991-07_6_3/page/n3 |journal=Biology and Philosophy |volume=6 |issue=3 |pages=303–324 |year=1991 |doi=10.1007/BF00132234|s2cid=53459994 }}</ref> nadalje, koncept evolucijske promjene nezavisan je od bilo kakvog povećanja složenosti [[organizam]]a koji dijele [[genski fond]], ili bilo kakvog smanjenja, kao što je [[rudimentni organ|vestigijalnost]] ili gubitak gena.<ref name=sciam>Dougherty, Michael J. [http://www.sciam.com/article.cfm?id=is-the-human-race-evolvin Is the human race evolving or devolving?] ''Scientific American'' July 20, 1998.</ref> Raniji stavovi da su vrste podložne "kulturnom propadanju", "težnjama ka savršenstvu" ili "devoluciji" praktično su besmisleni u smislu trenutne (neo)darvinističke teorije.<ref name=Glossary>{{cite web |url=http://www.talkorigins.org/faqs/precursors/glossary.html |title=Darwin's precursors and influences: Glossary |access-date=18. 1. 2010}}</ref> Rane naučne teorije o [[transmutacija vrsta|transmutacije vrsta]], poput [[lamarkizam|lamarkizma]], percipirale su raznolikost vrsta kao rezultat namjernog unutrašnjeg nagona ili tendencije ka formiranju poboljšanih [[adaptacija]] na okolinu. Nasuprot tome, darvinistička evolucija i njena razrada u svjetlu kasnijih napredaka u biološkim istraživanjima, pokazali su da se [[adaptacija]] putem [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]] događa kada određeni nasljedni atributi u populaciji daju veću šansu za uspješnu reprodukciju u vladajućem okruženju nego konkurentski. Istim procesom, manje povoljni atributi su manje "uspješni"; njihova učestalost se smanjuje ili se potpuno gube. Od Darwinovog vremena je pokazano kako se ove promjene u učestalosti atributa događaju u skladu s [[genetika|genetičkim]] mehanizmima i zakonima nasljeđivanja koje je prvobitno istraživao [[Gregor Mendel]]. U kombinaciji s Darwinovim originalnim uvidima, genetički napredak doveo je do onoga što je različito nazivano [[moderna sinteza|moderna evolucijska sinteza]]<ref name="Huxley1974">{{cite book |author=Huxley, Julian |author-link=Julian Huxley |title=Evolution: the modern synthesis |url=https://books.google.com/books?id=sIkoAQAAMAAJ |year=1974 |publisher=Allen and Unwin|isbn=9780045750184 }}</ref> ili neodarvinizam 20. stoljeća. U ovim terminima, evolucijska adaptacija može se najočitije dogoditi kroz prirodnu selekciju određenih alela. Takvi aleli mogu biti odavno uspostavljeni ili mogu biti nove mutacije. Selekcija također može nastati iz složenijih epigenetskih ili drugih [[hromosom]]skih promjena, ali osnovni zahtjev je da svaki adaptivni učinak mora biti [[nasljeđivanje|nasljedan]].<ref name="Koonin2011">{{cite book|author=Koonin, Eugene V. |title=The Logic of Chance: The Nature and Origin of Biological Evolution |url=https://books.google.com/books?id=fvmv2kU6PrYC&pg=PA16 |date=23. 6. 2011 |publisher=FT Press |isbn=978-0-13-262317-9 |pages=16–}}</ref> S druge strane, koncept devolucije zahtijeva da postoji preferirana hijerarhija strukture i funkcije, te da evolucija mora značiti "napredak" ka "naprednijim" organizmima. Naprimjer, moglo bi se reći da su "stopala bolja od kopita" ili "pluća bolja od škrga", tako da je njihov razvoj "evolucionaran", dok bi se promjena u inferiorniju ili "manje naprednu" strukturu nazvala "devolucija". U stvarnosti, evolucijski biolog definira sve nasljedne promjene relativnih frekvencija gena ili čak [[epigenetika|epigenetičkih stanja]] u [[genski fond|genskom fondu]] kao evoluciju.<ref name="Futuyma2013">{{cite book |author=Futuyma, Douglas |title=Evolution|url=https://books.google.com/books?id=YkrRlwEACAAJ |date=31. 3. 2013 |publisher=Sinauer Associates |isbn=978-1-60535-115-5}}</ref> Sve promjene genskog fonda koje dovode do povećane kondicije u smislu odgovarajućih aspekata reprodukcije smatraju se (neo)darvinističkom adaptacijom jer, za organizme koji posjeduju promijenjene strukture, svaka predstavlja korisnu adaptaciju na njihove okolnosti. Na primjer, kopita imaju prednosti za brzo trčanje po ravnicama, što koristi konjima, a stopala nude prednosti u penjanju po drveću, što su činili neki preci ljudi.<ref name=sciam/> Koncept devolucije kao nazadovanja od napretka odnosi se na drevne ideje da je život nastao posebnim stvaranjem ili da su ljudi krajnji proizvod ili cilj evolucije. Potonje vjerovanje povezano je s [[antropocentrizam|antropocentrizmom]], idejom da je ljudsko postojanje poenta sveg univerzalnog postojanja. Takvo razmišljanje može dovesti do ideje da se vrste razvijaju jer "moraju" da bi se prilagodile promjenama u okolini. Biolozi ovu zabludu nazivaju [[teleologija|teleologijom]], idejom o [[unutrašnja konačnost|unutrašnjoj konačnosti]] da se stvari "trebaju" ponašati na određeni način i prirodno teže da se tako ponašaju kako bi težile vlastitom dobru. Sa biološkog stanovišta, nasuprot tome, ako vrste evoluiraju, to nije reakcija na nužnost, već populacija sadrži varijacije s osobinama koje pogoduju njihovoj [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]. Ovo gledište podržavaju fosilni zapisi koji pokazuju da je otprilike devedeset devet posto svih vrsta koje su ikada živjele sada izumrlo.<ref name=sciam/> Ljudi koji razmišljaju u smislu devolucije obično pretpostavljaju da se napredak pokazuje povećanjem složenosti, ali biolozi koji proučavaju [[evolucija složenosti|evoluciju složenosti]] pronalaze dokaze o mnogim primjerima smanjenja složenosti u zapisu evolucije. Donja vilica kod [[ribe|riba]], [[gmizavac]]a i [[sisar]]a doživjela je smanjenje složenosti, ako se mjeri brojem kostiju. Preci modernih [[konj]]a imali su nekoliko prstiju na svakom stopalu; moderni [[konji]] imaju jedan prst s kopitom. [[Moderni ljudi]] razvijaju se možda prema tome da nikada neće imati umnjake, a već su izgubili većinu ljudske vestigijalnosti #Trtica|repa]] koja se nalazi kod mnogih drugih sisara – a da se ne spominju druge [[rudimentni organ|vestigijalne strukture]], kao što su crvoliki nastavak [[slijepo crijevo|slijepog crijeva]] ili membrana za mrljanje.<ref name=sciam/> U nekim slučajevima, nivo organizacije živih bića se također može "pomjeriti" prema dolje (npr. gubitak višećelijnosti kod nekih grupa [[protist]]a i [[Fungi|gljiva]]).<ref>Seravin L. N. (2001) The principle of counter-directional morphological evolution and its significance for constructing the megasystem of protists and other eukaryotes. ''Protistology'' 2: 6-14, [http://cyberleninka.ru/article/n/the-principle-of-counter-directional-morphological-evolution-and-its-significance-for-construction-the-megasystem-of-protists-and-other].</ref> Racionalnija verzija koncepta devolucije, verzija koja ne uključuje koncepte "primitivnih" ili "naprednih" organizama, zasniva se na zapažanju da ako se određene genetske promjene u određenoj kombinaciji (ponekad i u određenom nizu) precizno obrnu, trebalo bi dobiti precizno preokretanje evolucijskog procesa, što rezultira atavizmom ili "povratkom unazad", bilo da je više ili manje složen od predaka kod kojih je proces započeo.<ref>Medawar, P. B., Medawar, J. S.; Aristotle to Zoos: A Philosophical Dictionary of Biology; Harvard University Press 1985, {{ISBN|978-0-674-04537-8}}</ref> Na trivijalnom nivou, gdje je uključena samo jedna ili nekoliko [[mutacija]], [[selekcijski pritisak]] u jednom smjeru može imati jedan efekat, koji se može poništiti novim obrascima selekcije kada se uslovi promijene. To bi se moglo posmatrati kao obrnuta evolucija, iako koncept nije od velikog interesa jer se ne razlikuje ni na koji funkcionalan ili efikasan način od bilo koje druge adaptacije na selekcijske pritiske.<ref>Majerus, Michael E. N. (ed:Fellowes, M., et al.); The Peppered Moth: Decline of a Darwinian Disciple; Insect Evolutionary Ecology (Royal Entomological Society) CABI 2005 {{ISBN|978-0-85199-812-1}}</ref> ==Historija== [[slika:Bénédict Augustin Morel (cropped).jpg|thumb|upright|[[Bénédict Morel]] (1809–1873) je sugerirao vezu između okoline i [[socijalne degeneracije]].]] {{glavni|Teorija degeneracije}} Koncept degenerativne evolucije koristili su naučnici u 19. vijeku; u to vrijeme većina [[biologa]] vjerovala je da evolucija ima neku vrstu smjera. Godine 1857. ljekar [[Bénédict Morel]], pod uticajem [[lamarkizam|lamarkizma]], tvrdio je da će faktori okoline poput uzimanja [[droga]] ili [[alkohola]] proizvesti [[socijalna degeneracija|socijalnu degeneraciju]] kod potomstva tih jedinki i vratiti te [[potomak|potomke]] u primitivno stanje. Morel, pobožni katolik, vjerovao je da je čovječanstvo započelo u savršenstvu, suprotstavljajući moderno čovječanstvo prošlosti. Morel je tvrdio da je postojalo "morbidno odstupanje od [[divlji tip|izvornog tipa]]" ".<ref>Beer, Daniel. Renovating Russia: the human sciences and the fate of liberal modernity, 1880-1930, 2008, p. 36</ref> Njegovu teoriju devolucije kasnije su zastupali neki biolozi. Prema Rogeru Luckhurstu: <blockquote>Darwin je umirivao čitatelje da je evolucija progresivna i usmjerena ka ljudskom usavršavanju. Sljedeća generacija biologa bila je manje samouvjerena ili utješna. Koristeći Darwinovu teoriju i mnoge rivalske biološke opise razvoja koji su tada bili u opticaju, naučnici su sumnjali da je jednako moguće "devoluirati", vratiti se niz evolucijsku skalu na prethodna stanja razvoja.<ref>Luckhurst, Roger. Late Victorian Gothic tales, 2005, p. 20 [https://books.google.com/books?id=CpTCyV4uD4IC&dq=Ray+Lankester+devolution&pg=PR20 Link]</ref></blockquote> Jedan od prvih biologa koji je predložio devoluciju bio je [[Ray Lankester]]. Istraživao je mogućnost da evolucija prirodnom selekcijom u nekim slučajevima može dovesti do devolucije. Primjer koji je proučavao bile su regresije u životnom ciklusu morskih prskalica. Lankester je raspravljao o ideji devolucije u svojoj knjizi "Degeneracija: Poglavlje o darvinizmu" (1880). Bio je kritičar progresivne evolucije, ističući da su u prošlosti postojali viši oblici koji su od tada degenerirali u jednostavnije. Lankester je tvrdio da "ako je bilo moguće evoluirati, moguće je i devoluirati, te da složeni organizmi mogu devoluirati u jednostavnije oblike ili životinje".<ref>Moore, Gregory; Nietzsche, Friedrich Wilhelm. Darwin's Screens: Evolutionary Aesthetics, Time and Sexual Display in the Cinema By Barbara Creed, 2009, p. 8</ref><ref>Nietzsche, biology, and metaphor, 2002, p. 117</ref> [[Anton Dohrn]] razvio je također teoriju degenerativne evolucije, na osnovu svojih studija o [[kičmenjaci]]ma. Prema Dohrnu, mnogi [[hordati]] su degenerirani zbog uslova u okolini. Dohrn je tvrdio da su [[ciklostomati]] poput [[paklara]] degenerirane [[ribe]], jer nema dokaza da je njihovo stanje bez vilice nasljedna karakteristika, već je proizvod prilagođavanja okolini zbog [[parazitizam|parazitizma]]. Prema Dohrnu, ako bi se ciklostome dalje razvijali, onda bi ličili na nešto poput [[Amphioxus]]a.<ref>Bowler, Peter J. Life's splendid drama: evolutionary biology and the reconstruction of life's ancestry 1860-1940, 1996, p. 164</ref> Historičar biologije [[Peter J. Bowler]] napisao je da su zagovornici [[ortogenezea|ortogeneze]] i drugi krajem 19. stoljeća ozbiljno shvatali devoluciju, jer su u tom periodu čvrsto vjerovali da postoji smjer u evoluciji. [[Ortogeneza]] je bilo vjerovanje da evolucija teče u interno usmjerenim trendovima i nivoima. [[paleontologija|Paleontolog]] [[Alpheus Hyatt]] je u svom djelu raspravljao o devoluciji, koristeći koncept „rasne senilnosti“ kao mehanizam devolucije. Bowler definira „rasnu senilnost“ kao „evolutivno povlačenje u stanje koje podsjeća na ono iz kojeg je počelo“.<ref>Peter J. Bowler: ''The eclipse of Darwinism: anti-Darwinian evolution theories in the decades around 1900'', 1992, p. 161</ref> ]Hyatt, koji je proučavao [[fosil]]e [[beskičmenjak]]a, vjerovao je da su se amonoidi do određene tačke razvijali pravilnim fazama do određenog nivoa, ali da bi se kasnije zbog nepovoljnih uslova vratili na prethodni nivo. Prema Hyattu, ovo je bio oblik lamarkizma jer je degeneracija bila direktan odgovor na vanjske faktore. Za Hyatta, nakon nivoa degeneracije vrsta bi izumrla. Prema njemu, postojala je "faza mladosti, faza zrelosti, faza senilnosti ili degeneracije koja nagovještava [[izumiranje]] vrste".<ref>Bowler, Peter J. ''Evolution: the history of an idea'', 1989, p. 263</ref><ref>''The Encyclopædia britannica: a dictionary of arts, sciences, literature and general information'', Volume 20, Hugh Chisholm, The Encyclopædia britannica company, 1911, p. 590</ref> Za Hyatta, devolucija je bila unaprijed određena unutrašnjim faktorima koje organizmi ne mogu ni kontrolirati ni preokrenuti. Ova ideja o tome da sve evolucijske grane na kraju ostanu bez energije i degeneriraju u izumiranje bila je pesimističan pogled na evoluciju i nije bila popularna među mnogim naučnicima tog vremena.<ref>Bowler, Peter J. Evolution: the history of an idea, 1989, p. 249</ref> [[Carl H. Eigenmann]] Jedan ihtiolog napisao je djelo ''Pećinski kičmenjaci Amerike: studija o degenerativnoj evoluciji'' (1909.) u kojem je zaključio da je pećinska evolucija u suštini degenerativna.<ref>Romero Diaz, Aldemaro. ''The biology of hypogean fishes'', 2001, p. 57</ref> The [[entomologist]] [[William Morton Wheeler]]<ref>Lustig, Abigail; Richards, Robert John; Ruse, Michael. ''Darwinian heresies'', 2004, p.11</ref> i [[lamarkizam|lamarkijanac]] [[Ernest MacBride]] (1866–1940) zagovarao je također degenerativnu evoluciju. Prema Macbrideu, [[beskičmenjaci]] su zapravo bili degenerirani [[kičmenjaci]], njegov argument se zasnivao na ideji da je "puzanje po morskom dnu inherentno manje stimulativno od plivanja u otvorenim vodama"."<ref>Bowler, Peter J. ''Life's splendid drama: evolutionary biology and the reconstruction of life's ancestry 1860-1940'', 1996, p. 432</ref> ==Teorija degeneracije== [[Datoteka:Johann Friedrich Blumenbach.jpg|thumb|right|[[Johan Friedrich Blumenbach]] 1752 – 1840]] {{glavni| Teorija degeneracije }} [[Johann Friedrich Blumenbach]] i drugi [[monogenizam|monogenisti]] poput [[Georges-Louis Leclerc, grof de Buffon|Georges-Louisa Leclerca, grofa de Buffona]] vjerovali su u "teoriju degeneracije" rasnog porijekla. Teorija tvrdi da rase mogu degenerirati u "primitivne" oblike. Blumenbach je tvrdio da su [[Adam i Eva]] bili [[kavkazoidi]] i da su druge rase nastale degeneracijom uzrokovanom faktorima okoline, poput sunca i loše prehrane. Buffon je vjerovao da se degeneracija može preokrenuti ako se poduzme odgovarajuća kontrola okoline i da se svi savremeni oblici čovjeka mogu vratiti izvornim [[kavkazoidi]]ma.<ref>Marvin Harris, The rise of anthropological theory: a history of theories of culture, 2001, p. 84.</ref> Blumenbach je tvrdio da je negroidna [[boja kože|pigmentacija]] nastala zbog vrućine tropskog sunca, hladan [[vjetar]] uzrokovao je žućkastu [[boja kože|boju]] [[Eskimi|Eskima]] i da su [[Kina|Kinezi]] imali svijetlu kožu u usporedbi s drugim azijskim [[rasa]]ma jer su se uglavnom živjeli u gradovima zaštićenim od faktora okoline.<ref>Marvin Harris, The rise of anthropological theory: a history of theories of culture, 2001, p. 84</ref> Prema Blumenbachu, postoji pet rasa koje pripadaju jednoj vrsti: [[bijela rasa|bijelci]], [[Mongoli|Mongolski]], [[Etiopljani]]n, [[Amerikanci|Sjedinjene Američke Države]] i [[malajska rasa|Malajci]]. Međutim, Blumenbach je izjavio: <blockquote>Dodijelio sam prvo mjesto bijelcima jer ova [[rasa]] predstavlja najljepšu rasu ljudi.<ref name="autogenerated79">Emmanuel Chukwudi Eze, Race and the enlightenment: a reader, 1997, p. 79</ref></blockquote> Prema Blumenbachu, druge rase su se navodno degenerirale iz idealnog bijelog porijekla. Blumenbach je negirao da je njegova "teorija degeneracije" rasistička;{{vague|date=august 2025}} također je napisao tri eseja u kojima tvrdi da su nebijelci sposobni da se istaknu u umjetnosti i nauci kao reakcija na rasiste svog vremena koji su vjerovali da to ne mogu.<ref name="autogenerated79"/>{{Quotation needed|date=august 2025}} ==U književnosti i popularnoj kulturi== Roman [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1726. godine ''[[Guliverova putovanja]]'' sadrži priču o [[Yahoo (Guliverova putovanja)|Yahooima]], vrsti čovjekolikog stvorenja pretvorenog u divljačko, životinjsko stanje društva u kojem su [[Huyhnhnm-i]] - potomci konja - dominantna vrsta. Roman [[H. G. Wells]]a iz 1895. godine, ''[[Vremenska mašina]]'', opisuje budući svijet u kojem je čovječanstvo degeneriralo u dvije različite grane, koje imaju korijene u klasnim razlikama iz Wellsovog vremena. Obje imaju inteligenciju nižu od ljudske i druge navodne disgenične osobine. Dubljim zalaskom u budućnost, [[ljudi]] postaju jednostavniji sve dok ne postanu okrugli crvi koji se bacaju u blatu pod umirućim suncem.<ref>https://gutenberg.org/cache/epub/35/pg35-images.html#chap14</ref> Slično tome, [[Helena Blavatsky]], osnivačica [[Teozofija|teozofije]], vjerovala je, suprotno standardnoj evolucijskoj teoriji, da su [[majmuni]] nastali od ljudi, a ne obrnuto, tako što su pogođeni ljudi "sebe stavili na životinjski nivo".<ref>Blavatsky, Helena (1888), ''The First Message to WQ Judge, General Secretary of the American Section of the Theosophical Society'', pp. 185–187.</ref> Kratka priča [[H.P. Lovecraft]]a iz 1924. godine ''[[Pacovi u zidovima]]'' također opisuje decentralizirane ljude. Kratka priča [[Cyril M. Kornbluth|Cyrila M. Kornblutha]] iz 1951. godine "[[Marširajući idioti]]" primjer je [[disgeni pritisak|disgenog pritiska]] u fikciji, opisujući čovjeka koji slučajno završi u dalekoj budućnosti i otkriva da je disgenika rezultirala masovnom glupošću. Slično tome, film [[Idiokratija]] iz 2006. godine. [[Idiokratija]] ima istu premisu, s glavnim likom koji je subjekt vojnog eksperimenta hibernacije koji kreće po zlu, odvodeći ga 500 godina u budućnost. Dok u filmu "Marširajući idioti", civilizaciju održava mala grupa predanih genijalaca, u filmu ''Idiokratija'', [[dobrovoljno bezdjetnost]] među parovima s visokim [[IQ]]-om ostavlja samo [[ekspertni sistem|automatizirane sisteme]] da ispune tu ulogu.<ref name=":0">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2006/09/09/business/09online.html |title=Shying away from Degeneracy|work=The New York Times|author=Mitchell, Dan|date=9. 9. 2006|access-date=29. 6. 2008}}</ref> Romani [[T. J. Bass (autor)|T. J. Bassa]] ''[[Pola čovjeka]]'' i ''[[Božanski kit]]'' opisuju čovječanstvo koje postaje kooperativno i "nezahtjevno za održavanje" na štetu svih ostalih osobina. Roman [[Kurt Vonnegut|Kurta Vonneguta]] iz 1985. ''[[Galápagos (roman)|Galápagos]]''<ref>{{cite book |author=Vonnegut, Kurt |title=Galápagos |publisher=Dell Publishing |year=1985 |isbn=978-0-385-33387-0}}</ref> radnja se odvija milion godina u budućnosti, gdje su ljudi "degenerirali" i sada imaju mnogo manje mozgove.<ref>Moore, Lorrie. [https://www.nytimes.com/1985/10/06/books/how-humans-got-flippers-and-beaks.html "How Humans Got Flippers and Beaks", ''New York Times''] October 6, 1985, section 7, page 7.</ref> [[Robert E. Howard]], u eseju ''[[Hiboriansko doba]]'', o njegovom [[Conan Barbarin]] univerzumu, naveo je da su se [[Atlantiđani]] degenerirali u "majmunoljude" i da su nekada bili Pikti (razlikuju se od [[Pikta|stvarnog naroda]]; oni su blisko modelirani prema [[Algonkvinski narodi|Algonkvinskim]] [[Indijanci]]ma].<ref>[[wikisource:The_Hyborian_Age|''The Phantagraph'', February-November 1936]]</ref> Američki [[novi talas (muzika)|novotalasni]] bend [[Devo]] izveo je i svoje ime i sveobuhvatnu filozofiju iz koncepta "de-evolucije" i koristio je društvenu satiru i humor kako bi zastupao ideju da je čovječanstvo zapravo nazadovalo tokom vremena.<ref name="Huey">{{cite web |url=https://www.allmusic.com/artist/devo-mn0000249973/biography |last=Huey |first=Steve |title=Devo Biography, Songs, & Albums |website=AllMusic |access-date=6. 3. 2023}}</ref> Prema muzičkom kritičaru Steveu Hueyu, bend je "prilagodio teoriju kako bi odgovarala njihovom pogledu na američko društvo kao kruti, dihotomizirani instrument represije osiguravajući da se njegovi članovi ponašaju poput klonova, marširajući kroz život s mehaničkom, preciznošću pokretne trake i bez tolerancije za dvosmislenost."<ref name="Huey"/> Pjesma iz 1998. "[[Flagpole Sitta]]" od [[Harvey Danger]] pronalazi lagani humor kod disgenika sa stihovima "Bio sam širom svijeta i otkrio/Da se samo glupi ljudi razmnožavaju/Kreteni kloniraju i hrane/A ja čak ni ne posjedujem televizor". [[DC Comics]]' ''[[Aquaman]]'' ima jednu od sedam rasa [[Atlantide u stripovima|Atlantis]] pod nazivom [[Rov (stripovi)|Rov]], slično [[Grindylowima]] iz britanskog folklora, [[Cthulhu Mythos]]' [[Deep One]], [[Universal Classic Monsters]]' [[Gill-man]] i [[Fallout (franšiza)|Fallout]]-ovom Mirelurku. Regresirani su kako bi preživjeli na najdubljim, najmračnijim mjestima na dnu [[okeanskih rovova]] gdje se skrivaju - otuda i njihovo ime - i [[fotofobični su]] kada su u kontaktu sa svjetlošću. [[LEGO]]-ovi setovi ''[[Bionicle]]'' iz 2009. uključuju Glatoriana i Agorija. Jedno od šest plemena uključuje Pleme Pijeska, u kojem su Glatorianci i Agori tog plemena pretvoreni u [[Škorpione|zvijeri nalik škorpionima]] - Voroxe i Zeske - od strane svojih stvoritelja, Velikih Bića; koji su također iste vrste kao Glatorianci i Agori. ==Također pogledajte== * [[Biološka ograničenja]] * [[Evolucijska zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Mutacijski slom]] ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Fikcija u biologiji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Kreacionizam]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] mfp5nfk8j6vfuehekrsncklxgo8i4lk 0 534319 3894676 3891239 2026-06-06T10:16:28Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894676 wikitext text/x-wiki '''Dekalcifikacija kostiju''' je omekšavanje [[kosti]]ju zbog uklanjanja [[kalcij]]skih iona i može se izvesti kao histološka tehnika za proučavanje kostiju i ekstrakciju [[DNK]].<ref name=":0">{{Cite journal|last=Howe|first=Percy|date=1922|title=Decalcification of teeth and bones, and regeneration of bone through diet|url=https://zenodo.org/record/1423427|journal=Journal of the American Medical Association|volume=79|issue=19|pages=1565–1567|doi=10.1001/jama.1922.02640190003002}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Prasad|first=Donoghue|date=2013|title=A comparative study of various decalcification techniques|journal=Indian J Dent Res|volume=24|issue=3|pages=302–308|doi=10.4103/0970-9290.117991|pmid=24025875|doi-access=free}}</ref> Ovaj proces se također prirodno odvija tokom razvoja i rasta kostiju, a kada nije inhibiran, može uzrokovati bolesti poput [[osteomalacija|osteomalacije]].<ref>{{Cite journal|last=Hutchison|first=Florence|date=1992|title=Osteomalacia and rickets|journal=Seminars in Nephrology|volume=12|issue=2|pages=127–45|pmid=1561493}}</ref> ==Histologija== Budući da je kosti bogate kalcijem izuzetno teško proučavati, dekalcifikaciju kostiju oristi se kako bi [[uzorci]] bili dostupni za istraživanja.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Callis |first=Gyle |date=1. 3. 1998 |title=Decalcification of bone: literature review and practical study of various decalcifying agents. Methods, and their effects on bone histology |journal=Journal of Histotechnology |volume=21 |pages=49–58 |doi=10.1179/014788898794814617}}</ref> Naprimjer, dekalcifikacija kostiju korištena je za ispitivanje [[hrskavica]] i [[Magnezij u biologiji|nivoa magnezija]] kako bi se razumjelo propadanje kostiju.<ref name=":0"/> Postoje dvije kategorije sredstava za dekalcifikaciju za uklanjanje kalcijevih iona: [[helacija|helirajući agensi]] i kiseline. Kiseline se dalje dijele na slabe (pikrinska, [[sirćetna kiselina|sirćetna]] i [[mravlja kiselina]]) i jake kiseline (dušična i [[hlorovodonična kiselina]]). Kiseline pomažu u stvaranju otopine kalcijevih iona dok helirajući agensi apsorbiraju kalcijeve ione. Najčešće korišteno [[helacija|helirajuće sredstvo]] je [[EDTA|etilendiamintetrasirćetna kiselina]] (EDTA). Dekalcifikacija je dugotrajan postupak, jer komadići kostiju moraju se ostaviti u sredstvu za dekalcifikaciju danima do sedmicama, ovisno o veličini kosti. Postoje brojne metode za testiranje kada je dekalcifikacija kostiju završena, kao što su rendgenski pregled, hemijska analiza i mjerenje fleksibilnosti uzorka. ==Neophodnost== Dekalcifikacija je neophodna za dobijanje mehkih dijelova kosti pomoću [[mikrotom]]a. Svaki tanki dio kosti koji se reže može se obraditi (vidi [[Histologija|obrada tkiva]]) kao i bilo koje drugo mehko tkivo u tijelu. ==Također pogledajte== * [[Tražilica kostiju]] * [[Biopsija kostiju]] ==Reference== {{refspisak}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Bone Decalcification}} [[Kategorija:Kosti]] [[Kategorija:Kalcij]] [[Kategorija:Anatomska patologija]] 0uu2jncexo79lzvc11i87wuwufx7vbt 0 534321 3894675 3891240 2026-06-06T10:16:26Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894675 wikitext text/x-wiki '''Označi i ponovo uhvati''' ili markirano preotimanje jest metoda koja se često koristi u ekologiji za procjenu veličine životinjske populacije gdje je nepraktično prebrojati svaku jedinku. Dio populacije se hvata, označava i pušta. Kasnije će se uhvatiti drugi dio i prebrojati broj označenih jedinki unutar uzorka. Budući da bi broj označenih jedinki unutar drugog uzorka trebao biti proporcionalan broju označenih jedinki u cijeloj populaciji, procjena ukupne veličine populacije može se dobiti dijeljenjem broja označenih jedinki s udjelom označenih jedinki u drugom uzorku. Metoda pretpostavlja, ispravno ili pogrešno, da je vjerovatnoća hvatanja ista za sve jedinke.<ref name="Southwood"/> Drugi nazivi za ovu metodu, ili blisko povezane metode, uključuju '''hvatanje-ponovno hvatanje''', '''hvatanje-markiranje-ponovno hvatanje''', '''markiranje-ponovno hvatanje''', '''viđanje-ponovno hvatanje''', '''markiranje-puštanje-ponovno hvatanje''', '''procjena više sistema''', '''oporavak opsega''', '''[[Petersenova metoda]]''',<ref name="Krebs2009">{{cite book |title=Ecology |last1=Krebs |first1=Charles J. |edition=6th |isbn=978-0-321-50743-3 |page=119 |year=2009 |publisher=Pearson Benjamin Cummings }}</ref> i '''[[Lincolnova metoda]]'''. Druga važna primjena ovih metoda je u [[epidemiologija|epidemiologiji]],<ref name="Chao">{{cite journal |last1=Chao |first1=A. |author1-link=Anne Chao|last2=Tsay |first2=P. K. |last3=Lin |first3=S. H. |last4=Shau |first4=W. Y. |last5=Chao |first5=D. Y. |year=2001 |title=The applications of capture-recapture models to epidemiological data |url=https://archive.org/details/sim_statistics-in-medicine_2001-10-30_20_20/page/3122 |journal=Statistics in Medicine |volume=20 |issue=20 |pages=3123–3157 |doi=10.1002/sim.996 |pmid=11590637|s2cid=78437 }}</ref> gdje se koriste za procjenu potpunosti utvrđivanja registara bolesti. Tipične primjene uključuju [[procjena|procjenu]] broja ljudi kojima su potrebne određene usluge (npr. usluge za djecu sa [[teškoće u učenju|teškoćama u učenju]], usluge za [[medicinska slabost|medicinski slabe]] starije osobe koje žive u zajednici]) ili sa određenim stanjima (npr. ovisnici o ilegalnim drogama, osobe zaražene [[HIV]]-om, itd.).<ref name="Allen">{{cite journal |last=Allen |display-authors=etal| year = 2019| title=Estimating the Number of People Who Inject Drugs in A Rural County in Appalachia | journal=American Journal of Public Health |volume=109|issue=3|pages=445–450|doi=10.2105/AJPH.2018.304873|pmid=30676803|pmc=6366498}}</ref> == Terenski rad vezan za ponovno hvatanje označenih == [[Datoteka:Novisuccinea chittenangoensis 5.png|thumb|280px|[[biologija|Biolog]] označava [[Chittenango ovate amber puž]]a kako bi pratio populaciju.]] Tipično, istraživač posjećuje područje istraživanja i koristi zamke kako bi uhvatio grupu živih jedinki. Svaka od njih označena je jedinstvenim identifikatorom (npr. numerisanom oznakom ili trakom), a zatim se neozlijeđena vraća u okolinu. Metoda označavanja i ponovnog hvatanja prvi put je korištena za ekološke studije 1896. od strane [[C.G. Johannes Petersen]]a za procjenu populacije iverka, ''[[Pleuronectes platessa]]''.<ref name="Southwood">{{cite book |last1=Southwood |first1=T. R. E. |last2=Henderson |first2=P. |year=2000 |title=Ecological Methods |edition=3rd |publisher=Blackwell Science |location=Oxford }}</ref> Treba ostaviti dovoljno vremena da se označene jedinke preraspodijele među neoznačenom populacijom.<ref name="Southwood"/> Zatim se istraživač vraća i hvata još jedan [[uzorak]] jedinki. Neke jedinke u ovom drugom uzorku bit će označene tokom prve posjete i sada su poznate kao ponovno uhvaćene.<ref>{{cite web| url = https://www.merriam-webster.com/dictionary/recapture| title = Recapture Definition & Meaning - Merriam-Webster| date = 21. 8. 2023}}</ref> Drugi organizmi uhvaćeni tokom druge posjete neće biti uhvaćeni tokom prve posjete području istraživanja. Ove neobilježene životinje obično dobiju oznaku ili traku tokom druge posjete, a zatim se puštaju.<ref name="Southwood"/> Veličina populacije može se procijeniti na osnovu samo dvije posjete području istraživanja. Obično se vrši više od dvije posjete, posebno ako se žele procijeniti preživljavanje ili [[kretanje]]. Bez obzira na ukupan broj posjeta, istraživač jednostavno bilježi datum svakog hvatanja svake jedinke. Generirane "historije hvatanja" se matematički analiziraju, kako bi se procijenila veličina populacije, preživljavanje ili kretanje.<ref name="Southwood"/> Prilikom hvatanja i označavanja organizama, ekolozi moraju uzeti u obzir dobrobit organizama. Ako odabrani identifikator šteti organizmu, tada bi njegovo ponašanje moglo postati nepravilno.. {{Gallery |title=Različite metode "označavanja i ponovnog hvatanja" |width=150 |height=100 |align=center |footer= |File:Collar tagged Rock Hyrax.JPG |Oznaka na ogrlici [[stijenski hirak]] |File:Jackdaw with a ring.JPG |[[Čavka]] s numeriranim aluminijskim prstenom na lijevom [[tarzus]]u |File:Novisuccinea chittenangoensis 4.png |Obilježeni jantarni [[puževi|puž]] ''Chittenango'' jajastog oblika |alt3=right side view of a snail with a number 87 on its shell |File:Coenonympha tullia CMR, Drugeon - img 47288.jpg |Odrasla jedinka obične erečke označena je brojem za studiju koja koristi metodu označavanja i ponovnog hvatanja kako bi se procijenile populacije ovog leptira u dolini Drugeon (Doubs, [[Francuska]]). }} == Označavanje == Neka : ''N'' = Broj životinja u populaciji : ''n'' = Broj životinja označenih pri prvoj posjeti : ''K'' = Broj životinja uhvaćenih pri drugoj posjeti : ''k'' = Broj ponovo uhvaćenih životinja koje su označene Biolog želi procijeniti veličinu populacije kornjača u jezeru. Uhvatila je 10 [[kornjače|kornjača]] pri svojoj prvoj posjeti jezeru i označila im leđa bojom. Sedmicu kasnije vraća se na jezero i uhvati 15 kornjača. Pet od ovih 15 kornjača ima boju na leđima, što ukazuje da su to ponovo uhvaćene životinje. Ovaj primjer je (n, K, k) = (10, 15, 5). Problem je procijeniti ''N''. == Lincoln–Petersenov estimator == {{Glavni|Lincolnov indeks}} '''Lincoln–Petersenova metoda''' (također poznata kao Petersen–Lincolnov indeks<ref name="Southwood" /> ili [[Lincolnov indeks]]) može se koristiti za procjenu veličine populacije ako se izvrše samo dvije posjete području istraživanja. Ova metoda pretpostavlja da je [[populacija]] istraživanja "zatvorena". Drugim riječima, dvije posjete području istraživanja su dovoljno vremenski blizu da nijedna jedinka ne ugine, ne rodi se ili ne useli u ili iz područja istraživanja između posjeta. Model također pretpostavlja da nijedan trag ne otpada sa životinja između posjeta istraživača terenskom lokalitetu i da istraživač ispravno zabilježi sve tragove. Uz te uslove, procijenjena veličina populacije je: :<math>\hat{N} = \frac{nK}{k},</math> === Izvođenje === Pretpostavlja se<ref name=Krebs1999>{{cite book |title=Ecological Methodology |author=Charles J. Krebs |edition=2nd |date=1999 |publisher=Benjamin/Cummings |url=https://books.google.com/books?id=1GwVAQAAIAAJ |isbn=9780321021731 }}</ref> da sve jedinke imaju istu [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da budu uhvaćene u drugom uzorku, bez obzira na to da li su prethodno uhvaćene u prvom uzorku (sa samo dva uzorka, ova pretpostavka se ne može direktno testirati). To implicira da bi, u drugom uzorku, udio označenih jedinki koje su uhvaćene (<math>k/K</math>) trebao biti jednak udjelu ukupne populacije koja je označena (<math>n/N</math>). Naprimjer, ako bi polovina označenih jedinki bila ponovo uhvaćena, pretpostavilo bi se da je polovina ukupne populacije uključena u drugi uzorak u simbolima, :<math>\frac{k}{K} = \frac{n}{N}.</math> Preuređenje ovoga daje :<math>\hat{N}=\frac{nK}{k}, </math> formula korištena za Lincoln-Petersen metodu.<ref name=Krebs1999 /> === Primjer izračuna === U primjeru (n, K, k) = (10, 15, 5) Lincoln-Petersen metoda procjenjuje da u jezeru ima 30 [[kornjače|kornjača]]: :<math>\hat{N} = \frac{nK}{k} = \frac{10\times 15}{5} = 30</math> == Chapmanov procjenjivač == Lincoln-Petersenov estimator je asimptotski nepristrasan kada se veličina uzorka približava beskonačnosti, ali je pristrasan pri malim veličinama uzorka.<ref name="Chapman1951">{{cite book|author=Chapman, D.G.|title=Some properties of the hypergeometric distribution with applications to zoological sample censuses|year=1951|publisher=University of California Press|series=UC Publications in Statistics}}</ref> Alternativni [[procjenitelj smanjenja|manje pristrasan procjenitelj]] veličine populacije dat je '''Chapmanov estimator''':<ref name="Chapman1951" /> :<math>\hat{N}_C = \frac{(n+1)(K+1)}{k+1} - 1</math> === Primjer izračuna === Primjer (n, K, k) = (10, 15, 5) daje :<math>\hat{N}_C = \frac{(n+1)(K+1)}{k+1} -1= \frac{11\times 16}{6}-1 = 28.3</math> === Primjer izračuna === Primjer (n, K, k) = (10, 15, 5) daje."<ref name="Chapman1951"/>(see footnote, page 144). Chapman also found the estimator could have considerable negative bias for small ''Kn''/''N'' <ref name="Chapman1951"/>(page 146), ali nije bio zabrinut jer su procijenjene standardne devijacije bile velike za ove slučajeve. == Interval pouzdanosti == Približan <math>100(1-\alpha)\%</math> [[Interval pouzdanosti]] za veličinu populacije ''N'' može se dobiti kao :<math>K + n - k - 0.5 + \frac{(K-k+0.5)(n-k+0.5)}{(k+0.5)} \exp(\pm z_{\alpha/2}\hat{\sigma}_{0.5}) ,</math> gdje <math display="inline">z_{\alpha/2}</math> korespondira sa <math>1-\alpha/2</math> [[kvantil]] standardne [[Normalna distribucija|normalne]] slučajne varijable, i :<math>\hat{\sigma}_{0.5} = \sqrt{\frac{1}{k+0.5}+\frac{1}{K-k+0.5}+\frac{1}{n-k+0.5} + \frac{k+0.5}{(n-k+0.5)(K-k+0.5)}}.</math> Primjer (''n, K, k'') = (10, 15, 5) daje procjenu ''N'' ≈ 30 sa 95% intervalom pouzdanosti od 22 do 65. Pokazalo se da ovaj interval pouzdanosti ima stvarne vjerovatnoće pokrivenosti koje su blizu nominalnog nivoa <math>100(1-\alpha)\%</math> čak i za male populacije i ekstremne [[vjerovatnoće]] obuhvata (blizu 0 ili 1), u kojim slučajevima drugi intervali pouzdanosti ne uspijevaju postići nominalne nivoe pokrivenosti.<ref>{{Cite journal |title = Transformed Logit Confidence Intervals for Small Populations in Single Capture–Recapture Estimation |journal = Communications in Statistics - Simulation and Computation |date = 1. 10. 2009 |issn = 0361-0918 |pages = 1909–1924 |volume = 38 |issue = 9 |doi = 10.1080/03610910903168595 |first = Mauricio |last = Sadinle |s2cid = 205556773 }}</ref> == Vjerovatnoća hvatanja == [[Datoteka:Bank Vole GT Jo Hodges.jpg|thumb| Riđa voluharica, ''[[Myodes glareolus]]'', u studiji populacije malih sisara hvatanjem i puštanjem u divljinu za ''London Wildlife Trust'' u lokalnom prirodnom rezervatu [[Gunnersbury Triangle]].]] [[Vjerovatnoća]] hvatanja odnosi se na vjerovatnoću otkrivanja pojedinačne životinje ili osobe od interesa,<ref>{{Cite journal|last=Drenner|first=Ray|date=1978|title=Capture probability: the role of zooplankter escape in the selective feeding of planktivorous fish|journal=Journal of the Fisheries Board of Canada|volume=35|issue=10|pages=1370–1373|doi=10.1139/f78-215}}</ref> i koristi se i u ekologiji i u [[epidemiologija|epidemiologiji]] za otkrivanje bolesti životinja lj, odnosno ljudi.<ref>{{Cite journal|last=MacKenzie|first=Darryl|date=2002|title=How should detection probability be incorporated into estimates of relative abundance?|journal=Ecology|volume=83|issue=9|pages=2387–2393|doi=10.1890/0012-9658(2002)083[2387:hsdpbi]2.0.co;2}}</ref> Vjerovatnoća hvatanja se često definiše kao model sa dvije varijable, u kojem je <math>f</math> definisan kao udio konačnog resursa posvećenog otkrivanju životinje ili osobe od interesa iz sektora visokog rizika životinjske ili ljudske populacije, a <math>q</math> je učestalost vremena u kojem se problem (npr. bolest životinja) javlja u sektoru visokog rizika u odnosu na sektor niskog rizika.<ref name=":0">{{Cite book|title=Ecological Models and Data in R|last=Bolker|first=Benjamin|publisher=Princeton University Press|year=2008|isbn=9781400840908}}</ref> Naprimjer, primjena modela 1920-ih bila je otkrivanje nosioca [[tifus]]a u Londonu, koji su ili dolazili iz zona s visokim stopama tuberkuloze (vjerovatnoća <math>q</math> da je putnik s bolešću došao iz takvog područja, gdje je ''q''>0,5), ili niskim stopama (vjerovatnoća 1−''q'').<ref>{{Cite journal|last=Unknown|date=1921|title=The Health of London|journal=Hosp Health Rev|volume=1|issue=3|pages=71–2|pmid=29418259|pmc=5518027}}</ref> Pretpostavljeno je da se može otkriti samo 5 od 100 putnika, a 10 od 100 je iz područja visokog rizika. Zatim je [[vjerovatnoća]] hvatanja <math>P</math> definirana kao :<math>P = \frac{5}{10}fq+\frac{5}{90}(1-f)(1-q), </math> gdje se prvi član odnosi na vjerovatnoću detekcije (vjerovatnoću hvatanja) u zoni visokog rizika, a drugi član na vjerovatnoću detekcije u zoni niskog rizika. Važno je napomenuti da se formula može prepisati kao linearna jednačina u terminima <math>f</math>: :<math>P = \left(\frac{5}{10}q-\frac{5}{90}(1-q)\right)f + \frac{5}{90}(1-q).</math> Budući da je ovo linearna funkcija, slijedi da za određene verzije <math>q</math> za koje je nagib ove linije (prvi član pomnožen sa <math>f</math> pozitivan, sav resurs detekcije treba biti posvećen populaciji visokog rizika <math>f</math> treba postaviti na <math>1</math>, da bi se maksimizirala vjerovatnoća hvatanja), dok za druge vrijednosti <math>q</math>, za koje je nagib linije negativan, sav resurs detekcije treba biti posvećen populaciji niskog rizika (<math>f</math>) treba postaviti na 0. Možemo riješiti gornju jednačinu za vrijednosti <math>q</math> za koje će nagib biti pozitivan kako bismo odredili vrijednosti za koje (<math>f</math>) treba postaviti na <math>1</math> da bi se maksimizirala vjerovatnoća hvatanja: :<math>\left( \frac{5}{10} q - \frac{5}{90}(1-q) \right) > 0, </math> što se pojednostavljuje na: :<math>q >\frac{1}{10}.</math> Ovo je primjer [[linearna optimizacija|linearne optimizacije]].<ref name=":0"/> U složenijim slučajevima, gdje je više od jednog resursa <math>f</math> posvećeno više od dva područja, često se koristi multivarijantna [[Matematička optimizacija|optimizacija]], putem [[simpleks algoritm]]a ili njegovih derivata. == Više od dvije posjete == Literatura o analizi studija "hvatanje-ponovno hvatanje" procvjetala je od ranih 1990-ih. Postoje vrlo razrađeni statistički modeli dostupni za analizu ovih eksperimenata.<ref name="mccrea">McCrea, R.S. and Morgan, B.J.T. (2014) {{cite web|title=Analysis of capture-recapture data.|url=http://www.capturerecapture.co.uk|access-date=19 Nov 2014}} {{cite web|title=Chapman and Hall/CRC Press|url=http://www.crcpress.com/product/isbn/9781439836590|access-date=19 Nov 2014}}</ref> Jednostavan model koji lahko prilagođava studiju s tri izvora ili tri posjete je model [[Poissonova regresija|Poissonove regresije]]. Sofisticirani modeli ponovnog obuhvata markera mogu se prilagoditi s nekoliko paketa za programski jezik otvorenog koda [[R]]. To uključuje "Prostorno eksplicitno obuhvatanje (secr)",<ref>{{cite web |last1=Efford |first1=Murray |title=Spatially Explicit Capture-Recapture (secr) |url=https://cran.r-project.org/web/packages/secr/index.html |access-date=2. 9. 2016 |publisher=Comprehensive R Archive Network (CRAN) |date=2. 9. 2016 }}</ref> "Loglinear Models for Capture-Recapture Experiments (Rcapture)",<ref>{{cite web |last1=Rivest |first1=Louis-Paul |last2=Baillargeon |first2=Sophie |title=Loglinear Models for Capture-Recapture Experiments (Rcapture) |url=https://cran.r-project.org/web/packages/Rcapture/index.html |access-date=2. 9. 2016 |publisher=Comprehensive R Archive Network (CRAN) |date=1. 9. 2014 }}</ref> and "Mark-Recapture Distance Sampling (mrds)".<ref>{{cite web |last1=Laake |first1=Jeff |last2=Borchers |first2=David |last3=Thomas |first3=Len |last4=Miller |first4=David |last5=Bishop |first5=Jon |title=Mark-Recapture Distance Sampling (mrds) |date=17. 8. 2015 |publisher=Comprehensive R Archive Network (CRAN) |url=https://cran.r-project.org/web/packages/mrds/index.html }}</ref> Takvi modeli se također mogu prilagoditi specijaliziranim programima kao što je [[MARK (softver)|MARK]]<ref name=MARK>{{cite web|title=Program MARK|url=http://www.warnercnr.colostate.edu/~gwhite/mark/mark.htm|access-date=29. 5. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060221143512/http://www.warnercnr.colostate.edu/~gwhite/mark/mark.htm|archive-date=21. 2. 2006}}</ref> ili [[E-SURGE]].<ref name=Logiciels>{{cite web|title=Logiciels|url=http://www.cefe.cnrs.fr/biom/Logiciels.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090724143418/http://www.cefe.cnrs.fr/biom/logiciels.htm|archive-date=24. 7. 2009}}</ref> Ostale srodne metode koje se često koriste uključuju [[Jolly-Seber model]] (koristi se u otvorenim [[populacija]]ma i za višestruke procjene popisa) i Schnabelove estimatore <ref>{{cite journal | last1 = Schnabel | first1 = Z. E. | year = 1938 | title = The Estimation of the Total Fish Population of a Lake | journal = American Mathematical Monthly | volume = 45 | issue = 6| pages = 348–352 | doi=10.2307/2304025| jstor = 2304025 }}</ref> (proširenje Lincoln-Petersenove metode za zatvorene populacije). Ovo je detaljno opisao Sutherland.<ref name="sutherland">{{cite book|title=Ecological Census Techniques: A Handbook|editor=William J. Sutherland|year=1996|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-47815-4}}</ref> == Integrirani pristupi == Modeliranje podataka o ponovnom hvatanju oznaka ide ka integrativnijem pristupu,<ref name="maunder1">Maunder M.N. (2003) Paradigm shifts in fisheries stock assessment: from integrated analysis to Bayesian analysis and back again. Natural Resource Modeling 16:465–475</ref> koji kombinuje podatke o ponovnom hvatanju markera sa modelima dinamike populacije i drugim vrstama podataka. Integrisani pristup je [[računar]]ski zahtjevniji, ali izvlači više informacija iz podataka, poboljšavajući procjene parametara i nesigurnosti.<ref name="maunder2">Maunder, M.N. (2001) Integrated Tagging and Catch-at-Age Analysis (ITCAAN). In Spatial Processes and Management of Fish Populations, edited by G.H. Kruse, N. Bez, A. Booth, M.W. Dorn, S. Hills, R.N. Lipcius, D. Pelletier, C. Roy, S.J. Smith, and D. Witherell, Alaska Sea Grant College Program Report No. AK-SG-01-02, University of Alaska Fairbanks, pp. 123–146.</ref> == Također pogledajte == {{portal|Ekologija|Biologija}} * [[Problem njemačkog tenka]], za procjenu veličine populacije kada su elementi numerisani. * [[Označavanje i puštanje]] * [[Procjena brojnosti]] * [[GPS praćenje divljih životinja]] * [[Efekat sjene (Genetika)]] == Reference == {{refspisak}} * {{cite journal|last=Besbeas|first=P|author2=Freeman, S. N. |author3=Morgan, B. J. T. |author4=Catchpole, E. A. |title=Integrating mark-recapture-recovery and census data to estimate animal abundance and demographic parameters.|url=https://archive.org/details/sim_biometrics_2002-09_58_3/page/540|journal=Biometrics|volume=58|pages=540–547|doi=10.1111/j.0006-341X.2002.00540.x|pmid=12229988|year=2002|issue=3|s2cid=30426391}} * {{cite journal |last=Martin-Löf |first=P.|author-link=Per Martin-Löf |title=Mortality rate calculations on ringed birds with special reference to the Dunlin ''Calidris alpina'' |journal=Arkiv för Zoologi (Zoology Files), Kungliga Svenska Vetenskapsakademien (The Royal Swedish Academy of Sciences) Serie 2 |volume=Band 13 |issue=21 |year=1961 }} * {{cite journal|last=Maunder|first=M. N.|title=Population viability analysis, based on combining integrated, Bayesian, and hierarchical analyses|journal=Acta Oecologica|volume=26|pages=85–94|doi=10.1016/j.actao.2003.11.008|year=2004|issue=2|bibcode=2004AcO....26...85M}} * {{cite journal|last=Phillips|first=C. A.|author2=M. J. Dreslik |author3=J. R. Johnson |author4=J. E. Petzing |year=2001|title=Application of population estimation to pond breeding salamanders|journal=Transactions of the Illinois Academy of Science|volume=94|issue=2|pages=111–118}} * {{cite book|last=Royle|first=J. A.|author2=R. M. Dorazio|title=Hierarchical Modeling and Inference in Ecology|publisher=Elsevier|year=2008|isbn=978-1-930665-55-2}} * {{cite book|last=Seber|first=G.A.F.|title=The Estimation of Animal Abundance and Related Parameters|publisher=Blackburn Press|location=Caldwel, New Jersey|isbn=1-930665-55-5|year=2002}} * {{cite journal|last=Schaub|first=M|author2=Gimenez, O. |author3=Sierro, A. |author4=Arlettaz, R |year=2007|title=Use of Integrated Modeling to Enhance Estimates of Population Dynamics Obtained from Limited Data|journal=Conservation Biology|volume=21|issue=4|pages=945–955|doi= 10.1111/j.1523-1739.2007.00743.x|pmid=17650245|bibcode=2007ConBi..21..945S|s2cid=43172823|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-03515125/file/06-425schaub-MS%20-%20OG.pdf}} * {{cite book|last=Williams|first=B. K.|author2=J. D. Nichols |author3=M. J. Conroy |title=Analysis and Management of Animal Populations|publisher=Academic Press|location=San Diego, California|year=2002|isbn=0-12-754406-2}} * {{cite journal| last=Chao|first=A|author1-link=Anne Chao|author2=Tsay, P. K. |author3=Lin, S. H. |author4=Shau, W. Y. |author5=Chao, D. Y. |year=2001|title=The applications of capture-recapture models to epidemiological data| url=https://archive.org/details/sim_statistics-in-medicine_2001-10-30_20_20/page/3122|journal=Statistics in Medicine|volume=20|issue=20|pages=3123–3157|doi=10.1002/sim.996|pmid=11590637|s2cid=78437}} ==Dodatni izvori == * {{cite journal | last1 = Bonett | first1 = D.G. | last2 = Woodward | first2 = J.A. | last3 = Bentler | first3 = P.M. | year = 1986 | title = A Linear Model for Estimating the Size of a Closed Population | journal = British Journal of Mathematical and Statistical Psychology | volume = 39 | pages = 28–40 | doi=10.1111/j.2044-8317.1986.tb00843.x| pmid = 3768264 }} * {{cite journal | last1 = Evans | first1 = M.A. | last2 = Bonett | first2 = D.G. | last3 = McDonald | first3 = L. | year = 1994 | title = A General Theory for Analyzing Capture-recapture Data in Closed Populations | url = https://archive.org/details/sim_biometrics_1994-06_50_2/page/396 | journal = Biometrics | volume = 50 | issue = 2| pages = 396–405 | doi=10.2307/2533383| jstor = 2533383 }} * {{cite journal | last1 = Lincoln | first1 = F. C. | year = 1930 | title = Calculating Waterfowl Abundance on the Basis of Banding Returns | journal = United States Department of Agriculture Circular | volume = 118 | pages = 1–4 }} * Petersen, C. G. J. (1896). "The Yearly Immigration of Young Plaice Into the Limfjord From the German Sea", ''Report of the Danish Biological Station (1895)'', 6, 5–84. * Schofield, J. R. (2007). "Beyond Defect Removal: Latent Defect Estimation With Capture-Recapture Method", Crosstalk, August 2007; 27–29. == Vanjski linkovi == * [http://www.pitt.edu/~yuc2/cr/history.htm A historical introduction to capture-recapture methods] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420003629/http://www.pitt.edu/~yuc2/cr/history.htm |date=20. 4. 2021 }} * [http://www.capturerecapture.co.uk Analysis of capture-recapture data] {{Biološke istraživačke metode}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Epidemiologija]] [[Kategorija:Statistika]] [[Kategorija:Statistički tipovi podataka]] [[Kategorija:Statistika okoliša]] [[Kategorija:Populacijska ekologija]] mnnhb37swt690ny2oagcxqq88a1wf5x 0 534324 3894674 3846229 2026-06-06T10:16:24Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Misoča | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Misoče | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 30 | izvor_lat_d = 44 | izvor_lat_m = 2 | izvor_lat_s = 45 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 21 | izvor_long_s = 16 | izvor_long_EW = E | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 57 | ušće_lat_s = 4 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 15 | ušće_long_s = 22 | ušće_long_EW = E | izvor = izvorišna čelenka rijeke [[Blaža|Blaže]], jugozapadne padine [[Zvijezda (planina)|Zvijezde]] | nadmorska visina izvora = oko 1300 | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] kod [[Ilijaš]]a | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Ilijaš]], [[Kanton Sarajevo]] | gradovi kroz koje protiče = [[Gornja Misoča]], [[Misoča]], [[Ilijaš]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Misoča''' je [[rijeka]] u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], desna pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Protiče područjem [[Ilijaš]]a u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]], a njena dolina čini jednu od izraženijih prirodnih cjelina na dodiru Čemerske planine i šireg porječja Bosne. Duga je oko 30&nbsp;km, a izvorišna čelenka Misoče povezana je s rijekom [[Blaža (rijeka)|Blažom]], koja se razvija na jugozapadnim padinama [[Zvijezda (planina u Bosni i Hercegovini)|Zvijezde]] na oko 1300 m nadmorske visine.<ref name="strategija2021">{{cite web |title=Strategija razvoja općine Ilijaš 2021–2027 |url=https://www.ilijas.ba/PDF/2022/StrategijaRazvoja20212027.pdf |publisher=Općina Ilijaš |pages=39–40 |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Tok i osobine == Misoča pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], odnosno [[Crno more|Crnomorskom slivu]]. U gornjem toku vezana je za područje [[Čemerska planina|Čemerske planine]], gdje je razvijena kanjonasta dolina. Prema razvojnom dokumentu Općine Ilijaš, kanjon Misoče obuhvata dolinski prostor uzvodno od naselja [[Gornja Misoča]] do naselja Okruglice, s kanjonskim stranama relativne visine od 150 do 250 m.<ref name="strategija2021"/> Dolina rijeke nalazi se u brdsko-planinskom području čije nadmorske visine ne prelaze 1600 m, dok najniži segment dna kanjona Misoče leži na oko 500 m nadmorske visine. Šire područje odlikuju klastične flišne naslage, umjereno topla i vlažna klima te šumski ekosistemi u kojima se smjenjuju tamne četinarske, montane bukove i mezofilne hrastovo-grabove zajednice.<ref name="strategija2021"/> U nizvodnom dijelu Misoča ulazi u urbanizirani prostor općine Ilijaš gdje protiče kroz urbani dio mjesnih zajednica Misoča, Ilijaš Stari i Luka.<ref name="strategija2013">{{cite web |title=Strategija održivog razvoja Općine Ilijaš 2013–2017 |url=https://www.ilijas.ba/PDF/2013/StrategijaOdrzivogRazvojaOpcineIlijas2013_2017.pdf |publisher=Općina Ilijaš |page=126 |access-date=12. 5. 2026}}</ref> U tom dijelu njeno korito bilo je predmet regulacionih zahvata radi zaštite obala, infrastrukturnih objekata i smanjenja rizika od poplava pri obilnim padavinama.<ref name="strategija2013"/> === Kanjon Misoče === Prirodna cjelina Čemerske planine s kanjonom Misoče opisana je kao brdsko-planinsko područje s izraženom vertikalnom raščlanjenošću reljefa. Morfostrukturnu okosnicu lijeve dolinske strane čini Čemerska planina, pa se kanjon i planinski masiv posmatraju kao jedinstvena geomorfološka cjelina.<ref name="strategija2021" /> == Vodosnabdijevanje i zaštita == Općina Ilijaš i nadležne službe pripremile su elaborat i provele aktivnosti za usklađivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta Mahmutovića Rijeka i rijeka Misoča.<ref name="vodostan">{{cite web |title=Zaštita rijeke Misoče ključ vodosnabdijevanja u općini Ilijaš |url=https://vodostan.ba/web/zastita-rijeke-misoce-kljuc-vodosnabdijevanja-u-opcini-ilijas/ |website=JKP "Vodostan" d.o.o. Ilijaš |date=2018 |access-date=12. 5. 2026}}</ref> Cilj određivanja zona sanitarne zaštite jest zaštita voda od zagađenja i uticaja koji mogu ugroziti higijensku ispravnost vode za piće i izdašnost izvorišta.<ref name="vodostan"/> Rijeka je bila predmet javne rasprave zbog vodozahvata i ekoloških posljedica u sušnim periodima. Portal Istinomjer zabilježio je 2021. navode udruženja građana o presušivanju Misoče ispod vodozahvata JKP "Vodostan", dok je preduzeće tvrdilo da vodu zahvata u skladu s vodnom dozvolom i u količini manjoj od dozvoljene.<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Ekološki problemi u BiH: Slučaj rijeke Misoče u Ilijašu |url=https://istinomjer.ba/ekoloski-problemi-u-bih-slucaj-rijeke-misoce-u-ilijasu/ |website=Istinomjer |date=25. 8. 2021 |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Misoča}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilijaš]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] cp7br18k69p4k5mnn0w2yg09zfubmh5 0 534325 3894673 3846361 2026-06-06T10:16:22Z WumpusBot 120674 /* Geografija */ razne ispravke 3894673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Volarica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|17|42|N|17|07|06|E}} | mapframe-caption = Položaj Volarice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 5 | izvor = područje [[Volari|Volara]], [[Šipovo]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Pliva]] kod [[Volari|Volara]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 17 | ušće_lat_s = 42 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 7 | ušće_long_s = 6 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Pliva|Plivu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = 17 | riječni_sistem = [[Vrbas]] | progresija = [[Pliva]] → [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Volari]], [[Šipovo]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Volarica''' je mala [[rijeka]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na području općine [[Šipovo]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Pripada grupi manjih vodotoka šipovačkog kraja, koji je hidrografski obilježen rijekama [[Pliva]], [[Janj]], [[Sokočnica]] i [[Lubovica]].<ref name="tors">{{cite web |title=Šipovo |url=https://turizamrs.org/en/sipovo/ |website=Turistička organizacija Republike Srpske |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Geografija == Volarica se nalazi u planinskom području Šipova, u prostoru koji je smješten između dolina Plive i Janja. Ona je među manjim rijekama koje, uz Sokočnicu i Lubovicu, presijecaju šire područje Šipova.<ref name="tors"/> U geografskim bazama podataka evidentirana je kao vodotok na području Šipova.<ref name="mindat">{{cite web |title=Volarica, Republika Srpska, Bosnia and Herzegovina |url=https://www.mindat.org/feature-3235496.html |website=Mindat.org |access-date=12. 5. 2026}}</ref> Šipovački kraj odlikuju kraški i planinski reljef, obilje izvora i vodotoka te visoka zastupljenost šumskih površina. U službenim i turističkim opisima općine Volarica se spominje zajedno s drugim lokalnim rijekama koje čine hidrološku osnovu prostora oko Šipova.<ref name="tors"/> Volarica ima lokalni hidrološki i pejzažni značaj. U studiji o uticaju na životnu sredinu za projekt male hidroelektrane na području Šipova navedena je među vodnim resursima općine, uz Plivu, Janj, Sokočnicu, Lubovicu, Vaganac, Kuprešku rijeku, Glogovac i Trnovicu.<ref name="studija">{{cite web |title=Studija o uticaju na životnu sredinu za projekat MHE "Kušo 1", opština Šipovo |url=https://voda.ekoakcija.org/sites/default/files/studija_uticaja_na_zhs_za_mhe_kuzho_1_opshtina_shipovo_242488421.pdf |publisher=Eko akcija |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Volarica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Šipovo]] [[Kategorija:Pritoke Plive]] neqyam9apfjln7vqoba59vphpl285vp 0 534326 3894672 3844325 2026-06-06T10:16:20Z WumpusBot 120674 /* Tok */ razne ispravke 3894672 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Oskova | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Oskove | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = 32 | izvor = sjeverne padine [[Konjuh]]a, područje [[Banovići|Banovića]] | izvor_lat_d = 44 | izvor_lat_m = 20 | izvor_lat_s = 13 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 33 | izvor_long_s = 22 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Spreča]] kod [[Živinice|Živinica]] | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 27 | ušće_lat_s = 52 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 37 | ušće_long_s = 2 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Spreča|Spreču]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = 342 | riječni_sistem = [[Spreča]] | progresija = [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = [[Gostelja]], Višća, Studešnica, Litva | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Banovići]], [[Živinice]], [[Tuzlanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = [[Banovići]], [[Živinice]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Oskova''' je [[rijeka]] u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], lijeva pritoka [[Spreča|Spreče]]. Protiče područjem [[Banovići|Banovića]] i [[Živinice|Živinica]] u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], a pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. U lokalnoj hidrografskoj mreži jedna je od najvažnijih pritoka Spreče, zajedno s [[Gostelja|Gosteljom]].<ref name="leap">{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice 2016–2026 |url=https://gradzivinice.ba/wp-content/uploads/2017/12/LEAP-ZIVINICE-2016-2026.pdf |publisher=Općina Živinice |pages=62–63 |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Tok == Oskova nastaje na području općine Banovići, na sjevernim padinama [[Konjuh]]a.<ref name="leap"/> Formira se spajanjem [[Velika Zlača|Velike Zlaće]] i Krabanje, poslije čega teče pored Zlaće, izletišta Mačkovac i naselja Oskova, zatim prema Živinicama i ušću u Spreču.<ref name="bistro">{{cite web |title=Rijeka Oskova |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-oskova/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=12. 5. 2026}}</ref> Oskova je duga 32&nbsp;km, od čega kroz područje Živinica protiče 10&nbsp;km prije ušća u Spreču.<ref name="leap"/> U donjem toku, na području Živinica, Oskova ulazi u širi prostor [[Sprečko polje|Sprečkog polja]]. Ona je s Gosteljom najveća i najznačajnija pritoka Spreče, s površinom sliva od 342&nbsp;km², što čini oko 17% sliva Spreče.<ref name="leap" /> == Geografski značaj == Dolina Oskove povezuje banovićko područje s dolinom Spreče i širim tuzlanskim prostorom. Naselje Banovići prema sjeveroistoku otvoreno je širokom dolinom rijeke Oskove prema Živinicama i Tuzli. Taj prirodni pravac imao je značaj i za razvoj naselja i saobraćajnih veza, posebno nakon izgradnje omladinske pruge Brčko–Banovići.<ref name="banovici">{{cite web |title=Historija |url=https://banovici.gov.ba/historija/ |publisher=Općina Banovići |access-date=12. 5. 2026}}</ref> U geomorfološkom pogledu, doline Gostelje i Oskove u području Živinica opisane su kao uske riječne doline prosječne širine oko 50–150 m, za razliku od prostranije aluvijalne doline Spreče.<ref name="rp">{{cite web |title=Regulacioni plan "Novi Grad 3" Živinice: tekstualni dio |url=https://gradzivinice.ba/wp-content/uploads/2019/05/RP-Novi-Grad-3_Zivinice_Tekstualni-dio.pdf |publisher=Grad Živinice |page=27 |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Oskova}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Banovići]] [[Kategorija:Živinice]] 4x5u11ky1iz9jbjd6pi98g2639hzzxt 0 534327 3894671 3844327 2026-06-06T10:16:17Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894671 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Tolisa | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Tolise | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = 56,2 | izvor = obronci [[Trebava|Trebave]] | nadmorska visina izvora = 440 | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Sava]] između [[Tolisa|Tolise]] i [[Domaljevac|Domaljevca]] | nadmorska visina ušća = 81 | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 54 | ušće_lat_s = 49 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 20 | ušće_long_s = 57 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Sava|Savu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Sava]] | progresija = [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = [[Srnava]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = | gradovi kroz koje protiče = [[Tolisa]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Tolisa''' je [[rijeka]] u sjevernoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], desna pritoka [[Sava|Save]]. Protiče područjem bosanske Posavine, a u hidrološkom smislu pripada slivu Save, odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. Duga je 56,2&nbsp;km, izvire na obroncima [[Trebava|Trebave]], a ulijeva se u Savu između naselja [[Tolisa (Orašje)|Tolise]] i [[Domaljevac|Domaljevca]].<ref name="he">{{cite web |title=Tolisa |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/tolisa-rijeka |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Tok == Tolisa izvire na obroncima Trebave na nadmorskoj visini od 440 m.<ref name="he"/> Izvire na sjevernim obroncima Trebovca u blizini istoimenog naselja, a zatim teče prema sjeveru i Posavini.<ref name="proleksis">{{cite web |title=Tolisa |url=https://proleksis.lzmk.hr/3477/ |website=Proleksis enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=12. 5. 2026}}</ref> U donjem toku rijeka prolazi kroz nizijski prostor bosanske Posavine i ulijeva se u Savu između Tolise i Domaljevca. Nadmorska visina ušća iznosi 81 m.<ref name="he"/> U donjem toku u Tolisu se ulijeva [[Srnava]].<ref name="waterway">{{cite web |title=Tolisa |url=https://waterwaymap.org/river/Tolisa%20006331420032/ |website=WaterwayMap |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Geografske osobine == Tolisa je nizijska rijeka u završnom dijelu toka. Na cijelom njenom toku izraženi [[meandar|meandri]], što je karakteristično za vodotoke koji iz brdskog zaleđa ulaze u ravničarski prostor uz Savu.<ref name="he"/> Rijeka pripada neposrednom slivu Save. Njeno porječje nalazi se u prijelaznoj zoni između padina Trebave i aluvijalne ravni Posavine, gdje manji vodotoci teku prema sjeveru i završavaju u Savi. U donjem toku Tolisa je povezana s naseljima i poljoprivrednim prostorom između [[Orašje|Orašja]], Tolise i Domaljevca. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tolisa}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rijeke Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Geografija Posavskog kantona]] [[Kategorija:Pritoke Save]] jyv2y4gph4qs87emlhhh5za6a1q9go7 0 534328 3894670 3844431 2026-06-06T10:16:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894670 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Glinica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Glinice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = 21 | izvor = | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Glina (rijeka)|Glina]] kod [[Poljana (Velika Kladuša)|Poljane]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 45 | ušće_lat_m = 13 | ušće_lat_s = 52 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 15 | ušće_long_m = 55 | ušće_long_s = 9 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Glina (rijeka)|Glinu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Glina (rijeka)|Glina]] | progresija = [[Glina (rijeka)|Glina]] → [[Kupa]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | pritoke = [[Bužimnica]], Stabandža, Grmušnjak, Bojna, Slapnica | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}} | lokacija = [[Unsko-sanski kanton]], [[Sisačko-moslavačka županija]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Glinica''' je [[rijeka]] u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i susjednom dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]], pritoka [[Glina (rijeka)|Gline]]. Protječe područjem [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] i [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke županije]], a pripada slivu [[Kupa|Kupe]], odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. Duga je 21&nbsp;km.<ref name="waterway">{{cite web |title=Glinica |url=https://waterwaymap.org/river/Glinica%20003950635027/ |website=WaterwayMap |access-date=12. 5. 2026}}</ref> == Tok == Glinica se ulijeva u Glinu kod velikokladuškog naselja [[Poljana (Velika Kladuša)|Poljana]], na području između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.<ref name="bistro">{{cite web |title=Rijeka Glinica |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-glinica/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=12. 5. 2026}}</ref> Rijeka pripada porječju Gline, a među glavnim je pritokama Gline, uz Maju.<ref name="he-glina">{{cite web |title=Glina |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/glina-rijeka |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=12. 5. 2026}}</ref> Glina se dalje ulijeva u [[Kupa|Kupu]], pa Glinica hidrološki pripada sistemu Kupa–Sava–Dunav. == Sliv i pritoke == Glinica ima pet evidentiranih pritoka: [[Bužimnica|Bužimnicu]], Stabandžu, Grmušnjak, Bojnu i Slapnicu.<ref name="waterway"/> Sliv Glinice smješten je u kontaktnoj zoni zapadnog dijela Bosanske krajine i hrvatskog Pokuplja. U geografskom smislu povezan je s područjem [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]] i graničnim prostorom prema Hrvatskoj, gdje manji vodotoci teku prema Glini i dalje prema Kupi. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Glinica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rijeke Hrvatske]] [[Kategorija:Geografija Unsko-sanskog kantona]] [[Kategorija:Velika Kladuša]] k5if1vxydh3nv59adtoyj14b170uema 0 534329 3894669 3844333 2026-06-06T10:16:15Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894669 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Image_Tarzan_of_the_Apes_poster_1918.jpg|mini|300x300piksel|Poster za film ''Tarzan i majmuni iz'' 1918.]] '''Tarzan (John Clayton, Viscount Greystoke)''' je [[Lik|izmišljeni lik]] i junak iz popularne serije knjiga [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] pisca Edgara Ricea Burroughsa.<ref>{{Cite web|url=https://www.si.edu/object/tarzan-no-215%3Anmah_1867438|title=Tarzan No. 215 {{!}} Smithsonian Institution|website=www.si.edu|language=en|access-date=12. 5. 2026}}</ref> Edgar Rice Burroughs je započeo svoj književni rad [[1912.|1912. godine]] dok [[Nezaposlenost|je bio nezaposlen]]. Pisao je rukom, na praznim stranicama starih pisama i komadićima [[papir]]a, jer nije imao novca za kupovinu papira. Uspio je prodati priču o Tarzanu ''časopisu All-Story'' za 700 [[Američki dolar|dolara]], koja je postala vrlo popularna. Uslijedila je serija [[strip]]ova, 23 [[roman]]a i dugometražnih filmova. Tarzan je postao jedan od najpopularnijih likova u popularnoj kulturi 20. stoljeća. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Književni likovi]] pm83stk9h0d6ytzbsg9aw37nr90bl0n 0 534336 3894668 3891241 2026-06-06T10:16:12Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894668 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} [[Slika:AralSea1989 2014.jpg|thumb|300px| Slika [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] 1989. (lijevo) i 2014. godine. Aralsko jezero je primjer urušenog ekosistema.<ref name="Keith2013"/> (izvor slike: [[NASA]])]] '''Ekološki kolaps''' ili '''ekološka prekretnica''' ili '''kolaps ekosistema''' nastaje kada destabilizirajući procesi postanu dovoljno jaki ili brzi da pređu kritični prag unutar tog ekosistema. ''[[Ekosistem]]'', skraćenica za ekološki [[teorija sistema|sistem]], definisan je kao skup međusobno djelujućih [[organizam]]a unutar [[biofizičko okruženje|biofizičkog okruženja]].<ref name="Chapinglossary">{{Cite book|last=Chapin|first=F. Stuart III|title=Principles of terrestrial ecosystem ecology|date=2011|publisher=Springer|others=P. A. Matson, Peter Morrison Vitousek, Melissa C. Chapin|isbn=978-1-4419-9504-9|edition=2nd|location=New York|chapter=Glossary|oclc=755081405}}</ref>{{rp|458}} Ekosistemi nikada nisu statični i kontinuirano su podložni i stabilizirajućim i destabilizirajućim procesima.<ref name="Allesina2012">{{Cite journal |last1=Allesina |first1=Stefano |last2=Tang |first2=Si |title=Stability criteria for complex ecosystems |date=19. 2. 2012 |journal=Nature |volume=483 |issue=7388 |pages=205–208 |doi=10.1038/nature10832 |pmid=22343894 |arxiv=1105.2071 }}</ref> Stabilizacijski procesi omogućavaju ekosistemima da adekvatno reaguju na destabilizirajuće promjene ili poremećaje u ekološkim uslovima ili da se oporave od degradacije koju oni izazivaju.<ref name="GTCFEcological">{{Cite web|title=Ecological collapse|url=https://globalchallenges.org/global-risks/ecological-collapse/|access-date=3. 12. 2021|website=The Global Challenges Foundation|language=en-US}}</ref> occurs.<ref name="Canadell2021">{{Cite book |last1=Canadell |first1=Josep G. |last2=Jackson |first2=Robert B. |chapter=Ecosystem Collapse and Climate Change: An Introduction|date=2021|title=Ecosystem Collapse and Climate Change|pages=1–9|place=Cham|publisher=Springer International Publishing|series=Ecological Studies |volume=241 |doi=10.1007/978-3-030-71330-0_1 |isbn=978-3-030-71329-4 |s2cid=237994459 }}</ref> Kolaps ekosistema ne znači potpuni nestanak života na tom području, ali rezultira gubitkom karakteristika koje prvobitni ekosistem definiraju, obično uključujući i [[ekosistemske usluge]] koje je možda pružao. Kolaps ekosistema je u suštini najčešće nepovratan, a čak i ako je preokret moguć, on je obično spor i težak.<ref name="Keith2013" /><ref name="Bergstrom-Wienecke2021" /> Ekosistemi sa niskom otpornošću mogu se urušiti čak i tokom relativno stabilnog vremena, što zatim obično dovodi do njihove zamjene otpornijim sistemom u [[biosferi]]. Međutim, čak i otporni ekosistemi mogu nestati tokom vremena brzih promjena u okolišu,<ref name="Canadell2021" /> a proučavanje fosilnih zapisa uspjelo je identificirati kako su određeni ekosistemi prošli kroz kolaps, kao što je bio slučaj sa [[kolapsom karbonskih prašuma]] ili kolapsom ekosistema [[Bajkalskog jezera]] i [[Jezera Hovsgol]] tokom [[Posljednjeg ledenog maksimuma]].<ref name="Karabanov2004" /><ref name="Sahney2010" /> Danas je tekuće [[istrebljenje u holocenu]] prvenstveno uzrokovano [[antropogeni uticaj na okoliš|antropogenim uticajem na okoliš]], a najveći [[gubitak biodiverziteta]] do sada bio je posljedica [[degradacija staništa]] i [[fragmentacije staništa|fragmentacije]], što na kraju uništava cijele ekosisteme ako se ne kontrolira.<ref>{{cite web| title=Living Planet Report|publisher=World Wildlife Fund|url=http://wwf.panda.org/about_our_earth/all_publications/living_planet_report/}}</ref> U nedavnoj prošlosti bilo je više značajnih primjera takvog kolapsa ekosistema, kao što je [[kolaps ribolova bakalara na sjeverozapadu Atlantika]].<ref name="Hamilton2001" /> Vjerovatno će se dogoditi još primjera bez promjene kursa, budući da procjene pokazuju da je 87% okeana i 77% kopnene površine izmijenjeno djelovanjem čovječanstva, pri čemu je 30% globalne kopnene površine degradirano, a otpornost ekosistema je globalno smanjena.<ref name="Bergstrom-Wienecke2021">{{Cite journal |last1=Bergstrom |first1=Dana M. |last2=Wienecke |first2=Barbara C. |last3=van den Hoff |first3=John |last4=Hughes |first4=Lesley |last5=Lindenmayer |first5=David B. |last6=Ainsworth |first6=Tracy D. |last7=Baker |first7=Christopher M. |last8=Bland |first8=Lucie |last9=Bowman |first9=David M. J. S. |last10=Brooks |first10=Shaun T. |last11=Canadell |first11=Josep G. |last12=Constable |first12=Andrew J. |last13=Dafforn |first13=Katherine A. |last14=Depledge |first14=Michael H. |last15=Dickson |first15=Catherine R. |last16=Duke |first16=Norman C. |last17=Helmstedt |first17=Kate J. |last18=Holz |first18=Andrés |last19=Johnson |first19=Craig R. |last20=McGeoch |first20=Melodie A. |last21=Melbourne-Thomas |first21=Jessica |last22=Morgain |first22=Rachel |last23=Nicholson |first23=Emily |last24=Prober |first24=Suzanne M. |last25=Raymond |first25=Ben |last26=Ritchie |first26=Euan G. |last27=Robinson |first27=Sharon A. |last28=Ruthrof |first28=Katinka X. |last29=Setterfield |first29=Samantha A. |last30=Sgrò |first30=Carla M. |last31=Stark |first31=Jonathan S. |last32=Travers |first32=Toby |last33=Trebilco |first33=Rowan |last34=Ward |first34=Delphi F. L. |last35=Wardle |first35=Glenda M. |last36=Williams |first36=Kristen J. |last37=Zylstra |first37=Phillip J. |last38=Shaw |first38=Justine D. |date=25. 2. 2021 |title=Combating ecosystem collapse from the tropics to the Antarctic |journal=Global Change Biology |volume=27 |issue=9 |pages=1692–1703 |doi=10.1111/gcb.15539 |pmid=33629799 |doi-access=free |hdl=10536/DRO/DU:30148368 |hdl-access=free }}</ref> [[Deforestacija amazonske prašume]] je najdramatičniji primjer masivnog, kontinuiranog ekosistema i žarišta [[biodiverzitet]]a koji su pod neposrednom prijetnjom od [[uništavanje staništa|uništavanja staništa]] kroz sječu [[šuma]], te manje vidljive, ali stalno rastuće i uporne prijetnje od [[klimatske promjene|klimatskih promjena]].<ref name="Boulton2022" /><ref name="Carrington2022" /> [[Biološka zaštita]] može pomoći u očuvanju [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]] i ugroženih ekosistema. Međutim, vrijeme je od ključne važnosti. Baš kao što se intervencije za očuvanje vrste moraju dogoditi prije nego što padne ispod održivih granica populacije, u kom trenutku nastaje [[dug izumiranja]], bez obzira na to što slijedi, napori za zaštitu [[ekosistem]]a moraju se poduzeti kao odgovor na rane signale upozorenja, prije nego što se pređe prekretnica za [[promjena režima|promjenu režima]]. Nadalje, postoji značajan jaz između obima naučnog znanja o tome kako dolazi do izumiranja i znanja o tome kako ekosistemi propadaju. Iako je bilo napora da se stvore objektivni kriteriji koji se koriste za određivanje kada je ekosistem u opasnosti od kolapsa, oni su relativno novijeg datuma i još uvijek nisu toliko sveobuhvatni. Dok [[IUCN Crvena lista]] ugroženih vrsta postoji decenijama, [[IUCN Crvena lista ekosistema]] je u razvoju tek od 2008. godine.<ref name="Keith2013" /><ref name="Bergstrom-Wienecke2021" /> == Definicija == Kolaps ekosistema je definisan kao "transformacija identiteta, gubitak definirajućih karakteristika i zamjena novim ekosistemom", a uključuje gubitak "definirajućih biotskih ili abiotskih karakteristika", uključujući sposobnost održavanja vrsta koje su nekada bile povezane s tim ekosistemom.<ref name="Keith2013"/> Prema drugoj definiciji, to je "promjena od početnog stanja izvan tačke u kojoj je ekosistem izgubio ključne definirajuće karakteristike i funkcije, a karakterizira ga smanjenje prostornog opsega, povećana degradacija okoliša, smanjenje ili gubitak ključnih [[vrsta]], poremećaj biotskih procesa i na kraju gubitak [[usluga ekosistema]] i funkcija".<ref name="Bergstrom-Wienecke2021" /> Kolaps ekosistema opisan je također kao "[[analog izumiranja vrsta]]", a u mnogim slučajevima je nepovratan, s pojavom novog ekosistema umjesto njega, koji može zadržati neke karakteristike prethodnog, ali ima znatno izmijenjenu strukturu i funkciju.<ref name="Keith2013" /> Postoje izuzeci kada se ekosistem može oporaviti nakon tačke kolapsa,<ref name="Boitani2014">{{cite journal|last1=Boitani|first1=Luigi|last2=Mace|first2=Georgina M. |last3=Rondinini|first3=Carlo |title=Challenging the Scientific Foundations for an IUCN Red List of Ecosystems|journal=Conservation Letters|doi=10.1111/conl.12111 |volume=8|issue=2|date=2014|pages=125–131|hdl=11573/624610 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1443166/1/conl12111.pdf |doi-access=free}}</ref> ali po definiciji, uvijek će biti mnogo teže preokrenuti nego dozvoliti poremećenom, ali funkcionalnom ekosistemu da se oporavi, što zahtijeva aktivnu intervenciju i/ili produženi vremenski period čak i ako se može preokrenuti.<ref name="Keith2013">{{cite journal|last1=Keith|first1=DA|last2=Rodríguez|first2=J.P.|last3=Rodríguez-Clark|first3=K.M.|last4=Aapala|first4=K.|last5=Alonso|first5=A.|last6=Asmussen|first6=M.|last7=Bachman|first7=S.|last8=Bassett|first8=A.|last9=Barrow|first9=E.G.|last10=Benson|first10=J.S.|last11=Bishop|first11=M.J.|last12=Bonifacio|first12=R.|last13=Brooks|first13=T.M.|last14=Burgman|first14=M.A.|last15=Comer|first15=P.|last16=Comín|first16=F.A.|last17=Essl|first17=F.|last18=Faber-Langendoen|first18=D.|last19=Fairweather|first19=P.G.|last20=Holdaway|first20=R.J.|last21=Jennings|first21=M.|last22=Kingsford|first22=R.T.|last23=Lester|first23=R.E.|last24=Mac Nally|first24=R.|last25=McCarthy|first25=M.A.|last26=Moat|first26=J.|last27=Nicholson|first27=E.|last28=Oliveira-Miranda|first28=M.A.|last29=Pisanu|first29=P.|last30=Poulin|first30=B.|last31=Riecken|first31=U.|last32=Spalding|first32=M.D.|last33=Zambrano-Martínez|first33=S.|title=Scientific Foundations for an IUCN Red List of Ecosystems|journal=PLOS ONE|date=2013|volume=8|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0062111|pmid=23667454|pmc=3648534|bibcode=2013PLoSO...862111K|url=https://iucnrle.org/resources/key-documents/|access-date=8. 9. 2018|doi-access=free|archive-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201028130727/https://iucnrle.org/resources/key-documents/}}</ref><ref name="Bergstrom-Wienecke2021" /> == Drajveri == [[Slika:Keith2013 process circle.png|thumb| Dijagram tipičnih pokretača kolapsa ekosistema.<ref name="Keith2013" />]] Iako se kolapsi mogu dogoditi prirodno s poremećajima u ekosistemu — kroz požare, klizišta, poplave, teške vremenske prilike, bolesti ili [[invazivna vrsta|invaziju vrsta]]— u posljednjih pedeset godina došlo je do primjetnog porasta poremećaja uzrokovanih ljudskim djelovanjem.<ref name="GTCFEcological"/><ref name=":1">{{Cite journal|last1=MacDougall|first1=A. S.|last2=McCann|first2=K. S.|last3=Gellner|first3=G.|last4=Turkington|first4=R.|date=6. 2. 2013|title=Diversity loss with persistent human disturbance increases vulnerability to ecosystem collapse|journal=Nature|volume=494|issue=7435|pages=86–89|doi=10.1038/nature11869|pmid=23389543 |bibcode=2013Natur.494...86M |s2cid=4320064 |issn=0028-0836}}</ref> Kombinacija promjena u okolišu i prisustva ljudske aktivnosti sve je štetnija za ekosisteme svih vrsta, jer naše neograničene akcije često povećavaju rizik od naglih (i potencijalno nepovratnih) promjena nakon poremećaja; kada bi se sistem inače mogao oporaviti.<ref name=":1"/> Neka ponašanja koja izazivaju transformaciju su: ljudska intervencija u ravnotežu lokalne raznolikosti (kroz uvođenje novih vrsta ili [[prekomjerna eksploatacija|prekomjernu eksploataciju]]), promjene u hemijskoj ravnoteži okoliša kroz zagađenje, modifikacije lokalne klime ili vremena [[Antropogene klimatske promjene|antropogene]] [[klimatske promjene]] i uništavanje staništa ili [[Fragmentacija staništa|fragmentaciju]] u kopnenim/morskim sistemima.<ref name="GTCFEcological"/> Naprimjer, utvrđeno je da [[prekomjerna ispaša]] uzrokuje [[degradacija zemljišta|degradaciju zemljišta]], posebno u [[Južna Evropa|Južnoj Evropi]], što je još jedan pokretač ekološkog kolapsa i gubitka prirodnih krajolika. Pravilno upravljanje pastoralnim krajolicima može ublažiti rizik od [[dezertifikacija|dezertifikacije]].<ref>{{Cite journal|title = Exploring the Impact of Overgrazing on Soil Erosion and Land Degradation in a Dry Mediterranean Agro-Forest Landscape (Crete, Greece)|journal = Arid Land Research and Management|date = 3. 7. 2015|issn = 1532-4982|pages = 360–374|volume = 29|issue = 3|doi = 10.1080/15324982.2014.968691|first1 = Orestis|last1 = Kairis|first2 = Christos|last2 = Karavitis|first3 = Luca|last3 = Salvati|first4 = Aikaterini|last4 = Kounalaki|first5 = Kostas|last5 = Kosmas|s2cid = 128464303}}</ref> Uprkos jakim empirijskim dokazima i vrlo vidljivim poremećajima koji izazivaju kolaps, predviđanje kolapsa je složen problem. Do kolapsa može doći kada se distribucija ekosistema smanji ispod minimalne održive veličine ili kada ključni biotski procesi i karakteristike nestanu zbog [[degradacija okoliša]] ili poremećaja biotskih interakcija. Ovi različiti putevi do kolapsa mogu se koristiti kao kriteriji za procjenu rizika od kolapsa ekosistema.<ref>{{cite journal|last1=Gigante|first1=Daniela|last2=Foggi|first2=Bruno|last3=Venanzoni|first3=Roberto|last4=Viciani|first4=Daniele|last5=Buffa|first5=Gabriella|date=2016|title=Habitats on the grid: The spatial dimension does matter for red-listing|url=https://iris.unive.it/bitstream/10278/3671359/2/2016_Gigante_etal_Habitats%20on%20the%20grid.pdf|journal=Journal for Nature Conservation|volume=32|pages=1–9|doi=10.1016/j.jnc.2016.03.007|bibcode=2016JNatC..32....1G |hdl-access=free|hdl=10278/3671359}}</ref><ref name="BlandMAR">{{cite journal|last1=Bland|first1=L.|last2=Regan|first2=T.|last3=Ngoc Dinh|first3=M.|last4=Ferrari|first4=R.|last5=Keith|first5=D.|last6=Lester|first6=R.|last7=Mouillot|first7=D.|last8=Murray|first8=N.|last9=Anh Nguyen|first9=H.|last10=Nicholson|first10=E.|date=2017|title=Meso-American Reef: Using multiple lines of evidence to assess the risk of ecosystem collapse|url=https://iucnrle.org/resources/published-assessments/|journal=Proceedings of the Royal Society B|volume=284|issue=1863|doi=10.1098/rspb.2017.0660|pmc=5627190|pmid=28931744|access-date=9. 9. 2018|archive-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201028162615/https://iucnrle.org/resources/published-assessments/}}</ref> Iako se stanja kolapsa ekosistema često definišu kvantitativno, malo je studija koje adekvatno opisuju prelaze iz prvobitnog ili prvobitnog stanja ka kolapsu.<ref name="Bland2018">{{cite journal|last1=Bland|first1=L.|last2=Rowland|first2=J.|last3=Regan|first3=T.|last4=Keith|first4=D.|last5=Murray|first5=N.|last6=Lester|first6=R.|last7=Linn|first7=M.|last8=Rodríguez|first8=J.P.|last9=Nicholson|first9=E.|date=2018|title=Developing a standardized definition of ecosystem collapse for risk assessment|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|volume=16|issue=1|pages=29–36|doi=10.1002/fee.1747|doi-access=free|hdl=11343/283474|hdl-access=free}}</ref><ref name="Sato2017" /> == Geološki zapis == {{glavni|Promjena režima}} U drugom primjeru, istraživanje iz 2004. pokazalo je kako su tokom [[Posljednji glacijalni maksimum|Posljednjeg glacijalnog maksimuma]] (LGM), promjene u okolišu i klimi dovele do kolapsa ekosistema [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]] i [[Jezero Hovsgol|Jezera Hovsgol]], što je potom pokrenulo [[specijacija|evoluciju vrsta]].<ref name="Karabanov2004">{{Cite journal|title = Ecological collapse of Lake Baikal and Lake Hovsgol ecosystems during the Last Glacial and consequences for aquatic species diversity|journal = Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|date = 6. 7. 2004|pages = 227–243|volume = 209|series = High Latitude Eurasian Palaeoenvironments|issue = 1–4|doi = 10.1016/j.palaeo.2004.02.017|first1 = Eugene|last1 = Karabanov|firs]t2 = Douglas|last2 = Williams|first3 = Mikhail|last3 = Kuzmin|first4 = Valentina|last4 = Sideleva|first5 = Galina|last5 = Khursevich|first6 = Alexander|last6 = Prokopenko|first7 = Emilia|last7 = Solotchina|first8 = Lilia|last8 = Tkachenko|first9 = Svetlana|last9 = Fedenya|bibcode = 2004PPP...209..227K}}</ref> Kolaps ekosistema Hovsgola tokom posljednjeg LGM-a doveo je do novog ekosistema, s ograničenom biološkom raznolikosti vrsta i niskim nivoima endemizma tokom holocena. To istraživanje također pokazuje kako je kolaps ekosistema tokom LGM-a u jezeru Hovsgol doveo do većeg nivoa raznolikosti i većeg nivoa endemizma kao nusprodukta kasnije evolucije. U periodu [[karbon]]a, velike tropske močvare, protezale su se preko većeg dijela Euramerike (Evrope i Amerike). Ovo zemljište je podržavalo visoke likopside koji su se fragmentirali i naglo urušili.<ref name="Sahney2010">{{ cite journal | url=http://geology.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/38/12/1079 |last1=Sahney |first1=S. |last2=Benton |first2=M.J. |last3=Falcon-Lang |first3=H.J. | year=2010 | title= Rainforest collapse triggered Pennsylvanian tetrapod diversification in Euramerica | journal=Geology | volume = 38 | pages = 1079–1082 | format=PDF | doi=10.1130/G31182.1 | issue=12 | bibcode=2010Geo....38.1079S| url-access=subscription }}</ref> Propast [[prašuma]] tokom [[karbon]]a pripisuje se [[Propast prašuma u karbonu|višestrukim uzrocima]], uključujući [[klimatske promjene]] i [[vulkanizam]].<ref>{{cite journal |last1=Fielding |first1=C.R. |last2=Frank |first2=T.D. |last3=Birgenheier |first3=L.P.|last4=Rygel |first4=M.C. |last5=Jones |first5=A.T. |last6=Roberts |first6=J. |year=2008 |title=Stratigraphic imprint of the Late Palaeozoic Ice Age in eastern Australia: A record of alternating glacial and nonglacial climate regime |journal=Journal of the Geological Society |volume=165 |issue=1 |pages=129–140 |bibcode=2008JGSoc.165..129F |doi=10.1144/0016-76492007-036 |s2cid=31953303}}</ref> Konkretno, u ovom periodu [[klima]] je postala hladnija i sušnija, uslovi koji nisu povoljni za rast prašuma i veći dio biodiverziteta u njima. Iznenadni kolaps kopnenog okruženja doveo je do izumiranja mnogih velikih [[vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], gigantskih [[člankonožac]]a i raznovrsnih [[vodozemac]]a, što je omogućilo [[sjemenjače|sjemenjačma]] i [[Amniote|amniotima]] da preuzmu primat (ali su i manji srodnici pogođenih biljaka preživjeli).<ref name="Sahney2010"/> == Historijski primjeri urušenih ekosistema == [[Datoteka:Hangaroa Moais.jpg|thumb|300px| Subtropske širokolisne šume su nestale sa Uskršnjeg ostrva. Ostrvo je sada uglavnom prekriveno travnatim površinama sa totorom (biljkom) ''nga'atu'' ili rogozom (''Schoenoplectus californicus tatora'') u kraterskim jezerima Rano Raraku i Rano Kau.]] Rapa Nui [[tropske i suptropske vlažne širokolisne šume|suptropske širokolisne šume]] na [[Uskršnje ostrvo|Uskršnjem ostrvu]], kojima je ranije dominirala [[endem]]ska palma ''[[Paschalococos]]'', smatraju se uništenima zbog kombinovanih efekata prekomjerne eksploatacije, klimatskih promjena i unesenih egzotičnih [[pacov]]a.<ref>{{Cite journal | doi = 10.1016/j.jas.2009.10.006| title = Humans, climate or introduced rats – which is to blame for the woodland destruction on prehistoric Rapa Nui (Easter Island)?| journal = Journal of Archaeological Science| volume = 37| issue = 2| page = 417| year = 2010| last1 = Mieth | first1 = A. | last2 = Bork | first2 = H. R. | bibcode = 2010JArSc..37..417M}}</ref> [[Aralsko jezero|Aralsko more]] bilo je endoreični bazen između [[Kazahstan]]a i [[Uzbekistan]]a. Nekada se smatralo jednim od najvećih jezera na svijetu, ali se smanjuje od 1960-ih, nakon što su rijeke koje su ga hranile preusmjerene za navodnjavanje velikih razmjera. Do 1997. godine, smanjilo se na 10% svoje prvobitne veličine, podijelivši se na mnogo manjih hiperslanih jezera, dok su se isušena područja transformirala u [[pustinjske stepe]].<ref name="Keith2013" /><ref name="sciam">{{cite news|author1=Philip Micklin |author2=Nikolay V. Aladin |title=Reclaiming the Aral Sea|url=http://www.sciam.com/article.cfm?id=reclaiming-the-aral-sea&sc=rss|work=Scientific American|date=mart 2008| access-date=17. 5. 2008}}</ref> Promjena režima u sjevernom ekosistemu [[Benguela struja|Benguela]] smatra se primjerom kolapsa ekosistema u okruženjima [[Pelagična zona|otvorenog mora]].<ref name="BlandWatermeyer2018">{{cite journal|last1=Bland|first1=Lucie M.|last2=Watermeyer|first2=Kate E.|last3=Keith|first3=David A.|last4=Nicholson|first4=Emily|last5=Regan|first5=Tracey J.|last6=Shannon|first6=Lynne J.|title=Assessing risks to marine ecosystems with indicators, ecosystem models and experts|journal=Biological Conservation|volume=227|year=2018|pages=19–28|issn=0006-3207|doi=10.1016/j.biocon.2018.08.019|s2cid=92093006 }}</ref> Prije 1970-ih, sardine su bile dominantni kičmenjčki potrošači, ali prekomjerni [[ribolov]] i dva nepovoljna klimatska događaja ([[Benguela Current|Benguela Niño]] 1974. i 1984. godine) doveli su do osiromašenog ekosistema s visokom biomasom [[meduza]] i glavoča.<ref name="HeymansTomczak2016">{{cite journal|last1=Heymans|first1=Johanna J.|last2=Tomczak|first2=Maciej T.|title=Regime shifts in the Northern Benguela ecosystem: Challenges for management|journal=Ecological Modelling|volume=331|year=2016|pages=151–159|issn=0304-3800|doi=10.1016/j.ecolmodel.2015.10.027}}</ref> Još jedan značajan primjer je [[kolaps ribolova bakalara na sjeverozapadu Atlantika|kolaps bakalara Grand Banks]] početkom 1990-ih, kada je [[prekomjerni ribolov]] smanjio populacije riba na 1% njihovih historijskih nivoa.<ref name="Hamilton2001">{{cite journal |last1=Hamilton |first1=Lawrence C. |last2=Butler |first2=M. J. |title=Outport adaptations: Social indicators through Newfoundland's Cod crisis |journal=Human Ecology Review |date=januar 2001 |volume=8 |issue=2|pages=1–11 |url=https://www.researchgate.net/publication/247089244}}</ref> == Današnje kolabiranje == Ne smatraju se urušenim, ali je na dobrom putu ako ne bude intervencije: Sjeverne savane Australije, ''[[Kimberley (Zapadna Australija)|Kimberley]]'' i ''[[Poluostrvo Cape York]]''. Oba se smatraju jednim od najvećih netaknutih ekosistema, pri čemu Kimberley sadrži 2.000 domaćih biljaka, a Cape otprilike 3.000. Oba su dom stotinama [[ptica]], [[sisar]]a, [[gmizavac]]a i [[insekti|insekata]]. Zbog korova koji podstiče požare, pejzaž se tokom godina promijenio iz šuma u [[travnjak]]e. Dodatni pritisci klimatskih promjena, prekomjerne ispaše i šumarstva počeli su značajno opadati.<ref>{{Cite web |last1=Murphy |first1=Brett |last2=Ritchie |first2=Euan |date=26. 8. 2016 |title=EcoCheck: Australia's vast, majestic northern savannas need more care |url=https://theconversation.com/ecocheck-australias-vast-majestic-northern-savannas-need-more-care-59897 |access-date=25. 4. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}</ref> Sjeverne [[mangrova|mangrove]] u [[Australija|Australiji]] nastavljaju gubiti hranjive tvari i kopnenu masu. Otprilike 7.400 hektara (18.286 jutara) mangrova izgubljeno je u najvećem izumiranju zabilježenom između 2015. i 2016.<ref>{{Cite web |last1=Duke |first1=Norman |last2=Oosterzee |first2=Penny van |date=13. 3. 2017 |title=Extreme weather likely behind worst recorded mangrove dieback in northern Australia |url=https://theconversation.com/extreme-weather-likely-behind-worst-recorded-mangrove-dieback-in-northern-australia-71880 |access-date=25. 4. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}</ref> [[Veliki koralni greben]] zabilježio je svoj prvi događaj izbjeljivanja koralja 1998. , a najveće širenje izbjeljivanja dogodilo se 2020.<ref>{{Cite web |last1=Pratchett |first1=Morgan |last2=Hughes |first2=Terry |date=6. 4. 2020 |title=We just spent two weeks surveying the Great Barrier Reef. What we saw was an utter tragedy |url=https://theconversation.com/we-just-spent-two-weeks-surveying-the-great-barrier-reef-what-we-saw-was-an-utter-tragedy-135197 |access-date=25. 4. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}</ref> Zabilježeno je da je otprilike 50% korala izgubljeno, zaključno s 2023.<ref>{{Cite web |last=Team |first=Enviroliteracy |date=25. 4. 2025 |title=What is the status of the Great Barrier Reef in 2023? |url=https://enviroliteracy.org/what-is-the-status-of-the-great-barrier-reef-in-2023/ |access-date=25. 4. 2025 |website=The Environmental Literacy Council |language=en-US}}</ref> Kako korali izbjeljuju, ne samo da umiru, već su pogođeni i organizmi koji zavise od njih za preživljavanje. Pretpostavlja se da Veliki koralni greben podržava preko 9.000 vrsta organizama.<ref>{{Cite web |last=mischa |date=27. 6. 2016 |title=Biodiversity of the Great Barrier Reef |url=https://www.science.org.au/curious/great-barrier-reef |access-date=25. 4. 2025 |website=Curious |language=en}}</ref> Kontinuirano smanjenje Velikog koralnog grebena posljedica je mnogih faktora, od kojih su najveći [[klimatske promjene]] i [[zagađenje]]. Mjesto svjetske baštine: Shark Bay se smatra najuglednijim prema [https://climatevulnerabilityindex.org/ Climate Change Vulnerability Index]. Ekosistem podržava zajednicu, ali pad zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena uveliko je uticao na to. [[morska trava]] nije održiva u uslovima promjenjive klime i to je glavni izvor staništa za [[ribe]] i morski život.<ref>{{Cite web |last1=Sequeira |first1=Ana M. M. |last2=Burns |first2=Brendan Paul |last3=Walker |first3=Diana |last4=Day |first4=Jon C. |last5=Fraser |first5=Matthew |last6=Heron |first6=Scott F. |date=7. 2. 2019 |title=Shark Bay: A World Heritage Site at catastrophic risk |url=https://theconversation.com/shark-bay-a-world-heritage-site-at-catastrophic-risk-111194 |access-date=25. 4. 2025 |website=The Conversation |language=en-US}}</ref> [[Veliko slano jezero]] u [[Utah]]u smatra se ključnim ekosistemom i ekonomski zavisnim faktorom za državu Utah. Izgubilo je preko 73% vode i 60% površine od 1850.<ref>{{Cite web |title=Emergency measures needed to rescue Great Salt Lake from ongoing collapse |url=https://pws.byu.edu/great-salt-lake |access-date=25. 4. 2025 |website=Plant & Wildlife Sciences |language=en}}</ref> Ukoliko se ne preduzmu drastične mjere, očekuje se da će jezero potpuno presušiti i uzrokovati nepopravljivu štetu koja će uticati na dobrobit divljih životinja, javno zdravlje, pogoršanje stanja okoliša i ekonomski pad. == Savremeni rizik == [[Datoteka:Empirical relationship between system area and regime shift duration.webp|thumb|[[Ekološki kolaps|Log-log linearni odnos između prostorne površine i vremenskog trajanja]] od 42 posmatrane promjene režima Zemljinog sistema <ref name="Cooper2020">{{cite journal |last1=Cooper |first1=Gregory S. |last2=Willcock |first2=Simon |last3=Dearing |first3=John A. |title=Regime shifts occur disproportionately faster in larger ecosystems |journal=Nature Communications |date=10. 3. 2020 |volume=11 |issue=1 |page=1175 |doi=10.1038/s41467-020-15029-x |pmid=32157098 |pmc=7064493 |bibcode=2020NatCo..11.1175C |language=en |issn=2041-1723}}</ref>]] Postoje dva alata koja se obično koriste zajedno za procjenu rizika po [[ekosistem]]e i [[biodiverzitet]]: generički protokoli za procjenu rizika i stohastički simulacijski modeli. Najznačajnija od ove dvije taktike je protokol za procjenu rizika, posebno zbog [[IUCN Crvena lista ekosistema|IUCN Crvene liste ekosistema]] (RLE), koja je široko primjenjiva na mnoge ekosisteme čak i u okolnostima s malo podataka. Međutim, budući da korištenje ovog alata u suštini upoređuje sisteme s listom kriterija, često je ograničen u svojoj sposobnosti da holistički sagleda pad ekosistema; te se stoga često koristi u kombinaciji sa simulacijskim modelima koji uzimaju u obzir više aspekata pada kao što su eko[[dinamika sistema]], buduće prijetnje i društveno-ekološki odnosi.<ref name="BlandMAR" /> IUCN RLE je globalni standard koji je razvijen za procjenu prijetnji različitim ekosistemima na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim skalama, kao i za podsticanje napora za očuvanje u suočavanju s neviđenim padom prirodnih sistema u posljednjoj deceniji.<ref name="Sato2017" /><ref>{{Cite web|date=8. 12. 2015|title=Red List of Ecosystems|url=https://www.iucn.org/theme/ecosystem-management/our-work/red-list-ecosystems|access-date=7. 12. 2021|website=IUCN|language=en}}</ref> I iako je ovaj napor još uvijek u ranijim fazama implementacije, [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|IUCN]] ima cilj da procijeni rizik od kolapsa za sve svjetske ekosisteme do 2025. godine.<ref name="Sato2017" /> Koncept '''''kolapsa ekosistema'''''' koristi se u okviru napora za uspostavljanje kategorija rizika za ekosisteme, pri čemu se kategorija ''urušen'' koristi kao krajnja tačka procjene rizika. Druge kategorije prijetnje (ranjiv, ugrožen i kritično ugrožen) definisane su u smislu [[vjerovatnoća]] ili rizika od kolapsa.<ref name="Keith2013" /> Rad Blanda i saradnika predlaže četiri aspekta za definiranje kolapsa ekosistema u procjenama rizika:<ref name="Bland2018"/> # kvalitativno definiranje početnih i kolabiranih stanja # opisivanje prelaza kolapsa i oporavka # identifikovanje i odabir indikatora kolapsa # postavljanje kvantitativnih pragova kolapsa. === Rano otkrivanje i praćenje === {{glavni|Daljnja promjena režima#Signali ranog upozorenja i kritično usporavanje}} [[Datoteka:Emerging signals of declining forest resilience under climate change.webp|thumb|Novi signali smanjenja otpornosti šuma pod utjecajem klimatskih promjena.<ref name="Forzieri2022" />]] Naučnici mogu predvidjeti prekretnice za kolaps ekosistema. Najčešće korišteni model za predviđanje kolapsa [[mreža ishrane]] naziva se R50, koji je pouzdan model mjerenja njihovih robusnosti.<ref>{{Cite journal|title = The reliability of R50 as a measure of vulnerability of food webs to sequential species deletions|journal = Oikos|date = 1. 4. 2015|issn = 1600-0706|pages = 446–457|volume = 124|issue = 4|doi = 10.1111/oik.01588|first1 = Tomas|last1 = Jonsson|first2 = Sofia|last2 = Berg|first3 = Alexander|last3 = Pimenov|first4 = Catherine|last4 = Palmer|first5 = Mark|last5 = Emmerson}}</ref> Međutim, postoje i drugi: npr. procjene morskog ekosistema mogu koristiti RAM Legacy Stock Assessment Database. U jednom primjeru, proučavano je 154 različite vrste morskih riba kako bi se utvrdila veza između pritisaka na populacije riba, kao što su prekomjerni izlov i [[klimatske promjene]], ovih populacija; osobine poput stope rasta i rizika od kolapsa ekosistema.<ref>{{Cite journal|title = Fishing, fast growth and climate variability increase the risk of collapse|journal = Proc. R. Soc. B|date = 22. 8. 2015|issn = 0962-8452|pmid = 26246548|volume = 282|issue = 1813|doi = 10.1098/rspb.2015.1053|first1 = Malin L.|last1 = Pinsky|first2 = David|last2 = Byler|pmc=4632620}}</ref> Mjerenje "kritičnog usporavanja" (CSD) je jedan od pristupa za razvoj ranih signala upozorenja za potencijalni ili vjerovatni početak nadolazećeg kolapsa. Odnosi se na sve sporiji oporavak od poremećaja.<ref>{{cite journal |last1=Dakos |first1=Vasilis |last2=Bascompte |first2=Jordi |title=Critical slowing down as early warning for the onset of collapse in mutualistic communities |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=9. 12. 2014 |volume=111 |issue=49 |pages=17546–17551 |doi=10.1073/pnas.1406326111 |pmid=25422412 |pmc=4267327 |bibcode=2014PNAS..11117546D |issn=0027-8424|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=van Nes |first1=Egbert H. |last2=Scheffer |first2=Marten |title=Slow recovery from perturbations as a generic indicator of a nearby catastrophic shift |journal=The American Naturalist |date=juni 2007 |volume=169 |issue=6 |pages=738–747 |doi=10.1086/516845 |pmid=17479460 |s2cid=6916712 |issn=1537-5323}}</ref> U jednom radu iz 2020. godine sugerirano je da se, kada se dostigne "tačka bez povratka", raspad ne događa postepeno već brzo i da bi se [[amazonska prašuma]] mogla pretvoriti u mješavinu drveća i [[trave]] tipa savane u roku od 50 godina, a [[Karibi|karipski]] koralni grebeni mogli bi se urušiti u roku od 15 godina nakon što se dostigne stanje kolapsa.<ref name="Cooper2020" /><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/environment/2020/mar/10/ecosystems-size-of-amazon-rainforest-can-collapse-within-decades|title=Ecosystems the size of Amazon 'can collapse within decades'|date=10. 3. 2020|access-date=10. 3. 2020|work=The Guardian}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.eurekalert.org/pub_releases/2020-03/bu-arc030920.php|title=Amazon rainforest could be gone within a lifetime|date=10. 3. 2020|access-date=10. 3. 2020|work=EurekAlert!|archive-date=11. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200311155150/https://www.eurekalert.org/pub_releases/2020-03/bu-arc030920.php}}</ref><ref>{{cite web |title=Ecosystems the size of Amazon 'can collapse within decades' |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/mar/10/ecosystems-size-of-amazon-rainforest-can-collapse-within-decades |website=The Guardian |access-date=13. 4. 2020 |language=en |date=10. 3. 2020}}</ref> Drugi je ukazao na to da će se veliki poremećaji ekosistema dogoditi ranije pod intenzivnijim klimatskim promjenama: prema scenariju visokih emisija [[Reprezentativni put koncentracije|RCP8.5]], ekosistemi u tropskim okeanima bi prvi doživjeli nagle poremećaje prije 2030. godine, a tropske šume i polarna okruženja bi slijedili do 2050. Ukupno, 15% ekoloških zajednica bi imalo preko 20% svojih vrsta naglo poremećenih ako zagrijavanje na kraju dostigne {{convert|4|C-promjena|F-promjena}}; nasuprot tome, to bi se dogodilo manje od 2% ako zagrijavanje ostane ispod {{convert|2|C-promjena|F-promjena}}.<ref>{{cite journal |last1=Trisos |first1=Christopher H. |last2=Merow |first2=Cory |last3=Pigot |first3=Alex L. |title=The projected timing of abrupt ecological disruption from climate change |journal=Nature |date=8. 4. 2020 |volume=580 |issue=7804 |pages=496–501 |doi=10.1038/s41586-020-2189-9 |pmid=32322063 |bibcode=2020Natur.580..496T |s2cid=256822113 |doi-access=free }}</ref> === Kolaps kišne šume === [[Datoteka:Deforestation in Borneo.jpg|thumb| Drveće koje se siječe u [[Kalimantan]]u, indonezijskom dijelu [[Borneo|Bornea]], 2013. godine, kako bi se napravilo mjesta za novi projekat rudnika uglja]] [[Datoteka:Sugarcane Deforestation, Bolivia, 2016-06-15 by Planet Labs.jpg|thumb|250px|[[Deforestacija amazonske prašume]] [[Bolivija|Boliviji]], 2016.]] Kolaps prašume odnosi se na stvarni prošli i teorijski budući ekološki kolaps prašuma. Može uključivati fragmentaciju staništa do te mjere da je ostalo malo prašumskih [[biom]]a, a prašumske vrste preživljavaju samo u izoliranim utočištima. Fragmentaciju staništa mogu uzrokovati ceste. Kada ljudi počnu sjeći drveće radi sječe, stvaraju se sekundarni putevi koji će ostati nekorišteni nakon svoje primarne upotrebe. Nakon što budu napuštene, prašumske [[biljke]] teško će ponovo rasti u tom području.<ref>{{Cite journal|title = Legacy of logging roads in the Congo Basin: How persistent are the scars in forest cover?|journal = Ecosphere|date = 1. 4. 2015|issn = 2150-8925|pages = art64|volume = 6|issue = 4|doi = 10.1890/ES14-00488.1|first1 = Fritz|last1 = Kleinschroth|first2 = Sylvie|last2 = Gourlet-Fleury|first3 = Plinio|last3 = Sist|first4 = Fréderic|last4 = Mortier|first5 = John R.|last5 = Healey|doi-access = free}}</ref> [[Fragmentacija šuma]] također otvara put ilegalnom lovu. Vrste teško pronalaze novo mjesto za naseljavanje u tim fragmentima, što uzrokuje ekološki kolaps. To dovodi do [[izumiranja]] mnogih životinja u prašumi. Klasičan obrazac fragmentacije šuma javlja se u mnogim prašumama, uključujući i one u Amazonskom bazenu, a posebno obrazac "riblje kosti", nastao izgradnjom puteva u šumu. Ovo je od velike zabrinutosti, ne samo zbog gubitka bioma s mnogim neiskorištenim resursima i masovne smrti živih organizama, već i zato što je poznato da izumiranje biljnih i životinjskih vrsta [[korelacija|korelira]] s fragmentacijom staništa.<ref name = Rosenzweig>{{cite book | last = Rosenzweig | first = Michael L.| title = Species diversity in space & time | year = 1995 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge, United Kingdom}}</ref> Istraživanje iz 2022. godine pokazalo je da više od tri četvrtine amazonske prašume gubi otpornost zbog deforestacije i klimatskih promjena od ranih 2000-ih, mjereno vremenom oporavka od kratkoročnih poremećaja (kritično usporavanje), što pojačava teoriju da se približava kritičnoj tranziciji.<ref name="Boulton2022">{{cite journal |last1=Boulton |first1=Chris A. |last2=Lenton |first2=Timothy M. |last3=Boers |first3=Niklas |title=Pronounced loss of Amazon rainforest resilience since the early 2000s |journal=Nature Climate Change |date=mart 2022 |volume=12 |issue=3 |pages=271–278 |doi=10.1038/s41558-022-01287-8 |bibcode=2022NatCC..12..271B |s2cid=234889502 |language=en |issn=1758-6798|doi-access=free }}</ref><ref name="Carrington2022">{{cite news |last=Carrington |first=Damian |title=Climate crisis: Amazon rainforest tipping point is looming, data shows |url=https://www.theguardian.com/environment/2022/mar/07/climate-crisis-amazon-rainforest-tipping-point |access-date=18. 4. 2022 |work=The Guardian |date=7. 3. 2022 |language=en}}</ref> Another study from 2022 found that tropical, arid and temperate forests are substantially losing resilience.<ref name="Forzieri2022">{{cite journal |last1=Forzieri |first1=Giovanni |last2=Dakos |first2=Vasilis |last3=McDowell |first3=Nate G. |last4=Ramdane |first4=Alkama |last5=Cescatti |first5=Alessandro |title=Emerging signals of declining forest resilience under climate change |journal=Nature |date=august 2022 |volume=608 |issue=7923 |pages=534–539 |doi=10.1038/s41586-022-04959-9 |pmid=35831499 |pmc=9385496 |language=en |issn=1476-4687|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite news |title=Forests are becoming less resilient because of climate change |url=https://www.newscientist.com/article/2328268-forests-are-becoming-less-resilient-because-of-climate-change/ |access-date=21. 8. 2022 |work=New Scientist}}</ref> === Koralni grebeni === {{glavni|Problemi zaštite okoliša s koralnim grebenima}} [[Datoteka:How Global Warming is Affecting Coral Reefs.jpg|thumb|Ljudske aktivnosti oslobađaju velike količine [[ugljik-dioksid]]a, što zatim dovodi do zagrijavanja okeana, šteteći morskom životu i koralnim grebenima.]] Glavna briga za morske biologe je kolaps ekosistema koralnih grebena.<ref name=":0">{{Cite journal|title = The future of coral reefs|journal = Proceedings of the National Academy of Sciences|date = 8. 5. 2001|issn = 0027-8424|pmc = 33228|pmid = 11344288|pages = 5419–5425|volume = 98|issue = 10|doi = 10.1073/pnas.091092998|first = Nancy|last = Knowlton|bibcode = 2001PNAS...98.5419K|doi-access = free}}</ref> Posljedica globalnih klimatskih promjena je porast nivoa mora koji može dovesti do utapanja grebena ili [[izbjeljivanje korala|izbjeljivanja korala]].<ref name=":0" /> Ljudske aktivnosti, poput ribolova, rudarstva, krčenja šuma, predstavljaju prijetnju koralnim grebenima, utičući na njihovu nišu. Naprimjer, dokazana je [[korelacija]] između gubitka raznolikosti koralnih grebena za 30-60% i ljudskih aktivnosti poput kanalizacije i/ili industrijskog zagađenja.<ref>{{Cite journal|title = Reef degradation and coral biodiversity in Indonesia: Effects of land-based pollution, destructive fishing practices and changes over time|journal = Marine Pollution Bulletin|date = 1. 8. 1998|pages = 617–630|volume = 36|issue = 8|doi = 10.1016/S0025-326X(98)00047-2|first1 = Evan N|last1 = Edinger|first2 = Jamaluddin|last2 = Jompa|first3 = Gino V|last3 = Limmon|first4 = Wisnu|last4 = Widjatmoko|first5 = Michael J|last5 = Risk}}</ref> {{glavni|Rizik od izumiranja zbog klimatskih promjena}} == Očuvanje i preokretanje == {{glavni|Ekologija obnove|Biologija očuvanja}} Još nema mnogo informacija o efikasnim metodama očuvanja ili preokretanja za kolaps ekosistema. Umjesto toga, povećana je pažnja usmjerena na predvidljivost kolapsa ekosistema, da li je to moguće i da li je produktivno istraživati.<ref name="Sato2017">{{Cite journal|last1=Sato|first1=Chloe F.|last2=Lindenmayer|first2=David B.|date=27. 2. 2017 |title=Meeting the Global Ecosystem Collapse Challenge|journal=Conservation Letters|volume=11|issue=1|doi=10.1111/conl.12348|s2cid=90179066 |issn=1755-263X|hdl=10536/DRO/DU:30144542|hdl-access=free}}</ref> To je vjerovatno zato što su temeljite studije ugroženih ekosistema noviji razvoj i trend u ekološkim oblastima, tako da je dinamika kolapsa ili previše nedavna da bi se posmatrala ili je još uvijek u nastajanju. Budući da studije još nisu dugoročne, zaključke o reverzibilnosti ili potencijalu transformacije često je teško izvući iz novijih, fokusiranijih studija.<ref name="Canadell2021" /> ==Također pogledajte== * [[Smanjenje Arktika]] * [[Ekološka otpornost]] * [[Usluge ekosistema]] * [[Degradacija okoliša]] * [[Prekoračenje (ekologija)]] * [[Prekretnice u klimatskom sistemu]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{modeliranje ekosistema |expanded=other}} [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Biološki sistemi]] [[Kategorija:Crvena lista ekosistema]] pkv0hizeri561j5cz4osdh485453iyw 0 534339 3894667 3891242 2026-06-06T10:16:08Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894667 wikitext text/x-wiki [[slika:Normdist regression.png|thumb|right| Regresijska linija za 50 slučajnih tačaka u [[Gaussova distribucija|Gaussovoj distribuciji]] oko linije y=1.5x+2]] {{Regresijska traka}} {{Mašinsko učenje|Problemi}} U [[statistički model|statističkom modeliranju]], '''regresijska analiza''' je statistička metoda za [[teorija procjene|procjenu]] odnosa između [[zavisna varijabla|zavisne varijable]] (često nazvane ''ishodna'' ili ''varijabla'' ili ''oznaka'' u žargonu mašinskog učenja) i jedne ili više [[nezavisna varijabla|nezavisnih varijabli]] (često nazvanih ''regresori'', ''prediktori'', ''kovarijable'', ''objašnjavajuće varijable'' ili ''karakteristike'').<ref>{{cite book |last1= Yan |first1= Xin |last2= Su |first2= Xiaogang |date=2009 |title=Linear Regression Analysis: Theory and Computing |url=https://books.google.com/books?id=5pdpDQAAQBAJ |publisher=World Scientific Publishing |pages=2–3 |isbn=9789812834102 }}</ref><ref>{{cite book |last1=Freund |first1=Rudolf J. |last2=Mohr |first2= Donna L. |last3=Wilson |first3=William J. |date=2010|title=Statistical Methods |url=https://books.google.com/books?id=12LPWl6QxrsC |publisher=Elsevier Science |page=323 |isbn=9780080961033 }}</ref> Najčešći oblik regresijske analize je [[linearna regresija]], u kojoj se pronalazi linija (ili složenija [[linearna kombinacija]]) koja najviše odgovara podacima prema određenom matematičkom kriteriju. Naprimjer, metoda [[obični najmanji kvadrati|običnih najmanjih kvadrata]] izračunava jedinstvenu liniju (ili [[hiperravan]]) koja minimizira zbir kvadrata razlika između istinitih podataka i te linije (ili hiperravni). Iz specifičnih matematičkih razloga (vidi [[linearna regresija]]), ovo omogućava istraživaču da procijeni [[uslovno očekivanje|uslovnog očekivanja]] (ili [[prosjek|prosječnu vrijednost]] [[populacija|populacije]]) zavisne varijable kada nezavisne varijable poprime dati skup vrijednosti. Manje uobičajeni oblici regresije koriste malo drugačije postupke za procjenu alternativnih [[parametar lokacije|parametara lokacije]] (npr. [[kvantilna regresija]] ili [[Analiza neophodnih uslova]]<ref>{{Cite web |url=http://www.erim.eur.nl/centres/necessary-condition-analysis/ |title=Necessary Condition Analysis |access-date=13. 5. 2026 |archive-date=31. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170831184145/https://www.erim.eur.nl/centres/necessary-condition-analysis/ |url-status=dead }}</ref>) ili procijena uslovnog očekivanja na širem skupu nelinearnih modela (npr. [[neparametrijska regresija]]). Regresijska analiza se prvenstveno koristi za dvije konceptualno različite svrhe. Prvo, regresijska analiza se široko koristi za [[predviđanje]] i [[prognoziranje]], gdje se njena upotreba značajno preklapa s područjem [[mašinskog učenja]]. Drugo, u nekim situacijama regresijska analiza se može koristiti za zaključivanje o [[uzročnosti|posljedičnim vezama]] između nezavisnih i zavisnih varijabli. Važno je napomenuti da same regresije otkrivaju samo veze između zavisne varijable i skupa nezavisnih varijabli u fiksnom skupu podataka. Da bi koristio regresije za predviđanje ili za zaključivanje o uzročnim vezama, istraživač mora pažljivo opravdati zašto postojeće veze imaju prediktivnu moć za novi kontekst ili zašto veza između dvije varijable ima uzročnu interpretaciju. Ovo posljednje je posebno važno kada istraživači žele procijeniti uzročne veze koristeći [[opservacijska studija|podaci opservacija]].<ref name="Freedman2009">{{cite book|author=David A. Freedman|title=Statistical Models: Theory and Practice|url=https://books.google.com/books?id=fW_9BV5Wpf8C&q=%22regression+analysis%22|date=27. 4. 2009|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-47731-4}}</ref><ref>R. Dennis Cook; Sanford Weisberg [https://www.jstor.org/stable/270724 Criticism and Influence Analysis in Regression], ''Sociological Methodology'', Vol. 13. (1982), pp. 313–361</ref> ==Historija== Najraniji oblik regresije viđen je u radu [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]] 1700. godine tokom proučavanja [[ekvinocij]]a, kojem se pripisuje uvođenje "embrionalne linearne regresijske analize" jer "ne samo da je izvršio usrednjavanje skupa podataka, 50 godina prije [[Tobias Mayer|Tobiasa Mayera]], već je sumiranjem reziduala na nulu 'prisilio' regresijsku liniju da prođe kroz prosječnu tačku. Također je razlikovao dva nehomogena skupa podataka i možda je razmišljao o 'optimalnom' rješenju u smislu pristranosti, iako ne u smislu efikasnosti".<ref>{{cite arXiv |eprint=0810.4948 |class=physics.hist-ph |first1=Ari |last1=Belenkiy |first2=Eduardo Vila |last2=Echague |title=Groping Toward Linear Regression Analysis: Newton's Analysis of Hipparchus' Equinox Observations |date=2008}}</ref> Prethodno je koristio metodu usrednjavanja, u svom radu o Newtonovim prstenovima iz 1671. godine, što je u to vrijeme bilo bez presedana.<ref>{{Cite book |last1=Buchwald |first1=Jed Z. |title=Newton and the Origin of Civilization |last2=Feingold |first2=Mordechai |date=2013 |publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-15478-7 |location= |pages=90–93, 101–103}}</ref> [[Metoda najmanjih kvadrata|Metodu najmanjih kvadrata]] objavio je [[Adrien-Marie Legendre|Legendre]], 1805.,<ref name="Legendre">Adrien-Marie Legendre|A.M. Legendre. [https://books.google.com/books?id=FRcOAAAAQAAJ ''Nouvelles méthodes pour la détermination des orbites des comètes''], Firmin Didot, Paris, 1805. "Sur la Méthode des moindres quarrés" appears as an appendix.</ref> i [[Carl Friedrich Gauss|Gauss]] u 1809.<ref name="Gauss">Chapter 1 of: Angrist, J. D., & Pischke, J. S. (2008). ''Mostly Harmless Econometrics: An Empiricist's Companion''. Princeton University Press.</ref> Legendre i Gauss primijenili su metodu na problem određivanja, na osnovu astronomskih posmatranja, orbita tijela oko Sunca (uglavnom [[kometa]], ali kasnije i tada novootkrivenih malih [[planeta]]<!-- Legendreov prvi primjer primijenjen je na [[C/1769 P1]] (Messier) -->). Gauss je objavio daljnji razvoj teorije najmanjih kvadrata u 1821.,<ref name="Gauss2">{{cite book|author-first1=C.F. |author-last1=Gauss|author-link=Carl Friedrich Gauss|url=https://books.google.com/books?id=ZQ8OAAAAQAAJ&q=Theoria+combinationis+observationum+erroribus+minimis+obnoxiae|title=Theoria combinationis observationum erroribus minimis obnoxiae|year=1821–1823|via=Google Books}}</ref> uključujući i verziju [[Gauss-Markovljeva teorema|Gauss-Markovljeve teoreme]]. Termin "regresija" skovao je [[Francis Galton]] u 19. stoljeću, kako bi opisao biološki [[fenomen]]. Fenomen je bio da visina potomaka visokih predaka ima tendenciju regresije prema normalnom [[prosjek]]u (fenomen poznat i kao [[regresija prema srednjoj vrijednosti]]).<ref> {{cite book Gauss-Markovljevog teorema | last = Mogull | first = Robert G. | title = Second-Semester Applied Statistics | publisher = Kendall/Hunt Publishing Company | year = 2004 | page = 59 | isbn = 978-0-7575-1181-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last=Galton | first=Francis | journal=Statistical Science | year=1989 | title=Kinship and Correlation (reprinted 1989) | volume=4 | jstor=2245330 | pages=80–86 | issue=2 | doi=10.1214/ss/1177012581| doi-access=free }}</ref> Za Galtona, regresija je imala samo ovo biološko značenje,<ref>[[Francis Galton]]. "Typical laws of heredity", [[Nature]] 15 (1877), 492–495, 512–514, 532–533. ''(Galton uses the term "reversion" in this paper, which discusses the size of peas.)''</ref><ref>Francis Galton. Presidential address, Section H, Anthropology. (1885) ''(Galton uses the term "regression" in this paper, which discusses the height of humans.)''</ref> ali njegov rad su kasnije proširili [[Udny Yule]] i [[Karl Pearson]] na općiji statistički kontekst.<ref>{{cite journal | doi=10.2307/2979746 | last=Yule | first=G. Udny | author-link=G. Udny Yule | title=On the Theory of Correlation | journal=Journal of the Royal Statistical Society | year= 1897 | pages=812&ndash;54 | jstor=2979746 | volume=60 | issue=4 | url=https://zenodo.org/record/1449703 }}</ref><ref>{{cite journal | doi=10.1093/biomet/2.2.211 | author-link=Karl Pearson | last=Pearson | first=Karl |author2=Yule, G.U. |author3=Blanchard, Norman |author4= Lee, Alice | title=The Law of Ancestral Heredity | journal=Biometrika | year=1903 | jstor=2331683 | pages=211–236 | volume=2 | issue=2 | url=https://zenodo.org/record/1431601 }}</ref> U radu Yulea i Pearsona, pretpostavlja se da je [[zajednička distribucija]] varijabli odgovora i objašnjavajućih varijabli [[Normalna distribucija|Gaussova]]. Ovu pretpostavku je oslabio [[Ronald A. Fisher|R.A. Fisher]] u svojim radovima iz 1922. i 1.925.<ref>{{cite journal | last=Fisher | first=R.A. | title=The goodness of fit of regression formulae, and the distribution of regression coefficients | journal=Journal of the Royal Statistical Society | volume=85 | pages=597–612 | year=1922 | doi=10.2307/2341124 | pmc=1084801 | jstor=2341124 | issue=4 }}</ref><ref name="FisherR1954Statistical">{{Cite book | author = Ronald A. Fisher | title = Statistical Methods for Research Workers | publisher = Oliver and Boyd | location = [[Edinburgh]] | year = 1970 | edition = Twelfth | url = https://archive.org/details/dli.scoerat.2986statisticalmethodsforresearchworkers/page/n7/mode/2up | isbn = 978-0-05-002170-5 | author-link = Ronald A. Fisher | url-access = registration }}</ref><ref>{{cite journal | last=Aldrich | first=John | journal=Statistical Science | year=2005 | title=Fisher and Regression | volume=20 | issue=4 | pages=401&ndash;417 | jstor=20061201 | doi=10.1214/088342305000000331| doi-access=free | url=https://eprints.soton.ac.uk/34871/1/088342305000000331.pdf }}</ref> Fisher je pretpostavio da je [[uslovna distribucija]] odzivne varijable Gaussova, ali zajednička distribucija ne mora biti. U tom pogledu, Fisherova pretpostavka je bliža Gaussovoj formulaciji iz 1821. godine. Tokom 1950-ih i 1960-ih, ekonomisti su koristili [[Kalkulator|elektromehaničke stolne kalkulatore]] za izračunavanje regresija. Prije 1970. godine, ponekad je bilo potrebno i do 24 sata da se dobije rezultat iz jedne regresije.<ref>Rodney Ramcharan. [http://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2006/03/basics.htm Regressions: Why Are Economists Obessessed with Them?] March 2006. Accessed 2011-12-03.</ref> Metode regresije i dalje su područje aktivnog istraživanja. U posljednjim decenijama razvijene su nove metode za [[robustna regresija|robustnu regresiju]], regresiju koja uključuje [[korelacija|korelirane]] odgovore kao što su [[vremenske serije]] i [[krivulja rasta (statistika)|krivulja rasta]], regresiju u kojoj su prediktor (nezavisna varijabla) ili varijable odgovora krivulje, slike, grafovi ili drugi složeni objekti podataka, regresijske metode koje prilagođavaju različite vrste nedostajućih podataka, [[neparametarska regresija|neparametrijsku regresiju]], [[Bayesova statistika|Bayesovu]] metodu za regresiju, regresiju u kojoj se prediktorske varijable mjere s greškom, regresiju s više prediktorskih varijabli nego opažanja i [[kauzalno zaključivanje]] s regresijom. Moderna regresijska analiza obično se izvodi pomoću statističkih i [[tablica (sttistika)|tabličnih]] softverskih paketa na [[računar]]ima, kao i na ručnim [[naučni kalkulator|naučnim]] i [[grafički kalkulator|grafičkim kalkulatorima]]. ==Model regresije== U praksi, istraživači prvo biraju model koji žele procijeniti, a zatim koriste odabranu metodu (npr. [[obični najmanji kvadrati]]) za procjenu parametara tog modela. Modeli regresije uključuju sljedeće komponente: * '''Nepoznati parametri''', često označeni kao [[skalar (fizika)|skalar]] ili [[euklidski vektor|vektor]] <math>\beta</math>. * '''Nezavisne varijable''', koje se opažaju u podacima i često se označavaju kao vektor <math>X_i</math> (gdje <math>i</math> označava red podataka). * '''Zavisna varijabla''', koja se opaža u podacima i često se označava pomoću skalara <math>Y_i</math>. *'''Članovi greške''', koji se ''ne'' direktno opažaju u podacima i često se označavaju skalarom e_i. U raznim [[Lista područja primjene statistike|poljima primjene]], umjesto zavisnih i nezavisnih varijabli koriste se različite terminologije. Većina regresijskih modela predlaže da je Y_i [[Funkcija (matematika)|funkcija]] ('''regresijska funkcija''') od X_i i \beta, pri čemu e_i predstavlja aditivni član greške koji može zamijeniti nemodelirane determinante Y_i ili slučajni statistički šum: :<math>Y_i = f (X_i, \beta) + e_i</math> U standardnom regresijskom modelu, pretpostavlja se da su nezavisne varijable <math>X_i</math> bez grešaka. [[Model grešaka u varijablama]] može se koristiti ako se pretpostavlja da nezavisne varijable sadrže greške. Mogu se napraviti i druge modifikacije standardnog regresijskog modela kako bi se uzeli u obzir različiti scenariji, kao što su situacije koje uključuju [[Pristrasnost izostavljenih varijabli|izostavljene varijable]], [[Konfunder|zbunjujuće varijable]] ili [[Endogenost (ekonometrija)|endogenost]]. Cilj istraživača jest procijeniti funkciju <math>f(X_i, \beta)</math> koji najviše odgovara podacima. Da bi se provela regresijska analiza, mora se odrediti oblik funkcije <math>f</math>. Ponekad se oblik ove funkcije zasniva na znanju o odnosu između <math>Y_i</math> i <math>X_i</math> koje se ne oslanja na podatke. Ako takvo znanje nije dostupno, bira se fleksibilan ili prikladan oblik za <math>f</math>. Na primjer, jednostavna univarijantna regresija može predložiti <math>f(X_i, \beta) = \beta_0 + \beta_1 X_i</math>, što sugerira da istraživač vjeruje da je <math>Y_i = \beta_0 + \beta_1 X_i + e_i</math> razumna aproksimacija za statistički proces koji generira podatke. Nakon što istraživači odrede svoj preferirani [[statistički model]], različiti oblici regresijske analize pružaju alate za procjenu parametara <math>\beta</math>. Na primjer, [[najmanji kvadrati]] (uključujući i njegovu najčešću varijantu, [[obični najmanji kvadrati]]) pronalazi vrijednost `\beta` koja minimizira zbir kvadratnih grešaka `\sum_i (Y_i - f(X_i, `beta)`)^2. Data regresijska metoda će na kraju dati procjenu `\beta`, obično označenu sa `\hat{\beta`} kako bi se razlikovala procjena od stvarne (nepoznate) vrijednosti parametra koja je generirala podatke. Koristeći ovu procjenu, istraživač zatim može koristiti ''prilagođenu vrijednost'' `\hat{Y_i} = f(X_i, `\hat{\beta}`)` za predviđanje ili za procjenu tačnosti modela u objašnjavanju podataka. Da li je istraživač suštinski zainteresovan za procjenu `\hat{\beta`} ili predviđenu vrijednost `\hat{Y_i`} zavisiće od konteksta i njegovih ciljeva. Kao što je opisano u [[obični najmanji kvadrati]], najmanji kvadrati se široko koriste jer procijenjena funkcija <math>f(X_i, \hat{\beta})</math> aproksimira [[uslovno očekivanje]] <math>E(Y_i|X_i)</math>.<ref name="Gauss" /> Međutim, alternativne varijante (npr. [[najmanja apsolutna odstupanja]] ili [[kvantilna regresija]]) su korisne kada istraživači žele modelirati druge funkcije <math>f(X_i,\beta)</math>. Mora postojati dovoljno podataka za procjenu regresijskog modela. Na primjer, pretpostavimo da istraživač ima pristup <math>N</math> redovima podataka s jednom zavisnom i dvije nezavisne varijable: <math>(Y_i, X_{1i}, X_{2i})</math>. Pretpostavimo dalje da se želi procijeniti bivarijantni linearni model putem [[najmanji kvadrati|najmanjih kvadrata]]: <math>Y_i = \beta_0 + \beta_1 X_{1i} + \beta_2 X_{2i} + e_i</math>. Ako imamo pristup samo <math>N=2</math> podatkovnim tačkama, tada bi mogli pronaći beskonačno mnogo kombinacija <math>(\hat{\beta}_0, \hat{\beta}_1, \hat{\beta}_2)</math> koje jednako dobro objašnjavaju podatke: može se odabrati bilo koja kombinacija koja zadovoljava <math>\hat{Y}_i = \hat{\beta}_0 + \hat{\beta}_1 X_{1i} + \hat{\beta}_2 X_{2i}<math>, što sve vodi do <math>\sum_i \hat{e}_i^2 = \sum_i (\hat{Y}_i - (\hat{\beta}_0 + \hat{\beta}_1 X_{1i} + \hat{\beta}_2 X_{2i}))^2 = 0</math> i stoga su validna rješenja koja minimiziraju zbir kvadrata [[Greške i reziduali|reziduali]]. Da bi se razumjelo zašto postoji beskonačno mnogo opcija, treba imati na umu da sistem od <math>N=2</math> jednačina treba riješiti za tri nepoznate, što sistem čini [[Nedodefinitivan sistem|nedodefinitivan]]. Alternativno, može se vizualizirati beskonačno mnogo trodimenzijskih ravni koje prolaze kroz <math>N=2</math> fiksnih tačaka. Općenitije, da bi se procijenio model najmanjih kvadrata sa k različitim parametrima, mora se imati N \geq k različitih podataka. Ako je N > k, onda generalno ne postoji skup parametara koji će savršeno odgovarati podacima. Veličina N-k se često pojavljuje u regresijskoj analizi i u modelu se naziva stepeni slobode. Štaviše, da bi se procijenio model najmanjih kvadrata, nezavisne varijable (X_{1i}, X_{2i}, ..., X_{ki}) moraju biti linearno nezavisne: ne smije se ''ne'' moći rekonstruisati nijedna od nezavisnih varijabli sabiranjem i množenjem preostalih nezavisnih varijabli. Kao što je objašnjeno u [[obični najmanji kvadrati]], ovaj uslov osigurava da je <math>X^{T}X</math> [[invertibilna matrica]] i stoga da postoji jedinstveno rješenje <math>\hat{\beta</math>. ==Osnovne pretpostavke== Sama po sebi, regresija je samo izračunavanje izvršeno na skupu podataka. Da bi interpretirali rezultirajuću regresiju kao smislen statistički model koji kvantificira odnose u stvarnom svijetu, istraživači se često oslanjaju na niz klasičnih [[statistička pretpostavka|pretpostavki]]. Ove pretpostavke često uključuju: *[[Uzorak]] je reprezentativan za populaciju u cjelini. *Nezavisne varijable se mjere bez greške. *Odstupanja od modela imaju očekivanu vrijednost <math>0</math>, uslovljenu kovarijantama: <math>E(e_i | X_i) = 0</math> *Varijanca reziduala <math>e_i</math> je konstantna kroz posmatranja ([[homoskedastičnost]]). * Reziduali <math>e_i</math> su [[korelacija|nekorelirani]] jedan s drugim. Matematički, [[Matrica kovarijanse|varijansa-matrica kovarijanse]] grešaka je [[Dijagonalna matrica|dijagonala]]. Nekoliko uslova je dovoljno da bi estimator najmanjih kvadrata posjedovao poželjna svojstva: posebno, pretpostavke [[Gauss-Markovljeva teorema|Gauss-Markova]] impliciraju da će procjene parametara biti [[pristrasnost estimatora|nepristrasne]], [[konzistentan estimator|konzistentan]] i [[efikasnost (statistika)|efikasne]] u klasi linearnih nepristrasnih estimatora. Praktičari su razvili razne metode za održavanje nekih ili svih ovih poželjnih svojstava u stvarnim okruženjima, jer je malo vjerovatno da će ove klasične pretpostavke tačno važiti. Naprimjer, modeliranje [[model grešaka u varijablama|grešaka u varijablama]] može dovesti do razumnih procjena – nezavisne varijable se mjere s greškama. [[Standardne greške konzistentne s heteroskedasticitetom]] omogućavaju da se varijansa e_i mijenja kroz vrijednosti X_i. Korelirane greške koje postoje unutar podskupova podataka ili slijede specifične obrasce mogu se obraditi korištenjem ''klasteriranih standardnih grešaka, geografski ponderirane regresije'' ili [[Newey-Westov estimator|Newey-Westovih]] standardnih grešaka, između ostalih tehnika. Kada redovi podataka odgovaraju lokacijama u prostoru, izbor načina modeliranja e_i unutar geografskih jedinica može imati važne posljedice.<ref>{{cite book|title=Geographically weighted regression: the analysis of spatially varying relationships|last1=Fotheringham|first1=A. Stewart|last2=Brunsdon|first2=Chris|last3=Charlton|first3=Martin|publisher=John Wiley|year=2002|isbn=978-0-471-49616-8|edition=Reprint|location=Chichester, England}}</ref><ref>{{cite journal|last=Fotheringham|first=AS|author2=Wong, DWS|date=1. 1. 1991|title=The modifiable areal unit problem in multivariate statistical analysis|journal=Environment and Planning A|volume=23|issue=7|pages=1025–1044|doi=10.1068/a231025|bibcode=1991EnPlA..23.1025F |s2cid=153979055}}</ref> Područje [[ekonometrije]] je uglavnom fokusirano na razvoj tehnika koje omogućavaju da se donesu razumni zaključci iz stvarnog svijeta u stvarnim okruženjima, gdje klasične pretpostavke ne važe u potpunosti. ==Linearna regresija== {{Glavni|Linearna regresija}} Pogledajte [[jednostavna linearna regresija]] za izvođenje ovih formula i numerički primjer. U linearnoj regresiji, specifikacija modela je da je zavisna varijabla, <math>y_i</math>, [[linearna kombinacija]] ''parametara'' (ali ne mora biti linearna u ''nezavisnim varijablama''). Naprimjer, u [[jednostavnoj linearnoj regresiji]] za modeliranje n podatkovnih tačaka postoji jedna nezavisna varijabla: x_i i dva parametra, \beta_0</math> i <math>\beta_1</math>: :prava linija: y_i=\beta_0 +\beta_1 x_i +\varepsilon_i,\quad i=1,\dots,n.\!</math> U višestrukoj linearnoj regresiji postoji nekoliko nezavisnih varijabli ili funkcija nezavisnih varijabli. Dodavanje člana u x_i^2 prethodnoj regresiji daje: :parabola: <math>y_i=\beta_0 +\beta_1 x_i +\beta_2 x_i^2+\varepsilon_i,\ i=1,\dots,n.\!</math> Ovo je i dalje linearna regresija; iako je izraz na desnoj strani kvadratan u nezavisnoj varijabli <math>x_i</math>, linearan je u parametrima <math>\beta_0</math>, <math>\beta_1</math> i <math>\beta_2.</math> U oba slučaja, <math>\varepsilon_i</math> je član greške, a indeks <math>i</math> indeksira određeno opažanje. Vraćajući našu pažnju na slučaj prave linije: Dat nam je slučajni [[uzorak]] iz populacije, procjenjujemo parametre populacije i dobijamo model linearne regresije uzorka: : <math> \widehat{y}_i = \widehat{\beta}_0 + \widehat{\beta}_1 x_i. </math> [[greške i reziduali u statistici|rezidual]], <math> e_i = y_i - \widehat{y}_i</math>, je razlika između vrijednosti zavisne varijable predviđene modelom, <math> \widehat{y}_i</math>, i stvarne vrijednosti zavisne varijable, <math>y_i</math>. Jedna metoda procjene je [[obični najmanji kvadrati]]. Ova metoda dobija procjene parametara koje minimiziraju zbir kvadrata [[grešaka i reziduala u statistici|reziduala]], [[Subjektivna suma kvadrata reziduala|SSR]]: :<math>SSR=\sum_{i=1}^n e_i^2</math> Minimizacija ove funkcije rezultira skupom [[Linearni najmanji kvadrati (matematika)|normalne jednačine]], skupom simultanih linearnih jednačina u parametrima, koje se rješavaju da bi se dobili estimatori parametara, <math>\widehat{\beta}_0, \widehat{\beta}_1</math>. [[Slika:Linear regression.svg|thumb|upright=1.4| Ilustracija linearne regresije na skupu podataka]] U slučaju jednostavne regresije, formule za procjene najmanjih kvadrata su :<math>\widehat{\beta}_1=\frac{\sum(x_i-\bar{x})(y_i-\bar{y})}{\sum(x_i-\bar{x})^2}</math> :<math>\widehat{\beta}_0=\bar{y}-\widehat{\beta}_1\bar{x}</math> gdje je <math>\bar{x</math> [[Aritmetička sredina|srednja vrijednost]] (prosjek) vrijednosti <math>x</math>, a <math>\bar{y</math> je sredina vrijednosti <math>y</math>. Pod pretpostavkom da član greške populacije ima konstantnu varijansu, procjena te varijanse data je kao: : <math> \hat{\sigma}^2_\varepsilon = \frac{SSR}{n-2}</math> Ovo se naziva [[srednja kvadratna greška]] (MSE) regresije. Nazivnik je veličina uzorka umanjena za broj parametara modela procijenjenih iz istih podataka, <math>(n-p)</math> za <math>p</math> [[regresor]]s ili <math>(n-p-1)</math> ako se koristi odsječak na pravoj liniji.<ref>Steel, R.G.D, and Torrie, J. H., ''Principles and Procedures of Statistics with Special Reference to the Biological Sciences.'', McGraw Hill, 1960, page 288.</ref> U slučaju, <math>p=1</math> pa je nazivnik n-2. Standardne greške procjena parametara date su kao :<math>\hat\sigma_{\beta_1}=\hat\sigma_{\varepsilon} \sqrt{\frac{1}{\sum(x_i-\bar x)^2}}</math> :<math>\hat\sigma_{\beta_0}=\hat\sigma_\varepsilon \sqrt{\frac{1}{n} + \frac{\bar{x}^2}{\sum(x_i-\bar x)^2}}=\hat\sigma_{\beta_1} \sqrt{\frac{\sum x_i^2}{n}}. </math> Pod daljnjom pretpostavkom da je član greške populacije normalno distribuiran, istraživač može koristiti ove procijenjene standardne greške za kreiranje [[intervala pouzdanosti]] i provođenje [[testova hipoteze]] o [[parametrima populacije]]. ===Opći linearni model=== {{Hatnote|Za izvođenje, pogledajte [[linearni najmanji kvadrati]]}} {{Hatnote|Za numerički primjer, pogledajte [[linearna regresija]]}} U općijem modelu višestruke regresije postoji <math>p</math> nezavisnih varijabli: : <math> y_i = \beta_1 x_{i1} + \beta_2 x_{i2} + \cdots + \beta_p x_{ip} + \varepsilon_i, \, </math> gdje je <math>x_{ij}</math> <math>i</math>-to opažanje na <math>j</math>-toj nezavisnoj varijabli. Ako prva nezavisna varijabla uzima vrijednost 1 za sve `i`, `x_{i1} = 1`, tada se `\beta_1` naziva `regresijski odsječak`. Procjene parametara metodom najmanjih kvadrata dobijaju se iz `p` normalnih jednačina. Rezidual se može napisati kao :<math>\varepsilon_i=y_i - \hat\beta_1 x_{i1} - \cdots - \hat\beta_p x_{ip}.</math> '''Normalne jednačine''' su :<math>\sum_{i=1}^n \sum_{k=1}^p x_{ij}x_{ik}\hat \beta_k=\sum_{i=1}^n x_{ij}y_i,\ j=1,\dots,p.\,</math> U matričnoj notaciji, normalne jednačine se zapisuju kao :<math>\mathbf{(X^\top X )\hat{\boldsymbol{\beta}}= {}X^\top Y},\,</math> gdje je <math>ij</math> element od <math>\mathbf X</math> <math>x_{ij</math>, <math>i</math> element vektora kolone <math>Y</math> je <math>y_i</math>, a <math>j</math> element <math>\hat \boldsymbol \beta</math> je <math>\hat \beta_j</math>. Thus <math>\mathbf X</math> is <math>n \times p</math>, <math>Y</math> is <math>n \times 1</math>, and <math>\hat \boldsymbol \beta</math> is <math>p \times 1</math>. Rješenje je: :<math>\mathbf{\hat{\boldsymbol{\beta}}= (X^\top X )^{-1}X^\top Y}.\,</math> ===Dijagnostika=== {{glavni|Regresijska dijagnostika}} Nakon što je konstruiran regresijski model, može biti važno potvrditi dobroću prilagođavanja modela i [[statističku značajnost]] procijenjenih parametara. Uobičajeno korištene provjere dobroće prilagođavanja uključuju [[R-kvadrat]], analize obrasca [[grešaka i reziduala u statistici|reziduala]] i testiranje hipoteza. Statistička značajnost može se provjeriti [[F-test]]om ukupnog prilagođavanja, nakon čega slijede [[t-test]]ovi pojedinačnih parametara. Tumačenja ovih dijagnostičkih testova uveliko se oslanjaju na pretpostavke modela. Iako se ispitivanje reziduala može koristiti za poništavanje modela, rezultate [[t-test|t–]] ili [[F-test]]a ponekad je teže interpretirati ako su pretpostavke modela prekršene. Naprimjer, ako greška nema normalnu distribuciju, u malim uzorcima procijenjeni parametri neće pratiti normalne distribucije i komplicirati zaključivanje. Međutim, kod relativno velikih uzoraka može se pozvati [[centralna granična teorema]], tako da testiranje hipoteze može nastaviti korištenjem asimptotskih aproksimacija. ===Ograničene zavisne varijable=== [[Ograničene zavisne varijable]], koje su varijable odziva koje su [[kategorička varijabla|kategoričke]] ili ograničene da padaju samo u određeni raspon, često se javljaju u [[ekonometrija|ekonometriji]]. Varijabla odziva može biti nekontinuirana ("ograničena" da leži na nekom podskupu realne linije). Za binarne (nula ili jedna) varijable, ako se analiza nastavlja linearnom regresijom najmanjih kvadrata, model se naziva [[linearni model vjerovatnoće]]. Nelinearni modeli za binarne zavisne varijable uključuju [[probitni model|probit]] i [[logistička regresija|logit model]]. [[multivarijantni probit]] model je standardna metoda procjene zajedničkog odnosa između nekoliko binarnih zavisnih varijabli i nekih nezavisnih varijabli. Za [[kategoričke varijable]] s više od dvije vrijednosti postoji [[multinomni logit]]. Za [[ordinalna varijabla]] s više od dvije vrijednosti postoje modeli [[uređeni logit]] i [[uređeni probit]]. Modeli [[cenzurirana regresija|cenzurirane regresije]] mogu se koristiti kada se [[zavisna varijabla]] samo ponekad posmatra, a modeli tipa [[Heckmanova korekcija]], mogu se koristiti kada uzorak nije nasumično odabran iz populacije od interesa. Alternativa takvim postupcima je linearna regresija zasnovana na [[polihorička korelacija|polihoričkoj]] (ili poliserijskim [[korelacija]]ma) između kategoričkih varijabli. Takvi postupci se razlikuju u pretpostavkama o distribuciji varijabli u populaciji. Ako je varijabla pozitivna s niskim vrijednostima i predstavlja ponavljanje događaja, tada se mogu koristiti modeli brojanja poput [[Poissonova regresija|Poissonove regresije]] ili modela [[negativni binom|negativnog binoma]]. ==Nelinearna regresija== {{Glavni|Nelinearna regresija}} Kada funkcija modela nije linearna u parametrima, zbir kvadrata mora se minimizirati iterativnim postupkom. Ovo uvodi mnoge komplikacije koje su sažete u [[najmanji kvadrati|Razlike između linearnih i nelinearnih najmanjih kvadrata]]. ==Predviđanje (interpolacija i ekstrapolacija)== {{glavni|Predviđeni odgovor|Interval predviđanja}} [[Datoteka:CurveWeightHeight.png|thumb|upright=1.5|U sredini, prilagođena prava linija predstavlja najbolju ravnotežu između tačaka iznad i ispod ove linije. Isprekidane prave linije predstavljaju dvije ekstremne linije, uzimajući u obzir samo varijaciju nagiba. Unutrašnje krive predstavljaju procijenjeni raspon vrijednosti uzimajući u obzir varijaciju i nagiba i odsječka. Vanjske krive predstavljaju predviđanje za novo mjerenje.<ref>{{cite book |last=Rouaud |first=Mathieu |title=Probability, Statistics and Estimation|year=2013 |page=60 |url=http://www.incertitudes.fr/book.pdf }}</ref>]] Regresijski modeli '''''predviđaju'''' vrijednost varijable <math>''Y''</math>, na osnovu poznatih vrijednosti varijabli <math>''X''</math>. Predviđanje unutar raspona vrijednosti u skupu podataka koji se koristi za prilagođavanje modela neformalno se naziva ''[[interpolacija]]''. Predviđanje izvan ovog raspona podataka poznato je kao ''[[ekstrapolacija]]''. Izvođenje ekstrapolacije snažno se oslanja na pretpostavke regresije. Što ekstrapolacija dalje ide izvan podataka, to je više prostora da model ne uspije zbog razlika između pretpostavki i podataka uzorka ili stvarnih vrijednosti. ''[[Interval predviđanja]]'' koji predstavlja nesigurnost može pratiti tačkastu predikciju. Takvi intervali imaju tendenciju brzog širenja kako se vrijednosti nezavisne varijable (varijabli) pomjeraju izvan raspona koji pokrivaju posmatrani podaci. Iz ovih i drugih razloga, neki imaju tendenciju da kažu da bi moglo biti nerazumno provoditi ekstrapolaciju.<ref>Chiang, C.L, (2003) ''Statistical methods of analysis'', World Scientific. {{isbn|981-238-310-7}} - [https://books.google.com/books?id=BuPNIbaN5v4C&dq=regression+extrapolation&pg=PA274 page 274 section 9.7.4 "interpolation vs extrapolation"]</ref> ===Odabiranje modela=== {{glavni|Odabiranje modela}} Pretpostavka određenog oblika za odnos između <math> ''Y''</math> i <math>''X''</math> je još jedan izvor nesigurnosti. Pravilno provedena regresijska analiza uključivat će procjenu koliko dobro pretpostavljeni oblik odgovara posmatranim podacima, ali to može učiniti samo unutar raspona vrijednosti nezavisnih varijabli koje su stvarno dostupne. To znači da je svaka ekstrapolacija posebno ovisna o pretpostavkama koje se prave o strukturnom obliku regresijskog odnosa. Ako ovo znanje uključuje činjenicu da zavisna varijabla ne može izaći izvan određenog raspona vrijednosti, to se može iskoristiti pri odabiru modela - čak i ako posmatrani skup podataka nema vrijednosti posebno blizu takvih granica. Implikacije ovog koraka odabira odgovarajućeg funkcionalnog oblika za regresiju mogu biti velike kada se razmatra ekstrapolacija. Kao minimum, može osigurati da je svaka ekstrapolacija koja proizlazi iz prilagođenog modela "realistična" (ili u skladu s onim što je poznato). ==Proračuni snage i veličine uzorka== Ne postoje općeprihvaćene metode za povezivanje broja posmatranja s brojem nezavisnih varijabli u modelu. Jedna metoda koju su pretpostavili Good i Hardin je <math>N=m^n</math>, gdje je <math>N</math> veličina uzorka, <math>n</math> je broj nezavisnih varijabli i <math>m</math> je broj opservacija potrebnih da se postigne željena preciznost ako model ima samo jednu nezavisnu varijablu.<ref>{{cite book |last1=Good |first1=P. I. |author1-link=Phillip Good|last2=Hardin |first2=J. W. |title=Common Errors in Statistics (And How to Avoid Them)|publisher=Wiley|edition=3rd|location=Hoboken, New Jersey|year=2009|page=211|isbn=978-0-470-45798-6}}</ref> Naprimjer, kada se gradi model linearne regresije koristeći skup podataka koji sadrži 1000 pacijenata (<math>N</math>). Ako se odluči da je potrebno pet opservacija da bi se precizno definirala prava linija (<math>m</math>), tada je maksimalan broj nezavisnih varijabli (<math>n</math>) koje model može podržati <math>4</math>, jer : <math>\frac{\log 1000}{\log5}\approx4.29 </math>. ==Ostale metode== Iako se parametri regresijskog modela obično procjenjuju korištenjem metode najmanjih kvadrata, korištene su i druge metode: * [[Bayesovska metoda]], npr. [[Bayesovska linearna regresija]] * Procentna regresija, za situacije u kojima se smanjenje „procentnih“ grešaka smatra prikladnijim.<ref>{{cite journal| ssrn=1406472 |title=Least Squares Percentage Regression |last=Tofallis |first=C. |journal=Journal of Modern Applied Statistical Methods |volume=7 |year=2009 |pages=526–534| doi=10.2139/ssrn.1406472|url=https://digitalcommons.wayne.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1466&context=jmasm |hdl=2299/965 |hdl-access=free }}</ref> * [[Najmanja apsolutna odstupanja]], koja je robusnija u prisustvu outliera, što dovodi do [[kvantilne regresije]] * [[Neparametrijska regresija]], zahtijeva veliki broj opažanja i računski je intenzivna * [[Optimizacija scenarija]], što dovodi do [[model prediktora intervala]] == Softver == {{Glavna lista|Lista statističkog softvera}} Svi glavni statistički softverski paketi izvode [[najmanjih kvadrata]] regresijsku analizu i zaključivanje. [[Jednostavna linearna regresija]] i višestruka regresija korištenjem najmanjih kvadrata mogu se izvršiti u nekim [[tabelarnim]] aplikacijama i na nekim kalkulatorima. Dok mnogi statistički softverski paketi mogu izvoditi različite vrste neparametrijske i robusne regresije, ove metode su manje standardizirane. Različiti softverski paketi implementiraju različite metode, a metoda s datim nazivom može se implementirati različito u različitim paketima. Specijalizirani regresijski softver razvijen je za upotrebu u oblastima kao što su analiza anketa i neuroimaging. == Pogledajte također == {{Portal|Matematika}} {{Div col}} * [[Anscombeov kvartet]] * [[Prilagođavanje krivulje]] * [[Teorija procjene]] * [[Prognoziranje]] * [[Neobjašnjeni razlomak varijanse]] * [[Aproksimacija funkcije]] * [[Generalizirani linearni model]] * [[Kriging]] (linearni algoritam za procjenu najmanjih kvadrata) * [[Lokalna regresija]] * [[Problem modificiranih arealnih jedinica]] * [[Multivarijantni adaptivni regresijski splajn]] * [[Multivarijantna normalna distribucija]] * [[Pearsonov koeficijent korelacije]] * [[Kvazivarijanca]] * [[Interval predviđanja]] * [[Validacija regresije]] * [[Robustna regresija]] * [[Segmentirana regresija]] * [[Obrada signala]] * [[Postepena regresija]] * [[Geometrija taksija]] * [[Procjena linearnog trenda]] {{Div col end}} == Reference == {{refspisak}} ==Dodatni izvori== * William H. Kruska and Judith M. Tanur, ed. (1978), "Linear Hypotheses," ''International Encyclopedia of Statistics''. Free Press, v. 1, :Evan J. Williams, "I. Regression," pp. 523–41. :Julian C. Stanley, "II. Analysis of Variance," pp. 541–554. * Lindley, D.V. (1987). "Regression and correlation analysis," New Palgrave: A Dictionary of Economics, v. 4, pp.&nbsp;120–23. * Birkes, David and Yadolah Dodge, ''Alternative Methods of Regression''. {{isbn|0-471-56881-3}} * Chatfield, C. (1993) "[https://amstat.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07350015.1993.10509938 Calculating Interval Forecasts]," ''Journal of Business and Economic Statistics,'' '''11'''. pp.&nbsp;121–135. * {{cite book |title = Applied Regression Analysis |edition = 3rd |last1= Draper |first1=N.R. |last2=Smith |first2=H. |publisher = John Wiley |year = 1998 |isbn = 978-0-471-17082-2}} * Fox, J. (1997). ''Applied Regression Analysis, Linear Models and Related Methods.'' Sage * Hardle, W., ''Applied Nonparametric Regression'' (1990), {{isbn|0-521-42950-1}} * {{cite journal|doi=10.1002/for.3980140502|title=Prediction intervals for growth curve forecasts|journal=Journal of Forecasting|volume=14|issue=5|pages=413–430|year=1995|last1=Meade|first1=Nigel|last2=Islam|first2=Towhidul}} * A. Sen, M. Srivastava, ''Regression Analysis &mdash; Theory, Methods, and Applications'', Springer-Verlag, Berlin, 2011 (4th printing). * T. Strutz: ''Data Fitting and Uncertainty (A practical introduction to weighted least squares and beyond)''. Vieweg+Teubner, {{isbn|978-3-8348-1022-9}}. * Stulp, Freek, and Olivier Sigaud. ''Many Regression Algorithms, One Unified Model: A Review.'' Neural Networks, vol. 69, Sept. 2015, pp.&nbsp;60–79. https://doi.org/10.1016/j.neunet.2015.05.005. * Malakooti, B. (2013). [https://books.google.com/books?id=tvc8AgAAQBAJ&q=%22regression+analysis%22 Operations and Production Systems with Multiple Objectives]. John Wiley & Sons. * {{cite journal | doi=10.7717/peerj-cs.623| title= The coefficient of determination R-squared is more informative than SMAPE, MAE, MAPE, MSE and RMSE in regression analysis evaluation| year=2021 | last1= Chicco | first1=Davide | last2= Warrens | first2=Matthijs J. | first3=Giuseppe| last3=Jurman| journal= PeerJ Computer Science | volume=7 | issue=e623 | pages=e623| pmid= 34307865| pmc= 8279135| doi-access = free}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Regression}} * {{springer|title=Regression analysis|id=p/r080620}} * [http://jeff560.tripod.com/r.html Earliest Uses: Regression] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118010721/https://jeff560.tripod.com/r.html |date=18. 1. 2021 }} – basic history and references * [https://spss-tutor.com/multiple-regressions.php What is multiple regression used for?] – Multiple regression * [http://www.vias.org/simulations/simusoft_regrot.html Regression of Weakly Correlated Data] – how linear regression mistakes can appear when Y-range is much smaller than X-range {{Navigacijski okvir vještačke inteligencije}} {{analiza najmanjih kvadrata i regresijska analiza}} {{Statistika|korelacija|stanje=collapsed}} {{Kvantitativne metode predviđanja}} {{Javno zdravstvo}} {{Authority control}} [[Kategorija:Regresijska analiza| ]] [[Kategorija:Statistika]] n8qgjvm793wha83e1zenwokjl9enw8c 0 534340 3894666 3844926 2026-06-06T10:16:05Z WumpusBot 120674 /* Rasprostranjenost i značaj */ razne ispravke 3894666 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rila 7 lakes circus panorama edit1.jpg|mini|260px|[[Sedam rilskih jezera]] u [[Rila|Rili]], [[Bugarska]], primjer su jezera ledničkog porijekla.]] '''Ledničko jezero''' jest [[jezero]] čiji su bazen, pregrada ili vodni režim neposredno povezani s djelovanjem [[lednik]]a. Pripada pojmovima [[geomorfologija|geomorfologije]], [[hidrologija|hidrologije]], [[glaciologija|glaciologije]] i [[kriosfera|kriosfere]], a javlja se u [[planina|planinskim]] i visokogeografskim područjima oblikovanim [[lednička erozija|ledničkom erozijom]] ili taloženjem. Može nastati u udubljenju koje je izdubio lednik ili iza prirodne pregrade od [[led]]a, [[stijena]] i [[morena|morenskog]] materijala.<ref name="BritannicaLake">{{cite web |title=Lake - Glacial Basins, Formation, Ecosystems |url=https://www.britannica.com/science/lake/Basins-formed-by-glaciation |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=13. 5. 2026}}</ref> == Nastanak == Lednička erozija može produbiti dno [[dolina|doline]], [[cirque|kar]] ili drugu [[depresija (geomorfologija)|depresiju]], koja se nakon povlačenja leda ispuni vodom. [[Morena|Morene]] mogu zadržati otopljenu vodu ispred čela lednika ili duž njegovih bočnih rubova, stvarajući [[proglacijalno jezero|proglacijalna jezera]].<ref name="BritannicaMoraine">{{cite web |title=Moraine |url=https://www.britannica.com/science/moraine |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=13. 5. 2026}}</ref> Prema položaju i vrsti pregrade razlikuju se jezera u stjenovitom bazenu, [[morensko jezero|morenska jezera]], jezera pregrađena ledom, [[supraglacijalno jezero|supraglacijalna]] i [[subglacijalno jezero|subglacijalna jezera]]. Subglacijalna jezera nalaze se ispod ledene mase, najčešće ondje gdje je voda održana u tečnom stanju pri dodiru leda i podloge.<ref name="BritannicaSubglacial">{{cite web |title=Subglacial lake |url=https://www.britannica.com/science/subglacial-lake |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=13. 5. 2026}}</ref> Supraglacijalna jezera nastaju na površini lednika ili [[ledeni pokrivač|ledenog pokrivača]] tokom sezone topljenja. U naslagama takvih jezera često se talože sitni [[sediment]]i, naročito prah i [[glina]] koje donosi ledenjačka voda.<ref name="BritannicaLake"/> == Rasprostranjenost i značaj == [[Datoteka:A Seal at the Glacial Lagoon.jpg|mini|260px|[[Jökulsárlón]], lednička laguna na [[Island]]u, povezana je s rubom ledene mase i morskim utjecajem.]] Lednička jezera naročito su česta na [[sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]], gdje su [[pleistocen]]ske glacijacije oblikovale veliki broj jezerskih bazena.<ref name="BritannicaLake"/> Nalaze se u [[Alpe|Alpama]], [[Himalaji]]ma, [[Andi]]ma, [[Stjenovite planine|Stjenovitim planinama]], [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Grenland]]u i drugim područjima sadašnje ili nekadašnje [[glacijacija|glacijacije]]. Njihova voda potječe od topljenja leda i [[snijeg]]a, [[oborine|oborina]], podzemnog dotoka i površinskih tokova iz ledničkog [[sliv]]a. U planinskim krajevima mogu biti važan izvor sezonske vode za [[rijeka|rijeke]], naselja, [[navodnjavanje]] i [[hidroenergija|hidroenergetske]] sisteme. Istovremeno su osjetljivi pokazatelji promjena u masi lednika, jer se njihova površina i zapremina često povećavaju pri povlačenju leda. Satelitsko istraživanje objavljeno 2020. procijenilo je da je globalna zapremina ledničkih jezera porasla za približno 48% između 1990. i 2018.<ref name="NCC2020">{{cite journal |last1=Shugar |first1=Dan H. |last2=Burr |first2=Allison |last3=Haritashya |first3=Umesh K. |last4=Kargel |first4=Jeffrey S. |last5=Watson |first5=C. Scott |last6=Kennedy |first6=Melanie C. |last7=Bevington |first7=Alex R. |last8=Betts |first8=Richard A. |last9=Harrison |first9=Stephan |last10=Strattman |first10=Katy |title=Rapid worldwide growth of glacial lakes since 1990 |journal=Nature Climate Change |volume=10 |pages=939–945 |year=2020 |doi=10.1038/s41558-020-0855-4}}</ref> == Rizici == [[Datoteka:Perito moreno.jpg|mini|260px|Ledničko jezero Argentino uz [[Perito Moreno]] u [[Patagonija|Patagoniji]].]] Najveća opasnost povezana s ledničkim jezerima jeste iznenadno pražnjenje, poznato kao [[poplava izazvana probojem ledničkog jezera]]. Do takvog događaja može doći kada popusti ledena ili morenska pregrada, kada [[lavina]], [[odron]] ili ledeni blok naglo potisne vodu, ili kada se nivo jezera podigne iznad stabilne granice. Poplavni talas može nizvodno prenositi vodu, stijene, led i sediment, pa ugrožava naselja, puteve, [[most]]ove i hidroenergetsku infrastrukturu. Globalna procjena iz 2023. navela je da se oko 15 miliona ljudi nalazi u područjima izloženim opasnosti od takvih poplava, posebno u Visokoj Aziji i Andima.<ref name="NC2023">{{cite journal |last1=Taylor |first1=Caroline |last2=Robinson |first2=Tom R. |last3=Dunning |first3=Stuart |last4=Carr |first4=Rachel |last5=Westoby |first5=Matthew |title=Glacial lake outburst floods threaten millions globally |journal=Nature Communications |volume=14 |year=2023 |doi=10.1038/s41467-023-36033-x|date=}}</ref> Praćenje ledničkih jezera obuhvata [[satelit]]ska snimanja, terenska mjerenja, modeliranje poplavnog puta i, u rizičnim slučajevima, sisteme ranog upozorenja. Mjere smanjenja rizika uključuju kontrolirano snižavanje nivoa jezera, ojačavanje prirodne pregrade, izradu evakuacijskih planova i ograničavanje gradnje u potencijalnim poplavnim koridorima. Zbog [[globalno zagrijavanje|klimatskog zagrijavanja]] i povlačenja lednika mnoga nova lednička jezera nastaju brzo, pa se njihova procjena smatra važnim dijelom savremenog upravljanja planinskim rizicima.<ref name="NASA2020">{{cite web |title=Global Survey Using NASA Data Shows Dramatic Growth of Glacial Lakes |url=https://www.nasa.gov/news-release/global-survey-using-nasa-data-shows-dramatic-growth-of-glacial-lakes/ |website=NASA |date=31. 8. 2020 |access-date=13. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Glacial lakes}}{{Forme Zemljine površine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera]] [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Oblici reljefa]] d0eombnn211yihtqbz34hneui4j3stu 0 534343 3894665 3847791 2026-06-06T10:16:03Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894665 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Šištica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | dužina_km = 3,04 | izvor = [[Boračko jezero]] | nadmorska visina izvora = oko 397–405 m | izvor_lat_d = 43 | izvor_lat_m = 33 | izvor_lat_s = 8.8 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 1 | izvor_long_s = 54.5 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Neretva]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 32 | ušće_lat_s = 50.64 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 3 | ušće_long_s = 8.28 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Neretva|Neretvu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Neretva]] | progresija = [[Neretva]] → [[Jadransko more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Boračko jezero]], [[Konjic]], [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Jadranski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Šištica''' je kratka rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], otoka [[Boračko jezero|Boračkog jezera]] i lijeva pritoka [[Neretva|Neretve]]. Nalazi se na području [[Konjic]]a, u sjeveroistočnom podnožju [[Prenj]]a. Poznata je po strmom završnom dijelu toka i [[Šištica (vodopad)|vodopadu Šištice]], kojim se ulijeva u Neretvu. == Tok == Šištica istječe iz Boračkog jezera, prirodnog planinskog jezera u Boračkoj dragi. Jezero se puni vodama Boračkog potoka, okolnih izvora i podvodnih izvora, a Šištica predstavlja njegov glavni otok.<ref name="konjic">{{cite web |title=Turizam |url=https://www.konjic.ba/ba/opcina-konjic/turizam.html |website=Grad Konjic |access-date=13. 5. 2026}}</ref><ref name="viadinarica">{{cite web |title=Boračko jezero |url=https://trail.viadinarica.com/bs/point/jezero/boracko-jezero/17334375/ |website=Via Dinarica |access-date=13. 5. 2026}}</ref> Nakon izlaska iz jezera teče prema Neretvi kroz klisurast teren. Kartografski podaci navode dužinu vodotoka od 3,04&nbsp;km,<ref name="geoview">{{cite web |title=Šištica |url=https://ba.geoview.info/sistica%2C155620279w |website=GeoView |access-date=13. 5. 2026}}</ref> dok planinarski i turistički opisi područja navode da se tok vezan za klisuru Šištice pruža približno 6&nbsp;km prije ulijevanja u Neretvu.<ref name="planinarenje">{{cite web |title=Boračko jezero |url=https://planinarenje.ba/planinarski-imenik/jezera/boracko-jezero |website=Planinarenje.ba |access-date=13. 5. 2026}}</ref> == Vodopad == Na završetku toka Šištica se preko vodopada visokog oko 30 m ulijeva u Neretvu.<ref name="konjic"/><ref name="planinarenje"/> Mjesto ušća je dio područja poznatog kao Mali kanjon, gdje rijeka nakon prolaska kroz klisuru pada u Neretvu.<ref name="viadinarica"/> Zbog veze s Boračkim jezerom i Neretvom, vodotok ima izrazito lokalni hidrološki značaj u sistemu gornje Neretve. == Okolina == Područje Šištice nalazi se uz Boračko jezero, jedno od poznatijih prirodnih jezera u Hercegovini. Jezero leži u podnožju Prenja, okruženo šumovitim padinama i rekreacijskim prostorima, a od Konjica je udaljeno oko 20&nbsp;km.<ref name="konjic"/><ref name="planinarenje"/> Hidrološki odnos Boračkog jezera, Šištice i Neretve čini rijeku dijelom šireg kraškog i planinskog pejzaža gornjeg toka Neretve. == Reference == {{Refspisak}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Neretve]] qjhz3w2dmy7voxm8qf8uqksynz8n1u0 0 534347 3894664 3845316 2026-06-06T10:16:01Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Bijelo jezero | slika = | opis = | lokacija = [[Treskavica]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = treskavička jezera | koordinate = {{coord|43|35|50.28|N|18|21|42.76|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[Planinsko jezero]] | dužina = 0,14 | širina = 0,07 | maks_dubina = 0,5 | nadmorska_visina = 1.697 | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | gradovi = [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_oznaka = Bijelo jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 35 | širina_sekundi = 50.28 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 21 | dužina_sekundi = 42.76 | dužina_IZ = E | mapframe = yes | mapframe-caption = | mapframe-shape = on | mapframe-point = on | mapframe-marker = water }} '''Bijelo jezero''' jest [[planinsko jezero]] na [[Treskavica|Treskavici]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješteno je u skupini treskavičkih jezera, u podnožju [[Ćabenske stijene|Ćabenskih stijena]], i navodi se kao jezero na najvećoj nadmorskoj visini u toj skupini.<ref name="Planinarenje">{{cite web |title=Bijelo jezero (Treskavica) |url=https://planinarenje.ba/planinarski-imenik/jezera/bijelo-jezero-treskavica |website=Planinarenje.ba |access-date=13. 5. 2026}}</ref> Nalazi se na oko 1.697 m nadmorske visine, dugo je približno 140 m, široko oko 70 m i duboko do 0,5 m.<ref name="Dinarsko">{{cite web |title=Treskavica |url=https://www.dinarskogorje.com/treskavica.html |website=Dinarsko gorje |access-date=13. 5. 2026}}</ref> Leži u visokoplaninskom prostoru južno od [[Sarajevo|Sarajeva]], u dijelu Treskavice gdje su ledenjački oblici reljefa povezani s Ćabenskim cirkom i dolinom Hrasničkog potoka.<ref name="PlaninarenjeTreskavica">{{cite web |title=Treskavica |url=https://planinarenje.ba/planinarske-ture/treskavica/1876-treskavica-2 |website=Planinarenje.ba |access-date=13. 5. 2026}}</ref> U istom jezerskom području nalaze se [[Veliko jezero (Treskavica)|Veliko]], [[Crno jezero (Treskavica)|Crno]], Platno i Zmijsko jezero.<ref name="VisitBH">{{cite web |title=Magična planina Treskavica |url=https://visitbih.ba/magicna-planina-treskavica/ |website=Visit B&H |access-date=13. 5. 2026}}</ref> Planinarski pristupi jezeru najčešće se povezuju s turama iz pravca [[Turovi|Turova]], [[Sustavac|Sustavca]], [[Mala ćaba|Male ćabe]] i [[Hercegovačka vrata|Hercegovačkih vrata]].<ref name="GPS">{{cite web |title=Treskavica |url=https://planinarenje.ba/gps/treskavica |website=Planinarenje.ba |access-date=13. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bijelo jezero Treskavica}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Treskavica]] 11cbbscfugujhir0xu3c7heak4t5myg 0 534348 3894663 3845317 2026-06-06T10:15:59Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Busija | slika = | opis = | lokacija = [[Glamoč]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44|03|12.24|N|16|50|57.48|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[Jezero]] | površina = 0,004 | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | gradovi = [[Glamoč]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_oznaka = Busija | pushpin_oznaka_pozicija = right | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 03 | širina_sekundi = 12.24 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 50 | dužina_sekundi = 57.48 | dužina_IZ = E | mapframe = yes | mapframe-caption = | mapframe-shape = on | mapframe-point = on | mapframe-marker = water }} '''Busija''' jest malo [[jezero]] u blizini [[Glamoč]]a, u jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se oko 1,5&nbsp;km od centra grada, u pravcu sportsko-rekreativne zone Busija.<ref name="Opcina">{{cite web |title=Turizam |url=https://opstinaglamoc.ba/language/hr/turizam/ |website=Općina Glamoč |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Površina mu je približno 4.000 m², zbog čega se navodi kao najmanje jezero na području glamočke općine.<ref name="Dinarsko">{{cite web |title=Jezera zapadne Bosne |url=https://www.dinarskogorje.com/jezera-zapadne-bosne.html |website=Dinarsko gorje |access-date=14. 5. 2026}}</ref> U lokalnom geografskom kontekstu spominje se uz veće glamočke vodene površine, posebno jezero Hrast i [[Šatorsko jezero]], koja imaju znatno veću površinu.<ref name="Dinarsko"/> Jezero je smješteno u šumovitom okruženju i dostupno je iz grada pravcem prema istoimenoj rekreativnoj zoni.<ref name="Opcina"/> U novijim opisima Busija se izdvaja i kao lokalno izletište, s uređenim obalnim dijelovima i stazama koje su povezane s radom lokalnih entuzijasta.<ref name="Etrafika">{{cite web |last=Ćirić |first=Lejla |title=Samir Karahodžić, čuvar jezera Busija |url=https://etrafika.net/moze-i-drugacije/91169/samir-karahodzic-cuvar-jezera-busija/ |website=eTrafika |date=25. 1. 2024 |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Zbog male površine i položaja neposredno uz Glamoč, Busija ima prije svega lokalni rekreativni i izletnički značaj. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Busija}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Glamoč]] itjsjd4r99dyedzipx1xlfpfb08wgpj 0 534351 3894662 3845324 2026-06-06T10:15:57Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Platno | drugo_ime = Platno jezero | slika = | opis = | lokacija = [[Treskavica]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = treskavička jezera | koordinate = {{coord|43.602658|18.376417|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[Planinsko jezero]] | dužina = 0,08 | širina = 0,03 | maks_dubina = 2 | nadmorska_visina = 1.580 | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | gradovi = [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_oznaka = Platno | pushpin_oznaka_pozicija = right | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 36 | širina_sekundi = 9.57 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 22 | dužina_sekundi = 35.10 | dužina_IZ = E | mapframe = yes | mapframe-caption = | mapframe-shape = on | mapframe-point = on | mapframe-marker = water }} '''Platno''' ili '''Platno jezero''' jest [[planinsko jezero]] na [[Treskavica|Treskavici]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješteno je u skupini treskavičkih jezera, oko 150 m od [[Veliko jezero (Treskavica)|Velikog jezera]], na približno 1.580 m nadmorske visine.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Platno jezero |url=https://www.bistrobih.ba/nova/platno-jezero/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Dugo je oko 80 m, široko približno 30 m i duboko do 2 m, što ga svrstava među manja stalna jezera Treskavice.<ref name="Bistro"/> Od većih jezera u istoj skupini razlikuje se položajem južno od Velikog jezera i vezom s hladnim izvorom ispod stijena iznad jezera.<ref name="Planinarenje">{{cite web |title=Treskavica - Prije upotrebe, promućkati |url=https://planinarenje.ba/en/planinarske-ture/treskavica/1623-treskavica-prije-upotrebe-promuckati |website=Planinarenje.ba |access-date=14. 5. 2026}}</ref> U planinarskim opisima navodi se da se nalazi ispod Nikolinog ždrijela, u sastavu Nikolinih stijena, te da iz njega ističe potok prema Velikom jezeru.<ref name="Planinarenje"/> U jezeru nema ribe.<ref name="Bistro"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Platno jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Treskavica]] cbzcykkalmbajr0spdjzp8up7i1hyek 0 534352 3894661 3846178 2026-06-06T10:15:56Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894661 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Malo Plivsko jezero | slika = | opis = | lokacija = [[Jajce]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = [[Plivska jezera]] | koordinate = {{coord|44|20|53|N|17|13|51|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[Riječno jezero]] | dužina = 1 | širina = 0,43 | maks_dubina = 36 | nadmorska_visina = 424 | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | gradovi = [[Jajce]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_oznaka = Malo Plivsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 20 | širina_sekundi = 53 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17 | dužina_minuta = 13 | dužina_sekundi = 51 | dužina_IZ = E | mapframe = yes | mapframe-caption = | mapframe-shape = on | mapframe-point = on | mapframe-marker = water }} '''Malo Plivsko jezero''' jest prirodno [[riječno jezero]] na [[Pliva|Plivi]] kod [[Jajce|Jajca]], u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Zajedno s [[Veliko Plivsko jezero|Velikim Plivskim jezerom]] čini skupinu Plivskih jezera, smještenu u dolini Plive između Jajca i općine [[Jezero (općina)|Jezero]].<ref name="AgencijaReportaza">{{cite web |title=Reportaža: Čudna voda – Pliva i njena jezera |url=https://www.agencija-jajce.ba/reportaza-cudna-voda-pliva-i-njena-jezera/ |website=JU "Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca" |date=28. 9. 2020 |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Površinski je manje od Velikog jezera, dugo je približno 1&nbsp;km, široko oko 430 m i duboko do 36 m.<ref name="AgencijaReportaza"/> U odnosu na Veliko Plivsko jezero izdvaja se položajem nizvodno prema Jajcu i neposrednom vezom s kompleksom [[mlin]]ova, poznatih kao [[Mlinčići]], koji se nalaze između dva jezera.<ref name="Mlinovi">{{cite web |title=Mlinovi na Plivi – jedan od nacionalnih spomenika Jajca |url=https://www.agencija-jajce.ba/1246-1014-mlinovi-na-plivi-jedan-od-nacionalnih-spomenika-jajca/ |website=JU "Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca" |date=7. 6. 2017 |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Plivska jezera nastala su na završnom toku Plive, lijeve pritoke [[Vrbas]]a, a njihov oblik i današnji izgled povezani su s riječnim, jezerskim i sedrenim procesima u dolini.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Plivska jezera – Veliko i Malo |url=https://www.bistrobih.ba/nova/plivska-jezera-veliko-i-malo/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Jezera i mlinovi proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine pod nazivom "Kulturni krajolik – Plivska jezera sa kompleksom mlinova na Plivi kod Jajca".<ref name="Mlinovi" /> Malo jezero ima rekreativnu i turističku ulogu, naročito zbog šetnica, kupališta, ribolova i blizine historijskog jezgra Jajca.<ref name="Plivsko">{{cite web |title=Otkrijte Plivsko jezero i Jajce |url=https://www.plivskojezero.com/ba/otkrijte-plivsko-jezero |website=Hotel Plivsko jezero |access-date=14. 5. 2026}}</ref> U ribolovnim opisima navodi se da u Malom jezeru ima [[som]]a, [[Štuka|štuke]], [[Amur (riba)|amura]], [[šaran]]a, [[Sunčanica (riba)|sunčanice]], [[grgeč]]a i drugih vrsta ribe.<ref name="AgencijaReportaza" /> Imaju prosječnu godišnju temperaturu površinskog sloja vode od oko 17&nbsp;°C, dok su dublji slojevi hladniji, što pogoduje ribljem fondu.<ref name="AgencijaReportaza" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Malo Plivsko jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jajce]] [[Kategorija:Pliva]] o173p14zvipny1u1i5tfebag7qt3aei 0 534353 3894660 3845328 2026-06-06T10:15:54Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894660 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Rastičevsko jezero | drugo_ime = Blagajsko jezero | slika = | opis = | lokacija = [[Rastičevo]], [[Kupres]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44.1648|16.6014|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[Ledničko jezero]] | dužina = 0,18 | širina = 0,13 | maks_dubina = 16,5 | nadmorska_visina = 1.142 | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | gradovi = [[Kupres]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_oznaka = Rastičevsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 09 | širina_sekundi = 53.28 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 36 | dužina_sekundi = 05.04 | dužina_IZ = E | mapframe = yes | mapframe-caption = | mapframe-shape = on | mapframe-point = on | mapframe-marker = water }} '''Rastičevsko jezero''' ili '''Blagajsko jezero''' jest [[ledničko jezero]] na [[Kupreško polje|Kupreškom polju]], u općini [[Kupres]] u jugozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naziva se i Blagajskim jezerom jer se nalazi između susjednih naselja [[Rastičevo]] i Blagaj.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Rastičevsko jezero |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rasticevsko-jezero/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Rastičevskog polja, oko 20&nbsp;km od Kupresa, na približno 1.142 m nadmorske visine.<ref name="Bistro"/> Dugo je oko 180 m, široko približno 130 m, a najveća dubina iznosi 16,5 m.<ref name="Bistro"/> U kupreškom kraju spominje se uz [[Kukavičko jezero]] i [[Turjača|Turjaču]] kao jedno od manjih prirodnih jezera ledničkog porijekla.<ref name="VisitBH">{{cite web |title=Kupres: Kukavičko jezero nastalo od suza zlatokose vile |url=https://visitbih.ba/kupres-kukavicko-jezero-nastalo-od-suza-zlatokose-vile/ |website=Visit B&H |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Iza jezera nalazi se skupina vrtača Japage, raspoređena na površini od približno 1&nbsp;km², što ovom području daje prepoznatljiv krški izgled.<ref name="N24">{{cite web |title=Kupres: Rastičevsko jezero i vrtače Japage |url=https://n24.ba/kupres-rasticevsko-jezero-i-vrtace-japage/ |website=N24 |date=13. 4. 2022 |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija BiH}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rasticevsko jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kupres]] 2mb9ilz7jdvyufuonbhavp85pinvmec 0 534354 3894659 3845339 2026-06-06T10:15:52Z WumpusBot 120674 /* Agencija Evropske unije */ razne ispravke 3894659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Frontex | izvorno_ime = European Border and Coast Guard Agency | slika = FRONT3X-Logo.png | veličina_slike = | opis_slike = Logo Frontex-a | karta = | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = Frontex | uzrečica = | prethodnik = Evropska agencija za upravljanje operativnom saradnjom na vanjskim granicama | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Početni datum i godine|2004|10|3}} (originalno)<br />{{Početni datum i godine|2016|10|6}} (kao Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu) | datum_gašenja = | vrsta = [[Agencije Evropske unije|Agencija Evropske unije]] | status = Aktivna | cilj = Upravljanje granicama i sigurnost obale | glavno_sjedište = [[Varšava]], [[Poljska]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|52.14|21.1|display=inline}} | područje_utjecaja = [[Evropska unija]] | članstvo = Države članice EU i zemlje Šengena | jezik = jezici EU | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Izvršni direktor | lider_ime1 = [[Hans Leijtens]] | lider_vrsta2 = Zamjenica | lider_ime2 = Aija Kalnaja | lider_vrsta3 = Zamjenik | lider_ime3 = Lars Gerdes | lider_vrsta4 = Zamjenik | lider_ime4 = Uku Särekanno | lider_vrsta5 = Predsjednik Upravnog odbora | lider_ime5 = Alexander Fritsch | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = € 1,12 milijardi (2025) | broj_zaposlenih = 2.734 (2025) <ref name="Frontex_Careers_2021">{{cite web |url=https://www.frontex.europa.eu/careers/who-we-are/why-us/|title=Frontex Careers |date=2021 |website=Frontex |publisher=Frontex |access-date=13. 5. 2026 |language=en}}</ref> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|frontex.europa.eu}} }} '''Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu''', poznata kao '''Frontex''' (od francuskog izraza {{fr|frontières extérieures}}, što znači ″vanjske granice″), je agencija [[Evropska unija|Evropske unije]] sa sjedištem u [[Varšava|Varšavi]], u [[Poljska|Poljskoj]].<ref name="EurLex_Regulation_2019">{{cite web |url=https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32019R1896 |title=Regulation (EU) 2019/1896 |date=2019 |website=EUR-Lex |access-date=13. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Defensie_Frontex">{{cite web |url=https://english.defensie.nl/topics/i/international-cooperation |title=International cooperation |website=Defensie.nl |date=2014 |access-date=13. 5. 2026 |language=en}}</ref> U saradnji sa graničnim i obalskim službama država članica, Frontex koordiniše aktivnosti nadzora i kontrole vanjskih granica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]], u okviru evropske politike slobode, sigurnosti i pravde.<ref name="EurLex_Regulation_2019" /> Agencija pruža podršku državama članicama u zaštiti vanjskih granica Evropske unije, posebno kroz koordinaciju zajedničkih operacija, obuku službenika, analizu rizika i razvoj interoperabilnosti između graničnih službi država članica.<ref name="EurLex_Regulation_2019" /> Frontex je osnovan 2004. pod nazivom Evropska agencija za upravljanje operativnom saradnjom na vanjskim granicama, sa osnovnim zadatkom koordinacije aktivnosti kontrole granica država članica Evropske unije.<ref name="EurLex_Regulation_2019" /> Nakon [[Evropska migrantska kriza|evropske migrantske krize]] 2015–2016, [[Evropska komisija]] je predložila proširenje nadležnosti agencije i njeno transformisanje u Evropsku agenciju za graničnu i obalnu stražu.<ref name="EC_Migration_2015">{{cite web |title=European Agenda on Migration: Securing Europe's External Borders |url=http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-15-6332_en.htm |website=Europa.eu |publisher=European Commission |date=2015 |access-date=13. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prijedlog je podržalo [[Evropsko vijeće]], a nakon usvajanja u [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]], nova agencija je zvanično uspostavljena 6. oktobra 2016. na vanjskoj granici [[Bugarska|Bugarske]] i [[Turska|Turske]].<ref name="Robinson_Spiegel_2015">{{cite news |last1=Robinson |first1=Duncan |last2=Spiegel |first2=Peter |date=2015 |title=EU border guard proposal wins wide support |website=Financial Times |url=http://www.ft.com/intl/cms/s/0/0b7ce862-a59b-11e5-9101-8718f09f6ece.html |access-date=13. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="EC_Launch_2016">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hu/AGENDA_16_3267 |title=Thursday 6 October: Launch of the European Border and Coast Guard |website=European Commission - Press Corner |date=2016 |access-date=13. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nadležnosti i resursi Frontexa dodatno su prošireni 2019.<ref name="EurLex_Regulation_2019" /> Budžet agencije povećan je sa 143 miliona eura 2015. na više od 1,1 milijardu eura planiranih za 2025, dok je predviđeno da broj službenika stalnog sastava dostigne 10.000 do 2027.<ref name="Frontex_Budget_2015">{{cite web |title=Statement of revenue and expenditure for the 2025 financial year – European Border and Coast Guard Agency (Frontex) |url=https://frontex.europa.eu/assets/Key_Documents/Budget/Budget_2015_N3.pdf |website=EUR-Lex |date=2025 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="EC_Border_Guard_2019">{{cite web |date=2019 |title=European Border and Coast Guard: Stronger EU borders with a new standing corps of 10,000 border guards |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_19_2166 |access-date=14. 5. 2026 |website=European Commission |language=en}}</ref> == Organizacija == === Nacionalna tijela === Nacionalnu komponentu Evropske granične i obalne straže čine nadležna tijela država članica [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]], koja svakodnevno upravljaju i provode nadzor nad dijelovima vanjske granice Šengenskog prostora za koje su odgovorna.<ref name="EU_Frontex_Overview">{{cite web |title=European Border and Coast Guard Agency (Frontex) |url=https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/search-all-eu-institutions-and-bodies/frontex_en |website=European Union |date=2024 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Kopnene granice ==== {| class="wikitable" |+ Nacionalni organi koji osiguravaju vanjske kopnene granice šengenskog prostora ! width="9%" | Država članica ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Bulgaria.svg|20px]] '''[[Bugarska]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px]] '''[[Hrvatska]]''' ! [[Datoteka:Coat of arms of the Czech Republic.svg|20px]] '''[[Češka]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] '''[[Estonija]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Finland.svg|20px]] '''[[Finska]]''' ! [[Datoteka:Coat of arms of France.svg|20px]] '''[[Francuska]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Greece.svg|20px]] '''[[Grčka]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Hungary.svg|20px]] '''[[Mađarska]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Latvia.svg|20px]] '''[[Latvija]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Lithuania.svg|20px]] '''[[Litvanija]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Norway.svg|20px]] '''[[Norveška]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Herb Polski.svg|20px]] '''[[Poljska]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Romania.svg|20px]] '''[[Rumunija]]''' ! width="9%" | [[Datoteka:Coat of arms of Slovakia.svg|20px]] '''[[Slovačka]]''' |- ! Granica u pitanju | [[Granica između Bugarske i Sjeverne Makedonije|Bugarska–Sjeverna Makedonija]], [[Granica između Bugarske i Srbije|Bugarska–Srbija]], [[Granica između Bugarske i Turske|Bugarska–Turska]] | [[Granica između Hrvatske i Srbije|Hrvatska–Srbija]], [[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|Hrvatska–Bosna i Hercegovina]] | Hrvatska–Srbija, Mađarska–Srbija, Slovačka–Ukrajina, Bugarska–Turska, Grčka–Albanija, Grčka–Sjeverna Makedonija | [[Granica između Estonije i Rusije|Estonija–Rusija]] | [[Granica između Finske i Rusije|Finska–Rusija]] | [[Granica između Francuske i Andore|Francuska–Andora]] | [[Granica između Albanije i Grčke|Grčka–Albanija]], [[Granica između Grčke i Sjeverne Makedonije|Grčka–Sjeverna Makedonija]], [[Granica između Grčke i Turske|Grčka–Turska]] | [[Granica između Mađarske i Ukrajine|Mađarska–Ukrajina]], [[Granica između Mađarske i Srbije|Mađarska–Srbija]] | [[Granica između Latvije i Rusije|Latvija–Rusija]], [[Granica između Bjelorusije i Latvije|Latvija–Bjelorusija]] | [[Granica između Litvanije i Rusije|Litvanija–Rusija]], [[Granica između Bjelorusije i Litvanije|Litvanija–Bjelorusija]] | [[Granica između Norveške i Rusije|Norveška–Rusija]] | [[Granica između Poljske i Rusije|Poljska–Rusija]], [[Granica između Poljske i Ukrajine|Poljska–Ukrajina]], [[Granica između Bjelorusije i Poljske|Poljska–Bjelorusija]] | [[Granica između Moldavije i Rumunije|Rumunija–Moldavija]], [[Granica između Rumunije i Ukrajine|Rumunija–Ukrajina]], [[Granica između Rumunije i Srbije|Rumunija–Srbija]] | [[Granica između Slovačke i Ukrajine|Slovačka–Ukrajina]] |- ! [[Granična policija|Granična straža]] | [[Granična policija (Bugarska)|Granična policija]] | [[Policija (Hrvatska)|Policija]] | [https://policie.gov.cz/ Policija] | [[Odbor policije i granične straže]] | [[Granična straža (Finska)|Granična straža]] | [[Centralna uprava granične policije (Francuska)|Centralna uprava granične policije]] i [[Generalna uprava carina i indirektnih poreza]] | [[Helenska policija|Policija]] | [[Policija (Mađarska)|Policija]] | [[Državna granična straža (Latvija)|Državna granična straža]] | [[Državna granična služba (Litvanija)|Državna granična služba]] | style="background:#FFE6F2" | [[Policija (Norveška)|Policija]]<br />[[Garnizon Sør-Varanger]] | [[Policija (Poljska)|Policija]]<br />[[Granična straža (Poljska)|Granična straža]] | [[Granična policija (Rumunija)|Granična policija]] | [[Biro granične i stranske policije (Slovačka)|Biro granične i stranske policije]] |- ! [[Granični kamen]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker with question mark.svg|50px|alt=Nedefinisane granice]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker with question mark.svg|50px|alt=Nedefinisane granice]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker with question mark.svg|50px|alt=Nedefinisane granice]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Estonia.svg|50px]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Finland.svg|50px]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker with question mark.svg|50px|alt=Nedefinisane granice]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Greece.svg|50px]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Hungary.svg|50px]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Latvia.svg|50px]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Lithuania.svg|50px]] | style="background:#FFE6F2" align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Norway.svg|50px]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Poland.svg|50px]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Romania.svg|50px]] | align="center" | [[Datoteka:Boundary marker of Slovakia.svg|50px]] |} ==== Obale ==== {| class="wikitable" |+ Nacionalni organi koji osiguravaju obale šengenskog prostora ! Država članica !! [[Obalna straža]] !! [[Oznaka službe]] |- | [[Datoteka:Coat of arms Belgian province Brabant.png|20px]] '''[[Belgija]]''' | [[Savezna policija (Belgija)|Savezna policija]]<br />[[Obalna straža Belgije|Obalna straža]] | [[File:Unknown racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Bulgaria.svg|20px]] '''[[Bugarska]]''' | [[Granična policija (Bugarska)|Granična policija]] | [[File:Bulgaria Border Police racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px]] '''[[Hrvatska]]''' | [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalna straža]] | [[File: Croatian Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Cyprus.svg|20px]] '''[[Kipar]]''' | [[Lučka i pomorska policija Kipra|Lučka i pomorska policija]] | [[File:Cyprus_Port_and_Marine_Police_racing_stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Denmark.svg|20px]] '''[[Danska]]''' | [[Danska flota|Admiralska flota]] | [[File:Unknown racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Estonia.svg|20px]] '''[[Estonija]]''' | [[Odbor policije i granične straže]] | [[File:Estonian Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Finland.svg|20px]] '''[[Finska]]''' | [[Granična straža (Finska)|Granična straža]] | [[File:Finnish Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of France.svg|20px]] '''[[Francuska]]''' | [[Pomorska žandarmerija (Francuska)|Pomorska žandarmerija]], [[Generalna uprava carina i indirektnih poreza]], [[Francuska ratna mornarica]], [[Generalna uprava za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu]] i [[Centralna uprava granične policije (Francuska)|Centralna uprava granične policije]] | [[File:French Maritime Gendarmerie racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Germany.svg|20px]] '''[[Njemačka]]''' | [[Savezna policija (Njemačka)|Savezna policija]]<br />[[Savezna obalna straža Njemačke|Savezna obalna straža]] | [[File:German Federal Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Greece.svg|20px]] '''[[Grčka]]''' | [[Obalna straža (Grčka)|Obalna straža]] | [[File:Hellenic Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- style="background:#FFE6F2" | [[Datoteka:Coat of arms of Iceland.svg|20px]] '''[[Island]]''' | [[Obalna straža (Island)|Obalna straža]] | [[File:Icelandic Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of the Naval Service of the Italian Coast Guard.svg|20px]] '''[[Italija]]''' | [[Korpus lučkih kapetanija – Obalna straža]] i [[Guardia di Finanza]] | [[File:Guardia Costiera.svg|35px]] |- | rowspan="2" | [[Datoteka:Coat of arms of Latvia.svg|20px]] '''[[Latvija]]''' | [[Državna granična straža (Latvija)|Državna granična straža]] | [[File:Latvian Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- | [[Pomorske snage Latvije]] | [[File:Unknown racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Lithuania.svg|20px]] '''[[Litvanija]]''' | [[Državna granična služba (Litvanija)|Državna granična služba]] | [[File:Lithuanian Border Guard racing stripe.png|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Malta.svg|20px]] '''[[Malta]]''' | [[Pomorski eskadron Oružanih snaga Malte|Pomorski eskadron Oružanih snaga]] | [[File:Unknown racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of the Netherlands.svg|20px]] '''[[Holandija]]''' | [[Obalna straža (Holandija)|Obalna straža]] | [[File:Netherlands Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- style="background:#FFE6F2" | [[Datoteka:Coat of arms of Norway.svg|20px]] '''[[Norveška]]''' | [[Obalna straža (Norveška)|Obalna straža]] | [[File:Norwegian Coast Guard Racing Stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Herb Polski.svg|20px]] '''[[Poljska]]''' | [[Granična straža (Poljska)|Granična straža]] | [[File:Polish Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Portugal.svg|20px]] '''[[Portugal]]''' | [[Sistem pomorske uprave]] | [[File:Unknown racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Romania.svg|20px]] '''[[Rumunija]]''' | [[Granična policija (Rumunija)|Granična policija]] | [[File:Romanian Border Police racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Slovenia.svg|20px]] '''[[Slovenija]]''' | [[Policija (Slovenija)|Policija]] | [[File:Unknown racing stripe.svg|35px]] |- | rowspan="3" | [[Datoteka:Escudo de España (variant).svg|20px]] '''[[Španija]]''' | [[Civilna garda (Španija)|Civilna garda]] | [[File:Spanish Civil Guard racing stripe.svg|35px]] |- | [[Društvo za pomorsku sigurnost i spašavanje]] | [[File:Spanish Maritime Safety and Rescue Society racing stripe (orange).svg|35px]] |- | [[Služba za carinski nadzor (Španija)|Služba za carinski nadzor]] | [[File:Spanish Customs Surveillance Service racing stripe.svg|35px]] |- | [[Datoteka:Coat of arms of Sweden.svg|20px]] '''[[Švedska]]''' | [[Obalna straža (Švedska)|Obalna straža]] | [[File:Swedish Coast Guard racing stripe.svg|35px]] |} === Agencija Evropske unije === [[Datoteka:Frontex HQ Warsaw Spire office complex Warsaw.jpg||mini|desno|300px|Sjedište Frontexa u kancelarijskom kompleksu Warsaw Spire, Varšava]] Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu (Frontex) predstavlja centralnu instituciju [[Evropska unija|Evropske unije]] zaduženu za pružanje operativne, tehničke i koordinacijske podrške državama članicama u zaštiti vanjskih granica.<ref name="EC_Protection_2015">{{cite web |date=2015 |title=A European Border and Coast Guard to protect Europe's External Borders |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_15_6327 |access-date=14. 5. 2026 |website=European Commission |language=en}}</ref> Agencija raspolaže rezervnim sastavom evropskih graničnih službenika i tehničkom opremom namijenjenom za provođenje zajedničkih operacija nadzora granica. Države članice dužne su, prema potrebi, staviti na raspolaganje određenu opremu registrovanu na svojoj teritoriji, uključujući patrolna plovila, vozila i avione, kako bi se omogućilo brzo raspoređivanje resursa u operacijama zaštite granica. Frontex učestvuje i u koordinaciji zajedničkih operacija, analizi rizika, obuci službenika i jačanju interoperabilnosti između nacionalnih graničnih službi država članica Evropske unije. Agencija je bila predmet kritika i istraga u vezi sa navodima o nezakonitom vraćanju migranata i tražioca azila ({{en|pushback}}) na vanjskim granicama [[Evropska unija|Evropske unije]]. Više međunarodnih medija i organizacija za [[ljudska prava]] navelo je optužbe o mogućem kršenju evropskog i [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]], dok je Frontex negirao učešće u takvim aktivnostima.<ref name="Tondo_Guardian_2021">{{cite news |last1=Tondo |first1=Lorenzo |title=Revealed: 2,000 refugee deaths linked to illegal EU pushbacks |url=https://www.theguardian.com/global-development/2021/may/05/revealed-2000-refugee-deaths-linked-to-eu-pushbacks |access-date=14. 5. 2026 |work=The Guardian |date=2021 |language=en}}</ref><ref name="Kuschminder_Conversation_2021">{{cite news |last1=Kuschminder |first1=Katie |title=Frontex: should EU agency linked to thousands of deaths from border 'pushbacks' be responsible for migrant safety? |url=https://theconversation.com/frontex-should-eu-agency-linked-to-thousands-of-deaths-from-border-pushbacks-be-responsible-for-migrant-safety-156542 |access-date=14. 5. 2026 |work=The Conversation |date=2021 |language=en}}</ref><ref name="Barigazzi_Politico_2021">{{cite news |last1=Barigazzi |first1=Jacopo |title=EU watchdog opens investigation into border agency Frontex |url=https://www.politico.eu/article/olaf-opens-investigation-on-frontex-for-allegations-of-pushbacks-and-misconduct/ |access-date=14. 5. 2026 |work=Politico |date=2021 |language=en}}</ref><ref name="Budelmann_Graf_2020">{{cite journal |last1=Budelmann |first1=Kai |last2=Graf |first2=Jan-Phillip |title=A pushback against international law? |url=https://voelkerrechtsblog.org/a-pushback-against-international-law/ |journal=Völkerrechtsblog |date=2020 |doi=10.17176/20210107-183019-0 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}</ref> Sistem Evropske granične i obalne straže čine Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu (Frontex) i nadležna nacionalna tijela država članica zadužena za upravljanje i nadzor granica.<ref name="EC_Protection_2015" /> Svakodnevno upravljanje vanjskim granicama u nadležnosti je država članica, dok Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu pruža podršku državama kojima je ona potrebna i koordiniše aktivnosti u okviru sistema upravljanja vanjskim granicama [[Evropa|Evrope]]. Zaštita i nadzor vanjskih granica [[Evropska unija|Evropske unije]], odnosno [[Šengenski prostor|Šengenskog prostora]], predstavljaju zajedničku odgovornost Agencije i nadležnih nacionalnih tijela država članica. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Frontex}} * [https://www.frontex.europa.eu/ Zvanični sajt] * [http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/securing-eu-borders/legal-documents/docs/regulation_on_the_european_border_and_coast_guard_en.pdf Prijedlog uredbe] ([http://eur-lex.europa.eu/legal-content/ALL/?uri=CELEX:52015PC0671 na EUR-Lex-u]) (en) * [http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6327_en.htm Saopćenje za javnost Evropske komisije] (en) * [http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/securing-eu-borders/fact-sheets/docs/a_european_border_and_coast_guard_en.pdf Informativni list Evropske komisije] (en) * [https://www.loc.gov/law/foreign-news/article/european-union-proposals-to-establish-a-new-european-border-and-coast-guard/ Opis Kongresne biblioteke Sjedinjenih Američkih Država] (en) [[Kategorija:Agencije Evropske unije]] [[Kategorija:Granične službe]] [[Kategorija:Međunarodne agencije za provođenje zakona]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije i agencije sa sjedištem u Varšavi]] [[Kategorija:Evropska granična i obalna straža]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2004.]] 4j8ti5kb60ujwucbvf2f2b7i7enqgxq 0 534360 3894658 3846223 2026-06-06T10:15:49Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894658 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Trstionica | slika = | opis_slike = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|07|09|N|18|14|34|E}} | mapframe-caption = Tok Trstionice | dužina_km = 35 | izvor = područje [[Ponijeri|Ponijera]] | nadmorska visina izvora = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 07 | ušće_lat_s = 09 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 14 | ušće_long_s = 34 | ušće_long_EW = E | riječni_sistem = [[Sava]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = [[Bukovica (Trstionica)|Bukovica]] | lijeve_pritoke = [[Bukovica (Trstionica)|Bukovica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Kakanj]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = [[Kraljeva Sutjeska]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Trstionica''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Cijelim tokom pripada području [[Kakanj]]a u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. Ubraja se među važnije manje vodotoke, zajedno sa [[Zgošća (rijeka)|Zgošćom]], [[Ribnica (pritoka Bosne)|Ribnicom]] i drugim pritokama Bosne.<ref name="kakanj">{{cite web |title=Geografski položaj |url=https://kakanj.gov.ba/v5/geografski-polozaj/ |website=Općina Kakanj |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Tok == Trstionica izvire u brdsko-planinskom području prema [[Ponijeri]]ma, odakle teče prema dolini Bosne. U gornjem toku prolazi kroz šumovite i slabo naseljene predjele, gdje je vodotok povezan s područjem Gornje Trstionice i Bukovice. Kod [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] prima Bukovicu, svoju najpoznatiju pritoku. Kroz naselje Kraljeva Sutjeska Trstionica ima i kulturno-historijski značaj jer protiče kroz prostor vezan za srednjovjekovnu Bosnu i franjevački samostan. U donjem toku nastavlja prema [[Čatići]]ma i Kaknju. Ušće u Bosnu nalazi se kod Kaknja, gdje se Trstionica ulijeva kao njena desna pritoka.<ref name="waterway">{{cite web |title=Trstionica |url=https://waterwaymap.org/river/Trstionica%20001397496160/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Prirodne osobine == Dolina Trstionice dio je brdsko-planinskog krajolika s brojnim šumama, izvorima i manjim potocima. Lokalna uprava Kaknja navodi da su gornji tokovi Trstionice, Ribnice, Zgošće i Bijelih voda čisti i hladni, te povoljni za ribogojilišta.<ref name="kakanj"/> Gornji dio sliva povezuje se s prirodnim područjem "Gornja Trstionica – Bukovica", za koje je pokrenuta inicijativa zaštite. Područje se ističe očuvanim šumskim zajednicama, biodiverzitetom i čistim vodotocima.<ref name="npn">{{cite web |title=Trstionica |url=https://npn.ba/trstionica/ |website=Mreža za zaštitu prirode u BiH |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Trstionica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kakanj]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] 1w2a32bvbz4oh65ezlldfsfkndpszew 0 534364 3894657 3846236 2026-06-06T10:15:47Z WumpusBot 120674 /* Tok */ razne ispravke 3894657 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bukovica | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Bukovice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | izvor = | ušće = [[Trstionica]] | ulijeva_se_u = [[Trstionica|Trstionicu]] | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Trstionica]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = [[Mijakovska rijeka]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Kakanj]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = [[Kraljeva Sutjeska]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Bukovica''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i lijeva pritoka [[Trstionica|Trstionice]]. Teče na području [[Kakanj|Kaknj]]a, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u brdsko-planinskom prostoru iznad [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]]. Vodotok pripada hidrološkoj cjelini Gornje Trstionice i Bukovice, prostoru koji se u lokalnim i ekološkim dokumentima ističe kao vrijedno prirodno područje.<ref name="npn">{{cite web |title=Trstionica |url=https://npn.ba/trstionica/ |website=Mreža za zaštitu prirode u BiH |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Tok == Izvorišni dio Bukovice nalazi se u šumovitom području koje gravitira gornjem slivu Trstionice. Rijeka zatim teče kroz usku dolinu i klisuraste predjele, zbog čega je njen tok slabije urbaniziran. U dijelu toka prolazi blizu srednjovjekovnog utvrđenog grada [[Bobovac|Bobovca]], nekadašnjeg sjedišta bosanskih vladara. Kod Bobovca se s prostorom Bukovice povezuje i [[Mijakovska rijeka]], jedan od manjih vodotoka u tom dijelu sliva. Bukovica se u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] ulijeva u Trstionicu s lijeve strane. Preko Trstionice, Bosne, Save i Dunava pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. Područje Gornja Trstionica – Bukovica spominje se u inicijativama za zaštitu prirode zbog očuvanih šuma, vodotoka i biodiverziteta.<ref name="npn"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bukovica, Trstionica}} [[Kategorija:Kakanj]] [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] aqj3buvno2seuumr37vf6xk20d5fsje 0 534385 3894656 3846226 2026-06-06T10:15:46Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Zgošća | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Zgošće | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | dužina_km = 18 | izvor = područje [[Ponijeri|Ponijera]], [[Kakanj]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = 44 | izvor_lat_m = 15 | izvor_lat_s = 2 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 10 | izvor_long_s = 55 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] u [[Kakanj|Kaknju]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 7 | ušće_lat_s = 25 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 6 | ušće_long_s = 46 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Ponijeri]], [[Tršće]], [[Zgošća]], [[Kakanj]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = [[Kakanj]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Zgošća''' je [[rijeka]] u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], desna pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Protiče područjem [[Kakanj|Kaknja]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. Pripada slivu Bosne, odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. U koritu rijeke pronađen je [[Zgošćanski stećak]], jedan od najpoznatijih i najreprezentativnijih [[stećak]]a iz srednjovjekovne Bosne. == Tok == Izvorišni dio Zgošće nalazi se u brdsko-planinskom prostoru Kaknja, prema [[Ponijeri]]ma. Gornji tok vezan je za dolinu kojom iz Kaknja vodi pravac prema [[Tršće (Kakanj)|Tršću]] i Ponijerima, planinskom području koje se iz gradskog središta najkraće doseže putem uz Zgošću, preko Tršća i Paočine.<ref name="visitkakanj">{{cite web |title=Ski Center Ponijeri |url=https://visitkakanj.ba/en/ski-center-ponijeri/ |website=Visit Kakanj |access-date=14. 5. 2026}}</ref> U srednjem i donjem toku rijeka prolazi kroz naseljeni prostor [[Zgošća|Zgošće]]. U Bosnu se ulijeva u gradskom području Kaknja.<ref name="waterway">{{cite web|url=https://waterwaymap.org/river/region/BA-Zenica-Doboj/|title=Zgošća|website=WaterwayMap|access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Hidrografija == Kanjoni Zgošće, Trstionice i Ribnice u istom su opisu navedeni kao prostori pogodni za manje hidroenergetske objekte.<ref name="geografija">{{cite web |title=Geografski položaj |url=https://kakanj.gov.ba/v5/geografski-polozaj/ |publisher=Općina Kakanj |access-date=14. 5. 2026}}</ref> U gornjim dijelovima tokova ove rijeke opisane su kao čiste i hladne, što ih čini pogodnim za ribogojilišta.<ref name="geografija"/> == Naselja i uređenje korita == Dolina Zgošće ima lokalni značaj za razvoj saobraćajnih veza između gradskog područja Kaknja i planinskog zaleđa prema Ponijerima. Naselje Zgošća razvilo se uz donji dio toka, neposredno prije ušća rijeke u Bosnu. Vodotok je zbog toga povezan s urbanim i prigradskim prostorom Kaknja, a ne samo s njegovim brdskim zaleđem. Ušće Zgošće u Bosnu nalazi se u zoni u kojoj je smješten dio gradskog središta. == Zaštita od voda == Zbog blizine naselja i saobraćajnica, korito Zgošće bilo je predmet komunalnih i zaštitnih zahvata. Tokom 2017. najavljeni su radovi na uređenju i produbljivanju korita Zgošće, Ribnice i Trstionice.<ref name="radovi">{{cite web |title=Velika akcija "Volim Kakanj": lokacije za uređenje i produbljivanje korita Ribnice, Zgošće i Trstionice |url=https://kakanj.gov.ba/v5/vazno-uskoro-radovi-na-uredjenju-i-produbljivanju-korita-ribnice-zgosce-i-trstionice-objavljujemo-lokacije/ |publisher=Općina Kakanj |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Kasnije su odobrena sredstva za sanaciju lijeve obale Zgošće u istoimenom naselju, na dionici uzvodno od mosta kod Mindera.<ref name="sanacija">{{cite web |title=Vlada ZDK odobrila sredstva za sanaciju lijeve obale rijeke Zgošće |url=https://kakanj.com.ba/v4/vlada-zenicko-dobojskog-kantona-odobrila-sredstva-za-sanaciju-lijeve-obale-rijeke-zgosce-100-m-uzvodno-od-mosta-kod-mindera-u-naselju-zgosca/ |publisher=Općina Kakanj |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Sanacioni zahvati usmjereni su na stabilizaciju obala i smanjenje rizika od plavljenja naseljenog prostora. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zgošća}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kakanj]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] se08a6meeirno2v35qseg4rdztee0jc 0 534386 3894655 3845503 2026-06-06T10:15:45Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Ljubina | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Ljubine | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | dužina_km = 26 | izvor = područje [[Nišićka visoravan|Nišićke visoravni]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] kod [[Srednje]]g | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 55 | ušće_lat_s = 14 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 18 | ušće_long_s = 50 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Ilijaš]], [[Kanton Sarajevo]] | gradovi kroz koje protiče = [[Srednje]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Ljubina''' je [[rijeka]] u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], desna pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Protiče područjem [[Ilijaš]]a u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]]. Pripada slivu Bosne, odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. == Tok == Izvorišni dio Ljubine nalazi se u prostoru [[Nišićka visoravan|Nišićke visoravni]]. Rijeka teče prema dolini Bosne kroz brdsko-planinsko područje sjeverno od sarajevskog urbanog prostora. U srednjem i donjem toku prati komunikacijski pravac između [[Olovo|Olova]], [[Srednje]]g i [[Semizovac|Semizovca]].<ref name="bosna-waterway">{{cite web |title=Bosna |url=https://waterwaymap.org/river/Bosna%20000082604503/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Hidrografija == Ljubina je duga 26&nbsp;km.<ref name="ljubina-waterway">{{cite web |title=Ljubina |url=https://waterwaymap.org/river/Ljubina%20007899844524/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Pritoka je Bosne i ulijeva se kod Srednjeg, s 26&nbsp;km ukupnog uzvodnog toka.<ref name="bosna-waterway"/> == Saobraćajni i lokalni značaj == Dolina Ljubine povezana je s magistralnim pravcem [[M18]] na dionici Olovo–Semizovac. Most preko Ljubine na tom pravcu naveden je u dokumentaciji projekta modernizacije magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine kao objekat na važnoj vezi prema [[Sarajevo|Sarajevu]] iz pravca tuzlanskog područja.<ref name="esmp">{{cite web |title=Environmental and Social Management Plan for the Project of the Rehabilitation of the Bridge over the Ljubina River |url=https://jpcfbih.ba/assets/upload/dokumenti-modernizacija/ESMP_Ljubina_River_EN.pdf |publisher=JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine |date=2017 |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Zbog položaja uz naselja i saobraćajnicu, rijeka ima lokalni značaj za vodno uređenje i zaštitu cestovne infrastrukture. Njeno korito na mjestu mosta opisano je kao turbulentno, s djelovanjem glavnog toka na mostovsku konstrukciju.<ref name="esmp" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ljubina}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilijaš]] 9n2ubwif16qtxrmlzjh9skbd6icq1md 0 534387 3894654 3845542 2026-06-06T10:15:43Z WumpusBot 120674 /* Svjetska prvenstva */ razne ispravke 3894654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ivona Fialková | slika = Fialkova_I._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_9478.jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|11|22}} | mjesto rođenja = [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] | država rođenja = [[Slovačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = VŠC Dukla Banská Bystrica, | trener = [[Lukáš Daubner]], [[Martin Bajčičák]] | visina = 163 | težina = 63 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''44.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''53.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''36.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''37.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''63.''' ([[IBU kup 2013/2014.|2013/14.]]) | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano =14. 5. 2026. }} '''Ivona Fialková''' rođena 22. novembra 1994. u [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]m, je nekadašnja [[slovačka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{Cite web|url=https://library.olympics.com/Default/digital-viewer/d-1568640 |title=Biathlon - Results Book|language=en}}</ref><ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/athletes/ivona-fialkova | title = Ivona Fialková| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =14. 5. 2026 | language = en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|64]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|74]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|5]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|46]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|41]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|36]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Ivona Fialková je nastupila dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022]], ali nije osvajala medalje. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat 36-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 5:07.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice, [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Norvežanke]] [[Marte Olsbu Røiseland]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najbolji plasman joj je bio na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] kada je s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Terézia Poliaková|Terézijom Poliakovom]] i [[Paulína Fialková|Paulínom Fialkovom]] osvojila peto mjesto iza [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|bjeloruske]] štafete u sastavu: [[Nadežda Skardino]], [[Irina Krjuko]], [[Dinara Alimbekava]] i [[Darja Domračeva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|78]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|53]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|14]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|66]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|8]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|37]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|40]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – masovni start (žene)|25]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|17]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|79]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|65]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|65]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – potjera (žene)|44]] | | | | |} Bátovská Fialková je nastupila na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat joj je šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – potjera (žene)|utrci potjere na 10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 35.7&nbsp;s zaostataka bila iza pobjednice [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]]. U ekipnim utrkama su joj najbolji rezultat šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Terézia Poliaková|Terézijom Poliakovom]] i [[Paulína Fialková|Paulínom Fialkovom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] |- | || || || || ||66||60||49||44||61||48||78 |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 13. januara 2012. u [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni 2011/12.]] u [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je osvojila 84-o mjesto s pet promašaja i 6:16.1&nbsp;min zaostatka iza pobjednice [[Olga Zajceva|Olge Zajceve]]. Najbolji nastup u karijeri joj je sedmo mjesto u utrci potjere na 10&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni 2020/21.]] u [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u; a u štafeti dva šesta mjesta. === Slovačka prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2023. == Privatni život == Njena starija sestra [[Paulína Bátovská Fialková|Paulína]] je slovačka biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|548}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Bátovská Fialková, Ivona}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Brezno (Slovačka)]] [[Kategorija:Slovački biatlonci]] [[Kategorija:Slovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ef6uga0522n3d1kbuh26tllmz19ojev 0 534389 3894653 3845516 2026-06-06T10:15:41Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894653 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Lukavica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Lukavice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | dužina_km = 26 | izvor = | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 48 | ušće_lat_s = 44 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 3 | ušće_long_s = 43 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Telica | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Doboj]], [[Doboj Istok]], [[Republika Srpska]], [[Tuzlanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Lukavica''' je [[rijeka]] u sjevernoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Protiče kroz područje [[Doboj]]a i [[Doboj Istok]]a, u dodirnom prostoru [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Pripada slivu Bosne, odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. == Tok == Lukavica je vodotok donjeg dijela porječja Bosne. Duga je 26&nbsp;km i protiče kroz područja Doboja i Tuzle.<ref name="waterway">{{cite web |title=Lukavica |url=https://waterwaymap.org/river/Lukavica%20006594765306/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref><ref name="bosna-waterway">{{cite web |title=Bosna |url=https://waterwaymap.org/river/Bosna%20000082604503/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Geografske baze podataka bilježe je kao tekući vodotok u Bosni i Hercegovini, s položajem u širem dobojskom području.<ref name="geoview">{{cite web |title=Lukavica, Bosnia and Herzegovina |url=https://ba.geoview.info/lukavica%2C3196065 |website=GeoView |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Hidrografija == Lukavica pripada neposrednom slivu Bosne.<ref name="bosna-waterway"/> Telica se ulijeva u Lukavicu.<ref name="waterway"/> == Naselja i lokalni prostor == Naziv Lukavica povezan je i s naseljem [[Lukavica Rijeka]], koje se nalazi u prostoru između Doboja i Doboj Istoka.<ref name="citypopulation">{{cite web |title=Lukavica Rijeka |url=https://www.citypopulation.de/en/bosnia/tuzlanski/doboj_istok/171131__lukavica_rijeka/ |website=Citypopulation.de |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Ušće Lukavice nalazi se u nizijskom dijelu doline Bosne, u prostoru gdje se manji vodotoci spuštaju prema glavnom toku. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lukavica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Doboj]] [[Kategorija:Doboj Istok]] 37bsajwy3w3f2jf25ckyxugh0635et1 0 534390 3894652 3845519 2026-06-06T10:15:39Z WumpusBot 120674 /* Hidrografija */ razne ispravke 3894652 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Vogošća | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Vogošće | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | dužina_km = 3 | izvor = područje [[Vogošća|Vogošće]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 54 | ušće_lat_s = 9 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 19 | ušće_long_s = 42 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Vogošća]], [[Kanton Sarajevo]] | gradovi kroz koje protiče = [[Vogošća]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Vogošća''' je [[rijeka]] u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], desna pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Protiče područjem općine [[Vogošća]] u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]]. Pripada slivu Bosne, odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. == Tok == Rijeka se nalazi u centralnom dijelu općine Vogošća, u prostoru između doline Bosne i pobrđa sjeverno od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Područje općine obuhvata slivove rječica Vogošće i Ljubine, koje su desne pritoke Bosne.<ref name="vogosca-opcina">{{cite web |title=Geografski položaj |url=https://vogosca.ba/geografski-polozaj/ |publisher=Općina Vogošća |access-date=14. 5. 2026}}</ref><ref name="bosna-waterway">{{cite web |title=Bosna |url=https://waterwaymap.org/river/Bosna%20000082604503/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Hidrografija == Vogošća je duga 3&nbsp;km.<ref name="sarajevo-waterway">{{cite web |title=Sarajevo |url=https://waterwaymap.org/river/region/BA-Sarajevo/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Značajna pritoka rijeke Vogošće je Jošanica, koja se ulijeva s desne strane.<ref name="vogosca-opcina"/> Najniži hipsometrijski pojas općine obuhvata zapadni dio uz dolinu Bosne te centralne i sjeverne dijelove uz tokove Vogošće i Jošanice.<ref name="vogosca-opcina"/> Njena dolina povezana je s naseljenim i urbaniziranim prostorom općine, zbog čega ima značaj za lokalno odvodnjavanje i uređenje vodotoka. Rijeka je dio hidrološke mreže koja povezuje pobrđe Vogošće s glavnim tokom Bosne. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vogošća}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vogošća]] 6zgumvv1y87a5p4ti1uvmj9c3i87vsr 0 534391 3894651 3845524 2026-06-06T10:15:37Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Rudanka | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Rudanke | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | dužina_km = 16 | izvor = | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = | ušće_lat_m = | ušće_lat_s = | ušće_lat_NS = | ušće_long_d = | ušće_long_m = | ušće_long_s = | ušće_long_EW = | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Goruša | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Doboj]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Rudanka''' je [[rijeka]] u sjevernoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Protiče područjem [[Doboj]]a. Pripada slivu Bosne, odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. == Tok == Rudanka je vodotok dobojskog područja u donjem dijelu porječja Bosne. Duga je 16&nbsp;km.<ref name="waterway">{{cite web |title=Rudanka |url=https://waterwaymap.org/river/Rudanka%20002172444145/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref><ref name="doboj-waterway">{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina / Doboj |url=https://waterwaymap.org/river/region/BA-Doboj/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref> U Bosnu se ulijeva u nizijskom prostoru kod Doboja. Rudanka pripada neposrednom slivu Bosne.<ref name="doboj-waterway" /> == Lokalni značaj == Rijeka ima lokalni značaj za odvodnjavanje naselja i poljoprivrednog prostora zapadno od glavnog toka Bosne. U izvještajima o stanju voda u dobojskom području spominje se i njeno izlivanje u Maloj Bukovici, gdje je voda prešla na put i privremeno otežala kretanje stanovništva.<ref name="bn">{{cite web |title=Stanje u Doboju: Rudanka se izlila u Maloj Bukovici |url=https://www.rtvbn.com/4089697/stanje-u-doboju-rijeka-rudanka-se-izlila-u-maloj-bukovici |website=BN |date=28. 3. 2026 |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rudanka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Doboj]] h9hup26nnl0nx4axvu2kcr03uf7wnvi 0 534392 3894650 3845529 2026-06-06T10:15:34Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Ribnica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Ribnice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | dužina_km = 9 | izvor = | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 8 | ušće_lat_s = 13 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 4 | ušće_long_s = 35 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = neimenovani vodotok | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Kakanj]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Ribnica''' je [[rijeka]] u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], desna pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Protiče područjem [[Kakanj|Kaknja]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]]. Pripada slivu Bosne, odnosno [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]]. == Tok == Ribnica teče zapadno od Kaknja i ulijeva se u Bosnu kao njena desna pritoka.<ref name="hie">{{cite web |title=Ribnica (pritoka Bosne) |url=https://enciklopedija.cc/wiki/Ribnica_%28pritoka_Bosne%29 |website=Hrvatska internetska enciklopedija |access-date=14. 5. 2026}}</ref><ref name="waterway">{{cite web |title=Ribnica |url=https://waterwaymap.org/river/Ribnica%20000601084816/ |website=WaterwayMap |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Ušće je smješteno u širem području Kaknja, na dijelu toka Bosne između visočkog i zeničkog prostora. Rijeka pripada mreži manjih desnih pritoka Bosne koje se s pobrđa i dolina kakanjskog područja spuštaju prema glavnom toku. == Hidrografija == Ribnica je duga 9&nbsp;km.<ref name="waterway"/> U opisu geografskog položaja Kaknja Ribnica je navedena među desnim pritokama Bosne, zajedno sa [[Zgošća (rijeka)|Zgošćom]], [[Trstionica|Trstionicom]], Slapničkim potokom i Bilivojskim potokom.<ref name="kakanj-geo">{{cite web |title=Geografski položaj |url=https://kakanj.gov.ba/v5/geografski-polozaj/ |publisher=Općina Kakanj |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Lokalni značaj == Ribnica ima lokalni hidrološki i prostorni značaj za područje Kaknja. Njena dolina povezana je s naseljima i cestovnim pravcima u zapadnom dijelu općine, uključujući pravac prema naselju Ribnica. Lokalna cesta Zenica–Arnauti–Ribnica–Donji Kakanj povezuje dolinu Ribnice s dolinom Bosne.<ref name="cesta">{{cite web |title=Lokalna cesta Zenica – Arnauti – Ribnica – Donji Kakanj proglašena regionalom |url=https://kakanj.gov.ba/v5/lokalna-cesta-zenica-arnauti-ribnica-donji-kakanj-proglasena-regionalom/ |publisher=Općina Kakanj |access-date=14. 5. 2026}}</ref> Zbog blizine naselja i saobraćajnica, korito Ribnice bilo je predmet radova na uređenju i produbljivanju, zajedno s koritima Zgošće i Trstionice.<ref name="korito">{{cite web |title=Velika akcija "Volim Kakanj": lokacije za uređenje i produbljivanje korita Ribnice, Zgošće i Trstionice |url=https://kakanj.gov.ba/v5/vazno-uskoro-radovi-na-uredjenju-i-produbljivanju-korita-ribnice-zgosce-i-trstionice-objavljujemo-lokacije/ |publisher=Općina Kakanj |access-date=14. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ribnica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kakanj]] ny3z9kpwi6qcokbx8jr42vr2za0pgrm 0 534405 3894649 3845669 2026-06-06T10:15:33Z WumpusBot 120674 /* Reference */ razne ispravke 3894649 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ana Kistanova | slika = | puno ime = Ana Vladimirovna Kistanova | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|08|26}} | mjesto rođenja = [[Sovjetski]], [[Tjumenjska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|RFSSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''81.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''57.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''81.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''71.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''104''' ([[IBU kup 2012/2013.|2012/13.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 14. 5. 2026. }} '''Ana Kistanova''', ({{jez-ru|Анна Владимировна Кистанова}}) rođena 26. augusta 1990. u [[Sovjetski]]ju, [[Tjumenjska oblast]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]), je nekadašnja [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|77]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|52]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|68]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|8]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|73]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|41]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – potjera (žene)|52]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|11]] |} Kistanova je nastupila na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasmani u pojedinačnim utrkama joj je 41-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:47.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice češke biatlonke [[Gabriela Koukalová|Gabriele Koukalove]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman osmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|štafeti]], koje je osvojila s [[Galina Višnjevska-Šeporenko|Galinom Višnjevskom]], [[Darja Klimina|Darjom Kliminom]] i [[Alina Kolomijec|Alinom Kolomijec]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="15" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] |- | || || ||81||89||92 |} Prvi nastup Kistanove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni 2011/12.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Finska|finskom]] [[Kontiolahti]]ju 4. decembra 2003. osvojila je 67-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km s dva promašaja i zaostatkom od 4:21.1&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Sandrine Bailly]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 24-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|sezoni SK 2009/10.]] u [[Östersund]]ju 5. decembra 2010. u utrci potjere na 10&nbsp;km, kada je bez promašaja bila 4:36.5&nbsp;min sporija od pobjednice finske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|sezoni SK 2010/11.]] ostvarila je najbolji rezultat u štafeti 22. januara 2011. u [[Antholz]]u osvojivši sedmo mjesto s [[Marina Lebjedjeva|Marinom Lebjedjevom]], [[Ana Lebjedjeva|Anom Lebjedjevom]] i [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]]. --> === Azijske igre === {{sekcija}} == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|495}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kistanova, Ana}} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Sovjetski]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tcmob8pt3zwdy5ghfz9oejafzof4d0p 0 534412 3894648 3872324 2026-06-06T10:15:30Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = pojedinačno | godina = 2016 | slika = Marie_Dorin.jpg | veličina_slike = 150px | opis_slike = Marie Dorin Habert grancuska biatlonka, pobjednica pojedinačne utrke | mjesto = [[Oslo]], {{ZID|Norveška}} | datum = 9. mart 2016. | broj_učesnika = | broj_zemalja = | broj_ekipa = | zlato = Marie Dorin Habert | zlato_NOK = FRA | srebro = Anaïs Bescond | srebro_NOK = FRA | bronza = Laura Dahlmeier | bronza_NOK = GER | godina_p = 2015 | spol = žene | godina_s = 2017 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 15&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2016.]] u ženskoj konkurenciji održana je 9. marta 2016. u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Oslo|Oslu]]u.<ref>{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/events.html/do/showevent?EventId=BT1516SWRLCH__ |title=Schedule |access-date=14. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151005075526/http://www5.biathlonworld.com/en/events.html/do/showevent?EventId=BT1516SWRLCH__ |archive-date=5. 10. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1516/BT/SWRL/CH__/SWIN/BT_C51A_1.0.pdf Start list]</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 13:00.<ref>[http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1617/BT/SWRL/CH__/SWIN/BT_C73A_1.0.pdf Final results]{{Mrtav link}}</ref> <BR>(<small>Sva vremena početka utrka su po lokalnom vremenu ([[UTC]]+1)</small>) {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} || 52 || align=left|[[Marie Dorin Habert]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 44:02.8 || 1 (0+0+0+1) || |- | {{silver02}} || 50 || align=left|[[Anaïs Bescond]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 44:15.0 || 1 (0+0+0+1) || +12.2 |- | {{bronze03}} || 36 || align=left|[[Laura Dahlmeier]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 45:20.6 || 2 (1+0+1+0) || +1:17.8 |- | 4 || 53 || align=left|[[Veronika Vítková]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 45:29.6 || 1 (0+1+0+0) || +1:26.8 |- | 5 || 48 || align=left|[[Gabriela Soukalová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 45:39.6 || 2 (1+0+0+1) || +1:36.8 |- | 6 || 55 || align=left|[[Franziska Hildebrand]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 45:40.5 || 1 (1+0+0+0) || +1:37.7 |- | 7 || 44 || align=left|[[Krystyna Guzik]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 45:42.2 || 1 (0+0+1+0) || +1:39.4 |- | 8 || 28 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 45:46.1 || 2 (1+1+0+0) || +1:43.3 |- | 9 || 72 || align=left|[[Irina Varvinec]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 45:59.1 || 1 (0+0+0+1) || +1:56.3 |- | 10 || 21 || align=left|[[Alexia Runggaldier]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 46:00.3 || 1 (1+0+0+0) || +1:57.5 |- | 11 || 41 || align=left|[[Jekaterina Jurlova]] || align=left|{{flagcountry|RUS}} || 46:01.3 || 1 (0+0+0+1) || +1:58.5 |- | 12 || 90 || align=left|[[Magdalena Gwizdoń]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 46:12.1 || 1 (0+0+0+1) || +2:09.3 |- | 13 || 29 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 46:15.5 || 1 (1+0+0+0) || +2:12.7 |- | 14 || 75 || align=left|[[Rosanna Crawford]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 46:18.1 || 1 (0+0+1+0) || +2:15.3 |- | 15 || 40 || align=left|[[Nadzeja Skardzina]] || align=left|{{flagcountry|BLR}} || 46:27.1 || 1 (0+0+0+1) || +2:24.3 |- | 16 || 19 || align=left|[[Justine Braisaz]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 46:30.3 || 2 (0+2+0+0) || +2:27.2 |- | 17 || 49 || align=left|[[Selina Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 46:31.8 || 2 (1+1+0+0) || +2:29.0 |- | 18 || 46 || align=left|[[Susan Dunklee]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 46:32.3 || 3 (1+1+1+0) || +2:29.5 |- | 19 || 26 || align=left|[[Kaisa Mäkäräinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 46:34.3 || 3 (1+1+1+0) || +2:31.5 |- | 20 || 31 || align=left|[[Julia Ransom]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 46:36.3 || 0 (0+0+0+0) || +2:33.5 |- | 21 || 14 || align=left|[[Fuyuko Tachizaki]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 46:37.0 || 2 (0+1+1+0) || +2:34.2 |- | 22 || 33 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 46:47.5 || 2 (0+0+1+1) || +2:44.7 |- | 23 || 54 || align=left|[[Teja Gregorin]] || align=left|{{flagcountry|SVN}} || 46:49.2 || 1 (0+1+0+0) || +2:46.4 |- | 24 || 58 || align=left|[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 46:57.1 || 1 (0+1+0+0) || +2:54.3 |- | 25 || 94 || align=left|[[Anastasia Zagoruiko]] || align=left|{{flagcountry|RUS}} || 47:14.9 || 2 (1+0+0+1) || +3:12.1 |- | 26 || 39 || align=left|[[Karin Oberhofer]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 47:15.3 || 3 (1+1+0+1) || +3:12.5 |- | 27 || 64 || align=left|[[Maren Hammerschmidt]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 47:25.2 || 3 (0+1+2+0) || +3:22.4 |- | 28 || 71 || align=left|[[Anaïs Chevalier]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 47:27.5 || 3 (0+1+1+1) || +3:24.7 |- | 29 || 38 || align=left|[[Mona Brorsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 47:37.6 || 1 (0+0+0+1) || +3:34.8 |- | 30 || 10 || align=left|[[Tang Jialin]] || align=left|{{flagcountry|CHN}} || 47:39.5 || 1 (0+0+1+0) || +3:36.7 |- | 31 || 62 || align=left|[[Fanny Horn Birkeland]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 47:40.7 || 4 (2+2+0+0) || +3:37.9 |- | 32 || 68 || align=left|[[Ingela Andersson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 47:46.7 || 2 (0+0+1+1) || +3:43.9 |- | 33 || 74 || align=left|[[Hannah Dreissigacker]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 47:48.0 || 2 (1+0+0+1) || +3:45.2 |- | 34 || 2 || align=left|[[Nastasija Dubarezava]] || align=left|{{flagcountry|BLR}} || 47:50.8 || 2 (1+1+0+0) || +3:48.0 |- | 35 || 79 || align=left|[[Jekaterina Šumilova]] || align=left|{{flagcountry|RUS}} || 47:53.1 || 2 (1+1+0+0) || +3:50.3 |- | 36 || 5 || align=left|[[Linn Persson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 47:54.1 || 2 (0+0+0+2) || +3:51.3 |- | 37 || 3 || align=left|[[Vanessa Hinz]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 47:56.9 || 3 (0+2+0+1) || +3:54.1 |- | 38 || 56 || align=left|[[Jana Gereková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 47:57.2 || 3 (0+1+0+2) || +3:54.4 |- | 39 || 18 || align=left|[[Tatjana Akimova]] || align=left|{{flagcountry|RUS}} || 47:59.7 || 3 (0+1+1+1) || +3:56.9 |- | 40 || 82 || align=left|[[Monika Hojnisz]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 48:01.9 || 3 (0+0+1+2) || +3:59.1 |- | 41 || 20 || align=left|[[Weronika Nowakowska-Ziemniak]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 48:17.8 || 2 (0+1+0+1) || +4:15.0 |- | 42 || 59 || align=left|[[Marte Olsbu]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 48:18.2 || 5 (0+3+0+2) || +4:15.4 |- | 43 || 43 || align=left|[[Tiril Eckhoff]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 48:30.9 || 5 (2+2+0+1) || +4:28.1 |- | 44 || 93 || align=left|[[Valentina Semerenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 48:39.3 || 2 (0+1+0+1) || +4:36.5 |- | 45 || 22 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 48:47.3 || 4 (0+1+1+2) || +4:44.5 |- | 46 || 15 || align=left|[[Meril Beilmann]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 48:48.3 || 0 (0+0+0+0) || +4:45.5 |- | 47 || 34 || align=left|[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]] || align=left|{{flagcountry|CHN}} || 49:01.2 || 2 (0+0+0+2) || +4:58.4 |- | 48 || 30 || align=left|[[Amanda Lightfoot]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 49:03.6 || 2 (0+1+0+1) || +5:00.8 |- | 49 || 37 || align=left|[[Daria Virolajnen]] || align=left|{{flagcountry|RUS}} || 49:10.2 || 4 (0+4+0+0) || +5:07.4 |- | 50 || 60 || align=left|[[Julia Schwaiger]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 49:17.0 || 2 (1+1+0+0) || +5:14.2 |- | 51 || 12 || align=left|[[Darja Usanova]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 49:21.9 || 4 (1+1+1+1) || +5:19.1 |- | 52 || 4 || align=left|[[Dunja Zdouc]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 49:23.7 || 2 (1+0+1+0) || +5:20.9 |- | 53 || 35 || align=left|[[Emilija Jordanova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 49:23.9 || 2 (1+0+1+0) || +5:21.1 |- | 54 || 92 || align=left|[[Zina Kocher]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 49:36.4 || 4 (1+1+2+0) || +5:33.6 |- | 55 || 11 || align=left|[[Desislava Stojanova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 49:49.3 || 3 (0+1+2+0) || +5:46.5 |- | 56 || 86 || align=left|[[Emma Nilsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 49:51.6 || 3 (0+2+1+0) || +5:48.8 |- | 57 || 73 || align=left|[[Rina Suzuki]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 49:54.8 || 1 (0+0+0+1) || +5:52.0 |- | 58 || 83 || align=left|[[Federica Sanfilippo]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 49:57.5 || 5 (1+3+0+1) || +5:54.7 |- | 59 || 78 || align=left|[[Andreja Mali]] || align=left|{{flagcountry|SVN}} || 49:59.3 || 2 (1+1+0+0) || +5:56.5 |- | 60 || 7 || align=left|[[Sarah Beaudry]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 50:05.1 || 2 (1+1+0+0) || +6:02.3 |- | 61 || 89 || align=left|[[Darja Jurkevič]] || align=left|{{flagcountry|BLR}} || 50:07.1 || 4 (1+1+0+2) || +6:04.3 |- | 62 || 17 || align=left|[[Anja Eržen]] || align=left|{{flagcountry|SVN}} || 50:09.2 || 4 (0+2+1+1) || +6:06.4 |- | 63 || 85 || align=left|[[Aita Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 50:16.3 || 4 (1+2+0+1) || +6:13.5 |- | 64 || 67 || align=left|[[Irina Krjuko]] || align=left|{{flagcountry|BLR}} || 50:28.6 || 5 (1+1+1+2) || +6:25.8 |- | 65 || 27 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 50:41.7 || 4 (1+1+1+1) || +6:38.9 |- | 66 || 16 || align=left|[[Clare Egan]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 50:44.7 || 4 (0+3+0+1) || +6:41.9 |- | 67 || 65 || align=left|[[Lena Häcki]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 50:47.9 || 6 (1+3+0+2) || +6:45.1 |- | 68 || 24 || align=left|[[Éva Tófalvi]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 51:02.5 || 3 (1+2+0+0) || +6:59.7 |- | 69 || 42 || align=left|[[Yurie Tanaka]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 51:06.0 || 3 (1+1+1+0) || +7:03.2 |- | 70 || 9 || align=left|[[Mun Ji-hee]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 51:26.4 || 4 (0+0+0+4) || +7:23.6 |- | 71 || 81 || align=left|[[Laura Toivanen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 51:45.1 || 4 (2+1+1+0) || +7:42.3 |- | 72 || 77 || align=left|[[Alina Rajkova]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 51:47.9 || 4 (0+2+1+1) || +7:45.1 |- | 73 || 13 || align=left|[[Kaia Wøien Nicolaisen]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 52:25.6 || 5 (1+1+3+0) || +8:22.8 |- | 74 || 6 || align=left|[[Irene Cadurisch]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 52:29.6 || 4 (1+2+0+1) || +8:36.8 |- | 75 || 87 || align=left|[[Susanna Kurzthaler]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 52:48.7 || 4 (0+2+0+2) || +8:45.9 |- | 76 || 23 || align=left|[[Paulína Fialková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 52:50.1 || 7 (3+1+2+1) || +8:47.3 |- | 77 || 88 || align=left|[[Annelies Cook]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 52:52.2 || 7 (4+2+1+0) || +8:49.4 |- | 78 || 69 || align=left|[[Gabrielė Leščinskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 52:52.5 || 3 (0+1+2+0) || +8:49.7 |- | 79 || 80 || align=left|[[Ivona Fialková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 52:57.1 || 7 (1+4+1+1) || +8:54.3 |- | 80 || 63 || align=left|[[Stefani Popova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 53:11.2 || 7 (4+2+1+0) || +9:08.4 |- | 81 || 91 || align=left|[[Martina Chrapánová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 53:23.8 || 3 (0+1+2+0) || +9:21.0 |- | 82 || 51 || align=left|[[Victoria Padial]] || align=left|{{flagcountry|ESP}} || 53:41.5 || 7 (1+4+1+1) || +9:38.7 |- | 83 || 25 || align=left|[[Natalija Paulauskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 53:56.8 || 5 (1+1+2+1) || +9:54.0 |- | 84 || 57 || align=left|[[Sanna Markkanen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 54:02.9 || 5 (0+0+2+3) || +10:00.1 |- | 85 || 66 || align=left|[[Wang Xuelan]] || align=left|{{flagcountry|CHN}} || 54:10.6 || 6 (2+2+0+2) || +10:07.8 |- | 86 || 76 || align=left|[[Žanna Juškāne]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 54:14.7 || 5 (1+2+1+1) || +10:11.9 |- | 87 || 8 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 54:16.1 || 7 (2+0+1+4) || +10:13.3 |- | 88 || 1 || align=left|[[Emőke Szőcs]] || align=left|{{flagcountry|HUN}} || 54:39.5 || 6 (2+1+2+1) || +10:36.7 |- | 89 || 32 || align=left|[[Luminița Pișcoran]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 54:44.2 || 7 (2+3+0+2) || +10:41.4 |- | 90 || 61 || align=left|[[Réka Forika]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 55:23.8 || 4 (0+2+1+1) || +11:21.0 |- | 91 || 47 || align=left|[[Hwang Hye-suk]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 58:44.4 || 6 (1+3+0+2) || +14:41.6 |- | — || 45 || align=left|[[Grete Gaim]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || colspan=3|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |- | — || 70 || align=left|[[Kim Seon-su]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || colspan=3|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |- | — || 85 || align=left|[[Olena Pidhrušna]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || colspan=3|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |} ==Reference== {{refspisak}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.]] ly7tynmw1kqagmlnc6brl81g1gbechf 0 534413 3894647 3891643 2026-06-06T10:15:27Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894647 wikitext text/x-wiki {{Evolucija}} [[Slika:Age-of-Man-wiki.jpg|thumb|280px| "Paleontološko stablo kičmenjaka", iz 5. izdanja knjige ''Evolucija čovjeka'' (London, 1910.) autora Ernsta Haeckela. Evolucijska historija vrsta opisana je kao filogenetsko stablo, s mnogo grana koje potiču iz jednog debla.]] U '''[[biologija|biologiji]]''', '''[[evolucija]]''' jest proces promjene svih oblika života tokom [[generacija]], a evolucijska biologija je proučavanje načina na koji se evolucija odvija. Biološke populacije evoluiraju kroz genetičke promjene koje odgovaraju promjenama u [[fenotip]]skim [[osobina]]ma [[organizam]]a. Genetićke promjene uključuju [[mutacije]], koje su uzrokovane oštećenjem ili greškama u [[replikacija DNK|replikaciji DNK]] organizama. Kako se [[genetička varijacija]] populacije [[genetički drift|pomiče]] nasumično tokom generacija, [[prirodna selekcija]] postepeno dovodi do toga da osobine postanu manje ili više uobičajene na osnovu relativnog [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]] organizama s tim osobinama. [[Starost Zemlje]] je oko 4,5 milijardi godina.<ref name="USGS1997">{{cite web |url=https://pubs.usgs.gov/gip/geotime/age.html |title=Age of the Earth |date=9. 7. 2007 |publisher=United States Geological Survey |access-date=29. 5. 2015}}</ref><ref>{{harvnb|Dalrymple|2001|pp=205–221}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Manhesa |first1=Gérard |last2=Allègre |first2=Claude J. |last3=Dupréa |first3=Bernard |last4=Hamelin |first4=Bruno |date=maj 1980 |title=Lead isotope study of basic-ultrabasic layered complexes: Speculations about the age of the earth and primitive mantle characteristics |journal=Earth and Planetary Science Letters |volume=47 |issue=3 |pages=370–382 |bibcode=1980E&PSL..47..370M |doi=10.1016/0012-821X(80)90024-2}}</ref> Najraniji neosporni dokazi o životu na Zemlji datiraju iz perioda prije najmanje 3,5 milijardi godina.<ref name="Origin1">{{cite journal |last1=Schopf |first1=J. William |last2=Kudryavtsev |first2=Anatoliy B. |last3=Czaja |first3=Andrew D. |last4=Tripathi |first4=Abhishek B. |date=5. 10. 2007 |title=Evidence of Archean life: Stromatolites and microfossils |journal=Precambrian Research |volume=158 |pages=141–155 |issue=3–4 |doi=10.1016/j.precamres.2007.04.009|bibcode=2007PreR..158..141S }}</ref><ref name="Origin2">{{cite journal |last=Schopf |first=J. William |date=29. 6. 2006 |title=Fossil evidence of Archaean life |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B |volume=361 |issue=1470 |pages=869–885 |doi=10.1098/rstb.2006.1834 |pmid=16754604 |pmc=1578735}}</ref><ref name="RavenJohnson2002">{{harvnb|Raven|Johnson|2002|p=68}}</ref> Nauka o evoluciji ne pokušava objasniti porijeklo života (umjesto toga obuhvaćeno je [[abiogeneza|abiogenezom]]), ali objašnjava kako su se rani oblici života razvili u složeni [[ekosistem]] koji danas vidimo.<ref>{{cite web |url=https://evolution.berkeley.edu/evolibrary/misconceptions_faq.php#a1 |title=Misconceptions about evolution |website=Understanding Evolution |publisher=University of California, Berkeley |access-date=26. 9. 2015}}</ref> Na osnovu sličnosti između svih današnjih organizama, pretpostavlja se da je sav život na [[Zemlja|Zemlji]] nastao zajedničkim porijeklom od [[LUCA|posljednjeg univerzalnog pretka]] od kojeg su se sve poznate [[vrste]] odvojile kroz proces evolucije.<ref>{{harvnb|Futuyma|2005a}}</ref> Sve jedinke imaju nasljedni materijal u obliku [[gen]]a, koje su primile od [[roditelj]]a, a koje prenose na svoje potomstvo. Među potomstvom postoje varijacije gena zbog uvođenja novih gena putem nasumičnih promjena koje se nazivaju [[mutacije]] ili putem [[genetička rekombinscija|preraspodjele postojećih gena]] tokom [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]].<ref name="Gould">{{harvnb|Gould|2002|}}</ref><ref name="Gregory09">{{cite journal |last=Gregory |first=T. Ryan |date=juni 2009 |title=Understanding Natural Selection: Essential Concepts and Common Misconceptions |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=2 |issue=2 |pages=156–175 |doi=10.1007/s12052-009-0128-1|doi-access=free }}</ref> Potomstvo se razlikuje od roditelja na manje nasumične načine. Ako su te razlike korisne, potomstvo ima veće šanse da preživi i razmnoži se. To znači da će više potomaka u sljedećoj generaciji imati tu korisnu razliku i da jedinke neće imati jednake šanse za uspjeh u reprodukciji. Na taj način, osobine koje rezultiraju boljom adaptacijom organizama na svoje životne uslove postaju češće u potomačkim [[populacija]]ma.<ref name="Gould"/><ref name="Gregory09"/> Ove razlike se akumuliraju, što rezultira promjenama unutar populacije. Ovaj proces je odgovoran za mnoge raznolike oblike života u svijetu. Moderno razumijevanje evolucije započelo je objavljivanjem djela „O porijeklu vrsta“ [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] iz 1859. godine. Osim toga, rad [[Gregor Mendel|Gregora Mendela]] s biljkama, između 1856. i 1863. godine, pomogao je u objašnjavanju najnovijih obrazaca [[genetika|genetike]], tj. biološkog [[nasljeđivanje]].<ref name="Gould"/><ref name="Gregory09"/><ref name="gegme">{{cite web |url=http://www.accessexcellence.org/RC/AB/BC/Gregor_Mendel.php |title=Gregor Mendel (1822–1884) |last=Rhee |first=Seung Yon |website=Access Excellence |publisher=National Health Museum |location=Atlanta, GA |access-date=7. 1. 2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141227004122/http://www.accessexcellence.org/RC/AB/BC/Gregor_Mendel.php |archive-date=27. 12. 2014}}</ref> Otkrića [[fosil]]a u [[paleontologija|paleontologiji]], napredak u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] i globalna mreža naučnih istraživanja pružili su daljnje detalje o mehanizmima evolucije. Naučnici sada dobro razumiju porijeklo novih vrsta ([[specijacija]]) i posmatrali su proces specijacije u laboratoriji i u divljini. Evolucija je glavna naučna teorija koju biolozi koriste za razumijevanje života i koristi se u mnogim disciplinama, uključujući [[medicina|medicinu]], [[psihologija|psihologiju]], [[konzervacijska biologija|konzervacijsku biologiju]], [[antropologija|antropologiju]], [[forenzika|forenziku]], [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i druge grane sociokulturne evolucije. == Pojednostavljeni pregled == Glavne ideje [[evolucija|evolucije]] mogu se sažeti na sljedeći način: * [[Životni oblici]] [[reprodukcija|razmnožavaju se]] i stoga imaju tendenciju da postanu brojniji. * Faktori poput [[predator]]stva i [[kompeticija (biologija)|kompeticije]] djeluju protiv opstanka jedinki. * Svaki potomak se razlikuje od svog roditelja na manje, nasumične načine. * Ako su ove razlike korisne, veća je vjerovatnoća da će potomstvo preživjeti i razmnožavati se. * Zbog toga je vjerovatno da će više potomaka u sljedećoj generaciji imati korisne, a manje štetne razlike. * Ove razlike se akumuliraju tokom [[generacija]], što rezultira promjenama unutar populacije. * Vremenom se populacije mogu podijeliti ili granati u nove vrste. * Ovi procesi, zajednički poznati kao evolucija, odgovorni su za mnoge raznolike oblike života koji se vide u svijetu. == Prirodna selekcija == {{Glavni|Prirodno odabiranje}} [[Datoteka:Hw-darwin.jpg|thumb|upright|[[Charles Darwin]] predložio je teoriju evolucije putem [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]].]] U 19. stoljeću, kolekcije i muzeji [[evolucija|prirodne historije]] bili su popularni. Evropska ekspanzija i pomorske ekspedicije zapošljavale su [[priroda|prirodnjake]], dok su [[kustos]]i ivelikih muzeja izlagali sačuvane i žive primjerke raznolikosti života. Charles Darwin bio je engleski diplomirani student, obrazovan i obučen u disciplinama prirodne historije. Takvi prirodnjaci bi prikupljali, katalogizirali, opisivali i proučavali ogromne kolekcije primjeraka koje su čuvali i kojima su upravljali kustosi u ovim muzejima. Darwin je služio kao brodski prirodnjak na brodu [[HMS Beagle|HMS ''Beagle'']], raspoređen na petogodišnju istraživačku ekspediciju oko svijeta.Tokom svog putovanja, posmatrao je i sakupljao mnoštvo organizama, veoma zainteresovan za raznolike oblike života duž obala Južne Amerike i susjednih [[Galápagosna ostrva|Galápagosnih ostrva]].<ref>{{harvnb|Farber|2000|p=136}}</ref><ref>{{harvnb|Darwin|2005}}</ref> [[Slika:Haeckel Orchidae.jpg|thumb|left|upright|Darwin je primijetio da orhideje imaju složene adaptacije kako bi osigurale [[oprašivanje]], a sve potiču od osnovnih dijelova cvijeta.]] Darwin je stekao opsežno iskustvo prikupljajući i proučavajući prirodnu historiju životnih oblika sa udaljenih mjesta. Kroz svoja istraživanja formulisao je ideju da se svaka vrsta razvila od predaka sa sličnim karakteristikama. Godine 1838. opisao je kako bi proces koji je nazvao prirodnom selekcijom omogućio da se to dogodi.<ref name="Confessions">{{cite journal |last=Eldredge |first=Niles |date=Spring 2006 |title=Confessions of a Darwinist |url=http://www.vqronline.org/vqr-portfolio/confessions-darwinist |journal=Virginia Quarterly Review |location=Charlottesville, VA |publisher=University of Virginia |volume=82 |issue=2 |pages=32–53 |access-date=7. 1. 2015 |archive-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906090012/http://www.vqronline.org/vqr-portfolio/confessions-darwinist |url-status=dead }}</ref> Veličina populacije zavisi od toga koliko i koliko resursa je u stanju da je podrži. Da bi [[populacija]] ostala iste veličine iz godine u godinu, mora postojati ravnoteža ili balans između veličine populacije i dostupnih resursa. Budući da organizmi proizvode više potomstva nego što njihovo okruženje može da podrži, ne mogu sve jedinke preživjeti svaku generaciju. Mora postojati konkurentska borba za resurse koji pomažu u preživljavanju. Kao rezultat toga, Darwin je shvatio da nije samo slučajnost ta koja određuje preživljavanje. Umjesto toga, preživljavanje organizma zavisi od razlika svakog pojedinačnog organizma, ili "[[osobina]]", koje pomažu ili ometaju preživljavanje i [[razmnožavanje|reprodukciju]]. Dobro prilagođene jedinke vjerovatno će ostaviti više potomstva od svojih manje prilagođenih konkurenata. Osobine koje ometaju preživljavanje i reprodukciju bi "nestale" tokom generacija. Osobine koje pomažu organizmu da preživi i razmnožava bi se "akumulirale" tokom generacija. Darwin je shvatio da nejednaka sposobnost jedinki da prežive i razmnožavaju se može uzrokovati postepene promjene u populaciji i koristio je termin "[[prirodno odabiranje|prirodna selekcija]]" da opiše ovaj proces. Posmatranja varijacija kod [[životinja]] i [[biljke|biljaka]] činila su osnovu teorije prirodne selekcije. Naprimjer, Darwin je primijetio da [[orhideje]] i [[insekti]] imaju blisku vezu koja omogućava [[oprašivanje]] biljaka. Primijetio je da orhideje imaju različite strukture koje privlače insekte, tako da se polen iz cvijeta lijepi za tijela insekata. Na taj način insekti prenose [[polen]], sa muške na žensku orhideju. Uprkos složenom izgledu orhideja, ovi specijalizirani dijelovi napravljeni su od istih osnovnih struktura koje čine i druge cvjetove. U svojoj knjizi „[[Oplodnja orhideja]]“ (1862), Darwin je pretpostavio da su cvjetovi orhideja adaptirani iz već postojećih dijelova, putem prirodne selekcije.<ref>{{cite web |url=https://darwin-online.org.uk/EditorialIntroductions/Freeman_FertilisationofOrchids.html |title=Fertilisation of Orchids |last=van Wyhe |first=John |year=2002 |work=The Complete Work of Charles Darwin Online |oclc=74272908 |access-date=7. 1. 2008}}</ref> Darwin je još uvijek istraživao i eksperimentirao sa svojim idejama o prirodnoj selekciji kada je primio pismo od [[Alfred Russel Wallace|Alfreda Russela Wallacea]], u kojem je opisivao teoriju vrlo sličnu njegovoj. To je dovelo do trenutnog zajedničkog objavljivanja obje teorije. I Wallace i Darwin su historiju života vidjeli kao [[porodično stablo]], gdje je svaka račva na granama stabla [[zajednički predak]]. Vrhovi grana predstavljali su moderne vrste, a grane zajedničke pretke koje dijele mnoge različite vrste. Da bi objasnio ove odnose, Darwin je rekao da su sva živa bića povezana, a to znači da sav život mora potekati od nekoliko oblika ili čak od jednog zajedničkog pretka. Ovaj proces je nazvao "porijeklo s modifikacijom".<ref name="wyhe">{{cite web |url=https://darwin-online.org.uk/darwin.html |title=Charles Darwin: gentleman naturalist |last=van Wyhe |first=John |year=2002 |work=The Complete Works of Charles Darwin Online |oclc=74272908 |access-date=16. 1. 2008}}</ref> Darwin jest objavio svoju teoriju evolucije prirodnom selekcijom u djelu "O porijeklu vrsta" 1859. godine.{{sfn|Darwin|1859}} Njegova teorija znači da je sav život, uključujući i [[čovječanstvo]], proizvod kontinuiranih prirodnih procesa. Implikacija da sav život na Zemlji ima zajedničkog pretka naišla je na [[Prigovori na evoluciju|prigovore]] nekih [[Kontroverza oko stvaranja i evolucije|vjerske grupe]]. Njihovi prigovori su u suprotnosti sa nivoom podrške teoriji od strane [[evolucija|više od 99 posto]] onih unutar današnje [[naučna zajednica|naučne zajednice]].<ref name="delgado">{{cite journal |last=Delgado |first=Cynthia |date=28. 7. 2006 |title=Finding the Evolution in Medicine |url=http://nihrecord.nih.gov/newsletters/2006/07_28_2006/story03.htm |journal=NIH Record |volume=58 |issue=15 |pages=1, 8–9 |access-date=9. 1. 2015 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924003836/https://nihrecord.nih.gov/newsletters/2006/07_28_2006/story03.htm |url-status=dead }}</ref> Prirodna selekcija se obično izjednačava sa "preživljavanjem najsposobnijih", ali ovaj izraz potiče iz djela Herberta Spencera "Principi biologije" iz 1864. godine, pet godina nakon što je [[Charles Darwin]] objavio svoja originalna djela. "Preživljavanje najsposobnijih" pogrešno opisuje proces prirodne selekcije, jer prirodna selekcija nije samo preživljavanje i ne preživljavaju uvijek samo najsposobniji.<ref>{{harvnb|Futuyma|2005b|pp=93–98}}</ref> {{Clear}} == Izvori varijacija == {{Glavni|Faktori evolucije}} Darwinova teorija prirodne selekcije postavila je temelje za modernu teoriju evolucije, a njegovi eksperimenti i zapažanja pokazali su da se organizmi u populacijama međusobno razlikuju, da su neke od tih varijacija naslijeđene i da se na te razlike može djelovati prirodnom selekcijom. Međutim, nije mogao objasniti izvor tih varijacija. Kao i mnogi njegovi prethodnici, Darwin je pogrešno mislio da su nasljedne osobine proizvod korištenja i nekorištenja te da se osobine stečene tokom života organizma mogu prenijeti na njegovo potomstvo. Tražio je primjere, kao što su velike ptice koje se hrane zemljom, a koje vježbanjem dobijaju jače noge, a slabija krila zbog toga što ne lete sve dok, poput noja, uopće ne mogu letjeti.<ref name=toos>{{harvnb|Darwin|1872|p=[http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F391&viewtype=text&pageseq=136 108]}}, "Effects of the increased Use and Disuse of Parts, as controlled by Natural Selection"</ref> Ovo nerazumijevanje nazvano je [[Nasljeđivanje stečenih karakteristika|nasljeđivanje stečenih osobina]] i bilo je dio teorije [[transmutacija vrsta]] koju je 1809. godine iznio [[Jean-Baptiste Lamarck]]. Krajem 19. stoljeća ova teorija postala je poznata kao [[lamarkizam]]. Darwin je stvorio neuspješnu teoriju koju je nazvao [[pangeneza]], kako bi pokušao objasniti kako se stečene karakteristike mogu nasljeđivati. U 1880-ima, eksperimenti [[August Weismann|Augusta Weismanna]] pokazali su da se promjene uzrokovane upotrebom i nekorištenjem ne mogu naslijeđivati, te je lamarkizam postepeno gubio na popularnosti.<ref name="ImaginaryLamarck">{{cite journal |last=Ghiselin |first=Michael T. |date=September–October 1994 |title=The Imaginary Lamarck: A Look at Bogus 'History' in Schoolbooks |url=http://www.textbookleague.org/54marck.htm |journal=The Textbook Letter |location=Sausalito, CA |publisher=The Textbook League |oclc=23228649 |access-date=23. 1. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080212174536/http://www.textbookleague.org/54marck.htm |archive-date=12. 2. 2008 |url-status=usurped }}</ref> Nedostajuće informacije potrebne da se objasni kako nove karakteristike mogu preći s [[roditelj]]a na [[potomstvo]] pružio je pionirski rad [[Gregor Mendel|Gregora Mendela]] u genetici. Mendelovi eksperimenti s nekoliko generacija biljaka graška pokazali su da nasljeđivanje funkcionira odvajanjem i preslagivanjem nasljednih informacija tokom formiranja spolnih ćelija i rekombiniranjem tih informacija tokom oplodnje. To je kao miješanje različitih ruku karata za igranje, pri čemu organizam dobija nasumičnu mješavinu polovine karata od jednog roditelja, a polovine karata od drugog. Mendel je te informacije nazvao "faktorima"; međutim, kasnije su postale poznate kao geni. Geni su osnovne jedinice nasljeđivanja u živim organizmima. Sadrže informacije koje usmjeravaju fizički razvoj i ponašanje organizama. Geni su napravljeni od [[DNK]]. DNK je dugačka molekula sastavljena od pojedinačnih molekula koje se nazivaju [[nukleotid]]i. Genetička informacija je kodirana u nizu [[nukleotid]]a, koji čine DNK, baš kao što niz slova u riječima nosi informacije na stranici. Geni su poput kratkih instrukcija, sastavljenih od "slova" DNK abecede. Zajedno, cijeli skup ovih gena daje dovoljno informacija da posluži kao "uputstvo za upotrebu" o tome kako izgraditi i voditi [[organizam]]. Međutim, instrukcije napisane ovom DNK abecedom mogu se promijeniti mutacijama, a to može promijeniti instrukcije koje se nose unutar gena. Unutar ćelije, geni se nose u [[hromosom]]ima, koji su paketi za nošenje DNK. Upravo preslagivanje hromosoma rezultira jedinstvenim [[genetička rekombinacija|kombinacijama gena]] kod potomstva. Budući da geni međusobno djeluju tokom razvoja organizma, nove kombinacije gena proizvedene seksualnom reprodukcijom mogu povećati genetičku varijabilnost populacije čak i bez novih mutacija.<ref>{{cite web |url=https://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/evo_22 |title=Sex and genetic shuffling |website=Understanding Evolution |publisher=University of California, Berkeley |access-date=8. 1. 2015}}</ref> Genetička varijabilnost populacije može se povećati i kada se članovi te populacije križaju s jedinkama iz druge populacije, što uzrokuje [[genski tok]] između populacija. Ovo može u populaciju uvesti gene koji prije nisu bili prisutni.<ref>{{cite web |url=https://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/evo_21 |title=Gene flow |website=Understanding Evolution |publisher=University of California, Berkeley |access-date=8. 1. 2015}}</ref> Evolucija nije slučajan proces. Iako su mutacije u [[DNK]] slučajne, [[prirodna selekcija]] nije proces slučajnosti: okolina određuje vjerovatnoću reproduktivnog uspjeha. Evolucija je neizbježan rezultat nesavršeno kopirajućih, samoreplicirajućih organizama koji se reproduciraju tokom milijardi godina pod [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]] okoline. Ishod evolucije nije savršeno [[dizajn]]iran organizam. Krajnji proizvodi prirodne selekcije su organizmi koji su prilagođeni svom sadašnjem okruženju. Prirodna selekcija ne uključuje [[ortogeneza|napredak prema krajnjem cilju]]. Evolucija ne teži [[Evolucija biološke složenosti|naprednijim]], inteligentnijim ili sofisticiranijim oblicima života.<ref>{{harvnb|Gould|1980|p=24}}</ref> Naprimjer, [[buhe]] (paraziti bez krila) potiču od krilatog, pretka [[škorpion]]a, a [[zmije]] su gušteri kojima više nisu potrebni udovi – iako [[piton]]i i dalje imaju sitne strukture koje su ostaci zadnjih nogu njihovih predaka.<ref>{{cite journal |last1=Bejder |first1=Lars |last2=Hall |first2=Brian K. |date=novembar 2002 |title=Limbs in whales and limblessness in other vertebrates: mechanisms of evolutionary and developmental transformation and loss |journal=Evolution & Development |volume=4 |issue=6 |pages=445–458 |doi=10.1046/j.1525-142X.2002.02033.x |pmid=12492145 |bibcode=2002EvDev...4..445B |s2cid=8448387 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Boughner |first1=Julia C. |last2=Buchtová |first2=Marcela |last3=Fu |first3=Katherine |last4=Diewert |first4=Virginia |last5=Hallgrímsson |first5=Benedikt |last6=Richman |first6=Joy M. |date=25. 6. 2007 |title=Embryonic development of ''Python sebae'' – I: Staging criteria and macroscopic skeletal morphogenesis of the head and limbs |journal=Zoology |volume=110 |issue=3 |pages=212–230 |doi=10.1016/j.zool.2007.01.005 |pmid=17499493 |bibcode=2007Zool..110..212B |display-authors=3 }}</ref> Organizmi su samo rezultat varijacija koje uspijevaju ili ne uspijevaju, ovisno o uvjetima okoline u tom trenutku. Brze promjene okoline obično uzrokuju [[izumiranje]].<ref name="PBS_Evolution_library">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/evolution/library/faq/cat03.html |title=Frequently Asked Questions About Evolution |year=2001 |website=Evolution Library |series=Evolution |publisher=WGBH Educational Foundation; Clear Blue Sky Productions, Inc. |location=Boston, MA |type=Web resource |oclc=48165595 |access-date=23. 1. 2008}}</ref> Od svih vrsta koje su postojale na Zemlji, 99,9 posto ih je do sada izumrlo.<ref name="PBS_Evolution_extintion">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/evolution/extinction/massext/index.html |title=A Modern Mass Extinction? |year=2001 |website=Evolution Library |series=Evolution |publisher=WGBH Educational Foundation; Clear Blue Sky Productions, Inc. |location=Boston, MA |type=Web resource |oclc=48165595 |access-date=23. 1. 2008}}</ref> Od početka života na Zemlji, pet velikih [[masovno izumuranje|masovnih izumiranja]] dovelo je do velikih i naglih padova u raznolikosti vrsta. Najnovije, [[kredno-paleogensko izumitanje|izumiranje u periodu krede i paleogena]], dogodilo se prije 66 miliona godina.<ref>{{cite journal |last1=Bambach |first1=Richard K. |last2=Knoll |first2=Andrew H. |last3=Wang |first3=Steve C. |date=decembar 2004 |title=Origination, extinction, and mass depletions of marine diversity |url=https://biology.kenyon.edu/courses/biol241/extinction%20and%20marine%20diversity%20banbach%202004.pdf |journal=Paleobiology |volume=30 |issue=4 |pages=522–542 |doi=10.1666/0094-8373(2004)030<0522:OEAMDO>2.0.CO;2|bibcode=2004Pbio...30..522B |s2cid=17279135 }}</ref> == Genetički drift == {{glavni|Genetički drift}} Genetički drift je uzrok promjene frekvencije alela unutar populacija jedne vrste. [[Aleli]] su različite varijacije specifičnih gena. Oni određuju stvari poput [[boja kose]], [[Boja kože|ton kože]], [[boja očiju]] i [[krvna grupa]]; drugim riječima, sve genetičke osobine koje variraju između pojedinaca. Genetički drift ne uvodi nove alele u populaciju, ali može smanjiti varijacije unutar populacije uklanjanjem alela iz [[genski fond|genskog fonda]]. Genetički drift je uzrokovan slučajnim uzorkovanjem [[alel]]a. Zaista slučajan uzorak je [[uzorak]] u kojem nikakve vanjske sile ne utiču na ono što je odabrano. To je kao izvlačenje klikera iste veličine i težine, ali različitih boja iz smeđe papirne vrećice. Kod svakog potomka, prisutni aleli su uzorci alela prethodne generacije, a slučajnost igra ulogu u tome hoće li pojedinac preživjeti da se reproducira i da prenese uzorak svoje generacije dalje na sljedeću. Alelna frekvencija populacije je odnos kopija jednog specifičnog alela koji dijele isti oblik u poređenju sa brojem svih oblika alela prisutnih u populaciji.<ref>{{harvnb|Futuyma|1998|p=Glossary}}</ref> Genetčki drift više utiče na manje, nego na veće populacije.<ref name="Ellstrand1993">{{cite journal |last1=Ellstrand |first1=Norman C. |last2=Elam |first2=Diane R. |date=novembar 1993 |title=Population Genetic Consequences of Small Population Size: Implications for Plant Conservation |journal=Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics |volume=24 |issue=1 |pages=217–242 |doi=10.1146/annurev.es.24.110193.001245|bibcode=1993AnRES..24..217E }}</ref> === Hardy-Weinbergov princip === {{Glavni|Hardy-Weinbergov zakon}} [[Hardy-Weinbergov princip]] tvrdi da pod određenim idealiziranim uvjetima, uključujući odsustvo [[selekcijski pritisak|selekcijskih pritisaka]], velika populacija neće imati promjenu u učestalosti [[alel]]a kako generacije prolaze.<ref>{{harvnb|Ewens|2004}}</ref> Za populaciju koja zadovoljava ove uslove kaže se da je u Hardy-Weinbergovoj ravnoteži. Nezavisno jedan od drugog, [[G. H. Hardy|Hardy]] i [[Wilhelm Weinberg|Weinberg]] su pokazali da [[Dominacija (genetika)|dominantni i recesivni]] aleli ne teže automatski da postanu sve češći i rjeđi, kako se ranije mislilo. Uslovi za Hardy-Weinbergovu ravnotežu uključuju da ne smije biti mutacija, [[imigracija]] ili [[emigracija]], što sve može direktno promijeniti alelne frekvencije. Osim toga, parenje mora biti potpuno slučajno, pri čemu su svi mužjaci (ili ženke u nekim slučajevima) podjednako poželjni partneri. Ovo osigurava istinsko slučajno miješanje alela ([[panmiksija]]).<ref name="Campbell2002">{{harvnb|Campbell|Reece|2002|pp=445–463}}</ref> Populacija koja je u Hardy-Weinbergovoj ravnoteži analogna je špilu karata; bez obzira koliko puta se špil miješa, ne dodaju se nove karte niti se stare oduzimaju. Karte u špilu predstavljaju alele u genskom fondu populacije. U praksi, nijedna populacija ne može biti u savršenoj Hardy-Weinbergovoj ravnoteži. Konačna veličina populacije, u kombinaciji s prirodnom selekcijom i mnogim drugim efektima, uzrokuje promjenu alelnih frekvencija tokom vremena. === Populacijsko usko grlo === [[Datoteka:Population bottleneck.jpg|thumb|left|250px|Model uskog grla populacije ilustruje kako se aleli mogu izgubiti.]] [[Populacijsko usko grlo]] javlja se kada se populacija vrste drastično smanji u kratkom vremenskom periodu zbog vanjskih sila.<ref>{{cite encyclopedia |editor-last=Robinson |editor-first=Richard |encyclopedia=Genetics |title=Population Bottleneck |url=https://archive.org/details/genetics0000unse |access-date=7. 4. 2011 |year=2003 |publisher=Gale |location=New York |isbn=978-0-02-865606-9 |lccn=2002003560 |oclc=49278650 |url-access=registration }}</ref> U pravom populacijskom uskom grlu, smanjenje ne favorizuje nijednu kombinaciju alela; potpuno je slučajno da jedinke prežive. Usko grlo može smanjiti ili eliminisati genetičke varijacije iz populacije. Daljnji događaji drifta nakon događaja uskog grla također mogu smanjiti [[genetička raznolikost|genetičku raznolikost]] populacije. Nedostatak stvorene raznolikosti može izložiti populaciju riziku od drugih selekcijskih pritisaka.<ref>{{harvnb|Futuyma|1998|pp=303–304}}</ref> Uobičajen primjer uskog grla populacije je [[sjeverni morski slon]]. Zbog prekomjernog lova tokom 19. stoljeća, [[populacija]] sjevernog morskog slona smanjena je na 30 jedinki ili manje. Potpuno su se oporavili, s ukupnim brojem jedinki od oko 100.000 i nastavlja rasti. Međutim, efekti uskog grla su vidljivi. Foke češće imaju ozbiljne probleme s bolestima ili genetičkim poremećajima, jer gotovo da nema raznolikosti u populaciji.<ref>{{cite journal |last1=Hoelzel |first1=A. Rus |last2=Fleischer |first2=Robert C. |last3=Campagna |first3=Claudio |last4=Le Boeuf |first4=Bernard J. |last5=Alvord |first5=W. Gregory |date=juli 2002 |title=Impact of a population bottleneck on symmetry and genetic diversity in the northern elephant seal |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=15 |issue=4 |pages=567–575 |doi=10.1046/j.1420-9101.2002.00419.x |s2cid=85821330 |display-authors=3|doi-access=free }}</ref> === Efekat osnivača === {{Glavni|Efekat osnivača}} [[Datoteka:Founder effect.svg|thumb|upright=1.4| U efektu osnivača, male nove populacije sadrže različite frekvencije alela od matične populacije.]] [[Efekt osnivača]] javlja se kada se mala grupa iz jedne populacije odvoji i formira novu populaciju, često kroz geografsku izolaciju. Alelna frekvencija ove nove populacije vjerovatno se razlikuje od frekvencije originalne populacije i promijenit će koliko su česti određeni aleli u populacijama. Osnivači populacije će odrediti genetski sastav i potencijalno opstanak nove populacije generacijama.<ref name="Campbell2002"/> Ima iste poslhedice kao i izolacijski efekti genetičkog drifta. Jedan primjer efekta osnivača nalazi se u migraciji [[Amišp|Amiša]] u [[Pensilvanija|Pensilvaniju]] 1744. godine. Dvojica osnivača kolonije u Pensilvaniji nosila su recesivni alel za [[Ellis-van Creveldov sindrom]]. Budući da Amiši imaju tendenciju da budu religijski izolirani, oni se križaju i kroz generacije ove prakse učestalost Ellis-van Creveldovog sindroma kod Amiša je mnogo veća od učestalosti u općoj populaciji.<ref name="PBS_Evolution_founder">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/evolution/library/06/3/l_063_03.html |title=Genetic Drift and the Founder Effect |year=2001 |website=Evolution Library |series=Evolution |publisher=WGBH Educational Foundation; Clear Blue Sky Productions, Inc. |location=Boston, MA |type=Web resource |oclc=48165595 |access-date=7. 4. 2009}}</ref> == Moderna sinteza == {{glavni|Moderna sinteza}} (20. stoljeće) Moderna evolucijska sinteza zasniva se na konceptu da populacije organizama imaju značajne genetičke varijacije, uzrokovane mutacijom i rekombinacijom gena tokom seksualnog razmnožavanja. Ona definiše evoluciju kao promjenu alelnih frekvencija unutar populacije, uzrokovanu [[genetički drift|genetičkim driftom]], [[genski tok|genskim tokom]] između potpopulacija i prirodnom selekcijom. [[Prirodna selekcija]] naglašava se kao najvažniji mehanizam evolucije; velike promjene su rezultat postepenog nakupljanja malih promjena tokom dugih vremenskih perioda.<ref name="Larson231">{{harvnb|Larson|2004|pp=231–237}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.talkorigins.org/faqs/modern-synthesis.html |title=The Modern Synthesis of Genetics and Evolution |date=22. 1. 1993 |last=Moran |first=Laurance |website=TalkOrigins Archive |publisher=The TalkOrigins Foundation |location=Houston, TX |access-date=9. 1. 2015}}</ref> Moderna evolucijska sinteza rezultat je spajanja nekoliko različitih naučnih oblasti kako bi se postiglo koherentnije razumijevanje evolucijske teorije. Dvadesetih godina 20. stoljeća, [[Ronald Fisher]], [[J.B.S. Haldane]] i [[Sewall Wright]] kombinirali su Darwinovu teoriju prirodne selekcije sa statističkim modelima [[Mendelovska genetika|mendelovskog nasljeđivanja]], osnivajući disciplinu [[populacijska genetika]]. Tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća uloženi su napori da se populacijska genetika, zapažanja terenskih prirodnjaka o rasprostranjenosti vrsta i podvrsta i analiza fosilnih zapisa spoje u jedinstveni objašnjavajući model.<ref>{{harvnb|Bowler|2003|pp=325–339}}</ref> Primjena principa genetike na prirodne populacije, od strane naučnika kao što su [[Theodosius Dobzhansky]] i [[Ernst Mayr]], unaprijedila je razumijevanje procesa evolucije. Dobzhanskyjev rad iz 1937. godine ''[[Genetika i porijeklo vrsta]]'' pomogao je u premošćivanju jaza između genetike i terenske [[biologija|biologije]], predstavljajući matematički rad populacijskih [[genetičar]]a u obliku korisnijem za terenske biologe, te pokazujući da divlje populacije imaju mnogo veću genetičku varijabilnost s geografski izoliranim podvrstama i rezervoarima [[genetička raznolikost|genetičke raznolikosti]] u recesivnim genima nego što su modeli ranih populacijskih genetičara dozvoljavali. Mayr je, na osnovu razumijevanja gena i direktnih posmatranja evolucijskih procesa iz terenskih istraživanja, uveo koncept biološke vrste, koji je definirao vrstu kao grupu populacija koje se međusobno križaju ili potencijalno križaju, a koje su reproduktivno izolirane od svih ostalih populacija. I Dobzhansky i Mayr naglasili su važnost [[podvrsta]] reproduktivno izoliranih geografskim barijerama u nastanku novih vrsta. Paleontolog [[George Gaylord Simpson]] pomogao je u uključivanju [[paleontologija|paleontologije]] sa statističkom analizom fosilnih zapisa koja je pokazala obrazac koji je u skladu sa grananjem i neusmjerenim putem evolucije organizama predviđenim modernom sintezom.<ref name="Larson231" /> {{clear}} == Dokazi za evoluciju == {{glavni|Dokazi evolucije}} [[Datoteka:Glyptodon-Armadillo.jpg|thumb|Tokom [[Drug putovanj HMS Beagle|drugog putovanja HMS ''Beagle'']], prirodnjak Charles Darwin sakupljao je fosile u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i pronašao fragmente oklopa za koje je mislio da su poput gigantskih verzija ljuski na modernim [[armadil]]ima koji žive u blizini. Po povratku, anatom [[Richard Owen]] pokazao mu je da fragmenti potiču od gigantskih izumrlih [[gliptodon]]a, srodnih armadilima. Ovo je bio jedan od obrazaca distribucije koji je pomogao Darwinu da [[Početak Darwinove teorije|razvije svoju teoriju]].]] {{glavni|Dokazi o zajedničkom porijeklu}} [[Naučni dokazi]] za evoluciju dolaze iz mnogih aspekata biologije i uključuju [[fosil]]e, [[Homologija (biologija)|homologne]] strukture i molekularne sličnosti između [[DNK]] svih [[vrsta]]. === Fosilni zapis === Istraživanja u oblasti [[paleontologija|paleontologije]], proučavanja fosila, podržavaju ideju da su svi živi organizmi povezani. Fosili pružaju dokaze da su akumulirane promjene u organizmima tokom dugih vremenskih perioda dovele do različitih oblika života koje danas vidimo. Sam fosil otkriva strukturu organizma i odnose između sadašnjih i izumrlih vrsta, omogućavajući paleontolozima da konstruišu porodično stablo za sve oblike života na Zemlji.<ref name="Virtual">{{cite web |url=http://www.fossilmuseum.net/fossilrecord.htm |title=The Fossil Record – Life's Epic |work=The Virtual Fossil Museum |publisher=Roger Perkins |access-date=31. 8. 2007 |archive-date=30. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071130085040/http://www.fossilmuseum.net/fossilrecord.htm |url-status=dead }}</ref> Moderna [[paleontologija]] započela je radom [[Georges Cuvier|Georgesa Cuviera]]. Cuvier je primijetio da u [[sedimentna stijena|sedimentnim stijenama]] svaki sloj sadrži specifičnu grupu fosila. Dublji slojevi, za koje je pretpostavio da su stariji, sadržavali su jednostavnije oblike života. Primijetio je da mnogi oblici života iz prošlosti više nisu prisutni danas. Jedan od Cuvierovih uspješnih doprinosa razumijevanju fosilnih zapisa bilo je utvrđivanje [[izumiranja]] kao činjenice. U pokušaju da objasni izumiranje, Cuvier je predložio ideju "revolucija" ili [[katastrofizam|katastrofizma]] u kojoj je spekulirao da su se geološke katastrofe događale tokom cijele Zemljine historije, izbrisavši veliki broj vrsta.<ref>{{harvnb|Tattersall|1995|pp=5–6}}</ref> Cuvierovu teoriju revolucija kasnije su zamijenile uniformističke teorije, posebno one [[James Hutton|Jamesa Huttona]] i [[Charles Lyell|Charlesa Lyella]], koji su pretpostavili da su geološke promjene Zemlje bile postepene i konzistentne.<ref>{{harvnb|Lyell|1830|p=76}}</ref> Međutim, sadašnji dokazi u fosilnim zapisima podržavaju koncept masovnih izumiranja. Kao rezultat toga, opća ideja katastrofizma ponovo se pojavila kao valjana hipoteza za barem neke od brzih promjena u oblicima života koje se pojavljuju u fosilnim zapisima. Do sada je otkriven i identificiran vrlo veliki broj fosila. Ovi fosili služe kao hronološki zapis evolucije. Fosilni zapis pruža primjere [[prelazni oblici|tranzicijskih vrsta]] koji pokazuju veze predaka između prošlih i sadašnjih oblika života.<ref>[[#NAS 2008|NAS 2008]], [http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=11876&page=22 p. 22]</ref> Jedan takav prelazni fosil je ''[[Archaeopteryx]]'', drevni organizam koji je imao izrazite karakteristike [[gmizavci|gmizavca]] (kao što je dug, koštani [[rep]] i konusni [[zubi]]), ali je također imao karakteristike ptica (kao što su [[perje]] i [[Furcula|jadasta kost]]). Implikacija iz takvog nalaza je da su moderni [[gmizavci]] i [[ptice]] nastali od [[zajednički predak|zajedničkog pretka]].<ref>{{harvnb|Gould|1995|p=360}}</ref> {{clear|left}} === Komparativna anatomija === {{glavni|Konvergentna evolucija|Divergentna evolucija}} Poređenje sličnosti između organizama po njihovom obliku ili izgledu dijelova, nazvano njihova [[morfologija]], dugo je bio način klasifikacije života u blisko povezane grupe. To se može učiniti poređenjem strukture odraslih organizama kod različitih vrsta ili poređenjem obrazaca kako ćelije rastu, dijele se, pa čak i migriraju tokom razvoja organizma. {{clear}} ==== Taksonomija ==== {{Glavni|Homologni organi|Analogni organi}} [[Taksonomija]] je grana biologije koja imenuje i klasifikuje sva živa bića. Naučnici koriste morfološke i genetičke sličnosti kako bi im pomogle u kategorizaciji životnih oblika na osnovu predačkih odnosa. Naprimjer, [[orangutani]], [[gorile]], [[čimpanze]] i [[ljudi]] pripadaju istoj taksonomskoj grupi koja se naziva porodica – u ovom slučaju porodica pod nazivom [[Hominidae]]. Ove [[životinje]] su grupirane zbog sličnosti u morfologiji koje potiču od [[zajednički predak|zajedničkog pretka]] (tzv. ''[[Homologija (biologija)|homologija]]'').<ref>{{harvnb|Diamond|1992|p=16}}</ref> [[Slika:Square-townsend-fledermaus.jpg|thumb|right|[[Šišmiš]] je sisar ćije su kosti podlaktice prilagođene za let.]] Snažni dokazi o evoluciji dolaze iz analize homolognih struktura: struktura kod različitih vrsta koje više ne obavljaju isti zadatak, ali koje dijele sličnu strukturu.<ref name="PBS_Evolution_glossary">{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/evolution/library/glossary/index.html |title=Glossary |year=2001 |website=Evolution Library |series=Evolution |publisher=WGBH Educational Foundation; Clear Blue Sky Productions, Inc. |location=Boston, MA |type=Web resource |oclc=48165595 |access-date=23. 1. 2008}}</ref> Takav je slučaj s prednjim udovima sisara. Prednji udovi čovjeka, mačke, kita i šišmiša imaju zapanjujuće slične koštane strukture. Međutim, prednji udovi svake od ove četiri vrste obavljaju drugačiji zadatak. Iste kosti koje grade krila šišmiša, koja se koriste za let, također grade peraja kita, koja se koriste za plivanje. Takav "[[dizajn]]" nema mnogo smisla ako nisu povezane i jedinstveno su konstruirane za svoje specifične zadatke. Teorija evolucije objašnjava ove homologne strukture: sve četiri životinje dijelile su zajedničkog pretka i svaka je prošla kroz promjene tokom mnogih generacija. Ove promjene u strukturi proizvele su prednje udove prilagođene različitim zadacima, [[Slika:Captive Red-tailed Hawk at Bacara.jpg|thumb|left|Krilo [[ptice|ptica]] i krilo [[šišmiš]]a su primjeri [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]].]] Međutim, anatomska poređenja mogu zavarati, jer ne ukazuju sve anatomske sličnosti na blisku vezu. Organizmi koji dijele slična okruženja često će razviti slične fizičke karakteristike, proces poznat kao ''[[konvergentna evolucija]]''. I ajkule i delfini imaju slične oblike tijela, ali su samo udaljeno srodni - ajkule su [[ribe]], a delfini su [[sisari]]. Takve sličnosti su rezultat toga što su obje populacije bile izložene istom [[evolucijski pritisak|selektivnim pritiscima]]. Unutar obje grupe, promjene koje pomažu plivanju su bile favorizovane. Stoga su vremenom razvili sličan izgled (morfologiju), iako nisu blisko srodni. {{clear}} ==== Embriologija ==== U nekim slučajevima, anatomsko poređenje struktura u embrionima dvije ili više vrsta pruža dokaze o zajedničkom pretku koji možda nije očigledan kod odraslih oblika. Kako se embrion razvija, ove homologije mogu se izgubiti u pogledu, a strukture mogu preuzeti različite funkcije. Dio osnove klasifikacije grupe kičmenjaka (koja uključuje ljude) je prisustvo repa (koji se proteže izvan anusa) i faringealnog proreza. Obje strukture se pojavljuju tokom neke faze embrionalnog razvoja, ali nisu uvijek očigledne kod odraslog oblika.<ref>{{harvnb|Weichert|Presch|1975|p=8}}</ref> Zbog morfoloških sličnosti prisutnih u embrionima različitih vrsta tokom razvoja, nekada se pretpostavljalo da organizmi ponovo oživljavaju svoju evolucijsku historiju kao embrion. Smatralo se da ljudski embrioni prolaze kroz [[vodozemac]], a zatim [[gmizavac|reptil]] fazu prije nego što završe svoj razvoj kao sisari. Takva rekonstrukcija, često nazivana ''[[teorija rekapitulacije]]'', nije podržana naučnim dokazima. Međutim, ono što se dešava jeste da su prve faze razvoja slične u širokim grupama organizama.<ref>{{cite web |url=http://www.millerandlevine.com/km/evol/embryos/Haeckel.html |title=Haeckel and his Embryos: A Note on Textbooks |last1=Miller |first1=Kenneth R. |last2=Levine |first2=Joseph |year=1997 |work=Evolution Resources |publisher=Miller And Levine Biology |location=Rehoboth, MA |access-date=2. 9. 2007}}</ref> Naprimjer, u vrlo ranim fazama [[pharyngula|vrlo ranoj]] fazi, svi [[kičmenjaci]] izgledaju izuzetno slično, ali ne liče u potpunosti ni na jednu vrstu predaka. Kako se razvoj nastavlja, specifične karakteristike se pojavljuju iz ovog osnovnog obrasca. ==== Rudimentni organi ==== Homologija uključuje jedinstvenu grupu zajedničkih struktura koje se nazivaju ''[[Vestigijalnost|vestigijalne strukture]]''. „Vestigijalno“ se odnosi na anatomske dijelove koji su od minimalne, ako ikakve, vrijednosti za organizam koji ih posjeduje. Ove naizgled nelogične strukture su ostaci organa koji su imali važnu ulogu u predačkim oblicima. Takav je slučaj kod kitova, koji imaju male vestigijalne kosti koje izgledaju kao ostaci kostiju nogu [[Evolucija kitova|njihovih predaka]] koji su hodali po kopnu.<ref>{{cite web |url=https://www.talkorigins.org/pdf/comdesc.pdf |title=29+ Evidences for Macroevolution |last=Theobald |first=Douglas |year=2004 |website=TalkOrigins Archive |publisher=The TalkOrigins Foundation, Inc. |location=Houston, TX |at=Part 2: "Whales with hindlimbs" |access-date=27. 1. 2008}}</ref> [[Ljudi]] također imaju rudimentalne strukture, uključujući [[Vanjsko uho|mišiće yanjskog uha]] koji omogućavanje pokretanje ušnih školjki, [[umnjak]]e, [[Crvoliki nastavak|slijepo crijevo]], [[sakrum|repnu kost]], [[Androgene dlake|dlake na tijelu]] (uključujući „[[guščja koža|guščju kožu]]“), i [[Plica semilunaris konjunktive|polumjesečasti nabor]] u uglu [[oči]]ju.<ref name="Johnson_Vestigial">{{cite web |url=http://www.txtwriter.com/backgrounders/Evolution/EVpage12.html |title=Vestigial Structures |last=Johnson |first=George B. |website=Dr. George Johnson's Backgrounders |publisher=Txtwriter, Inc. |location=St. Louis, MO |archive-url=https://web.archive.org/web/20080310041049/http://txtwriter.com/Backgrounders/Evolution/EVpage12.html |archive-date=10. 3. 2008 |access-date=6. 1. 2015}}</ref> === Biogeografija === [[Slika:Darwin's finches.jpeg|thumb|200px|right|Četiri vrste [[Darwinove zebe|galapagoskih zeba]] nastale su [[adaptivna radijacija|adaptivnom radijacijom]] koje je diverzificiralo njihove [[kljun]]ove za različite izvore hrane]] [[Biogeografija]] je nauka o geografskoj rasprostranjenosti vrsta. Dokazi iz biogeografije, posebno iz [[Otočna biogeografija|biogeografije okeanskih ostrva]], imali su ključnu ulogu u uvjeravanju i Darwina i Alfreda Russela Wallacea da su se vrste razvile s obrascem grananja zajedničkog porijekla.<ref>{{harvnb|Bowler|2003|pp=150–151,174}}</ref> Otoci često sadrže [[endem]]ske vrste, vrste koje se ne nalaze nigdje drugdje, ali te vrste su često srodne vrstama koje se nalaze na najbližem kontinentu. Nadalje, otoci često sadrže skupine blisko srodnih vrsta koje imaju vrlo različite ekološke niše, odnosno imaju različite načine preživljavanja u okolišu. Takve skupine se formiraju procesom adaptivne radijacije, gdje jedna predačka vrsta kolonizira otok koji ima niz otvorenih ekoloških niša, a zatim se diverzificira, evoluirajući u različite vrste prilagođene popunjavanju tih praznih niša. Dobro proučeni primjeri uključuju Darwinove zebe, grupu od 13 vrsta zeba endemskih za Galapagoska ostrva, i havajske medonosne puzavice, grupu ptica koje su nekada, prije izumiranja uzrokovanih ljudima, brojale 60 vrsta koje su ispunjavale različite [[ekološka niša|ekološke uloge]], a sve su poticale od jednog pretka sličnog zebi koji je stigao na Havajska ostrva prije nekih četiri miliona godina.<ref>{{harvnb|Coyne|2009|pp=102–103}}</ref> Drugi primjer je [[Silversword Alilansa]], grupa višegodišnjih biljnih vrsta, također endemskih za [[Hawaji|Havajska ostrva]], koje nastanjuju različita staništa i dolaze u različitim oblicima i veličinama, uključujući drveće, grmlje i prostirke koje se protežu uz tlo, ali koje se mogu hibridizirati jedna s drugom i s određenim vrstama porodice ''[[Madieae]]'', koje se nalaze na zapadnoj obali [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; čini se da je jedna od tih katranastih trava kolonizirala Havaje u prošlosti i dala povod cijelom Silversword savezu.<ref>{{cite web |url=http://www.botany.hawaii.edu/faculty/carr/radiation.htm |title=Adaptive Radiation and Hybridization in the Hawaiian Silversword Alliance |last=Carr |first=Gerald D. |publisher=University of Hawaii Botany Department |location=Honolulu, HI |access-date=10. 1. 2015}}</ref> {{clear}} === Molekulska biologija === [[Slika:DNA Overview.png|thumb|upright=0.6|Dio molekule [[DNK]]]] Svaki živi organizam (uz mogući izuzetak [[RNK]] [[virusa]]) sadrži molekule DNK, koje nose genetpčke informacije. Geni su dijelovi DNK koji nose ove informacije i utiču na svojstva organizma. Geni određuju opći izgled jedinke i donekle njeno [[ponašanje]]. Ako su dva organizma blisko povezana, njihova DNK će biti vrlo slična.<ref name="NAS">[[#NAS 1998|NAS 1998]], [http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=5787&page=27 "Evolution and the Nature of Science"]</ref> S druge strane, što su dva organizma udaljenije povezana, to će imati više razlika. Naprimjer, braća su blisko povezana i imaju vrlo sličnu DNK, dok rođaci dijele udaljeniju vezu i imaju daleko više razlika u svojoj DNK. Sličnosti u DNK se koriste za određivanje odnosa između vrsta na gotovo isti način kao što se koriste za prikazivanje odnosa između jedinki. Naprimjer, poređenje čimpanzi sa gorilama i ljudima pokazuje da postoji čak 96% sličnosti između DNK ljudi i čimpanzi. Poređenja DNK ukazuju na to da su [[ljudi]] i [[čimpanze]] bliže povezani jedni s drugima nego što je bilo koja vrsta s [[gorile|gorilama]].<ref>{{cite news |last=Lovgren |first=Stefan |date=31. 8. 2005 |title=Chimps, Humans 96 Percent the Same, Gene Study Finds |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2005/08/0831_050831_chimp_genes.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20050905010617/http://news.nationalgeographic.com/news/2005/08/0831_050831_chimp_genes.html |url-status=dead |archive-date=5. 9. 2005 |work=National Geographic News |location=Washington, D.C. |publisher=National Geographic Society |access-date=23. 12. 2007}}</ref><ref>{{harvnb|Carroll|Grenier|Weatherbee|2005|p=}}</ref><ref>{{cite web |url=http://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgTrackUi?db=hg19&g=cons46way |title=Cons 46-Way Track Settings |website=UCSC Genome Browser Bioinformatics |location=Santa Cruz, CA |publisher=University of California, Santa Cruz |access-date=10. 1. 2015}}</ref> Područje molekularne [[filogenetika|filogenetike]] fokusira se na mjerenje sličnosti u ovim molekulama i korištenje tih informacija kako bi se utvrdilo kako su različite vrste organizama povezane kroz evoluciju. Ova poređenja su omogućila biolozima da izgrade „stablo odnosa“ evolucije života na Zemlji.<ref>{{cite journal |last1=Ciccarelli |first1=Francesca D. |last2=Doerks |first2=Tobias |last3=von Mering |first3=Christian |last4=Creevey |first4=Christopher J. |last5=Snel |first5=Berend |last6=Bork |first6=Peer |date=3. 3. 2006 |title=Toward Automatic Reconstruction of a Highly Resolved Tree of Life |journal=Science |volume=311 |issue=5765 |pages=1283–1287 |bibcode=2006Sci...311.1283C |doi=10.1126/science.1123061 |pmid=16513982 |display-authors=3 |citeseerx=10.1.1.381.9514 |s2cid=1615592 }}</ref> Čak su omogućili naučnicima da razotkriju odnose između organizama čiji su zajednički preci živjeli prije toliko vremena da više nema stvarnih sličnosti u izgledu organizama. === Vještačka selekcija === {{glavni|Vještačko odabiranje}} [[Datoteka:Big and little dog 1.jpg|thumb|left|Rezultati [[Selektivni uzgoj|vještačke selekcije]]: [[Čivava (pasmina)|Chihuahua]] [[mješanac pasa|mješanac]] i [[njemačka doga]]]] ''[[Selektivni uzgoj|Vještačka selekcija]]'' je kontrolirani uzgoj domaćih biljaka i životinja. Ljudi određuju koja će se životinja ili biljka razmnožavati i koji će potomci preživjeti; stoga određuju koji će se geni prenijeti budućim generacijama. Proces takve selekcije imao je značajan uticaj na evoluciju domaćih životinja. Naprimjer, ljudi su kontroliranim uzgojem proizveli različite [[rasa|rase]] [[pas]]a. Razlike u veličini između [[Čivava (pasmina)|Chihuahue]] i [[njemačka doga|njemačke doge]] rezultat su vještaćke selekcije. Uprkos njihovom dramatično različitom fizičkom izgledu, oni i svi ostali psi evoluirali su od nekoliko [[Siv vuk|vukova]] koje su ljudi pripitomili na području današnje [[Kina|Kine]], prije manje od 15.000 godina.<ref>{{cite news |last=McGourty |first=Christine |date=22. 11. 2002 |title=Origin of dogs traced |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2498669.stm |work=BBC News |location=London |publisher=BBC |access-date=14. 12. 2007}}</ref> Vještačka selekcija je proizvela široku raznolikost biljaka. U slučaju [[kukuruz]]a, nedavni genetički dokazi ukazuju na to da se domestikacija dogodila prije 10.000 godina u centralnom Meksiku.<ref>{{cite journal |last=Hall |first=Hardy |date=7. 11. 2005 |title=Transgene Escape: Are Traditional Corn Varieties In Mexico Threatened by Transgenic Corn Crops |url=https://www.scq.ubc.ca/transgene-escape-are-traditional-corn-varieties-in-mexico-threatened-by-transgenic-corn-crops/? |journal=The Scientific Creative Quarterly |location=Vancouver and Kelowna, BC |publisher=University of British Columbia |access-date=14. 12. 2007}}</ref> Prije domestikacije, jestivi dio divljeg oblika bio je mali i teško ga je bilo sakupljati. Danas ''Centar za saradnju i zalihe kukuruza'' održava kolekciju od više od 10.000 genetpčkih varijacija kukuruza koje su nastale nasumičnim mutacijama i [[hromosom]]skim varijacijama originalnog [[divlji tip|divljeg tipa]].<ref>{{cite web |url=http://maizecoop.cropsci.uiuc.edu/mgc-info.php |title=Maize COOP Information |date=23. 11. 2010 |work=National Plant Germplasm System |publisher=United States Department of Agriculture; Agricultural Research Service |access-date=10. 1. 2015 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004114/http://maizecoop.cropsci.uiuc.edu/mgc-info.php |url-status=dead }}</ref> U vještačkoj selekciji, nova [[vrsta]] ili [[sorta (botanika)|sorta]] koja se pojavi je ona sa slučajnim mutacijama privlačnim za ljude, dok u prirodnoj selekciji preživljava ona vrsta sa slučajnim mutacijama korisnim za nju u njenom neljudskom okruženju. I u prirodnoj i u vještačkoj selekciji varijacije su rezultat slučajnih mutacija, a osnovni genetski procesi su u suštini isti.<ref>{{cite book |last=Silverman |first=David |year=2002 |chapter=Better Books by Trial and Error |chapter-url=http://home.comcast.net/~lifebook/evolve.html |title=Life's Big Instruction Book |url=http://home.comcast.net/~lifebook/preface.html |archive-url=https://archive.today/20150117235742/http://home.comcast.net/~lifebook/preface.html |url-status=dead |archive-date=17. 1. 2015 |access-date=4. 4. 2008 }}</ref> I Darwin je pažljivo posmatrao rezultate vještačke selekcije kod životinja i biljaka kako bi formirao mnoge svoje argumente u prilog prirodnoj selekciji.<ref>{{cite journal |last=Wilner |first=Eduardo |date=mart 2006 |title=Darwin's artificial selection as an experiment |journal=Studies in History and Philosophy of Science Part C: Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=26–40 |doi=10.1016/j.shpsc.2005.12.002 |pmid=16473266 }}</ref> Veliki dio njegove knjige "O porijeklu vrsta" zasnivao se upravo na ovim zapažanjima mnogih varijanti domaćih golubova nastalih umjetnom selekcijom. Darwin je predložio da ako ljudi mogu postići dramatične promjene kod domaćih životinja u kratkim periodima, onda bi prirodna selekcija, s obzirom na milione godina, mogla proizvesti razlike koje se danas vide kod živih bića. == Koevolucija == {{Glavni|Koevolucija}} [[Koevolucija]] je evolucijski proces u kojem dvije ili više [[vrsta]] utiču na evoluciju jedna druge. Na sve organizme utiče život oko njih; međutim, u koevoluciji postoje dokazi da su genetički određene osobine kod svake vrste direktno rezultat interakcije između dva organizma.<ref name="NAS"/> Opsežno dokumentovan slučaj koevolucije je odnos između vrstama [[mravi|mrava]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Pseudomyrmex]]'' i ''[[akacija|akacije]]'', biljke koju mrav koristi za hranu i sklonište. Odnos između njih dvoje je toliko blizak da je doveo do evolucije posebnih struktura i ponašanja u oba organizma. Mrav brani akaciju od biljojeda i čisti šumsko tlo od sjemenki konkurentskih biljaka. Kao odgovor na to, biljka je razvila natečene trnje koje mravi koriste kao sklonište i posebne dijelove cvijeta koje mravi jedu.<ref>{{cite journal |last=Janzen |first=Daniel H. |year=1974 |title=Swollen-Thorn Acacias of Central America |url=http://www.sil.si.edu/smithsoniancontributions/Botany/pdf_hi/sctb-0013.pdf |journal=Smithsonian Contributions and Studies Series: Smithsonian Contributions to Botany |location=Washington, D.C. |publisher=Smithsonian Institution Press |volume=13 |issue=13 |pages=1–131 |doi=10.5479/si.0081024X.13 |oclc=248582653 |access-date=31. 8. 2007}}</ref> Takva [[koevolucija]] ne podrazumijeva da mravi i drvo biraju da se ponašaju na [[altruizam|altruistički]] način. Umjesto toga, u populaciji su male genetičke promjene i kod mrava i kod drveta koristile i jednima i drugima. Korist je davala nešto veću šansu da se karakteristika prenese na sljedeću generaciju. Vremenom su uzastopne mutacije stvorile odnos koji danas posmatramo. == Specijacija == {{Glavni|Specijacija|Pravci evolucije}} [[Datoteka:Aulonocara hansbaenschi RB3.jpg|right|thumb| Postoje brojne vrste ciklida koje pokazuju dramatične varijacije u morfologiji.]] Uz odgovarajuće okolnosti i dovoljno vremena, evolucija dovodi do pojave novih vrsta. Naučnici su se mučili da pronađu preciznu i sveobuhvatnu definiciju „vrste“. Ernst Mayr je definirao vrstu kao populaciju ili grupu populacija čiji članovi imaju potencijal da se prirodno križaju jedni s drugima, kako bi proizveli održivo, plodno potomstvo. (Članovi jedne vrste ne mogu proizvesti održivo, plodno potomstvo s članovima „drugih“ vrsta.)<ref>{{harvnb|Mayr|2001|pp=165–169}}</ref> Mayrova definicija je stekla široko prihvatanje među biolozima, ali se ne odnosi na organizme poput [[bakterija]], koje se [[nespolno razmnožavanje|neseksualno]] razmnožavaju. Specijacija je događaj cijepanja loze koji rezultira formiranjem dvije odvojene vrste iz jedne zajedničke pretačke populacije.<ref name="Geographic"/> Široko prihvaćena metoda specijacije naziva se ''[[alopatrijska specijacija]]''. Alopatrijska specijacija počinje kada populacija postane geografski odvojena.<ref name="PBS_Evolution_glossary"/> Geološki procesi, poput pojave planinskih lanaca, formiranja kanjona ili poplavljivanja kopnenih mostova promjenama nivoa mora, mogu rezultirati odvojenim [[populacija]]ma. Da bi došlo do specijacije, razdvajanje mora biti značajno, tako da se genetička razmjena između dvije populacije potpuno poremeti. U svojim odvojenim okruženjima, genetički izolirane grupe slijede svoje jedinstvene evolucijske puteve. Svaka grupa će akumulirati različite [[mutacije]], kao i biti izložena različitim [[selekcijski pritisak|selektivnim pritiscima]]. Akumulirane genetske promjene mogu rezultirati odvojenim populacijama koje se više ne mogu križati ako se ponovo ujedine.<ref name="Geographic">{{cite journal |last=Quammen |first=David |date=novembar 2004 |title=Was Darwin Wrong? |url=http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0411/feature1/fulltext.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20071215203824/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0411/feature1/fulltext.html |url-status=dead |archive-date=15. 12. 2007 |journal=National Geographic|type=Online extra |location=Washington, D.C. |publisher=National Geographic Society |access-date=23. 12. 2007}}</ref> Barijere koje sprječavaju križanje su ili "pre[[zigot]]ne" (sprečavaju parenje ili oplodnju) ili "postzigotne" (barijere koje se javljaju nakon oplodnje). Ako križanje više nije moguće, tada će se smatrati različitim vrstama.<ref>{{cite journal |last=Sulloway |first=Frank J. |title=The Evolution of Charles Darwin |url=http://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-evolution-of-charles-darwin-110234034/ |date=decembar 2005 |journal=Smithsonian |location=Washington, D.C. |publisher=Smithsonian Institution |access-date=11. 1. 2015}}</ref> Rezultat četiri milijarde godina evolucije je raznolikost života oko nas, sa procijenjenih 1,75 miliona različitih vrsta koje danas postoje.<ref name="Cavalier-Smith">{{cite journal |last=Cavalier-Smith |first=Thomas |date=29. 6. 2006 |title=Cell evolution and Earth history: stasis and revolution |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B |volume=361 |issue=1470 |pages=969–1006 |doi=10.1098/rstb.2006.1842 |pmc=1578732 |pmid=16754610}}</ref><ref>{{cite web |url=http://enviroliteracy.org/article.php/58.html |title=How many species are there? |date=17. 6. 2008 |website=Enviroliteracy.org |publisher=Environmental Literacy Council |location=Washington, D.C. |access-date=11. 1. 2015 |archive-date=7. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150107131752/http://enviroliteracy.org/article.php/58.html |url-status=dead }}</ref> Obično je proces specijacije spor i odvija se tokom vrlo dugih vremenskih perioda; stoga su direktna opažanja unutar ljudskog životnog vijeka rijetka. Međutim, specijacija je uočena kod današnjih organizama, a prošli događaji specijacije zabilježeni su u [[fosil]]ima.<ref>{{cite journal |last1=Jiggins |first1=Chris D. |last2=Bridle |first2=Jon R. |date=mart 2004 |title=Speciation in the apple maggot fly: a blend of vintages? |journal=Trends |volume=19 |issue=3 |pages=111–114 |doi=10.1016/j.tree.2003.12.008 |pmid=16701238 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.talkorigins.org/faqs/faq-speciation.html |title=Observed Instances of Speciation |last=Boxhorn |first=Joseph |date=1. 9. 1995 |website=TalkOrigins Archive |publisher=The TalkOrigins Foundation, Inc. |location=Houston, TX |access-date=10. 5. 2007}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Weinberg |first1=James R. |last2=Starczak |first2=Victoria R. |last3=Jörg |first3=Daniele |date=august 1992 |title=Evidence for Rapid Speciation Following a Founder Event in the Laboratory |journal=Evolution |volume=46 |issue=4 |pages=1214–1220 |doi=10.2307/2409766 |jstor=2409766 |pmid=28564398}}</ref> Naučnici su dokumentovali formiranje pet novih vrsta ciklida od jednog zajedničkog pretka koji je izolovan prije manje od 5.000 godina iz matične populacije u jezeru Nagubago.<ref>{{harvnb|Mayr|1970|p=348}}</ref> Dokaz za specijaciju u ovom slučaju bila je morfologija (fizički izgled) i nedostatak prirodnog križanja. Ove [[ribe]] imaju složene rituale parenja i raznolikost boja; male modifikacije uvedene kod nove vrste promijenile su proces odabira partnera i pet nastalih oblika nije se moglo uvjeriti da se križaju.<ref>{{harvnb|Mayr|1970|p=}}</ref> {{Clear}} == Mehanizam == Teorija evolucije je široko prihvaćena u naučnoj zajednici i služi za povezivanje različitih specijalizovanih oblasti biologije.<ref name="delgado"/> Evolucija pruža polju biologije čvrstu naučnu osnovu. Značaj evolucijske teorije sažeo je Theodosius Dobzhansky kao: "Ništa u biologiji nema smisla osim u svjetlu evolucije"<ref>{{cite journal |last=Dobzhansky |first=Theodosius |date=mart 1973 |title=Nothing in Biology Makes Sense Except in the Light of Evolution |journal=The American Biology Teacher |volume=35 |issue=3 |pages=125–129 |doi=10.2307/4444260 |jstor=4444260 |citeseerx=10.1.1.525.3586 |s2cid=207358177 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://ncseweb.org/evolution/education/cans-cants-teaching-evolution |title=Cans and Can'ts of Teaching Evolution |last=Scott |first=Eugenie C. |date=17. 10. 2008 |orig-year=Originally published on [[PBS]] Online, May 2000 |website=National Center for Science Education |publisher=National Center for Science Education |location=Berkeley, CA |type=Blog |access-date=1. 1. 2008}}</ref> Ipak, teorija evolucije nije statična. U naučnoj zajednici se mnogo raspravlja o mehanizmima evolucijskog procesa. Naprimjer, brzina kojom se evolucija odvija još uvijek je predmet rasprave. Osim toga, postoje oprečna mišljenja o tome koja je primarna jedinica evolucijske promjene – organizam ili gen. === Brzina promjene === {{glavni|Brzina evolucije}} Darwin i njegovi savremenici smatrali su evoluciju sporim i postepenim procesom. Evolucijska stabla zasnivaju se na ideji da su duboke razlike među vrstama rezultat mnogih malih promjena koje se akumuliraju tokom dugih perioda. [[Gradualizam]] imao je svoju osnovu u radovima geologa Jamesa Huttona i Charlesa Lyella. Huttonov stav sugerira da su duboke geološke promjene bile kumulativni proizvod relativno sporog kontinuiranog djelovanja procesa koji se i danas mogu vidjeti na djelu, za razliku od katastrofizma koji je promovirao ideju da nagle promjene imaju uzroke koji se više ne mogu vidjeti na djelu. Za biološke promjene usvojena je uniformistička perspektiva. Takav stav može izgledati kao da protivrječi fosilnim zapisima, koji često pokazuju dokaze o novim vrstama koje se iznenada pojavljuju, a zatim opstaju u tom obliku duži period. Tokom 1970-ih, paleontolozi [[Niles Eldredge]] i [[Stephen Jay Gould]] razvili su teorijski model koji sugerira da evolucija, iako spor proces u ljudskim okvirima, prolazi kroz periode relativno brzih promjena (u rasponu između 50.000 i 100.000 godina)<ref>{{cite journal |last=Ayala |first=Francisco J. |year=2005 |title=''The Structure of Evolutionary Theory'': on Stephen Jay Gould's Monumental Masterpiece |doi=10.1080/14746700500039800 |journal=Theology and Science |volume=3 |issue=1 |page=104|s2cid=4293004 }}</ref> naizmjenično s dugim periodima relativne stabilnosti. Njihova teorija se naziva ''[[isprekidana ravnoteža]]'' i objašnjava fosilne zapise bez protivrječenja Darwinovim idejama.<ref>{{cite journal |last=Gould |first=Stephen Jay |date=august 1991 |title=Opus 200 |url=https://www.uvm.edu/~pbierman/classes/gradsem/2005fall/Gould.pdf |journal=Natural History |location=Research Triangle Park, NC |publisher=Natural History Magazine, Inc. |volume=100 |issue=8 |pages=12–18}}</ref> === Jedinica promjene === [[Datoteka:Richard dawkins.jpg|thumb|left|200px|[[Richard Dawkins]]]] Uobičajena [[jedinica selekcije]] u evoluciji je organizam. Prirodna selekcija se dešava kada se reproduktivni uspjeh jedinke poboljša ili smanji naslijeđenom karakteristikom, a reproduktivni uspjeh se mjeri brojem preživjelih potomaka jedinke. Gledište o organizmu osporili su razni biolozi, kao i filozofi. Evolucijski biolog [[Richard Dawkins]] tvrdi da se mnogo uvida može steći ako evoluciju posmatramo sa stanovišta gena; to jest, da [[prirodna selekcija]] djeluje kao evolucijski mehanizam na gene, kao i na organizme.<ref>{{cite journal |last=Wright |first=Sewall |title=Genic and Organismic Selection |journal=Evolution |volume=34 |issue=5 |date=septembar 1980 |pages=825–843 |jstor=2407990|doi=10.2307/2407990|pmid=28581131 }}</ref> U svojoj knjizi iz 1976., „Sebični gen“ ( ''The Selfish Gene''), objašnjava: {{blockquote|Pojedinci nisu stabilne stvari, oni su prolazni. Hromosomi se također miješaju u zaborav, poput ruku karata ubrzo nakon što se podijele. Ali same karte preživljavaju miješanje. Karte su geni. Geni se ne uništavaju [[crossing-over]]om, oni samo mijenjaju partnere i marširaju dalje. Naravno da marširaju dalje. To je njihov posao. Oni su replikatori, a mi smo njihove mašine za preživljavanje. Kada ispunimo svoju svrhu, bivamo odbačeni. Ali geni su stanovnici geološkog vremena: geni su zauvijek<ref>{{harvnb|Dawkins|1976|p=35}}</ref>}}.</blockquote> Ostali smatraju da selekcija djeluje na mnogim nivoima, a ne samo na jednom nivou organizma ili gena; naprimjer, Stephen Jay Gould je pozivao na hijerarhijsku perspektivu selekcije.<ref name="pmid10518549">{{cite journal |last1=Gould |first1=Stephen Jay |last2=Lloyd |first2=Elisabeth A. |date=12. 10. 1999 |title=Individuality and adaptation across levels of selection: How shall we name and generalise the unit of Darwinism? |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=96 |issue=21 |pages=11904–11909 |bibcode=1999PNAS...9611904G |doi=10.1073/pnas.96.21.11904 |pmc=18385 |pmid=10518549|doi-access=free }}</ref> {{clear}} == Također pogledajte == {{div col|colwidth=30em}} * [[Abiogeneza]] * [[Kontroverza između stvaranja i evolucije]] * [[Dokazi o zajedničkom porijeklu]] * [[Evolucija kao činjenica i teorija]] * [[Nivo podrške evoluciji]] * [[Lista uobičajenih zabluda|Zablude o evoluciji]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak|colwidth=30em}} == Bibliografija == {{Refbegin|30em}} * {{cite book |last=Bowler |first=Peter J. |year=2003 |title=Evolution: The History of an Idea |edition=3rd completely rev. and expanded |location=Berkeley, CA |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-23693-6 |lccn=2002007569 |oclc=49824702 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionhistory0000bowl_n7y8 }} * {{cite book |last1=Campbell |first1=Neil A.|last2=Reece |first2=Jane B. |year=2002 |title=Biology |chapter=The Evolution of Populations |volume=6th |location=San Francisco, CA |publisher=Benjamin Cummings |isbn=978-0-8053-6624-2 |lccn=2001047033 |oclc=47521441 |chapter-url=https://archive.org/details/biologyc00camp |url-access=registration |url=https://archive.org/details/biologyc00camp }} * {{cite book |last1=Carroll |first1=Sean B.|last2=Grenier |first2=Jennifer K. |last3=Weatherbee |first3=Scott D. |year=2005 |title=From DNA to Diversity: Molecular Genetics and the Evolution of Animal Design |edition=2nd |location=Malden, MA |publisher=Wiley-Blackwell |isbn=978-1-4051-1950-4 |lccn=2003027991 |oclc=53972564 }} * {{cite book |last=Coyne |first=Jerry A. |year=2009 |title=Why Evolution is True |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0-670-02053-9 |lccn=2008033973 |oclc=233549529 |url=https://archive.org/details/whyevolutionistr00coyn }} * {{cite book |last=Dalrymple |first=G. Brent |year=2001 |chapter=The age of the Earth in the twentieth century: a problem (mostly) solved |editor1-last=Lewis |editor1-first=C. L. E. |editor2-last=Knell |editor2-first=S. J. |title=The Age of the Earth: from 4004 BC to AD 2002 |series=Geological Society Special Publication |location=London |publisher=Geological Society of London |volume=190 |issue=1 |pages=205–221 |bibcode=2001GSLSP.190..205D |doi=10.1144/gsl.sp.2001.190.01.14 |isbn=978-1-86239-093-5 |s2cid=130092094 |lccn=2003464816 |oclc=48570033 }} * {{cite book |last=Darwin |first=Charles |year=1859 |title=On the Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F373&viewtype=text&pageseq=1 |edition=1st |location=London |publisher=John Murray |lccn=06017473 |oclc=741260650 }} * {{cite book |last=Darwin |first=Charles |year=1872 |title=The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life |url=http://darwin-online.org.uk/content/frameset?itemID=F391&viewtype=text&pageseq=1 |edition=6th |location=London |publisher=John Murray |lccn=13003393 |oclc=228738610 }} * {{cite book |last=Darwin |first=Charles |year=2005 |title=Darwin: The Indelible Stamp: The Evolution of an Idea |others=Edited, with foreword and commentary by [[James Watson|James D. Watson]] |location=Philadelphia, PA |publisher=Running Press |isbn=978-0-7624-2136-7 |oclc=62172858 |url=https://archive.org/details/indeliblestampev00darw }} * {{cite book |last=Dawkins |first=Richard |year=1976 |title=The Selfish Gene |edition=1st |location=New York |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-857519-1 |lccn=76029168 |oclc=2681149 }} * {{cite book |last=Diamond |first=Jared |year=1992 |title=The Third Chimpanzee: The Evolution and Future of the Human Animal |edition=1st |location=New York |publisher=HarperCollins |isbn=978-0-06-018307-3 |lccn=91050455 |oclc=24246928}} * {{cite book |last=Ewens |first=Warren J. |year=2004 |title=Mathematical Population Genetics |series=Interdisciplinary Applied Mathematics |volume='''I'''. Theoretical Introduction |edition=2nd |location=New York |publisher=Springer Science+Business Medi |isbn=978-0-387-20191-7 |lccn=2003065728 |oclc=53231891 }} * {{cite book |last=Farber |first=Paul Lawrence |year=2000 |title=Finding Order in Nature: The Naturalist Tradition from Linnaeus to E. O. Wilson |series=Johns Hopkins Introductory Studies in the History of Science |location=Baltimore, MD |publisher=Johns Hopkins University Press |isbn=978-0-8018-6390-5 |lccn=99089621 |oclc=43115207 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/findingorderinna0000farb }} * {{cite book |last=Futuyma |first=Douglas J.|year=1998 |title=Evolutionary Biology |edition=3rd |location=Sunderland, MA |publisher=Sinauer Associates |isbn=978-0-87893-189-7 |lccn=97037947 |oclc=37560100 }} * {{cite book |last=Futuyma |first=Douglas J. |year=2005a |title=Evolution |location=Sunderland, MA |publisher=Sinauer Associates |isbn=978-0-87893-187-3 |lccn=2004029808 |oclc=57311264 |url=https://archive.org/details/evolution0000futu }} * {{cite book |last=Futuyma |first=Douglas J. |year=2005b |chapter=The Nature of Natural Selection |editor1-last=Cracraft |editor1-first=Joel |editor2-last=Bybee |editor2-first=Rodger W. |title=Evolutionary Science and Society: Educating a New Generation |chapter-url=http://www.amnh.org/learn/resources/bscs_evolution.pdf |location=Colorado Springs, CO |publisher=Biological Sciences Curriculum Study |isbn=978-1-929614-23-3 |oclc=64228003 |access-date=6. 12. 2014 |archive-date=18. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150718043400/http://www.amnh.org/learn/resources/bscs_evolution.pdf |url-status=dead }} "Revised Proceedings of the BSCS, AIBS Symposium November 2004, Chicago, IL" * {{cite book |last=Gould |first=Stephen Jay |year=1980 |title=The Panda's Thumb: More Reflections in Natural History |edition=1st |location=New York |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-393-01380-1 |lccn=80015952 |oclc=6331415}} * {{cite book |last=Gould |first=Stephen Jay |year=1995 |title=Dinosaur in a Haystack: Reflections in Natural History |location=New York |publisher=Harmony Books |isbn=978-0-517-70393-9 |lccn=95051333 |oclc=33892123}} * {{cite book |last=Gould |first=Stephen Jay |year=2002 |title=The Structure of Evolutionary Theory |location=Cambridge, MA |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-00613-3 |lccn=2001043556 |oclc=47869352}} * {{cite book |last=Larson |first=Edward J. |year=2004 |title=Evolution: The Remarkable History of a Scientific Theory |location=New York |publisher=Modern Library |isbn=978-0-679-64288-6 |lccn=2003064888 |oclc=53483597 |url=https://archive.org/details/evolutionremarka00lars }} * {{cite book |last=Lyell |first=Charles |year=1830 |title=Principles of Geology, Being an Attempt to Explain the Former Changes of the Earth's Surface, by Reference to Causes Now in Operation |location=London |publisher=John Murray |lccn=45042424 |oclc=670356586 }} * {{cite book |last=Mayr |first=Ernst |year=1970 |title=Populations, Species, and Evolution: An Abridgment of Animal Species and Evolution |location=Cambridge, MA |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |isbn=978-0-674-69010-3 |lccn=79111486 |oclc=114063 |url=https://archive.org/details/populationsspeci00mayr }} * {{cite book |last=Mayr |first=Ernst |year=2001 |title=What Evolution Is |url=https://archive.org/details/whatevolutionis0000mayr_u8r4 |url-access=registration |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-04426-9 |lccn=2001036562 |oclc=47443814 }} * {{cite book |author=National Academy of Sciences |year=1998 |title=Teaching About Evolution and the Nature of Science |url=http://books.nap.edu/openbook.php?isbn=0309063647 |location=Washington, D.C. |publisher=National Academies Press |isbn=978-0-309-06364-7 |lccn=98016100 |oclc=245727856 |access-date=10. 1. 2015 |ref=NAS 1998 }} * {{cite book |author1=National Academy of Sciences |author2=Institute of Medicine |year=2008 |title=Science, Evolution, and Creationism |url=https://archive.org/details/isbn_9780309105866 |location=Washington, D.C. |publisher=National Academies Press |isbn=978-0-309-10586-6 |lccn=2007015904 |oclc=123539346 |access-date=31. 7. 2014 |ref=NAS 2008 }} * {{cite book |last1=Raven |first1=Peter H. |last2=Johnson |first2=George B. |year=2002 |title=Biology |url=https://archive.org/details/biologyrave00rave |url-access=registration |edition=6th |location=Boston, MA |publisher=McGraw-Hill Education |isbn=978-0-07-112261-0 |lccn=2001030052 |oclc=45806501 }} * {{cite book |last=Tattersall |first=Ian |year=1995 |title=The Fossil Trail: How We Know What We Think We Know About Human Evolution |url=https://archive.org/details/fossiltrailhowwe00tatt |url-access=registration |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0-19-506101-7 |lccn=94031633 |oclc=30972979 }} * {{cite book |last1=Weichert |first1=Charles K. |last2=Presch |first2=William |year=1975 |title=Elements of Chordate Anatomy |url=https://archive.org/details/elementsofchorda0000weic |url-access=registration |location=New York |publisher=McGraw-Hill |isbn=978-0-07-069008-0 |lccn=74017151 |oclc=1032188 }} {{Refend}} == Dodatni izvori== * {{cite book |last1=Charlesworth |first1=Brian |last2=Charlesworth |first2=Deborah |year=2003 |title=Evolution: A Very Short Introduction |series=Very Short Introductions |location=Oxford; New York |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-280251-4 |lccn=2003272247 |oclc=51668497 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionverysho0000char }} * {{cite book |last=Ellis |first=R. John |year=2010 |title=How Science Works: Evolution: A Student Primer |location=Dordrecht; New York |publisher=Springer Science+Business Media |doi=10.1007/978-90-481-3183-9 |isbn=978-90-481-3182-2 |lccn=2009941981 |oclc=465370643 }} * {{cite book |last=Horvitz |first=Leslie Alan |year=2002 |title=The Complete Idiot's Guide to Evolution |location=Indianapolis, IN |publisher=Alpha Books |isbn=978-0-02-864226-0 |lccn=2001094735 |oclc=48402612 }} * {{cite book |last1=Krukonis |first1=Greg |last2=Barr |first2=Tracy L. |year=2008 |title=Evolution For Dummies |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-11773-6 |lccn=2008922285 |oclc=183916075 }} * {{cite book |last=Pallen |first=Mark J. |year=2009 |title=The Rough Guide to Evolution |series=Rough Guides Reference Guides |location=London; New York |publisher=Rough Guides |isbn=978-1-85828-946-5 |lccn=2009288090 |oclc=233547316 }} * {{cite book |last=Sís |first=Peter |year=2003 |title=The Tree of Life: A Book Depicting the Life of Charles Darwin, Naturalist, Geologist & Thinker |edition=1st |location=New York |publisher=Farrar, Straus and Giroux |isbn=978-0-374-45628-3 |lccn=2002040706 |oclc=50960680 |url=https://archive.org/details/treeoflifebookde00sisp }} * {{cite book |last=Thomson |first=Keith |year=2005 |title=Fossils: A Very Short Introduction |series=Very Short Introductions |location=Oxford; New York |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-280504-1 |lccn=2005022027 |oclc=61129133 |url=https://archive.org/details/fossilsveryshort00thom_0 }} * {{cite book |last1=Villarreal |first1=Luis |year=2005 |title=Viruses and the Evolution of Life|publisher=ASM Press}} * {{cite book |last=Zimmer| first=Carl |year=2010 |title=The Tangled Bank: An Introduction to Evolution |location=Greenwood Village, CO |publisher=Roberts & Company Publishers |isbn=978-0-9815194-7-0 |lccn=2009021802 |oclc=403851918 }} == Vanjski linkovi == {{Portal|Biologija|Evolucijska biologija|Nauka}} * {{cite web |url=https://www.khanacademy.org/science/biology/her/evolution-and-natural-selection/v/introduction-to-evolution-and-natural-selection |title=Introduction to evolution and natural selection |website=Khan Academy |access-date=6. 1. 2015}} * {{cite web |url=https://science.howstuffworks.com/life/evolution/evolution.htm |title=How Evolution Works |last=Brain |first=Marshall |date=25. 7. 2001 |website=HowStuffWorks |access-date=6. 1. 2015}} * {{cite web |url=https://www.talkorigins.org/origins/faqs-evolution.html |title=The Talk.Origins Archive: Evolution FAQs |website=TalkOrigins Archive |publisher=The TalkOrigins Foundation, Inc. |location=Houston, TX |access-date=12. 1. 2015}} * {{cite web |url=http://evolution.berkeley.edu/ |title=Understanding Evolution: your one-stop resource for information on evolution |publisher=University of California, Berkeley |access-date=8. 1. 2015}} {{Uvodni naučni članci}} {{DEFAULTSORT:Evolution, Introduction to}} [[Kategorija:Biološka evolucija| ]] [[Kategorija:Biološke teorije]] qat8nv5n455s4m3fbgwhwfa8x4yw6uc 0 534423 3894646 3877557 2026-06-06T10:15:15Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894646 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jean Piaget in Ann Arbor.png||mini|desno|300px|Jean Piaget u Ann Arboru]] '''Piagetova teorija kognitivnog razvoja''', poznata i kao Piagetova [[genetička epistemologija]], predstavlja sveobuhvatnu teoriju o prirodi i razvoju ljudske inteligencije. Razvio ju je [[Švicarska|švicarski]] [[razvojna psihologija|razvojni psiholog]] [[Jean Piaget]] (1896–1980). Teorija se bavi [[epistemologija|prirodom znanja]] i načinom na koji ljudi postepeno stječu, oblikuju i koriste znanje.<ref name="Zhang_2022">{{cite journal |last=Zhang |first=Jianing |date=2022 |title=The Influence of Piaget in the Field of Learning Science |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1361300.pdf |journal=Higher Education Studies |publisher=Canadian Center of Science and Education |volume=12 |issue=3 |doi=10.5539/hes.v12n3p162 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}</ref> U literaturi je najčešće prepoznata kao [[teorija razvojnih stadija]], prema kojoj se kognitivni razvoj odvija kroz niz kvalitativno različitih razvojnih faza. Razvoj ove teorije započeo je 1919. tokom Piagetovog rada u laboratorijskoj školi [[Alfred Binet|Alfreda Bineta]] u [[Pariz]]u, gdje je uočio da djeca različitog uzrasta sistematski prave različite vrste grešaka pri rješavanju zadataka.<ref name="Franzoi_2014">{{cite book |last=Franzoi |first=Stephen L. |title=Essentials of Psychology |url=https://archive.org/details/essentialsofpsyc0000fran |date=2014 |publisher=BVT Publishing |location=Redding, CA |edition=5. |isbn=9781618826947 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova zapažanja, kao i iskustvo stečeno u radu u okviru Binetove škole, predstavljala su polaznu osnovu za oblikovanje njegove teorije kognitivnog razvoja.<ref name="Piaget_1952">{{cite book |editor1-last=Boring |editor1-first=Edwin G. |editor2-last=Werner |editor2-first=Heinz |editor3-last=Langfeld |editor3-first=Herbert S. |editor4-last=Yerkes |editor4-first=Robert M. |title=A History of Psychology in Autobiography, Vol IV. |url=https://archive.org/details/historyofpsychol00unse/page/n5/mode/2up |date=1930 |publisher=Clark University Press |location=Worcester |pages=237–256 |doi=10.1037/11154-011 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}</ref> U središtu Piagetovog objašnjenja nalazi se stav da razlike u [[Kognitivne sposobnosti|kognitivnim sposobnostima]] između djece različitog uzrasta ne proizlaze iz kvantiteta, nego iz kvaliteta njihove [[Inteligencija|inteligencije]].<ref name="McLeod_2024">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2026 |title=Piaget's Theory and Stages of Cognitive Development |url=https://www.simplypsychology.org/piaget.html |website=Simply Psychology |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu toga, Piaget je razvio teoriju koja kognitivni razvoj opisuje kroz četiri stadija: senzomotorni stadij, preoperacijski stadij, stadij konkretnih operacija i stadij formalnih operacija.<ref name="Inhelder_et_al_1976">{{cite book |editor1-last=Inhelder |editor1-first=Bärbel |editor2-last=Chipman |editor2-first=Harold H. |editor3-last=Zwingmann |editor3-first=Charles |title=Piaget and His School: A Reader in Developmental Psychology |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-642-46323-5_20 |date=1976 |publisher=Springer-Verlag |location=Berlin, Heidelberg |isbn=978-3-540-07251-5 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Svaki stadij odnosi se na određenu dob i opisuje razvoj specifičnih [[kognitivne sposobnosti|kognitivnih sposobnosti]]. Svaki od stadija povezan je s određenim uzrastom i karakterističnim obrascima razvoja kognitivnih sposobnosti, uključujući razvoj razumijevanja kroz djelovanje, simboličko predstavljanje, logičko mišljenje i [[zaključivanje]]. Prema Piagetu, [[kognitivni razvoj]] predstavlja proces postepene reorganizacije mentalnih struktura, koji nastaje kroz interakciju biološkog sazrijevanja i iskustva u okruženju. Dijete se posmatra kao aktivni učesnik u procesu učenja, koji kroz iskustvo usklađuje postojeća znanja s novim informacijama, što dovodi do prilagođavanja i promjene njegovih mentalnih shema.<ref name="McLeod_2024" /> U tom okviru, Piaget je isticao da se i razvoj jezika oslanja na prethodno usvojene kognitivne strukture i ne razvija se nezavisno od njih.<ref name="Chapman_Routledge_2009">{{cite book |editor1-last=Chapman |editor1-first=Siobhan |editor2-last=Routledge |editor2-first=Christopher |title=Key Ideas in Linguistics and the Philosophy of Language |url=http://www.cs.columbia.edu/~sbenus/Teaching/TheorLx/Key_Ideas_Lx.pdf |date=2009 |publisher=Edinburgh University Press |isbn=978-0-7486-2619-9 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piagetova teorija imala je značajan utjecaj na [[Obrazovanje|obrazovnu praksu]], posebno kroz razvoj nastave usmjerene na učenika i koncepte [[Otvoreno obrazovanje|otvorenog obrazovanja]].<ref name="Gorman_2008">{{cite book |editor-last=Gorman |editor-first=Robert F. |title=Great Lives from History: The 20th Century, 1901-2000 |url=https://archive.org/details/greatlivesfromhi0000unse_o5s6 |date=2008 |publisher=Salem Press |location=Pasadena, CA |isbn=978-1-58765-345-2 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Iako je široko primijenjena, teorija je predmet i kritičkih razmatranja, pri čemu je i sam Piaget ukazivao na određena ograničenja, posebno u pogledu njenog oslanjanja na jasno razgraničene razvojne stadije umjesto kontinuiranog razvoja.<ref name="Salkind_2006">{{cite book |editor-last=Salkind |editor-first=Neil J. |title=Encyclopedia of Human Development |url=https://archive.org/details/encyclopediaofhu0001unse_f8u2 |date=2006 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks, CA |isbn=978-1-4129-0475-9 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Priroda inteligencije: operativna i figurativna == Piaget je smatrao da je [[stvarnost]] mentalna konstrukcija koja se ne može razumjeti kao statična datost, nego kao sistem koji se sastoji od dva međusobno povezana dinamična elementa: transformacija i stanja.<ref name="Overton_Gallagher_1977">{{cite book |editor1-last=Overton |editor1-first=Willis F. |editor2-last=Gallagher |editor2-first=Jeanette McCarthy |title=Knowledge and Development: Volume 1 Advances in Research and Theory |date=1977 |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=978-1-4684-2309-9 |language=en}}</ref> U tom smislu, stvarnost je definisana kroz dinamiku promjena i stabilnih oblika koji se javljaju između tih promjena. Pod pojmom ''transformacije'' Piaget podrazumijeva sve vrste promjena kroz koje objekti ili osobe mogu prolaziti, uključujući promjene oblika, veličine ili položaja u prostoru i vremenu. Nasuprot tome, ''stanja'' označavaju privremene oblike ili karakteristike koje objekti ili osobe imaju između dvije transformacije. Tako, na primjer, voda mijenja oblik kada se prelijeva iz jedne posude u drugu, dok ljudi mijenjaju fizičke i psihološke karakteristike tokom odrastanja; jednako tako, objekti i osobe mogu mijenjati svoju lokaciju u prostoru i vremenu. Na osnovu ovakvog razumijevanja stvarnosti, Piaget je zaključio da [[inteligencija]], ukoliko ima adaptivnu funkciju, mora omogućiti predstavljanje i transformacijskih i statičnih aspekata stvarnosti. Drugim riječima, kognitivni sistem mora biti sposoban da istovremeno prati promjene i zadržava stabilne reprezentacije onoga što se mijenja.<ref name="Marechal_2010">{{cite book |last=Marechal |first=Garance |editor1-last=Mills |editor1-first=Albert J. |editor2-last=Durepos |editor2-first=Gabrielle |editor3-last=Wiebe |editor3-first=Elden |title=Encyclopedia of Case Study Research |chapter=Constructivism |url=https://www.researchgate.net/publication/301551748_Constructivism |date=2010 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks, CA |pages=220–225 |isbn=978-1-4129-5670-3 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> U tom okviru, Piaget razlikuje dvije komplementarne funkcije inteligencije. ''Operativna inteligencija'' odgovorna je za predstavljanje i mentalnu obradu dinamičkih, odnosno transformacijskih aspekata stvarnosti. Nasuprot tome, ''figurativna inteligencija'' odnosi se na predstavljanje statičnih aspekata stvarnosti, odnosno stanja koja se uočavaju između transformacija.<ref name="Piaget_Inhelder_1973">{{cite book |last1=Piaget |first1=Jean |last2=Inhelder |first2=Bärbel |title=Memory and Intelligence |url=https://ia800802.us.archive.org/1/items/in.ernet.dli.2015.139216/2015.139216.Memory-And-Intelligence.pdf |date=1973 |publisher=Routledge and Kegan Paul |location=London |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> ''Operativna inteligencija'' predstavlja aktivni aspekt inteligencije i obuhvata sve otvorene ili prikrivene radnje koje pojedinac poduzima kako bi pratio, razumio ili anticipirao promjene objekata ili osoba od interesa.<ref name="Geber_2006">{{cite book |editor-last=Geber |editor-first=Beryl A. |title=Piaget and Knowing |url=https://doi.org/10.4324/9780203715772 |date=2006 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780203715772 |doi=10.4324/9780203715772 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ona je usmjerena na razumijevanje procesa transformacije i promjene. Nasuprot tome, ''figurativna inteligencija'' predstavlja relativno statičan aspekt inteligencije. Ona se odnosi na sve oblike mentalnog predstavljanja pomoću kojih se u svijesti zadržavaju stanja koja se javljaju između različitih transformacija. U nju se ubrajaju [[percepcija]], [[imitacija]], mentalne slike, [[crtež]] i [[jezik]].<ref name="Gruber_Voneche_1977">{{cite book |editor1-last=Gruber |editor1-first=Howard E. |editor2-last=Voneche |editor2-first=J. Jacques |date=1977 |title=The Essential Piaget |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/essentialpiaget0000howa_y0q8/page/n3/mode/2up |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je smatrao da figurativni aspekti inteligencije imaju sekundarnu ulogu u odnosu na operativne, jer se njihovo značenje uvijek izvodi iz procesa transformacije. Drugim riječima, stanja ne postoje nezavisno od promjena koje ih povezuju. U tom smislu, razumijevanje je primarno zasnovano na operativnoj inteligenciji, dok figurativna inteligencija služi kao sredstvo reprezentacije tog razumijevanja. Operativna inteligencija kontinuirano oblikuje način na koji pojedinac razumije svijet, a mijenja se kada postojeći obrasci razumijevanja više nisu adekvatni. U tom procesu Piaget izdvaja dvije osnovne funkcije [[Kognitivni razvoj|kognitivnog razvoja]]: ''asimilaciju'' i ''akomodaciju''.<ref name="Salkind_2006" /><ref name="Gruber_Voneche_1977" /><ref name="Strickland_2001">{{cite book |editor-last=Strickland |editor-first=Bonnie |title=The Gale Encyclopedia of Psychology |url=https://www.nu.edu.ye/wp-content/uploads/2014/05/Gale-Encyclopedia-of-Psychology-2nd-ed.-2001.pdf |date=2001 |publisher=Gale Group |edition=2. |isbn=0-7876-4786-1 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guthrie_2003">{{cite book |editor-last=Guthrie |editor-first=James W. |title=Encyclopedia of Education |url=https://archive.org/details/encyclopediaofed0008unse |date=2003 |publisher=Macmillan Reference USA |location=New York |isbn=0-02-865594-X |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Asimilacija i akomodacija === Proučavajući procese [[Učenje|učenja]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]], Piaget je posebnu pažnju posvetio procesima [[Kognitivni razvoj|kognitivnog razvoja]] koje je nazvao ''asimilacija'' i ''akomodacija''. Prema Piagetu, ovi procesi omogućavaju pojedincu da razumije i prilagodi se svijetu koji ga okružuje.<ref name="Dantier_2003">{{cite web |last=Dantier |first=Bernard |date=2003 |title=Jean Piaget, La connaissance de l'objet d'études avec la connaissance du sujet étudiant entre assimilation et accommodation |url=https://classiques.uqam.ca/collection_methodologie/piaget_jean/connaissance_objet_etude/connaissance_objet_etude_texte.html |website=Les classiques des sciences sociales |publisher=Université du Québec à Chicoutimi |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> ''Asimilacija'' označava proces uključivanja novih iskustava i informacija u postojeće kognitivne strukture ili [[Shema (psihologija)|sheme]].<ref name="Berger_2008">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |date=2008 |title=The Developing Person Through the Life Span |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_d0w9 |edition=7. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-0-7167-6080-1 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Putem asimilacije pojedinac nove ili nepoznate informacije nastoji razumjeti oslanjajući se na prethodno stečeno znanje i postojeće kognitivne sheme. Na taj način nova iskustva reinterpretiraju se i uklapaju u postojeće obrasce razumijevanja.<ref name="Berger_2008" /> Nasuprot tome, ''akomodacija'' predstavlja proces prilagođavanja ili mijenjanja postojećih kognitivnih shema kako bi se nove informacije mogle uspješno razumjeti i integrisati. Do akomodacije dolazi onda kada postojeće znanje nije dovoljno za objašnjenje novog iskustva ili situacije, zbog čega se kognitivne strukture moraju izmijeniti.<ref name="McLeod_2024" /> Piaget je smatrao da je akomodacija neophodna za intelektualni razvoj, jer omogućava kontinuirano proširivanje razumijevanja novih pojmova, iskustava i obrazaca mišljenja.<ref name="Block_1982">{{cite journal |last=Block |first=Jack |date=1982 |title=Assimilation, Accommodation, and the Dynamics of Personality Development |journal=Child Development |volume=53 |issue=2 |pages=281–295 |doi=10.2307/1128971 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/89b08b1b9cc43f5e226ab7a2c2409827ea1106e7 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu Piagetovih teorijskih postavki razvijene su različite [[nastavne metode]] koje naglašavaju aktivnu ulogu učenika u procesu učenja. Posebno se ističu pristupi zasnovani na postavljanju pitanja i [[Istraživačko učenje|istraživačkom učenju]], kojima se učenici podstiču da preispituju postojeća znanja i suočavaju se sa proturječnostima između ranijih shvatanja i novih iskustava, što doprinosi učenju i kognitivnom razvoju.<ref name="Klein_2023">{{cite journal |last=Klein |first=Reuven Chaim |date=2023 |title=The Passover Seder as an Exercise in Piagetian Education Theory |journal=Religious Education |volume=118 |issue=5 |pages=1–13 |doi=10.1080/00344087.2023.2228189 |url=https://www.researchgate.net/publication/372381869_The_Passover_Seder_as_an_Exercise_in_Piagetian_Education_Theory |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je smatrao da ljudski [[mozak]], razvijen kroz proces [[evolucija|evolucije]], teži uspostavljanju ravnoteže između postojećeg znanja i novih iskustava. Tu ravnotežu nazivao je ''ekvilibracija'', a smatrao ju je osnovom kognitivnog razvoja. Prema njegovom shvatanju, ekvilibracija se ostvaruje kroz međusobno djelovanje procesa asimilacije i akomodacije.<ref name="Berger_2008" /> Piaget je naglašavao da asimilacija i akomodacija predstavljaju međusobno povezane procese koji ne mogu funkcionisati odvojeno jedan od drugog.<ref name="Block_1982" /> Da bi pojedinac mogao asimilirati neki objekt u postojeću [[Shema (psihologija)|mentalnu shemu]], potrebno je prethodno prilagoditi razumijevanje specifičnih karakteristika tog objekta, odnosno izvršiti određeni stepen akomodacije. Na primjer, kako bi dijete prepoznalo jabuku kao ″jabuku″, ono najprije mora uočiti njene karakteristike, poput oblika, veličine ili boje. Prema Piagetu, kognitivni razvoj odvija se kroz postepeno uspostavljanje ravnoteže između asimilacije i akomodacije. Kada su ova dva procesa usklađena, formiraju se mentalne sheme operativne inteligencije. Ukoliko jedan proces postane dominantan nad drugim, dolazi do stvaranja reprezentacija koje pripadaju figurativnoj inteligenciji.<ref name="McLeod_2024" /> === Kognitivna ekvilibracija === [[Datoteka:Flow Chart of Piaget's Adaption - Bosnian version.png||mini|desno|300px|Dijagram Piagetovog procesa adaptacije (asimilacija i akomodacija)]] Piaget je smatrao da na kognitivni razvoj utječu tri osnovna faktora: biološko sazrijevanje, iskustvo i društveno okruženje. Pored njih, izdvajao je i četvrti faktor - ''ekvilibraciju'', koju je definisao kao proces održavanja ravnoteže između postojećih kognitivnih shema i novih iskustava.<ref name="Bjorklund_2012">{{cite book |last=Bjorklund |first=David F. |date=2012 |title=Children's Thinking: Cognitive Development and Individual Differences |url=https://archive.org/details/childrensthinkin0000bjor_q0i8 |edition=5. |publisher=Wadsworth/Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-1-111-34605-8 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Piaget_1977_Development">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |date=1977 |title=The Development of Thought: Equilibration of Cognitive Structures |url=https://archive.org/details/developmentoftho00piag |publisher=Viking Press |location=New York |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ekvilibracija predstavlja proces kojim pojedinac nastoji uspostaviti sklad između postojećeg znanja i novih informacija iz okruženja. Piaget je smatrao da ljudi imaju urođenu potrebu da razumiju svijet koji ih okružuje kako bi se mogli uspješno prilagoditi stvarnosti i djelovati u njoj. Kada se dijete suoči s informacijom koja se ne uklapa u postojeće sheme, javlja se stanje neravnoteže (disekvilibrijum). To stanje pokreće proces prilagođavanja, koji se može odvijati na tri načina: ignorisanjem nove informacije, njenim uklapanjem u postojeće sheme (asimilacija) ili promjenom postojećih shema (akomodacija). Bez obzira na način uspostavljanja ravnoteže, Piaget je smatrao da stanje ekvilibracije nije trajno. Novi podražaji i iskustva neprestano dovode do novih nesklada između postojećeg znanja i stvarnosti, čime se ponovo pokreće proces kognitivnog razvoja.<ref name="Boom_2009">{{cite book |last=Boom |first=Jan |editor1-last=Müller |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Carpendale |editor2-first=Jeremy I. M. |editor3-last=Smith |editor3-first=Leslie |title=The Cambridge Companion to Piaget |chapter=Piaget on Equilibration |url=https://doi.org/10.1017/CCOL9780521898584.006 |date=2009 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=132–149 |doi=10.1017/CCOL9780521898584.006 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, dijete koje je prethodno imalo iskustvo s konjima može prvi susret sa slonom interpretirati kao poznatu životinju, oslanjajući se na sličnosti u veličini i obliku. Tek kroz korekciju i dodatno iskustvo dijete postepeno diferencira ove pojmove i proširuje svoju postojeću shemu ″životinje″, čime uspostavlja stabilniju ravnotežu u razumijevanju svijeta. Piaget je smatrao da s uzrastom dolazi do prelaska u više razvojne stadije, pri čemu se postojeće sheme češće suočavaju s informacijama koje ih nadilaze. Istraživanja su pokazala da su djeca uspješnija u učenju kada su izložena modelima i zadacima koji odgovaraju njihovom trenutnom razvojnom nivou ili su neznatno iznad njega, dok prevelika odstupanja mogu smanjiti efekat učenja.<ref name="Silverman_Litman_1979">{{cite journal |last1=Silverman |first1=Irwin W. |last2=Litman |first2=Ruth |date=1979 |title=Two Tests of Piaget's Equilibration Model: A Replication and an Extension |journal=International Journal of Behavioral Development |volume=2 |issue=3 |pages=239–254 |doi=10.1177/016502547900200302 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/016502547900200302 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Levin_Feldman_1979">{{cite conference |last1=Levin |first1=Diane E. |last2=Feldman |first2=David Henry |date=1979 |title=Peer interaction as a source of cognitive developmental change |book-title=Paper presented at the 87th Annual Convention of the American Psychological Association |location=New York |publisher=Spencer Foundation / ERIC |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED179317.pdf |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Četiri faze razvoja == U svojoj teoriji [[kognitivni razvoj|kognitivnog razvoja]], [[Jean Piaget]] je predložio da ljudi prolaze kroz četiri razvojne faze: senzomotoričku fazu, predoperacionalnu fazu, fazu konkretnih operacija i fazu formalnih operacija.<ref name="Berger_2008" /> === Senzomotorička faza === [[Datoteka:US Navy 100406-N-7478G-346 Operations Specialist 2nd Class Reginald Harlmon and Electronics Technician 3rd Class Maura Schulze play peek-a-boo with a child in the Children's Ward at Hospital Likas.jpg||mini|desno|300px|Pripadnici [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država]] (US Navy) igraju igru skrivanja lica (″peek-a-boo″) sa djetetom na dječijem odjelu bolnice Likas]] Senzomotorička faza predstavlja prvu fazu u Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja i traje od rođenja do usvajanja jezika.<ref name="Tuckman_Monetti_2010">{{cite book |last1=Tuckman |first1=Bruce W. |last2=Monetti |first2=David M. |date=2010 |title=Educational Psychology |publisher=Wadsworth |location=Belmont, CA |url=https://books.google.ba/books/about/Educational_Psychology.html?id=UIlsCgAAQBAJ&redir_esc=y |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom ovog perioda dojenčad postepeno razvija razumijevanje svijeta povezivanjem osjetilnih iskustava, poput vida i sluha, s fizičkim aktivnostima kao što su hvatanje, sisanje, puzanje i kretanje.<ref name="Bernstein_1989">{{cite book |last1=Bernstein |first1=Douglas A. |last2=Roy |first2=Edward J. |last3=Srull |first3=Thomas K. |last4=Wickens |first4=Christopher D. |date=1989 |title=Psychology Study Guide |location=Boston |publisher=Houghton Mifflin Company |url=https://archive.org/details/psychologystudyg0000doug |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dijete stječe znanja o okruženju upravo kroz vlastite pokrete i neposrednu interakciju sa predmetima.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2025 |title=Sensorimotor Stage of Cognitive Development |url=https://www.simplypsychology.org/sensorimotor.html |access-date=27. 5. 2026 |website=Simply Psychology |language=en}}</ref> Na početku senzomotoričke faze ponašanje djeteta uglavnom se zasniva na [[refleks]]nim i [[instinkt]]ivnim reakcijama prisutnim od rođenja. Kako razvoj napreduje, dijete postepeno prelazi prema složenijim oblicima ponašanja i razvija prve oblike simboličkog mišljenja.<ref name="McLeod_2025" /> Tokom ove faze djeca uče da su odvojena od svoje okoline te počinju razumijevati da predmeti i osobe postoje čak i kada ih trenutno ne vide ili ne čuju. Razvoj ''[[trajnost objekta|trajnosti objekta]]'' (permanentnosti objekta) jedno je od najvažnijih postignuća senzomotoričke faze.<ref name="Berger_2008" /> Trajnost objekta odnosi se sposobnost djeteta da razumije da predmet nastavlja postojati i onda kada nije neposredno prisutan i vidljiv ili dostupan čulima djeteta.<ref name="McLeod_2025" /> Kao primjer razvoja trajnosti objekta često se navodi [[igra skrivanja lica]], poznata kao ″peek-a-boo″, u kojoj djeca reaguju na iznenadno nestajanje i ponovno pojavljivanje lica odrasle osobe. Djeca koja još nisu razvila trajnost objekta ponašaju se kao da skrivena osoba ili predmet više ne postoje. Pred kraj senzomotoričkog perioda djeca razvijaju stabilniji osjećaj sebe i razumijevanje trajnosti objekata, zbog čega postepeno gube interes za ovu vrstu igre.<ref name="Berger_2008" /> [[Jean Piaget|Piaget]] je senzomotoričku fazu podijelio na šest podfaza.<ref name="Berger_2008" /> {| class="wikitable" |- ! # ! Podfaza ! Dob ! Opis |- |1 | ''Jednostavni refleksi'' | Rođenje – 6 sedmica | ″Koordinacija osjeta i aktivnosti putem refleksnog ponašanja.″<ref name="Santrock_2008">{{cite book |last=Santrock |first=John W. |date=2008 |title=A Topical Approach To Life-Span Development |pages=211–216 |publisher=McGraw-Hill |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/topicalapproacht0000sant_k2w6 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget opisuje tri osnovna refleksa: sisanje predmeta ustima, praćenje pokretnih ili zanimljivih objekata pogledom te zatvaranje šake kada predmet dodirne dlan ([[Palmarni refleks hvatnja|palmarni refleks]]). Tokom prvih šest sedmica života ovi refleksi postepeno prerastaju u voljne radnje. Na primjer, palmarni refleks postaje namjerno hvatanje predmeta.<ref name="Gruber_Voneche_1977" /> |- | 2 | ''Prve navike i faza primarnih kružnih reakcija'' | 6 sedmica – 4 mjeseca | ″Koordinacija osjeta i dvije vrste [[Shema (psihologija)|shema]]: navika (refleksa) i primarnih kružnih reakcija (ponavljanje događaja koji se prvobitno dogodio slučajno). Glavni fokus i dalje je na tijelu dojenčeta.″<ref name="Santrock_2008" /> Kao primjer može se navesti ponavljanje pokreta pomicanja ruke ispred lica. U ovoj podfazi mogu se javiti i pasivne reakcije nastale putem [[klasično uslovljavanje|klasičnog]] ili [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]].<ref name="Gruber_Voneche_1977" /> |- |3 | ''Faza sekundarnih kružnih reakcija'' | 4 – 8 mjeseci | Razvijaju se prve [[navika|navike]]. ″Dojenčad postaje više usmjerena na objekte i prelazi granice usmjerenosti na sebe; ponavlja aktivnosti koje proizvode zanimljive ili ugodne rezultate.″<ref name="Santrock_2008" /> Ova faza povezana je s razvojem [[Motorička koordinacija|koordinacije]] između [[Vizuelna percepcija|vizuelne percepcije]] i [[Hvatanje|hvatanja]] predmeta. Javljaju se tri nove sposobnosti: namjerno hvatanje željenog predmeta, sekundarne kružne reakcije i [[Induktivno zaključivanje|razlikovanje]] između sredstva i cilja. Dijete počinje svjesno posezati za predmetima te ponavljati radnje (sekundarne kružne reakcije) koje uključuju vanjske objekte, poput stalnog pritiskanja prekidača kako bi se upalilo svjetlo. U ovoj podfazi javlja i razlikovanje između sredstava i ciljeva. Ovo je vjerovatno jedna od najvažnijih podfaza djetetovog razvoja jer označava pojavu [[Logika|logičkog mišljenja]].<ref name="Gruber_Voneche_1977" /> |- |4 | ''Koordinacija sekundarnih kružnih reakcija'' | 8 – 12 mjeseci | ″Koordinacija vida i dodira — koordinacija oko-ruka; koordinacija shema i [[Namjernost|namjernog ponašanja]] (intencionalnost).″<ref name="Santrock_2008" /> Ova podfaza posebno je povezana s razvojem logike i usklađivanjem sredstva i cilja. Piaget ju je smatrao početkom ″prave prave [[Inteligencija|inteligencije]]″. U ovoj podfazi dijete počinje planski organizovati aktivnosti radi postizanja određenog cilja.<ref name="Gruber_Voneche_1977" /> |- |5 | ''Tercijarne kružne reakcije, novina i radoznalost'' | 12 – 18 mjeseci | ″Dojenčad postaje zainteresovana za različita svojstva predmeta i za različite posljedice koje mogu izazvati svojim djelovanjem na objekte; eksperimentišu sa novim oblicima ponašanja.″<ref name="Santrock_2008" /> Ova podfaza povezana je s otkrivanjem novih načina za ostvarivanje [[cilj]]eva. Piaget dijete u ovoj podfazi opisuje kao ″malog naučnika″ koji kroz jednostavne eksperimente istražuje nova rješenja i načine djelovanja.<ref name="Gruber_Voneche_1977" /> |- |6 | ''Internalizacija shema'' | 18 – 24 mjeseca | ″Dojenčad razvija sposobnost korištenja primitivnih simbola i stvaranja trajnih mentalnih predstava.″<ref name="Santrock_2008" /> Ova podfaza povezana je sa počecima [[uvid]]a i stvarne [[kreativnost]]i. Predstavlja prelazak u predoperacionalnu fazu razvoja. |} === Predoperacionalna faza === Predoperacionalna faza predstavlja drugu fazu Piagetove teorije kognitivnog razvoja, koju je autor definisao na osnovu posmatranja dječije igre i simboličkog ponašanja. Ova faza, prema Piagetu, počinje krajem druge godine života, kada se razvija govor, i traje približno do sedme godine. U tom periodu djeca još uvijek ne razumiju principe konkretne logike niti su u mogućnosti da mentalno manipulišu informacijama.<ref name="Cherry_2026">{{cite web |last=Cherry |first=Kendra |date=2026 |title=The Preoperational Stage of Cognitive Development: How play and imagination fuel early childhood thinking |url=https://www.verywellmind.com/preoperational-stage-of-cognitive-development-2795461 |access-date=28. 5. 2026 |website=Verywell Mind |language=en}}</ref> U ovom razvojnom razdoblju dolazi do izraženog napretka u [[igra|igri]] i razvoju [[Mašta|mašte]]. Dijete sve više koristi simboličke oblike mišljenja, pri čemu jedan predmet može predstavljati drugi, što se ogleda u simboličkoj igri. Tako, na primjer, komadi papira mogu predstavljati tanjire, kutija sto, a igračke ili figure hranu. Ovakvi oblici igre ukazuju na razvoj sposobnosti simboličkog predstavljanja, iako dijete još uvijek u potpunosti ne razlikuje simbol od stvarnog objekta. Predoperacionalna faza obilježena je ograničenim i još uvijek nedovoljno razvijenim logičkim mišljenjem. Djeca mogu formirati stabilne pojmove i razvijati magijska uvjerenja, odnosno oblik [[Magijsko mišljenje|mišljenja]] u kojem se uzročno-posljedične veze tumače na nerealističan način. Razmišljanje ostaje [[Egocentrizam|egocentrično]], što znači da dijete teško usvaja perspektivu drugih osoba i uglavnom svijet posmatra iz vlastitog ugla. Piaget je predoperacionalnu fazu dodatno podijelio na dvije podfaze: podfazu simboličke funkcije i podfazu intuitivnog mišljenja. U prvoj podfazi djeca razvijaju sposobnost da razumiju, mentalno predstavljaju, pamte i zamišljaju objekte čak i kada oni nisu prisutni. U drugoj podfazi javljaju se intenzivna radoznalost i učestalo postavljanje pitanja poput ″zašto?″ i ″kako?″, pri čemu dijete nastoji razumjeti odnose i pojave u svom okruženju.<ref name="Santrock_2004">{{cite book |last=Santrock |first=John W. |date=2004 |title=Life-Span Development |publisher=McGraw-Hill College |location=Boston, MA |url=https://archive.org/details/lifespandevelopm00john |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Podfaza simboličke funkcije ==== Podfaza simboličke funkcije predstavlja rani dio predoperacionalne faze, koji se javlja u periodu između druge i četvrte godine života. U ovoj razvojnoj podfazi dijete još uvijek ne može vršiti logičke mentalne operacije niti sistematski transformisati informacije, ali se postepeno razvija sposobnost mišljenja putem slika i simbola. U tom kontekstu dolazi do značajnog napretka u razvoju jezika, kao i do pojave simboličke igre. Simbolička igra predstavlja oblik igre u kojem dijete koristi maštu kako bi predstavljalo situacije i uloge koje nisu direktno prisutne u stvarnosti. To može uključivati stvaranje zamišljenih prijatelja ili preuzimanje različitih uloga u igri s drugom djecom. U tom kontekstu, djeca često učestvuju u igrama poput ″igre kuće″ ili ″čajanke″, pri čemu predmetima i osobama dodjeljuju simbolička značenja. Kako se simbolička igra razvija, ona postaje sve više socijalno usmjerena, jer djeca počinju usklađivati uloge i zajednički oblikovati scenarije igre. Način na koji dijete koristi simboličku igru povezan je sa razvojem kreativnosti i sposobnošću uspostavljanja socijalnih odnosa.<ref name="Hoffmann_Russ_2011">{{cite journal |last1=Hoffmann |first1=Jessica |last2=Russ |first2=Sandra |date=decembar 2011 |title=Pretend Play, Creativity, and Emotion Regulation in Children |journal=Psychology of Aesthetics, Creativity, and the Arts |volume=6 |issue=2 |pages=175–184 |doi=10.1037/a0026299 |url=https://www.researchgate.net/publication/232559599_Pretend_Play_Creativity_and_Emotion_Regulation_in_Children |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, istraživanja ukazuju da kvalitet simboličke igre može imati dugoročnije razvojne implikacije, pri čemu se kod djece čija igra sadrži izraženiji nasilni sadržaj kasnije mogu uočiti slabije razvijeni [[Prosocijalno ponašanje|prosocijalni obrasci ponašanja]] te izraženije [[Antisocijalno ponašanje|antisocijalne]] tendencije.<ref name="Dunn_Hughes_2001">{{cite journal |last1=Dunn |first1=Judy |last2=Hughes |first2=Claire |date=mart 2001 |title="I Got Some Swords And You're Dead!": Violent Fantasy, Antisocial Behavior, Friendship, and Moral Sensibility In Young Children |journal=Child Development |volume=72 |issue=2 |pages=491–505 |doi=10.1111/1467-8624.00292 |pmid=11333080 |url=https://www.jstor.org/stable/1132409 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Iako se u ovoj fazi javljaju novi oblici mišljenja, kognitivni razvoj i dalje karakterišu ograničenja poput [[Egocentrizam|egocentrizma]], odnosno teškoće u sagledavanju perspektive drugih osoba, te prekauzalnog mišljenja, u kojem dijete uzročno-posljedične odnose tumači na subjektivan i nelogičan način. [[Egocentrizam]] predstavlja kognitivnu karakteristiku razvoja u kojoj dijete nije u stanju razlikovati vlastitu perspektivu od perspektive druge osobe. U tom periodu dijete svijet uglavnom interpretira isključivo iz vlastitog ugla, pri čemu mu je otežano razumijevanje da drugi ljudi mogu imati drugačije viđenje iste situacije. Posljedično, dijete često nije ni svjesno postojanja različitih tačaka gledišta.<ref name="Piaget_1967">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |date=1967 |title=A Child's Conception of Space |publisher=W.W. Norton & Company, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/childsconception0000piag_e5l4 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova osobina posebno dolazi do izražaja u eksperimentalnoj situaciji poznatoj kao ″[[problem tri planine]]″, koju su razvili Piaget i švicarska razvojna psihologinja [[Bärbel Inhelder]]. U ovom zadatku djetetu se prikazuju tri različite perspektive planinskog modela, nakon čega se od njega traži da opiše šta bi vidjela lutka postavljena u različitim pozicijama. Ipak, dijete dosljedno opisuje scenu iz vlastite tačke gledišta, bez sposobnosti da zauzme perspektivu lutke. Sličan obrazac razmišljanja može se uočiti i u svakodnevnim situacijama, kada dijete pretpostavlja da i druge osobe dijele njegove preferencije, npr. ″Ja volim ''[[Stitch (Lilo i Stitch)|Stitcha]]'', pa ga mora voljeti i dijete iz komšiluka koje je starije.″ Pored egocentrizma, u predoperacionalnoj fazi prisutan je i specifičan oblik razumijevanja [[Uzročnost|uzročno-posljedičnih]] odnosa koji Piaget naziva prekauzalnim mišljenjem. U ovom obliku mišljenja dijete objašnjava pojave na osnovu vlastitih iskustava i subjektivnih pretpostavki, umjesto na osnovu logičkih veza između uzroka i posljedica. U okviru prekauzalnog mišljenja izdvajaju se tri osnovna koncepta uzročnosti koja su karakteristična za djecu u ovom periodu: [[animizam]], artificializam i [[Transdukcija (psihologija)|transduktivno]] zaključivanje.<ref name="Rathus_2006">{{cite book |last=Rathus |first=Spencer A. |date=2006 |title=Childhood: Voyages in Development |publisher=Thomson/Wadsworth |location=Belmont, CA |isbn=9780495004455 |url=https://archive.org/details/childhoodvoyages0000rath |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Animizam]] označava razvojni oblik mišljenja u kojem dijete neživim objektima pripisuje sposobnost djelovanja i osobine slične živim bićima. U tom okviru, dijete može smatrati da je pločnik ″odgovoran″ za njegov pad ili da zvijezde trepere zato što su ″radosne″. Na taj način prirodne pojave i predmeti dobivaju namjere i emocije karakteristične za živa bića. Sličan oblik razmišljanja predstavlja artificijalizam, koji se odnosi na uvjerenje da su karakteristike prirodne sredine rezultat ljudskog djelovanja ili intervencije. Tako dijete može objašnjavati vjetar tvrdnjom da ga neko ″puše jako″ ili smatrati da su oblaci bijeli zato što ih je neko ″obojio″. Ovi oblici spadaju u širi okvir prekauzalnog mišljenja, koje karakteriše ograničeno razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa. Njegovu osnovu čini transduktivno zaključivanje, pri kojem dijete povezuje pojedinačne događaje bez razumijevanja stvarne uzročne veze između njih.<ref name="Santrock_2004" /><ref name="ColumbusCitySchools_2013">{{cite web |title=Preoperational Stage |url=http://www.columbuscityschools.org/lee/pioneer/stage2.htm |access-date=28. 5. 2026 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728114723/http://www.columbuscityschools.org/lee/pioneer/stage2.htm |archive-date=28. 7. 2013 |website=Columbus City Schools |language=en}}</ref> Za razliku od [[Deduktivno zaključivanje|deduktivnog]] i [[Induktivno zaključivanje|induktivnog zaključivanja]], koje se zasniva na logičkom povezivanju općeg i posebnog, transduktivno zaključivanje polazi od jednog konkretnog događaja i povezuje ga sa drugim, također konkretnim događajem, iako između njih ne postoji objektivna uzročna povezanost. Tako, na primjer, ako dijete čuje lavež psa, a neposredno nakon toga pukne balon, ono može zaključiti da je lavež psa uzrokovao pucanje balona, iako su ta dva događaja međusobno nepovezana. ==== Podfaza intuitivnog mišljenja ==== Jedna od osnovnih karakteristika preoperacionalne faze razvoja jeste pojava primitivnog zaključivanja. U dobi između četvrte i sedme godine, mišljenje se postepeno razvija od simboličkog ka intuitivnom obliku. Ovaj razvojni period obilježen je sve većim oslanjanjem na intuiciju u odnosu na neposrednu percepciju. Djeca u ovoj fazi počinju razvijati automatske misaone procese koji ne zahtijevaju svjesno obrazlaganje niti sistematsko dokazivanje. Piaget je ovu podfazu nazvao ″intuitivno mišljenje″ jer se u njoj uočava početak logičkog rasuđivanja, iako djeca još uvijek nisu u stanju objasniti razloge vlastitih zaključaka. Njihovo mišljenje ostaje nedovoljno zrelo i podložno kognitivnim greškama, pri čemu se u velikoj mjeri oslanjaju na subjektivnu percepciju objekata i događaja. Ovu fazu karakterišu [[centracija]], [[Konzervacija (psihologija)|konzervacija]], [[ireverzibilnost]], klasifikacija i tranzitivno zaključivanje. [[Centracija]] predstavlja usmjeravanje pažnje na jednu istaknutu karakteristiku situacije, uz zanemarivanje ostalih relevantnih aspekata. [[Konzervacija (psihologija)|Konzervacija]] se odnosi na razumijevanje da promjena izgleda supstance ne mijenjaju njena osnovna svojstva. U ovom razvojnom periodu djeca još uvijek ne posjeduju razvijen pojam konzervacije, te istovremeno pokazuju izraženu sklonost centraciji. Ove karakteristike se mogu jasnije uočiti kroz Piagetov eksperimentalni zadatak sa tečnostima. Djetetu se pokažu dvije identične čaše sa jednakom količinom tečnosti, pri čemu dijete obično zaključuje da je količina jednaka. Međutim, kada se sadržaj jedne čaše prelije u višu i užu posudu, djeca mlađa od sedam ili osam godina često zaključuju da sada postoji različita količina tečnosti, te da viša posuda sadrži više (centracija). Pri tome ne uzimaju u obzir prethodnu jednakost količina, niti činjenicu da se količina nije promijenila (konzervacija). [[Ireverzibilnost]] označava nemogućnost mentalnog vraćanja na početno stanje ili obrtanja niza radnji u mislima. U navedenom primjeru, dijete ne razumije da bi vraćanjem tečnosti u prvobitnu posudu količine ponovo bile jednake. Sličan obrazac razmišljanja javlja se i u zadacima poređenja količina, gdje djeca na osnovu vizuelnog dojma zaključuju da red raspoređenih predmeta sa većim razmakom sadrži više elemenata, iako je njihov broj jednak.<ref name="McLeod_2024" /><ref name="Santrock_2004" /> Klasifikacija odnosi se na kognitivnu sposobnost koju djeca u ovoj fazi još nisu u potpunosti razvila. Zbog nemogućnosti istovremenog sagledavanja šire kategorije i njenih podkategorija, djeca ne razumiju da jedna klasa može obuhvatati više užih klasa.<ref name="Rathus_2006" /> Na primjer, kada se djetetu prikaže slika sa osam pasa i tri mačke, te ga se pita ima li više pasa ili životinja, dijete često odgovara da ima ″više pasa″, jer ne uspijeva istovremeno uzeti u obzir odnos između podklasa i šire klase ″životinje″.<ref name="Andrews_et_al_2009">{{cite journal |last1=Andrews |first1=Glenda |last2=Halford |first2=Graeme S. |last3=Murphy |first3=Karen |last4=Knox |first4=Kathy |date=januar 2009 |title=Integration Of Weight And Distance Information In Young Children: The Role Of Relational Complexity |journal=Cognitive Development |volume=24 |issue=1 |pages=49–60 |doi=10.1016/j.cogdev.2008.07.005 |hdl=10072/29392 |url=https://www.academia.edu/129000802/Integration_of_weight_and_distance_information_in_young_children_The_role_of_relational_complexity |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Slično tome, u okviru intuitivnog mišljenja razvija se i ograničeno tranzitivno zaključivanje, odnosno sposobnost izvođenja logičkih odnosa na osnovu prethodnih informacija. Djeca u preoperacionalnoj fazi ovu sposobnost još uvijek ne posjeduju u potpunosti. Na primjer, ako znaju da je A veće od B, a B veće od C, dijete može imati poteškoće u zaključivanju da je A veće i od C. === Faza konkretnih operacija === [[Datoteka:Piaget konkretne operacije.png||mini|desno|300px|Dijagram konkretnih operacija prema [[Jean Piaget|Jeanu Piagetu]]]] Faza konkretnih operacija predstavlja treću fazu u Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja. Ova faza slijedi nakon preoperacionalne faze i obuhvata period od približno 7. do 11. godine života, što odgovara srednjem djetinjstvu i ranom [[Predadolescencija|predadolescentskom razdoblju]].<ref name="Ginsburg_Opper_1969">{{cite book |last1=Ginsburg |first1=Herbert |last2=Opper |first2=Sylvia |date=1969 |title=Piaget's Theory of Intellectual Development: An Introduction |publisher=Prentice Hall |url=https://archive.org/details/piagetstheoryofi00gins_0/page/n7/mode/2up |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Karakteriše je značajan napredak u razvoju logičkog mišljenja, koje postaje sve zrelije i sličnije mišljenju odraslih osoba. U ovoj fazi djeca počinju rješavati probleme na logičniji i sistematičniji način, ali njihovo mišljenje je i dalje vezano za konkretne objekte i situacije. Apstraktno i [[Hipoteza|hipotetičko]] mišljenje još uvijek nije u potpunosti razvijeno, pa dijete može uspješno rješavati samo one zadatke koji se odnose na stvarne, konkretne situacije. Upravo u ovom periodu djeca usvajaju osnovna pravila logičkog zaključivanja, uključujući i [[Konzervacija (psihologija)|konzervaciju]].<ref name="DavidsonFilms_1993">{{cite video |title=Concrete Operations |date=1993 |publisher=Davidson Films, Inc. |url=https://www.bing.com/videos/riverview/relatedvideo?q=Concrete+Operations+%5bVideo+file%5d.+(1993).+Davidson+Films%2c+Inc.+Retrieved+October+6%2c+2014%2c+from+Education+in+Video%3a+Volume+I.&mid=DEF3D19318CDB88007AADEF3D19318CDB88007AA&churl=https%3a%2f%2fwww.youtube.com%2fchannel%2fUCnljspBdY19E69f_qWnOlPA&FORM=VIRE |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je istakao da se u ovoj fazi razvija sposobnost [[Induktivno zaključivanje|induktivnog zaključivanja]], koje podrazumijeva izvođenje [[Generalizacija|općih zaključaka]] na osnovu pojedinačnih opažanja. Suprotno tome, djeca i dalje imaju poteškoće s [[Deduktivno zaključivanje|deduktivnim zaključivanjem]], koje zahtijeva primjenu općeg pravila kako bi se predvidio ishod neke situacije. Ova ograničenja posebno su vidljiva u zadacima koji zahtijevaju mentalnu obradu odnosa između više pojmova, kao što je zaključivanje da ako je A veće od B, a B veće od C, onda je i A veće od C. Jedna od važnih razvojnih promjena u ovoj fazi jeste i postepeno prevazilaženje [[Egocentrizam|egocentrizma]]. Egocentrizam se odnosi na nemogućnost djeteta da razumije ili uzme u obzir perspektivu druge osobe. U ranijim fazama razvoja, dječije mišljenje i moralnost su u velikoj mjeri usmjereni na vlastitu perspektivu.<ref name="Scott_2014">{{cite book |last=Scott |first=John |date=2014 |title=A Dictionary of Sociology |publisher=Oxford University Press |location=Oxford, United Kingdom ; New York, NY |url=https://archive.org/details/dictionaryofsoci0000unse_d7z2 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, u ovoj fazi djeca počinju razumijevati da drugi ljudi mogu imati drugačije informacije, uvjerenja ili gledišta, čak i kada se ona razlikuju od njihovih vlastitih. Na primjer, u zadatku u kojem lik Jane stavlja lutku pod kutiju, izlazi iz prostorije, a zatim druga osoba premješta lutku u ladicu, dijete u konkretno-operacionalnom stadiju će razumjeti da će Jane i dalje vjerovati da je lutka pod kutijom, iako dijete zna da to nije tačno, tj. dijete može prepoznati da će lik u priči djelovati prema informacijama koje posjeduje, a ne prema stvarnom stanju koje ono zna. Ipak, i u ovoj fazi djeca mogu rješavati samo probleme koji se odnose na stvarne, konkretne objekte ili događaje, dok su apstraktni pojmovi i hipotetičke situacije još uvijek teški za razumijevanje. Međutim, sposobnost klasifikacije, serijacije i razumijevanja odnosa između kategorija postaje znatno razvijenija, što omogućava djetetu organizovanije i složenije razumijevanje svijeta. U ovoj fazi razvija se i mentalna reverzibilnost, odnosno sposobnost da se misaono obrne slijed događaja ili odnosa među pojmovima. Na primjer, dijete može razumjeti da je njegov pas labrador, da je labrador vrsta psa, te da pas pripada široj kategoriji životinja. Na osnovu tih odnosa dijete može donositi logičke zaključke o povezanosti pojedinačnih i općih kategorija.<ref name="Santrock_2008" /> ==== Ispitivanje konkretnih operacija ==== Piagetovi zadaci za ispitivanje konkretnih operacija široko su poznati i često korišteni u proučavanju dječijeg kognitivnog razvoja. Najpoznatiji među njima jesu zadaci konzervacije, kojima se ispituje razumijevanje da određena svojstva objekata ostaju nepromijenjena uprkos promjeni njihovog izgleda. Prilikom provođenja ovih eksperimenata istraživač mora voditi računa o nekoliko važnih aspekata koji mogu utjecati na dječije odgovore. Jedan od najpoznatijih eksperimenata za ispitivanje konzervacije jeste zadatak sa nivoom tečnosti. Istraživač koristi dvije identične čaše koje napuni jednakom količinom tečnosti i provjerava da li dijete razumije da obje čaše sadrže istu količinu vode. Nakon toga sadržaj jedne čaše prelijeva u višu i užu posudu, a zatim pita dijete da li sada neka od posuda sadrži više, manje ili jednaku količinu tečnosti. Odgovor djeteta koristi se za procjenu nivoa razvoja logičkog mišljenja. Prilikom izvođenja ovog eksperimenta posebno su važni način obrazlaganja odgovora, ponavljanje pitanja i izbor riječi koje istraživač koristi. * ''Obrazlaganje odgovora'': Nakon što dijete odgovori, istraživač traži objašnjenje odgovora. Način na koji dijete obrazlaže svoje mišljenje omogućava bolji uvid u nivo njegovog kognitivnog razvoja.<ref name="DavidsonFilms_ClassicPiaget1">{{cite video |title=Classic Piaget Volume 1 |publisher=Davidson Films, Inc. |url=https://www.youtube.com/watch?v=2FjIso13i20 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Ponavljanje pitanja'': Ponavljanje istog pitanja može utjecati na dječiji odgovor. Dijete može pomisliti da je njegov prvobitni odgovor bio pogrešan samo zato što odrasla osoba ponovo postavlja isto pitanje, pa može promijeniti odgovor iako prvobitno nije sumnjalo u njega.<ref name="McLeod_2025_1">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2025 |title=Concrete Operational Stage |url=https://www.simplypsychology.org/concrete-operational.html |access-date=28. 5. 2026 |website=Simply Psychology |language=en}}</ref> * ''Izbor riječi'': Formulacija koju ispitivač koristi može utjecati na način na koji dijete odgovara. Ako, u primjeru s tečnošću i čašama, ispitivač pita: "Koja od ovih čaša ima više tečnosti?", dijete može pomisliti da je njegovo mišljenje o tome da su one iste pogrešno, jer odrasla osoba sugeriše da jedna mora imati više. S druge strane, ako ispitivač pita: "Da li obje čaše imaju jednaku količinu tečnosti?", veća je vjerovatnoća da će dijete reći da imaju, jer ispitivač implicira njihovu jednakost. U fazi konkretnih operacija razvijaju se i druge važne kognitivne sposobnosti. * ''Klasifikacija'': Djeca postepeno razvijaju sposobnost organizovanja objekata prema različitim osobinama i razumijevanja hijerarhijskih odnosa između kategorija i potkategorija. * ''Identitet'': Dijete razumije da objekti zadržavaju svoja osnovna svojstva čak i kada promijene oblik ili izgled. Na primjer, komad krede ostaje kreda i kada se prelomi na dva dijela. * ''Reverzibilnost'': Razvija se sposobnost mentalnog vraćanja procesa na početno stanje. Dijete razumije da se voda može zamrznuti i ponovo pretvoriti u tečnost, dok se razbijeno jaje ne može vratiti u prvobitno stanje. Ova sposobnost važna je i u [[Matematika|matematici]], na primjer u razumijevanju odnosa između operacija 2 + 3 = 5 i 5 – 3 = 2. * ''[[Konzervacija (psihologija)|Konzervacija]]'': Dijete razvija razumijevanje da količina, masa, težina ili zapremina ostaju iste uprkos promjeni izgleda objekta ili supstance.<ref name="Elkind_1961">{{cite journal |last=Elkind |first=David |date=juni 1961 |title=Children's Discovery of the Conservation of Mass, Weight, and Volume: Piaget Replication Study II |journal=The Journal of Genetic Psychology |volume=98 |issue=2 |pages=219–227 |doi=10.1080/00221325.1961.10534372 |issn=0022-1325 |pmid=13726387 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00221325.1961.10534372 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Decentracija'': Dijete postaje sposobno usmjeriti pažnju na više osobina situacije istovremeno, umjesto da se fokusira samo na jedan aspekt problema. Ova sposobnost omogućava razumijevanje konzervacije.<ref name="Thompson_2019">{{cite book |last=Thompson |first=Penny |date=2019 |title=Foundations of Educational Technology |chapter=Cognitive Development: The Theory of Jean Piaget |publisher=Oklahoma State University Libraries |url=https://open.library.okstate.edu/foundationsofeducationaltechnology/chapter/2-cognitive-development-the-theory-of-jean-piaget/ |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Serijacija'': Djeca razvijaju sposobnost sistematskog raspoređivanja objekata prema određenoj dimenziji, poput dužine, težine ili veličine. Na primjer, mogu pravilno poredati štapiće od najkraćeg do najdužeg. Iako ove nove kognitivne sposobnosti značajno proširuju dječije razumijevanje fizičkog svijeta, prema Piagetu djeca u ovoj fazi još uvijek ne mogu razmišljati potpuno apstraktno niti koristiti sistematsko naučno zaključivanje. Na primjer, većina djece mlađe od dvanaest godina ne bi mogla samostalno odrediti sve varijable koje utječu na vrijeme potrebno da klatno završi jedan zamah, niti bi mogla izvesti precizan zaključak na osnovu eksperimenta.<ref name="Inhelder_Piaget_1958">{{cite book |last1=Inhelder |first1=Bärbel |last2=Piaget |first2=Jean |date=1958 |title=The Growth of Logical Thinking: From Childhood to Adolescence |publisher=Basic Books |doi=10.1037/10034-000 |url=https://archive.org/details/growthoflogicalt00inhe/page/n7/mode/2up |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Faza formalnih operacija === [[Datoteka:Piaget formalne operacije.png||mini|desno|300px|Dijagram formalnih operacija prema [[Jean Piaget|Jeanu Piagetu]]]] Posljednja faza Piagetove teorije kognitivnog razvoja naziva se faza formalnih operacija i obično započinje u ranoj adolescenciji, oko jedanaeste godine života, dok se potpuno razvija između četrnaeste i petnaeste godine.<ref name="Inhelder_Piaget_1958" /> U ovoj fazi [[inteligencija]] se ispoljava kroz logičku upotrebu simbola i razumijevanje apstraktnih pojmova. Mišljenje više nije ograničeno isključivo na konkretne objekte i neposredna iskustva, nego uključuje i ideje, pretpostavke i mogućnosti koje ne moraju imati direktnu vezu sa stvarnošću.<ref name="Piaget_1972">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |date=1972 |title=The Psychology of Intelligence |publisher=Littlefield, Adams & Co. |location=Totowa, NJ |url=https://archive.org/details/psychologyofinte0000jean |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Piaget je isticao da u fazi formalnih operacija posebno važnu ulogu ima [[hipotetičko-deduktivno zaključivanje]]. Ovaj oblik mišljenja omogućava razmatranje situacija tipa ″šta bi bilo kada bi″, čak i kada one nisu zasnovane na stvarnim događajima, odnosno uključuju [[kontrafaktičko mišljenje]]. Takav način razmišljanja naročito je važan u [[Matematika|matematici]] i [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], gdje je potrebno postavljati hipoteze, analizirati moguće ishode i sistematski provjeravati zaključke. * [[Apstrakcija|Apstraktno mišljenje]] razvija se tokom faze formalnih operacija. Dok djeca u ranijim fazama razvoja razmišljaju uglavnom konkretno i usmjereno na specifične situacije, [[Adolescencija|adolescenti]] počinju razmatrati moguće ishode i posljedice različitih postupaka. * [[Metakognicija]] predstavlja sposobnost ″razmišljanja o vlastitom mišljenju″, koja adolescentima i odraslima omogućava analiziranje i praćenje vlastitih misaonih procesa.<ref name="Arnett_2007">{{cite book |last=Arnett |first=Jeffrey Jensen |date=2007 |title=Adolescence and Emerging Adulthood: A Cultural Approach |publisher=Pearson Prentice Hall |location=Upper Saddle River, N.J. |url=https://archive.org/details/adolescenceemerg0000arne_w1v9 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> * [[Rješavanje problema]] ogleda se u načinu na koji djeca koriste metodu pokušaja i pogrešaka kako bi pronašla rješenje problema. U fazi formalnih operacija razvija se sposobnost sistematskog, logičkog i metodičnog pristupa rješavanju problema. Djeca u osnovnoškolskom uzrastu uglavnom koriste [[induktivno zaključivanje]], dok adolescenti počinju razvijati [[deduktivno zaključivanje]]. Induktivno zaključivanje podrazumijeva izvođenje općih zaključaka na osnovu ličnih iskustava i pojedinačnih činjenica. Nasuprot tome, deduktivno zaključivanje omogućava primjenu općih pravila i logičkih principa radi izvođenja specifičnih zaključaka iz apstraktnih pojmova. Ova sposobnost razvija se zahvaljujući sposobnosti hipotetičkog mišljenja.<ref name="Berger_2014">{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |date=2014 |title=Invitation to the Life Span |edition=Second |publisher=Worth Publishers |location=New York |url=https://archive.org/details/invitationtolife0000berg_n3m2 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kvalitet apstraktnog mišljenja u fazi formalnih operacija posebno se uočava u sposobnosti adolescenata da verbalno rješavaju probleme.<ref name="Santrock_2008" /> Logička dimenzija mišljenja ogleda se u tome što djeca u ranijim razvojnim fazama probleme uglavnom rješavaju metodom pokušaja i pogrešaka, dok adolescenti postepeno razvijaju više sistematičan i organizovan pristup.<ref name="Santrock_2008" /> U ovom periodu adolescenti počinju razmišljati na način sličan naučnicima: postavljaju planove za rješavanje problema, ispituju različite mogućnosti i sistematski provjeravaju vlastite pretpostavke.<ref name="Santrock_2008" /> Pri tome koriste hipotetičko-deduktivno zaključivanje, odnosno sposobnost postavljanja hipoteza ili mogućih objašnjenja, a zatim logičkog izvođenja zaključaka kako bi utvrdili koje rješenje najbolje odgovara problemu.<ref name="Santrock_2008" /> Tokom ove faze adolescent postaje sposoban razumjeti složenije pojmove poput [[ljubav]]i, logičkih dokaza i vrijednosti. Istovremeno se razvija interes za budućnost i različite životne mogućnosti, pa mladi počinju intenzivnije razmišljati o tome šta bi mogli postati i postići.<ref name="Santrock_2008" /> Kognitivne promjene tokom [[Adolescencija|adolescencije]] ogledaju se i u načinu razmišljanja o društvenim odnosima i vlastitoj ulozi u društvu. Jedna od pojava karakterističnih za ovaj period jeste adolescentski egocentrizam, koji se povezuje sa pojačanom samosviješću i razvojem osjećaja lične posebnosti i ″nepovredivosti″. Adolescentski egocentrizam obično se dijeli na dva oblika društvenog mišljenja: imaginarnu publiku i ličnu bajku. [[Imaginarna publika]] odnosi se na uvjerenje adolescenta da ga drugi ljudi stalno posmatraju i obraćaju pažnju na njegovo ponašanje, izgled ili postupke. Zbog toga adolescent može imati osjećaj da su drugi mnogo više usmjereni na njega nego što to zaista jesu. [[Lična bajka]] predstavlja uvjerenje adolescenta da je na neki način poseban, jedinstven ili drugačiji od drugih ljudi. Ovo može uključivati osjećaj da ga drugi ne mogu u potpunosti razumjeti ili vjerovanje da je izuzet od određenih rizika i negativnih posljedica. Ovi oblici društvenog mišljenja počinju se razvijati još u fazi konkretnih operacija, ali postaju izraženiji tokom faze formalnih operacija. ==== Eksperimenti ==== Piaget i njegovi saradnici proveli su niz eksperimenata kako bi ispitali razvoj formalno-operacionalnog mišljenja.<ref name="Inhelder_Piaget_1958" /> U jednom od najpoznatijih eksperimenata Piaget je procjenjivao kognitivne sposobnosti djece različitog uzrasta pomoću vage i utega različite težine. Zadatak je bio uravnotežiti vagu postavljanjem utega na njene krajeve. Da bi uspješno riješila zadatak, djeca su morala razumjeti da na ravnotežu istovremeno utječu i težina utega i njihova udaljenost od centra vage. Teži uteg trebalo je postaviti bliže centru, dok je lakši uteg trebalo postaviti dalje od centra kako bi se postigla ravnoteža.<ref name="Berger_2014" /> Djeca uzrasta od tri do pet godina uglavnom nisu mogla razumjeti princip ravnoteže. Djeca oko sedme godine bila su sposobna uravnotežiti vagu samo kada su na obje strane koristila utege iste težine, ali još uvijek nisu razumjela značaj položaja utega. Oko desete godine djeca počinju uočavati važnost udaljenosti utega od centra, ali probleme i dalje često rješavaju metodom pokušaja i pogrešaka, bez potpunog logičkog zaključivanja. Tek u dobi od trinaest ili četrnaest godina, odnosno u ranoj i srednjoj adolescenciji, neka djeca jasno razumiju odnos između težine i udaljenosti te mogu uspješno primijeniti hipotetičko-deduktivno zaključivanje prilikom rješavanja zadatka.<ref name="Piaget_Inhelder_1969">{{cite book |last1=Piaget |first1=Jean |last2=Inhelder |first2=Bärbel |date=1969 |title=The Psychology of the Child |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/psychologyofchil00piag |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> ===Faze i uzročnost=== Piaget je smatrao da se dječije razumijevanje [[uzročnosti]] razvija postepeno — od ″primitivnih″ shvatanja uzroka prema naučnijim, preciznijim i fitikalnim objašnjenjima. Prema njegovom mišljenju, rana dječija objašnjenja svijeta često imaju natprirodan, [[Magija (natprirodno)|magijski]] ili nefizikalni karakter. Polazeći od pretpostavke da su mala djeca usmjerena prvenstveno na vlastito iskustvo i percepciju, Piaget je tvrdio da djeca u najranijem razvojnom periodu svijet razumiju kroz vlastite aktivnosti i neposredne doživljaje. Zbog toga djeca često predmetima i pojavama pripisuju osobine koje zapravo proizlaze iz njihovog vlastitog iskustva i načina razmišljanja. Kako dijete stječe nova iskustva i razvija razumijevanje stvarnosti, ovakva subjektivna objašnjenja postepeno se zamjenjuju realističnijim i [[Empirizam|empirijski]] zasnovanim zaključcima. Piaget je kao primjer naveo dijete koje vjeruje da ga Mjesec i zvijezde prate tokom noćne šetnje. Kada dijete primijeti da i druge osobe imaju isti doživljaj, počinje razlikovati sebe od vanjskog svijeta, što doprinosi razvoju shvatanja da se Mjesec ne kreće zbog njega, nego nezavisno od njegovih postupaka ili prisustva. Drugi razvojni period, koji okvirno traje od treće do osme godine života, Piaget opisuje kao fazu u kojoj se istovremeno javljaju magijska, [[Animizam|animistička]] i ″neprirodna″ objašnjenja uzročnosti, zajedno sa početnim oblicima fizikalnog i prirodnog objašnjavanja pojava. Djeca u ovom uzrastu često kombinuju realna opažanja sa maštovitim ili subjektivnim interpretacijama svijeta oko sebe. U svojim istraživanjima Piaget je djeci postavljao pitanja o [[Spisak prirodnih pojava|prirodnim pojavama]], poput: ″Šta pokreće oblake?″, ″Zašto se zvijezde kreću?″ ili ″Zašto rijeke teku?″. Na osnovu odgovora zaključio je da djeca prirodne pojave često objašnjavaju na način koji uključuje ljudske potrebe, namjere ili svrhu. Tako dijete može vjerovati da se oblaci kreću ″kako bi donijeli kišu ljudima″ ili da rijeke teku ″da bi ljudi imali vodu″. Piaget je ovakav način objašnjavanja nazvao ″moralnim objašnjenjem″, jer dijete prirodnim pojavama pripisuje funkciju povezanu sa ljudskim potrebama i djelovanjem.<ref name="Piaget_1928">{{cite journal |last=Piaget |first=Jean |date=1928 |title=La causalité chez l'enfant |journal=British Journal of Psychology |volume=18 |issue=3 |pages=276–301 |doi=10.1111/j.2044-8295.1928.tb00466.x |url=https://www.unige.ch/piaget/piaget1928a01 |access-date=28. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Sheme djelovanja i figurativne sheme == U okviru objašnjenja mehanizama kognitivnog razvoja, Piaget pravi razliku između shema djelovanja ({{en|schemes}}) i figurativnih shema ({{en|engl. schemas ili schemata}}). ''Sheme djelovanja'' odnose se na organizovane obrasce aktivnosti i operacija koje pojedinac primjenjuje u interakciji s okruženjem, dok ''figurativne sheme'' predstavljaju mentalne reprezentacije iskustva, uključujući perceptivne i imaginativne strukture.<ref name="Piaget_Inhelder_1973" /><ref name="Piaget_Inhelder_1971">{{cite book |last1=Piaget |first1=Jean |last2=Inhelder |first2=Bärbel |date=1971 |title=Mental Imagery in the Child: A Study of the Development of Imaginal Representation |url=https://archive.org/details/mentalimageryinc00jean |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova distinkcija, iako ponekad zanemarena u interpretacijama i prijevodima Piagetovog rada, ima značajnu ulogu u njegovom razumijevanju odnosa između akcije i mentalne reprezentacije.<ref name="Furth_1981">{{cite book |last=Furth |first=Hans G. |date=1981 |title=Piaget and Knowledge: Theoretical Foundations |url=https://archive.org/details/piagetknowledget00furt_0 |edition=2. |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> U kasnijim radovima, Piaget je razmatrao mogućnost bioloških osnova kognitivnih shema, uključujući hipoteze o mogućim vezama između kognitivnih procesa i molekularnih struktura, poput ribonukleinske kiseline (RNA), ali bez konačnih zaključaka.<ref name="Piaget_1971_Biology">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |date=1971 |title=Biology and Knowledge: An Essay on the Relations Between Organic Regulations and Cognitive Processes |url=https://archive.org/details/biologyknowledge00piagrich |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ove ideje ostale su na nivou teorijskih razmatranja i nisu postale sastavni dio standardne interpretacije njegove teorije razvoja. == Praktične primjene == Piagetova teorija kognitivnog razvoja primjenjuje se u [[Obrazovanje|obrazovanju]] i roditeljskoj praksi kao okvir za razumijevanje dječijeg učenja i razvoja. U obrazovnom kontekstu koristi se za prilagođavanje nastavnih aktivnosti razvojnom nivou učenika, kao i za interpretaciju individualnih razlika u učenju. Istraživanja pokazuju da djeca istog uzrasta i razreda mogu različito uspješno rješavati zadatke iz osnovnih aritmetičkih operacija, poput sabiranja i oduzimanja.<ref name="Ramos-Christian_2008">{{cite journal |last1=Ramos-Christian |first1=Vanessa |last2=Schleser |first2=Robert |last3=Varn |first3=Mary E. |date=2008 |title=Math Fluency: Accuracy Versus Speed in Preoperational and Concrete Operational First and Second Grade Children |journal=Early Childhood Education Journal |volume=35 |issue=6 |pages=543–549 |doi=10.1007/s10643-008-0234-7 |url=https://cursa.ihmc.us/rid=1LQRZ23SW-DFP4QN-3CLH/math%20abilities%20among%20concrete%20and%20preoperational%20students.pdf |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Općenito, djeca na nivou preoperacionalnog i konkretno-operacionalnog mišljenja mogu pokazivati sličnu tačnost u izvođenju aritmetičkih zadataka, dok djeca na višem razvojnom nivou često pokazuju veću brzinu i preciznost u rješavanju istih zadataka.<ref name="Wubbena_2013">{{cite journal |last=Wubbena |first=Zane C. |date=2013 |title=Mathematical fluency as a function of conservation ability in young children |journal=Learning and Individual Differences |volume=26 |pages=153–155 |doi=10.1016/j.lindif.2013.01.013 |url=https://www.researchgate.net/publication/331166276_Mathematical_fluency_as_a_function_of_conservation_ability_in_young_children |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> U obrazovnoj praksi, Piagetova teorija se koristi kao okvir za procjenu razvojnih karakteristika učenika i planiranje nastavnih sadržaja u skladu s njihovim kognitivnim mogućnostima.<ref name="Hinde_Perry_2007">{{cite journal |last1=Hinde |first1=Elizabeth R. |last2=Perry |first2=Nancy |date=2007 |title=Elementary Teachers' Application of Jean Piaget's Theories of Cognitive Development during Social Studies Curriculum Debates in Arizona |journal=The Elementary School Journal |volume=108 |issue=1 |pages=63–79 |publisher=University of Chicago Press |doi=10.1086/522387 |url=https://www.researchgate.net/publication/249134768_Elementary_Teachers'_Application_of_Jean_Piaget's_Theories_of_Cognitive_Development_during_Social_Studies_Curriculum_Debates_in_Arizona_in_Arizona |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kognitivni razvoj odvija se kroz različite obrasce koji mogu varirati među pojedincima, a smatra se da predstavlja aktivan proces koji traje tokom cijelog životnog vijeka. Prema Piagetu, intelektualni razvoj se odvija kroz težnju ka uspostavljanju kognitivne ravnoteže. U tom procesu nove informacije se najčešće interpretiraju kroz postojeće obrasce mišljenja i ranije usvojena znanja. Tako, na primjer, mala djeca nove objekte nastoje razumjeti kroz poznate obrasce rukovanja predmetima, dok odrasli nove informacije često interpretiraju u skladu s već postojećim uvjerenjima ili znanjem.<ref name="Berger_2008" /> Primjena standardizovanih Piagetovih zadataka u različitim kulturnim sredinama pokazala je značajne razlike u rezultatima, što je dovelo do rasprava o utjecaju kulture i obrazovanja na kognitivni razvoj. Neki autori sugerišu da bez određenih kulturnih iskustava i formalnog obrazovanja razvoj može ostati na određenim nivoima, poput konkretno-operacionalnog mišljenja.<ref name="Babakr_2019">{{cite journal |last1=Babakr |first1=Zana H. |last2=Mohamedamin |first2=Pakstan |last3=Kakamad |first3=Karwan |date=2019 |title=Piaget’s Cognitive Developmental Theory: Critical Review |journal=Education Quarterly Reviews |volume=2 |issue=3 |pages=517–524 |doi=10.31014/aior.1993.02.03.84 |url=https://www.asianinstituteofresearch.org/EQRarchives/Piaget%E2%80%99s-Cognitive-Developmental-Theory%3A-Critical-Review |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od poznatih zadataka, tzv. ″zadatak nivoa vode″, razvijen je u skladu s metodologijom iz Ženeve. U ovom zadatku učesnicima se prikazuju dvije čaše jednakog prečnika i visine, sa jednakom količinom vode, pri čemu se voda iz jedne čaše prelije u posudu većeg ili manjeg prečnika i različite visine. Djeca i mladi iz društava s ograničenom pismenošću češće su procjenjivali da viša i uža čaša sadrži veću količinu vode, dok su u prilagođenim verzijama zadatka, u kojima su učesnici mogli objašnjavati odgovor na vlastitom jeziku, češće prepoznavali da se količina vode nije promijenila, iako se promijenio njen oblik.<ref name="LCHC_1983">{{cite book |author=Laboratory of Comparative Human Cognition |editor1-last=Mussen |editor1-first=P. H. |editor2-last=Kessen |editor2-first=W. |title=Handbook of Child Psychology: Vol. 1. History, theory, and methods |chapter=Culture and cognitive development |url=https://lchc.ucsd.edu/Pubs/CHILDPSY.pdf |date=1983 |publisher=Wiley |location=New York |pages=295–356 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> Isti zadatak primijenjen je i u istraživanjima starije populacije, pri čemu su rezultati ukazali na nelinearan pad uspješnosti u starijoj dobi.<ref name="Tran_Formann_2008">{{cite journal |last1=Tran |first1=Ulrich S. |last2=Formann |first2=Anton K. |date=2008 |title=Piaget’s water-level tasks: Performance across the lifespan with emphasis on the elderly |journal=Personality and Individual Differences |volume=45 |issue=3 |pages=232–237 |doi=10.1016/j.paid.2008.04.004 |url=https://doi.org/10.1016/j.paid.2008.04.004 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Odnos prema psihometrijskim teorijama inteligencije == Piagetova teorija dovođena je u vezu sa psihometrijskim teorijama inteligencije, naročito sa Cattell-Hornovom teorijom [[Fluidna i kristalizovana inteligencija|fluidne i kristalizovane inteligencije]].<ref name="Papalia_1971">{{cite journal |last1=Papalia |first1=Diane |last2=Fitzgerald |first2=Joseph |last3=Hooper |first3=Frank H. |date=1971 |title=Piagetian Theory and the Aging Process: Extensions and Speculations |journal=The International Journal of Aging and Human Development |volume=2 |issue=1 |pages=3–20 |doi=10.2190/AG.2.1.b |s2cid=143590129 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2190/AG.2.1.b |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schonfeld_1986">{{cite journal |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |date=1986 |title=The Genevan and Cattell-Horn conceptions of intelligence compared: The early implementation of numerical solution aids |journal=Developmental Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=204–212 |doi=10.1037/0012-1649.22.2.204 |s2cid=222275196 |url=https://academicworks.cuny.edu/gc_pubs/283/ |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> U tom kontekstu, Piagetova operativna inteligencija povezuje se sa fluidnom inteligencijom, jer se obje odnose na sposobnost logičkog mišljenja, uočavanja odnosa među pojavama i rješavanja novih problema. Nasuprot tome, Piagetovo shvatanje svakodnevnog učenja blisko je konceptu kristalizovane inteligencije, budući da se zasniva na iskustvu, učenju i akumuliranom znanju. Prema ovom tumačenju, operativno mišljenje predstavlja osnovu na kojoj se razvija iskustveno i školski stečeno znanje,<ref name="Furth_1981" /> slično odnosu fluidne i kristalizovane inteligencije u Cattell-Hornovoj teoriji.<ref name="Schonfeld_1986" /> Piagetova teorija također se povezuje sa psihometrijskom teorijom opće inteligencije, odnosno [[''g'' faktor (psihometrija)|''g'' faktorom]]. Iako Piagetovi zadaci nisu bili osmišljeni za mjerenje individualnih razlika u inteligenciji, niti su predstavljali klasične [[Psihometrija|psihometrijske]] testove, istraživanja su pokazala postojanje umjerene i dosljedne pozitivne povezanosti između uspješnosti na Piagetovim zadacima i rezultata na standardnim testovima inteligencije. Na osnovu toga pretpostavlja se da ''g'' faktor doprinosi uspješnosti u obje vrste zadataka. Piaget je razvijao zadatke prvenstveno s ciljem ispitivanja načina dječijeg mišljenja i kognitivnog razvoja. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da se od Piagetovih zadataka može konstruisati skup mjera koji relativno uspješno procjenjuje opću inteligenciju, u poređenju sa standardnim IQ testovima.<ref name="Humphreys_1985">{{cite journal |last1=Humphreys |first1=L. G. |last2=Rich |first2=S. A. |last3=Davey |first3=T. C. |date=1985 |title=A Piagetian Test of General Intelligence |journal=Developmental Psychology |volume=21 |issue=5 |pages=872–877 |doi=10.1037/0012-1649.21.5.872 |url=https://www.researchgate.net/publication/232434575_A_Piagetian_Test_of_General_Intelligence |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lautrey_2002">{{cite book |last=Lautrey |first=Jacques |year=2002 |title=Is there a general factor of cognitive development? |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |book-title=The general factor of intelligence: How general is it? |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |pages=305–326 |url=https://www.researchgate.net/publication/292061889_Is_there_a_general_factor_of_cognitive_development |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weinberg_1989">{{cite journal |last=Weinberg |first=Richard A. |date=1989 |title=Intelligence and IQ: Landmark Issues and Great Debates |journal=American Psychologist |volume=44 |issue=2 |pages=98–104 |doi=10.1037/0003-066x.44.2.98 |url=http://teachingpsychology.weebly.com/uploads/2/5/8/0/25809801/intelligence_and_iq_landmark_issues_and_great_debates.pdf |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Kritike Piagetove teorije kognitivnog razvoja == Piagetova teorija kognitivnog razvoja bila je predmet brojnih kritika i preispitivanja. Jedna od glavnih zamjerki odnosi se na tvrdnju da se razvoj ne odvija uvijek jasno, ravnomjerno i kroz strogo odvojene faze, kako je Piaget pretpostavljao. I sam Piaget ukazivao je na pojavu dekalaža (''décalage''), odnosno neujednačenog razvoja različitih kognitivnih sposobnosti unutar istog razvojnog perioda. To znači da dijete može pokazivati naprednije oblike mišljenja u jednoj oblasti, dok u drugoj još uvijek koristi ranije načine zaključivanja. Zbog toga se Piagetove faze razvoja danas češće posmatraju kao opći i približni okvir kognitivnog razvoja, a ne kao strogo univerzalan i potpuno jedinstven slijed razvojnih faza kroz koji sva djeca prolaze na identičan način. Kasnija istraživanja pokazala su da djeca mogu razviti određene složene oblike mišljenja ranije nego što je Piaget pretpostavljao. Pojedine studije ukazuju na to da djeca, uz odgovarajuće iskustvo, podršku i način predstavljanja zadataka, mogu razumjeti pojmove i oblike rezonovanja koji se u Piagetovoj teoriji povezuju s višim razvojnim fazama.<ref name="Lourenco_1996">{{cite journal |last1=Lourenço |first1=Orlando |last2=Machado |first2=Armando |date=1996 |title=In defense of Piaget's theory: A reply to 10 common criticisms |journal=Psychological Review |volume=103 |issue=1 |pages=143–164 |doi=10.1037/0033-295X.103.1.143 |s2cid=32390745 |url=https://www.researchgate.net/profile/Armando-Machado/publication/232556312_In_Defense_of_Piaget%27s_Theory_A_Reply_to_10_Common_Criticisms/links/09e41511a75a9d34c3000000/In-Defense-of-Piagets-Theory-A-Reply-to-10-Common-Criticisms.pdf |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wood_2001">{{cite web |last1=Wood |first1=Kay C. |last2=Smith |first2=Harlan |last3=Grossniklaus |first3=Daurice |title=Piaget's Stages of Cognitive Development |url=https://www.academia.edu/122636563/Piagets_Stages |access-date=28. 5. 2026 |website=Academia.edu |language=en}}</ref> Zbog toga se danas smatra da kognitivni razvoj nije uvijek strogo vezan za određenu životnu dob, već da na njega značajno utječu iskustvo, okruženje, način podučavanja i karakteristike samog zadatka. Piagetova teorija kritikovana je i zbog pretpostavke da se kognitivni razvoj odvija približno jednako u svim područjima razvoja. Prema njegovom pristupu, razvoj mišljenja u oblastima poput [[Matematika|matematike]], [[Logika|logike]], jezika ili [[Fizika|fizike]] trebao bi se odvijati relativno usklađeno. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da djeca mogu razvijati različite nivoe kognitivne složenosti zavisno od područja djelovanja. Tako dijete može pokazivati veoma razvijeno razumijevanje u jednoj oblasti, dok u drugoj i dalje koristi jednostavnije oblike mišljenja. Ovakvi nalazi ukazuju na to da kognitivni razvoj nije potpuno ujednačen, već može varirati između različitih domena znanja i iskustva. Posebno značajan izazov Piagetovoj teoriji predstavljaju istraživanja kognitivnog razvoja dojenčadi zasnovana na paradigmi [[Habituacija|habituacije]]. Ova istraživanja ukazuju na to da novorođenčad i veoma mala djeca posjeduju određene oblike ″osnovnog znanja″ o funkcionisanju svijeta. U tom kontekstu, utvrđeno je da dojenčad pokazuje razumijevanje principa koherentnosti objekata, kontinuiteta kretanja i kontakta među objektima. Drugim riječima, očekuju da se objekti kreću kao cjelina, da njihovo kretanje slijedi kontinuiranu putanju te da promjene u kretanju nastaju kao posljedica djelovanja drugih objekata ili direktnog kontakta. U jednom poznatom eksperimentu koji je provela Renée Baillargeon, istraživano je da li tromjesečne bebe pokazuju iznenađenje kada predmet ″nestane″ na način koji nije moguć u stvarnosti. Dojenčadi je prikazana scena u kojoj se ploča spušta iza koje se nalazi skrivena lopta, pri čemu ploča vizuelno ″prolazi″ kroz prostor u kojem bi lopta trebala biti, kao da ona ne postoji. Bebe su u takvim situacijama duže zadržavale pogled i pokazivale znakove iznenađenja, što se tumači kao indikator da su imale formirano očekivanje o trajnosti objekata i njihovoj fizičkoj prisutnosti u prostoru.<ref name="Baillargeon_1987">{{cite journal |last=Baillargeon |first=Renée |date=1987 |title=Object permanence in 3½- and 4½-month-old infants |journal=Developmental Psychology |volume=23 |issue=5 |pages=655–664 |doi=10.1037/0012-1649.23.5.655 |issn=1939-0599 |url=https://labs.psychology.illinois.edu/ICL/articles.old/baillargeon1987.pdf.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu ovih nalaza, sve je prihvaćenije stanovište da razvoj kognitivnih sposobnosti nije isključivo vezan za jasno određeni uzrast i faze, kako je to u početku pretpostavljao Piaget, već da se određene kognitivne sposobnosti mogu javiti ranije i razvijati postepeno, pod utjecajem iskustva, okruženja i načina na koji se djetetu prezentiraju informacije. Piagetova teorija kognitivnog razvoja često je kritikovana zbog nedovoljnog uvažavanja utjecaja kulture na razvoj [[mišljenje|mišljenja]]. Brojna istraživanja ukazuju da sociokulturni kontekst ima znatno izraženiji utjecaj na kognitivni razvoj nego što je to u originalnom modelu bilo predviđeno. U tom smislu, socijalna interakcija i učenje kroz komunikaciju s drugima predstavljaju važne mehanizme usvajanja znanja, koji doprinose razvoju mišljenja kroz različite razvojne faze.<ref name="Kail_2007">{{cite book |last1=Kail |first1=Robert |title=Children and Their Development |url=https://archive.org/details/childrentheirdev0004kail |url-access=registration |date=2007 |publisher=Pearson |isbn=9780131949119 |edition=4 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Assan_2015">{{cite journal |last1=Assan |first1=E. A. |last2=Sarfo |first2=Jacob Owusu |date=2015 |title=Piagetian Conservation Tasks in Ghanaian Children: The Role of Geographical Location, Gender and Age Differences |journal=European Journal of Contemporary Education |volume=12 |issue=2 |pages=137–149 |doi=10.13187/ejced.2015.12.137 |issn=2219-8229 |url=https://www.researchgate.net/publication/277664650_Piagetian_Conservation_Tasks_in_Ghanaian_Children_the_Role_of_Geographical_Location_Gender_and_Age_Differences |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kritika Piagetovog modela dolazi iz novijih istraživačkih pravaca, posebno iz pristupa dinamičkih sistema, kojima se preispituju i određene pretpostavke tzv. ″teorija osnovnog znanja″, koje su nastale kao alternativa Piagetovom shvatanju razvoja. Ovi pristupi oslanjaju se na savremena [[Neuronauka|neuronaučna]] istraživanja, koje omogućavaju detaljnije praćenje razvoja kognitivnih procesa, a koja u vrijeme Piageta nisu bila dostupna.<ref name="Bjorklund_2018">{{cite journal |last=Bjorklund |first=David F. |date=2018 |title=A Metatheory for Cognitive Development (or "Piaget is Dead" Revisited) |journal=Child Development |volume=89 |issue=6 |pages=2288–2302 |doi=10.1111/cdev.13019 |pmid=29336015 |language=en}}</ref> Ovakvi nalazi ukazuju na to da je kognitivni razvoj vjerovatnije rezultat postepene i kontinuirane integracije učenja i razvoja, nego strogo odvojenih faza kako je to predviđao Piaget, ali i kako su sugerisale pojedine neonativističke teorije. Pored toga, autori poput [[Lav Vigotski|Lav Vigotskog]] i [[Jerome Bruner|Jeromea Brunera]] naglašavali su da jezik i socijalna interakcija imaju znatno veći utjecaj na razvoj mišljenja nego što je to Piaget u svom modelu predvidio. == Postpijažeovske i neopijažeovske faze == {{Glavni|Neopijažeovske teorije kognitivnog razvoja}} Tokom posljednjih decenija brojni istraživači nastojali su odgovoriti na ograničenja Piagetove teorije razvijanjem novih teorijskih modela koji bi mogli objasniti nalaze koje Piagetov model nije mogao u potpunosti obuhvatiti. Ovi pristupi poznati su kao postpijažeovske i [[neopijažeovske teorije kognitivnog razvoja]]. Među najpoznatijim neopijažeovskim pristupima izdvajaju se teorije autora kao što su Robbie Case, [[Andreas Demetriou]], Graeme S. Halford, [[Kurt W. Fischer]], [[Michael Commons|Michael Lamport Commons]] i Juan Pascual-Leone. Njihove teorije nastojale su povezati Piagetov model sa savremenim spoznajama iz [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] i psihologije individualnih razlika, kako bi se bolje objasnili mehanizmi kognitivnog razvoja, ali i razlike među pojedincima u brzini i načinu razvoja mišljenja.<ref name="Mascolo_2015">{{cite book |last=Mascolo |first=Michael F. |date=2015 |editor-last=Wright |editor-first=James D. |title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences |edition=2. |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |pages=498–504 |doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23097-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/304191176_Neo-Piagetian_Theories_of_Cognitive_Development |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Neopijažeovski autori smatraju da napredovanje kroz razvojne faze nije posljedica samo biološkog sazrijevanja, nego i postepenog povećanja kapaciteta [[Radno pamćenje|radnog pamćenja]] i efikasnosti obrade informacija. Prema ovom pristupu, razvoj mišljenja povezan je sa sposobnošću djeteta da istovremeno obrađuje sve složenije informacije i organizuje ih na efikasniji način.<ref name="Mascolo_2015" /> Posebno mjesto među ovim teorijama zauzima pristup [[Andreas Demetriou|Andreasa Demetrioua]], koji naglašava značaj hiperkognitivnih procesa, kao što su [[samonadzor]], samoprocjena, samoregulacija i praćenje vlastitog mišljenja. Demetriou također smatra da ljudsko mišljenje nije jedinstven i potpuno homogen sistem, nego da se sastoji od više relativno autonomnih područja [[mišljenje|mišljenja]] koja se mogu razvijati različitim tempom.<ref name="Demetriou_2003">{{cite book |last=Demetriou |first=Andreas |date=2003 |title=Mind, Self, and Personality: Dynamic Interactions from Late Childhood to Early Adulthood |publisher=Kluwer Academic Publishers-Plenum Publishers |volume=10 |issue=3 |doi=10.1023/A:1023462229730 |url=https://www.researchgate.net/publication/227096176_Mind_Self_and_Personality_Dynamic_Interactions_from_Late_Childhood_to_Early_Adulthood |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored neopijažeovskih teorija, pojedini autori smatrali su da se razvoj mišljenja ne završava fazom formalnih operacija, kako je Piaget pretpostavljao. Na osnovu istraživanja mišljenja odraslih razvijen je koncept pete faze, odnosno [[Postformalno mišljenje|postformalnog mišljenja]], kojim se nastoje opisati složeniji i fleksibilniji oblici mišljenja karakteristični za odraslu dob.<ref name="Sinnott_1998">{{cite book |last=Sinnott |first=Jan D. |date=1998 |title=The Development of Logic in Adulthood: Postformal Thought and Its Applications |publisher=Plenum Press |location=New York |pages= |doi=10.1007/978-1-4757-2900-9 |url=https://archive.org/details/developmentoflog0000sinn |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Johnson_2005">{{cite book |last=Johnson |first=David J. |date=2005 |chapter=Middle Adulthood |editor-last=Salkind |editor-first=Neil J. |title=Encyclopedia of Human Development |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |doi=10.4135/9781412952484.n411 |url=https://edge.sagepub.com/sites/default/files/15.2_Middle_Adulthood_Aging.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Michael Commons]] je, na primjer, u [[Model hijerarhijske složenosti|modelu hijerarhijske složenosti]] predložio postojanje četiri podfaze postformalnog mišljenja: sistematsko, metasistematsko, [[paradigma]]tsko i međuparadigmatsko mišljenje.<ref name="Commons_2008">{{cite journal |last=Commons |first=Michael Lamport |date=2008 |title=Introduction to the Model of Hierarchical Complexity and Its Relationship to Postformal Action |journal=World Futures |volume=64 |issue=5-7 |pages=305–320 |doi=10.1080/02604020802301105 |url=http://www.dareassociation.org/Papers/GWOF_A_330277%20Introduction.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Demick_2003">{{cite book |last1=Demick |first1=Jack |last2=Andreoletti |first2=Carrie |date=2003 |title=Handbook of Adult Development |publisher=Springer Science & Business Media |location=New York |isbn=9780306467585 |url=https://books.google.com/books?id=56y91WtpwCIC&pg=PA199 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Oliver_2004">{{cite thesis |last=Oliver |first=Carl Russell |date=2004 |title=Impact of Catastrophe on Pivotal National Leaders' Vision Statements: Correspondences and Discrepancies in Moral Reasoning, Explanatory Style and Rumination |publisher=Fielding Graduate Institute |url=https://web.archive.org/web/20160303174802/http://dareassociation.org/Carl.Oliver_Dissertation_2004.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ove faze odnose se na sposobnost povezivanja različitih sistema znanja, razumijevanja složenih odnosa među idejama i integracije različitih perspektiva u jedinstvenu cjelinu. Ipak, koncept postformalnog mišljenja nije općeprihvaćen. Brojni autori ističu da za postojanje posebnih podfaza postformalnog mišljenja još uvijek nema dovoljno teorijskih i empirijskih dokaza. Zbog toga neki istraživači predlažu upotrebu pojma ″integrativno mišljenje″, kojim se naglašava sposobnost povezivanja različitih oblika znanja i perspektiva bez pretpostavke postojanja zasebnih razvojnih podfaza.<ref name="Kallio_2011">{{cite journal |last=Kallio |first=Eeva |date=2011 |title=Integrative thinking is the key: An evaluation of current research into the development of thinking in adults |journal=Theory & Psychology |volume=21 |issue=6 |pages=785–801 |doi=10.1177/0959354310388344 |url=https://jyx.jyu.fi/bitstream/handle/123456789/37040/1/Eeva%20Kallio_thpsycPRE_PRINT.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kallio_1991">{{cite journal |last1=Kallio |first1=Eeva K. |last2=Helkama |first2=Klaus |date=1991 |title=Formal operations and postformal reasoning: A replication |journal=Scandinavian Journal of Psychology |volume=32 |issue=1 |pages=18–21 |doi=10.1111/j.1467-9450.1991.tb00848.x |url=https://www.researchgate.net/publication/230186140_Formal_operations_and_postformal_reasoning_A_replication |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kallio_1995">{{cite journal |last=Kallio |first=Eeva K. |date=1995 |title=Systematic reasoning: Formal or postformal cognition? |journal=Journal of Adult Development |volume=2 |issue=3 |pages=187–192 |doi=10.1007/BF02265716 |url=https://www.researchgate.net/publication/226784612_Systematic_reasoning_Formal_or_postformal_cognition |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kramer_1983">{{cite journal |last=Kramer |first=Deirdre A. |date=1983 |title=Post-Formal Operations? A Need for Further Conceptualization |journal=Human Development |volume=26 |issue=2 |pages=91–105 |doi=10.1159/000272871 |url=https://www.jstor.org/stable/26764489 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Značajan doprinos razvojnim teorijama dao je i [[Jerome Bruner]], koji je razvoj mišljenja posmatrao iz pragmatične perspektive, naglašavajući praktičnu primjenu znanja u razumijevanju stvarnosti i rješavanju problema.<ref name="Bakhurst_2001">{{cite book |editor-last1=Bakhurst |editor-first1=David |editor-last2=Shanker |editor-first2=Stuart |date=2001 |title=Jerome Bruner: Language, Culture, Self |publisher=SAGE Publications |location=London; Thousand Oaks |isbn=9780761955313 |url=https://archive.org/details/isbn_9780761955313 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Slično tome, [[Kieran Egan]] razvio je teoriju pet faza razumijevanja — somatskog, mitskog, romantičnog, filozofskog i ironičnog — pri čemu je poseban značaj davao ulozi priče, mašte, ritma i jezika u procesu učenja i pamćenja.<ref name="Berryman_2011">{{cite web |last=Berryman |first=Jerome W. |date=2011 |title=Kieran Egan's The Educated Mind: How Cognitive Tools Shape Our Understanding (1997) – Summary |url=https://www.theologyofchildhood.org/wp-content/uploads/tainacan-items/10/681/D-KIERAN-EGANS-THE-EDUCATED-MIND-NOTES.pdf |access-date=29. 5. 2026 |publisher=Theology of Childhood Trust |language=en}}</ref> Na Piagetove ideje nadovezale su se i teorije moralnog razvoja. [[Lawrence Kohlberg]] razvio je [[Kohlbergove faze moralnog razvoja|teoriju moralnog razvoja]], koja obuhvata tri nivoa: prekonvencionalni, konvencionalni i postkonvencionalni moral. Svaki od ovih nivoa sastoji se od po dvije razvojne faze koje opisuju promjene u načinu moralnog prosuđivanja.<ref name="Yilmaz_2019">{{cite book |last1=Yılmaz |first1=Onurcan |last2=Bahçekapılı |first2=Hasan G. |last3=Sevi |first3=Barış |date=2019 |chapter=Theory of Moral Development |editor-last=Shackelford |editor-first=Todd K. |title=Encyclopedia of Evolutionary Psychological Science |edition= |publisher=Springer |location=Cham |pages= |doi=10.1007/978-3-319-16999-6_171-1 |url=https://www.researchgate.net/publication/333828378_Theory_of_Moral_Development |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pitanjem razvoja identiteta i ličnosti bavila se i [[Jane Loevinger]] kroz [[Faze razvoja ega prema Jane Loevinger|teoriju razvoja ega]], prema kojoj se ličnost razvija kroz niz stadija — od presocijalnog i simbiotskog stadija do autonomnog i integrisanog nivoa razvoja.<ref name="Cook-Greuter_2014">{{cite book |last=Cook-Greuter |first=Susanne R. |date=2014 |title=Ego Development: A Full-Spectrum Theory Of Vertical Growth And Meaning Making |location=Wayland |url=https://www.researchgate.net/publication/356357233_Ego_Development_A_Full-Spectrum_Theory_Of_Vertical_Growth_And_Meaning_Making |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Neki autori pokušali su povezati Piagetovu teoriju sa širim filozofskim i interdisciplinarnim pristupima. [[Ken Wilber]] uključio je Piagetove ideje u svoju integralnu teoriju, prema kojoj se ljudska svijest razvija hijerarhijski kroz međusobno povezane nivoe psihološkog i duhovnog razvoja.<ref name="Wilber_2005">{{cite journal |last=Wilber |first=Ken |date=2005 |title=Introduction to Integral Theory and Practice: IOS Basic and the AQAL Map |journal=AQAL: Journal of Integral Theory and Practice |volume=1 |issue=1 |pages= |url=https://www.redfrogcoaching.com/uploads/3/4/2/1/34211350/ken_wilber_introduction_to_integral.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Također, [[Robert Kegan]] proširio je Piagetov model na razvoj odraslih u okviru konstruktivno-razvojne psihologije.<ref name="Kegan_1982">{{cite book |last=Kegan |first=Robert |date=1982 |title=The Evolving Self: Problem and Process in Human Development |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=0-674-27231-5 |url=https://archive.org/details/evolvingselfprob00kega |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dodatne pokušaje povezivanja kognitivnog, moralnog i razvoja ličnosti predstavili su autori poput Cheryl Armon, koja je istraživala razvoj poimanja ″dobrog života″,<ref name="Armon_1984">{{cite book |last=Armon |first=Cheryl |date=1984 |title=Ideals of the Good Life: A Longitudinal/Cross-Sectional Study of Evaluative Reasoning in Children and Adults |publisher=Harvard Graduate School of Education, Harvard University |url=http://dareassociation.org/Papers/Cheryl%20Armon%20Dissertation.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> te Christopher Hallpike, koji je proučavao evoluciju moralnog razumijevanja iz antropološke perspektive.<ref name="Giri_2006">{{cite journal |last=Giri |first=Ananta Kumar |date=2006 |title=The evolution of moral understanding - Hallpike, C.R |journal=Journal of the Royal Anthropological Institute |volume=12 |issue=1 |pages=262–264 |doi=10.1111/j.1467-9655.2006.00289_40.x |url=https://www.researchgate.net/publication/249390896_The_evolution_of_moral_understanding_-_Hallpike_CR |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hallpike_1998">{{cite journal |last=Hallpike |first=Christopher R. |date=1998 |title=Moral Development from the Anthropological Perspective |journal=ZiF: Mitteilungen |volume=1998 |issue=2 |pages=4–18 |url=https://www.academia.edu/66705364/Moral_Development_from_the_Anthropological_Perspective |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Jean Piaget]] * [[Kognitivni razvoj]] * [[Konstruktivizam (psihologija)]] * [[Kognitivna psihologija]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Socijalni konstruktivizam]] * [[Neopijažeovske teorije kognitivnog razvoja]] * [[Erik Erikson]] * [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja]] * [[Lav Vigotski]] * [[Kulturno-historijska psihologija]] * [[Lawrence Kohlberg]] * [[Kohlbergove faze moralnog razvoja]] * [[Psihološki nativizam]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://piaget.org Jean Piaget Society (JPS)] – Društvo za studije znanja i razvoja (en) * [https://www.fondationjeanpiaget.ch Fondation Jean Piaget] – Službena stranica fondacije s bogatom arhivom radova (fr) (en) {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Kognitivna psihologija]] [[Kategorija:Konstruktivizam (psihološka škola)]] [[Kategorija:Enaktivna spoznaja]] [[Kategorija:Razvojna neuronauka]] [[Kategorija:Teorije razvojnih faza]] he25f7hq458ml50y1mviynq72d6v3r5 0 534435 3894645 3845851 2026-06-06T10:15:06Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3894645 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Meril Beilmann | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|06|12}} | mjesto_rođenja = [[Tallinn]] | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = [[Nõmme Spordiklubi]] | trener = [[Indrek Tobreluts]] | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]]) | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''98.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = 2018. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''61.''' ([[IBU kup 2017/2018.|2017/18.]]) | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Meril Beilmann''', rođena 12. juna 1995. u [[Tallinn]]u, nekadašnja je estonska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|46]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|62]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 - štafeta (mješovito)|21]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|19]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|12]] | |} Nastupila je na tri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019]], ali nije ni jednu osvojila medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 46-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je bez promašaja bila 4:45.5&nbsp;s sporija od francuske biatlonke [[Marie Dorin Habert]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U timskim disciplinama joj je najbolji rezultat bilo 12-o mjesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Regina Oja|Reginom Ojom]], [[Tuuli Tomingas]] i [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="3" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] |- | || ||98 |} {{clear}} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] 29. novembra 2015. u [[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u u mješovitoj pojedinačnoj štafeti, kada je s [[Kalev Ermits]] osvojila predzadnje 25-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 40-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni SK 2017/18.]] u [[Rusija|ruskom]] [[Tjumen]]u 23. marta 2018. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:00.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je 15-o mjesto u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]], 16. decembra 2018. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] s [[Regina Ermits|Reginom Ermits]], [[Tuuli Tomingas]] i [[Grete Gaim]]. == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Meril Beilmann}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|1321}} {{DEFAULTSORT:Beilmann, Meril }} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Tallinn]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] n1ihoavdc2b5q0jo88ytblesl5xki8e 0 534440 3894644 3893394 2026-06-06T10:15:04Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3894644 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Christina Rieder | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|12|29}} | mjesto_rođenja = [[Leogang]] | država rođenja = [[Austrija]] | država = {{ZID|Austrija}} | klub = [[DSG Sele/Zelli]] | trener = [[Markus Fischer (biatlonac)|Markus Fischer]], [[Gerald Hönig]] | visina = 158 | težina = 53 <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) | pobjede SK = 0 | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''17.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''57.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''61.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''48.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12.]] | pobjede EK = 0 | plasman EK = '''35.''' ([[IBU kup 2018/2019.|2018/219.]]) | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Christina Rieder''', rođena 29. decembra 1993. u [[Leogang]]u, nekadašnja je austrijska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] u biatlonu. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|86]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|60]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|35]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|16]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (mješovito)|17]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|51]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – potjera (žene)|31]] | | | | |} Nastupila je na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 1:20.6&nbsp;s sporija od italijanske biatlonke [[Dorothea Wierer|Dorotheje Wierer]], koja je završila utrku s dva promašaja. U ekipnim utrkama, janbolji joj rezultat bilo 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Julia Schwaiger|Julijom Schwaiger]] i [[Katharina Innerhofer|Katharinom Innerhofer]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] |- |||90||84|| ||93||48||88||103 |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] 13. decembra 2014. u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]], u utrci štafete s [[Lisa Hauser|Lisom Hauser]], [[Dunja Zdouc|Dunjom Zdouc]] i [[Katharina Innerhofer|Katharinom Innerhofer]], kada su osvojile 12-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 19-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|sezoni SK 2019/20.]] u [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]]u 5. marta 2020. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:45.2&nbsp;s bila sporija od pobjednice njemačke biatlonke [[Denise Herrmann-Wick]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji su joj rezultati dva šesta mjesta == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Christina Rieder}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|914}} {{DEFAULTSORT:Rieder, Christina}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Biografije, Leogang]] [[Kategorija:Austrijski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 62db28k2w05iw7nopljl1oemg6z1rwy 0 534443 3894643 3845913 2026-06-06T10:15:02Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894643 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Rajzerov alpski triton | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Hordati|Chordata]] | classis = [[Vodozemci|Amphibia]] | ordo = [[Repati vodozemci|Caudata]] | familia = [[Daždevnjaci|Salamandridae]] | genus = ''[[Ichthyosaura]]'' | species = ''[[Alpski triton|I. alpestris]]'' | subspecies = '''''I. a. reiseri''''' | troimeno = ''Ichthyosaura alpestris reiseri'' | troimeno_autorstvo = ([[Franz Werner|Werner]], 1902) | sinonimi = * ''Molge alpestris'' var. ''reiseri'' Werner, 1902 * ''Triturus alpestris reiseri'' (Werner, 1902) * ''Ichthyosaura reiseri reiseri'' (Werner, 1902) }} '''Reiserov alpski triton''' ili '''bosanski alpski triton''' (''Ichthyosaura alpestris reiseri'') jeste oblik [[alpski triton|alpskog tritona]] iz porodice [[daždevnjaci|daždevnjaka]], opisan s područja [[Prokoško jezero|Prokoškog jezera]] na planini [[Vranica|Vranici]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U većem dijelu literature vodi se kao podvrsta ''Ichthyosaura alpestris'', dok ga pojedini noviji taksonomski pregledi izdvajaju u vrstu ''Ichthyosaura reiseri''.<ref name="ASW">{{cite web |last=Frost |first=Darrel R. |title=Ichthyosaura reiseri (Werner, 1902) |url=https://amphibiansoftheworld.amnh.org/Amphibia/Caudata/Salamandridae/Pleurodelinae/Ichthyosaura/Ichthyosaura-reiseri |website=Amphibian Species of the World: an Online Reference |publisher=American Museum of Natural History |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Posebno je važan u [[fauna Bosne i Hercegovine|fauni Bosne i Hercegovine]] jer je tipski vezan za visokoplaninska vodena staništa Vranice, a populacija iz Prokoškog jezera smatra se jednom od najugroženijih lokalnih populacija [[vodozemci|vodozemaca]] u zemlji.<ref name="Sunje2021">{{cite journal |last1=Šunje |first1=Emina |last2=Kalamujić Stroil |first2=Belma |last3=Raffaëlli |first3=Jean |last4=Zimić |first4=Adnan |last5=Marquis |first5=Olivier |title=A revised phylogeny of Alpine newts unravels the evolutionary distinctiveness of the Bosnian alpine newt – Ichthyosaura alpestris reiseri (Werner, 1902) |journal=Amphibia-Reptilia |volume=42 |issue=4 |pages=481–490 |year=2021 |doi=10.1163/15685381-BJA10074}}</ref> Naziv je izveden iz prezimena [[Otmar Reiser|Othmara Reisera]], kustosa [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]], po kojem je [[Franz Werner]] imenovao varijetet ''reiseri''. Izvorni naziv bio je ''Molge alpestris'' var. ''Reiseri'', a tipski materijal potječe iz Prokoškog jezera i obližnjih vodenih staništa.<ref name="ASW"/> == Taksonomija == Werner je 1902. opisao ovaj oblik kao varijetet alpskog tritona. Kasnije je premještan u rodove ''Triturus'', ''Mesotriton'' i ''Ichthyosaura'', u skladu s promjenama u sistematici evropskih repatih vodozemaca.<ref name="ASW"/> Dio autora tretirao ga je kao lokalnu podvrstu ''Ichthyosaura alpestris'', dok su drugi smatrali da morfološke razlike nisu dovoljne za jasno odvajanje od tipske podvrste.<ref name="BHHU">{{cite web |title=Alpski vodenjak: Ichthyosaura alpestris |url=https://www.bhhuatra.com/species/amphibians/ichthyosaura-alpestris |website=BHHU-ATRA |publisher=Bosanskohercegovačko herpetološko udruženje ATRA |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Molekularno istraživanje objavljeno 2021. pokazalo je da jedinke s Vranice čine posebnu monofiletsku grupu u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Autori su je zato označili kao evolucijski značajnu jedinicu unutar kompleksa ''I. alpestris'', važnu za zaštitu i upravljanje populacijom.<ref name="Sunje2021"/> Baza ''Amphibian Species of the World'' vodi ovaj takson u širem konceptu vrste ''Ichthyosaura reiseri''.<ref name="ASW"/> == Opis == [[Datoteka:Vranica.jpg|mini|Planina [[Vranica]]]] Rajzerov alpski triton građom odgovara alpskom tritonu: ima izduženo tijelo, bočno spljošten rep i glatku kožu u vodenoj fazi. Odrasle jedinke alpskog tritona obično narastu do oko 11&nbsp;cm. Leđna strana je tamna, često sivkasta ili plavičasta kod mužjaka u sezoni parenja, dok je trbušna strana narandžasta i uglavnom bez pjega.<ref name="BHHU"/> Za rajzerov oblik navode se veće tjelesne dimenzije, relativno velika glava i izražena narandžasta boja trbuha, ali se te osobine ne tumače jednako u svim taksonomskim radovima.<ref name="BHHU"/> Mužjaci u reproduktivnoj fazi imaju nizak leđni nabor koji se nastavlja na repnu peraju. Kao i drugi [[daždevnjaci]], u opasnosti može pokazivati upadljivu trbušnu obojenost i izlučivati nadražujući kožni sekret. == Rasprostranjenost i stanište == [[Datoteka:Prokosko jezero.jpg|mini|[[Prokoško jezero]]]] U užem smislu, Rajzerov alpski triton vezan je za [[Prokoško jezero]] i okolna visokoplaninska vodena tijela na [[Vranica|Vranici]]. Šire taksonomske interpretacije uključuju srodne balkansko-karpatske populacije, pa se ''I. reiseri'' navodi iz dijelova [[Balkan]]a i [[Karpati|Karpata]].<ref name="ASW"/> Naseljava hladne, čiste i slabo protočne planinske vode: [[jezero|jezera]], [[bara|bare]], lokve, izvorišne dijelove [[potok]]a i vlažna [[subalpinski pojas|subalpinska]] područja. [[Prokoško jezero]], ledenjačko jezero na više od 1.600 m nadmorske visine, najpoznatije je historijsko stanište ove populacije, ali je njegov ekosistem izmijenjen unošenjem [[ribe|riba]], pritiskom [[turizam|turizma]], izgradnjom vikendica i otpadnim vodama.<ref name="UNDP2023">{{cite web |title=Newt Come Home |url=https://www.undp.org/bosnia-herzegovina/stories/newt-come-home |website=UNDP Bosnia and Herzegovina |publisher=United Nations Development Programme |date=26. 7. 2023 |access-date=15. 5. 2026}}</ref> == Biologija == Životni ciklus sličan je drugim alpskim tritonima. Odrasle jedinke dio godine provode u vodi, gdje se pare i polažu jaja, a izvan reproduktivnog perioda borave na kopnu u vlažnim mikrostaništima. U visokoplaninskim područjima razmnožavanje se odvija kasnije nego u nizinama, najčešće u proljeće i početkom ljeta.<ref name="BHHU"/> Tokom udvaranja mužjak položajem tijela i pokretima repa usmjerava feromone prema ženki, zatim polaže spermatoforu. Ženka polaže jaja pojedinačno ili u manjim skupinama na vodeno bilje. Larve se razvijaju u vodi, a mlade jedinke izlaze na kopno nakon [[metamorfoza|metamorfoze]]. Hrani se sitnim vodenim i kopnenim [[beskičmenjaci]]ma, larvama, crvima, puževima i drugim malim životinjama.<ref name="BHHU"/> == Ugroženost i zaštita == Najveća prijetnja populaciji s Prokoškog jezera jeste unošenje riba. Prema izvještajima [[UNDP]]-a, nekontrolirano poribljavanje, naročito predatorskim vrstama, dovelo je do pada brojnosti u samom jezeru a terenska istraživanja potvrdila su prisustvo tritona uglavnom u manjim vodenim tijelima oko jezera.<ref name="UNDP2023"/> Istraživanje iz 2021. također nije zabilježilo jedinke u jezeru, ali ih je pronašlo u okolnim barama, pri čemu su genetski odgovarale linijama porijeklom iz Prokoškog jezera.<ref name="Sunje2021"/> U okviru projekta "Sustainability of Protected Areas" pokrenute su mjere obnove staništa u blizini jezera. Dvije bare u kojima su pronađene stabilne populacije produbljene su i proširene, obnovljena je obalna vegetacija, a dio jedinki prenesen je u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] radi očuvanja.<ref name="UNDPHome">{{cite web |title=Newt has a new home |url=https://www.undp.org/bosnia-herzegovina/press-releases/newt-has-new-home |website=UNDP Bosnia and Herzegovina |publisher=United Nations Development Programme |date=27. 10. 2023 |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Dugoročna obnova zavisi od kontrole ribljih populacija i stabilizacije vodnog ekosistema Prokoškog jezera. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Triton, Rajzerov alpski}} [[Kategorija:Vodozemci]] [[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Endemska fauna Bosne i Hercegovine]] qmv5tfbbzee5q3an2v83z7hujp4snrb 0 534444 3894642 3891245 2026-06-06T10:14:59Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Hirzutizam | synonyms = | slika = PMC4103002 ircmj-16-9410-g001.png | opis_slike = Hirzutizam prikazan kod pacijentice sa [[poliendokrini metabolički sindromom jajnika]] i [[neklasična kongenitalna adrenalna hiperplazija|neklasičnom kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom]] | pronounce = | specijalnost = [[Dermatologija]], [[endokrinologija]] | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = Endokrina neravnoteža i neendokrine etiologije | rizici = | dijagnoza = Klinička dijagnoza prekomjernog androgenog, terminalnog rasta dlaka | diferencijalna_dijagnoza =[[Hipertrihoza]] | prevencija = | liječenje = [[Kontracepcijske pilule]], [[antiandrogeni]], [[senzibilizatori insulina]] | lijekovi = | prognoza = | frekvencija =Relativno rijetka pojava | smrtnost= }} '''Hirzutizam''' je prekomjerna dlakavost na dijelovima tijela gdje dlaka normalno nema ili je minimalna. Riječ potiče iz ranog 17. stoljeća: od latinskog ''hirsutus'' što znači "dlakav ".<ref>{{Cite web|title=hirsute adjective - Definition, pictures, pronunciation and usage notes {{!}} Oxford Advanced Learner's Dictionary |url=https://www.oxfordlearnersdictionaries.com/definition/english/hirsute|access-date=22. 7. 2021|website=www.oxfordlearnersdictionaries.com}}</ref> Obično se odnosi na muški obrazac rasta dlaka kod [[žena]] koji može biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog stanja,<ref name=merck>{{cite web|url=http://www.merckmanuals.com/professional/sec10/ch124/ch124c.html|title=Merck Manuals online medical Library|publisher=Merck & Co.|access-date=4. 3. 2011}}</ref> posebno ako se dobro razvije nakon [[pubertet]]a.<ref>{{Cite journal|title=Hirsutism: Evaluation and Treatment|language=en|pmc=2856356|pmid=20418968|doi=10.4103/0019-5154.60342|volume=55|issue=1|year=2010|author=Sachdeva S|journal=Indian J Dermatol|pages=3–7 |doi-access=free }}</ref> Kulturna stigma protiv hirzutizma može uzrokovati mnogo psiholoških problema i socijalnih poteškoća.]<ref>{{cite journal |vauthors=Barth JH, Catalan J, Cherry CA, Day A |title=Psychological morbidity in women referred for treatment of hirsutism |journal=J Psychosom Res |date=septembar 1993 |volume=37 |issue=6 |pages=615–9 |doi=10.1016/0022-3999(93)90056-L |pmid=8410747}}</ref> Diskriminacija zasnovana na hirzutizmu lica često dovodi do izbjegavanja društvenih situacija i do simptoma [[anksioznost]]i i [[depresija (raspoloženje)|depresije]].<ref name="Jackson J, Caro JJ, Caro G, Garfield F, Huber F, Zhou W, Lin CS, Shander D, Schrode K, and the Eflornithine HCl Study Group">{{cite journal |author1=Jackson J, Caro JJ |author2=Caro G, Garfield F |author3=Huber F, Zhou W |author4=Lin CS, Shander D |author5=Schrode K |others=the Eflornithine HCl Study Group |name-list-style=amp |title=The effect of eflornithine 13.9% cream on the bother and discomfort due to hirsutism |journal= International Journal of Dermatology|year= 2007|volume= 46|issue=9 |pages= 976–981 |doi=10.1111/j.1365-4632.2007.03270.x|pmid=17822506 |s2cid=25986442 }}</ref> == Uzroci == {{glavni|Hiperandrogenizam}} Uzroci hirzutizma mogu se podijeliti na endokrine neravnoteže i neendokrine etiologije. Važno je započeti s određivanjem [[tjelesma dlakavost|distribucije rasta dlaka na tijelu]]. Ako rast dlaka prati mušku distribuciju, to bi moglo ukazivati na prisustvo povećanih [[androgen]]a ili [[hiperandrogenizam|hiperandrogenizm]]a. Međutim, postoje i drugi [[hormon]]i koji nisu povezani s androgenima, a koji mogu dovesti do hirzutizma. Ljekar uzima detaljnu anamnezu u potrazi za mogućim uzrocima hiperandrogenizma ili drugih uzroka koji nisu povezani s [[endokrini sistem|endokrinim sistemom]]. Ako se rast dlaka širi po cijelom, to se naziva [[hipertrihoza]], a ne hirzutizam.<ref>{{Cite journal |last=Sachdeva |first=Silonie |title=Hirsutism: Evaluation and treatment |date=2010 |journal=Indian Journal of Dermatology |volume=55 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.4103/0019-5154.60342 |issn=0019-5154 |pmc=2856356 |pmid=20418968 |doi-access=free }}</ref> === Endokrini uzroci === Endokrini uzroci hirzutizma uključuju: * [[Ciste na jajnicima]] kao što je [[poliendokrini metabolički sindrom]] (PMOS), najčešći uzrok kod žena.<ref name="pmid18844715">{{cite journal |vauthors=Somani N, Harrison S, Bergfeld WF |title=The clinical evaluation of hirsutism |journal=Dermatol Ther |volume=21 |issue=5 |pages=376–91 |year=2008 |pmid=18844715 |doi=10.1111/j.1529-8019.2008.00219.x |s2cid=34029116 }}</ref> * [[Tumor nadbubrežne žlijezde]], [[adrenokortikalni adenom]] i [[adrenokortikalni karcinom]], kao i [[adrenalna hiperplazija]] uzrokovana [[adenom hipofize|adenomom hipofize]] (kao kod [[Cushingov sindrom|Cushingove bolesti]]).<ref name="pmid21623779" /> * [[Urođene greške metabolizma]] [[steroid]]a kao što je [[kongenitalna adrenalna hiperplazija]], najčešće uzrokovana [[kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|deficijencijom 21-hidroksilaze]].<ref name="pmid21623779">{{cite journal |vauthors=Unluhizarci K, Kaltsas G, Kelestimur F |title= Non polycystic ovary syndrome-related endocrine disorders associated with hirsutism |journal= Eur J Clin Invest |volume=42 |issue=1 |pages=86–94 |year=2012 |pmid=21623779 |doi= 10.1111/j.1365-2362.2011.02550.x |s2cid= 23701817 }}</ref> * [[Akromegalija]] i [[gigantizam]] (višak [[hormon rasta|hormona rasta]] i IGF-1), obično zbog [[tumor hipofize|tumora hipofize]].<ref name="pmid21623779" /> === Neendokrini uzroci === Uzroci hirzutizma koji nisu povezani s hiperandrogenizmom uključuju: * Porodična anamneza: Porodična anamneza hirzutizma s normalnim nivoima [[androgen]]a.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Radi |first1=Suhaib |last2=Tamilia |first2=Michael |date=30. 12. 2019 |title=Adrenocortical carcinoma: an ominous cause of hirsutism |journal=BMJ Case Reports |volume=12 |issue=12 |doi=10.1136/bcr-2019-232547 |issn=1757-790X |pmc=6954802 |pmid=31892624}}</ref> * Izazvano lijekovima: lijekovi su korišteni prije pojave hirzutizma. Preporuka je prekinuti uzimanje lijeka i zamijeniti ga drugim.<ref name=":0" /> ** [[Minoksidil]]<ref name="pmid26903750">{{cite journal | vauthors = Chellini PR, Pirmez R, Raso P, Sodré CT | title = Generalized Hypertrichosis Induced by Topical Minoxidil in an Adult Woman | journal = Int J Trichology | volume = 7 | issue = 4 | pages = 182–3 | year = 2015 | pmid = 26903750 | pmc = 4738488 | doi = 10.4103/0974-7753.171587 | doi-access = free }}</ref><ref name="pmid12702063">{{cite journal | vauthors = Dawber RP, Rundegren J | title = Hypertrichosis in females applying minoxidil topical solution and in normal controls | journal = J Eur Acad Dermatol Venereol | volume = 17 | issue = 3 | pages = 271–5 | year = 2003 | pmid = 12702063 | doi = 10.1046/j.1468-3083.2003.00621.x| s2cid = 23329383 }}</ref> ** [[Androgeni]] poput [[testosteron]]a, [[anabolički steroidi|anaboličkih steroida]] i [[androgen]]ih [[progestin]]a<ref name=":3"/><ref name=":0"/> * [[Valproična kiselina]] i [[metildopa]]<ref name=":3"/><ref name=":0"/> * [[Trudnoća]]: Zbog promjena u proizvodnji hormona<ref name=":6"/> * [[Idiopatska bolest|Idiopatski]]: Kada se nijedan drugi uzrok ne može pripisati hirzutizmu osobe, uzrok se smatra idiopatskim isključenjem.<ref name=":0"/> U ovim slučajevima, [[menstrualni ciklus]] i nivoi konvencionalno testiranih androgena ([[testosteron]], [[androstendion]] i [[dehidroepiandrosteron-sulfat]]) su normalni.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Bode |first1=David |last2=Seehusen |first2=Dean A. |last3=Baird |first3=Drew |date=15. 2. 2012 |title=Hirsutism in Women |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2012/0215/p373.html |journal=American Family Physician |language=en-US |volume=85 |issue=4 |pages=373–380|pmid=22335316 }}</ref> Oko 10 do 15% žena s hirzutizmom ima idiopatski hirzutizam.<ref name="pmid35292252">{{cite journal | vauthors = de Kroon RW, den Heijer M, Heijboer AC | title = Is idiopathic hirsutism idiopathic? | journal = Clin Chim Acta | volume = 531 | issue = | pages = 17–24 | date = juni 2022 | pmid = 35292252 | doi = 10.1016/j.cca.2022.03.011 | s2cid = 247419684 | url = | doi-access = free }}</ref> Idiopatski hirzutizam može biti posljedica povećane proizvodnje [[dihidrotestosteron]]a (DHT) u [[dlakin folikul|folikulima dlake]] i stoga može zapravo biti posljedica hiperandrogenizma.<ref name="pmid35292252"/> Može se otkriti mjerenjem DHT-a ili DHT [[metabolit]]a.<ref name="pmid35292252"/> ** Rice i saradnici 2016. pretpostavljaju da je idiopatski hirzutizam uzrokovan [[epigenetika|epigenetičkim nasljeđivanjem]] diskordantnih epigenetičkih markera. Može se testirati uz pomoć postojeće tehnologije.<ref>{{Cite journal |last1=Rice |first1=William R. |last2=Friberg |first2=Urban |last3=Gavrilets |first3=Sergey |date=2016 |title=Sexually antagonistic epigenetic marks that canalize sexually dimorphic development |url=http://volweb2.utk.edu/~gavrila/papers/mol_ecol_16.pdf |journal=Molecular Ecology |language=en |volume=25 |issue=8 |pages=1812–1822 |bibcode=2016MolEc..25.1812R |doi=10.1111/mec.13490 |issn=0962-1083 |pmid=26600375 |s2cid=71599}}</ref> {| class="wikitable" |+ ! Hormonski uzroci:<ref name=":3" /> ! Opis: ! Klinički znaci: |- | [[Sindrom policistastih jajnika]] | PCOS je stanje koje karakterizira višak androgena koji može dovesti do hirzutizma, neredovnih [[menstruacija]], pa čak i neplodnosti. Višak androgena može dovesti do poremećaja normalnih tjelesnih hormona u [[hipotalamus-hipofizno-gonadna os|hipotalamusno-hipofizno-gonadnoj osi]] što dovodi do ovih simptoma.<ref name="pmid31384717">{{cite journal |vauthors=Witchel SF, Oberfield SE, Peña AS |title=Polycystic Ovary Syndrome: Pathophysiology, Presentation, and Treatment With Emphasis on Adolescent Girls |journal=J Endocr Soc |volume=3 |issue=8 |pages=1545–1573 |date=august 2019 |pmid=31384717 |pmc=6676075 |doi=10.1210/js.2019-00078}}</ref> Kod sindroma policistastih jajnika, dlake mogu rasti na licu (npr. na gornjoj usni, bradi ili vilici), grudima, stomaku i leđima.<ref>{{Cite web |author=Emma |date=4. 11. 2024 |title=What Are the First Signs of PCOS in Teenagers? |url=https://pcosnest.com/what-are-the-first-signs-of-pcos-in-teenager/ |website=PCOS Nest}}</ref> | Karakteriziraju ga dva od tri Rotterdamska kriterija: * Oligomenoreja (manje od osam menstruacija godišnje) * Klinički ili biohemijski dokazi hiperandrogenizma * Policistasti jajnici na ultrazvuku<ref>{{Cite journal |last1=Legro |first1=Richard S. |last2=Arslanian |first2=Silva A. |last3=Ehrmann |first3=David A. |last4=Hoeger |first4=Kathleen M. |last5=Murad |first5=M. Hassan |last6=Pasquali |first6=Renato |last7=Welt |first7=Corrine K. |date=decembar 2013 |title=Diagnosis and Treatment of Polycystic Ovary Syndrome: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |language=en |volume=98 |issue=12 |pages=4565–4592 |doi=10.1210/jc.2013-2350 |issn=0021-972X |pmc=5399492 |pmid=24151290}}</ref> |- | [[Cushingov sindrom]] | Cushingov sindrom se javlja kada postoji [[endogen]]o ili [[egzogen]]o povišeni nivo [[kortizol]]a. Jedan od uzroka endogenog Cushingovog sindroma je adenom hipofize koji luči adrenokortikotropni hormon, a odgovoran je za visoku sekreciju, ne samo kortizola već i androgena iz hipofize.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Mihailidis |first1=John |last2=Dermesropian |first2=Racha |last3=Taxel |first3=Pamela |last4=Luthra |first4=Pooja |last5=Grant-Kels |first5=Jane M. |date=4. 6. 2015 |title=Endocrine evaluation of hirsutism |journal=International Journal of Women's Dermatology |volume=1 |issue=2 |pages=90–94 |doi=10.1016/j.ijwd.2015.04.003 |issn=2352-6475 |pmc=5418744 |pmid=28491965}}</ref> | Cushingov sindrom ima očigledne simptome koji uključuju: hirzutizam, debljanje, nakupljanje viška masti oko lica, abdominalne strije i neredovne menstruacije.<ref name=":5" /> |- | [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija]]| Kongenitalna adrenalna hiperplazija se može pripisati nekoliko enzimskih nedostataka, ali najčešći je [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|21-beta-hidroksilaze]]. Kod CAH, nedostajući enzim odgovoran za normalnu sintezu kortizola stvara nakupljanje androgenih prekursora. Ovaj prekursor se preusmjerava na put sinteze androgena što dovodi do povećanih nivoa androgena. Klasična CAH se otkriva pri rođenju zbog povećanih androgena tokom razvoja, što uzrokuje dvosmislene genitalije. U međuvremenu, neklasična CAH se nalazi u pubertetu i manifestuje se kao anovulacija.<ref name=":4" /> | Može se manifestovati slično kao PCOS kod neklasične CAH. Povećani nivoi 17-hidroksiprogesterona.<ref name=":3" /><ref name=":4" /> |- | [[Tumor koji luče androgene]]s | Tumori u nadbubrežnim žlijezdama ili jajnicima koji dovode do povećanja nivoa androgena.<ref name=":4" /> | Brza progresija i simptomi [[virilizacije]].<ref name=":3" /> |- | Drugi manje uobičajeni hormonski uzroci: | [[Akromegalija]]: Povišeni nivoi [[insulinoliki faktor rasta-1|insulinolikog faktora rasta-1]].<ref name=":6">{{Citation |last1=Hafsi |first1=Wissem |title=Hirsutism |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470417/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29262139 |access-date=15. 9. 2022 |last2=Badri |first2=Talel}}</ref> [[Hipertireoza]] ili [[hipotireoza]]: Povišeni ili smanjeni nivoi hormona štitnjače.<ref name=":6" /> [[Hiperprolaktinemija]]: Povišeni nivoi [[prolaktina]].<ref name=":6" /> | Svaki od ovih simptoma ima svoju posebnu prezentaciju.<ref name=":4" /> |} ==Dijagnoza== Hirzutizam je klinička dijagnoza prekomjernog androgenog, terminalnog rasta dlaka.<ref>{{Cite journal |last1=Ferriman |first1=D. |last2=Gallwey |first2=J. D. |date=novembar 1961 |title=Clinical assessment of body hair growth in women |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |volume=21 |issue=11 |pages=1440–1447 |doi=10.1210/jcem-21-11-1440 |issn=0021-972X |pmid=13892577}}</ref> Prije započinjanja opsežnijih studija treba obaviti kompletan fizički pregled, a ispitivač treba razlikovati rašireno povećanje dlakavosti tijela od virilizacije po muškom obrascu.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Sachdeva|first=Silonie|date=2010|title=Hirsutism: Evaluation and treatment|journal=Indian Journal of Dermatology|volume=55|issue=1|pages=3–7|doi=10.4103/0019-5154.60342|pmc=2856356|pmid=20418968 |doi-access=free }}</ref> Jedna od metoda za procjenu hirzutizma je [[Ferriman-Gallwey skala|Ferriman-Gallweyeva skala]] koja daje rezultat na osnovu količine i lokacije rasta dlaka.<ref name="pmid13892577">{{cite journal |vauthors=Ferriman D, Gallwey JD |title=Clinical assessment of body hair growth in women |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=21 |issue=11 |pages=1440–7 |date=novembar 1961 |pmid=13892577 |doi=10.1210/jcem-21-11-1440 |url=http://jcem.endojournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=13892577 |access-date=8. 3. 2010 |archive-date=28. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210828111044/https://www.endocrine.org/journals/endocrine-press?view=long&pmid=13892577&view=long&pmid=13892577 |url-access=subscription }}</ref> Ferriman-Gallweyjeva skala ima različite granične vrijednosti zbog varijabilne ekspresivnosti rasta dlaka na osnovu etničke pripadnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Cheewadhanaraks |first1=Sopon |last2=Peeyananjarassri |first2=Krantarat |last3=Choksuchat |first3=Chainarong |date=maj 2004 |title=Clinical diagnosis of hirsutism in Thai women |journal=Journal of the Medical Association of Thailand = Chotmaihet Thangphaet |volume=87 |issue=5 |pages=459–463 |issn=0125-2208 |pmid=15222512}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Escobar-Morreale |first1=H. F. |last2=Carmina |first2=E. |last3=Dewailly |first3=D. |last4=Gambineri |first4=A. |last5=Kelestimur |first5=F. |last6=Moghetti |first6=P. |last7=Pugeat |first7=M. |last8=Qiao |first8=J. |last9=Wijeyaratne |first9=C. N. |last10=Witchel |first10=S. F. |last11=Norman |first11=R. J. |date=mart 2012 |title=Epidemiology, diagnosis and management of hirsutism: a consensus statement by the Androgen Excess and Polycystic Ovary Syndrome Society |journal=Human Reproduction Update |volume=18 |issue=2 |pages=146–170 |doi=10.1093/humupd/dmr042 |issn=1460-2369 |pmid=22064667|doi-access=free }}</ref> Dijagnoza pacijenata čak i s blagim hirzutizmom treba uključivati procjenu ovulacije i jajnika [[Medicinska ultrasonografija|ultrazvuk]], zbog visoke prevalencije [[sindrom policističnih jajnika|sindroma policistastih jajnika (PCOS)]], kao i [[17α-hidroksiprogesterona]] (zbog mogućnosti pronalaska neklasične [[Kongenitalne adrenalne hiperplazije zbog [[nedostak 21-hidroksilaze|deficijencije 21-hidroksilaze]]<ref name="pmid19338993">{{cite journal | vauthors = Di Fede G, Mansueto P, Pepe I, Rini GB, Carmina E | title = High prevalence of polycystic ovary syndrome in women with mild hirsutism and no other significant clinical symptoms | journal = Fertil. Steril. | volume = 94 | issue = 1 | pages = 194–7 | year = 2010 | pmid = 19338993 | doi = 10.1016/j.fertnstert.2009.02.056 | url = https://iris.unipa.it/bitstream/10447/36367/2/Fertility%20and%20Sterility%202010%2094%20194-7.pdf| hdl = 10447/36367 | hdl-access = free }}</ref>). Osobe s hirzutizmom mogu imati povišen nivo dehidroepiandrosteron-sulfata (DHEA-S) u serumu; međutim, potrebna su dodatna snimanja kako bi se razlikovala maligna i benigna etiologija adrenalnog hiperandrogenizma.<ref>{{Cite journal |last1=d'Alva |first1=Catarina B. |last2=Abiven-Lepage |first2=Gwenaelle |last3=Viallon |first3=Vivian |last4=Groussin |first4=Lionel |last5=Dugue |first5=Marie Annick |last6=Bertagna |first6=Xavier |last7=Bertherat |first7=Jerôme |date=1. 11. 2008 |title=Sex steroids in androgen-secreting adrenocortical tumors: clinical and hormonal features in comparison with non-tumoral causes of androgen excess |url=https://eje.bioscientifica.com/view/journals/eje/159/5/641.xml |journal=European Journal of Endocrinology |language=en-US |volume=159 |issue=5 |pages=641–647 |doi=10.1530/EJE-08-0324 |pmid=18708437 |s2cid=6342456 |issn=0804-4643 |doi-access= |url-access=subscription |archive-date=12. 9. 2022 |access-date=12. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220912180700/https://eje.bioscientifica.com/view/journals/eje/159/5/641.xml |url-status=dead }}</ref> Nivoi veći od 700 μg/dL ukazuju na disfunkciju [[nadbubrežne žlijezde]], posebno [[kongenitalna hiperplazija nadbubrežne žlijezde zbog nedostatka 21-hidroksilaze]]. Međutim, [[sindrom policistastih jajnika|PCOS]] i [[idiopatska bolest|idiopatski]] hirzutizam čine 90% slučajeva.<ref name=":0"/> == Liječenje == Liječenje hirzutizma je indicirano kada rast dlaka uzrokuje nelagodu pacijentu. Dva glavna pristupa liječenju su farmakološke terapije usmjerene na proizvodnju/djelovanje androgena i metode direktnog uklanjanja dlaka, uključujući elektrolizu i fotoepilaciju. Ove metode se mogu koristiti samostalno ili u kombinaciji.<ref>{{Cite journal |last1=Martin |first1=Kathryn A |last2=Anderson |first2=R Rox |last3=Chang |first3=R Jeffrey |last4=Ehrmann |first4=David A |last5=Lobo |first5=Rogerio A |last6=Murad |first6=M Hassan |last7=Pugeat |first7=Michel M |last8=Rosenfield |first8=Robert L |date=7. 3. 2018 |title=Evaluation and Treatment of Hirsutism in Premenopausal Women: An Endocrine Society* Clinical Practice Guideline |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |volume=103 |issue=4 |pages=1233–1257 |doi=10.1210/jc.2018-00241 |pmid=29522147 |issn=0021-972X|doi-access=free }}</ref> === Farmakološke terapije === Uobičajeni lijekovi sastoje se od antiandrogena, [[senzibilizator insulina|senzibilizatora insulina]] i [[oralni kontraceptiv|oralnih kontraceptiva]]. Sve tri vrste terapije su pokazale efikasnost samostalno, međutim, pokazalo se da su senzibilizatori insulina manje efikasni od antiandrogena i oralnih kontraceptiva.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Barrionuevo |first1=Patricia |last2=Nabhan |first2=Mohammed |last3=Altayar |first3=Osama |last4=Wang |first4=Zhen |last5=Erwin |first5=Patricia J |last6=Asi |first6=Noor |last7=Martin |first7=Kathryn A |last8=Murad |first8=M Hassan |date=7. 3. 2018 |title=Treatment Options for Hirsutism: A Systematic Review and Network Meta-Analysis |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |volume=103 |issue=4 |pages=1258–1264 |doi=10.1210/jc.2017-02052 |pmid=29522176 |s2cid=3783739 |issn=0021-972X|doi-access=free }}</ref> Terapije se mogu kombinovati, prema uputama ljekara, u skladu sa medicinskim ciljevima pacijenta. [[Antiandrogen]]i jesu lijekovi koji blokiraju efekte [[androgen]]a poput [[testosteron]]a i [[dihidrotestosteron]]a (DHT) u tijelu.''<ref name="pmid21623779"/>'' Oni su najefikasniji farmakološki tretman za hirzutizam važan za pacijenta, međutim imaju [[teratogen]]i potencijal i stoga se ne preporučuju osobama koje su trudne ili žele trudnoću. Trenutni podaci ne favorizuju nijednu vrstu oralnog kontraceptiva u odnosu na drugu.<ref name=":2"/> ;Popis lijekova: * [[Bikalutamid]]: Čisti anti[[androgen]].<ref name="WilliamsBigby2009">{{cite book |first1=Hywel |last1=Williams |first2=Michael |last2=Bigby |first3=Thomas |last3=Diepgen |first4=Andrew |last4=Herxheimer |first5=Luigi |last5=Naldi |first6=Berthold |last6=Rzany | name-list-style = vanc |title=Evidence-Based Dermatology |url=https://books.google.com/books?id=SbsQij5xkfYC&pg=PA529 |date=22. 1. 2009 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-4443-0017-8 |pages=529–}}</ref><ref name="pmid24455796">{{cite journal | vauthors = Erem C | title = Update on idiopathic hirsutism: diagnosis and treatment | journal = Acta Clinica Belgica | volume = 68 | issue = 4 | pages = 268–74 | year = 2013 | pmid = 24455796 | doi = 10.2143/ACB.3267 | s2cid = 39120534 }}</ref><ref name="pmid11915584">{{cite journal | vauthors = Müderris II, Bayram F, Ozçelik B, Güven M | title = New alternative treatment in hirsutism: bicalutamide 25 mg/day | journal = Gynecological Endocrinology | volume = 16 | issue = 1 | pages = 63–6 | date = februar 2002 | pmid = 11915584 | doi = 10.1080/gye.16.1.63.66 | s2cid = 6942048 }}</ref> It is effective similarly to flutamide but is much safer as well as better-tolerated.<ref name="WilliamsBigby2009"/><ref name="pmid24455796"/><ref name="pmid11915584"/> * [[Kontracepcijske pilule]] koje se sastoje od [[estrogen]]a, obično [[etinilestradiol]]a i [[progestin]]a su potkrijepljene dokazima.<ref name=":1"/> One su funkcionalni antiandrogeni. Osim toga, određene kontracepcijske pilule sadrže progestin koji također ima antiandrogeno djelovanje.<ref name="Ekback2017">{{cite journal |last=Ekback |first=Maria Palmetun |year=2017 |title=Hirsutism, What to do? |url=https://www.researchgate.net/publication/321245014 |format=PDF |journal=International Journal of Endocrinology and Metabolic Disorders |volume=3 |issue=3 |doi=10.16966/2380-548X.140 |issn=2380-548X |doi-access=free}}</ref> Primjeri uključuju kontracepcijske pilule koje sadrže [[ciproteron-acetat]], [[klormadinon-acetat]], [[drospirenon]] i [[dienogest]].<ref name="Ekback2017"/><ref name="Blume-PeytaviWhiting2008"/> * [[Ciproteron-acetat]]: Dvostruki antiandrogen i [[progestogen]].<ref name="pmid24889738"/> Osim pojedinačnog oblika, dostupan je i u nekim formulacijama kombiniranih oralnih kontraceptiva u niskoj dozi (vidi dolje).<ref name="pmid24889738"/> Postoji rizik od [[hepatotoksičnost|oštećenja jetre]]. * [[Eflornitin]]: Blokira [[putrescin]] koji je neophodan za rast [[dlakin folikul|folikula dlake]].<ref>{{Cite journal |last1=Wolf |first1=John E. |last2=Shander |first2=Douglas |last3=Huber |first3=Ferdinand |last4=Jackson |first4=Joseph |last5=Lin |first5=Chen-Sheng |last6=Mathes |first6=Barbara M. |last7=Schrode |first7=Kathy |last8=the Eflornithine HCl Study Group |date=januar 2007 |title=Randomized, double-blind clinical evaluation of the efficacy and safety of topical eflornithine HCl 13.9% cream in the treatment of women with facial hair: Eflornithine treatment for unwanted facial hair |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-4632.2006.03079.x |journal=International Journal of Dermatology |language=en |volume=46 |issue=1 |pages=94–98 |doi=10.1111/j.1365-4632.2006.03079.x|pmid=17214730 |s2cid=10795478 |url-access=subscription }}</ref> * [[Finasterid]] i [[dutasterid]]: [[5α-reduktazni inhibitor]]i.<ref name="Blume-PeytaviWhiting2008" /> Inhibiraju proizvodnju snažnog androgena DHT.<ref name="Blume-PeytaviWhiting2008"/> Meta-analiza je pokazala nekonzistentne rezultate finasterida u liječenju hirzutizma.<ref name=":1"/> * [[Flutamid]]: Čisti antiandrogen.<ref name="pmid24889738">Utvrđeno je da posjeduje jednaku ili veću efikasnost od spironolaktona, ciproteron-acetata i [[finasterid]]a u liječenju hirzutizma.<ref name="Publishers1999">{{cite book|author=Bentham Science Publishers|title=Current Pharmaceutical Design|url=https://books.google.com/books?id=9rfNZL6oEO0C&pg=PA717|date=septembar 1999|publisher=Bentham Science Publishers|pages=712–717}}</ref><ref name="pmid24889738" /> Međutim, nosi visok rizik od oštećenja [[jetra|jetre]] i stoga se više ne preporučuje kao terapija prve ili druge linije.<ref name="Blume-PeytaviWhiting2008">{{cite book|author1=Ulrike Blume-Peytavi|author2=David A. Whiting|author3=Ralph M. Trüeb|title=Hair Growth and Disorders|url=https://books.google.com/books?id=pHrX2-huQCoC&pg=PA181|date=26. 6. 2008|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-3-540-46911-7|pages=181–,369–}}</ref><ref name="pmid28379593">{{cite journal | vauthors = Giorgetti R, di Muzio M, Giorgetti A, Girolami D, Borgia L, Tagliabracci A | title = Flutamide-induced hepatotoxicity: ethical and scientific issues | journal = Eur Rev Med Pharmacol Sci | volume = 21 | issue = 1 Suppl | pages = 69–77 | year = 2017 | pmid = 28379593 }}</ref><ref name="Ostrzenski2002">{{cite book|author=Adam Ostrzenski|title=Gynecology: Integrating Conventional, Complementary, and Natural Alternative Therapy|url=https://books.google.com/books?id=TYlZsGdwqrQC&pg=PA86|year=2002|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-2761-7|pages=86–}}</ref><ref name="Becker2001">{{cite book|author=Kenneth L. Becker|title=Principles and Practice of Endocrinology and Metabolism|url=https://books.google.com/books?id=FVfzRvaucq8C&pg=PA1196|year=2001|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-0-7817-1750-2|pages=1196, 1208}}</ref> Flutamid je siguran i efikasan.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=van Zuuren|first1=Esther J|last2=Fedorowicz|first2=Zbys|last3=Carter|first3=Ben|last4=Pandis|first4=Nikolaos|date=28. 4. 2015|title=Interventions for hirsutism (excluding laser and photoepilation therapy alone)|url=http://www.cochrane.org/CD010334/SKIN_treatments-unwanted-male-pattern-hair-growth-women|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2015 |issue=4|language=en|doi=10.1002/14651858.CD010334.pub2|pmid=25918921|issn=1465-1858|pmc=6481758}}</ref> * [[GnRH-analog|GnRH-analozi]]: Potiskuju proizvodnju [[androgen]]a od strane [[gonada]] i smanjuju koncentracije androgena na nivoe potrebne za kastraciju.<ref>{{Cite journal |last1=Mongioi |first1=A. |last2=Maugeri |first2=G. |last3=Macchi |first3=M. |last4=Calogero |first4=A. |last5=Vicari |first5=E. |last6=Coniglione |first6=F. |last7=Aliffi |first7=A. |last8=Sipione |first8=C. |last9=D'Agata |first9=R. |date=februar 1986 |title=Effect of gonadotrophin-releasing hormone analogue (GnRH-A) administration on serum gonadotrophin and steroid levels in patients with polycystic ovarian disease |journal=Acta Endocrinologica |volume=111 |issue=2 |pages=228–234 |doi=10.1530/acta.0.1110228 |issn=0001-5598 |pmid=3082098}}</ref> * [[Metformin]]: Insulinski senzibilizator. Antihiperglikemijski lijek koji se koristi za [[dijabetes melitus]] i liječenje hirzutizma povezanog s [[otpornot na insulin|insulinskom rezistencijom]] (npr. [[sindrom policistastih jajnika]]). Metformin se čini neefikasnim u liječenju hirzutizma, iako su dokazi bili niskog kvalitets.<ref name=":1"/> * [[Spironolakton]]: [[antimineralokortikoid]] s dodatnom antiandrogenom aktivnošću pri visokim dozama.<ref name="pmid24889738">{{cite journal | vauthors = Somani N, Turvy D | title = Hirsutism: an evidence-based treatment update | journal = Am J Clin Dermatol | volume = 15 | issue = 3 | pages = 247–66 | year = 2014 | pmid = 24889738 | doi = 10.1007/s40257-014-0078-4 | s2cid = 45234892 }}</ref><ref name="pmid18389188">{{cite journal |author=Karakurt F |title=Comparison of the clinical efficacy of flutamide and spironolactone plus ethinyloestradiol/cyproterone acetate in the treatment of hirsutism: a randomised controlled study |journal=Adv Ther |volume=25 |issue=4 |pages=321–8 |date=april 2008 |pmid=18389188 |doi=10.1007/s12325-008-0039-5 |name-list-style=vanc|author2=Sahin I |author3=Güler S |display-authors=3 |last4=Demirbas |first4=Berrin |last5=Culha |first5=Cavit |last6=Serter |first6=Rustu |last7=Aral |first7=Yalcin |last8=Bavbek |first8=Nuket|s2cid=23641936 }}</ref> === Ostale metode === <!---♦♦♦ Molimo vas da listu vodite po abecednom redu ♦♦♦---> * [[Brijanje]] * [[Depilacija voskom]] * [[Elektrologija]] * [[Epilacija]] * [[Lasersko uklanjanje dlačica]] * Promjena načina života, uključujući smanjenje prekomjerne težine i rješavanje [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]], može biti korisna. Rezistencija na [[insulin]] kod žena može uzrokovati prekomjerne nivoe [[testosteron]]a, što rezultira hirzutizmom.<ref>{{Cite journal |vauthors=Taylor SI, Dons RF, Hernandez E, Roth J, Gorden P | title = Insulin resistance associated with androgen excess in women with autoantibodies to the insulin receptor| pmid = 7149493 | volume=97 | issue=6 |date=decembar 1982 | pages=851–5 | doi=10.7326/0003-4819-97-6-851 | journal=Ann. Intern. Med.}}</ref> ==Također pogledajte== <!---♦♦♦ Molimo vas da listu vodite po abecednom redu ♦♦♦---> * [[Androgene dlake]] * [[Bradata žena]] * [[Ferriman-Gallweyeva skala]] * [[Hipertrihoza]] * [[Lasersko uklanjanje dlaka]] * [[Petrus Gonsalvus]] * [[Sindrom policističnih jajnika]] (PCOS) * [[Socijalni model invaliditeta]] * [[Stidna dlakavost]] * [[Trihofilija]] * [[Uklanjanje dlaka]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Wiktionary-inline}} *{{Commons category|Hirsutism}} {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 20309 | ICD10 = {{ICD10|L|68|0|l|60}} | ICD9 = {{ICD9|704.1}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 003148 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1017 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|derm|472}} | MeshID = D006628 }} * [https://web.archive.org/web/20060428190235/http://www.hairchick.com/excess_hair/hirsutism.php Why the Bearded Lady Was Never a Laughing Matter: Hirsutism] * [https://web.archive.org/web/20160303232353/http://www.margencero.com/montoya/barbuda_english.html The Bearded Lady] {{Poremećaji kožnih dodataka}} {{Authority control}} [[Kategorija:Stanja kožnih dodataka]] [[Kategorija:Etnološki šou biznis]] [[Kategorija:Ljudska dlakavost]] [[Kategorija:Bioantropologija]] apyx1g1byt98n6r47s182ceybpf68z9 0 534449 3894641 3891246 2026-06-06T10:14:54Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894641 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} [[Slika:Summary of major environmental-change categories expressed as a percentage change (red) relative to baseline - fcosc-01-615419-g001.jpg|thumb| Sažetak glavnih kategorija promjena okoliša koje uzrokuju gubitak biodiverziteta. Podaci su izraženi kao postotak promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem (crvenom bojom) u odnosu na početno stanje (plavom bojom), zaključno s 2021. Crvena boja označava postotak kategorije koja je oštećena, izgubljena ili na drugi način pogođena, dok plava boja označava postotak koji je netaknut, ostao ili na drugi način nepromijenjen.<ref name="Bradshaw-2021">{{cite journal |last1=Bradshaw |first1=Corey J. A. |last2=Ehrlich |first2=Paul R. |last3=Beattie |first3=Andrew |last4=Ceballos |first4=Gerardo |last5=Crist |first5=Eileen |last6=Diamond |first6=Joan |last7=Dirzo |first7=Rodolfo |last8=Ehrlich |first8=Anne H. |last9=Harte |first9=John |last10=Harte |first10=Mary Ellen |last11=Pyke |first11=Graham |last12=Raven |first12=Peter H. |last13=Ripple |first13=William J. |last14=Saltré |first14=Frédérik |last15=Turnbull |first15=Christine |date=2021 |title=Underestimating the Challenges of Avoiding a Ghastly Future |journal=Frontiers in Conservation Science |volume=1 |issue= |doi=10.3389/fcosc.2020.615419 |doi-access=free |last16=Wackernagel |first16=Mathis |last17=Blumstein |first17=Daniel T.|bibcode=2021FrCS....1.5419B }}</ref>]] '''Gubitak biodiverziteta''' i '''gubitak diverziteta''' uopće, dešava se kada vrste [[izumiranje|potpuno nestanu sa Zemlje]] ([[izumiranje]]) ili kada dođe do smanjenja ili nestanka vrsta na određenom području. Gubitak biodiverziteta znači da dolazi do smanjenja [[bioraznolikost]]i na određenom području. Smanjenje može biti privremeno ili trajno.<ref name=":0">{{Cite report |url=https://zenodo.org/doi/10.5281/zenodo.3553579 |title=Summary for policymakers of the global assessment report on biodiversity and ecosystem services |last=IPBES |editor-last1=S. Díaz |editor-last2=J. Settele |editor-last3=E. S. Brondízio |editor-last4=H. T. Ngo |editor-last5=M. Guèze |editor-last6=J. Agard |editor-last7=A. Arneth |editor-last8=P. Balvanera |editor-last9=K. A. Brauman |editor-last10=S. H. M. Butchart |editor-last11=K. M. A. Chan |editor-last12=L. A. Garibaldi |editor-last13=K. Ichii J. Liu |editor-last14=S. M. Subramanian |editor-last15=G. F. Midgley |editor-last16=P. Miloslavich |editor-last17=Z. Molnár |editor-last18=D. Obura |editor-last19=A. Pfaff |editor-last20=S. Polasky |editor-last21=A. Purvis |editor-last22=J. Razzaque |editor-last23=B. Reyers |editor-last24=R. Roy Chowdhury |editor-last25=Y. J. Shin |editor-last26=I. J. Visseren-Hamakers |editor-last27=K. J. Willis |editor-last28=C. N. Zayas |date=2019 |doi=10.5281/zenodo.3553579 |language=en}}</ref> Privremeno je ako je šteta koja je dovela do gubitka reverzibilna s vremenom, naprimjer kroz [[restauracijska ekologija|ekološku restauraciju]].<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal |last=Bongaarts |first=John |date=2019 |title=IPBES, 2019. Summary for policymakers of the global assessment report on biodiversity and ecosystem services of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/padr.12283 |journal=Population and Development Review |language=en |volume=45 |issue=3 |pages=680–681 |doi=10.1111/padr.12283 |issn=0098-7921}}</ref> Ako to nije moguće, onda je smanjenje trajno. Uzrok većine gubitka biodiverziteta su, generalno govoreći, ljudske aktivnosti koje previše pomjeraju [[planetarne granice]].<ref name="Bradshaw-2021"/><ref>{{cite journal |vauthors=Ripple WJ, Wolf C, Newsome TM, Galetti M, Alamgir M, Crist E, Mahmoud MI, Laurance WF |date=13. 11. 2017 |title=World Scientists' Warning to Humanity: A Second Notice |journal=[[BioScience]] |volume=67 |issue=12 |pages=1026–1028 |doi=10.1093/biosci/bix125 |quote=Moreover, we have unleashed a mass extinction event, the sixth in roughly 540 million years, wherein many current life forms could be annihilated or at least committed to extinction by the end of this century. |doi-access=free |hdl-access=free |hdl=11336/71342}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Cowie RH, Bouchet P, Fontaine B |date=april 2022 |title=The Sixth Mass Extinction: fact, fiction or speculation? |journal=Biological Reviews of the Cambridge Philosophical Society |volume=97 |issue=2 |pages=640–663 |doi=10.1111/brv.12816 |pmc=9786292 |pmid=35014169 |s2cid=245889833 |doi-access=free}}</ref> Ove aktivnosti uključuju [[uništavanje staništa]]<ref name="CBD-2010" /> (na primjer [[deforestacija|krčenje šuma]]) i intenziviranje [[korištenja zemljišta]] (na primjer [[monokulturna poljoprivreda]]).<ref name="Kehoe-2017">{{Cite journal |vauthors=Kehoe L, Romero-Muñoz A, Polaina E, Estes L, Kreft H, Kuemmerle T |date=august 2017 |title=Biodiversity at risk under future cropland expansion and intensification |url=http://www.nature.com/articles/s41559-017-0234-3 |journal=Nature Ecology & Evolution |language=en |volume=1 |issue=8 |pages=1129–1135 |doi=10.1038/s41559-017-0234-3 |issn=2397-334X |pmid=29046577 |bibcode=2017NatEE...1.1129K |s2cid=3642597 |access-date=28. 3. 2022 |archive-date=23. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220423232132/https://www.nature.com/articles/s41559-017-0234-3 |url-status=live|url-access=subscription }}</ref><ref name="Allan-2015"/> Daljnja problematična područja su [[zagađenje zraka|zraka]] i [[zagađenje vode]] (uključujući [[zagađenje hranjivim tvarima]]), [[prekomjerna eksploatacija]], [[invazivna strana vrsta|invazivne vrste]]<ref name="Walsh-2016"/> i [[klimatske ptomjene]].<ref name="CBD-2010" /> Mnogi naučnici, zajedno sa ''[[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema|Globalnim izvještajem o procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema]]'', kažu da je glavni razlog gubitka biodiverziteta [[rast ljudske populacije]] jer to dovodi do [[prenaseljenost|prenaseljenosti ljudi]] i [[Prekomjerne potrošnje (ekonomija)|prekomjerne potrošnje]].<ref name="Stokstad">{{cite journal |last1=Stokstad |first1=Erik |date=6. 5. 2019 |title=Landmark analysis documents the alarming global decline of nature |journal=Science |doi=10.1126/science.aax9287 |doi-access=free}}</ref> <blockquote>Izvještaj je po prvi put na globalnom nivou rangirao uzroke štete. Na vrhu liste su promjene u korištenju zemljišta – prvenstveno [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] – koje su uništile [[stanište]]. Drugo, lov i druge vrste eksploatacije. Nakon toga slijede [[klimatske promjene]], zagađenje i [[invazivne vrste]], koje se šire trgovinom i drugim aktivnostima. Klimatske promjene će vjerovatno nadmašiti ostale prijetnje u narednim decenijama, napominju autori. Pokretači ovih prijetnji su rastuća ljudska populacija, koja se udvostručila od 1970. na 7,6 milijardi, i potrošnja. (Potrošnja materijala po glavi stanovnika porasla je za 15% u posljednjih pet decenija.)</blockquote> <ref name="Pimm2014">{{cite journal |vauthors=Pimm SL, Jenkins CN, Abell R, Brooks TM, Gittleman JL, Joppa LN, Raven PH, Roberts CM, Sexton JO |date=maj 2014 |title=The biodiversity of species and their rates of extinction, distribution, and protection |journal=Science |volume=344 |issue=6187 |doi=10.1126/science.1246752 |pmid=24876501 |s2cid=206552746 |quote=The overarching driver of species extinction is human population growth and increasing per capita consumption.}}</ref><ref name="Cafaro2022">{{Cite journal |last1=Cafaro |first1=Philip |last2=Hansson |first2=Pernilla |last3=Götmark |first3=Frank |date=august 2022 |title=Overpopulation is a major cause of biodiversity loss and smaller human populations are necessary to preserve what is left |url=https://www.sustainable.soltechdesigns.com/Overpopulation-and-biodiversty-loss(2022).pdf |journal=[[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] |volume=272 |doi=10.1016/j.biocon.2022.109646 |bibcode=2022BCons.27209646C |issn=0006-3207 |s2cid=250185617 |quote=Conservation biologists standardly list five main direct drivers of biodiversity loss: habitat loss, overexploitation of species, pollution, invasive species, and climate change. The ''Global Assessment Report on Biodiversity and Ecosystem Services'' found that in recent decades habitat loss was the leading cause of terrestrial biodiversity loss, while overexploitation (overfishing) was the most important cause of marine losses (IPBES, 2019). All five direct drivers are important, on land and at sea, and all are made worse by larger and denser human populations. |access-date=25. 12. 2022 |archive-date=8. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231208055537/https://www.sustainable.soltechdesigns.com/Overpopulation-and-biodiversty-loss(2022).pdf |url-status=live}}</ref><ref name="Crist2017">{{cite journal |last1=Crist |first1=Eileen |last2=Mora |first2=Camilo |last3=Engelman |first3=Robert |date=21. 4. 2017 |title=The interaction of human population, food production, and biodiversity protection |url=https://www.researchgate.net/publication/316286860 |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6335 |pages=260–264 |doi=10.1126/science.aal2011 |pmid=28428391 |bibcode=2017Sci...356..260C |s2cid=12770178 |access-date=2. 1. 2023|quote=Research suggests that the scale of human population and the current pace of its growth contribute substantially to the loss of biological diversity. Although technological change and unequal consumption inextricably mingle with demographic impacts on the environment, the needs of all human beings—especially for food—imply that projected population growth will undermine protection of the natural world.}}</ref><ref>{{cite journal |last1= Ceballos|first1=Gerardo|last2=Ehrlich|first2=Paul R.|date=2023 |title=Mutilation of the tree of life via mass extinction of animal genera|url= |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=120 |issue=39 |doi=10.1073/pnas.2306987120|doi-access=free |pmid=37722053 |pmc=10523489 |bibcode=2023PNAS..12006987C |quote=Current generic extinction rates will likely greatly accelerate in the next few decades due to drivers accompanying the growth and consumption of the human enterprise such as habitat destruction, illegal trade, and climate disruption.}}</ref> Drugi se ne slažu, tvrdeći da je gubitak staništa uglavnom uzrokovan "rastom robe za izvoz" i da [[stanovništvo]] ima vrlo malo veze s ukupnom potrošnjom. Važnije su razlike u bogatstvu između zemalja i unutar njih.<ref name="Hughes-2023">{{Cite journal |last1=Hughes |first1=Alice C. |last2=Tougeron |first2=Kévin |last3=Martin |first3=Dominic A. |last4=Menga |first4=Filippo |last5=Rosado |first5=Bruno H. P. |last6=Villasante |first6=Sebastian |last7=Madgulkar |first7=Shweta |last8=Gonçalves |first8=Fernando |last9=Geneletti |first9=Davide |last10=Diele-Viegas |first10=Luisa Maria |last11=Berger |first11=Sebastian|last12=Colla |first12=Sheila R. |last13=de Andrade Kamimura |first13=Vitor |last14=Caggiano |first14=Holly |last15=Melo |first15=Felipe |date=1. 1. 2023 |title=Smaller human populations are neither a necessary nor sufficient condition for biodiversity conservation |journal=Biological Conservation |language=en |volume=277 |doi=10.1016/j.biocon.2022.109841 |issn=0006-3207 |doi-access=free|bibcode=2023BCons.27709841H |quote=Through examining the drivers of biodiversity loss in highly biodiverse countries, we show that it is not population driving the loss of habitats, but rather the growth of commodities for export, particularly soybean and oil-palm, primarily for livestock feed or biofuel consumption in higher income economies.}}</ref> U svakom slučaju, sav savremeni gubitak biodiverziteta pripisuje se ljudskim aktivnostima.<ref>{{cite news |last=Weston|first=Phoebe |date=26. 3. 2025 |title=Biodiversity loss in all species and every ecosystem linked to humans – report|url=https://www.theguardian.com/environment/2025/mar/26/human-link-biodiversity-loss-species-ecosystems-climate-pollution-eawag-study-nature-aoe|location= |work=The Guardian |access-date=3. 4. 2025}}</ref> [[Klimatske promjene]] jesu još jedna prijetnja [[globalni biodiverzitet|globalnom biodiverzitetu]].<ref name="IPCC-2005">{{cite web |year=2005 |title=Climate change and biodiversity |url=http://www.ipcc.ch/pdf/technical-papers/climate-changes-biodiversity-en.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20180205010427/http://www.ipcc.ch/pdf/technical-papers/climate-changes-biodiversity-en.pdf |archive-date=5. 2. 2018 |access-date=12. 6. 2012 |publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change}}</ref><ref name="Kannan2009">{{cite journal |last1=Kannan |first1=R. |last2=James |first2=D. A. |date=2009 |title=Effects of climate change on global biodiversity: a review of key literature |url=http://www.tropecol.com/pdf/open/PDF_50_1/05Kannan.pdf |url-status=usurped |journal=Tropical Ecology |volume=50 |issue=1 |pages=31–39 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415065220/http://www.tropecol.com/pdf/open/PDF_50_1/05Kannan.pdf |archive-date=15. 4. 2021 |access-date=21. 5. 2014}}</ref> Naprimjer, [[koralni greben]]i — koji su žarišta biodiverziteta — bit će izgubljeni do 2100., ako se [[globalno zagrijavanje]] nastavi sadašnjom brzinom.<ref name="wwf">{{Cite web |title=Climate change, reefs and the Coral Triangle |url=http://wwf.panda.org/what_we_do/where_we_work/coraltriangle/problems/climatechangecoraltriangle/ |access-date=9. 11. 2015 |website=wwf.panda.org |archive-date=2. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180502200544/http://wwf.panda.org/what_we_do/where_we_work/coraltriangle/problems/climatechangecoraltriangle/ |url-status=live}}</ref><ref name="Aldred-2014">{{Cite news |last=Aldred |first=Jessica |date=2. 7. 2014 |title=Caribbean coral reefs 'will be lost within 20 years' without protection |newspaper=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/environment/2014/jul/02/caribbean-coral-reef-lost-fishing-pollution-report |access-date=9. 11. 2015 |archive-date=20. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221020130421/https://www.theguardian.com/environment/2014/jul/02/caribbean-coral-reef-lost-fishing-pollution-report |url-status=live}}</ref> Osim toga, promjena temperature vjerovatno će povećati aktivnost požara, što dovodi do događaja poput [[šumski požar|šumskih požara]].<ref>{{Cite journal |date=28. 8. 2024 |title=Carbon emissions from the 2023 Canadian wildfires |journal=Nature |volume=633 |issue=8031 |pages=835–839 |doi=10.1038/s41586-024-07878-z |bibcode=2024Natur.633..835B | vauthors = Byrne B, Liu J, Bowman KW, Pascolini-Campbell M, Chatterjee A, Pandey S, Miyazaki K, Van Der Werf GR, Wunch D, Wennberg PO, Roehl CM, Sinha S |pmid=39198654 |pmc=11424480 }}</ref> Ipak, to je opće uništavanje staništa (često zbog širenja poljoprivrede)<ref>{{Cite journal |last1=Campbell |first1=Bruce |last2=Beare |first2=Douglas |last3=Bennett |first3=Elena |last4=Hall-Spencer |first4=Jason |last5=Ingram |first5=John |last6=Jaramillo |first6=Fernando |last7=Ortiz |first7=Rodomiro |last8=Ramankutty |first8=Navin |last9=Sayer |first9=Jeffrey |last10=Shindell |first10=Drew |date=12. 10. 2017 |title=Ecology and Society: Agriculture production as a major driver of the Earth system exceeding planetary boundaries |url=https://www.ecologyandsociety.org/vol22/iss4/art8/ |journal=Ecology and Society |language=en |volume=22 |issue=4 |doi=10.5751/ES-09595-220408 |issn=1708-3087}}</ref>, neklimatske promjene, već su veći pokretač gubitka biodiverziteta.<ref name="Ketcham-2022">{{cite news |last=Ketcham |first=Christopher |date=3. 12. 2022 |title=Addressing Climate Change Will Not "Save the Planet" |work=[[The Intercept]] |location= |url=https://theintercept.com/2022/12/03/climate-biodiversity-green-energy/ |access-date=8. 12. 2022 |archive-date=18. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240218153423/https://theintercept.com/2022/12/03/climate-biodiversity-green-energy/ |url-status=live}}</ref><ref name="Caro-2022">{{cite journal |last1=Caro |first1=Tim |last2=Rowe |first2=Zeke |date=2022 |title=An inconvenient misconception: Climate change is not the principal driver of biodiversity loss |url= |journal=Conservation Letters |volume=15 |issue=3 |doi=10.1111/conl.12868 |s2cid=246172852 |doi-access=free |bibcode=2022ConL...15E2868C}}</ref> [[Invazivne vrste]] i drugi poremećaji postali su češći u [[šuma]]ma u posljednjih nekoliko decenija. Oni su obično direktno ili indirektno povezani s klimatskim promjenama i mogu uzrokovati pogoršanje šumskih [[ekosistem]]a.<ref name="Bank-2022-2">{{Cite book |last=Bank |first=European Investment |url=https://www.eib.org/en/publications/20220173-forests-at-the-heart-of-sustainable-development |title=Forests at the heart of sustainable development: Investing in forests to meet biodiversity and climate goals |date=8. 12. 2022 |publisher=European Investment Bank |isbn=978-92-861-5403-4 |language=EN |access-date=9. 3. 2023 |archive-date=21. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230321101636/https://www.eib.org/en/publications/20220173-forests-at-the-heart-of-sustainable-development |url-status=live}}</ref><ref name="Finch 2021">{{cite book |last1=Finch |first1=Deborah M. |chapter=Effects of Climate Change on Invasive Species |date=2021 |title=Invasive Species in Forests and Rangelands of the United States: A Comprehensive Science Synthesis for the United States Forest Sector |pages=57–83 |editor-last=Poland |editor-first=Therese M. |place=Cham |publisher=Springer International Publishing |language=en |doi=10.1007/978-3-030-45367-1_4 |isbn=978-3-030-45367-1 |s2cid=234260720 |last2=Butler |first2=Jack L. |last3=Runyon |first3=Justin B. |last4=Fettig |first4=Christopher J. |last5=Kilkenny |first5=Francis F. |last6=Jose |first6=Shibu |last7=Frankel |first7=Susan J. |last8=Cushman |first8=Samuel A. |last9=Cobb |first9=Richard C. |editor2-last=Patel-Weynand |editor2-first=Toral |editor3-last=Finch |editor3-first=Deborah M. |editor4-last=Miniat |editor4-first=Chelcy Ford |doi-access=free}}</ref> Grupe koje brinu o okolišu već dugi niz godina rade na zaustavljanju smanjenja biodiverziteta. Danas mnoge globalne politike uključuju aktivnosti za zaustavljanje gubitka biodiverziteta. Naprimjer, [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti]] ima za cilj spriječiti gubitak biodiverziteta i očuvati [[zaštićeno područje|područja divljine]]. Međutim, izvještaj [[Program Ujedinjenih naroda za okoliš|Programa Ujedinjenih naroda za okoliš]] iz 2020. godine otkrio je da većina tih napora nije uspjela ostvariti svoje ciljeve.<ref>{{cite book |author=United Nations Environment Programme |date=2021 |title=Making Peace with Nature: A scientific blueprint to tackle the climate, biodiversity and pollution emergencies |location=Nairobi |publisher=United Nations |url=https://www.unep.org/resources/making-peace-nature |access-date=9. 3. 2021 |archive-date=23. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210323211102/https://www.unep.org/resources/making-peace-nature |url-status=live}}</ref> Naprimjer, od 20 ciljeva biodiverziteta utvrđenih [[Aiči ciljevi biodiverziteta|Aiči ciljevima biodiverziteta]] 2010., samo šest je "djelimično postignuto" do 2020.<ref name="Cohen-2020" /><ref name="Convention on Biological Diversity">{{Cite web |title=Global Biodiversity Outlook 5 |url=https://www.cbd.int/gbo5 |access-date=23. 3. 2023 |website=Convention on Biological Diversity |language=en |archive-date=6. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211006094347/https://www.cbd.int/gbo5 |url-status=live}}</ref> Ovo globalno izumiranje u toku naziva se i ''[[holocensko izumiranje]]'' ili ''šesto masovno izumiranje.'' == Globalne procjene za sve vrste == {{glavni|Globalna biodiverzitet|Goruća tačka biodiverziteta}} [[Datoteka:IUCN Kategorien Rote Liste.svg|thumb|[[IUCN rvena lista|kategorije Crvene liste]] [[IUCN]]]] [[Datoteka:Extinction Rebellion-2.jpg|thumb| Demonstrant protiv gubitka biodiverziteta, na [[Pobuna protiv izumiranja]] (2018).]] Sadašnja stopa gubitka [[globalni biodiverzitet|globalnog biodiverziteta]] procjenjuje se da je 100 do 1000 puta veća od (prirodne) [[stops izumiranja u pozadini|stope izumiranja u pozadini]], brža nego u bilo kojem drugom trenutku u ljudskoj historiji.<ref>{{cite news |date=2. 2. 2021 |title=Economics of biodiversity review: what are the recommendations? |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/02/economics-of-biodiversity-review-what-are-the-recommendations |access-date=8. 2. 2021 |work=The Guardian |location= |vauthors=Carrington D |archive-date=24. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220524182314/https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/02/economics-of-biodiversity-review-what-are-the-recommendations |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=2021 |title=The Economics of Biodiversity: The Dasgupta Review Headline Messages |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/957629/Dasgupta_Review_-_Headline_Messages.pdf |access-date=16. 12. 2021 |website= |publisher=UK government |page=1 |quote=Biodiversity is declining faster than at any time in human history. Current extinction rates, for example, are around 100 to 1,000 times higher than the baseline rate, and they are increasing. |vauthors=Dasgupta P |archive-date=20. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220520070152/https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/957629/Dasgupta_Review_-_Headline_Messages.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Pimm |first1=S. L. |last2=Jenkins |first2=C. N. |last3=Abell |first3=R. |last4=Brooks |first4=T. M. |last5=Gittleman |first5=J. L. |last6=Joppa |first6=L. N. |last7=Raven |first7=P. H. |last8=Roberts |first8=C. M. |last9=Sexton |first9=J. O. |date=30. 5. 2014 |title=The biodiversity of species and their rates of extinction, distribution, and protection |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1246752 |journal=Science |volume=344 |issue=6187 |doi=10.1126/science.1246752 |pmid=24876501 }}</ref> and is expected to grow in the upcoming years.<ref>{{cite journal |vauthors=Ceballos G, Ehrlich PR, Barnosky AD, García A, Pringle RM, Palmer TM |date=juni 2015 |title=Accelerated modern human-induced species losses: Entering the sixth mass extinction |journal=Science Advances |volume=1 |issue=5 |bibcode=2015SciA....1E0253C |doi=10.1126/sciadv.1400253 |pmc=4640606 |pmid=26601195}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=De Vos JM, Joppa LN, Gittleman JL, Stephens PR, Pimm SL |date=april 2015 |title=Estimating the normal background rate of species extinction |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/98443/1/Conservation_Biology_2014_early-view.pdf |journal=Conservation Biology |volume=29 |issue=2 |pages=452–62 |doi=10.1111/cobi.12380 |pmid=25159086 |bibcode=2015ConBi..29..452D |s2cid=19121609 |access-date=5. 12. 2019 |archive-date=4. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104111411/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/98443/1/Conservation_Biology_2014_early-view.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Ceballos G, Ehrlich PR, Raven PH |date=juni 2020 |title=Vertebrates on the brink as indicators of biological annihilation and the sixth mass extinction |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=117 |issue=24 |pages=13596–13602 |bibcode=2020PNAS..11713596C |doi=10.1073/pnas.1922686117 |pmc=7306750 |pmid=32482862 |doi-access=free}}</ref> Brzorastući trendovi izumiranja raznih životinjskih grupa poput [[sisar]]a, [[ptica]], [[gmizavac]]a, [[vodozemac]]a i [[riba]], naveli su naučnike da proglase krizu biodiverziteta i u kopnenim i u okeanskim [[ekosistem]]ima.<ref>{{cite journal |vauthors=Andermann T, Faurby S, Turvey ST, Antonelli A, Silvestro D |date=septembar 2020 |title=The past and future human impact on mammalian diversity |journal=Science Advances |volume=6 |issue=36 |bibcode=2020SciA....6.2313A |doi=10.1126/sciadv.abb2313 |pmc=7473673 |pmid=32917612}}</ref><ref>CIESM 2013. [https://www.researchgate.net/publication/271767063_Marine_Extinctions_Patterns_and_Processes_-_Executive_Summary Marine extinctions - patterns and processes]. CIESM Workshop Monograph n° 45 [F. Briand ed.], 188 p., CIESM Publisher, Monaco.</ref><ref>{{Cite journal |doi=10.1126/science.1246752 |pmid=24876501}}</ref> U 2006., mnogo više vrsta je formalno klasifikovano kao [[rijetka vrsta|rijetke]] ili [[ugrožene vrste|ugrožene]] ili [[zaštićene vrste|zaštićene]]; štaviše, naučnici su procijenili da su milioni drugih vrsta u opasnosti koje nisu formalno priznate.<ref>{{Cite journal |last1=Cardinale |first1=Bradley J. |last2=Duffy |first2=J. Emmett |last3=Gonzalez |first3=Andrew |last4=Hooper |first4=David U. |last5=Perrings |first5=Charles |last6=Venail |first6=Patrick |last7=Narwani |first7=Anita |last8=Mace |first8=Georgina M. |last9=Tilman |first9=David |last10=Wardle |first10=David A. |last11=Kinzig |first11=Ann P. |date=6. 6. 2012 |title=Biodiversity loss and its impact on humanity |journal=Nature |volume=486 |issue=7401 |pages=59–67 |doi=10.1038/nature11148 |pmid=22678280 |bibcode=2012Natur.486...59C |s2cid=4333166 |issn=0028-0836}}</ref> Također postoje dokazi koji pokazuju da su vrste koje nisu formalno priznate izložene većem riziku od [[izumiranje|izumiranja]].<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Jiajia |last2=Slik |first2=Ferry |last3=Zheng |first3=Shilu |last4=Lindenmayer |first4=David B. |date=2022 |title=Undescribed species have higher extinction risk than known species |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/conl.12876 |journal=Conservation Letters |language=en |volume=15 |issue=3 |doi=10.1111/conl.12876 |bibcode=2022ConL...15E2876L |issn=1755-263X}}</ref> [[Deforestacija]] također ima veliku ulogu u gubitku biodiverziteta. Više od polovine svjetskog biodiverziteta nalazi se u tropskim [[prašuma]]ma.<ref>{{Cite journal |last=Giam |first=Xingli |date=6. 6. 2017 |title=Global biodiversity loss from tropical deforestation |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=114 |issue=23 |pages=5775–5777 |bibcode=2017PNAS..114.5775G |doi=10.1073/pnas.1706264114 |issn=0027-8424 |pmc=5468656 |pmid=28550105 |doi-access=free}}</ref> Regije koje su izložene eksponencijalnom gubitku biodiverziteta nazivaju se [[vruća tačka biodiverziteta|vruće tačke biodiverziteta]].<ref>{{Cite journal |last=Myers |first=Norman |date=16. 7. 1976 |title=An Expanded Approach to the Problem of Disappearing Species |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.193.4249.198 |journal=Science |volume=193 |issue=4249 |pages=198–202 |doi=10.1126/science.193.4249.198 |pmid=17796137 |bibcode=1976Sci...193..198M }}</ref> Od 1988. godine broj žarišnih tačaka se povećao sa 10 na 34. Od ukupno 34 žarišnih tačaka koje su trenutno prisutne, 16 se nalazi u tropskim regijama (od 2006.).<ref name="conbio.onlinelibrary.wiley.com">{{Cite journal |last1=Jha |first1=S. |last2=Bawa |first2=K. S. |date=juni 2006 |title=Population Growth, Human Development, and Deforestation in Biodiversity Hotspots |url=https://conbio.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1523-1739.2006.00398.x |url-status=live |journal=Conservation Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=906–912 |bibcode=2006ConBi..20..906J |doi=10.1111/j.1523-1739.2006.00398.x |issn=0888-8892 |pmid=16909582 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230122172953/https://conbio.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1523-1739.2006.00398.x |archive-date=22. 1. 2023 |access-date=31. 3. 2024|url-access=subscription }}</ref> U 2006., nađeno je da je samo 2,3% svijeta prekriveno žarištima gubitka biodiverziteta, i iako je samo mali postotak svijeta prekriven žarištima, on je domaćin velikom dijelu (50%) vrsta vaskularnih biljaka.<ref name="conbio.onlinelibrary.wiley.com"/> U 2021. godini, oko 28% od 134.400 vrsta procijenjenih korištenjem kriterija Crvene liste [[IUCN]]-a sada je navedeno kao ugroženo [[izumiranje]]m.<ref>{{Cite web |title=The IUCN Red List of Threatened Species |url=https://www.iucnredlist.org/ |access-date=31. 3. 2026 |website=IUCN Red List}}</ref>—a total of 37,400 species compared to 16,119 threatened species in 2006.<ref name="iucnredlist.org">{{Cite web|title=The IUCN Red List of Threatened Species|url=https://www.iucnredlist.org/en|access-date=30. 4. 2021|website=IUCN Red List of Threatened Species|archive-date=4. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200304172225/https://www.iucnredlist.org/en|url-status=live}}</ref> Studija iz 2022. godine, u kojoj je anketirano više od 3.000 stručnjaka, otkrila je da bi "globalni gubitak biodiverziteta i njegovi utjecaji mogli biti veći nego što se ranije mislilo" i procijenila da je otprilike 30% vrsta "globalno ugroženo ili izumrlo "do 1500."<ref>{{cite news|last=Melillo|first=Gianna|date=19. 7. 2022|title=Threat of global extinction may be greater than previously thought, study finds|url=https://thehill.com/changing-america/sustainability/environment/3565945-threat-of-global-extinction-may-be-greater-than-previously-thought-study-finds/|work=The Hill|location=|access-date=20. 7. 2022|archive-date=19. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220719180734/https://thehill.com/changing-america/sustainability/environment/3565945-threat-of-global-extinction-may-be-greater-than-previously-thought-study-finds/|url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Isbell|first1=Forest|last2=Balvanera|first2=Patricia|date=2022 |title=Expert perspectives on global biodiversity loss and its drivers and impacts on people|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|volume= 21|issue= 2|pages= 94–103|doi=10.1002/fee.2536|s2cid=250659953 |doi-access=free|hdl=10852/101242|hdl-access=free}}</ref> Istraživanje objavljeno 2023. godine pokazalo je da se od 70.000 vrsta, oko 48% suočava sa smanjenjem populacije zbog ljudskih aktivnosti, dok samo 3% bilježi porast populacije.<ref>{{cite news |author=BBC|date=23. 5. 2023 |title=Biodiversity: Almost half of animals in decline, research shows |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-65681648 |work=BBC |location= |access-date=25. 5. 2023 |archive-date=17. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717222234/https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-65681648 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Finn|first1=Catherine|last2=Grattarola|first2=Florencia |last3=Pincheira-Donoso|first3=Daniel |date=2023 |title=More losers than winners: investigating Anthropocene defaunation through the diversity of population trends|url= |journal=Biological Reviews|volume= 98|issue= 5|pages= 1732–1748|doi=10.1111/brv.12974|pmid=37189305 |s2cid=258717720 |doi-access=free |bibcode=2023BioRv..98.1732F }}</ref><ref>{{cite news|last=Paddison|first=Laura|date=22. 5. 2023|title=Global loss of wildlife is 'significantly more alarming' than previously thought, according to a new study|url=https://www.cnn.com/2023/05/22/world/wildlife-crisis-biodiversity-scn-climate-intl/index.html|work=CNN|location=|access-date=25. 5. 2023|archive-date=25. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230525012839/https://www.cnn.com/2023/05/22/world/wildlife-crisis-biodiversity-scn-climate-intl/index.html|url-status=live}}</ref> ==Metode za kvantifikaciju gubitka== {{glavni|Mjerenje biodiverziteta|Alfa raznolikost}} Biolozi definiraju ''biodiverzitet'' kao "ukupnost [[gen]]a, [[vrsta]] i [[ekosistem]]a date regije".<ref name="Larsson2001">{{cite book |author=Tor-Björn Larsson |url={{google books |plainurl=y |id=zeTU8QauENcC|page=178}} |title=Biodiversity evaluation tools for European forests |publisher=Wiley-Blackwell |year=2001 |isbn=978-87-16-16434-6 |page=178 |access-date=28. 6. 2011}}</ref><ref name="Davis">{{cite book |author=Davis |url={{google books |plainurl=y |id=n0FvYeoHtAIC|page=40}} |title=Intro To Env Engg (Sie), 4E |publisher=McGraw-Hill Education (India) Pvt Ltd |isbn=978-0-07-067117-1 |page=4 |access-date=28. 6. 2011}}</ref> Da bi izmjerili stopu gubitka biodiverziteta za određenu lokaciju, naučnici bilježe [[bogatstvo vrsta]] i njegove varijacije [[vremenska serija|tokom vremena]] u tom području. U [[ekologija|ekologiji]], [[Obilnost (ekologija)|lokalna obilnost]] je relativna zastupljenost vrste u određenom [[ekosistem]]u.<ref name="Preston-1948">{{Cite journal |last=Preston |first=F.W. |date=juli 1948 |title=The Commonness, and Rarity, of Species |url=http://www.bgu.ac.il/desert_agriculture/Vegecology/Papers/Preston48.pdf |journal=Ecology |volume=29 |issue=3 |pages=254–283 |doi=10.2307/1930989 |jstor=1930989 |bibcode=1948Ecol...29..254P |archive-url=https://web.archive.org/web/20141222030534/http://www.bgu.ac.il/desert_agriculture/Vegecology/Papers/Preston48.pdf |archive-date=22. 12. 2014 |access-date=12. 2. 2019 |via=Ben-Gurion University of the Negev}}</ref> Obično se mjeri kao broj pronađenih jedinki po [[Uzorak|uzorku]]. Odnos brojnosti jedne vrste prema jednoj ili više drugih vrsta koje žive u ekosistemu naziva se [[relativna brojnost vrste]].<ref name="Preston-1948"/> Oba indikatora su relevantna za [[Mjerenje biodiverziteta|izračunavanje stupnja biodiverziteta]]. Postoji mnogo različitih [[indeks biodiverziteta|indeksa biodiverziteta]].<ref name="cardinale2012">{{cite journal |vauthors=Cardinale BJ, Duffy JE, Gonzalez A, Hooper DU, Perrings C, Venail P, Narwani A, Mace GM, Tilman D, Wardle DA, Kinzig AP, Daily GC, Loreau M, Grace JB, Larigauderie A, Srivastava DS, Naeem S |date=juni 2012 |title=Biodiversity loss and its impact on humanity |url=https://pub.epsilon.slu.se/10240/7/wardle_d_etal_130415.pdf |journal=[[Nature]] |volume=486 |issue=7401 |pages=59–67 |bibcode=2012Natur.486...59C |doi=10.1038/nature11148 |pmid=22678280 |s2cid=4333166 |access-date=24. 4. 2021 |archive-date=21. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170921233215/http://pub.epsilon.slu.se/10240/7/wardle_d_etal_130415.pdf |url-status=live}}</ref> Oni istražuju različite skale i vremenske raspone.<ref name="tagliapietra">{{cite book |url=http://www.unige.ch/sciences/near/pdf/Tagliapietra%20and%20Sigovini%202010.pdf |title=Terre et Environnement |vauthors=Tagliapietra D, Sigovini M |publisher=Institut Forel, Département de Minéraologie, Département de Géologie et Paléontologie, Section Sciences de la Terre, Université de Genève |year=2010 |isbn=978-2-940153-87-9 |volume=88 |pages=147–155 |chapter=Biological diversity and habitat diversity: a matter of Science and perception |access-date=18. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202123357/http://www.unige.ch/sciences/near/pdf/Tagliapietra%20and%20Sigovini%202010.pdf |archive-date=2. 2. 2017}}</ref> Biodiverzitet ima različite skale i potkategorije (npr. [[filogenetska raznolikost|filogenetička]], [[vrstna raznolikost|vrstna]], [[genetička raznolikost|genetička]], [[nukleotidna raznolikost]]).<ref name="tagliapietra" /> Pitanje „neto gubitka“ u ograničenim regijama često je predmet rasprave.<ref>{{cite journal |vauthors=Gonzalez A, Cardinale BJ, Allington GR, Byrnes J, Arthur Endsley K, Brown DG, Hooper DU, Isbell F, O'Connor MI, Loreau M |date=august 2016 |title=Estimating local biodiversity change: a critique of papers claiming no net loss of local diversity |journal=Ecology |volume=97 |issue=8 |pages=1949–1960 |doi=10.1890/15-1759.1 |pmid=27859190 |s2cid=5920426 |quote=two recent data meta-analyses have found that species richness is decreasing in some locations and is increasing in others. When these trends are combined, these papers argued there has been no net change in species richness, and suggested this pattern is globally representative of biodiversity change at local scales |doi-access=free |bibcode=2016Ecol...97.1949G |hdl-access=free |hdl=2027.42/133578}}</ref> == Zapažanja po tipu života == === Divlje životinje općenito === [[Datoteka:1970- Decline in species populations - Living Planet Index.svg |thumb| Izvještaj Svjetskog fonda za prirodu o živoj planeti za 2022. godinu pokazao je da su populacije divljih životinja opale u prosjeku za 69% od 1970.<ref name=LPI_by_Region_1970>{{cite web |last1=Ritchie |first1=Hannah |title=How does the Living Planet Index vary by region? |url=https://ourworldindata.org/living-planet-index-region |publisher=Our World in Data (OWID) |archive-url=https://web.archive.org/web/20260305085248/https://ourworldindata.org/living-planet-index-region |archive-date=5. 3. 2026 |date=oktobar 2025 |url-status=live}} See [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:1970-_Decline_in_species_populations_-_Living_Planet_Index.svg file description page] for updated referencing and more complete archives.</ref><ref name="WEforum_20221017">{{cite web |last1=Whiting |first1=Kate |date=17. 10. 2022 |title=6 charts that show the state of biodiversity and nature loss – and how we can go 'nature positive' |url=https://www.weforum.org/agenda/2022/10/nature-loss-biodiversity-wwf/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230925025824/https://www.weforum.org/agenda/2022/10/nature-loss-biodiversity-wwf/ |archive-date=25. 9. 2023 |publisher=World Economic Forum}}</ref>]] {{glavni|Gubitak i izumiranje divljih životinja}} Analiza [[Swiss Re]] iz oktobra 2020. godine otkrila je da je 20% svih zemalja u opasnosti od [[kolaps ekosistema|kolapsa ekosistema]], kao posljedica antropogenog uništavanja staništa i povećanog gubitka [[divlja životinja|divljih životinja]].<ref>{{cite news |date=12. 10. 2020 |title=Fifth of countries at risk of ecosystem collapse, analysis finds |url=https://www.theguardian.com/environment/2020/oct/12/fifth-of-nations-at-risk-of-ecosystem-collapse-analysis-finds |access-date=12. 10. 2020 |work=The Guardian |vauthors=Carrington D |archive-date=12. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220512155833/https://www.theguardian.com/environment/2020/oct/12/fifth-of-nations-at-risk-of-ecosystem-collapse-analysis-finds |url-status=live}}</ref><ref name="Home">{{Cite web |title=Home |url=https://livingplanet.panda.org/ |access-date=1. 4. 2026 |website=livingplanet.panda.org |language=en}}</ref> Ako se ovi gubici ne preokrenu, mogao bi uslijediti potpuni kolaps ekosistema.<ref>{{cite news |last=Carrington |first=Damian |date=24. 2. 2023 |title=Ecosystem collapse 'inevitable' unless wildlife losses reversed |url=https://www.theguardian.com/environment/2023/feb/24/ecosystem-collapse-wildlife-losses-permian-triassic-mass-extinction-study |access-date=25. 2. 2023 |work=The Guardian |location= |quote=The researchers concluded: 'A biodiversity crash may be the harbinger of a more devastating ecosystem collapse.' |archive-date=25. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230225022431/https://www.theguardian.com/environment/2023/feb/24/ecosystem-collapse-wildlife-losses-permian-triassic-mass-extinction-study |url-status=live}}</ref> U 2022., Svjetski fond za divlje životinje izvijestio je <ref name="Home"/><ref>{{Cite web |title=The 2022 Living Planet Report |url=https://livingplanet.panda.org/en-US/ |access-date=23. 3. 2023 |website=livingplanet.panda.org |language=en-US |archive-date=24. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230324021103/https://livingplanet.panda.org/en-US/ |url-status=live}}</ref> [[prosjek|prosječan]] pad populacije od 68% između 1970. i 2016. godine za 4.400 životinjskih vrsta širom svijeta, obuhvatajući gotovo 21.000 praćenih populacija.<ref>{{Cite web |date=10. 9. 2020 |title=Animal populations worldwide have declined nearly 70% in just 50 years, new report says |url=https://www.cbsnews.com/news/endangered-species-animal-population-decline-world-wildlife-fund-new-report/ |first1=Sophie |last1=Lewis |access-date=23. 3. 2023 |publisher=CBS News |language=en-US |archive-date=4. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230404055037/https://www.cbsnews.com/news/endangered-species-animal-population-decline-world-wildlife-fund-new-report/ |url-status=live}}</ref> ===Kopneni beskičmenjaci === ==== Insekti ==== {{glavni|Smanjenje populacija insekata|Biodiverzitet insekata}} {{glavni|Smanjenje populacija insekata}} ==== Kišne gliste ==== [[Datoteka:Earthworm on plant.jpg|alt=image of Earthworm on plant|thumb| [[Kišna glista]] na biljci]] Proučavan je gubitak glista iz nekoliko dugoročnih agronomskih ispitivanja. Otkrili su da relativni gubici biomase od minus 50–100% (sa [[prosjek]]om od minus 83%) odgovaraju ili premašuju one prijavljene za druge faunističke grupe.<ref name="Blakemore-2018"/> Stoga je jasno da su gliste slično smanjene u tlu polja koja se koriste za intenzivnu poljoprivredu.<ref name="Blakemore-2018">{{cite journal |vauthors=Blakemore RJ |date=2018 |title=Critical Decline of Earthworms from Organic Origins under Intensive, Humic SOM-Depleting Agriculture |journal=Soil Systems |volume=2 |issue=2 |page=33 |doi=10.3390/soilsystems2020033 |doi-access=free |bibcode=2018SoiSy...2...33B}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Text was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Kišne gliste igraju važnu ulogu u funkcioniranju [[ekosistem]]a,<ref name="Blakemore-2018"/> pomažući u biološkoj obradi u tlu, vodi, pa čak i uravnotežavanju stakleničkih plinova.<ref name="Dewi-2015">{{cite journal |vauthors=Dewi WS, Senge M |date=2015 |title=Earthworm diversity and ecosystem services under threat. |journal=Reviews in Agricultural Science |volume=3 |pages=25–35 |doi=10.7831/ras.3.0_25 |doi-access=free |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/ras/3/0/3_25/_article |via=J-STAGE |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202121848/https://www.jstage.jst.go.jp/article/ras/3/0/3_25/_pdf/-char/en |archive-date= 2. 2. 2024}}</ref> Postoji pet razloga za smanjenje raznolikosti glista": * (1) [[degradacija tla]] i gubitak staništa, *(2) [[klimatske promjene]], *(3) prekomjerno opterećenje hranjivim tvarima i drugim oblicima kontaminacije, *(4) prekomjerna eksploatacija i neodrživo upravljanje tlom i *(5) [[invazivne vrste]]".<ref name="Dewi-2015"/><ref>{{Cite journal |display-authors=1 |title=Global distribution of earthworm diversity |journal=Science |date=2019 |volume=366 |issue=6464 |pages=480–485 |doi=10.1126/science.aax4851 |pmc=7335308 |pmid=31649197 |bibcode=2019Sci...366..480P | vauthors = Phillips HR, Guerra CA, Bartz ML, Briones MJ, Brown G, Crowther TW, Ferlian O, Gongalsky KB, Van Den Hoogen J, Krebs J, Orgiazzi A, Routh D, Schwarz B, Bach EM, Bennett JM, Brose U, Decaëns T, König-Ries B, Loreau M, Mathieu J, Mulder C, Van Der Putten WH, Ramirez KS, Rillig MC, Russell D, Rutgers M, Thakur MP, De Vries FT, Wall DH, Wardle DA }}</ref> Faktori poput načina obrade tla i intenzivnog korištenja zemljišta desetkuju tlo i korijenje biljaka koje gliste koriste za stvaranje svoje [[biomasa|biomase]].<ref>{{Cite journal |last1=Briones |first1=María Jesús I. |last2=Schmidt |first2=Olaf |date=oktobar 2017 |title=Conventional tillage decreases the abundance and biomass of earthworms and alters their community structure in a global meta-analysis |journal=Global Change Biology |volume=23 |issue=10 |pages=4396–4419 |doi=10.1111/gcb.13744 |issn=1365-2486 |pmid=28464547|bibcode=2017GCBio..23.4396B}}</ref> Ovo ometa [[ciklus ugljika|ugljik]] i [[ciklus dušika]]. Znanje o raznolikosti [[vrsta]] glista je prilično ograničeno jer nije opisano ni 50% njih.<ref name="Dewi-2015"/> Metode [[Održiva poljoprivreda|održive poljoprivrede]] mogle bi pomoći u sprječavanju smanjenja raznolikosti glista, naprimjer smanjena obrada tla.<ref name="Dewi-2015" />{{rp|32}} Sekretarijat [[Konvencije o biološkoj raznolikosti]] pokušava poduzeti mjere i promovirati obnovu i održavanje mnogih raznolikih vrsta glista.<ref name="Dewi-2015" /> ===Vodozemci=== {{excerpt|Smanjenje populacija vodozemaca|paragraphs=1-2}} ===Divlji sisari=== {{glavni|Smanjenje populacija divljih sisara}} === Ptice === {{glavni|Zaštita ptica#Prijetnje pticama}} Neki [[pesticidi]], poput [[insekticid]]a, vjerovatno igraju ulogu u smanjenju populacija određenih vrsta ptica.<ref>{{cite web|date=12. 9. 2019 |title=Common pesticide makes migrating birds anorexic |url=https://www.science.org/content/article/common-pesticide-makes-migrating-birds-anorexic |access-date=19. 9. 2019 |website=Science |vauthors=Pennisi E |archive-date=11. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220411044129/https://www.science.org/content/article/common-pesticide-makes-migrating-birds-anorexic |url-status=live}}</ref> Prema studiji koju je finansirao [[BirdLife International]], 51 vrsta ptica je kritično ugrožena, a osam bi se moglo klasificirati kao izumrla ili u opasnosti od [[izumiranje|izumiranja]].<ref>{{Cite book|last1=Vuong|first1=Quan-Hoang|last2=Nguyen|first2=Minh-Hoang|title=Better economics for the Earth: A lesson from quantum and information theories|date=2024|publisher=AISDL|isbn=979-8-3328-6579-4}}</ref> Gotovo 30% izumiranja uzrokovano je lovom i hvatanjem egzotičnih kućnih ljubimaca. [[Deforestacija]], uzrokovana neodrživom sječom šuma i poljoprivredom, mogla bi biti sljedeći uzrok izumiranja, jer ptice gube svoje stanište i hranu.<ref>{{Cite web |date=5. 9. 2018 |title=These 8 Bird Species Have Disappeared This Decade |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/2018/09/news-macaw-extinct-bird-species-deforestation/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20180905225909/https://www.nationalgeographic.com/environment/2018/09/news-macaw-extinct-bird-species-deforestation/ |archive-date=5. 9. 2018 |access-date=25. 9. 2020 |website=Environment}}</ref><ref name="de Moraes-2020">{{cite journal |vauthors=de Moraes KF, Santos MP, Gonçalves GS, de Oliveira GL, Gomes LB, Lima MG |date=17. 7. 2020 |title=Climate change and bird extinctions in the Amazon |journal=PLOS ONE |volume=15 |issue=7 |bibcode=2020PLoSO..1536103D |doi=10.1371/journal.pone.0236103 |pmc=7367466 |pmid=32678834 |doi-access=free}}</ref> ===Biljke=== {{glavni|Uticaj klimatskih promjena na biodiverzitet biljaka}} ====Drveće==== Iako su biljke neophodne za opstanak ljudi, nisu dobile istu pažnju kao očuvanje [[životinja]].<ref name="Corlett-2016">{{cite journal |vauthors=Corlett RT |date=februar 2016 |title=Plant diversity in a changing world: Status, trends, and conservation needs |journal=Plant Diversity |volume=38 |issue=1 |pages=10–16 |doi=10.1016/j.pld.2016.01.001 |pmc=6112092 |pmid=30159445|bibcode=2016PlDiv..38...10C}}</ref> Procjenjuje se da je trećina svih kopnenih biljnih vrsta u opasnosti od izumiranja, a 94% još nije procijenjeno u smislu njihovog statusa očuvanja.<ref name="Corlett-2016"/> [[Biljke]] koje postoje na najnižem trofičkom nivou zahtijevaju povećanu zaštitu kako bi se smanjili negativni uticaji na višim trofičkim nivoima.<ref>{{cite journal |vauthors=Krauss J, Bommarco R, Guardiola M, Heikkinen RK, Helm A, Kuussaari M, Lindborg R, Ockinger E, Pärtel M, Pino J, Pöyry J, Raatikainen KM, Sang A, Stefanescu C, Teder T, Zobel M, Steffan-Dewenter I |date=maj 2010 |title=Habitat fragmentation causes immediate and time-delayed biodiversity loss at different trophic levels |journal=Ecology Letters |volume=13 |issue=5 |pages=597–605 |doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01457.x |pmc=2871172 |pmid=20337698|bibcode=2010EcolL..13..597K}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Nic Lughadha |first1=Eimear |last2=Bachman |first2=Steven P. |last3=Leão |first3=Tarciso C. C. |last4=Forest |first4=Félix |last5=Halley |first5=John M. |last6=Moat |first6=Justin |last7=Acedo |first7=Carmen |last8=Bacon |first8=Karen L. |last9=Brewer |first9=Ryan F. A. |last10=Gâteblé |first10=Gildas |last11=Gonçalves |first11=Susana C. |last12=Govaerts |first12=Rafaël |last13=Hollingsworth |first13=Peter M. |last14=Krisai-Greilhuber |first14=Irmgard |last15=de Lirio |first15=Elton J. |date=2020 |title=Extinction risk and threats to plants and fungi |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ppp3.10146 |journal=Plants, People, Planet |language=en |volume=2 |issue=5 |pages=389–408 |doi=10.1002/ppp3.10146 |bibcode=2020PlPP....2..389N |issn=2572-2611}}</ref> Naučnici su 2022. godine upozorili da je trećini vrsta drveća prijeti izumiranje. To će značajno promijeniti svjetske ekosisteme jer će biti pogođeni njihovi biljni odgovori, [[ugljik]], [[voda]] i [[ciklus hranjivih tvari]].<ref>{{cite news |date=2. 9. 2022 |title=Prevent tree extinctions or face global ecological catastrophe, scientists warn |url=https://www.theguardian.com/environment/2022/sep/02/tree-extinctions-species-wildlife-ecosystems-scientists-aoe |access-date=15. 9. 2022 |work=The Guardian |language=en |archive-date=8. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221108223449/https://www.theguardian.com/environment/2022/sep/02/tree-extinctions-species-wildlife-ecosystems-scientists-aoe |url-status=live}}</ref><ref name="Rivers-2022">{{Cite journal |last1=Rivers |first1=Malin |last2=Newton |first2=Adrian C. |last3=Oldfield |first3=Sara |author4=((Global Tree Assessment Contributors)) |date=31. 8. 2022 |title=Scientists' warning to humanity on tree extinctions |journal=Plants, People, Planet |language=en |volume=5 |issue=4 |pages=466–482 |doi=10.1002/ppp3.10314 |issn=2572-2611 |s2cid=251991010 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal |date=15. 11. 2024 |title=Tropospheric ozone pollution increases the sensitivity of plant production to vapor pressure deficit across diverse ecosystems in the Northern Hemisphere |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969724059047 |access-date=3. 4. 2026 |journal=Science of the Total Environment |volume=951 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.175748 |pmid=39182770 |bibcode=2024ScTEn.95175748G | vauthors = Gao L, Guan K, He L, Jiang C, Wu X, Lu X, Ainsworth EA }}</ref> Šumska područja degradiraju se zbog uobičajenih faktora kao što su [[ilegalna sječa]] [[šuma]], [[požar]]i i sječa ogrjevnog drveta.<ref>{{Cite journal |last=Corlett |first=Richard T. |date=februar 2016 |title=Plant diversity in a changing world: Status, trends, and conservation needs |journal=Plant Diversity |language=en |volume=38 |issue=1 |pages=10–16 |doi=10.1016/j.pld.2016.01.001 |pmc=6112092 |pmid=30159445|bibcode=2016PlDiv..38...10C}}</ref> Posebno kod šumskih požara i njihovog povećanja, to će uticati na oporavak [[biomasa|biomase]], a također i na sastav vrsta.<ref>{{Cite journal |date=28. 8. 2024 |title=Carbon emissions from the 2023 Canadian wildfires |journal=Nature |volume=633 |issue=8031 |pages=835–839 |doi=10.1038/s41586-024-07878-z |bibcode=2024Natur.633..835B | vauthors = Byrne B, Liu J, Bowman KW, Pascolini-Campbell M, Chatterjee A, Pandey S, Miyazaki K, Van Der Werf GR, Wunch D, Wennberg PO, Roehl CM, Sinha S |pmid=39198654 |pmc=11424480 }}</ref> Globalna procjena drveća (GTA) utvrdila je da se "17.510 (29,9%) vrsta drveća smatra ugroženima [[izumiranje]]m. Osim toga, postoji 142 vrste drveća zabilježene kao izumrle ili izumrle u divljini."<ref name="Rivers-2022"/> Moguća rješenja mogu se pronaći u nekim [[Šumarstvo|šumskouzgojnim]] metodama [[gospodarenje šumama|gospodarenja šumama]] koje promoviraju biodiverzitet drveća, kao što su selektivna sječa, [[prorjeđivanje]] ili upravljanje usjevima, te [[čišćenje|čista sječa]] i [[širenje šuma]].<ref>{{cite journal |last1=Latterini |first1=Francesco |last2=Mederski |first2=Piotr |last3=Jaeger |first3=Dirk |last4=Venanzi |first4=Rachele |last5=Tavankar |first5=Farzam |last6=Picchio |first6=Rodolfo |date=28. 2. 2023 |title=The Influence of Various Silvicultural Treatments and Forest Operations on Tree Species Biodiversity |url=https://rdcu.be/da0n9 |journal=Current Forestry Reports |volume=9 |issue=1 |pages=59–71 |doi=10.1007/s40725-023-00179-0 |s2cid=257320452 |access-date=29. 4. 2023 |doi-access=free|bibcode=2023CForR...9...59L}}</ref> Bez rješenja, oporavak [[sekundarna šuma|sekundarnih šuma]] u pogledu [[bogatstvo vrsta|bogatstva vrsta]] može potrajati 50 godina, da bi se obnovila ista količina kao i kod primarne šume ili 20 godina da bi se obnovilo 80% bogatstva vrsta.<ref>{{Cite journal |last1=Rozendaal |first1=Danaë M. A. |last2=Bongers |first2=Frans |last3=Aide |first3=T. Mitchell |last4=Alvarez-Dávila |first4=Esteban |last5=Ascarrunz |first5=Nataly |last6=Balvanera |first6=Patricia |last7=Becknell |first7=Justin M. |last8=Bentos |first8=Tony V. |last9=Brancalion |first9=Pedro H. S. |last10=Cabral |first10=George A. L. |last11=Calvo-Rodriguez |first11=Sofia |last12=Chave |first12=Jerome |last13=César |first13=Ricardo G. |last14=Chazdon |first14=Robin L. |last15=Condit |first15=Richard |date=mart 2019 |title=Biodiversity recovery of Neotropical secondary forests |journal=Science Advances |language=en |volume=5 |issue=3 |doi=10.1126/sciadv.aau3114 |issn=2375-2548 |pmc=6402850 |pmid=30854424|bibcode=2019SciA....5.3114R}}</ref> ====Cvjetnice==== {{glavni|Cvjetnice}} ===Slatkovodne vrste=== {{glavni|Slatkovodni ekosistem}} [[Slatkovodni ekosistem]]i poput [[močvara]], delti i rijeka čine 1% Zemljine površine. Važni su jer su dom otprilike jednoj trećini vrsta [[kičmenjak]]a.<ref name="Tickner-2020">{{cite journal |vauthors=Tickner D, Opperman JJ, Abell R, Acreman M, Arthington AH, Bunn SE, Cooke SJ, Dalton J, Darwall W, Edwards G, Harrison I, Hughes K, Jones T, Leclère D, Lynch AJ, Leonard P, McClain ME, Muruven D, Olden JD, Ormerod SJ, Robinson J, Tharme RE, Thieme M, Tockner K, Wright M, Young L |date=april 2020 |title=Bending the Curve of Global Freshwater Biodiversity Loss: An Emergency Recovery Plan |journal=BioScience |volume=70 |issue=4 |pages=330–342 |doi=10.1093/biosci/biaa002 |pmc=7138689 |pmid=32284631}}</ref> Slatkovodne vrste počinju opadati dvostruko brže od vrsta koje žive na kopnu ili u okeanu. Ovaj brzi gubitak već je stavio 27% od 29.500 vrsta ovisnih o slatkoj vodi na [[IUCN Crvena lista|IUCN-ovu Crvenu listu]].<ref name="Tickner-2020" /> Globalne populacije slatkovodnih riba se smanjuju zbog [[zagađenja vode]] i [[prekomjerni ribolov|prekomjernog ribolova]].<ref>{{Cite journal |last1=Reid |first1=Andrea J. |last2=Carlson |first2=Andrew K. |last3=Creed |first3=Irena F. |last4=Eliason |first4=Erika J. |last5=Gell |first5=Peter A. |last6=Johnson |first6=Pieter T. J. |last7=Kidd |first7=Karen A. |last8=MacCormack |first8=Tyson J. |last9=Olden |first9=Julian D. |last10=Ormerod |first10=Steve J. |last11=Smol |first11=John P. |last12=Taylor |first12=William W. |last13=Tockner |first13=Klement |last14=Vermaire |first14=Jesse C. |last15=Dudgeon |first15=David |date= 2019|title=Emerging threats and persistent conservation challenges for freshwater biodiversity |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/brv.12480 |journal=Biological Reviews |language=en |volume=94 |issue=3 |pages=849–873 |doi=10.1111/brv.12480 |pmid=30467930 |issn=1464-7931}}</ref> Populacije migratornih riba su se smanjile za 76% od 1970. godine, a populacije velikih "megariba" su pale za 94%, pri čemu je 16 vrsta proglašeno izumrlim u 2020.<ref>{{cite news |date=23. 2. 2021 |title=Global freshwater fish populations at risk of extinction, study finds |work=The Guardian |location= |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/23/global-freshwater-fish-populations-at-risk-of-extinction-study-finds |access-date=24. 2. 2021 |vauthors=Harvey F |archive-date=15. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192231/https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/23/global-freshwater-fish-populations-at-risk-of-extinction-study-finds |url-status=live}}</ref> === Morske vrste === {{glavni|Ljudski utjecaj na morski svijet|Biodiverzitet i izumiranje}} [[Morski svijet|Morski biodiverzitet]] obuhvata svaki živi organizam koji obitava u okeanu ili u [[estuarij]]ima.<ref name="Sala-2006">{{Cite journal |vauthors=Sala E, Knowlton N |date=2006 |title=Global Marine Biodiversity Trends |journal=Annual Review of Environment and Resources |volume=31 |issue=1 |pages=93–122 |doi=10.1146/annurev.energy.31.020105.100235 |doi-access=free}}</ref> Do 2018. godine dokumentovano je otprilike 240.000 morskih vrsta.<ref name="Luypaert-2020"/> Ali mnoge morske vrste – procjene se kreću između 178.000 i 10 miliona okeanskih vrsta – tek treba opisati.<ref name="Sala-2006"/> Stoga je vjerovatno da je niz rijetkih vrsta (koje nisu viđene decenijama u divljini) već nestao ili je na ivici izumiranja, nezapaženo.<ref>{{cite news |last1=Briand |first1=F. |date=oktobar 2012 |title=Species Missing in Action – Rare or Already Extinct? |work=National Geographic |url=https://www.researchgate.net/publication/233408388}}</ref> Ljudske aktivnosti imaju snažan i štetan utjecaj na morski biodiverzitet. Glavni uzroci izumiranja morskih vrsta su gubitak staništa, zagađenje, invazivne vrste i prekomjerna eksploatacija.<ref name="Worm-2006">{{cite journal |vauthors=Worm B, Barbier EB, Beaumont N, Duffy JE, Folke C, Halpern BS, Jackson JB, Lotze HK, Micheli F, Palumbi SR, Sala E, Selkoe KA, Stachowicz JJ, Watson R |date=novembar 2006 |title=Impacts of biodiversity loss on ocean ecosystem services |journal=Science |volume=314 |issue=5800 |pages=787–90 |bibcode=2006Sci...314..787W |doi=10.1126/science.1132294 |jstor=20031683 |pmid=17082450 |s2cid=37235806}}</ref><ref>{{Cite journal |vauthors=Gamfeldt L, Lefcheck JS, Byrnes JE, Cardinale BJ, Duffy JE, Griffin JN |date=2015 |title=Marine biodiversity and ecosystem functioning: what's known and what's next? |url=https://scholarworks.wm.edu/vimsarticles/849 |journal=Oikos |volume=124 |issue=3 |pages=252–265 |doi=10.1111/oik.01549 |bibcode=2015Oikos.124..252G |access-date=24. 4. 2021 |archive-date=14. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210614053025/https://scholarworks.wm.edu/vimsarticles/849/ |url-status=live|url-access=subscription }}</ref> Veći pritisak na morske ekosisteme u blizini obalnih područja vrši se zbog ljudskih naselja u tim područjima.<ref>{{cite journal |vauthors=Halpern BS, Frazier M, Potapenko J, Casey KS, Koenig K, Longo C, Lowndes JS, Rockwood RC, Selig ER, Selkoe KA, Walbridge S |date=juli 2015 |title=Spatial and temporal changes in cumulative human impacts on the world's ocean |journal=Nature Communications |volume=6 |issue=1 |bibcode=2015NatCo...6.7615H |doi=10.1038/ncomms8615 |pmc=4510691 |pmid=26172980 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Doney |first1=Scott C. |last2=Fabry |first2=Victoria J. |last3=Feely |first3=Richard A. |last4=Kleypas |first4=Joan A. |date=2009 |title=Ocean Acidification: The Other CO2 Problem |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.marine.010908.163834 |journal=Annual Review of Marine Science |language=en |volume= 1|issue= |pages= 169–192|doi= 10.1146/annurev.marine.010908.163834|pmid=21141034 |issn=}}</ref> Prekomjerna eksploatacija je rezultirala izumiranjem preko 25 morskih vrsta. To uključuje morske [[ptice]], morske [[sisar]]e, [[alge]] i [[ribe]].<ref name="Sala-2006"/><ref>{{cite journal |last1=Georgian |first1=Samuel |last2=Hameed |first2=Sarah |last3=Morgan |first3=Lance |last4=Amon |first4=Diva J. |last5=Sumaila |first5=U. Rashid |last6=Johns |first6=David |last7=Ripple |first7=William J. |date=2022 |title=Scientists' warning of an imperiled ocean |url= |journal=Biological Conservation |volume=272 |issue= |doi=10.1016/j.biocon.2022.109595 |bibcode=2022BCons.27209595G |s2cid=249142365}}</ref> Primjeri izumrlih morskih vrsta uključuju Stellerovu morsku kravu (''[[Hydrodamalis gigas]]'') i [[Karipska medvjedica|Karipsku medvjedicu]] (''[[Monachus tropicalis]]''). Nisu sva izumiranja uzrokovana ljudima. Naprimjer, 1930-ih, morska trava (''[[Lottia alveus]]'') izumrla je u [[Atlantik]]u, nakon što je populacija [[morska trava|morske trave]] ''[[Zoster marina]]'' opala zbog izlaganja bolesti.<ref>{{Cite journal |last1=Carlton |first1=J. T. |last2=Vermeij |first2=G. J. |last3=Lindberg |first3=D. R. |last4=Carlton |first4=D. A. |last5=Dubley |first5=E. C. |date=1991 |title=The First Historical Extinction of a Marine Invertebrate in an Ocean Basin: The Demise of the Eelgrass Limpet Lottia alveus |url=https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.2307/1542430 |journal=The Biological Bulletin |language=en |volume=180 |issue=1 |pages=72–80 |doi=10.2307/1542430 |jstor=1542430 |pmid=29303643 |issn=0006-3185 |access-date=23. 3. 2023 |archive-date=23. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323214932/https://www.journals.uchicago.edu/doi/10.2307/1542430 |url-status=live}}</ref> The ''Lottia alveus'' were greatly impacted because the ''Zostera marina'' were their sole habitats.<ref name="Sala-2006" /> == Uzroci == Glavni uzroci trenutnog gubitka biodiverziteta su: # [[Gubitak staništa]], fragmentacija i [[degradacija staništa|degradacija]];<ref name="CBD-2010">{{cite web |year=2010 |title=Global Biodiversity Outlook 3 |url=https://www.cbd.int/gbo3/ |publisher=Convention on Biological Diversity |access-date=24. 1. 2017 |archive-date=19. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220519223227/https://www.cbd.int/gbo3/ |url-status=live}}</ref> naprimjer [[fragmentacija staništa]] za komercijalnu i poljoprivrednu upotrebu (posebno [[monokultura|monokulturna]] [[poljoprivreda]])<ref name="Kehoe-2017" /> #[[Korištenje zemljišta]] intenzifikacija (i posljedični [[gubitak zemljišta]]/gubitak staništa); značajan faktor u gubitku ekoloških usluga zbog direktnih efekata, kao i gubitka [[biodiverzitet]]a<ref name="Allan-2015">{{cite journal |vauthors=Allan E, Manning P, Alt F, Binkenstein J, Blaser S, Blüthgen N, Böhm S, Grassein F, Hölzel N, Klaus VH, Kleinebecker T, Morris EK, Oelmann Y, Prati D, Renner SC, Rillig MC, Schaefer M, Schloter M, Schmitt B, Schöning I, Schrumpf M, Solly E, Sorkau E, Steckel J, Steffen-Dewenter I, Stempfhuber B, Tschapka M, Weiner CN, Weisser WW, Werner M, Westphal C, Wilcke W, Fischer M |date=august 2015 |title=Land use intensification alters ecosystem multifunctionality via loss of biodiversity and changes to functional composition |journal=Ecology Letters |volume=18 |issue=8 |pages=834–843 |doi=10.1111/ele.12469 |pmc=4744976 |pmid=26096863|bibcode=2015EcolL..18..834A}}</ref> # [[Zagađenje hranjivim tvarima]] i drugi oblici zagađenja ([[Zagađenje zraka|zraka]] i [[zagađenje vode]]) # [[Prekomjerna eksploatacija]] i neodrživa upotreba (naprimjer [[neodržive metode ribolova]], [[prekomjerni ribolov]], [[prekomjerna potrošnja (ekonomija)|prekomjerna potrošnja]] i [[prenaseljenost ljudi]]) # [[Invazivne vrste]] koje efektivno [[Konkurencija (biologija)|konkurentno]] za nišu, zamjenjujući [[autohtona vrsta|autohtone vrste]]<ref name="Walsh-2016">{{cite journal |vauthors=Walsh JR, Carpenter SR, Vander Zanden MJ |date=april 2016 |title=Invasive species triggers a massive loss of ecosystem services through a trophic cascade |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=113 |issue=15 |pages=4081–5 |bibcode=2016PNAS..113.4081W |doi=10.1073/pnas.1600366113 |pmc=4839401 |pmid=27001838 |doi-access=free}}</ref> # [[Klimatske promjene]] (npr. [[rizik od izumiranja zbog klimatskih promjena]], [[utjecaji klimatskih promjena na biodiverzitet biljaka]])<ref name="CBD-2010" /> [[Jared Diamond]] opisuje "Zli kvartet" [[uništavanja staništa]], [[prekomjeri lov|prekomjernog ubijanja]], [[unesena vrsta|unesenih vrsta]] i [[sekundarno izumiranje|sekundarnog izumiranja]].<ref name="MoultonSanderson1998">{{cite book |last1=Moulton |first1=Michael P. |url={{google books |plainurl=y |id=or6sngEACAAJ}} |title=Wildlife Issues in a Changing World |last2=Sanderson |first2=James |date=1. 9. 1998 |publisher=CRC-Press |isbn=978-1-56670-351-2}}</ref> [[Edward O. Wilson]] je predložio [[akronim]] HIPPO za glavne uzroke gubitka biodiverziteta: '''H'''uništavanje staništa, '''I'''invazivne vrste, '''P'''zagađenje, [[Prenaseljenost|prekomjerna'''ljudska'''naseljenost]] i [[Prekomjerno iskorištavanje|'''Prekomjerno iskorištavanje]]'''.<ref name="Chen20032">{{cite book |last=Chen |first=Jim |title=The Jurisdynamics of Environmental Protection: Change and the Pragmatic Voice in Environmental Law |publisher=Environmental Law Institute |year=2003 |isbn=978-1-58576-071-8 |page=197 |chapter=Across the Apocalypse on Horseback: Imperfect Legal Responses to Biodiversity Loss |chapter-url={{google books |plainurl=y |id=8vCkSM1auwIC|page=197}}}}</ref><ref>{{cite book |title=Windows on the Wild |publisher=New Africa Books |year=2005 |isbn=978-1-86928-380-3 |chapter=Hippo dilemma |chapter-url={{google books |plainurl=y |id=1rzqxEVsMO8C}}}}</ref> === Uništavanje staništa === [[Datoteka:Biodiversity Hotspots Map.jpg|thumb|280px| 25 kopnenih žarišta biodiverziteta na Zemlji. Ove regije sadrže veliki broj biljnih i životinjskih vrsta i bile su izložene visokim nivoima uništavanja staništa ljudskom aktivnošću, što je dovelo do gubitka biodiverziteta.]] [[Datoteka:Sugarcane_Deforestation,_Bolivia,_2016-06-15_by_Planet_Labs.jpg|thumb|[[Deforestacija]] i povećana izgradnja puteva u [[amazonska prašuma|amazonskoj prašumi]] u [[Bolivija|Boliviji]] izaziva značajnu zabrinutost zbog povećanog ljudskog zadiranja u divlja područja, povećanog iskorištavanja resursa i daljnjih prijetnji biodiverzitetu.]] {{glavni|Uništavanje staništa}} Naprimjer, gubitak staništa je jedan od uzroka smanjenja [[populacija]] insekata (pogledajte [[#Insekti|odjeljak ispod o insektima]]). ==== Rast urbanih područja i fragmentacija staništa ==== {{glavni|Fragmentacija staništa}} Direktni efekti rasta urbanih područja na gubitak staništa su dobro poznati: izgradnja zgrada često rezultira uništavanjem i fragmentacijom staništa.<ref name="Haddad-2015">{{cite journal |vauthors=Haddad NM, Brudvig LA, Clobert J, Davies KF, Gonzalez A, Holt RD, Lovejoy TE, Sexton JO, Austin MP, Collins CD, Cook WM, Damschen EI, Ewers RM, Foster BL, Jenkins CN, King AJ, Laurance WF, Levey DJ, Margules CR, Melbourne BA, Nicholls AO, Orrock JL, Song DX, Townshend JR |date=mart 2015 |title=Habitat fragmentation and its lasting impact on Earth's ecosystems |journal=Science Advances |volume=1 |issue=2 |bibcode=2015SciA....1E0052H |doi=10.1126/sciadv.1500052 |pmc=4643828 |pmid=26601154}}</ref> To dovodi do selekcije vrsta koje su prilagođene urbanim sredinama.<ref>{{Cite journal |last=Otto |first=Sarah P. |date=21. 11. 2018 |title=Adaptation, speciation and extinction in the Anthropocene |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=285 |issue=1891 |doi=10.1098/rspb.2018.2047 |issn=0962-8452 |pmc=6253383 |pmid=30429309 |bibcode=2018PBioS.28582047O }}</ref> Mali dijelovi staništa ne mogu podržati nivo genetske ili [[takson]]omske raznolikosti koji su ranije mogli, dok neke osjetljivije vrste mogu lokalno izumrijeti.<ref>{{Cite journal |vauthors=Tomimatsu H, Ohara M |date=2003 |title=Genetic diversity and local population structure of fragmented populations of Trillium camschatcense (Trilliaceae) |journal=Biological Conservation |volume=109 |issue=2 |pages=249–258 |doi=10.1016/S0006-3207(02)00153-2|bibcode=2003BCons.109..249T}}</ref> [[Brojnost vrsta]] populacije smanjuju se zbog smanjenog fragmentiranog područja staništa. To uzrokuje povećanje izolacije vrsta i prisiljava vrste da se kreću prema rubnim staništima i da se prilagode traženju hrane na drugim mjestima.<ref name="Haddad-2015" /> Osim toga, rubni efekti često rezultiraju promijenjenim uvjetima svjetlosti, temperature i vlažnosti koji mijenjaju strukturu vegetacije i pogodnost mikrostaništa, dodatno smanjujući biodiverzitet u fragmentiranim urbanim područjima..<ref>{{Cite journal |title=Edge Influence on Forest Structure and Composition in Fragmented Landscapes |date=2005 |url=https://conbio.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1111/j.1523-1739.2005.00045.x |language=en |doi=10.1111/j.1523-1739.2005.00045.x |issn=1523-1739 |journal=Conservation Biology |volume=19 |issue=3 |pages=768–782 | vauthors = Harper KA, MacDonald SE, Burton PJ, Chen J, Brosofske KD, Saunders SC, Euskirchen ES, Roberts D, Jaiteh MS, Esseen P |url-access=subscription }}</ref> Urbano okruženje također pogoduje brzom reprodukciji, mobilnim vrstama, doprinoseći biotskoj homogenizaciji i globalnom padu ekološke jedinstvenosti.<ref>{{Cite journal |last=McKinney |first=Michael L. |date=1. 1. 2006 |title=Urbanization as a major cause of biotic homogenization |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0006320705003563 |journal=Biological Conservation |volume=127 |issue=3 |pages=247–260 |doi=10.1016/j.biocon.2005.09.005 |bibcode=2006BCons.127..247M |issn=0006-3207|url-access=subscription }}</ref> Razvoj [[infrastruktura|infrastrukture]] u [[ključna područja biodiverziteta|ključnim područjima biodiverziteta]] (KBA) glavni je pokretač gubitka biodiverziteta, s infrastrukturom prisutnom u otprilike 80% KBA.<ref name="Simkins-2023">{{cite journal |last1=Simkins |first1=Ashley T. |last2=Beresford |first2=Alison E. |date=23. 3. 2023 |title=A global assessment of the prevalence of current and potential future infrastructure in Key Biodiversity Areas |url= |journal=Biological Conservation |volume=281 |issue= |doi=10.1016/j.biocon.2023.109953 |s2cid=257735200 |quote= |doi-access=free|bibcode=2023BCons.28109953S}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Text was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=16. 10. 2017}}</ref> Razvoj infrastrukture dovodi do prenamjene i fragmentacije prirodnog staništa, zagađenja i poremećaja. Također može doći do direktne štete za životinje usljed sudara s vozilima i objektima. To može imati utjecaje izvan lokacije infrastrukture.<ref name="Simkins-2023"/> Naprimjer, hronična buka s cesta može ometati pjev ptica koje se koriste za parenje i odbranu teritorije, smanjujući reproduktivni uspjeh.<ref>{{Cite journal |last1=Halfwerk |first1=Wouter |last2=Slabbekoorn |first2=Hans |date=april 2015 |title=Pollution going multimodal: the complex impact of the human-altered sensory environment on animal perception and performance |journal=Biology Letters |volume=11 |issue=4 |doi=10.1098/rsbl.2014.1051 |pmc=4424613 |pmid=25904319}}</ref> Artificial lighting can disrupt nocturnal foraging patterns, predator-prey interactions, and migratory navigation in species such as bats, amphibians, and sea turtles.<ref>{{Cite journal |last1=Gaston |first1=Kevin J. |last2=Visser |first2=Marcel E. |last3=Hölker |first3=Franz |date=5. 5. 2015 |title=The biological impacts of artificial light at night: the research challenge |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=370 |issue=1667 |doi=10.1098/rstb.2014.0133 |pmc=4375372 |pmid=25780244}}</ref> Infrastruktura također može stvoriti ekološke zamke, gdje [[životinje]] bivaju privučene izmijenjenim okruženjima koja u konačnici smanjuju njihovu kondiciju ili opstanak. Nadalje, smrtnost na cestama i sudari ptica sa zgradama i dalekovodima uzrokuju direktnu štetu divljim životinjama, s kaskadnim utjecajima na sve trofičke nivoe. Ovi uticaji često se protežu daleko izvan područja djelovanja razvoja i mogu poremetiti povezanost krajolika ključnu za migraciju i prilagođavanje klimatskim promjenama. Fragmentirani krajolici također ometaju promjene područja rasprostranjenosti vrsta kao odgovor na klimatske promjene, otežavajući populacijama praćenje pogodnih uvjeta u okolišu i povećavajući rizik od [[izumiranje|izumiranja]].<ref>{{Cite journal |last1=Opdam |first1=Paul |last2=Wascher |first2=Dirk |date=1. 5. 2004 |title=Climate change meets habitat fragmentation: linking landscape and biogeographical scale levels in research and conservation |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0006320703004890 |journal=Biological Conservation |volume=117 |issue=3 |pages=285–297 |doi=10.1016/j.biocon.2003.12.008 |bibcode=2004BCons.117..285O |issn=0006-3207|url-access=subscription }}</ref> === Intenzifikacija korištenja zemljišta === {{glavni|Korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo|Zaštita prirode}} Ljudi mijenjaju korištenje zemljišta na različite načine, a svaki od njih može dovesti do uništavanja staništa i gubitka biodiverziteta. Izvještaj o globalnoj procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema iz 2019. godine ''[[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema]]'' otkrio je da je industrijska [[poljoprivreda]] glavni pokretač kolapsa biodiverziteta.<ref name="Stokstad"/><ref>{{cite news |date=15. 3. 2019 |title=The Rapid Decline Of The Natural World Is A Crisis Even Bigger Than Climate Change |url=https://www.huffpost.com/entry/nature-destruction-climate-change-world-biodiversity_n_5c49e78ce4b06ba6d3bb2d44 |access-date=16. 3. 2019 |work=[[The Huffington Post]] |vauthors=Vidal J |archive-date=24. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124023239/https://www.huffpost.com/entry/nature-destruction-climate-change-world-biodiversity_n_5c49e78ce4b06ba6d3bb2d44 |url-status=live}}</ref> U Globalnom pregledu biodiverziteta UN-a za 2014. godinu procijenjeno je da je 70% projektovanog gubitka kopnenog biodiverziteta uzrokovano korištenjem poljoprivrede. To potvrđuju i noviji nalazi iz izvještaja „Globalni pregled zemljišta“ iz 2022. godine, koji je izradila Konvencija UN-a o borbi protiv dezertifikacije, a u kojem se navodi da je preko 50% poljoprivrednog zemljišta umjereno ili teško degradirano.<ref>{{Cite web |title=Global Land Outlook 2 |url=https://www.unccd.int/resources/global-land-outlook/glo2 |access-date=24. 4. 2025 |website=UNCCD |language=en}}</ref> Prema publikaciji iz 2005. godine, "Kultivisani sistemi [...] pokrivaju 24% Zemljine površine".<ref name="Millennium Ecosystem Assessment-2005" />{{rp|51}} Publikacija je definirala „kultivirana područja“ kao „područja u kojima je najmanje 30% krajolika pod obradivim zemljištem, promjenjivom poljoprivredom, ograničenom stočarskom proizvodnjom ili slatkovodnom [[akvakultura|akvakulturom]] u bilo kojoj određenoj godini".<ref name="Millennium Ecosystem Assessment-2005" />{{rp|51}} Od 2023. godine, približno 38% Zemljine kopnene površine koristi se za poljoprivredu, uključujući ispašu i proizvodnju usjeva, što je čini dominantnom upotrebom zemljišta u svijetu.<ref>{{Cite book |last=Fao |first=Ifad |url=https://openknowledge.fao.org/items/445c9d27-b396-4126-96c9-50b335364d01 |title=The State of Food Security and Nutrition in the World 2023 |date=2023 |publisher=FAO; IFAD; UNICEF; WFP; WHO |isbn=978-92-5-137226-5 |language=English}}</ref> Više od 17.000 [[vrsta]] jest u opasnosti da izgubi stanište do 2050. godine, jer se [[poljoprivreda]] nastavlja širiti kako bi zadovoljila buduće potrebe za hranom (od 2020).<ref name="Dunne-2020">{{cite news |date=22. 12. 2020 |title=More than 17,000 species worldwide to lose part of habitat if agriculture continues to expand |url=https://www.independent.co.uk/environment/species-habitat-loss-agriculture-food-b1777097.html |access-date=17. 1. 2021 |work=The Independent |location= |vauthors=Dunne D |archive-date=21. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121052842/https://www.independent.co.uk/environment/species-habitat-loss-agriculture-food-b1777097.html |url-status=live}}</ref> Globalni prelazak na pretežno biljnu ishranu oslobodio bi [[zemljište]], kako bi se omogućila obnova [[ekosistem]]a i biodiverziteta.<ref name="Carrington"/> U 2010-ima preko 80% ukupnog globalnog poljoprivrednog zemljišta korišteno je za uzgoj [[životinja]].<ref name="Carrington">{{cite news |date=3. 2. 2021 |title=Plant-based diets crucial to saving global wildlife, says report |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/03/plant-based-diets-crucial-to-saving-global-wildlife-says-report |access-date=6. 2. 2021 |work=The Guardian|location= |vauthors=Carrington D |archive-date=18. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218134247/https://www.theguardian.com/environment/2021/feb/03/plant-based-diets-crucial-to-saving-global-wildlife-says-report |url-status=live}}</ref> Nedavni podaci [[FAO]]-a pokazuju da stočarski sistemi zauzimaju oko 77% poljoprivrednog zemljišta, a istovremeno osiguravaju manje od 20% globalnih [[kalorija]], što naglašava neravnotežu između korištenja zemljišta i nutritivne proizvodnje.<ref>{{Cite web |title=FAO Biodiversity {{!}} FAO |url=https://www.fao.org/family-farming/detail/en/c/1633360/ |access-date=24. 4. 2025 |website=www.fao.org}}</ref> Od 2022. godine, 44% Zemljine kopnene površine zahtijevalo je pažnju konzerviranja, što može uključivati proglašenje zaštićenih područja i praćenje politika korištenja zemljišta.<ref>{{Cite journal |last1=Allan |first1=James R. |last2=Possingham |first2=Hugh P. |last3=Atkinson |first3=Scott C. |last4=Waldron |first4=Anthony |last5=Di Marco |first5=Moreno |last6=Butchart |first6=Stuart H. M. |last7=Adams |first7=Vanessa M. |last8=Kissling |first8=W. Daniel |last9=Worsdell |first9=Thomas |last10=Sandbrook |first10=Chris |last11=Gibbon |first11=Gwili |last12=Kumar |first12=Kundan |last13=Mehta |first13=Piyush |last14=Maron |first14=Martine |last15=Williams |first15=Brooke A. |date=2022 |title=The minimum land area requiring conservation attention to safeguard biodiversity |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.abl9127 |journal=Science |language=en |volume=376 |issue=6597 |pages=1094–1101 |doi=10.1126/science.abl9127 |pmid=35653463 |bibcode=2022Sci...376.1094A |issn=0036-8075 |hdl=11573/1640006 |s2cid=233423065 |hdl-access=free |access-date=7. 6. 2022 |archive-date=15. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221115213416/https://www.science.org/doi/10.1126/science.abl9127 |url-status=live}}</ref> Osim toga, analiza iz 2023. godine u časopisu „Science Advances“ zaključila je da najmanje 30% zemljišta mora biti aktivno zaštićeno i ekološki obnovljeno do 2030. godine kako bi se ispunili globalni ciljevi biodiverziteta, što je u skladu s Okvirom za globalni biodiverzitet Kunming-Montreal dogovorenim na COP15.<ref>{{Cite journal |last1=Dinerstein |first1=Eric |last2=Olson |first2=David |last3=Joshi |first3=Anup |last4=Vynne |first4=Carly |last5=Burgess |first5=Neil D. |last6=Wikramanayake |first6=Eric |last7=Hahn |first7=Nathan |last8=Palminteri |first8=Suzanne |last9=Hedao |first9=Prashant |last10=Noss |first10=Reed |last11=Hansen |first11=Matt |last12=Locke |first12=Harvey |last13=Ellis |first13=Erle C. |last14=Jones |first14=Benjamin |last15=Barber |first15=Charles Victor |date=1. 6. 2017 |title=An Ecoregion-Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm |journal=BioScience |volume=67 |issue=6 |pages=534–545 |doi=10.1093/biosci/bix014 |issn=0006-3568 |pmc=5451287 |pmid=28608869}}</ref> === Zagađenje hranjivim tvarima i drugi oblici zagađenja === {{glavni|Zagađenje hranjivim tvarima}} ==== Zagađenje zraka ==== [[Datoteka:Air pollution3.jpg|thumb| Industrijski procesi koji doprinose zagađenju zraka emisijom [[ugljik-dioksid]]a, [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a.]] [[Zagađenje zraka]] negativno utiče na biodiverzitet.<ref>{{Cite book |last=Barker |first=Jerry R. |title=Air Pollution Effects on Biodiversity |date=1992 |publisher=Springer US |others=David T. Tingey |isbn=978-1-4615-3538-6 |location=Boston, MA |oclc=840285207}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Fowler |first=David |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.1251724 |journal=Science |doi=10.1126/science.1251724 |doi-broken-date=4. 4. 2026 }}</ref> Zagađivači se, naprimjer, emituju u atmosferu sagorijevanjem [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] i [[biomasa|biomase]]. Industrijska i poljoprivredna aktivnost oslobađa zagađivače [[sumpor-dioksid]] i [[dušik-oksid]]i.<ref name="Sabljic-2009">{{cite book |title=Environmental and Ecological Chemistry – Volume I |vauthors=Sabljic A |date=2009 |publisher=EOLSS Publications |isbn=978-1-84826-186-0}}</ref> Nakon što se sumpor-dioksid i dušik-oksid unesu u atmosferu, mogu reagirati s kapljicama u oblacima ([[jezgro kondenzacije oblaka|jezgra kondenzacije oblaka]]), kapima kiše ili pahuljicama snijega, formirajući [[sumporna kiselina|sumpornu]] i [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]]. Interakcijom između kapljica vode i sumporne i dušične kiseline dolazi do [[vlažno taloženje|vlažnog taloženja]] i stvaranja [[kisela kiša|kiselih kiša]].<ref>{{cite journal |vauthors=Singh A, Agrawal M |title=Acid rain and its ecological consequences |journal=Journal of Environmental Biology |volume=29 |issue=1 |pages=15–24 |date=januar 2008 |pmid=18831326}}</ref><ref name="Payne-2017">{{cite journal |vauthors=Payne RJ, Dise NB, Field CD, Dore AJ, Caporn SJ, Stevens CJ |title=Nitrogen deposition and plant biodiversity: past, present, and future |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=oktobar 2017 |volume=15 |issue=8 |pages=431–436 |doi=10.1002/fee.1528 |bibcode=2017FrEE...15..431P |s2cid=54972418 |url=https://e-space.mmu.ac.uk/619669/1/Payne%20et%20al.%20Nitrogen%20Pollution%20%281%29.pdf |access-date=1. 11. 2021 |archive-date=21. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211121145750/https://e-space.mmu.ac.uk/619669/1/Payne%20et%20al.%20Nitrogen%20Pollution%20(1).pdf |url-status=live}}</ref> U pregledu iz 2009. godine proučavane su četiri zagađivača zraka ([[sumpor]], [[dušik]], [[ozon]] i [[živa (element)|živa]]) i nekoliko tipova ekosistema.<ref name="Lovett-2009">{{Cite journal |last1=Lovett |first1=Gary M. |last2=Tear |first2=Timothy H. |last3=Evers |first3=David C. |last4=Findlay |first4=Stuart E.G. |last5=Cosby |first5=B. Jack |last6=Dunscomb |first6=Judy K. |last7=Driscoll |first7=Charles T. |last8=Weathers |first8=Kathleen C. |date=2009 |title=Effects of Air Pollution on Ecosystems and Biological Diversity in the Eastern United States |url=https://nyaspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1749-6632.2009.04153.x |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |language=en |volume=1162 |issue=1 |pages=99–135 |doi=10.1111/j.1749-6632.2009.04153.x |pmid=19432647 |bibcode=2009NYASA1162...99L |s2cid=9368346 |issn=0077-8923 |access-date=6. 2. 2024 |archive-date=6. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240206155218/https://nyaspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1749-6632.2009.04153.x |url-status=live|url-access=subscription }}</ref> Zagađenje zraka utiče na funkcionisanje i biodiverzitet kopnenih, kao i vodenih ekosistema.<ref name="Lovett-2009" /><ref>{{Cite journal |doi=10.1126/science.1251724 |doi-broken-date=4. 4. 2026 }}</ref> Naprimjer, "zagađenje zraka uzrokuje ili doprinosi zakiseljavanju jezera, [[eutrofikacija|eutrofikaciji]] [[estuarij]]a i obalnih voda, te bioakumulaciji žive u vodenim [[lanac ishrane|mrežama ishrane]]".<ref name="Lovett-2009"/> ==== Zagađenje bukom ==== {{glavni|Zagađenje bukom}} Buka koju stvaraju [[saobraćaj]], [[brod]]ovi, [[traktor|vozila]] i [[avion]]i može uticati na preživljavanje divljih vrsta i može doseći netaknuta staništa.<ref name="Sordello-2019">{{Cite journal| vauthors=Sordello R, De Lachapelle FF, Livoreil B, Vanpeene S |date=2019|title=Evidence of the environmental impact of noise pollution on biodiversity: a systematic map protocol|journal=Environmental Evidence|volume=8|issue=1|doi=10.1186/s13750-019-0146-6 |doi-access=free|bibcode=2019EnvEv...8....8S}}</ref> [[Zagađenje bukom]] je uobičajeno u morskim ekosistemima i utiče na najmanje 55 morskih vrsta.[<ref name="Weilgart-2008">{{cite thesis |vauthors=Weilgart LS |title=The Impact of Ocean Noise Pollution on Marine Biodiversity |date=2008 |url=https://awionline.org/sites/default/files/uploads/documents/Weilgart_Biodiversity_2008-1238105851-10133.pdf |citeseerx=10.1.1.542.534 |s2cid=13176067 |access-date=1. 11. 2021 |archive-date=1. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211101133214/https://awionline.org/sites/default/files/uploads/documents/Weilgart_Biodiversity_2008-1238105851-10133.pdf |url-status=live}}</ref> Jedna studija je otkrila da se, kako se [[seizmologija|seizmička buka]] i sonar povećavaju u morskim ekosistemima, raznolikost sisaraa (uključujući [[kitovi|kitove]] i [[delfin]]e) smanjuje.<ref>{{cite journal |vauthors=Fernández A, Edwards JF, Rodríguez F, Espinosa de los Monteros A, Herráez P, Castro P, Jaber JR, Martín V, Arbelo M |title='Gas and fat embolic syndrome' involving a mass stranding of beaked whales (family Ziphiidae) exposed to anthropogenic sonar signals |journal=Veterinary Pathology |volume=42 |issue=4 |pages=446–57 |date=juli 2005 |pmid=16006604 |doi=10.1354/vp.42-4-446 |s2cid=43571676 |doi-access=free}}</ref> Višestruke studije su otkrile da je manje [[riba]], kao što su [[bakalar]], [[vriježnik]], [[šljuka]], [[haringa]], pješčana [[foka]] i [[plavi oslić]], uočeno u područjima sa seizmičkom bukom, a stope ulova opadaju za 40–80%.<ref name="Weilgart-2008" /><ref>{{Cite journal| vauthors=Engås A, Løkkeborg S, Ona E, Soldal AV |date=2011|title=Effects of seismic shooting on local abundance and catch rates of cod ((Gadus morhua) and haddock )(Melanogrammus aeglefinus) |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=53|issue=10|pages=2238–2249|doi=10.1139/f96-177|hdl=11250/108647|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal| vauthors=Skalski JR, Pearson WH, Malme CI |date=2011|title=Effects of Sounds from a Geophysical Survey Device on Catch-per-Unit-Effort in a Hook-and-Line Fishery for Rockfish (Sebastes spp.) |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=49|issue=7|pages=1357–1365|doi=10.1139/f92-151}}</ref><ref>{{Cite journal| vauthors=Slotte A, Hansen K, Dalen J, Ona E |date=2004|title=Acoustic mapping of pelagic fish distribution and abundance in relation to a seismic shooting area off the Norwegian west coast |journal=Fisheries Research |volume=67|issue=2|pages=143–150|doi=10.1016/j.fishres.2003.09.046 |bibcode=2004FishR..67..143S}}</ref> Buka je također promijenila zajednice i raznolikost [[ptica]]. Buka može smanjiti reproduktivni uspjeh, smanjiti područja za [[gniježđenje]], povećati reakciju na [[stres]] i smanjiti [[brojnost vrsta]].<ref name="Weilgart-2008" /><ref name="Francis-2009">{{cite journal |vauthors=Francis CD, Ortega CP, Cruz A |date=august 2009 |title=Noise pollution changes avian communities and species interactions |journal=Current Biology |volume=19 |issue=16 |pages=1415–9 |doi=10.1016/j.cub.2009.06.052 |pmid=19631542 |s2cid=15985432 |doi-access=free|bibcode=2009CBio...19.1415F}}</ref> Noise pollution can alter the distribution and abundance of prey species, which can then impact predator populations.<ref>{{Cite journal |last1=Barber |first1=Jesse R. |last2=Crooks |first2=Kevin R. |last3=Fristrup |first3=Kurt M. |date=1. 3. 2010 |title=The costs of chronic noise exposure for terrestrial organisms |url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00261-4 |journal=Trends in Ecology & Evolution |language=English |volume=25 |issue=3 |pages=180–189 |doi=10.1016/j.tree.2009.08.002 |issn=0169-5347 |pmid=19762112 |bibcode=2010TEcoE..25..180B |access-date=24. 2. 2023 |archive-date=12. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012013959/http://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(09)00261-4 |url-status=live|url-access=subscription }}</ref> ==== Zagađenje od ekstrakcije fosilnih goriva ==== [[Datoteka:Locations and proportions of oil and gas fields overlapping IUCN Protected Areas.png|thumb|upright=1.7|Potencijal za gubitak biodiverziteta usljed buduće ekstrakcije fosilnih goriva: Udjeli područja naftnih i plinskih polja koja se preklapaju sa [[Zaštićeno područje|Zaštićenim područjima]] (ZP) (sivi poligoni) različitih kategorija upravljanja zaštićenim područjima IUCN-a po regijama UN-a: (a) [[Sjeverna Amerika]] (b) [[Evropa]] (c) [[Zapadna Azija]], (d) LAC, (e) [[Afrika]] i (f) [[Azijsko-pacifička regija]]. Apsolutno područje preklapanja u svim kategorijama upravljanja IUCN-a prikazano je iznad histograma. Položaj polja koja se preklapaju sa ZP-ovima prikazan je u (g). Sjenčanje se koristi tako da se tačke mogu vizualizirati čak i tamo gdje se njihove prostorne lokacije poklapaju, tako da tamnije tačke označavaju veće gustoće polja koja se preklapaju sa ZP-ovima.<ref name="Harfoot-2018" />]] Ekstrakcija [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] i povezani naftovodi i plinovodi imaju veliki uticaj na biodiverzitet mnogih [[biom]]a, zbog prenamjene zemljišta, uništavanja staništa i degradacije, te zagađenja.<ref>{{Cite journal |last1=Ellis |first1=Erle C. |last2=Klein Goldewijk |first2=Kees |last3=Siebert |first3=Stefan |last4=Lightman |first4=Deborah |last5=Ramankutty |first5=Navin |date=septembar 2010 |title=Anthropogenic transformation of the biomes, 1700 to 2000 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1466-8238.2010.00540.x |journal=Global Ecology and Biogeography |language=en |volume=19 |issue=5 |pages=589–606 |doi=10.1111/j.1466-8238.2010.00540.x |bibcode=2010GloEB..19..589E |issn=1466-822X}}</ref> Primjer je zapadna [[amazonska prašuma|Amazonska]] regija.<ref name="Butt-2013">{{cite journal |vauthors=Butt N, Beyer HL, Bennett JR, Biggs D, Maggini R, Mills M, Renwick AR, Seabrook LM, Possingham HP |date=oktobar 2013 |title=Conservation. Biodiversity risks from fossil fuel extraction |url=https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:314798/UQ314798_OA.pdf |journal=Science |volume=342 |issue=6157 |pages=425–6 |bibcode=2013Sci...342..425B |doi=10.1126/science.1237261 |jstor=42619941 |pmid=24159031 |s2cid=206548697 }}{{Mrtav link}}</ref> Eksploatacija fosilnih goriva tamo je imala značajan uticaj na biodiverzitet.<ref name="Harfoot-2018">{{Cite journal |last1=Harfoot |first1=Michael B. J. |last2=Tittensor |first2=Derek P. |last3=Knight |first3=Sarah |last4=Arnell |first4=Andrew P. |last5=Blyth |first5=Simon |last6=Brooks |first6=Sharon |last7=Butchart |first7=Stuart H. M. |last8=Hutton |first8=Jon |last9=Jones |first9=Matthew I. |last10=Kapos |first10=Valerie |last11=Scharlemann |first11=Jӧrn P.W. |last12=Burgess |first12=Neil D. |date=2018 |title=Present and future biodiversity risks from fossil fuel exploitation |journal=Conservation Letters |language=en |volume=11 |issue=4 |doi=10.1111/conl.12448|s2cid=74872049 |doi-access=free|bibcode=2018ConL...11E2448H}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Text was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171016050101/https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ |date=16. 10. 2017}}</ref> Od 2018. godine, mnoga zaštićena područja s bogatom biološkom raznolikošću nalazila su se u područjima koja sadrže neiskorištene rezerve fosilnih goriva vrijedne između tri i 15 biliona dolara.<ref name="Harfoot-2018" /> [[zaštićeno područje|Zaštićena područja]] mogu biti ugrožena u budućnosti. === Prekomjerna eksploatacija === {{glavni|Prekomjerna eksploatacija}} Nastavak prekomjerne eksploatacije može dovesti do uništenja resursa, jer se on neće moći obnoviti.<ref name="Cafaro2022" /><ref name="IPBES">{{Cite report |url=https://zenodo.org/doi/10.5281/zenodo.3553579 |title=Summary for policymakers of the global assessment report on biodiversity and ecosystem services |last=IPBES |editor-last1=S. Díaz |editor-last2=J. Settele |editor-last3=E. S. Brondízio |editor-last4=H. T. Ngo |editor-last5=M. Guèze |editor-last6=J. Agard |editor-last7=A. Arneth |editor-last8=P. Balvanera |editor-last9=K. A. Brauman |editor-last10=S. H. M. Butchart |editor-last11=K. M. A. Chan |editor-last12=L. A. Garibaldi |editor-last13=K. Ichii J. Liu |editor-last14=S. M. Subramanian |editor-last15=G. F. Midgley |editor-last16=P. Miloslavich |editor-last17=Z. Molnár |editor-last18=D. Obura |editor-last19=A. Pfaff |editor-last20=S. Polasky |editor-last21=A. Purvis |editor-last22=J. Razzaque |editor-last23=B. Reyers |editor-last24=R. Roy Chowdhury |editor-last25=Y. J. Shin |editor-last26=I. J. Visseren-Hamakers |editor-last27=K. J. Willis |editor-last28=C. N. Zayas |date=25. 11. 2019 |doi=10.5281/zenodo.3553579 |language=en}}</ref> Termin se primjenjuje na [[prirodni resurs|prirodne resurse]] kao što su [[Vodenosni sloj|vodeni slojevi]], [[Pašnjak|pašnjaci za ispašu]] i [[šume]], divlje [[ljekovito bilje]], [[riblji fond]] i druge [[divlje životinje]]. ==== Prekomjerni ribolov ==== {{Glavni|Prekomjerni ribolov}} [[Datoteka:Trawlers overfish cod.jpg|thumb|Masovni ribolov [[pacifičke skuše]] (s mogućim prilovom) [[čile]]anskim [[ribolov plivaricom|brod s plivaricom]].]] [[Datoteka:Surexploitation_morue_surpêcheEn.jpg|right|thumb|[[Atlantski bakalar]] bio je prekomjerno iskorištavan 1970-ih i 1980-ih, što je dovelo do njihovog [[Kolaps ribolova|naglog kolapsa ribolova u 1992]].<ref name="Frank">{{cite journal |last1=Frank |first1=Kenneth T. |last2=Petrie |first2=Brian |last3=Choi |first3=Jae S. |last4=Leggett |first4=William C. |year=2005 |title=Trophic Cascades in a Formerly Cod-Dominated Ecosystem |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=308 |issue=5728 |pages=1621–1623 |bibcode=2005Sci...308.1621F |doi=10.1126/science.1113075 |pmid=15947186 |s2cid=45088691}}</ref>]] Izvještaj [[Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama|Međuvladine naučno-političke platforma o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama]] [[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i ekosistemskih usluga|izvještaj]] iz 2019. godine otkrio je da je prekomjerni ribolov glavni pokretač masovnog izumiranja vrsta u okeanima.<ref>{{cite journal |vauthors=Pacoureau N, Rigby CL, Kyne PM, Sherley RB, Winker H, Carlson JK, Fordham SV, Barreto R, Fernando D, Francis MP, Jabado RW, Herman KB, Liu KM, Marshall AD, Pollom RA, Romanov EV, Simpfendorfer CA, Yin JS, Kindsvater HK, Dulvy NK |date=januar 2021 |title=Half a century of global decline in oceanic sharks and rays |journal=Nature |volume=589 |issue=7843 |pages=567–571 |bibcode=2021Natur.589..567P |doi=10.1038/s41586-020-03173-9 |pmid=33505035 |s2cid=231723355 |hdl-access=free |hdl=10871/124531}}</ref><ref>{{Cite web |date=6. 5. 2019 |title=UN report: Humans accelerating extinction of other species |url=https://apnews.com/aaf1091c5aae40b0a110daaf04950672 |access-date=17. 3. 2021 |publisher=Associated Press |vauthors=Borenstein S |archive-date=1. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301192840/https://apnews.com/aaf1091c5aae40b0a110daaf04950672/ |url-status=live}}</ref> Prekomjerni ribolov smanjio je [[Biomasa|biomasu]] populacija riba i morskih sisara za 60%, od 19. stoljeća.<ref>{{cite journal |vauthors=Hatton IA, Heneghan RF, Bar-On YM, Galbraith ED |date=novembar 2021 |title=The global ocean size spectrum from bacteria to whales |journal=Science Advances |volume=7 |issue=46 |bibcode=2021SciA....7.3732H |doi=10.1126/sciadv.abh3732 |pmc=8580314 |pmid=34757796}}</ref> Danas prelazi preko jedne trećine [[ajkula]] i [[raža]] ka [[izumiranje|izumiranju]].<ref>{{cite journal |vauthors=Dulvy NK, Pacoureau N, Rigby CL, Pollom RA, Jabado RW, Ebert DA, Finucci B, Pollock CM, Cheok J, Derrick DH, Herman KB, Sherman CS, VanderWright WJ, Lawson JM, Walls RH, Carlson JK, Charvet P, Bineesh KK, Fernando D, Ralph GM, Matsushiba JH, Hilton-Taylor C, Fordham SV, Simpfendorfer CA |date=novembar 2021 |title=Overfishing drives over one-third of all sharks and rays toward a global extinction crisis |journal=Current Biology |volume=31 |issue=21 |pages=4773–4787.e8 |doi=10.1016/j.cub.2021.08.062 |pmid=34492229 |s2cid=237443284 |doi-access=free|bibcode=2021CBio...31E4773D}}</ref> Mnoge komercijalne ribe su prekomjerno izlovljene: izvještaj [[FAO|Organizacije za hranu i poljoprivredu]] (FAO) iz 2020. godine klasifikovao je kao prekomjerno izlovljeno 34% ribljih zaliha u svjetskom morskom [[ribolov]]u.<ref name="FAO-2020">{{Cite book|url=http://www.fao.org/documents/card/en/c/ca9229en|title=The State of World Fisheries and Aquaculture 2020|date=2020|publisher=FAO|isbn=978-92-5-132692-3|language=en|doi=10.4060/ca9229en|hdl=10535/3776|s2cid=242949831|access-date=30. 11. 2022|archive-date=7. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211007122503/http://www.fao.org/documents/card/en/c/ca9229en|url-status=live}}</ref> Do 2020. godine, globalne populacije riba su se smanjile za 38% od 1970.<ref name="Luypaert-2020">{{cite book |vauthors=Luypaert T, Hagan JG, McCarthy ML, Poti M |chapter=Status of Marine Biodiversity in the Anthropocene|date=2020 |title=YOUMARES 9 – The Oceans: Our Research, Our Future: Proceedings of the 2018 conference for YOUng MArine RESearcher in Oldenburg, Germany|pages=57–82| veditors=Jungblut S, Liebich V, Bode-Dalby M |place=Cham|publisher=Springer International Publishing |doi=10.1007/978-3-030-20389-4_4|isbn=978-3-030-20389-4 |s2cid=210304421 |chapter-url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/339644.pdf }}</ref> Dostupne su mnoge regulatorne mjere za kontrolu prekomjernog ribolova. To uključuje [[kvote za ribolov]], [[ograničenja ulova]], licenciranje, [[sezonu zabrane ribolova]], ograničenja veličine i stvaranje [[morski rezervat|morskih rezervata]] i drugih [[zaštićeno područje|zaštićenih morskih područja]]. ==== Prenaseljenost i prekomjerna potrošnja ==== [[Datoteka:Decline-of-the-worlds-wild-mammals.png|thumb|upright=1.6| Promjenjiva raspodjela kopnenih sisara u svijetu u tonama ugljika. [[Biomasa]] divljih kopnenih sisara smanjila se za 85% od pojave ljudi.<ref>{{cite web |last=Ritchie |first=Hannah |date=20. 4. 2021 |title=Wild mammals have declined by 85% since the rise of humans, but there is a possible future where they flourish |url=https://ourworldindata.org/wild-mammal-decline |access-date=18. 4. 2023 |website=Our World in Data|publisher= |quote= |archive-date=16. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230216013950/https://ourworldindata.org/wild-mammal-decline |url-status=live}}</ref>]] Svjetska populacija je sredinom 2017. godine brojala gotovo 7,6 milijardi ljudi, a predviđa se da će dostići vrhunac krajem 21. stoljeća, sa 10–12 milijardi ljudi.<ref name="UNDESA">{{Cite web |date=2022 |title=World Population Prospects 2022, Graphs / Profiles |url=https://population.un.org/wpp/Graphs/Probabilistic/POP/TOT/900 |publisher=United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division |archive-date=11. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201211083505/https://population.un.org/wpp/Graphs/Probabilistic/POP/TOT/900 |url-status=live}}</ref> Naučnici tvrde da su veličina i rast populacije, zajedno sa prekomjernom potrošnjom, značajni faktori gubitka biodiverziteta i degradacije tla.<ref>{{cite journal |last1=Ceballos |first1=Gerardo |last2=Ehrlich |first2=Paul R |last3=Dirzo |first3=Rodolfo |date=23. 5. 2017 |title=Biological annihilation via the ongoing sixth mass extinction signaled by vertebrate population losses and declines |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=114 |issue=30 |pages=E6089–E6096 |bibcode=2017PNAS..114E6089C |doi=10.1073/pnas.1704949114 |pmc=5544311 |pmid=28696295 |quote=Much less frequently mentioned are, however, the ultimate drivers of those immediate causes of biotic destruction, namely, human overpopulation and continued population growth, and overconsumption, especially by the rich. These drivers, all of which trace to the fiction that perpetual growth can occur on a finite planet, are themselves increasing rapidly. |doi-access=free}}</ref><ref name="Weston-2021">{{cite news |last=Weston |first=Phoebe |date=13. 1. 2021 |title=Top scientists warn of 'ghastly future of mass extinction' and climate disruption |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jan/13/top-scientists-warn-of-ghastly-future-of-mass-extinction-and-climate-disruption-aoe |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210113050606/https://www.theguardian.com/environment/2021/jan/13/top-scientists-warn-of-ghastly-future-of-mass-extinction-and-climate-disruption-aoe |archive-date=13. 1. 2021 |access-date=4. 8. 2021 |work=The Guardian |location=}}</ref> Pregledni članci, uključujući i izvještaj [[IPBES]] [[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i usluga ekosistema|izvještaj]] iz 2019. godine, također su napomenuli da su [[rast ljudske populacije]] i prekomjerna potrošnja značajni pokretači smanjenja broja [[vrsta]].<ref name="Stokstad" /><ref name="Pimm2014" /> Studija iz 2022. godine upozorila je da će napori za očuvanje prirode nastaviti propadati ako se primarni pokretači gubitka biodiverziteta nastave ignorisati, uključujući veličinu i rast populacije.<ref name="Cafaro2022" /> Drugi naučnici su kritikovali tvrdnju da je rast stanovništva ključni pokretač gubitka biodiverziteta.<ref name="Hughes-2023" /> Oni tvrde da je glavni pokretač gubitak staništa, uzrokovan "rastom robe za izvoz, posebno soje i palminog ulja, prvenstveno za stočnu hranu ili potrošnju [[biogorivo|biogoriva]] u [[ekonomija]]ma s višim prihodima."<ref name="Hughes-2023"/> Zbog razlika u bogatstvu između zemalja, postoji negativna [[korelacija]] između ukupne populacije zemlje i njenog otiska po glavi stanovnika. S druge strane, korelacija između [[BDP]]-a zemlje i njenog ekološkog otiska je jaka.<ref name="Hughes-2023"/> Studija tvrdi da je broj stanovnika kao metrika nekorisna i kontraproduktivna za rješavanje ekoloških izazova.<ref name="Hughes-2023"/> === Invazivne vrste === {{Glavni|Invazivna vrsta}} Termin ''invazivno'' je loše definiran i često vrlo subjektivan.<ref name="neutral">{{cite journal |last1=Colautti |first1=Robert I. |last2=MacIsaac |first2=Hugh J. |date=24. 2. 2004 |title=A neutral terminology to define 'invasive' species: Defining invasive species |journal=Diversity and Distributions |volume=10 |issue=2 |pages=135–141 |doi=10.1111/j.1366-9516.2004.00061.x |s2cid=18971654 |doi-access=free}}</ref> [[Evropska unija]] definiše ''[[invazivne strane vrste]]'' kao one izvan svog prirodnog područja rasprostranjenosti koje ugrožavaju [[biološki diverzitet]].<ref>{{cite web |title=Communication From The Commission To The Council, The European Parliament, The European Economic And Social Committee And The Committee Of The Regions Towards An EU Strategy On Invasive Species |url=http://ec.europa.eu/environment/nature/invasivealien/docs/1_EN_resume_impact_assesment_part1_v3.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305033628/http://ec.europa.eu/environment/nature/invasivealien/docs/1_EN_resume_impact_assesment_part1_v3.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |access-date=17. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Lakicevic |first1=Milena |last2=Mladenovic |first2=Emina |year=2018 |title=Non-native and invasive tree species – their impact on biodiversity loss |journal=[[Zbornik Matice Srpske Za Prirodne Nauke]] |issue=134 |pages=19–26 |doi=10.2298/ZMSPN1834019L |doi-access=free}}</ref> Biotska invazija smatra se jednim od pet glavnih uzročnika globalnog gubitka biodiverziteta i povećava se zbog turizma i globalizacije.<ref>{{Cite book |author1=National Research Council (US) Committee on the Scientific Basis for Predicting the Invasive Potential of Nonindigenous Plants Plant Pests in the United States |url=https://www.nap.edu/read/10259/chapter/1 |title=Predicting Invasions of Nonindigenous Plants and Plant Pests |year=2002 |isbn=978-0-309-08264-8 |doi=10.17226/10259 |pmid=25032288 |bibcode=2002nap..book10259N |access-date=17. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191117204337/https://www.nap.edu/read/10259/chapter/1 |archive-date=17. 11. 2019 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Lewis |first1=Simon L. |last2=Maslin |first2=Mark A. |year=2015 |title=Defining the Anthropocene |journal=[[Nature]] |volume=519 |issue=7542 |pages=171–180 |bibcode=2015Natur.519..171L |doi=10.1038/nature14258 |pmid=25762280 |s2cid=205242896 |url=https://zotero.org/groups/5435545/items/CF2PI4C2 }}</ref> Ovo može biti posebno tačno u slabo regulisanim sistemima [[slatka voda|slatke vode]], iako su pravila o karantinu i balastnim vodama poboljšala situaciju.<ref name="Millennium Ecosystem Assessment-2005">{{cite web |author=Millennium Ecosystem Assessment |title=Ecosystems and Human Well-being: Biodiversity Synthesis |url=http://www.millenniumassessment.org/documents/document.354.aspx.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191014033601/http://www.millenniumassessment.org/documents/document.354.aspx.pdf |archive-date=14. 10. 2019 |access-date=18. 9. 2007 |publisher=[[World Resources Institute]]}}</ref> Invazivne vrste mogu dovesti lokalne autohtone vrste do izumiranja putem [[Konkurencija (biologija)|kompetitivna]] isključenja, [[Ekološka niša|niša]] istiskivanja ili [[Hibridizacija (biologija)|hibridizacija]] sa srodnim autohtonim vrstama. Stoga, invazije stranaca mogu rezultirati opsežnim promjenama u strukturi, sastavu i globalnoj distribuciji biote na mjestima uvođenja. To dovodi do homogenizacije svjetske faune i flore i gubitka biodiverziteta.<ref>{{cite journal |last1=Baiser |first1=Benjamin |last2=Olden |first2=Julian D. |last3=Record |first3=Sydne |last4=Lockwood |first4=Julie L. |last5=McKinney |first5=Michael L. |year=2012 |title=Pattern and process of biotic homogenization in the New Pangaea |journal=[[Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences]] |volume=279 |issue=1748 |pages=4772–4777 |doi=10.1098/rspb.2012.1651 |pmc=3497087 |pmid=23055062}}</ref><ref name="Odendaal 2008">{{cite journal |last1=Odendaal |first1=L. J. |last2=Haupt |first2=T. M. |last3=Griffiths |first3=C. L. |year=2008 |title=The alien invasive land snail ''Theba pisana'' in the West Coast National Park: Is there cause for concern? |journal=[[Koedoe]] |volume=50 |issue=1 |pages=93–98 |doi=10.4102/koedoe.v50i1.153 |doi-access=free}}</ref> === Klimatske promjene === {{Glavni|Klimatske promjene}} [[Datoteka:Song_2021_rate_relationship.png|thumb|280px|Odnos između ''veličine'' [[klimatska varijabilnost i promjena|klimatske varijabilnosti i promjena]] (uključujući i velika povećanja i smanjenja globalne temperature) i stope izumiranja, tokom proteklih 450 miliona godina.<ref name="Song2021">{{Cite journal |last1=Song |first1=Haijun |last2=Kemp |first2=David B. |last3=Tian |first3=Li |last4=Chu |first4=Daoliang |last5=Song |first5=Huyue |last6=Dai |first6=Xu |date=4. 8. 2021 |title=Thresholds of temperature change for mass extinctions |journal=Nature Communications |volume=12 |issue=1 |page=4694 |language=en |doi=10.1038/s41467-021-25019-2 |pmid=34349121 |pmc=8338942 |bibcode=2021NatCo..12.4694S}}</ref> Ovaj grafikon ne uključuje nedavne klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem. [[Klimatske promjene]] jesu još jedna prijetnja globalnoj biodiverzitetu.<ref name="IPCC-2005" /><ref name="Kannan2009"/><ref>{{Cite web |title=Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability |url=https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg2/ |access-date=1. 4. 2026 |website=www.ipcc.ch |language=en}}</ref>]] Klima se brzo mijenjala tokom vremena, zbog ljudskih aktivnosti, poput sagorijevanja fosilnih goriva i oslobađanja [[metan]]a i zagađenja.<ref>{{Cite journal |date=19. 4. 2023 |title=Climate Change and the Sea: A Major Disruption in Steady State and the Master Variables |journal=ACS Environmental Au |volume=3 |issue=4 |pages=195–208 |doi=10.1021/acsenvironau.2c00061 |pmid=37483305 |pmc=10360203 | vauthors = Simmer RA, Jansen EJ, Patterson KJ, Schnoor JL |bibcode=2023ACSEA...3..195S }}</ref> Nedavne studije pokazale su da se očekuje porast globalne površinske temperature zbog nivoa [[ugljik|dioksid]]a u atmosferi.<ref>{{Cite journal |date=8. 2. 2022 |title=Individual and Interactive Effects of Elevated Ozone and Temperature on Plant Responses |journal=Horticulturae |volume=8 |issue=3 |page=211 |doi=10.3390/horticulturae8030211 |doi-access=free | vauthors = Lee JK, Kwak MJ, Jeong SG, Woo SY }}</ref> Ali uništavanje staništa, npr. zbog širenja poljoprivrede, trenutno je značajniji pokretač gubitka biodiverziteta.<ref name="Ketcham-2022" /><ref name="Caro-2022" /><ref>{{Cite web |title=Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability |url=https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg2/ |access-date=1. 4. 2026 |website=www.ipcc.ch |language=en}}</ref> Zajednički izvještaj naučnika iz [[Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama|IPBES]] i [[Međuvladini panel o klimatskim promjenama|IPCC]] iz 2021. godine utvrdio je da se gubitak biodiverziteta i klimatske promjene moraju rješavati istovremeno, jer su neraskidivo povezani i imaju slične efekte na dobrobit ljudi.<ref>{{cite news |date=10. 6. 2021 |title=Climate change and biodiversity loss must be tackled together – report |url=https://www.reuters.com/business/environment/climate-change-biodiversity-loss-must-be-tackled-together-report-2021-06-10/ |access-date=12. 6. 2021 |work=Reuters |location= |vauthors=Kapoor K |archive-date=15. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.reuters.com/business/environment/climate-change-biodiversity-loss-must-be-tackled-together-report-2021-06-10/ |url-status=live}}</ref> U 2022., [[Frans Timmermans]], [[potpredsjednik Evropske komisije]], izjavio je da su ljudi manje svjesni prijetnje gubitka biodiverziteta nego prijetnje klimatskih promjena.<ref>{{cite news |last1=Rankin |first1=Jennifer |last2=Harvey |first2=Fiona |date=21. 7. 2022 |title=Destruction of nature as threatening as climate crisis, EU deputy warns |url=https://www.theguardian.com/environment/2022/jul/21/destruction-nature-as-threatening-climate-crisis-eu-deputy-warns-frans-timmerman |access-date=1. 8. 2022 |work=The Guardian |location= |archive-date=2. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220802205257/https://www.theguardian.com/environment/2022/jul/21/destruction-nature-as-threatening-climate-crisis-eu-deputy-warns-frans-timmerman |url-status=live}}</ref> [[korelacija|Interakcija]] između [[klimatske promjene|klimatskih promjena]] i invazivnih vrsta je složena i nije je lako procijeniti. Klimatske promjene će vjerovatno favorizirati neke invazivne vrste, a naštetiti drugima,<ref name="Dukes-1999">{{cite journal |vauthors=Dukes JS, Mooney HA |date=april 1999 |title=Does global change increase the success of biological invaders? |journal=Trends in Ecology & Evolution |volume=14 |issue=4 |pages=135–139 |doi=10.1016/s0169-5347(98)01554-7 |pmid=10322518 |doi-access=free}}</ref> ali malo je autora identificiralo specifične posljedice klimatskih promjena za invazivne vrste.<ref name="Hellmann_2008">{{cite journal |vauthors=Hellmann JJ, Byers JE, Bierwagen BG, Dukes JS |date=juni 2008 |title=Five potential consequences of climate change for invasive species |journal=Conservation Biology |volume=22 |issue=3 |pages=534–543 |bibcode=2008ConBi..22..534H |doi=10.1111/j.1523-1739.2008.00951.x |pmid=18577082 |s2cid=16026020}}</ref> Invazivne vrste i drugi poremećaji postali su češći u šumama u posljednjih nekoliko decenija. Oni su obično direktno ili indirektno povezani s klimatskim promjenama i imaju negativne posljedice po šumske ekosisteme.<ref name="Bank-2022-2" /><ref name="Finch 2021" /> {{glavni|Uništavanje staništa|Klimatske promjene}} ==== Rizici od izumiranja ==== {{glavni|Rizik od izumiranja zbog klimatskih promjena}} == Uticaji == ===Na ekosisteme=== {{glavni|Ekološki efekti biodiverziteta}} Gubitak biodiverziteta ima loše efekte na funkcionisanje [[ekosistem]]a.<ref>{{Cite journal |title=Biodiversity loss and its impact on humanity |journal=Nature |date=2012 |volume=486 |issue=7401 |pages=59–67 |doi=10.1038/nature11148 |pmid=22678280 |bibcode=2012Natur.486...59C |url=https://www.nature.com/articles/nature11148 | vauthors = Cardinale BJ, Duffy JE, Gonzalez A, Hooper DU, Perrings C, Venail P, Narwani A, Mace GM, Tilman D, Wardle DA, Kinzig AP, Daily GC, Loreau M, Grace JB, Larigauderie A, Srivastava DS, Naeem S }}</ref> To zauzvrat utiče na ljude,<ref name="cardinale2012" /> jer pogođeni ekosistemi više ne mogu pružati isti kvalitet [[ekosistemska usluga|ekosistemskih usluga]], kao što su oprašivanje usjeva, čišćenje zraka i vode, raspadanje otpada i obezbjeđivanje šumskih proizvoda, kao i područja za [[rekreacija|rekreaciju]] i [[turizam]].<ref name="Millennium Ecosystem Assessment-2005" /><ref name="IPBES"/> Dvije ključne tvrdnje sveobuhvatnog pregleda prethodnih 20 godina istraživanja iz 2012. godine uključuju:<ref name="cardinale2012" /> * "Sada postoje nedvosmisleni dokazi da gubitak biodiverziteta smanjuje efikasnost kojom ekološke zajednice hvataju biološki esencijalne resurse, proizvode biomasu, razgrađuju i recikliraju biološki esencijalne hranjive tvari"; i * "Uticaji gubitka biodiverziteta na ekološke procese mogli bi biti dovoljno veliki da pariraju uticajima mnogih drugih globalnih pokretača promjena u okolišu" Trajni [[globalni biodiverzitet|globalni]] [[gubitak vrsta]] ([[izumiranje]]) je dramatičniji [[fenomen]] od regionalnih promjena u [[sastav vrsta|sastavu vrsta]]. Ali čak i manje promjene iz zdravog stabilnog stanja mogu imati dramatičan uticaj na [[mreža ishrane|mrežu]] i [[lanac ishrane]], jer smanjenje jedne vrste može negativno uticati na cijeli lanac ([[koekstenzija]]). To može dovesti do ukupnog smanjenja biodiverziteta, osim ako nisu moguća [[alternativno stabilno stanje|alternativna stabilna stanja]] ekosistema.<ref>{{Cite journal |last1=Dirzo |first1=Rodolfo |last2=Raven |first2=Peter H. |date=novembar 2003 |title=Global State of Biodiversity and Loss |journal=Annual Review of Environment and Resources |volume=28 |issue=1 |pages=137–167 |doi=10.1146/annurev.energy.28.050302.105532 |issn=1543-5938|doi-access=free}}</ref> Naprimjer, studija o travnjacima koristila je manipuliranu raznolikost biljaka [[travnjak]]a i otkrila da ekosistemi s većom biološkom raznolikošću pokazuju veću otpornost svoje produktivnosti na klimatske ekstreme.<ref>{{cite journal |vauthors=Isbell F, Craven D, Connolly J, Loreau M, Schmid B, Beierkuhnlein C, Bezemer TM, Bonin C, Bruelheide H, de Luca E, Ebeling A, Griffin JN, Guo Q, Hautier Y, Hector A, Jentsch A, Kreyling J, Lanta V, Manning P, Meyer ST, Mori AS, Naeem S, Niklaus PA, Polley HW, Reich PB, Roscher C, Seabloom EW, Smith MD, Thakur MP, Tilman D, Tracy BF, van der Putten WH, van Ruijven J, Weigelt A, Weisser WW, Wilsey B, Eisenhauer N |date=2015 |title=Biodiversity increases the resistance of ecosystem productivity to climate extremes |journal=Nature |volume=526 |issue=7574 |pages=574–577 |bibcode=2015Natur.526..574I |doi=10.1038/nature15374 |pmid=26466564 |s2cid=4465811 |hdl-access=free |hdl=11299/184546}}</ref> ===O hrani i poljoprivredi === [[Datoteka:Global state and trends figures for key elements of biodiversity important to food and agriculture.svg|thumb|440px| Infografika koja opisuje odnos između biodiverziteta i hrane.]] U 2019. , [[FAO|Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu]] (FAO) objavila je svoj prvi izvještaj o „Stanju svjetskog biodiverziteta za hranu i poljoprivredu“. U njemu je upozoreno da su „mnoge ključne komponente biodiverziteta za hranu i poljoprivredu na genetičkom, vrstnom i [[ekosistem]]skom nivou u opadanju.“<ref>{{cite report |url=http://www.fao.org/state-of-biodiversity-for-food-agriculture/en/ |publisher=FAO [[Commission on Genetic Resources for Food and Agriculture]] |year=2019 |veditors=Bélanger J, Pilling D |location=Rome |title=The State of the World's Biodiversity for Food and Agriculture |access-date=22. 2. 2019 |archive-date=28. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210528030404/http://www.fao.org/state-of-biodiversity-for-food-agriculture/en |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-47308235 |work=BBC News |title=UN: Growing threat to food from decline in biodiversity |vauthors=McGrath M |date=22. 2. 2019 |access-date=22. 2. 2019 |archive-date=15. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-47308235 |url-status=live}}</ref> U izvještaju se također navodi: „Mnogi od faktora koji negativno utiču na BFA (biodiverzitet za hranu i poljoprivredu), uključujući prekomjernu eksploataciju, prekomjernu žetvu, zagađenje, prekomjernu upotrebu vanjskih inputa i promjene u upravljanju zemljištem i vodama, barem su djelimično uzrokovani neodgovarajućim poljoprivrednim praksama.“<ref name="FAO-2019">{{Cite book |url=http://www.fao.org/3/ca3229en/ca3229en.pdf |title=In brief – The State of the World's Biodiversity for Food and Agriculture |publisher=FAO |year=2019 |location=Rome |archive-url=https://web.archive.org/web/20191004065605/http://www.fao.org/3/ca3229en/ca3229en.pdf |archive-date=4. 10. 2019}} [[c:File:The State of the World's Biodiversity for Food and Agriculture − In Brief (FAO).pdf|Alt URL]], text has been copied from this publication and a Wikipedia-specific [[c:File:The State of the World's Biodiversity for Food and Agriculture − In Brief (FAO).pdf|license statement]] is available.</ref>{{rp|6}} i "prelazak na intenzivnu proizvodnju smanjenog broja vrsta, pasmina i sorti, ostaju glavni pokretači gubitka biološke raznolikosti i usluga ekosistema."<ref name="FAO-2019" />{{rp|6}} Kako bi se smanjio gubitak biološke raznolikosti povezan s poljoprivrednim praksama, FAO podstiče upotrebu "praksi upravljanja koje su prihvatljive za biološku raznolikost u proizvodnji usjeva i stoke, šumarstvu, ribarstvu i akvakulturi".<ref name="FAO-2019" />{{rp|13}} === O zdravlju i lijekovima === [[SZO]] jest analizirala kako su biološka raznolikost i ljudsko zdravlje povezani: "Biodiverzitet i ljudsko zdravlje, te odgovarajuće politike i aktivnosti, međusobno su povezani na različite načine. Prvo, biološka raznolikost dovodi do zdravstvenih koristi. Naprimjer, raznolikost vrsta i [[genotip]]ova osigurava hranjive tvari i lijekove."<ref name="WHO-2015">{{Cite book |last1=World Health Organization |url=https://iris.who.int/handle/10665/174012 |title=Connecting global priorities: biodiversity and human health: a state of knowledge review |last2=Convention on Biological Diversity |date=2015 |publisher=World Health Organization |isbn=978-92-4-150853-7 |location=Geneva |language=en |access-date=6. 2. 2024 |archive-date=6. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240206233147/https://iris.who.int/handle/10665/174012 |url-status=live}}</ref> Kontinuirani pokretači i efekti gubitka biodiverziteta potencijalno mogu dovesti do budućih epidemija [[zoonoza|zoonoznih bolesti]] poput pandemije [[COVID-19]].<ref>{{Cite journal |last1=Lawler |first1=Odette K |last2=Allan |first2=Hannah L |last3=Baxter |first3=Peter W J |last4=Castagnino |first4=Romi |last5=Tor |first5=Marina Corella |last6=Dann |first6=Leah E |last7=Hungerford |first7=Joshua |last8=Karmacharya |first8=Dibesh |last9=Lloyd |first9=Thomas J |last10=López-Jara |first10=María José |last11=Massie |first11=Gloeta N |last12=Novera |first12=Junior |last13=Rogers |first13=Andrew M |last14=Kark |first14=Salit |date=2021 |title=The COVID-19 pandemic is intricately linked to biodiversity loss and ecosystem health |journal=The Lancet Planetary Health |volume=5 |issue=11 |pages=e840–e850 |doi=10.1016/s2542-5196(21)00258-8 |issn=2542-5196 |pmc=8580505 |pmid=34774124}}</ref> [[ljekovito bilje|Ljekovito]] i aromatsko bilje široko se koristi u tradicionalnoj medicini, kao i u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji.<ref name="WHO-2015" />{{rp|12}} SZO je 2015. godine procijenila da se oko "60.000 vrsta koristi zbog svojih ljekovitih, nutritivnih i aromatičnih svojstava".<ref name="WHO-2015" />{{rp|12}} Postoji globalna trgovina biljkama u ljekovite svrhe.<ref name="WHO-2015" />{{rp|12}} [[Biodiverzitet]] doprinosi i razvoju farmaceutskih proizvoda. Značajan udio lijekova potiče od prirodnih proizvoda, direktno ili indirektno. Mnogi od ovih prirodnih proizvoda potiču iz morskih ekosistema.<ref>{{cite journal |last=Roopesh |first=J. |year=2008 |title=Marine organisms: Potential Source for Drug Discovery |url=http://www.ias.ac.in/currsci/feb102008/292a.pdf |journal=Current Science |volume=94 |issue=3 |page=292 |access-date=6. 2. 2024 |archive-date=11. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111145626/https://www.ias.ac.in/currsci/feb102008/292a.pdf |url-status=live}}</ref> Međutim, neregulisano i neprimjereno prekomjerno iskorištavanje ([[bioprospecting]]) moglo bi potencijalno dovesti do prekomjerne eksploatacije, degradacije ekosistema i gubitka biodiverziteta.<ref name="Dhillion">{{cite journal |last1=Dhillion |first1=S. S. |last2=Svarstad |first2=H. |last3=Amundsen |first3=C. |last4=Bugge |first4=H. C. |date=septembar 2002 |title=Bioprospecting: Effects on Environment and Development |journal=[[Ambio]] |volume=31 |issue=6 |pages=491–493 |doi=10.1639/0044-7447(2002)031[0491:beoead]2.0.co;2 |jstor=4315292 |pmid=12436849}}</ref><ref>{{cite journal |last=Cole |first=Andrew |year=2005 |title=Looking for new compounds in sea is endangering ecosystem |journal=[[British Medical Journal|BMJ]] |volume=330 |issue=7504 |page=1350 |doi=10.1136/bmj.330.7504.1350-d |pmc=558324 |pmid=15947392}}</ref> Korisnici i trgovci beru biljke za tradicionalnu medicinu bilo sadnjom ili sakupljanjem u divljini. U oba slučaja, održivo upravljanje ljekovitim resursima je važno.<ref name="WHO-2015" />{{rp|13}} == Predložena rješenja == {{glavni|Pokret za očuvanje|Zaštita okoliša|Očuvanje divljih životinja}} [[Datoteka:Red_List_Index,_OWID.svg|thumb|280px|[[Indeks crvene liste]] (2019): Indeks crvene liste (RLI) definira status očuvanja glavnih grupa vrsta i mjeri trendove u udjelu vrsta za koje se očekuje da će ostati postojeće u bliskoj budućnosti bez dodatnih mjera očuvanja. Vrijednost RLI od 1,0 znači da su sve vrste kategorizirane kao „najmanje zabrinjavajuće“, te se stoga ne očekuje da će ijedna vrsta izumrijeti u bliskoj budućnosti. Vrijednost 0 označava da su sve vrste izumrle.<ref>{{Cite web |title=Red List Index |url=https://ourworldindata.org/grapher/red-list-index |access-date=7. 2. 2024 |website=Our World in Data |archive-date=7. 2. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207231505/https://ourworldindata.org/grapher/red-list-index |url-status=live}}</ref>]] Naučnici istražuju šta se može učiniti kako bi se zajedno riješili problemi gubitka biodiverziteta i klimatskih promjena. Za obje ove krize potrebno je "očuvati dovoljno prirode i na pravim mjestima".<ref name="Dinerstein-2020">{{cite journal |vauthors=Dinerstein E, Joshi AR, Vynne C, Lee AT, Pharand-Deschênes F, França M, Fernando S, Birch T, Burkart K, Asner GP, Olson D |date=septembar 2020 |title=A "Global Safety Net" to reverse biodiversity loss and stabilize Earth's climate |journal=Science Advances |volume=6 |issue=36 |bibcode=2020SciA....6.2824D |doi=10.1126/sciadv.abb2824 |pmc=7473742 |pmid=32917614 |doi-access=free}}</ref> Studija iz 2020. godine otkrila je da "pored 15% trenutno zaštićene kopnene površine, potrebno je 35% kopnene površine kako bi se očuvala dodatna mjesta od posebnog značaja za biodiverzitet i stabilizirala klima."<ref name="Dinerstein-2020" /> Dodatne mjere za zaštitu biodiverziteta, koje prevazilaze samu zaštitu okoliša, su važne. Takve mjere uključuju rješavanje pokretača [[korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstva|promjene korištenja zemljišta]], povećanje efikasnosti u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i smanjenje potrebe za [[utjecaj stočarstva na okoliš|stočarstvom]]. Potonje bi se moglo postići povećanjem udjela [[biljna ishrana|biljne prehrane]].<ref>{{cite news |title=Bending the curve of biodiversity loss |language=en |work=phys.org |url=https://phys.org/news/2020-09-biodiversity-loss.html |access-date=8. 10. 2020 |archive-date=21. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221021040956/https://phys.org/news/2020-09-biodiversity-loss.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Leclère |first1=David |last2=Obersteiner |first2=Michael |last3=Barrett |first3=Mike |last4=Butchart |first4=Stuart H. M. |last5=Chaudhary |first5=Abhishek |last6=De Palma |first6=Adriana |last7=DeClerck |first7=Fabrice A. J. |last8=Di Marco |first8=Moreno |last9=Doelman |first9=Jonathan C. |last10=Dürauer |first10=Martina |last11=Freeman |first11=Robin |last12=Harfoot |first12=Michael |last13=Hasegawa |first13=Tomoko |last14=Hellweg |first14=Stefanie |last15=Hilbers |first15=Jelle P. |date=septembar 2020 |title=Bending the curve of terrestrial biodiversity needs an integrated strategy |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/16699/1/Leclere_et_al_ms_R3_CommentsAccepted.pdf |journal=Nature |volume=585 |issue=7826 |pages=551–556 |bibcode=2020Natur.585..551L |doi=10.1038/s41586-020-2705-y |pmid=32908312 |last16=Hill |first16=Samantha L. L. |last17=Humpenöder |first17=Florian |last18=Jennings |first18=Nancy |last19=Krisztin |first19=Tamás |last20=Mace |first20=Georgina M. |last21=Ohashi |first21=Haruka |last22=Popp |first22=Alexander |last23=Purvis |first23=Andy |last24=Schipper |first24=Aafke M. |last25=Tabeau |first25=Andrzej |last26=Valin |first26=Hugo |last27=van Meijl |first27=Hans |last28=van Zeist |first28=Willem-Jan |last29=Visconti |first29=Piero |last30=Alkemade |first30=Rob |last31=Almond |first31=Rosamunde |last32=Bunting |first32=Gill |last33=Burgess |first33=Neil D. |last34=Cornell |first34=Sarah E. |last35=Di Fulvio |first35=Fulvio |last36=Ferrier |first36=Simon |last37=Fritz |first37=Steffen |last38=Fujimori |first38=Shinichiro |last39=Grooten |first39=Monique |last40=Harwood |first40=Thomas |last41=Havlík |first41=Petr |last42=Herrero |first42=Mario |last43=Hoskins |first43=Andrew J. |last44=Jung |first44=Martin |last45=Kram |first45=Tom |last46=Lotze-Campen |first46=Hermann |last47=Matsui |first47=Tetsuya |last48=Meyer |first48=Carsten |last49=Nel |first49=Deon |last50=Newbold |first50=Tim |last51=Schmidt-Traub |first51=Guido |last52=Stehfest |first52=Elke |last53=Strassburg |first53=Bernardo B. N. |last54=van Vuuren |first54=Detlef P. |last55=Ware |first55=Chris |last56=Watson |first56=James E. M. |last57=Wu |first57=Wenchao |last58=Young |first58=Lucy |hdl=2066/228862 |s2cid=221624255 |access-date=7. 3. 2023 |archive-date=7. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230307095231/https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/16699/1/Leclere_et_al_ms_R3_CommentsAccepted.pdf |url-status=live}}</ref> === Konvencija o biološkoj raznolikosti === {{glavni|Konferencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti 2022.}} Mnoge vlade su sačuvale dijelove svojih teritorija u okviru [[Konvencija o biološkoj raznolikosti|Konvencije o biološkoj raznolikosti]] (CBD), multilateralnog ugovora potpisanog 1992–3. 20 [[Konvencija o biološkoj raznolikosti#Strateški plan za biološku raznolikost 2011–2020|Aichi ciljevi biološke raznolikosti]] dio su „Strateškog plana 2011–2020“ CBD-a i objavljeni su u 2010.<ref name="aichitargets">{{cite web |title=Aichi Biodiversity Targets |website=Convention on Biological Diversity |date=11. 5. 2018 |url=https://www.cbd.int/sp/targets/ |access-date=17. 9. 2020 |archive-date=17. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200917072158/https://www.cbd.int/sp/targets/ |url-status=live}}</ref> Aichi cilj broj 11 imao je za cilj zaštitu 17% kopnenih i unutrašnjih vodenih područja i 10% obalnih i morskih područja do 2020 .<ref>{{Cite web |title=Convention on Biological Diversity |url=https://www.cbd.int/aichi-targets/target/11#:~:text=By%202020,%20at%20least%2017,well%20connected%20systems%20of%20protected |access-date=23. 3. 2023 |website=Convention on Biological Diversity |language=en |archive-date=31. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230131185311/https://www.cbd.int/aichi-targets/target/11#:~:text=By%202020,%20at%20least%2017,well%20connected%20systems%20of%20protected |url-status=live}}</ref> Od 20 ciljeva biodiverziteta utvrđenih Aichi ciljevima biodiverziteta iz 2010. godine, samo šest je „djelimično postignuto“ do 2020.<ref name="Cohen-2020">{{cite news |vauthors=Cohen L |date=15. 9. 2020 |title=More than 150 countries made a plan to preserve biodiversity a decade ago. A new report says they mostly failed. |url=https://www.cbsnews.com/news/more-than-150-countries-made-a-plan-to-save-the-worlds-species-and-ecosystems-a-decade-ago-a-new-report-says-they-mostly-failed/ |work=CBS News |access-date=16. 9. 2020 |archive-date=15. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.cbsnews.com/news/more-than-150-countries-made-a-plan-to-save-the-worlds-species-and-ecosystems-a-decade-ago-a-new-report-says-they-mostly-failed/ |url-status=live}}</ref><ref name="Convention on Biological Diversity" /> Izvještaj o CBD-u iz 2020. godine istakao je da će, ako se status quo ne promijeni, biodiverzitet nastaviti opadati zbog "trenutno neodrživih obrazaca proizvodnje i potrošnje, rasta stanovništva i tehnološkog razvoja".<ref>{{cite news |vauthors=Yeung J |date=16. 9. 2020 |title=The world set a 2020 deadline to save nature but not a single target was met, UN report says |url=https://edition.cnn.com/2020/09/16/world/un-biodiversity-report-intl-hnk-scli-scn/ |work=[[CNN]] |access-date=16. 9. 2020 |archive-date=15. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://edition.cnn.com/2020/09/16/world/un-biodiversity-report-intl-hnk-scli-scn/ |url-status=live}}</ref><ref>Secretariat of the Convention on Biological Diversity (2020) [https://www.cbd.int/gbo/gbo5/publication/gbo-5-en.pdf Global Biodiversity Outlook 5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210210151833/https://www.cbd.int/gbo/gbo5/publication/gbo-5-en.pdf |date=10. 2. 2021}}. Montreal.</ref> U izvještaju su također navedeni Australija, Brazil, Kamerun i Galapagoška ostrva (Ekvador) kao područja na kojima je u prethodnih deset godina izumrla jedna od životinja.<ref>{{Cite web|vauthors=Kilvert N|date=16. 9. 2020|title=Australia singled out for mammal extinction in UN's dire global biodiversity report|url=https://www.abc.net.au/news/science/2020-09-16/un-biodiversity-bramble-cay-melomys-extinction/12668356|access-date=16. 9. 2020 |publisher=Australian Broadcasting Corporation|archive-date=7. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220407101951/https://amp.abc.net.au/article/12668356|url-status=live}}</ref> Nakon toga, lideri 64 nacije i [[Evropska unija|Evropske unije]] obavezali su se da će zaustaviti degradaciju okoliša i obnoviti prirodni svijet. Obećanje nisu potpisali lideri nekih od najvećih svjetskih zagađivača, kao što su [[Kina]], [[Indija]], [[Rusija]], [[Brazil]] i [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref>{{cite news |vauthors=Niranjan A |date=28. 9. 2020 |title=Countries pledge to reverse destruction of nature after missing biodiversity targets |url=https://www.dw.com/en/global-biodiversity-outlook-targets-extinction-summit-new-york-pledge/a-54932895 |work=Deutsche Welle|access-date=4. 10. 2020 |archive-date=15. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.dw.com/en/global-biodiversity-outlook-targets-extinction-summit-new-york-pledge/a-54932895 |url-status=live}}</ref> Some experts contend that the United States' refusal to ratify the Convention on Biological Diversity is harming global efforts to halt the extinction crisis.<ref>{{cite news |vauthors=Jones B |date=20. 5. 2021 |title=Why the US won't join the single most important treaty to protect nature |url=https://www.vox.com/22434172/us-cbd-treaty-biological-diversity-nature-conservation |work=[[Vox (website)|Vox]] |location= |access-date=21. 5. 2021 |archive-date=19. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211119120755/https://www.vox.com/22434172/us-cbd-treaty-biological-diversity-nature-conservation |url-status=live}}</ref> Naučnici kažu da čak i da su ciljevi za 2020. bili ispunjeni, vjerovatno ne bi došlo do značajnijeg smanjenja stope izumiranja.<ref name="Bradshaw-2021" /><ref name="Weston-2021" /> Drugi su izrazili zabrinutost da Konvencija o biološkoj raznolikosti ne ide dovoljno daleko i tvrde da bi cilj trebao biti nula izumiranja do 2050. godine, uz prepolovljivanje uticaja neodržive proizvodnje hrane na prirodu. Činjenica da ciljevi nisu [[Ugovor|pravno obavezujući]] također je bila predmet kritika.<ref>{{cite news |vauthors=Cox L |date=23. 7. 2021 |title=Nature's Paris moment: does the global bid to stem wildlife decline go far enough? |url=https://www.theguardian.com/environment/2021/jul/24/natures-paris-moment-does-the-global-bid-to-stem-wildlife-decline-go-far-enough |work=The Guardian |location= |access-date=24. 7. 2021 |archive-date=15. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515192230/https://www.theguardian.com/environment/2021/jul/24/natures-paris-moment-does-the-global-bid-to-stem-wildlife-decline-go-far-enough |url-status=live}}</ref> U decembru 2022. godine, sve zemlje osim [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Vatikan|Svete Stolice]]<ref>{{cite news|last=Einhorn|first=Catrin|date=19. 12. 2022|title=Nearly Every Country Signs On to a Sweeping Deal to Protect Nature|url=https://www.nytimes.com/2022/12/19/climate/biodiversity-cop15-montreal-30x30.html|work=The New York Times|location=|access-date=27. 12. 2022|quote=The United States is just one of two countries in the world that are not party to the Convention on Biological Diversity, largely because Republicans, who are typically opposed to joining treaties, have blocked United States membership. That means the American delegation was required to participate from the sidelines. (The only other country that has not joined the treaty is the Holy See.)|archive-date=19. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219234121/https://www.nytimes.com/2022/12/19/climate/biodiversity-cop15-montreal-30x30.html|url-status=live}}</ref> potpisao [[Globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal]] na [[Konferencija Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu 2022.|Konferenciji Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu 2022.]].<ref>{{Cite journal |last1=Danielsen |first1=Finn |last2=Ali |first2=Natasha |last3=Andrianandrasana |first3=Herizo T. |last4=Baquero |first4=Andrea |last5=Basilius |first5=Umai |last6=de Araujo Lima Constantino |first6=Pedro |last7=Despot-Belmonte |first7=Katherine |last8=Frederiksen |first8=Per Ole |last9=Isaac |first9=Maxim |last10=Jakobsen |first10=PâviâraK |last11=Klimmek |first11=Helen |last12=Mapendembe |first12=Abisha |last13=Meng |first13=Han |last14=Schmidt-Vogt |first14=Dietrich |last15=Sophat |first15=Seak |date=2024 |title=Involving citizens in monitoring the Kunming–Montreal Global Biodiversity Framework |url=https://www.nature.com/articles/s41893-024-01447-y |journal=Nature Sustainability |language=en |volume=7 |issue=12 |pages=1730–1739 |doi=10.1038/s41893-024-01447-y |bibcode=2024NatSu...7.1730D |issn=2398-9629}}</ref> Ovaj okvir poziva na zaštitu 30% kopna i okeana do 2030. godine ([[30 x 30]]). Također ima 22 druga cilja namijenjena smanjenju gubitka biodiverziteta. U vrijeme potpisivanja sporazuma, zaštićeno je bilo samo 17% kopnene teritorije i 10% okeanske teritorije. Sporazum uključuje zaštitu prava [[autohtoni narod|autohtonih naroda]] i promjenu trenutne politike subvencija u onu koja je bolja za zaštitu biodiverziteta, ali čini korak unazad u zaštiti vrsta od izumiranja u poređenju sa Aichi ciljevima..<ref name="Paddison">{{cite news|last=Paddison|first=Laura|date=19. 12. 2022|title=More than 190 countries sign landmark agreement to halt the biodiversity crisis|url=https://www.cnn.com/2022/12/19/world/cop15-biodiversity-agreement-montreal-climate-scn-intl/index.html|work=CNN|location=|access-date=20. 12. 2022|archive-date=20. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221220015200/https://www.cnn.com/2022/12/19/world/cop15-biodiversity-agreement-montreal-climate-scn-intl/index.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last=Curry|first=Tierra|date=24. 12. 2022|title=COP15 biodiversity summit: Paving the road to extinction with good intentions|url=https://thehill.com/opinion/energy-environment/3787000-cop15-biodiversity-summit-paving-the-road-to-extinction-with-good-intentions/|work=The Hill|location=|access-date=27. 12. 2022|archive-date=27. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221227054903/https://thehill.com/opinion/energy-environment/3787000-cop15-biodiversity-summit-paving-the-road-to-extinction-with-good-intentions/|url-status=live}}</ref> Kritičari su rekli da sporazum ne ide dovoljno daleko u zaštiti biodiverziteta i da je proces ubrzan.<ref name="Paddison"/> === Ostale međunarodne i nacionalne akcije === U 2019., [[Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama]] (IPBES) objavila je ''[[Globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i ekosistemskih usluga]].'' U ovom izvještaju se navodi da se do milion biljnih i životinjskih vrsta suočava s izumiranjem zbog ljudske aktivnosti.<ref name="Stokstad"/> IPBES je međunarodna organizacija koja ima sličnu ulogu kao [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC),<ref>{{cite web |date=20. 1. 2012 |title=Biodiversity crisis is worse than climate change, experts say |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2012/01/120120010357.htm |access-date=21. 5. 2021 |website=ScienceDaily |archive-date=29. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229035952/https://www.sciencedaily.com/releases/2012/01/120120010357.htm |url-status=live}}</ref> except that it focuses on biodiversity and [[ecosystem service]]s, not climate change. Cilj održivog razvoja 15 Ujedinjenih nacija (SDG 15), "Život na kopnu", uključuje ciljeve zaštite biodiverziteta. Njegov peti cilj je: "Poduzeti hitne i značajne mjere za smanjenje degradacije prirodnih staništa, zaustaviti gubitak biodiverziteta i, do 2020. godine, zaštititi i spriječiti izumiranje ugroženih vrsta."<ref name="United Nations-2017">{{cite report |url=https://undocs.org/A/RES/71/313 |title=Resolution adopted by the General Assembly on 6 July 2017 |date=2017 |publisher=[[United Nations]] |chapter=[[:File:A RES 71 313 E.pdf|Work of the Statistical Commission pertaining to the 2030 Agenda for Sustainable Development]] |access-date=1. 2. 2024 |archive-date=23. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201023121826/https://undocs.org/A/RES/71/313 |url-status=live}}</ref> Ovaj cilj ima jedan indikator: [[Indeks Crvene liste]].<ref name="Our World in Data">{{Cite web |title=Goal 15: Life on Land – SDG Tracker |url=https://sdg-tracker.org/biodiversity |access-date=5. 9. 2020 |website=Our World in Data |language=en |archive-date=6. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211006203803/https://sdg-tracker.org/biodiversity |url-status=live}} [[File:CC-BY_icon.svg|50x50px]] Text was copied from this source, which is available under a [[creativecommons:by/4.0/|Creative Commons Attribution 4.0 International License]]</ref> Gotovo tri četvrtine vrsta ptica, dvije trećine sisara i više od polovine tvrdih koralja zabilježeno je na lokacijama svjetske baštine, iako pokrivaju manje od 1% planete. Zemlje sa lokacijama svjetske baštine mogu ih uključiti u svoje nacionalne strategije i akcione planove za biodiverzitet.<ref>{{Cite news |last=Greenfield |first=Patrick |date=31. 8. 2023 |title=Fifth of known species on Earth found in Unesco world heritage sites – survey |url=https://www.theguardian.com/environment/2023/aug/31/fifth-of-known-life-on-earth-found-in-unesco-world-heritage-sites-survey-finds-aoe |access-date=7. 9. 2023 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=7. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230907102443/https://www.theguardian.com/environment/2023/aug/31/fifth-of-known-life-on-earth-found-in-unesco-world-heritage-sites-survey-finds-aoe |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |title=New research underscores the vital role played by the World Heritage Convention in protecting biodiversity |publisher=UNESCO |url=https://www.unesco.org/en/articles/new-research-underscores-vital-role-played-world-heritage-convention-protecting-biodiversity |access-date=7. 9. 2023 |language=en |archive-date=7. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230907102443/https://www.unesco.org/en/articles/new-research-underscores-vital-role-played-world-heritage-convention-protecting-biodiversity |url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Kompenzacija biodiverziteta]] * [[Defaunacija]] * [[Osiromašenje ekosistema]] * [[Ekološki kolaps]] * [[Ekološko izumiranje]] * [[Klimatske promjene]] *[[Uticaj klimatskih promjena na biome]] *[[Uticaj klimatskih promjena na biljni biodiverzitet]] * [[Ponovno uvođenje vrsta]] * [[Trostruka planetarna kriza]] == Reference == {{refspisak}} ==Dodatni izvori == *{{cite journal |editor1-last=Johns |editor1-first=David |editor2-last=Crist |editor2-first=Eileen |editor3-last=Sahgal |editor3-first=Bittu |date=2022 |title=Ending the Colonization of the Non-Human World |url=https://www.sciencedirect.com/journal/biological-conservation/special-issue/10574WDL8SQ |journal=[[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] |volume= |issue= |pages= |doi= |archive-date=18. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221118015916/https://www.sciencedirect.com/journal/biological-conservation/special-issue/10574WDL8SQ |url-status=live}} == Vanjski linkovi == * [https://ourworldindata.org/biodiversity Biodiversity] at Our World in Data * {{cite web |title=Forests, desertification and biodiversity |website=United Nations Sustainable Development |url=http://www.un.org/sustainabledevelopment/biodiversity/ |ref={{sfnref |United Nations Sustainable Development}} |access-date=5. 3. 2018}} * [https://www.cbd.int/gbo/ Global Biodiversity Outlook] Convention on Biological Diversity * [https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/biodiversity-and-health Biodiversity and Health] WHO website {{Portal|Biologija}} [[Kategorija:Biodiverzitet]] [[Kategorija:Biogeografija]] [[Kategorija:Problemi zaštite okoliša]] [[Kategorija:Izumiranje]] [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Sigurnost hrane]] [[de:Verlust von Biodiversität]] 3e5vtgnmppvd2kn6qzz74btavo08pac 0 534463 3894640 3846105 2026-06-06T10:14:25Z WumpusBot 120674 /* Svjetski kup */ razne ispravke 3894640 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Adelina Rimbeu | slika = | država = {{ZID|Rumunija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2004|08|29}} | mjesto rođenja = [[Brașov]] | država rođenja = Rumunija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2022/2023.|2022/23.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''133.''' ([[IBU kup 2024/2025.|2024/25.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 15. 5. 2026. }} '''Adelina Rimbeu''', rođena 29. augusta 2004. u [[Brașov]]u je [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Rimbeu nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|89]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |} Adelina Rimbeu je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 89-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja i 6:37.7&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Justine Braisaz-Bouchet]]. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo osvajanje 18-og mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Tolmačeva|Anastasijom Tolmačevom]], [[Jelena Čirkova|Jelenom Čirkovom]] i [[Andreea Mezdrea|Andreeajom Mezdreom]], ali su pretečeni za jedan krug. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 30. novembra 2025. u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u u utrci mješovite štafete, kada je s [[Raul Flore]], [[George Coltea]] i [[Andreea Mezdrea|Andreeajom Mezdreom]], osvojila 22-o mjesto, ali su pretečeni za jedan krug. Najbolji nastup u karijeri joj je 97-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|sezoni 2025/26.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u 5. decembra 2025; a u štafeti 19-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] 9. marta 2025. s [[Anastasija Tolmačeva|Anastasijom Tolmačevom]], [[Andreea Mezdrea|Andreeajom Mezdreom]] i [[Jelena Čirkova|Jelenom Čirkovom]], kada su pretečeni za jedan krug od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Adelina Rimbeu}} * {{Sport365|2789}} {{DEFAULTSORT:Rimbeu, Adelina}} [[Kategorija:Rođeni 2004.]] [[Kategorija:Biografije, Brașov]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] mfdowgrbib2xlnx15j5boy2d90rhpae 0 534469 3894639 3848273 2026-06-06T10:14:22Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Berava | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = Rijeka Berava | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Babina Greda|Babine Grede]] | izvor_koordinate = | ušće = kod [[Cerna|Cerne]] | ušće_koordinate = {{coord|45.116548|18.679392|format=dms|display=it}} | progresija = | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 32 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 82 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Berava''' je [[rijeka]] u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3318775/berava.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=15. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/krizna-tocka-istocne-slavonije-babinu-gredu-vode-berave-odsjekle-od-svijeta-3116525|title=Jutarnji list - Krizna točka istočne Slavonije: Babinu Gredu vode Berave odsjekle od svijeta|date=2. 6. 2010|website=www.jutarnji.hr|access-date=15. 5. 2026}}</ref> Pritoka je [[Bosut]]a i prvi izvor njegove tekuće vode do spajanja s [[Biđ]]em. Nastaje u [[Babina Greda|Babinoj Gredi]] spajanjem dva potoka, Beravice i Sacnice. Duga je 32&nbsp;km. Protječe kroz [[Babina Greda|Babinu Gredu]] i [[Gradište (Hrvatska)|Gradište]]. == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Bosuta]] 9jyvunnxzyehzyjro3t6yop63o1z60z 0 534472 3894638 3846081 2026-06-06T10:14:20Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Biđ | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = Rijeka Biđ | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Rušćica kod Slavonskog Broda | izvor_koordinate = | ušće = u [[Cerna|Cerni]] | ušće_koordinate = {{coord|45.1937|18.6892|format=dms|type:river_region:HR|display=inline,title}} | progresija = [[Bosut]] ⤵ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 66 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Biđ''' je [[rijeka]] u Slavoniji, [[Hrvatska]].<ref>{{cite journal | journal = [[Narodne novine]] | issue = 79/2010 | title = Odluka o Popisu voda 1. reda | author = [[Vlada Republike Hrvatske]] | date = 24. 6. 2010 | url = https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_79_2264.html }}</ref> Izvire kod [[Ruščica|Rušćice]] kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] i teče najprije 2–3&nbsp;km daleko od [[Save]] kroz [[Biđsko polje]] dodirujući sela Sredanci, Strizivojna, Vrpolje, Šiškovci, Retkovci, Prkovci te utječe u [[Bosut]] u [[Cerna|Cerni]]. Maksimalni protok vode na ušću je 61,9&nbsp;m³/s.<ref>{{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/186171 | journal = Hrvatske vode | volume = 25 | number = 101 | year = 2017 | title = Stručni prikaz: Višenamjenski kanal Dunav-Sava. Preduvjet za poboljšanje vodnog režima Bosuta | first = Josip | last = Marušić }}</ref> Da li je Biđ izvorište ili naziv gornjeg toka Bosuta, predmet je određenih sporova.{{sfn|Orban-Kljajić|Kljajić|2003|p=599}} == Reference == {{refspisak}} === Izvori === * {{cite journal | url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31637 | title = Statistic description of Brod Regimente in third decade of 19th century | journal = Scrinia Slavonica | volume = 3 | number = 1 |date=novembar 2003 | first1 = Mica | last1 = Orban-Kljajić | first2 = Josip | last2 = Kljajić }} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Save]] 7xz19rx62fdutvogpbqmtgbs0wcwper 0 534479 3894637 3847336 2026-06-06T10:14:18Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894637 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bijela | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Rijeka Bijela kod sela Badljevina | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = Rijeka Bijela | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Ravna gora na [[Papuk]]u | izvor_koordinate = {{coord|45|32|37|N|17|31|04|E|display=inline}} | ušće = [[Pakra]] kod [[Poljana (Lipik)|Poljane]] | ušće_koordinate = {{coord|45.45568|N|16.99538|E|display=inline,title}} | progresija = [[Pakra]] ⤵ [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤵ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 59 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 550 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 331 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bijela''' je [[rijeka]] u centralnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna je [[pritoka]] rijeke [[Pakra|Pakre]]. Jedna je od najvećih rijeka u zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], teče od istoka prema zapadu i omogućava formiranje plodnih polja na svom putu.<ref>{{cite web |url=http://digi-pakrac.com/wp-content/uploads/2020/07/Na%C5%A1_zavi%C4%8Daj_Grad_Pakrac_Grad_Lipik-edit.pdf |title=Naš zavičaj - Pakrac i Lipik |publisher=Povijesno društvo Pakrac-Lipik |access-date=11. 12. 2021}}</ref> == Historija == U srednjem vijeku, područje Bijele bilo je uglavnom u vlasništvu plemićke porodice Tibold,<ref>{{cite web |url=http://digi-pakrac.com/wp-content/uploads/2018/02/zavicajna-povijest-prijelom.pdf |title=Pakrac and its surroundings from early middle ages until 16th century |publisher=Povijesno društvo Pakrac-Lipik |access-date=11. 12. 2021}}</ref> dok ga je sredinom 16. stoljeća osvojilo [[Osmansko Carstvo]]. Od 1699, postala je dio [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]] u okviru [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. == Geografija i hidrografija == Rijeka je duga oko 59&nbsp;km. Izvire na planini Ravna Gora u blizini sela [[Novo Zvečevo]] u blizini područja Papuk Geoparka u zapadnoj Slavoniji. Gornji tok rijeke teče prema zapadu, zatim skreće kod sela [[Kapetanovo Polje]] prema jugozapadu, te se konačno ulijeva u Pakru kod sela Poljana. Kroz cijeli svoj tok, Bijela prima vode mnogih pritoka, poput Željnjaka, Brekinske, Miletine rijeke, Koritske rijeke i Orlovca. Za manje brodove, plovna je većim dijelom svog nizinskog toka.<ref>{{cite web |url=https://www.compas.com.hr/clanak/3/8258/slavonija-kakvu-jo-niste-upoznali-potencijal-vodotoka-rijekepakre-za-novi-turistiki-proizvod.html |title=Potentials of watercourses in Slavonia |publisher=Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o. |access-date=11. 12. 2021}}</ref> Bijela je važan izvor javne vodoopskrbe, kao i za rekreativnu upotrebu. Poznata je po rekreativnom ribolovu, tj. sportskom ribolovu.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/uzivajte-u-bogatstvu-suma-i-voda-2047152 |title=Uživajte u bogatstvu šuma i voda |publisher=Hanza media d.o.o |access-date=11. 12. 2021}}</ref> Najzastupljenije ribe u njoj su potočna [[Salmonidae|pastrmka]], [[šaran]] i [[amur]]. U blizini se nalazi i nekoliko ribnjaka (poput Pjeskare, Raminca ili Uljanika) na području Bijele Pakre, dostupnih za sportski ribolov, ali i za vrlo značajan komercijalni ribolov (Ribnjak Poljana). == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] fy3ugglk5tkwnhighlysfeylgv0apan 0 534491 3894635 3846148 2026-06-06T10:14:16Z WumpusBot 120674 /* Svjetska prvenstva */ razne ispravke 3894635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ana Krivonos | slika = 2023-02-15_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_15_km_Individual_by_Sandro_Halank–256.jpg | puno ime = Ana Volodimirovna Krivonos | država = {{ZID|Ukrajina}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|09|25}} | mjesto rođenja = [[Hluhiv]], [[Sumska oblast]] | država rođenja = Ukrajina | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = [[Oleksander Kravčenko]] | visina = 173 | težina = 67 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''94.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''69.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''21.''' ([[IBU kup 2020/2021.|2020/21.]]) | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 5. 2026. }} '''Ana Krivonos''' ({{uk|Анна Володимирівна Кривонос}}) rođena 25. septembra 1997. u [[Hluhiv]]u je [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Krivonos nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|85]] | | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|26]] | | | | | | |} Ana Krivonos je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je 26-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 4:24.4&nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U štafetnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 21. marta 2019. u [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|sezoni 2018/19.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:33.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Anastasija Kuzmina|Anastasije Kuzmine]]. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkureciji bilo joj je 40-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Skijaški stadion Östersund|Östersund]]u u utrci na 15&nbsp;km s dva promašaja i 4:08.2&nbsp;min zaostatka bila sporija od pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. Najbolji nastup u štafeti joj je sedmo mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/24.]] 15. decembra 2024. u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]], u utrci štafete s [[Hristina Dmitrenko|Hristinom Dmitrenko]], [[Julija Džima|Julijom Džimom]] i [[Olena Horodna|Olenom Horodnom]], kada su sa zaostatkom od 3:30.3&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Voigt]], [[Julia Tannheimer]], [[Selina Grotian]] i [[Franziska Preuß]]. === Ukrajinska prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|1574}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Krivonos, Ana}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Biografije, Hluhiv]] [[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] 93tvbkpnokuxtb1sgcljdwu9b0hylvk 0 534510 3894634 3846304 2026-06-06T10:14:14Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894634 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna utakmica | naslov = Superkup Bosne i Hercegovine 1997. | slika = Logo Superkup BiH.png | opis_slike = Logo takmičenja. | događaj = [[Superkup Bosne i Hercegovine]] | ekipa1 = [[NK Čelik|Čelik Zenica]] | ekipa1rezultat = 3 | ekipa2 = [[FK Sarajevo]] | ekipa2rezultat = 3 | detalji = Sarajevo pobjednik u dvomeču zbog [[Pravilo gola u gostima|pravila gola u gostima]]. | datum = 30. juli i 2. august 1997. | stadion = Prva utakmica: [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], [[Zenica]]<br>Druga utakmica: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]] | grad = [[Sarajevo]] | igrač_utakmice1a = | igrač_utakmice1anaslov = | igrač_utakmice1b = | igrač_utakmice1bnaslov = | sudija = | gledalaca = | vrijeme = Prva utakmica: {{UTZ|19:00|1}}<br>Druga utakmica: {{UTZ|17:30|1}} | prethodna = | sljedeća = [[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.|1998.]] }} '''Superkup Bosne i Hercegovine 1997.''' bio je prvo izdanje [[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkupa Bosne i Hercegovine]], godišnje [[nogomet]]ne utakmice u kojoj se takmiče šampion [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prve nogometne lige Bosne i Hercegovine]] i osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]] iz prethodne sezone. Utakmica je odigrana u dva navrata, na [[Stadion "Bilino polje"|stadionu Bilino Polje]] u [[Zenica|Zenici]] 30. jula i na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|stadionu Koševo]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 2. augusta. Učestvovali su [[NK Čelik|NK Čelik Zenica]], koji je bio šampion [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/1997.|Prve nogometne lige sezone 1996/1997.]] i [[FK Sarajevo]], koji je bio osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|Kupa sezone 1996/1997]]. Prvi Superkup BiH osvojilo je FK Sarajevo rezultatom 3:3, zbog [[Pravilo gola u gostima|pravila gola u gostima]].<ref>{{Cite web|url=https://www.bihsoccer.com/index_php/s_superkup/|title=Reprezentacija BiH, Premijer liga, prve lige, rezultati, tabele, arhiva|website=www.bihsoccer.com|access-date=15. 5. 2026}}</ref> == Pozadina == Ovo takmičenje imalo je veliki simbolički značaj u to vrijeme, jer je dolazilo neposredno nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Nogometni sistem države tada se još obnavljao, infrastruktura je bila oštećena, a lige nisu bile potpuno integrisane. FK Sarajevo je učestvovalo kao osvajač kupa, dok je NK Čelik bio prvak tadašnjeg prvenstva pod okriljem [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza BiH]], gdje su igrali samo [[Bošnjaci|bošnjački]] klubovi. Treba uzeti u obzir da u tom periodu još nije postojala potpuno jedinstvena liga cijele države kao danas. [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet u BiH]] nakon rata bio je organizovan kroz odvojena entitetska i nacionalna takmičenja, podijeljena po etničkom ključu. Bosanskohercegovački klubovi sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom imali su [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prvu nogometnu ligu]] i [[Kup Herceg-Bosne u nogometu|kup Herceg-Bosne]], dok su klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] imali [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvu nogometnu ligu]] i [[Kup Republike Srpske u nogometu|kup Republike Srpske]]. == Utakmice == Za razliku od nekih kasnijih izdanja koja su igrana kao jedna utakmica, Superkup BiH 1997. odigran je u dvomeču (kod kuće i u gostima). === Prva utakmica === {{Sklopiva nogometna kutija | runda = Prva utakmica | datum = 30. juli 1997. | vrijeme = {{UTZ|19:00|1}} | tim1 = [[NK Čelik|NK Čelik Zenica]] | rezultat = 3–1 | izvještaj = https://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/4401171 | tim2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] | lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = }} === Druga utakmica === {{Sklopiva nogometna kutija | runda = Druga utakmica | datum = 2. august 1997. | vrijeme = {{UTZ|17:30|1}} | tim1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | rezultat = 0–2<br>{{Malo|{{Agg.|3–3}} ([[Pravilo gola u gostima|a]])}} | izvještaj = https://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/4401172 | tim2 = [[NK Čelik|NK Čelik Zenica]] | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = }} == Također pogledajte == * [[Superkup Bosne i Hercegovine]] * [[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.nfsbih.ba/}} {{Superkup Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Superkup Bosne i Hercegovine|1997]] i3pwivupmp6u38kfo4hn2699v01i8p4 0 534512 3894633 3846311 2026-06-06T10:14:12Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894633 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna utakmica | naslov = Superkup Bosne i Hercegovine 1998. | slika = Logo Superkup BiH.png | opis_slike = Logo takmičenja. | događaj = [[Superkup Bosne i Hercegovine]] | ekipa1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] | ekipa1rezultat = 4 | ekipa2 = [[FK Sarajevo]] | ekipa2rezultat = 0 | detalji = Željezničar pobjednik nakon 90 minuta. | datum = 25. novembar 1998. | stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | grad = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | igrač_utakmice1a = | igrač_utakmice1anaslov = | igrač_utakmice1b = | igrač_utakmice1bnaslov = | sudija = | gledalaca = | vrijeme = {{UTZ|13:30|1}} | prethodna = [[Superkup Bosne i Hercegovine 1997.|1997.]] | sljedeća = [[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.|1999.]] }} '''Superkup Bosne i Hercegovine 1998.''' bio je drugo izdanje [[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkupa Bosne i Hercegovine]], godišnje [[nogomet]]ne utakmice u kojoj se takmiče šampion [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prve nogometne lige Bosne i Hercegovine]] i osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]] iz prethodne sezone. Utakmica je odigrana na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 25. novembra, na [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]. Učestvovali su [[FK Željezničar Sarajevo]], koji je bio šampion [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|Prve nogometne lige sezone 1997/1998.]] i [[FK Sarajevo]], koji je bio osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1997/1998.|Kupa sezone 1997/1998]]. Drugi Superkup BiH osvojio je Železničar Sarajevo rezultatom 4:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.bihsoccer.com/index_php/s_superkup/|title=Reprezentacija BiH, Premijer liga, prve lige, rezultati, tabele, arhiva|website=www.bihsoccer.com|access-date=15. 5. 2026}}</ref> == Pozadina == Ovo takmičenje imalo je veliki simbolički značaj u to vrijeme, jer je dolazilo neposredno nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Nogometni sistem države tada se još obnavljao, infrastruktura je bila oštećena, a lige nisu bile potpuno integrisane. Sarajevo je učestvovalo kao osvajač kupa, dok je Željezničar bio prvak tadašnjeg prvenstva pod okriljem [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza BiH]], gdje su po prvi put počeli bosanskohercegovački klubovi sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom igrati zajedno sa [[Bošnjaci|bošnjačkim]] klubovima, međutim u posebnom formatu. Treba uzeti u obzir da u tom periodu još nije postojala potpuno jedinstvena liga cijele države kao danas. [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet u BiH]] nakon rata bio je organizovan kroz odvojena entitetska i nacionalna takmičenja, podijeljena po etničkom ključu. Bosanskohercegovački klubovi sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom idalje su imali [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prvu nogometnu ligu]] i [[Kup Herceg-Bosne u nogometu|kup Herceg-Bosne]], dok su klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] imali [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvu nogometnu ligu]] i [[Kup Republike Srpske u nogometu|kup Republike Srpske]]. == Utakmica == Za razliku od prethodnog izdanja, Superkup BiH 1998. odigran je u jednoj utakmici. {{Sklopiva nogometna kutija | runda = Finale | datum = 25. novembar 1998. | vrijeme = {{UTZ|13:30|1}} | tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] | rezultat = 4–0 | izvještaj = https://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/4401187 | tim2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = }} == Također pogledajte == * [[Superkup Bosne i Hercegovine]] * [[Sarajevski derbi]] * [[Superkup Bosne i Hercegovine 1997.]] * [[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.nfsbih.ba/}} {{Superkup Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Superkup Bosne i Hercegovine|1998]] 5eho1rfih70bo1a97915wl512i065dj 0 534517 3894632 3846310 2026-06-06T10:14:11Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894632 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna utakmica | naslov = Superkup Bosne i Hercegovine 1999. | slika = Logo Superkup BiH.png | opis_slike = Logo takmičenja. | događaj = [[Superkup Bosne i Hercegovine]] | ekipa1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | ekipa1rezultat = 2 (5) | ekipa2 = [[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] | ekipa2rezultat = 2 (6) | detalji = Bosna Visoko pobjednik nakon penala. | datum = 25. novembar 1999. | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]] | grad = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | igrač_utakmice1a = | igrač_utakmice1anaslov = | igrač_utakmice1b = | igrač_utakmice1bnaslov = | sudija = | gledalaca = | vrijeme = {{UTZ|13:00|1}} | prethodna = [[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.|1998.]] | sljedeća = [[Superkup Bosne i Hercegovine 2000.|2000.]] }} '''Superkup Bosne i Hercegovine 1999.''' bio je treće izdanje [[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkupa Bosne i Hercegovine]], godišnje [[nogomet]]ne utakmice u kojoj se takmiče šampion [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prve nogometne lige Bosne i Hercegovine]] i osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]] iz prethodne sezone. Utakmica je odigrana na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 25. novembra, na [[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]. Učestvovali su [[FK Sarajevo]], koji je bio šampion [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/1999.|Prve nogometne lige sezone 1998/1999.]] i [[NK Bosna Visoko]], koji je bio osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|Kupa sezone 1998/1999]]. Treći Superkup BiH osvojila je Bosna Visoko nakon penala.<ref>{{Cite web|url=https://www.bihsoccer.com/index_php/s_superkup/|title=Reprezentacija BiH, Premijer liga, prve lige, rezultati, tabele, arhiva|website=www.bihsoccer.com|access-date=15. 5. 2026}}</ref> == Pozadina == Ovo takmičenje imalo je veliki simbolički značaj u to vrijeme, jer je dolazilo neposredno nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Nogometni sistem države tada se još obnavljao, infrastruktura je bila oštećena, a lige nisu bile potpuno integrisane. Bosna Visoko je učestvovala kao osvajač kupa, dok je Sarajevo bio prvak tadašnjeg prvenstva pod okriljem [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza BiH]], gdje su bosanskohercegovački klubovi sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom igrali zajedno sa [[Bošnjaci|bošnjačkim]] klubovima u istoj ligi, međutim u posebnom formatu. Treba uzeti u obzir da u tom periodu još nije postojala potpuno jedinstvena liga cijele države kao danas. [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet u BiH]] nakon rata bio je organizovan kroz odvojena entitetska i nacionalna takmičenja, podijeljena po etničkom ključu. Bosanskohercegovački klubovi sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom idalje su imali [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prvu nogometnu ligu]] i [[Kup Herceg-Bosne u nogometu|kup Herceg-Bosne]], dok su klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] imali [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvu nogometnu ligu]] i [[Kup Republike Srpske u nogometu|kup Republike Srpske]]. == Utakmica == {{Sklopiva nogometna kutija | runda = Finale | datum = 25. novembar 1999. | vrijeme = {{UTZ|13:00|1}} | tim1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | rezultat = 2–2 | izvještaj = https://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/4401192 | tim2 = [[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = | jedanaesterci = 5–6 }} == Također pogledajte == * [[Superkup Bosne i Hercegovine]] * [[Superkup Bosne i Hercegovine 1998.]] * [[Superkup Bosne i Hercegovine 2000.]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.nfsbih.ba/}} {{Superkup Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Superkup Bosne i Hercegovine|1999]] plowkxbg6g7dh8qitscuxi6l7iw6rfs 0 534518 3894631 3846325 2026-06-06T10:14:09Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894631 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna utakmica | naslov = Superkup Bosne i Hercegovine 2000. | slika = Logo Superkup BiH.png | opis_slike = Logo takmičenja. | događaj = [[Superkup Bosne i Hercegovine]] | ekipa1 = [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] | ekipa1rezultat = 1 | ekipa2 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] | ekipa2rezultat = 3 | detalji = Željezničar pobjednik u gostima nakon dvomeča, zbirnim rezultatom 3:1. | datum = 10. i 14. mart 2001. | stadion = Prva utakmica: [[Stadion Bare]], [[Čitluk]]<br>Druga utakmica: [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | grad = [[Sarajevo]] | igrač_utakmice1a = | igrač_utakmice1anaslov = | igrač_utakmice1b = | igrač_utakmice1bnaslov = | sudija = | gledalaca = | vrijeme = | prethodna = [[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.|1999.]] | sljedeća = [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|2024.]] }} '''Superkup Bosne i Hercegovine 2000.''' bio je četvrto izdanje [[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkupa Bosne i Hercegovine]], godišnje [[nogomet]]ne utakmice u kojoj se takmiče šampion [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prve nogometne lige Bosne i Hercegovine]] i osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]] iz prethodne sezone. Utakmica je odigrana u dva navrata, na [[Stadion Bare|stadionu Bare]] u [[Čitluk]]u i na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], a učestvovali su [[HNK Brotnjo Čitluk]], koji je šampion [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/2000.|Prve nogometne lige sezone 1999/2000.]] i [[FK Željezničar Sarajevo]], koji je osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1999/2000.|Kupa sezone 1999/2000]]. Četvrti Superkup BiH osvojilo je FK Željezničar zbirnim rezultatom 1:3.<ref>{{Cite web|url=https://www.bihsoccer.com/index_php/s_superkup/|title=Reprezentacija BiH, Premijer liga, prve lige, rezultati, tabele, arhiva|website=www.bihsoccer.com|access-date=15. 5. 2026}}</ref> == Pozadina == Željezničar je učestvovao kao osvajač kupa, dok je Brotnjo bio prvak tadašnjeg prvenstva, gdje su zajedno igrali bosanskohercegovački klubovi sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom zajedno sa [[Bošnjaci|bošnjačkim]] klubovima u istoj ligi, međutim u posebnom formatu. Treba uzeti u obzir da u tom periodu još nije postojala potpuno jedinstvena liga cijele države kao danas. [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet u BiH]] nakon rata bio je organizovan kroz odvojena entitetska i nacionalna takmičenja, podijeljena po etničkom ključu. Bosanskohercegovački klubovi sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom idalje su imali [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prvu nogometnu ligu]] i [[Kup Herceg-Bosne u nogometu|kup Herceg-Bosne]], dok su klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] imali [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvu nogometnu ligu]] i [[Kup Republike Srpske u nogometu|kup Republike Srpske]]. == Utakmice == Za razliku od prethodnih izdanja koja su igrana kao jedna utakmica, Superkup BiH 2000. odigran je u dvomeču (kod kuće i u gostima). Ovo je ujedno i prvi Superkup gdje je klub sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom u finalu. === Prva utakmica === {{Sklopiva nogometna kutija | runda = Prva utakmica | datum = 10. mart 2001. | vrijeme = | tim1 = [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] | rezultat = 0–0 | izvještaj = https://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/4401211 | tim2 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion Bare]] | lokacija = [[Čitluk]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = }} === Druga utakmica === {{Sklopiva nogometna kutija | runda = Druga utakmica | datum = 14. mart 2001. | vrijeme = | tim1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] | rezultat = 3–1<br>{{Malo|{{Agg.|3–1}}}} | izvještaj = https://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/4401212 | tim2 = [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stadion Grbavica|Grbavica]] | lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | gledalaca = | sudac = }} == Superkup Bosne i Hercegovine 2001. == '''Superkup Bosne i Hercegovine 2001.''' bio je peto izdanje [[Superkup Bosne i Hercegovine|Superkupa Bosne i Hercegovine]], godišnje [[nogomet]]ne utakmice u kojoj se takmiče šampion [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] i osvajač [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]] iz prethodne sezone. Utakmica nije odigrana iz razloga što je [[FK Željezničar Sarajevo]] osvojio [[Dupla kruna (nogomet)|duplu krunu]], te mu je automatski dodijeljen i trofej Superkupa BiH. Osim toga, od [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|ove sezone]] ukinuta je [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga]] i [[Kup Herceg-Bosne u nogometu|kup Herceg-Bosne]], a bosanskohercegovački klubovi sa [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] prefiksom počeli su se takmičiti sa bošnjačkim klubovima u punom formatu, u novoformiranoj [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Međutim, klubovi iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] će tek od [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002/2003]]. sezone učestvovati u jedinstvenoj ligi na cijeloj teritoriji države. Zbog slabe zainteresovanosti timova i gledalaca, teškoće u pronalasku termina, priprema i evropskih utakmica koje šampion i osvajač Kupa igraju na samom početku sezone, Superkup se često odgađao do zimske pauze, a od ove godine pa sve do 2025. nije bio organizovan. [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] odlučuje da će se Superkup ponovo igrati u maju 2024, a prvo izdanje nakon povratka bilo je za [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.|sezonu 2024]], koje je odigrano 22. maja 2025.<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/superkup-bih-skupstina-nsbih-odluka-usvojeno/475295|title=Jednoglasna odluka: Od iduće sezone igrat će se Superkup Bosne i Hercegovine!|date=27. 5. 2024|publisher=sportsport.ba|access-date=27. 5. 2024|author=Endin Čaušević}}</ref> == Također pogledajte == * [[Superkup Bosne i Hercegovine]] * [[Superkup Bosne i Hercegovine 1999.]] * [[Superkup Bosne i Hercegovine 2024.]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.nfsbih.ba/}} {{Superkup Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Superkup Bosne i Hercegovine|2000]] 7q2hwxgztt7kalvkgvcq821uow46712 0 534523 3894630 3846343 2026-06-06T10:14:07Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bistričak | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|21|20|N|17|51|47|E}} | mapframe-caption = Tok Bistričaka | dužina_km = 6 | izvor = spajanjem [[Bistrička rijeka|Bistričke rijeke]] i [[Ograjina|Ograjine]] | nadmorska visina izvora = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = [[Bistrička rijeka]], [[Ograjina]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Bistričak]], [[Zenica]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Bistričak''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i lijeva pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nalazi se na području [[Zenica|Zenice]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u sjevernom dijelu zeničkog riječnog sistema. Nastaje u području istoimenog naselja i izletišta, spajanjem [[Bistrička rijeka|Bistričke rijeke]] i [[Ograjina|Ograjine]].<ref name="viadinarica">{{cite web |title=Bistričak Park |url=https://trail.viadinarica.com/en/point/leisure-park/bistricak-park/16763288/ |website=Via Dinarica |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Od mjesta nastanka teče prema dolini Bosne, u koju se ulijeva kao manji lijevi pritok. Dužina nizvodnog toka Bistričaka iznosi približno 6&nbsp;km.<ref name="viadinarica"/> Preko Bosne, Save i Dunava pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Tok i okolina == Rijeka je vezana za područje [[Bistričak]]a, poznato zeničko izletište smješteno oko 25&nbsp;km od Zenice i oko 7&nbsp;km od [[Nemila|Nemile]].<ref name="viadinarica"/> Izletište se nalazi na približno 430 m nadmorske visine i okruženo je šumskim predjelima, manjim potocima i planinskim terenima. Bistričak ima planinski karakter, s relativno kratkim tokom, većim padom i promjenjivim vodostajem tokom godine. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bistričak}} [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Zenica]] [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] 72o84mg2dsj754nil72snarpee60wug 0 534525 3894629 3849263 2026-06-06T10:14:05Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Krupa | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = Panorama Воденице на Врбасу (Крупа на Врбасу) 3.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|37|04|N|17|08|35|E}} | mapframe-caption = Tok Krupe | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 4 | izvor = kraško vrelo u [[Krupa na Vrbasu|Krupi na Vrbasu]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = 44 | izvor_lat_m = 37 | izvor_lat_s = 35 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 17 | izvor_long_m = 08 | izvor_long_s = 14 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Vrbas]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 37 | ušće_lat_s = 04 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 08 | ušće_long_s = 35 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Vrbas]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Vrbas]] | progresija = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = [[Ponor (pritoka Vrbasa)|Ponor]] | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Krupa na Vrbasu]], [[Banja Luka]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = [[Krupa na Vrbasu]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Krupa''' je kratka kraška rijeka u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i lijeva pritoka [[Vrbas]]a. Nalazi se u naselju [[Krupa na Vrbasu]], oko 25&nbsp;km južno od [[Banja Luka|Banje Luke]], u dolini Vrbasa.<ref name="tors">{{cite web |title=Krupa na Vrbasu |url=https://turizamrs.org/en/krupa-na-vrbasu/ |website=Turistička organizacija Republike Srpske |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Duga je približno 4&nbsp;km i nastaje od rijeke [[Ponor (pritoka Vrbasa)|Ponor]], koja izvire ispod planine Dimitor, ponire u [[Podrašničko polje|Podrašničkom polju]] i ponovo se pojavljuje u Krupi na Vrbasu pod imenom Krupa.<ref name="dinarsko">{{cite web |title=Manjača |url=https://www.dinarskogorje.com/manja269a.html |website=Dinarsko gorje |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Nakon kratkog toka ulijeva se u Vrbas, čime pripada slivu [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]]. == Tok i osobine == Krupa ima izrazit kraški karakter, jer je povezana s poniranjem i ponovnim izbijanjem vode u području između Podrašničkog polja i doline Vrbasa. Najpoznatiji dio toka čine slapovi na Krupi, koji se nalaze oko kilometar prije ušća u Vrbas i pružaju se na približno 100 m riječnog korita.<ref name="dinarsko"/> Uz slapove se nalaze stare vodenice, zbog kojih je područje postalo jedno od prepoznatljivih izletišta u okolini Banje Luke. Rijeka nema plovni značaj, ali ima lokalnu hidrološku, pejzažnu i turističku vrijednost. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="80"> Datoteka:Izvor Krupe.jpg|Izvor Krupe u [[Krupa na Vrbasu|Krupi na Vrbasu]] Datoteka:Krupa na Vrbasu from above.jpg|Pogled na Krupu na Vrbasu iz zraka Datoteka:Slapovi Krupe 1.jpg|Slapovi na rijeci Krupi Datoteka:Vodenice 01.jpg|Stare vodenice na Krupi Datoteka:Парк природе Крупа на Врбасу, (2).jpg|Park prirode Krupa na Vrbasu </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Krupa, Vrbas}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Vrbasa]] [[Kategorija:Banja Luka]] o8bieigvyjl9sjfn45zus2hancvfq18 0 534529 3894628 3847083 2026-06-06T10:14:03Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mala Bosna | drugo_ime = Bosna | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|43|50|22|N|18|17|13|E}} | mapframe-caption = Tok Male Bosne | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | dužina_km = 3,6 | izvor = [[Vrelo Bosne]] | nadmorska visina izvora = 520 | izvor_lat_d = 43 | izvor_lat_m = 49 | izvor_lat_s = 09 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 16 | izvor_long_s = 03 | izvor_long_EW = E | ušće = sastav sa [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicom]] na lokalitetu Sastavci kod [[Osjek (Ilidža)|Osjeka]] | nadmorska visina ušća = oko 510 | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 50 | ušće_lat_s = 22 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 17 | ušće_long_s = 13 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Večerica, Bukulaš | desne_pritoke = Večerica, Bukulaš | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Ilidža]], [[Kanton Sarajevo]] | gradovi kroz koje protiče = [[Ilidža]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Mala Bosna''' je početni tok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] u općini [[Ilidža]], na zapadnom rubu [[Sarajevo|Sarajeva]]. Teče od [[Vrelo Bosne|Vrela Bosne]], u podnožju [[Igman]]a, do sastava sa [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicom]] na lokalitetu Sastavci kod [[Osjek (Ilidža)|Osjeka]]. Duga je približno 3,6&nbsp;km i pripada sistemu Bosne, Save, Dunava i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="sava">{{cite web |title=Sava River Basin Analysis Report |url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf |publisher=International Sava River Basin Commission |date=septembar 2009 |access-date=16. 5. 2026 |archive-date=17. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717051037/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf |url-status=dead }}</ref> == Hidrologija == U hidrološkoj podjeli cijelo područje pripada gornjem toku Bosne, koji se obično posmatra od izvora na Vrelu Bosne do ušća [[Lašva (rijeka)|Lašve]] uzvodno od [[Zenica|Zenice]]. U užem smislu naziv Mala Bosna odnosi se na tok između Vrela Bosne i sastava sa Željeznicom, dok se u starijoj stručnoj i lokalnoj upotrebi ponekad proteže i na dionicu do ušća [[Miljacka|Miljacke]].<ref name="aganovic">{{cite journal |last=Aganović |first=M. |title=Komparativna istraživanja režima ishrane, rasta, plodnosti i strukture populacija lipljena u rijekama Bosni i Plivi |journal=Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu |volume=18 |year=1965 |pages=5–6 |url=https://aibus.pmf.unsa.ba/handle/123456789/227 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Vrelo Bosne == Izvor Male Bosne nalazi se na Vrelu Bosne, na oko 520 m nadmorske visine, u podnožju Igmana.<ref name="plan">{{cite web |title=Plan upravljanja Spomenikom prirode "Vrelo Bosne" 2020–2030 |url=https://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/plan_upravljanja_spomenikom_prirode_vrelo_bosne_2020-2030.pdf |publisher=Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Vrelo Bosne jedno je od najpoznatijih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini i zaštićeno je kao spomenik prirode.<ref name="plan"/> Glavno vrelo i okolni izvori daju vodi snažan kraški karakter, a područje je povezano s rekreacijskim prostorom Ilidže i Velikom alejom. == Tok i pritoke == Od izvora Mala Bosna teče kroz ravničarski dio [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]]. Prije sastava sa Željeznicom prima manje desne pritoke Večericu i Bukulaš, koje se napajaju iz jakih vrela u području [[Stojčevac|Stojčevca]].<ref name="geografija">{{cite book |title=The Geography of Bosnia and Herzegovina: Between East and West |publisher=Springer |year=2022 |isbn=978-3-030-98522-6}}</ref> Na Sastavcima se Mala Bosna spaja sa Željeznicom, nakon čega se tok obično označava jednostavno kao Bosna. U širem lokalnom poimanju nastavka Male Bosne nizvodno se, s desne strane, u Bosnu ulijevaju Dobrinja i Miljacka, a s lijeve Zujevina.<ref name="aganovic"/><ref name="geografija"/> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100"> Ilidža Bosna River.jpg|Mala Bosna u [[Ilidža|Ilidži]] River Bosna at Vrelo Bosne Park in Sarajevo.JPG|Tok Male Bosne u području [[Vrelo Bosne|Vrela Bosne]] River Bosna, Sarajevo (1).JPG|Mala Bosna u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]] Ilidza Vrelo-Bosne 2010-07-05 (39).jpg|Dio toka u zaštićenom području Vrela Bosne Ilidža Rimski most 1.jpg|Mala Bosna kod [[Rimski most na Ilidži|Rimskog mosta]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mala Bosna}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Kanton Sarajevo]] gdtss7i1iur0gdcoi1wc1rro128pv30 0 534530 3894627 3846427 2026-06-06T10:14:01Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894627 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Kočeva | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|12|21|N|17|54|29|E}} | mapframe-caption = Tok Kočeve | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = područje u gornjem toku Kočeve, jugoistočno od urbanog područja [[Zenica|Zenice]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] u [[Zenica|Zenici]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 12 | ušće_lat_s = 21 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 54 | ušće_long_s = 29 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = 17,3 | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Zenica]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = [[Zenica]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Kočeva''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Teče na području [[Zenica|Zenice]], gdje pripada manjim urbanim vodotocima zeničke kotline. U prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Zenice navodi se među važnijim vodotocima urbanog područja, zajedno s Bosnom i [[Babina rijeka|Babinom rijekom]].<ref name="urbanisticki">{{cite web |title=Urbanistički plan Zenica 2021–2041: tekstualni dio |url=https://zenica.ba/wp-content/uploads/2025/08/00.-Tekst-1.pdf |publisher=Grad Zenica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Pripada slivu Bosne, odnosno sistemu [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]]. == Tok == Kočeva izvire u brdskom području jugoistočno od urbanog dijela Zenice i teče prema gradskoj jezgri. Sliv površine je 17,3&nbsp;km², a gornji tok označen je kao područje značajno za vodni režim i prostorno planiranje.<ref name="prostorni">{{cite web |title=Nacrt Prostornog plana Grada Zenice 2016–2036 |url=https://zenica.ba/wp-content/uploads/old_site/2017/3/6/Nacrt_Prostornog_plana_Grada_Zenice_2016-2036.pdf |publisher=Grad Zenica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Nizvodno prolazi kroz naselje i mahalu Kočeva, a u Bosnu se ulijeva u centralnom dijelu Zenice. U lokalnom historijskom opisu mahale Kočeva navodi se da je riječica prolazila kroz mahalu s juga i istoka do ušća u Bosnu na mjestu poznatom kao Kanara.<ref name="zenicatv">{{cite web |title=Mahala Kočeva, korijeni grada Zenice |url=https://zenica.tv/mahala-koceva-korijeni-grada-zenice/ |website=Zenica TV |date=30. 4. 2023 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Urbani značaj == Kočeva je jedan od vodotoka koji su uticali na razvoj starijih zeničkih mahala i saobraćajnih pravaca. Mahala Kočeva razvijala se uz stari put kasabe od Carine prema Sejmenu, a neizgrađeni prostor uz riječicu često je bio izložen plavljenju.<ref name="zenicatv"/> == Uređenje korita == Grad Zenica Kočevu svrstava među vodotoke II kategorije za koje se provode radovi uređenja obala i korita radi osiguranja protoka i smanjenja rizika od šteta na imovini i infrastrukturi.<ref name="ciscenje1">{{cite web |title=Počelo uređenje obala i korita vodotoka II kategorije na području grada Zenica |url=https://stage.zenica.ba/pocelo-uredjenje-obala-i-korita-vodotoka-ii-kategorije-na-podrucju-grada-zenica/ |publisher=Grad Zenica |date=24. 9. 2018 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U prvoj fazi radova 2018. čišćeni su dijelovi korita Kočeve na dionicama Lokvine – Luke, ispod kružnog toka Studenac i na ušću Kočeve u Bosnu.<ref name="ciscenje2">{{cite web |title=Očišćeni najugroženiji dijelovi korita rijeke Kočeve i Čajdraškog potoka |url=https://stage.zenica.ba/ocisceni-najugrozeniji-dijelovi-korita-rijeke-koceve-i-cajdraskog-potoka/ |publisher=Grad Zenica |date=4. 10. 2018 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U drugom opisu radova navedeno je i čišćenje uređenog korita od ušća u Bosnu uzvodno u dužini od 372 m, te radovi nizvodno od mostova prema Rujevom Dolu i naselju Vardište.<ref name="zenit">{{cite web |title=U toku čišćenje korita Kočeve na tri lokacije |url=https://www.zenit.ba/u-toku-ciscenje-korita-koceve-na-tri-lokacije/ |website=Zenit.ba |date=17. 7. 2017 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U komunalnim odgovorima Grada Zenice navodi se da uređeni dio Kočeve obuhvata površinu od 11.400 m² za redovno čišćenje obaloutvrda i uklanjanje rastinja.<ref name="vijece">{{cite web |title=6. sjednica, 18. 3. 2025. – Inicijativa br. 1 |url=https://zenica.ba/vijecnicka-pitanja/6-sjednica-18-3-2025-inicijativa-br-1/ |publisher=Grad Zenica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Koceva}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Zenica]] j3af1ja6wkxxfpd830nnsz10xu73zmc 0 534532 3894626 3847797 2026-06-06T10:13:59Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894626 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = 250 | slika_alt = | opis_slike = Kanjon Gvozdnice | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|43|22|49|N|18|14|57|E}} | mapframe-caption = Tok Gvozdnice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 5 | izvor = planinsko područje između [[Ulog]]a i [[Jezero (Kalinovik)|Jezera]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = 43 | izvor_lat_m = 24 | izvor_lat_s = 42 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 17 | izvor_long_s = 03 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Jezernica (pritoka Šumeta)|Jezernica]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 22 | ušće_lat_s = 49 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 14 | ušće_long_s = 57 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Jezernica (pritoka Šumeta)|Jezernicu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Neretva]] | progresija = [[Jezernica (pritoka Šumeta)|Jezernica]] → [[Šumet (pritoka Neretve)|Šumet]] → [[Neretva]] → [[Jadransko more]] | pritoke = nekoliko manjih neimenovanih potoka | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Kalinovik]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Jadranski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Gvozdnica''' je planinski potok u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu gornje [[Neretva|Neretve]]. Nalazi se na području [[Kalinovik]]a, u prostoru između [[Ulog]]a, Jezernice i planinskog područja prema Morinama. Duga je približno 5&nbsp;km.<ref name="waterway">{{cite web |title=Gvozdnica |url=https://waterwaymap.org/river/Gvozdnica%20001683174226/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Gvozdnica teče kroz brdsko-planinski teren gornjoneretvanskog područja. U hidrološkoj shemi hercegovačkih slivova navodi se kao desna pritoka [[Jezernica (pritoka Šumeta)|Jezernice]], koja preko Šumeta pripada slivu Neretve.<ref name="dinarsko">{{cite web |title=Hercegovački slivovi |url=https://www.dinarskogorje.com/hercegova269ki-slivovi.html |website=Dinarsko gorje |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Vodotok ima više manjih neimenovanih pritoka, koje mu se priključuju iz okolnih padina.<ref name="waterway"/> Zbog kratkog toka, većeg pada i klisurastog terena nema plovni značaj. Gvozdnica je jedan od manjih planinskih vodotoka u području gornje Neretve. U geomorfološkoj literaturi spominje se zajedno s Jezernicom, Sutjeskom, Bistricom, Ćehotinom, Rakitnicom i Ljutom kao planinski tok.<ref name="geomorfologija">{{cite web |title=Geomorfologija Bosne i Hercegovine |url=https://www.researchgate.net/publication/376558401_Geomorfologija_Bosne_i_Hercegovine_Find_a_Copy_at_a_Library_Filter_by_Any_format_Any_edition_Distance_within_200_km |website=ResearchGate |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Hidroenergetski planovi == Gvozdnica se spominje i u dokumentima koji prate planirane hidroenergetske zahvate na pritokama gornje Neretve. U izvještaju za Bernsku konvenciju o planovima hidroelektrana na gornjoj Neretvi navodi se projekat "Gvozdnica 1" na pritoci Jezernice, uz nejasan status postupka procjene uticaja na okoliš 2022.<ref name="bern">{{cite web |title=Report on hydropower plants planned in the Upper Neretva area |url=https://rm.coe.int/files72-2022-bih-neretva-hpp-osa-report/1680a92056 |publisher=Council of Europe |date=23. 11. 2022 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Zbog povezanosti s gornjim tokom Neretve, Gvozdnica se posmatra kao dio osjetljivog planinskog riječnog sistema. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="180"> Kanjon Gvozdnice.jpg|Kanjon Gvozdnice Kanjon rijeke Gvozdnice.jpg|Stjenovito korito Gvozdnice </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gvozdnica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sliv Neretve]] [[Kategorija:Kalinovik]] 040x9lr3b8sijhmlh1xo46xcxndoa3h 0 534534 3894625 3846436 2026-06-06T10:13:57Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894625 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mlječanica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = 250 | slika_alt = | opis_slike = Mlječanica | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|45|11|58|N|16|45|33|E}} | mapframe-caption = Tok Mlječanice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = sjeverne padine [[Kozara|Kozare]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = 45 | izvor_lat_m = 03 | izvor_lat_s = 15 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 16 | izvor_long_m = 49 | izvor_long_s = 29 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Una]] | nadmorska visina ušća = oko 94 | ušće_lat_d = 45 | ušće_lat_m = 11 | ušće_lat_s = 58 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 16 | ušće_long_m = 45 | ušće_long_s = 33 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Una|Unu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Una]] | progresija = [[Una]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Velika Mlječanica, Mala Mlječanica, Knežica | lijeve_pritoke = Knežica | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Kozarska Dubica]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Mlječanica''' je rijeka u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Una|Une]]. Nalazi se na području [[Kozarska Dubica|Kozarske Dubice]], u podnožju [[Kozara|Kozare]], u prostoru koji pripada donjem slivu Une. Navodi se među njenim desnim pritokama, zajedno sa Sanom, Japrom, Strigovom i Moštanicom.<ref name="dinarsko">{{cite web |title=Sliv rijeke Une |url=https://www.dinarskogorje.com/sliv-rijeke-une.html |website=Dinarsko gorje |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Izvorišni sistem Mlječanice vezan je za sjeverne padine Kozare. Mala Mlječanica i Velika Mlječanica, koje se nalaze u šumovitom području Kozare i čine gornji dio riječnog sistema.<ref name="mala">{{cite web |title=Mala Mlječanica |url=https://mapcarta.com/18919800 |website=Mapcarta |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="velika">{{cite web |title=Velika Mlječanica |url=https://mapcarta.com/18919802 |website=Mapcarta |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Glavni tok zatim teče prema sjeveru i sjeverozapadu kroz područje Kozarske Dubice. U donjem toku ulazi u ravničarski prostor uz Unu i ulijeva se u nju s desne strane.<ref name="geoview">{{cite web |title=Mlječanica |url=https://ba.geoview.info/mljecanica%2C3194966 |website=GeoView |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Pritoke i okolina == Knežica se navodi kao lijeva pritoka Mlječanice i ulijeva se u nju u selu Međuvođe.<ref name="dinarsko"/> Područje Mlječanice nalazi se u prirodnoj cjelini Potkozarja, gdje se planinski i brežuljkasti tokovi spuštaju prema dolini Une. Mlječanica je posebno poznata po banjskom lokalitetu [[Banja Mlječanica|Mlječanica]], smještenom u prirodno očuvanom prostoru između Kozarske Dubice i Prijedora. Specijalna bolnica "Mlječanica" nalazi 14&nbsp;km od Kozarske Dubice i 25&nbsp;km od Prijedora, a lokalno stanovništvo je odavno koristilo ljekovitu sumpornu vodu ovog područja.<ref name="tors">{{cite web |title=Kozarska Dubica |url=https://visitsrpska.org/en/kozarska-dubica/ |website=Tourist Organization of Republic of Srpska |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Une]] [[Kategorija:Kozarska Dubica]] 6x0l38yzaxutypl0p2ww21bnam88twx 0 534535 3894624 3846439 2026-06-06T10:13:55Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Sokočnica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = Sokocnica.jpg | veličina_slike = 250 | slika_alt = | opis_slike = Rijeka Sokočnica | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|16|22|N|17|03|24|E}} | mapframe-caption = Tok Sokočnice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 10 | izvor = obronci [[Lisina|Lisine]], u podnožju Crnog vrha | nadmorska visina izvora = oko 1141 | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Pliva]] kod Ade Sokočnice | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 16 | ušće_lat_s = 22 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 03 | ušće_long_s = 24 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Pliva|Plivu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Vrbas]] | progresija = [[Pliva]] → [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Šipovo]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Sokočnica''' je rijeka u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i lijeva pritoka [[Pliva|Plive]]. Nalazi se na području [[Šipovo|Šipova]], u prostoru između planine [[Lisina|Lisine]], srednjovjekovne tvrđave [[Sokograd (Šipovo)|Sokograd]] i doline Plive. Preko Plive, [[Vrbas]]a, [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. Rijeka je poznata po čistoj vodi, manjim vodenicama, ribnjacima [[Potočna pastrmka|potočne pastrmke]] i staništima [[Dabar|dabrova]].<ref name="seesrpska">{{cite web |title=Sokočnica raj za turiste i dabrove |url=https://seesrpska.com/en/sokocnica-raj-za-turiste-i-dabrove |website=SeeSrpska |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="bistro">{{cite web |title=Rijeka Sokočnica |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-sokocnica/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Sokočnica izvire na obroncima Lisine, u podnožju Crnog vrha, na oko 1141 m nadmorske visine.<ref name="tos">{{cite web |title=Prirodne ljepote Šipova |url=https://turizamsipovo.ba/sta-posjetiti/ |website=Turistička organizacija Šipovo |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Duga je približno 10&nbsp;km i protiče kroz dubok kanjon prije nego što se ulije u Plivu.<ref name="tos"/> U kanjonskom dijelu toka prolazi ispod zidina srednjovjekovnog Sokograda, koji se nalazi na strmoj uzvisini iznad rijeke. == Ada Sokočnica == Na ušću Sokočnice u Plivu nalazi se Ada Sokočnica, uređeno izletište udaljeno oko 3&nbsp;km od centra Šipova.<ref name="seesrpska"/><ref name="tos"/> Lokalitet je okružen vodama Plive i Sokočnice, a koristi se za izlete, šetnje, odmor i pristup planinarskim stazama prema kanjonu i okolnoj prirodi. Područje je turistički povezano s prirodnim i kulturnim znamenitostima Šipova, posebno s Plivom, Janjem, Sokogradom i okolnim planinama. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sokocnica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Vrbasa]] [[Kategorija:Šipovo]] 0176ptlsa4fjfoli51slw9mac3vpq6v 0 534537 3894623 3846446 2026-06-06T10:13:53Z WumpusBot 120674 /* Tok */ razne ispravke 3894623 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Škopotnica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Škopatnica, Skopotnica | slika = Krna Jela, Bosnia and Herzegovina - panoramio.jpg | veličina_slike = 250 | slika_alt = | opis_slike = Područje toka Škopotnice kod Krne Jele | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|43|26|04|N|19|00|52|E}} | mapframe-caption = Tok Škopotnice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = 17 | izvor = | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Ćehotina]] | nadmorska visina ušća = oko 553 | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 26 | ušće_lat_s = 04 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 19 | ušće_long_m = 00 | ušće_long_s = 52 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Ćehotina|Ćehotinu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Drina]] | progresija = [[Ćehotina]] → [[Drina]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Crna Gora}} | lokacija = [[Foča]], [[Pljevlja]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Škopotnica''' je rijeka u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]], lijeva pritoka [[Ćehotina|Ćehotine]]. Nalazi se u širem području između [[Foča|Foče]] i [[Pljevlja]], u pograničnom prostoru gornjeg i srednjeg sliva Ćehotine. Na kartografskim izvorima navodi se i pod oblicima Škopatnica i Skopotnica.<ref name="mapcarta">{{cite web |title=Škopotnica |url=https://mapcarta.com/18727090 |website=Mapcarta |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Škopotnica pripada slivu Ćehotine, koja se nizvodno ulijeva u [[Drina|Drinu]] kod Foče. U studiji o području Ćehotine navodi se među važnijim lijevim pritokama te rijeke, zajedno s Maočnicom, Vezičnicom, Voloderom, Koritnikom i Mjedenikom.<ref name="cehotina">{{cite web |title=Nacrt studije zaštite područja rijeke Ćehotine |url=https://www.bijelopolje.co.me/images/2024/nacrt-studije-cehotina.pdf |publisher=Općina Bijelo Polje |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Dužina Škopotnice je 17&nbsp;km.<ref name="cehotina"/> Ušće i donji dio toka nalaze se u blizini lokaliteta Gradojevići i Tatarovine, u području gdje kartografski izvori bilježe nadmorsku visinu od oko 553 m.<ref name="mapcarta"/> == Sliv i okolina == Sliv Ćehotine obuhvata planinski i brdski prostor između Pljevalja, Foče i šireg područja Drine. Škopotnica je jedan od manjih vodotoka tog sistema, ali se u hidrološkim pregledima izdvaja kao jedna od imenovanih pritoka Ćehotine.<ref name="glasnik">{{cite journal |title=Hidrološke karakteristike sliva rijeke Ćehotine |journal=Glasnik/Herald |issue=28 |year=2024 |url=https://www.gdrsbl.org/wp-content/uploads/2024/11/Glasnik-Herald-28.pdf |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Ćehotine, Drine, Save i Dunava pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. Zbog kratkog toka, planinskog karaktera i položaja u pograničnom području nema plovni značaj. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100"> Datoteka:Krna Jela, Bosnia and Herzegovina - panoramio.jpg|Područje Škopotnice kod Krne Jele Datoteka:Krna Jela, Bosnia and Herzegovina - panoramio (1).jpg|Dolina u području toka Datoteka:Krna Jela, Bosnia and Herzegovina - panoramio (3).jpg|Šumski predio uz vodotok Datoteka:Krna Jela, Bosnia and Herzegovina - panoramio (4).jpg|Krajolik Škopotnice </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Skopotnica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Ćehotine]] jm4l69ho83bknkofa5vseb4ff6ntf79 0 534539 3894622 3846451 2026-06-06T10:13:51Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bastašica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|23|56|N|16|17|43|E}} | mapframe-caption = Tok Bastašice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 1 | izvor = [[Bastaško vrelo]], u selu [[Bastasi (Drvar)|Bastasi]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Unac]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = | ušće_lat_m = | ušće_lat_s = | ušće_lat_NS = | ušće_long_d = | ušće_long_m = | ušće_long_s = | ušće_long_EW = | ulijeva_se_u = [[Unac]] | etimologija = prema selu [[Bastasi (Drvar)|Bastasi]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Una]] | progresija = [[Unac]] → [[Una]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Bastasi (Drvar)|Bastasi]], [[Drvar]], [[Kanton 10]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Bastašica''' je kratka kraška rijeka u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i lijeva pritoka [[Unac|Unca]]. Nalazi se na području [[Drvar]]a, u blizini sela [[Bastasi (Drvar)|Bastasi]], nekoliko kilometara od gradskog središta. Preko Unca, [[Una|Une]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Tok == Bastašica izvire na [[Bastaško vrelo|Bastaškom vrelu]], u selu Bastasi. Vrelo se nalazi ispod visokih stijena Bastaške grede i Bobare, a opisuje se kao snažno kraško izvorište zelenkaste, bistre i hladne vode.<ref name="vididrvar">{{cite web |title=Bastašica |url=https://vididrvar.com/bastasica/ |website=Vidi Drvar |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="outdoor">{{cite web |title=Vrelo Bastašice |url=https://www.outdooractive.com/mobile/en/poi/western-balkans/vrelo-bastasice/21728714/ |website=Outdooractive |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Rijeka ima kratak tok, dug oko 1&nbsp;km, nakon čega se ulijeva u Unac.<ref name="lagune">{{cite web |title=Lagune |url=https://vididrvar.com/lagune/ |website=Vidi Drvar |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="dinarsko">{{cite web |title=Bobara |url=https://www.dinarskogorje.com/bobara.html |website=Dinarsko gorje |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Izvor i prirodne osobine == [[Datoteka:Bastasica3.jpg|lijevo|mini|Bastaško vrelo|182x182piksel]] Izvorište Bastašice okruženo je visokim, gotovo vertikalnim stijenama, a otvor vrela dovoljno je velik za speleoronilačka istraživanja.<ref name="vididrvar"/> U prvim metrima toka rijeka pravi više manjih vodopada, naročito nakon obilnih padavina.<ref name="outdoor"/> Voda je bistra, hladna i bogata [[Salmonidae|riječnom pastrmkom]], pa se Bastašica u turističkim opisima često izdvaja kao jedan od najljepših prirodnih lokaliteta u okolini Drvara.<ref name="outdoor"/><ref name="hercegovina">{{cite web |title=Rijeka Bastašica: Prirodni dragulj i srce Drvarskog turizma |url=https://www.hercegovina.info/lifestyle/rijeka-bastasica-prirodni-dragulj-i-srce-drvarskog-turizma/245133/ |website=Hercegovina.info |date=2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Zaštita i turizam == Područje izvorišta Bastašice nalazi se u šumskom prostoru kojim gazduje Šumarija Drvar i izdvojeno je kao prostor posebne prirodne vrijednosti u okviru HCVF površina.<ref name="hcvf">{{cite web |title=Drvar: Bastašica u okviru HCVF-a |url=https://www.hbz-vijesti.com/drvar-bastasica-u-okviru-hcvf-a/ |website=HBŽ Vijesti |date=2018 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Oko izvora je uređena kratka pješačka staza s mostovima i odmorištima, a lokalitet se koristi za izlete, boravak u prirodi i posjete speleoronilaca.<ref name="vididrvar"/><ref name="dinarsko"/> U neposrednoj blizini nalazi se i nekadašnji motel Bastašica, kao i šire izletišno područje povezano s Drvarom i dolinom Unca. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bastasica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Unca]] [[Kategorija:Drvar]] jh9a9lvvyz3hu5x50102h0ildaw5tdk 0 534540 3894621 3846453 2026-06-06T10:13:49Z WumpusBot 120674 /* Tok */ razne ispravke 3894621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Koševski potok | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|43|51|22|N|18|24|48|E}} | mapframe-caption = Tok Koševskog potoka | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 6 | izvor = sastav Nahorevskog potoka i Grončavice u području [[Nahorevo|Nahoreva]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = 43 | izvor_lat_m = 54 | izvor_lat_s = 24 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 18 | izvor_long_m = 24 | izvor_long_s = 48 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Miljacka]] na [[Skenderija|Skenderiji]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 51 | ušće_lat_s = 22 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 24 | ušće_long_s = 48 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Miljacka|Miljacku]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Miljacka]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Lučica, Grončavica, Kukin potok, Ljuti potok, Brekin potok, Nahorevski potok | lijeve_pritoke = Lučica, Grončavica, Kukin potok, Ljuti potok, Brekin potok | desne_pritoke = Nahorevski potok | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Nahorevo]], [[Koševo]], [[Skenderija]], [[Sarajevo]], [[Kanton Sarajevo]] | gradovi kroz koje protiče = [[Sarajevo]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovan }} '''Koševski potok''' je vodotok u [[Sarajevo|Sarajevu]] i desna pritoka [[Miljacka|Miljacke]]. Teče kroz područje općine [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]], od sjevernog rubnog dijela grada prema [[Skenderija|Skenderiji]], gdje se ulijeva u Miljacku. Preko Miljacke, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Tok == Koševski potok nastaje u području [[Nahorevo|Nahoreva]], u sjevernom dijelu sarajevske općine Centar. U lokalnim opisima navodi se da do područja Pionirske doline nosi ime Nahorevski potok, a zatim Koševski potok.<ref name="svjetlo">{{cite web |title=Glavna rijeka glavnog grada |url=https://www.svjetlorijeci.ba/glavna-rijeka-glavnog-grada/ |website=Svjetlo riječi |date=19. 6. 2021 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Prema podacima zasnovanim na OpenStreetMapu, dužina vodotoka iznosi približno 6&nbsp;km.<ref name="waterway">{{cite web |title=Sarajevo |url=https://waterwaymap.org/river/region/BA-Sarajevo/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Podzemni tok == Ulaskom u urbano područje Sarajeva Koševski potok najvećim dijelom teče reguliranim i natkrivenim koritom. Potok se od područja [[Pionirska dolina|Pionirske doline]] i [[Koševo|Koševa]] usmjerava podzemno kroz centralne gradske zone, a na površinu izlazi na kraćim dionicama. Ušće se nalazi na Skenderiji, u blizini zgrade [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] i [[Alipašina džamija|Alipašine džamije]].<ref name="avaz">{{cite web |title=Koševski potok najljepša pritoka Miljacke |url=https://avaz.ba/bih/sarajevo/350083/kosevski-potok-najljepsa-pritoka-miljacke |website=Dnevni avaz |date=11. 2. 2018 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Uređenje i zagađenje == Koševski potok je jedan od sarajevskih gradskih potoka čiji je tok u velikoj mjeri izmijenjen urbanizacijom. Općina Centar je više puta provodila sanaciju i regulaciju njegovog korita, naročito u području Pionirske doline i Nahoreva.<ref name="centar2014">{{cite web |title=Izgradnja potpornog zida uz Koševski potok |url=https://centar.ba/vijesti/10816/izgradnja-potpornog-zida-uz-kosevski-potok |website=Općina Centar Sarajevo |date=10. 12. 2014 |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="centar2025">{{cite web |title=Regulacija korita Koševskog potoka |url=https://www.centar.ba/vijesti/21397/regulacija-korita-kosevskog-potoka |website=Općina Centar Sarajevo |date=6. 10. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Zbog priključenja otpadnih voda iz okolnih naselja potok je bio predmet komunalnih zahvata, uključujući izgradnju kolektora Koševski potok radi priključenja kanalizacionih odvoda na gradsku mrežu.<ref name="radiosarajevo">{{cite web |title=Rješavanje zagađenosti Koševskog potoka |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/rjesavanje-zagadenosti-kosevskog-potoka/9052 |website=Radio Sarajevo |date=14. 8. 2009 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kosevski potok}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Miljacke]] [[Kategorija:Podzemne rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sarajevo]] 0lla9lx28docpikmlhr5owbfk5oy5va 0 534541 3894620 3848761 2026-06-06T10:13:48Z WumpusBot 120674 /* Tok */ razne ispravke 3894620 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Rekavica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|42|07|N|17|08|24|E}} | mapframe-caption = Područje Rekavice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = 6,5 | izvor = područje naselja [[Rekavice]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Vrbas]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = | ušće_lat_m = | ušće_lat_s = | ušće_lat_NS = | ušće_long_d = | ušće_long_m = | ušće_long_s = | ušće_long_EW = | ulijeva_se_u = [[Vrbas]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Vrbas]] | progresija = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Rekavice]], [[Banja Luka]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Rekavica''' je manji vodotok u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i pritoka [[Vrbas]]a. Nalazi se na području [[Banja Luka|Banje Luke]], u širem prostoru naselja [[Rekavice]], južno od gradskog područja i uz kanjon Vrbasa. Grad Banja Luka u opisu gradskih vodotokova navodi Rekavicu među pritokama koje se na području grada ulijevaju u Vrbas, zajedno s Vrbanjom, Suturlijom, Crkvenom i Švrakavom.<ref name="bl">{{cite web |title=Životna sredina |url=https://starisajt.banjaluka.rs.ba/gradjani/zivotna-sredina/?sr_pismo=lat |website=Grad Banja Luka |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Rekavica pripada neposrednom slivu Vrbasa i preko njega sistemu [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]]. Vodotok je vezan za područje naselja Rekavice, koje se nalazi u općinskom području Banje Luke, u blizini kanjona Vrbasa.<ref name="mapcarta">{{cite web |title=Rekavice |url=https://mapcarta.com/18729170 |website=Mapcarta |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Okolina == Područje Rekavica nalazi se uz južni dio kanjona Vrbasa, koji se u gradskim opisima izdvaja po brzacima, slapovima, stijenama, plažama i bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta.<ref name="bl"/> U blizini naselja nalaze se ostaci srednjovjekovne tvrđave [[Zvečaj]], smještene na strmoj padini iznad kanjona Vrbasa.<ref name="mapcarta"/> Rekavica je zato dio šireg pejzaža južnog banjalučkog područja, gdje se manji potoci s padina spuštaju prema Vrbasu. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rekavica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Vrbasa]] [[Kategorija:Banja Luka]] rv02z8x25dibwrvfok58y6oykeysp5v 0 534542 3894619 3847808 2026-06-06T10:13:46Z WumpusBot 120674 /* Tok */ razne ispravke 3894619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Studenčica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Matica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|43|09|22|N|17|38|43|E}} | mapframe-caption = Tok Studenčice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 5–6 | izvor = kraška vrela u [[Studenci (Ljubuški)|Studencima]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Trebižat]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 43 | ušće_lat_m = 09 | ušće_lat_s = 22 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 38 | ušće_long_s = 43 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Trebižat]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Neretva]] | progresija = [[Trebižat]] → [[Neretva]] → [[Jadransko more]] | pritoke = Lukoć | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = Lukoć | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Studenci (Ljubuški)|Studenci]], [[Ljubuški]], [[Zapadnohercegovački kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Jadranski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Studenčica''' je rijeka u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], i lijeva pritoka [[Trebižat]]a. Protječe kroz [[Studenci (Ljubuški)|Studenačko polje]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]], a lokalno se naziva i Matica.<ref name="enc">{{cite web |title=Studenčica (rijeka) |url=https://enciklopedija.cc/wiki/Studen%C4%8Dica_(rijeka) |website=Hrvatska internetska enciklopedija |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Trebižata i [[Neretva|Neretve]] pripada [[Jadranski sliv|jadranskom slivu]]. == Tok == Studenčica nastaje od više kraških vrela u Studencima, od kojih se kao najveća navode Vrilo, Vakuf i Kajtazovina.<ref name="enc"/> U Trebižat se ulijeva oko tri kilometra nizvodno od [[Kravica (vodopad)|vodopada Kravica]].<ref name="enc"/> U različitim izvorima dužina toka navodi se približno od 5 do 6&nbsp;km.<ref name="enc"/><ref name="waterway">{{cite web |title=Studenčica |url=https://waterwaymap.org/river/Studen%C4%8Dica%20000475005608/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Pritoke i okolina == Najvažnija pritoka Studenčice je Lukoć, potok koji odvodi vode iz Čitlučkog polja.<ref name="enc"/> Studenčica je jedina stalna pritoka Trebižata na njegovom toku kroz ljubuško područje.<ref name="kosaca">{{cite web |title=Rijeka Trebižat |url=https://kosaca.ba/objekt/rijeka-trebizat/ |website=Kosača Cultural Route |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Dolina rijeke poznata je i po mostu Studenčica na [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoputu A1]], izgrađenom nad dolinom rijeke nedaleko od Međugorja; most je dug 555 m i visok oko 90 m.<ref name="most">{{cite web |title=Most Studenčica |url=https://www.heidelbergmaterials.ba/bs/most-studencica |website=Heidelberg Materials BiH |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Studencica}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Trebižata]] [[Kategorija:Ljubuški]] gue57aremw3xyfytjd56t52tr9on69s 0 534543 3894618 3848793 2026-06-06T10:13:44Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Švrakava | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Svrakava | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|39|45|N|17|10|43|E}} | mapframe-caption = Tok Švrakave | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = područje između [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Čelinac|Čelinca]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Vrbas]] kod [[Karanovac (Banja Luka)|Karanovca]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 39 | ušće_lat_s = 45 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 10 | ušće_long_s = 43 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Vrbas]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Vrbas]] | progresija = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Banja Luka]], [[Čelinac]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Švrakava''' je rijeka u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i desna pritoka [[Vrbas]]a. Nalazi se u širem području između [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Čelinac|Čelinca]], a u Vrbas se ulijeva kod [[Karanovac (Banja Luka)|Karanovca]].<ref name="viadinarica">{{cite web |title=Švrakava |url=https://trail.viadinarica.com/bs/tour/kanjoning/svrakava/16523083/ |website=Via Dinarica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Vrbasa, [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Tok == Švrakava je manji planinsko-brdski vodotok s izraženim padom i uskim dolinskim dionicama.<ref name="wrc">{{cite web |title=Vrbas |url=https://wrc.ba/rijeka-vrbas/ |website=Svjetsko rafting prvenstvo |access-date=16. 5. 2026 |archive-date=16. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260316065301/https://wrc.ba/rijeka-vrbas/ |url-status=dead }}</ref> U donjem toku približava se magistralnom putu Banja Luka – Jajce i ulijeva se u Vrbas u području Karanovca.<ref name="viadinarica"/> == Kanjon i vodopadi == Švrakava je poznata po kratkom kanjonu, slapovima i manjim vodopadima.<ref name="viadinarica"/> Turistički opisi Banje Luke navode vodopade Švrakave kao skriveni lokalitet u blizini grada, dostupan iz pravca Karanovca i Bastasa.<ref name="blcity">{{cite web |title=Vodopadi Švrakave |url=https://banjaluka.city/ba/explore/place/svrakava |website=Banjaluka.city |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Područje Švrakave koristi se za planinarenje, kanjoning i kraće izlete iz Banje Luke. Do kanjona Švrakave stiže za približno 10–20 minuta vožnje od Banje Luke.<ref name="extreme">{{cite web |title=Švrakava |url=https://extremeteam.ba/acitivities/aktivnost-svrakava/ |website=Extreme Team |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Vrbasa]] [[Kategorija:Banja Luka]] [[Kategorija:Čelinac]] 3zvj5cuzs952ziilzotavw9aor0otma 0 534544 3894617 3846474 2026-06-06T10:13:42Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894617 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodopad | ime = Slapovi Kozice | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | lokacija = [[Kozica (Fojnica)|Kozica]], [[Fojnica]], [[Srednjobosanski kanton]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | vodotok = [[Kozica (pritoka Lašve)|Kozica]] | visina = 5–20 | broj_padova = više manjih i dva veća slapa | koordinate = {{Coord|44|1|0.005|N|17|51|12.913|E|display=inline}} | mapframe = yes }} '''Slapovi Kozice''' su skup slapova na planinskoj rijeci [[Kozica (pritoka Lašve)|Kozici]], u općini [[Fojnica]], u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalaze se u šumovitom području kod sela [[Kozica (Fojnica)|Kozica]] i [[Dragačići]], oko 10–11&nbsp;km od Fojnice.<ref name="fojnica">{{cite web |title=Slapovi Kozice / Uređenje prirodnog fojničkog dragulja |url=https://fojnica.ba/v3/novosti/fojnica/slapovi-kozice-uredenje-prirodnog-fojnickog-dragulja-foto |website=Općina Fojnica |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="ergela">{{cite web |title=Slapovi Kozice |url=https://ergelafojnica.ba/slapovi-kozice/ |website=Ergela Fojnica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Jedna su od poznatijih prirodnih znamenitosti fojničkog kraja i izletničko odredište za posjetioce koji dolaze iz pravca Fojnice, [[Kiseljak]]a i šireg područja srednje Bosne. == Osobine == Na toku Kozice formirano je nekoliko manjih slapova i dva veća vodena pada, čija se visina najčešće navodi između 5 i 20 m.<ref name="fojnica"/><ref name="ergela"/> Vodotok je planinskog karaktera, s hladnom i čistom vodom, kamenitim koritom i strmim šumskim padinama. Područje slapova opisuje se kao prirodni "dragulj fojničkih rijeka".<ref name="aa">{{cite web |title=Slapovi Kozice: Prirodni dragulj fojničkih rijeka |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/slapovi-kozice-prirodni-dragulj-fojni%C4%8Dkih-rijeka-/1844172 |website=Anadolu Agency |date=17. 5. 2020 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Voda se spušta niz glatke kamene ploče, stvarajući kristalno čiste bazene pogodne za osvježenje. == Pristup i turizam == Slapovima se najčešće pristupa iz Fojnice, preko područja Vladića Vrha i sela Dragačići. Do lokaliteta dolazi cestom i kraćom šetnjom kroz šumski predio, a staza vodi do nekoliko vidljivih slapova na rijeci Kozici.<ref name="furaj">{{cite web |title=Kozice Waterfalls |url=https://furaj.ba/kozice-waterfalls/ |website=Furaj.ba |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Zbog prirodnog okruženja, manje posjećenosti i relativne udaljenosti od većih naselja, slapovi imaju izletnički, planinarski i fotografski značaj. Uređenje pristupa i prostora oko slapova povremeno provode lokalne institucije i udruženja radi lakšeg i sigurnijeg obilaska.<ref name="fojnica"/> Ulaz i parking su besplatni. Na terenu se nalaze uređene klupe, šadrvan i staze koje olakšavaju pristup većini kaskada. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kozice Waterfalls}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kozice, slapovi}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Fojnica]] a36y1pg4iou7tblq5gixf66elf040b5 0 534546 3894616 3848744 2026-06-06T10:13:40Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894616 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Édouard Claparède | slika = Edouard Claparède (1873-1940) (cropped)2.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Édouard Claparède, oko 1913. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1873|3|24}} | mjesto_rođenja = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1940|9|29|1873|3|24}} | mjesto_smrti = [[Ženeva]], [[Švicarska]] | prebivalište = [[Švicarska]] | državljanstvo = Švicarsko | polje = {{Plainlist| * [[Psihologija]] * [[Neurologija]] * [[Pedagogija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Ženevi]] * [[Institut Jean-Jacques Rousseau]] }} | alma_mater = [[Univerzitet u Ženevi]] | poznat_po = {{Plainlist| * Funkcionalna psihologija * Dječija psihologija * Osnivanje Instituta J-J. Rousseau * Razvoj eksperimentalne pedagogije }} | uticao_na = [[Jean Piaget]] | uticali_na_njega = [[Théodore Flournoy]] | religija = | fusnote = Édouard Claparède bio je pionir dječije psihologije i mentor Jeanu Piagetu, kojeg je pozvao da radi na Institutu u Ženevi. }} '''Édouard Claparède''' (24. mart 1873 – 28. septembar 1940) bio je [[Švicarska|švicarski]] [[Neurologija|neurolog]], [[Psihologija|psiholog]] i [[Pedagogija|pedagog]]. Njegova naučna interesovanja obuhvatala su [[Dječija psihologiju|dječiju psihologiju]], [[obrazovanje]] i proučavanje [[pamćenje|pamćenja]], naročito u oblasti psihologije svjedočenja. Bio je osnivač i direktor [[Institut Jean-Jacques Rousseau|Instituta Jean-Jacques Rousseau]] u [[Ženeva|Ženevi]]. == Porodica == Claparède je poticao iz protestantske porodice porijeklom od francuskih [[Hugenoti|hugenota]] iz regije Languedoc, koji su se nakon ukidanja [[Nantski edikt|Nantskog edikta]] doselili u Ženevu. Njegov stric [[René-Édouard Claparède]] (1832–1871) bio je poznati [[zoolog]] i sljedbenik [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]].<ref name="Geneastar_Claparede">{{cite web |title=Généalogie de René-Édouard Claparède |url=https://www.geneastar.org/celebrite/claparedere/rene-edouard-claparede |website=Geneastar |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Među njegovim rođacima bio je i [[Théodore Flournoy]], koji je 1892. osnovao laboratorij za psihologiju pri Prirodno-matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Ženevi|Univerziteta u Ženevi]].<ref name="Huteau_2018">{{cite journal |last=Huteau |first=Michel |date=2018 |title=Édouard Claparède (1873-1940) et l’orientation professionnelle |journal=Bulletin de psychologie |volume=554 |issue=2 |pages=623–631 |doi=10.3917/bupsy.554.0623 |url=https://shs.cairn.info/revue-bulletin-de-psychologie-2018-2-page-623?lang=fr |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Biografija == Édouard Claparède je studirao [[prirodne nauke]] i [[medicina|medicinu]] na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], gdje je 1897. stekao diplomu doktora medicine. Tokom 1897–1898. radio je u bolnici La Salpêtrière u [[Pariz]]u, gdje se upoznao sa savremenim tokovima [[Neurologija|neurologije]]. Postepeno se sve više usmjeravao prema [[Psihologija|psihologiji]], koja je postala njegovo glavno naučno područje. Godine 1901, zajedno sa svojim rođakom [[Théodore Flournoy|Théodoreom Flournoyem]], profesorom [[Fiziološka psihologija|fiziološke psihologije]] na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], osnovao je časopis ''Archives de psychologie'', koji je uređivao do kraja života.<ref name="Oxford_Companion_Mind_1987">{{cite book |editor-last=Gregory |editor-first=Richard L. |date=1987 |title=The Oxford Companion to the Mind |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |isbn=978-0-19-866124-5 |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Od 1904. godine djelovao je na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]] kao direktor Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju.<ref name="UNIGE_Flournoy">{{cite book |last=Piaget |first=Jean |title=Histoire de l’Université de Genève: annexes: historique des facultés et des instituts: 1914-1956 |chapter=Théodore Flournoy (1854-1920) |url=https://www.unige.ch/piaget/piaget1959a16 |date=1959 |publisher=Université de Genève |location=Genève |pages=103–105 |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> S Univerzitetom u Ženevi ostao je povezan do kraja života, a od 1915. do 1940. godine bio je profesor [[Psihologija|psihologije]], naslijedivši [[Théodore Flournoy|Théodorea Flournoya]]. U tom periodu obavljao je i niz značajnih funkcija u međunarodnim naučnim organizacijama, uključujući dužnosti generalnog sekretara Drugog međunarodnog kongresa psihologije (1904) i Šestog međunarodnog kongresa psihologije (1909). Također je bio stalni sekretar Međunarodnog kongresa psihologije i doživotni predsjednik Komiteta međunarodnih konferencija za psihotehniku (1920–1940), koja danas nosi naziv Međunarodna asocijacija za primijenjenu psihologiju.<ref name="Roland_Levy_IAAP_2020">{{cite journal |last=Roland-Lévy |first=Christine |date=januar 2020 |title=The First Hundred Years of IAAP: Towards the Future |journal=Applied Psychology Around the World |volume=2 |issue=1 |pages=9–10 |url=https://iaapsy.org/site/assets/files/1082/apaw_2020_jan_vol2_1_-_final-2.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=en |archive-date=6. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200606045614/https://iaapsy.org/site/assets/files/1082/apaw_2020_jan_vol2_1_-_final-2.pdf/ |url-status=dead }}</ref> Godine 1912. osnovao je [[Institut Jean-Jacques Rousseau]], instituciju koja je imala cilj reformu obrazovanja i razvoj naučne pedagogije. Institut je u početku djelovao kao privatna ustanova, ali je održavao bliske veze s [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetom u Ženevi]] kroz zajedničke kurseve i nastavno osoblje. Godine 1929. pripojen je Univerzitetu, dok je 1948. u potpunosti integrisan u njegov sastav.<ref name="Huteau_2018" /> Claparède je bio i jedan od osnivača [[Međunarodni biro za obrazovanje|Međunarodnog biroa za obrazovanje (IBE)]] 1925.<ref name="UNESCO_IBE_90_Years_2015">{{cite book |author=International Bureau of Education |date=2015 |title=IBE In Focus: 90 years of excellence in education |publisher=UNESCO |location=Paris / Genève |url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000247329 |access-date=16. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Od 1904. Claparède se posebno posvetio [[Obrazovanje|obrazovanju]] djece s teškoćama u razvoju. Istraživao je mogućnosti individualizacije nastave i prilagođavanja obrazovanja sposobnostima učenika, nastojeći razviti efikasnije pedagoške metode i unaprijediti primjenu [[Pedagoška psihologija|psihologije u obrazovanju]]. [[Institut Jean-Jacques Rousseau]] u Ženevi ubrzo je postao važan centar za obrazovanje nastavnika, naučna istraživanja i dokumentaciju, ali i centar za širenje ideja obrazovne reforme i zaštite prava djeteta. Njegov rad imao je značajan utjecaj na razvoj moderne [[Pedagogija|pedagogije]] u [[Evropa|Evropi]]. Claparède je 1921. angažovao [[Jean Piaget|Jeana Piageta]] kao rukovodioca istraživačkih radova, što je omogućilo razvoj brojnih studija o [[Kognitivni razvoj|kognitivnom razvoju]] djece. Zahvaljujući njegovoj međunarodnoj reputaciji i širokoj saradnji s istraživačima širom svijeta, Piagetova teorijska istraživanja brzo su dobila međunarodno priznanje.<ref name="FJP_Claparede">{{cite web |title=Édouard Claparède (1873-1940). Psychologue suisse |url=https://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/presentation/index_auteur.php?PRESMODE=1&auteurID=22 |website=Fondation Jean Piaget |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Claparède se interesovao i za proučavanje medijuma i paranormalnih pojava. Tokom februara i marta 1910. prisustvovao je seansama italijanskog medija Francesca Carancinija, nakon čega je zaključio da je riječ o prevari.<ref name="Ruchat_2015">{{cite web |last=Ruchat |first=Martine |date=2015 |title=Édouard Claparède. À quoi sert l'éducation? |url=https://journals.openedition.org/lectures/19910 |website=Lectures [En ligne] |publisher=Éditions Antipodes |location=Lausanne |access-date=15. 5. 2026 |language=fr |isbn=9782889011049}}</ref> Bio je među švicarskim intelektualcima koji su pokazivali interes za [[psihoanaliza|psihoanalizu]]. Učestvovao je na prvom međunarodnom kongresu psihoanalize, održanom 1908. u [[Salzburg]]u, a 1912. upoznao je [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]].<ref name="Scheidhauer_2010">{{cite book |last=Scheidhauer |first=Marcel |date=2010 |title=Freud et ses visiteurs : Français et Suisses francophones (1920-1930) |publisher=Éditions Érès |location=Toulouse |isbn=978-2-7492-1240-1 |series=Arcanes |url=https://toc.library.ethz.ch/objects/pdf/z01_978-2-7492-1240-1_01.pdf |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Bio je predsjednik Ženevskog psihoanalitičkog društva. Društvo je kasnije raspušteno nakon unutrašnjih nesuglasica i sukoba oko njegove organizacije i odnosa prema Freudovom psihoanalitičkom pokretu.<ref name="Benesteau_2002">{{cite book |last=Bénesteau |first=Jacques |date=2002 |title=Mensonges freudiens: Histoire d'une désinformation séculaire |publisher=Éditions Mardaga |location=Sprimont |isbn=978-2-87009-812-7 |url=https://archive.org/details/benesteau-mensonges-freudiens |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Tokom svoje karijere Claparède se bavio različitim područjima [[Psihologija|psihologije]], uključujući [[Percepcija|percepciju]], [[Psihologija životinja|psihologiju životinja]], [[Pravna psihologija|pravnu psihologiju]], [[Razvojna psihologija|dječiju psihologiju]] i [[Pedagogija|pedagogiju]]. Posebno je poznat po istraživanju mehanizama svjedočenja i proučavanju ponašanja životinja, među kojima se ističe njegova studija iz 1913. o ″pametnim″ konjima iz Elberfelda. U oblasti [[Pedagogija|pedagogije]] zastupao je principe [[nova škola|nove škole]] i razvio koncept ″funkcionalnog obrazovanja″, pod utjecajem psihologa [[G. Stanley Hall|G. Stanleyja Halla]] i [[pragmatizam|pragmatističkih filozofa]] [[William James|Williama Jamesa]] i [[John Dewey|Johna Deweya]]. Njegove teorije bile su zasnovane na ideji adaptivne funkcije, koju je iz biologije prenio na proučavanje mentalnog života. Suprotstavljajući se [[Asocijacionizam|asocijacionističkim teorijama]], smatrao je da [[inteligencija]] predstavlja aktivan proces prilagođavanja novim situacijama. Prema njegovom shvatanju, inteligencija omogućava pojedincu da se novim situacijama prilagođava kroz isprobavanje i provjeravanje različitih mogućnosti. Među njegovim bliskim saradnicima bio je i [[André Rey (psiholog)|André Rey]], koji je s njim sarađivao od 1929. Claparède je posebno poznat po svojim istraživanjima nepouzdanosti svjedočenja. Dok je predavao na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], sastavio je upitnik od petnaest pitanja za svoje studente, koji se odnosio na prostorije univerziteta. Iako je prikupio 54 odgovora, nijedan student nije dao potpuno tačne odgovore. Čak ni studenti koji su godinama boravili na univerzitetu nisu pokazali bolje rezultate od novoupisanih studenata. Claparède je na osnovu toga zaključio da veliki broj sličnih svjedočenja ne mora nužno značiti i veću tačnost iskaza. U jednom od pitanja studenti su trebali opisati prozor koji se nalazio nasuprot portirnice. Iako su gotovo svi dali odgovor, većina je tvrdila da prozor ne postoji, iako je on zaista postojao. Na osnovu tog eksperimenta Claparède je zaključio da podudaranje svjedočenja nije pouzdan pokazatelj istinitosti iskaza.<ref name="Pouget_2002">{{cite conference |last=Pouget |first=Régis |date=2002 |title=La fragilité du témoignage |conference=Séance de l'Académie des Sciences et Lettres de Montpellier |publisher=Académie des Sciences et Lettres de Montpellier |location=Montpellier |conference-url=https://www.ac-sciences-lettres-montpellier.fr/academie_edition/fichiers_conf/Pouget2002.pdf |url=https://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fwww.ac-sciences-lettres-montpellier.fr%2Facademie_edition%2Ffichiers_conf%2FPouget2002.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Sličan eksperiment proveo je i tokom jednog predavanja iz [[Pravna psihologija|pravne psihologije]]. Dan nakon tradicionalne proslave pod maskama u Ženevi, maskirana osoba iznenada je ušla u amfiteatar, počela gestikulirati i govoriti nerazgovijetno, nakon čega ju je Claparède udaljio iz učionice. Cijeli događaj trajao je svega dvadesetak sekundi. Nakon toga studenti su ispunili upitnik sa jedanaest pitanja o incidentu, ali je prosječan broj tačnih odgovora bio veoma nizak. Većina studenata, na primjer, tvrdila je da je osoba nosila crveni šal, iako je šal zapravo bio svijetlosmeđe i bijele boje. Claparède je iz toga zaključio da svjedoci često svoje iskaze zasnivaju na očekivanjima i vjerovatnoći, a ne isključivo na onome što su stvarno vidjeli. Prema njegovom tumačenju, studenti su nesvjesno povezali nasilno i haotično ponašanje s tadašnjom [[stereotip]]nom predstavom [[Revolucija|revolucionara]] koji nosi crveni šal.<ref name="Godet_2007_T1">{{cite book |last=Godet |first=Michel |date=2007 |title=Manuel de prospective stratégique : Une indiscipline intellectuelle |volume=1 |edition=3e |publisher=Dunod |location=Paris |isbn=978-2-10-053161-5 |url=http://www.laprospective.fr/dyn/francais/ouvrages/la_prospective_strategique/t1-manuel-de-prospective-strategique-dunod-2007.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref><ref name="Kapferer_2017">{{cite book |last=Kapferer |first=Jean-Noël |date=2017 |title=Rumors: Uses, Interpretations, and Images |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-351-49249-2 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781351492492_A30456900/preview-9781351492492_A30456900.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Datoteka:ConferenceBE.jpg|mini|desno|300px|[[Beatrice Ensor]] sa, slijeva nadesno, [[Ovide Decroly]], [[Pierre Bovet]], Édouard Claparède, [[Paul Geheeb]] i [[Adolphe Ferrière]], tokom konferencije Međunarodne lige za novo obrazovanje, 1920-ih ]] Godine 1913, [[Mina Audemars]] i [[Louise Lafendel]] osnovale su ustanovu ''Maison des petits'' na Claparèdeovu inicijativu. Claparède se smatra jednim od psihologa koji su imali snažan utjecaj na razvoj psiholoških teorija [[Jean Piaget|Jeana Piageta]], posebno u oblastima dječije psihologije i psihologije inteligencije.<ref name="FJP_Claparede" /> Posebno se istakao i istraživanjima iz oblasti [[neuropsihologija|neuropsihologije]] [[pamćenje|pamćenja]]. Poznat je po eksperimentu kojim je nastojao ispitati da li traumatična iskustva mogu ostati sačuvana uprkos ozbiljnim poremećajima kratkoročnog pamćenja. U okviru tog istraživanja proučavao je pacijenticu oboljelu od [[Amnezija|amnezije]], koja je zadržala dugoročna sjećanja i sposobnost rasuđivanja, ali nije mogla pamtiti nedavne događaje. Iako ju je svakodnevno posjećivao, pacijentica ga nije prepoznavala. Tokom jednog susreta Claparède je sakrio pribadaču u ruku i njome je ubo dok su se rukovali. Sljedećeg dana pacijentica ga ponovo nije prepoznala, ali je pokazala oklijevanje kada joj je pružio ruku, kao da je nesvjesno očekivala opasnost. Claparède je na osnovu toga zaključio da emocionalna iskustva mogu ostaviti trag u pamćenju čak i kada je svjesno prisjećanje ozbiljno narušeno. Njegova međunarodna reputacija, kao i intenzivna saradnja s psiholozima iz različitih zemalja, doprinijeli su brzom širenju i prihvatanju njegovih ideja u međunarodnim naučnim krugovima. === Privatni život === Édouard Claparède bio je oženjen Hélène Spir (1873–1955), kćerkom ruskog filozofa [[African Spir|Africana Spira]] (1837–1890). Imali su dvoje djece: sina Jean-Louisa, koji je preminuo 21. aprila 1937. u 35. godini života,<ref name="Baudouin_1939">{{cite book |last=Baudouin |first=Charles |date=1939 |title=Jean-Louis Claparède: reflets de sa vie |publisher=Delachaux & Niestlé |location=Neuchâtel-Paris |pages=152 |url=https://cdiantoniosergio.cases.pt/Nyron/Library/Catalog/winlibsrch.aspx?doc=7887 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> i kćerku Eliane, rođenu 2. novembra 1908. == Naslijeđe == Po Édouardu Claparèdeu danas nosi ime Koledž Claparède, srednjoškolska obrazovna ustanova u [[Ženeva|Ženevi]].<ref name="College_Claparede">{{cite web |title=Collège Claparède: Accueil |url=https://edu.ge.ch/secondaire2/college-claparede/accueil |website=École en ligne – République et canton de Genève |publisher=Département de l'instruction publique (DIP) |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> S druge strane, trg Claparède u [[Ženeva|Ženevi]] nije nazvan po njemu, već po njegovom stricu [[René-Édouard Claparède|Renéu-Édouardu Claparèdeu]] (1832–1871), poznatom biologu. == Djela == Među najpoznatijim djelima Édouarda Claparèdea nalaze se radovi iz oblasti dječije psihologije, eksperimentalne pedagogije, psihologije svjedočenja, obrazovanja i psihologije inteligencije. Njegovi radovi imali su značajan utjecaj na razvoj moderne pedagogije i [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]]. * ''Perception stéréognostique et stéréo-agnosie'' (1898)<ref name="Claparede_Stereognosie_1898">{{cite journal |last=Claparède |first=Édouard |date=1898 |title=Perception stéréognostique et stéréo-agnosie |journal=L'Année psychologique |volume=5 |pages=65-81 |url=https://www.persee.fr/doc/psy_0003-5033_1898_num_5_1_3045 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''L’Association des idées'' (1903)<ref name="Claparede_Association_1903">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1903 |title=L’Association des idées |publisher=Octave Doin |location=Paris |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k11718131/f8.item |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Experimental Pedagogy and the Psychology of the Child'' (1905)<ref name="Claparede_1911_EN">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1911 |title=Experimental Pedagogy and the Psychology of the Child |translator-last=Louch |translator-first=Mary |translator2-last=Dickens |translator2-first=Henry |publisher=Edward Arnold |location=London |url=https://archive.org/details/b28077180 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Expérience sur le témoignage'' (1906) * ''Expériences collectives sur le témoignage et la confrontation'' (1906) * ''La psychologie animale de Charles Bonnet'' (1909)<ref name="Claparede_Bonnet_1909">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1909 |title=La psychologie animale de Charles Bonnet |publisher=librairie Georg et Cie |location=Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k1504568x?rk=128756;0 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Rapports et comptes-rendus du VIe Congrès international de psychologie'' (1910)<ref name="Claparede_Congres_1910">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1910 |title=Rapports et comptes-rendus du VIe Congrès international de psychologie (Genève, 2-7 août 1909) |publisher=libr. Kündig |location=Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3414480g?rk=85837;2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''La psychologie du témoignage'' (1910) * ''Les chevaux savants d'Elberfeld'' (1913)<ref name="Claparede_Elberfeld_1913">{{cite journal |last=Claparède |first=Édouard |date=13. 3. 1913 |title=Les chevaux savants d'Elberfeld |journal=Conférence à la Société française de philosophie |url=http://s3.archive-host.com/membres/up/784571560/GrandesConfPsycho/Psycho03-Claparede-1913.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''L'école sur mesure'' (1920)<ref name="Claparede_Ecole_Sur_Mesure">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1920 |title=L'école sur mesure |publisher=Payot & Cie |location=Paris-Lausanne |url=https://bibnum.bibliotheque-diderot.fr/s/bibnum/ark:/85506/bgqqcc |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''L'orientation professionnelle: ses problèmes et ses méthodes'' (1922)<ref name="Claparede_BIT_1922">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1922 |title=L'orientation professionnelle: ses problèmes et ses méthodes |publisher=Bureau international du Travail |location=Genève |series=Études et documents, série J (Enseignement) |volume=1 |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bd6t5379995j/f7.item |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Les méthodes d'éducation et la psychologie appliquée'' (1923) * ''Quelques remarques sur le subconscient'' (1923) * ''Comment diagnostiquer les aptitudes chez les écoliers'' (1924) * ''L’Éducation fonctionnelle'' (1931) * ''Mélanges, tome V: 1928–1931'' (1931)<ref name="Claparede_Melanges_1931">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1931 |title=Mélanges (V: 1928-1931) |publisher=Université de Genève |location=Genève |url=https://access.archive-ouverte.unige.ch/access/metadata/6ef95178-34ab-408f-acc6-9020843f6540/download |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''La Genèse de l’hypothèse'' (1933) * ''Morale et Politique ou Les vacances de la probité'' (1940)<ref name="Claparede_1940_UQAM">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |date=1940 |title=Morale et Politique ou Les vacances de la probité |publisher=Éditions de la Baconnière |location=Neuchâtel |url=https://classiques.uqam.ca/classiques/claparede_edouard/morale_et_politique/claparede_morale.pdf |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Djela u saradnji == Ludwig Edinger i Édouard Claparède, ''Über Tierpsychologie; zwei Vorträge'' (1908)<ref name="Edinger_Claparede_1908">{{cite book |last=Edinger |first=Ludwig |last2=Claparède |first2=Édouard |date=1908 |title=Über Tierpsychologie; zwei Vorträge |publisher=J. A. Barth |location=Leipzig |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/000425300 |access-date=16. 5. 2026 |language=de}}</ref> === Predgovori === * Ernest Reymond-Nicolet, ''Je me détends: contrôle de soi-même par le relâchement musculaire'' (1922)<ref name="Reymond_Nicolet_1922">{{cite book |last=Reymond-Nicolet |first=Ernest |date=1922 |title=Je me détends: contrôle de soi-même par le relâchement musculaire |publisher=Éditions Forum |location=Neuchâtel / Genève |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k5612556f?rk=21459;2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * Marie Kaczynska, ''Succès scolaire et intelligence'' (1935)<ref name="Kaczynska_1935">{{cite book |last=Kaczynska |first=Marie |date=1935 |title=Succès scolaire et intelligence |publisher=Delachaux et Niestlé |location=Neuchâtel / Paris |series=Collection d'actualités pédagogiques |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bd6t5379908k?rk=107296;4 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> === Prepiska === * Édouard Claparède i Henri de Lacaze-Duthiers<ref name="Claparede_Lacaze_Duthiers">{{cite web |last=Claparède |first=Édouard |last2=Lacaze-Duthiers |first2=Henri de |title=Correspondance d'Édouard Claparède et Henri de Lacaze-Duthiers |url=https://patrimoine.sorbonne-universite.fr/medias/0c/ee/c2/f7/0ceec2f7-15f3-4a6c-a1f3-efc176b8d79b/files/1_HLD_0624.pdf |website=Bibliothèque de Sorbonne Université |publisher=Patrimoine numérisé de Sorbonne Université |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * Édouard Claparède i Hélène Antipoff<ref name="Claparede_Antipoff_2010">{{cite book |last=Claparède |first=Édouard |last2=Antipoff |first2=Hélène |date=2010 |title=Édouard Claparède - Hélène Antipoff. Correspondance (1914-1940) |editor-last=Ruchat |editor-first=Martine |publisher=éditions Leo S. Olschki |location=Genève / Florence |series=Bibliothèque Histoire des sciences |url=https://access.archive-ouverte.unige.ch/access/metadata/317896c9-1071-4be7-b580-99a83696a11b/download |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Édouard Claparède}} * [https://www.unige.ch/archives/aijjr/application/files/8114/4042/1747/claparede_melanges_chrono_APA.pdf Hronološka bibliografija Édouarda Claparèdea (PDF)] na zvaničnom arhivu Univerziteta u Ženevi (fr) * [https://www.persee.fr/authority/49340 Digitalna baza Persée – Édouard Claparède], lista naučnih radova i publikacija (fr) * [https://gallica.bnf.fr/services/engine/search/sru?operation=searchRetrieve&version=1.2&maximumRecords=50&collapsing=true&exactSearch=true&query=(dc.creator%20adj%20%22Clapar%C3%A8de%20%20%C3%89douard%22%20or%20dc.contributor%20adj%20%22Clapar%C3%A8de%20%20%C3%89douard%22) Digitalna baza Gallica (BnF)], digitalizovana izvorna djela Édouarda Claparèdea u Francuskoj nacionalnoj biblioteci (fr) * [http://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per385 Biografija i bibliografske reference u digitalnim izvorima] u okviru projekta VLP Instituta Max Planck za historiju nauke (en) (de) * [https://www.unige.ch/campus/index.php/download_file/view/214/491/ Édouard Claparède, conquérant aboulique (PDF)] – biografski članak u klupskom magazinu ″Campus″ Univerziteta u Ženevi (fr) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Claparède, Édouard}} [[Kategorija:Rođeni 1873.]] [[Kategorija:Umrli 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Ženeva]] [[Kategorija:Švicarski psiholozi]] [[Kategorija:Švicarski pedagozi]] [[Kategorija:Švicarski neurolozi]] [[Kategorija:Dječiji psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] kxewxhp2aizr43zsjmqbjze81ksvhyu 0 534556 3894615 3846762 2026-06-06T10:13:37Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Velika Usora | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|36|55|N|17|51|13|E}} | mapframe-caption = Ušće Velike Usore kod Teslića | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = područje ispod vrha Očauš, u planinskom masivu [[Borja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = sastav s [[Mala Usora|Malom Usorom]] kod [[Teslić]]a | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 36 | ušće_lat_s = 55 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 51 | ušće_long_s = 13 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Usora (rijeka)|Usoru]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Usora (rijeka)|Usora]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Teslić]], [[Republika Srpska]] | gradovi kroz koje protiče = [[Teslić]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Velika Usora''' je rijeka u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na području [[Teslić]]a. Nastaje u planinskom području [[Borja|Borje]], ispod vrha Očauš, a do Teslića nosi lokalni naziv Velika Usora.<ref name="tors">{{cite web |title=River Usora |url=https://turizamrs.org/en/rijeka-usora/ |website=Tourist Organization of Republic of Srpska |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Kod Teslića se na lokalitetu Sastavci spaja s [[Mala Usora|Malom Usorom]], čime nastaje [[Usora (rijeka)|Usora]], lijeva pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]].<ref name="tors"/> == Tok == Velika Usora teče kroz brdsko-planinski i šumoviti prostor zapadno od Teslića, a zatim ulazi u Teslićku kotlinu. Kanjon Velike Usore kao područje čistog toka i ribolovno čini atraktivnu dionicu od planinskog dijela prema Tesliću.<ref name="via">{{cite web |title=Velika Usora Canyon |url=https://trail.viadinarica.com/mobile/en/point/gorge/velika-usora-canyon/22202603/ |website=Via Dinarica |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Značaj == Dolina Velike Usore važna je za prostorni razvoj Teslića i naselja u njegovom zapadnom zaleđu. Rijeka je imala značaj za razvoj lokalne industrije i iskorištavanje šumskog bogatstva planinskog područja Borje. U savremenom periodu ističe se po pejzažnoj vrijednosti, ribolovu i prirodnim predjelima gornjeg toka.<ref name="via"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Usore]] [[Kategorija:Teslić]] oox4e218pt0eulbgnrnmpxdo5k9wof3 0 534558 3894614 3891248 2026-06-06T10:13:35Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894614 wikitext text/x-wiki Unutar bioloških sistema, '''degeneracija''' se javlja kada strukturno različite komponente/putevi mogu obavljati slične funkcije (tj. efektivno su zamjenjive) pod određenim uslovima, ali obavljaju različite funkcije u drugim uslovima.<ref name="Edelman and Gally">{{cite journal | author = Edelman and Gally | title = Degeneracy and complexity in biological systems | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences, USA | year = 2001 | volume = 98 | issue = 24 | pages = 13763–13768 | doi = 10.1073/pnas.231499798| last2 = Gally | first2 = J. A. |pmc =61115 | pmid=11698650| bibcode = 2001PNAS...9813763E | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal|last1=Mason|first1=Paul H.|title=Degeneracy: Demystifying and destigmatizing a core concept in systems biology|journal=Complexity|date=2. 1. 2015|volume=20|issue=3|pages=12–21|doi=10.1002/cplx.21534|bibcode=2015Cmplx..20c..12M}}</ref> Degeneracija je stoga relacijsko [[svojstvo]] koje zahtijeva poređenje ponašanja dvije ili više komponenti. Konkretno, ako je degeneracija prisutna u paru komponenti, tada će postojati uslovi u kojima će par izgledati [[funkcionalna redundantnost|funkcionalno redundantno]], ali i drugi uslovi u kojima će se činiti funkcionalno različitim.<ref name="Edelman and Gally"/><ref name="Whitacre">{{cite journal | author = Whitacre | title = Degeneracy: a link between evolvability, robustness and complexity in biological systems | journal = Theoretical Biology and Medical Modelling | year = 2010 | volume = 7 | issue = 6 | doi = 10.1186/1742-4682-7-6 | page = 6| arxiv = 0910.2586 | bibcode=2009arXiv0910.2586W | pmid = 20167097 | pmc = 2830971 | doi-access = free }}</ref> Ova upotreba termina praktično nema nikakve veze sa upitno smislenim konceptom evolucijski [[Devolucija|degeneriranih]] [[populacija]] koje su izgubile [[zajednički predak|predačke]] funkcije.<ref>{{Cite journal |last1=Edelman |first1=Gerald M. |last2=Gally |first2=Joseph A. |date=20. 11. 2001 |title=Degeneracy and complexity in biological systems |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=98 |issue=24 |pages=13763–13768 |doi=10.1073/pnas.231499798 |doi-access=free |pmc=61115 |pmid=11698650|bibcode=2001PNAS...9813763E }}</ref> == Biološki primjeri == Primjeri degeneracije nalaze se u [[genetički kod|genetičkom kodu]], kada mnogo različitih [[nukleotid|nukleotidnih sekvenci]] kodira isti [[polipeptid]]; u [[savijanje proteina|savijanju proteina]], kada se različiti polipeptidi savijaju, da bi bili strukturno i funkcionalno ekvivalentni; u [[protein]]skim funkcijama, kada se uočavaju preklapajuće funkcije vezivanja i slične [[kataliza|katalitske]] specifičnosti; u [[metabolizam|metabolizmu]], kada mogu koegzistirati višestruki, paralelni [[biosinteza|biosintetski]] i [[katabolizam|katabolitski]] putevi. Općenito, degeneracija se uočava u proteinima svake funkcionalne klase (npr. [[enzim]]ske, strukturne ili regulatorne),<ref name="Atamas">{{cite journal | author = Atamas | title = Les affinités électives | journal = Pour la Science | year = 2005 | volume = 46 | pages = 39–43 }}</ref><ref name="Wagner">{{cite journal | author = Wagner | title = The role of population size, pleiotropy and fitness effects of mutations in the evolution of overlapping gene functions | journal = Genetics | year = 2000 | volume = 154 | issue = 3 | pages = 1389–1401 | doi = 10.1093/genetics/154.3.1389 | pmid = 10757778 | pmc = 1461000}}</ref> skupovi [[proteinski kompleks|proteinskih kompleksa]],<ref name="Kurakin">{{cite journal | author = Kurakin | title = Scale-free flow of life: on the biology, economics, and physics of the cell | journal = Theoretical Biology and Medical Modelling | year = 2009 | volume = 6 | issue = 1 | pmid=19416527 | doi=10.1186/1742-4682-6-6 | pmc=2683819 | page=6 | doi-access = free }}</ref> [[ontogeneza|ontogeneze]],<ref name="Newman">{{cite journal | author = Newman | title = Generic physical mechanisms of tissue morphogenesis: A common basis for development and evolution | journal = Journal of Evolutionary Biology | year = 1994 | volume = 7 | issue = 4 | page = 480 | doi = 10.1046/j.1420-9101.1994.7040467.x| s2cid = 14216659 | doi-access = }}</ref> [[nervni sistem|nervnog sistema]],<ref name="Tononi et al.">{{cite journal | author = Tononi | title = Measures of degeneracy and redundancy in biological networks | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences, USA | year = 1999 | volume = 96 | issue = 6 | pages = 3257–3262 | doi = 10.1073/pnas.96.6.3257| pmid = 10077671 | last2 = Sporns | first2 = O. | last3 = Edelman | first3 = G. M. |display-authors=etal|pmc =15929 | bibcode = 1999PNAS...96.3257T | doi-access = free }}</ref> [[ćelijska signalizacija]] (preslušavanje) i brojni drugi biološki konteksti. == Doprinos robusnosti == Degeneracija doprinosi [[Robusnost (evolucija)|robusnosti]] [[osobina|bioloških osobina]], putem nekoliko mehanizama. Degenerirane komponente kompenziraju jedna drugu u uslovima u kojima su funkcionalno redundantni, čime se obezbjeđuje robusnost protiv kvara komponenti ili puta. Budući da su degenerirane komponente donekle drugačije, imaju tendenciju da posjeduju jedinstvene osjetljivosti tako da je manje vjerovatno da će ciljani napad, kao što je specifični [[:wikt:inhibitor|inhibitor]], predstavljati rizik za sve komponente odjednom.<ref name="Whitacre" /> Postoje brojni biološki primjeri gdje degeneracija doprinosi robusnosti na ovaj način. Naprimjer, [[Genska porodica|genske porodice]] mogu [[kodon|kodirati]] različite proteine s mnogo različitih uloga, ali ponekad ovi proteini mogu kompenzirati jedni druge tokom gubitka ili potisnutih [[ekspresija gena]], kao što se vidi u razvojnim ulogama genske porodice [[adhezin]]a (sličnih [[imunoglobulin]]ima) u [[rod (biologija)|rodu]] ''[[Saccharomyces]]''.<ref name="Guo et al.">{{cite journal | author = Guo | title = A Saccharomyces gene family involved in invasive growth, cell-cell adhesion, and mating | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences, USA | year = 2000 | volume = 97 | issue = 22 | pages = 12158–12163 | doi = 10.1073/pnas.220420397| last2 = Styles | first2 = C. A. | last3 = Feng | first3 = Q. | last4 = Fink | first4 = G. R. |display-authors=etal| bibcode = 2000PNAS...9712158G | pmc =17311 | pmid=11027318| doi-access = free }}</ref> [[Nutrijent]]i mogu se [[Metabolizam|metabolizirati]] različitim [[metabolički put|metaboličkim putevima]], koji su efektivno zamjenjivi za određene [[metabolit]]e, iako ukupni efekti svakog puta nisu identični.<ref name="Kitano">{{cite journal | author = Kitano | title = Biological robustness | journal = Nature Reviews Genetics | year = 2004 | volume = 5 | issue = 11 | pages = 826–837 | doi = 10.1038/nrg1471 | pmid = 15520792| s2cid = 7644586 }}</ref><ref name="Ma and Zeng">{{cite journal | author = Ma and Zeng | title = The connectivity structure, giant strong component and centrality of metabolic networks | journal = Bioinformatics | year = 2003 | volume = 19 | issue = 11 | pages = 1423–1430 | doi = 10.1093/bioinformatics/btg177 | pmid = 12874056 | last2 = Zeng | first2 = AP| doi-access = free }}</ref> Kod [[kancer]]a, terapije koje ciljaju [[EGF-receptor]] onemogućene su [[Koaktivacija (transkripcija)|koaktivacijom]] alternativnih [[receptorska tirozin-kinaza|receptorskih tirozin kinaza]] (RTK) koje imaju djelimično funkcionalno preklapanje s EGF-receptorom (i stoga su degenerirane), ali nisu ciljane istim specifičnim inhibitorom EGF-receptora.<ref name="Huang et al.">{{cite journal | author = Huang | title = Quantitative analysis of EGFRvIII cellular signaling networks reveals a combinatorial therapeutic strategy for glioblastoma | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | year = 2007 | volume = 104 | issue = 31 | pages = 12867–72 | doi = 10.1073/pnas.0705158104 | last2 = Mukasa | first2 = A. | last3 = Bonavia | first3 = R. | last4 = Flynn | first4 = R. A. | last5 = Brewer | first5 = Z. E. | last6 = Cavenee | first6 = W. K. | last7 = Furnari | first7 = F. B. | last8 = White | first8 = F. M.|display-authors=etal | pmid=17646646 | pmc=1937558| bibcode = 2007PNAS..10412867H | doi-access = free }}</ref><ref name="Stommel et al.">{{cite journal | author = Stommel| title = Coactivation of receptor tyrosine kinases affects the response of tumor cells to targeted therapies | journal = Science | year = 2007 | volume = 318 | issue = 5848 | pages = 287–90 | doi = 10.1126/science.1142946 | pmid = 17872411 | last2 = Kimmelman | first2 = AC | last3 = Ying | first3 = H | last4 = Nabioullin | first4 = R | last5 = Ponugoti | first5 = AH | last6 = Wiedemeyer | first6 = R | last7 = Stegh | first7 = AH | last8 = Bradner | first8 = JE | last9 = Ligon | first9 = KL| last10 = Brennan | first10 = C. | last11 = Chin | first11 = L. | last12 = Depinho | first12 = R. A. | display-authors = 8 | bibcode = 2007Sci...318..287S | s2cid = 36607054 | doi-access = free }}</ref> == Teorija == [[slika:Relationships between degeneracy, complexity, robustness, and evolvability.png|thumb|right|300px|Teorijski odnosi između bioloških svojstava koja su važna za evoluciju. Za pregled dokaza koji podržavaju ove odnose, pogledajte.<ref name="Whitacre"/>]] Nekoliko teorijskih dostignuća je istaklo veze između degeneracije i važnih bioloških mjerenja vezanih za robusnost, složenost i [[evolubilnost]]. To uključuje: * Teorijski argumenti podržani simulacijama sugerišu da degeneracija može dovesti do distribuiranih oblika robusnosti u mrežama interakcije proteina.<ref name="Whitacre and Bender">{{cite journal | author = Whitacre and Bender | title = Networked buffering: a basic mechanism for distributed robustness in complex adaptive systems | journal = Theoretical Biology and Medical Modelling | year = 2010 | volume = 7 | issue = 20 | page = 20| doi = 10.1186/1742-4682-7-20 | last2 = Bender | first2 = Axel | pmid=20550663 | pmc=2901314 | doi-access = free }}</ref> Ti autori sugeriraju da se slični [[fenomen]]i vjerovatno javljaju i u drugim biološkim mrežama i potencijalno mogu doprinijeti otpornosti [[ekosistem]]a. * Tononi ''i saradnici'' pronašli su dokaze da je degeneracija neodvojiva od postojanja hijerarhijske složenosti u [[neuron]]skim populacijama.<ref name="Tononi i saradnici"/> Oni tvrde da je veza između degeneracije i složenosti vjerovatno mnogo općija. * Prilično apstraktne simulacije podržale su hipotezu da degeneracija fundamentalno mijenja sklonost genetičkog sistema da pristupi novim [[nasljeđivanje|nasljednim]] [[fenotip]]ovima<ref name="Whitacre and Bender_b">{{cite journal | author = Whitacre and Bender | title = Degeneracy: a design principle for achieving robustness and evolvability | journal = Journal of Theoretical Biology | year = 2010 | volume = 263 | issue = 1 | pages = 143–153 | doi = 10.1016/j.jtbi.2009.11.008 | pmid = 19925810 | last2 = Bender | first2 = A|arxiv = 0907.0510 | bibcode = 2010JThBi.263..143W | s2cid = 11511132 }}</ref> i da bi degeneracija stoga mogla biti preduvjet za otvorenu [[evolucija|evoluciju]]. * Tri gore navedene hipoteze integrirane su u<ref name="Whitacre"/> gdje predlažu da degeneracija igra centralnu ulogu u otvorenoj evoluciji biološke složenosti. U istom članku tvrdi se da odsustvo degeneracije unutar mnogih dizajniranih (abiotičkih) kompleksnih sistema može pomoći u objašnjavanju zašto se čini da je robusnost u sukobu s fleksibilnošću i prilagodljivošću, kao što se vidi u softveru, [[sistemskom inženjerstvu]] i [[vještačkom životu]].<ref name="Whitacre"/> == Vidi također == * [[Kanalizacija (genetika)|Kanalizacija]] * [[Ekvifinalnost]] ==Reference== {{refspisak}} == Dodatni izvori == Budući da postoji mnogo različitih tipova sistema koji podležu nasljednim varijacijama i selekciji (vidi [[Univerzalni darvinizam]]), degeneracija je postala izrazito interdisciplinarna tema. Slijedeći tekst pruža kratak vodič za primjenu i proučavanje degeneracije unutar različitih disciplina. '''[[Komunikacija sa životinjama]]''' * {{cite journal | author = Hebets E. A., Barron A. B., Balakrishnan C. N., Hauber M. E., Mason P. H., Hoke K. L. | issue = 1826 | title = A systems approach to animal communication | journal = Proc. R. Soc. B | volume = 283 | doi = 10.1098/rspb.2015.2889 | year=2016| pmc = 4810859 | pmid=26936240}} '''[[Kulturna varijacija]]''' * {{cite journal | author = Downey G | year = 2012 | title = Cultural variation in rugby skills: A preliminary neuroanthropological report | journal = Annals of Anthropological Practice | volume = 36 | issue = 1| pages = 26–44 | doi=10.1111/j.2153-9588.2012.01091.x}} '''[[Ekosistem]]i''' * {{cite journal | author = Atamas S., Bell J. | year = 2009 | title = Degeneracy-Driven Self-Structuring Dynamics in Selective Repertoires | journal = Bulletin of Mathematical Biology | volume = 71 | issue = 6| pages = 1349–1365 | doi=10.1007/s11538-009-9404-z| pmc = 3707519 | pmid=19337776}} '''[[Epigenetika]]''' * {{cite journal | author = Maleszka R., Mason P.H., Barron A.B. | year = 2014 | title = Epigenomics and the concept of degeneracy in biological systems | journal = Briefings in Functional Genomics | volume = 13| issue = 3| pages = 191–202| doi = 10.1093/bfgp/elt050 | pmid = 24335757 | pmc = 4031454 | doi-access = free }} '''[[Historija i filozofija nauke]]''' * {{cite journal | author = Mason P.H. | year = 2010 | title = Degeneracy at Multiple Levels of Complexity | journal = Biological Theory | volume = 5 | issue = 3| pages = 277–288 | doi=10.1162/biot_a_00041| s2cid = 83846240 }} '''[[Sistemska biologija]]''' * {{cite journal | author = Solé R.V., Ferrer-Cancho R., Montoya J.M., Valverde S. | year = 2002 | title = Selection, tinkering, and emergence in complex networks | url = http://complex.upf.es/~ricard/complexityNETS.pdf | journal = Complexity | volume = 8 | issue = 1 | pages = 20–33 | doi = 10.1002/cplx.10055 | bibcode = 2002Cmplx...8a..20S | hdl = 2117/176298 | access-date = 16. 5. 2026 | archive-date = 29. 5. 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220529235305/http://complex.upf.es/~ricard/complexityNETS.pdf | url-status = dead }} * {{cite journal | author = Whitacre J.M., Bender A. | year = 2010 | title = Networked buffering: a basic mechanism for distributed robustness in complex adaptive systems | journal = Theoretical Biology and Medical Modelling | volume = 7 | issue = 20 | page = 20 | bibcode = 2009arXiv0912.1961W | arxiv = 0912.1961 | doi = 10.1186/1742-4682-7-20 | pmid=20550663 | pmc=2901314 | doi-access = free }} * {{cite journal | author = Mason P.H. | year = 2015 | title = Degeneracy: Demystifying and destigmatizing a core concept in systems biology | journal = Complexity | volume = 20 | issue = 3| pages = 12–21 | doi = 10.1002/cplx.21534 | bibcode = 2015Cmplx..20c..12M }} * {{cite journal | author = Mason P.H., Domínguez D. J.F., Winter B., Grignolio A. | year = 2015 | title = Hidden in plain view: degeneracy in complex systems | journal = BioSystems | volume = 128 | pages = 1–8 | doi = 10.1016/j.biosystems.2014.12.003 | pmid = 25543071 | bibcode = 2015BiSys.128....1M }} '''[[Evolucija]]''' * {{cite journal | author = Edelman G.M., Gally J.A. | year = 2001 | title = Degeneracy and complexity in biological systems | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences, USA | volume = 98 | issue = 24| pages = 13763–13768 | doi=10.1073/pnas.231499798| bibcode = 2001PNAS...9813763E | pmid=11698650 | pmc=61115| doi-access = free }} * {{cite journal | author = Whitacre J.M. | year = 2010 | title = Degeneracy: a link between evolvability, robustness and complexity in biological systems | journal = Theoretical Biology and Medical Modelling | volume = 7 | issue = 6 | page = 6 | bibcode = 2009arXiv0910.2586W | arxiv = 0910.2586 | doi = 10.1186/1742-4682-7-6 | pmid = 20167097 | pmc = 2830971 | doi-access = free }} * {{cite journal | author = Whitacre J.M., Bender A. | year = 2010 | title = Degeneracy: a design principle for achieving robustness and evolvability | journal = Journal of Theoretical Biology | volume = 263 | issue = 1| pages = 143–53 | doi=10.1016/j.jtbi.2009.11.008 | pmid=19925810| arxiv = 0907.0510 | bibcode = 2010JThBi.263..143W | s2cid = 11511132 }} * {{cite journal | author = Whitacre J.M., Atamas S.P. | year = 2011| title = The Diversity Paradox: How Nature Resolves an Evolutionary Dilemma | bibcode = 2011arXiv1112.3115W | arxiv=1112.3115}} '''[[Imunologija]]''' * {{cite journal | author = Cohn M | year = 2005 | title = Degeneracy, mimicry and crossreactivity in immune recognition | journal = Molecular Immunology | volume = 42 | issue = 5| pages = 651–655 | doi=10.1016/j.molimm.2004.09.010| pmid = 15607824 }} * Cohen, I.R., U. Hershberg, and S. Solomon, 2004 Antigen-receptor degeneracy and immunological paradigms. Molecular Immunology, . 40(14–15) pp.&nbsp;993–996. * Tieri, P., G.C. Castellani, D. Remondini, S. Valensin, J. Loroni, S. Salvioli, and C. Franceschi, Capturing degeneracy of the immune system. In Silico Immunology. Springer, 2007. * {{cite journal | author = Tieri P., Grignolio A., Zaikin A., Mishto M., Remondini D., Castellani G.C., Franceschi C. | year = 2010 | title = Network, degeneracy and bow tie. Integrating paradigms and architectures to grasp the complexity of the immune system | journal = Theor Biol Med Model | volume = 7 | page = 32 | doi=10.1186/1742-4682-7-32| pmid = 20701759 | pmc = 2927512 | doi-access = free }} '''[[Vještački život]], [[Računska inteligencija]]''' * Andrews, P.S. and J. Timmis, A Computational Model of Degeneracy in a Lymph Node. Lecture Notes in Computer Science, 2006. 4163: p.&nbsp;164. * Mendao, M., J. Timmis, P.S. Andrews, and M. Davies. The Immune System in Pieces: Computational Lessons from Degeneracy in the Immune System. in Foundations of Computational Intelligence (FOCI). 2007. * Whitacre, J.M. and A. Bender. Degenerate neutrality creates evolvable fitness landscapes. in WorldComp-2009. 2009. Las Vegas, Nevada, USA. * Whitacre, J.M., P. Rohlfshagen, X. Yao, and A. Bender. The role of degenerate robustness in the evolvability of multi-agent systems in dynamic environments. in PPSN XI. 2010. Kraków, Poland. * {{cite journal | author = Macia J., Solé R. | year = 2009 | title = Distributed robustness in cellular networks: insights from synthetic evolved circuits | journal = Journal of the Royal Society Interface| volume = 6 | issue = 33| pages = 393–400 | doi=10.1098/rsif.2008.0236| pmid = 18796402 | pmc = 2658657 }} * Fernandez-Leon, J.A. (2011). Evolving cognitive-behavioural dependencies in situated agents for behavioural robustness. BioSystems 106, pp.&nbsp;94–110.<ref name=jaf2011a>{{cite journal | title = Evolving cognitive-behavioural dependencies in situated agents for behavioural robustness | journal = BioSystems | year = 2011 | first = J.A. | last = Fernandez-Leon | volume = 106 | issue = 2–3 | pages = 94–110 | doi= 10.1016/j.biosystems.2011.07.003 | pmid=21840371| bibcode = 2011BiSys.106...94F }}</ref> * Fernandez-Leon, J.A. (2011). Behavioural robustness: a link between distributed mechanisms and coupled transient dynamics. BioSystems 105, Elsevier, pp.&nbsp;49–61.<ref name=jaf2011b>{{cite journal | title = Behavioural robustness: a link between distributed mechanisms and coupled transient dynamics | journal = BioSystems | year = 2011 | first = J.A. | last = Fernandez-Leon | volume = 105 | issue = 1 | pages = 49–61 | doi= 10.1016/j.biosystems.2011.03.006 | pmid=21466836| bibcode = 2011BiSys.105...49F }}</ref> * Fernandez-Leon, J.A. (2010). Evolving experience-dependent robust behaviour in embodied agents. BioSystems 103:1, Elsevier, pp.&nbsp;45–56.<ref name=jaf2010>{{cite journal | title = Evolving experience-dependent robust behaviour in embodied agents | journal = BioSystems | year = 2010 | first = J.A. | last = Fernandez-Leon | volume = 103 | issue = 1 | pages = 45–56 | doi= 10.1016/j.biosystems.2010.09.010 | pmid=20932875}}</ref> '''[[Mozak]]''' * Price, C. and K. Friston, Degeneracy and cognitive anatomy. Trends in Cognitive Sciences, 2002. 6(10) pp.&nbsp;416–421. * Tononi, G., O. Sporns, and G.M. Edelman, Measures of degeneracy and redundancy in biological networks. Proceedings of the National Academy of Sciences, USA, 1999. 96(6) pp.&nbsp;3257–3262. * Mason, P.H. (2014) What is normal? A historical survey and neuroanthropological perspective, in Jens Clausen and Neil Levy. (Eds.) Handbook of Neuroethics, Springer, pp.&nbsp;343–363. '''[[Lingvistika]]''' * {{cite journal | author = Winter B | year = 2014 | title = Spoken language achieves robustness and evolvability by exploiting degeneracy and neutrality | journal = BioEssays | volume = 36 | issue = 10| pages = 960–967 | doi = 10.1002/bies.201400028 | pmid = 25088374 | s2cid = 27876941 }} '''[[Onkologija]]''' * Tian, T., S. Olson, J.M. Whitacre, and A. Harding, The origins of cancer robustness and evolvability. Integrative Biology, 2011. 3: pp.&nbsp;17–30. '''[[Recenzija]]''' * Lehky, S., Peer Evaluation and Selection Systems: Adaptation and Maladaptation of Individuals and Groups through Peer Review. 2011: BioBitField Press. === Istraživači === * [https://www.researchgate.net/profile/Duarte_Araujo Duarte Araujo] * [https://medschool.umaryland.edu/facultyresearchprofile/viewprofile.aspx?id=3151 Sergei Atamas] * [https://www.researchgate.net/profile/Andrew_Barron2?_sg=rxhRChyvrnsXGFMa1rxZvUJzHg50M7U7PTQORYjUN3k%2FCTf2AcbHTkozy77nui1K_6mW%2FLGmQwuXVZmCFdtVsaF5AYtOB68Eay7ed%2FsI%2F8BPDHkzm6ZTqX2OXngRpE99A Andrew Barron] * [https://www.researchgate.net/researcher/38130543_Keith_Davids Keith Davids] * [[Gerald Edelman]] * [http://biology.anu.edu.au/Richard_maleszka/ Ryszard Maleszka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130319101136/http://biology.anu.edu.au/Richard_maleszka/ |date=19. 3. 2013 }} * [https://www.researchgate.net/profile/Paul_Mason12 Paul Mason] * [https://www.researchgate.net/researcher/38643511_Ludovic_Seifert Ludovic Seifert] * [https://web.archive.org/web/20110504024735/http://www.santafe.edu/about/people/profile/Ricard%20Sol%C3%A9 Ricard Sole] * [[Giulio Tononi]] * [https://sites.google.com/site/jamesmwhitacre/Home James Whitacre] ==Vanjski linkovi== * [https://degeneracy.wordpress.com degeneracy research community] {{DEFAULTSORT:Degeneracy (Biology)}} [[Kategorija:Koncepti u biologiji]] [[Kategorija:Biološke teorije]] [[Kategorija:Evolucijski značajni biološki fenomeni]] [[Kategorija:Sistemska biologija]] [[Kategorija:Evolucijska dinamika]] [[Kategorija:Evolucijski procesi]] 79xntm1wd55g0f339ghq5im8xx6gu4s 0 534559 3894613 3891249 2026-06-06T10:13:33Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894613 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} [[Slika:Trait-scale-bimodal.png|thumb|right|320px|[[reakcijska norma|Norme reakcije]] za dva [[genotip]]a. Genotip B pokazuje snažno bimodalnu distribuciju koja ukazuje na diferencijaciju u različite fenotipove. Svaki fenotip koji proizlazi iz genotipa A je zaštićen od varijacija okoline – kanaliziran je.]] '''Kanalizacija''' je mjera sposobnosti populacije da proizvede isti [[fenotip]] bez obzira na varijabilnost okoline ili [[genotip]]a. To je oblik [[robusnost (evolucija)|evolucijske robusnosti]]. Termin je skovao [[C. H. Waddington]], 1942. godine, kako bi obuhvatio činjenicu da su "razvojne reakcije, kako se javljaju u [[organizmi]]ma podvrgnutim [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]]... prilagođene tako da dovedu do jednog određenog krajnjeg rezultata bez obzira na manje varijacije u uslovima tokom reakcije".<ref>{{cite journal | vauthors = Waddington CH |title=Canalization of development and the inheritance of acquired characters |journal=[[Nature]] |volume=150 |pages=563–565 |year=1942 |doi=10.1038/150563a0 |issue=3811|bibcode=1942Natur.150..563W |s2cid=4127926 }}</ref> Koristio ovu riječ umjesto robusnosti, kako bi uzeo u obzir da biološki sistemi nisu robusni na sasvim isti način kao, naprimjer, inženjerski sistemi. Biološka robusnost ili kanalizacija nastaje kada su razvojni putevi oblikovani evolucijom. Waddington je uveo koncept [[epigenetika|epigenetičkog pejzaža]], u kojem se stanje organizma kotrlja "nizbrdo" tokom razvoja. U ovoj metafori, kanalizirana osobina ilustrovana je kao dolina (koju je nazvao kreodom), okružena visokim grebenima, sigurno vodeći [[fenotip]] ka njegovoj "sudbini". Waddington je tvrdio da se kanali formiraju u [[epigenetika|epigenetičkom pejzažu]] tokom evolucije i da je ova [[heuristika]] korisna za razumijevanje jedinstvenih kvaliteta biološke robusnosti..<ref>{{cite book| vauthors = Waddington CH |title=The strategy of the genes |year=1957 |publisher=George Allen & Unwin}}</ref> ==Genetička asimilacija== Waddington je koristio koncept kanalizacije kako bi objasnio svoje eksperimente o [[genetička asimilacija|genetičkoj asimilaciji]].<ref>{{cite journal |doi=10.2307/2405747 |author=Waddington CH |title=Genetic assimilation of an acquired character |journal=Evolution|volume=7 |issue=2 |pages=118–126 |year=1953 |jstor=2405747}}</ref> U ovim eksperimentima, izložio je [[kukuljica|kukuljicu]] vrste ''[[Drosophila melanogaster]]'' toplotnom šoku. Ovaj poremećaj okoline uzrokovao je da neke mušice razviju fenotip bez ukrštenih vena. Zatim je [[Vještačko odaviranje|odabrao]] [[fenotip]] bez ukrštenih vena. Na kraju se [[fenotip]] bez ukrštenih krilnih vena pojavio čak i bez toplotnog šoka. Kroz ovaj proces genetičke asimilacije, fenotip izazvan okolinom postao je naslijedan. Waddington je to objasnio kao formiranje novog kanala u epigenetičkom pejzažu. Međutim, moguće je objasniti genetićku asimilaciju koristeći samo [[kvantitativna genetika|kvantitativnu genetiku]] i model praga, bez pozivanja na koncept kanalizacije.<ref>{{cite journal |doi=10.1086/282040 |author=Stern C |title=Selection for subthreshold differences and the origin of pseudoexogenous adaptations |journal=American Naturalist|volume=92 |pages=313–316 |year=1958 |issue=866|bibcode=1958ANat...92..313S |s2cid=84634317 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Bateman KG |title=The genetic assimilation of the dumpy phenocopy |journal=American Naturalist|volume=56 |issue=3 |pages=341–351 |year=1959 |doi=10.1007/bf02984790|s2cid=41242659 }}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1146/annurev.es.22.110191.000433 |author=Scharloo W |title=Canalization – genetic and developmental aspects |journal=Annual Review of Ecology and Systematics|volume=22 |pages=65–93 |year=1991|issue=1 |bibcode=1991AnRES..22...65S }}</ref><ref>{{cite book|vauthors=Falconer DS, Mackay TF |title=Introduction to Quantitative Genetics |pages=309–310 |year=1996}}</ref> Međutim, teorijski modeli koji uključuju kompleksnu [[mapa genotipa - fenotip|mapu genotip – fenotip]], pronašli su dokaze za evoluciju fenotipske robusnosti <ref>{{cite journal | vauthors = Siegal ML, Bergman A | title = Waddington's canalization revisited: developmental stability and evolution | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 99 | issue = 16 | pages = 10528–32 | date = august 2002 | pmid = 12082173 | pmc = 124963 | doi = 10.1073/pnas.102303999 | bibcode = 2002PNAS...9910528S | doi-access = free }}</ref> doprinosi genetskoj asimilaciji,<ref>{{cite journal | vauthors = Masel J | title = Genetic assimilation can occur in the absence of selection for the assimilating phenotype, suggesting a role for the canalization heuristic | journal = Journal of Evolutionary Biology | volume = 17 | issue = 5 | pages = 1106–10 | date = septembar 2004 | pmid = 15312082 | doi = 10.1111/j.1420-9101.2004.00739.x | doi-access = free }}</ref> čak i kada je selekcija samo za razvojnu stabilnost, a ne za određeni fenotip, te se stoga kvantitativno-genetički modeli ne primjenjuju. Ove studije sugeriraju da heuristika kanalizacije i dalje može biti korisna, izvan jednostavnijeg koncepta robusnosti. ==Hipoteza o kongruenciji== Ni kanalizacija ni robusnost nisu jednostavne veličine za kvantifikaciju: uvijek je potrebno odrediti koja je [[osobina]] kanalizirana (robustna) na koje perturbacije. Naprimjer, perturbacije mogu doći ili iz okoline ili [[mutacijska robusnost|iz mutacija]]. Sugerirano je da različite perturbacije imaju '''kongruentne''' efekte na razvoj koji se odvija na epigenetičkom pejzažu.<ref>{{cite journal |vauthors=Meiklejohn CD, Hartl DL |title=A single mode of canalization |journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=17 |pages=468–473 |year=2002 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02596-X |issue=10 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ancel LW, Fontana W | title = Plasticity, evolvability, and modularity in RNA | journal = The Journal of Experimental Zoology | volume = 288 | issue = 3 | pages = 242–83 | date = oktobar 2000 | pmid = 11069142 | doi = 10.1002/1097-010X(20001015)288:3<242::AID-JEZ5>3.0.CO;2-O | bibcode = 2000JEZ...288..242A | citeseerx = 10.1.1.43.6910 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Szöllosi GJ, Derényi I | title = Congruent evolution of genetic and environmental robustness in micro-RNA | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 26 | issue = 4 | pages = 867–74 | date = april 2009 | pmid = 19168567 | doi = 10.1093/molbev/msp008 | arxiv = 0810.2658 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Wagner GP, Booth G, Bagheri-Chaichian H | journal = Evolution; International Journal of Organic Evolution | volume = 51 | issue = 2 | pages = 329–347 | date = april 1997 | pmid = 28565347 | doi = 10.2307/2411105 | citeseerx = 10.1.1.27.1001 | jstor = 2411105 | title = A Population Genetic Theory of Canalization }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lehner B | title = Genes confer similar robustness to environmental, stochastic, and genetic perturbations in yeast | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 2 | date = februar 2010 | pmid = 20140261 | pmc = 2815791 | doi = 10.1371/journal.pone.0009035 | veditors = Polymenis M | bibcode = 2010PLoSO...5.9035L | doi-access = free }}</ref> Međutim, ovo bi moglo zavisiti od molekularnog mehanizma odgovornog za robusnost i biti različito u različitim slučajevima.<ref>{{cite journal | vauthors = Masel J, Siegal ML | title = Robustness: mechanisms and consequences | journal = Trends in Genetics | volume = 25 | issue = 9 | pages = 395–403 | date = septembar 2009 | pmid = 19717203 | pmc = 2770586 | doi = 10.1016/j.tig.2009.07.005 }}</ref> ==Evolucijski kapacitet== Metafora kanalizacije sugerira da su neke fenotipske osobine vrlo otporne na male perturbacije, zbog kojih razvoj ne izlazi iz kanala i brzo se vraća prema dolje, s malim uticajem na konačni ishod razvoja. Ali perturbacije čija magnituda prelazi određeni prag izbit će iz kanala, pomjerajući razvojni proces u nepoznati prostor. Naprimjer, proučavanje [[alel]]ne serije za [[FGF8|Fgf8]], važan gen za kraniofacijalni razvoj, sa smanjenim nivoima [[ekspresija gena]] pokazalo je da fenotip ostaje kanaliziran sve dok je nivo ekspresije iznad 40% ekspresije [[divlji tip|divljeg tipa]].<ref>{{cite journal | vauthors = Green RM, Fish JL, Young NM, Smith FJ, Roberts B, Dolan K, Choi I, Leach CL, Gordon P, Cheverud JM, Roseman CC, Williams TJ, Marcucio RS, Hallgrímsson B | display-authors = 6 | title = Developmental nonlinearity drives phenotypic robustness | journal = Nature Communications | volume = 8 | issue = 1| date = decembar 2017 | pmid = 29213092 | pmc = 5719035 | doi = 10.1038/s41467-017-02037-7 | bibcode = 2017NatCo...8.1970G }}</ref> Jaka robusnost do određene granice, s malom robusnošću nakon nje, je obrazac koji bi mogao povećati [[evolubilnost]] u promjenjivom okruženju.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Eshel I, Matessi C | title = Canalization, genetic assimilation and preadaptation. A quantitative genetic model | journal = Genetics | volume = 149 | issue = 4 | pages = 2119–33 | date = august 1998 | doi = 10.1093/genetics/149.4.2119 | pmid = 9691063 | pmc = 1460279 }}</ref> Kanalizacija velikog skupa [[genotip]]ova u ograničeni fenotipski prostor predložena je kao mehanizam za akumulaciju, na neutralan način, [[mutacija]] koje bi inače mogle biti štetne.<ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Paaby AB, Rockman MV | title = Cryptic genetic variation: evolution's hidden substrate | journal = Nature Reviews. Genetics | volume = 15 | issue = 4 | pages = 247–58 | date = april 2014 | pmid = 24614309 | pmc = 4737706 | doi = 10.1038/nrg3688 }}</ref> Genetička kanalizacija bi mogla omogućiti [[evolucijski kapacitet]], gdje se [[genetička raznolikost]] akumulira u populaciji, tokom vremena, zaštićena od [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]] jer obično ne utiče na fenotipove. Ova skrivena raznolikost bi se zatim mogla osloboditi ekstremnim promjenama u okruženju ili molekularnim prekidačima, oslobađajući prethodno kriptične genetičke varijacije, koje zatim mogu doprinijeti brzom naletu evolucije,<ref name=":1"/> [[fenomen]]u koji se naziva dekanalizacija. Ciklusi kanalizacije–dekanalizacije mogli bi objasniti naizmjenične periode stagnacije, gdje se genotipska raznolikost akumulira bez morfoloških promjena, nakon čega slijede brze morfološke promjene, kada dekanalizacija oslobađa fenotipsku raznolikost i postaje podložna [[prirodno odabiranje|prirodnoj selekciji]], u [[Fosil|fosilnom zapisu]], pružajući tako potencijalno razvojno objašnjenje za [[isprekidana ravnoteža|isprekidanu ravnotežu]].<ref name=":0"/> == HSP90 i dekanalizacija == Godine 1998, [[Susan Lindquist]] otkrila je da [[heterozigot]]ni mutanti ''[[Drosophila melanogaster]]'' ''hsp83'' pokazuju veliku raznolikost fenotipova (od spolnih češljeva na glavi, do [[fenotip]]ova sličnih skutoidu i zarezanih krila). Pokazala je da se ovi fenotipovi mogu prenijeti na sljedeću generaciju, što sugerira genetsku osnovu za te fenotipove.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Rutherford SL, Lindquist S | title = Hsp90 as a capacitor for morphological evolution | journal = Nature | volume = 396 | issue = 6709 | pages = 336–42 | date = novembar 1998 | pmid = 9845070 | doi = 10.1038/24550 | bibcode = 1998Natur.396..336R | s2cid = 204996106 }}</ref> Autori su pretpostavili da ''[[Hsp90]]'' (gen mutiran u ''hsp83''), kao proteinski [[Šaperom|pratitelj]], ima ključnu ulogu u savijanju i aktivaciji mnogih proteina uključenih u razvojne signalne puteve, te na taj način štiti od genetičkih varijacija u tim putevima.<ref>{{cite journal | vauthors = Whitesell L, Lindquist SL | title = HSP90 and the chaperoning of cancer | journal = Nature Reviews. Cancer | volume = 5 | issue = 10 | pages = 761–72 | date = oktobar 2005 | pmid = 16175177 | doi = 10.1038/nrc1716 | s2cid = 22098282 }}</ref> Mutanti ''hsp83'' stoga bi oslobodilo kriptičnu genetčku varijaciju, što bi rezultiralo raznolikošću fenotipova. U 2002., Lindquist je pokazao da farmakološka inhibicija [[Hsp90|HSP90]] kod ''[[Arabidopsis thaliana]]'' također dovodi do širokog spektra [[fenotip]]ova, od kojih se neki mogu smatrati adaptivnim, što dodatno podržava kanalizirajuću ulogu [[Hsp90|HSP90]].<ref>{{cite journal | vauthors = Queitsch C, Sangster TA, Lindquist S | title = Hsp90 as a capacitor of phenotypic variation | journal = [[Nature]] | volume = 417 | issue = 6889 | pages = 618–24 | date = juni 2002 | pmid = 12050657 | doi = 10.1038/nature749 | bibcode = 2002Natur.417..618Q | s2cid = 4419085 }}</ref> Konačno, isti tip eksperimenta na pećinskoj ribi meksička tetra ''[[Astyanax mexicanus]]'' dao je slične rezultate. Ova [[vrsta]] obuhvata dvije populacije: populaciju s očima koja živi ispod površine vode i [[populacija|populaciju]] slijepih, bez [[oči]]ju koja živi u pećinama. Pećinska populacija ne samo da nema oči, već pokazuje i uveliko smanjenu veličinu orbite. Inhibicija HSP90 dovodi do povećane varijacije u veličini orbite, što bi moglo objasniti kako se ova osobina mogla razviti u samo nekoliko ]]generacija]]. Daljnja analiza je pokazala da niska provodljivost u pećinskoj vodi izaziva stresni odgovor koji oponaša inhibiciju [[Hsp90|HSP90]], pružajući mehanizam za dekanalizaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Rohner N, Jarosz DF, Kowalko JE, Yoshizawa M, Jeffery WR, Borowsky RL, Lindquist S, Tabin CJ | display-authors = 6 | title = Cryptic variation in morphological evolution: HSP90 as a capacitor for loss of eyes in cavefish | journal = Science | volume = 342 | issue = 6164 | pages = 1372–5 | date = decembar 2013 | pmid = 24337296 | pmc = 4004346 | doi = 10.1126/science.1240276 | bibcode = 2013Sci...342.1372R }}</ref> Interpretacija originalnog rada o ''[[Drosophila melanogaster]]'' <ref name=":2"/> sada je predmet kontroverzi. Molekularna analiza mutanta hsp83 pokazala je da je '''Hsp90''' neophodan za biogenezu [[piRNK]] koja interaguje sa [[Piwi]], skupa [[mala RNK|malih RNK]] koje potiskuju [[transpozon]]e u germinativnoj liniji.<ref>Mutation in this gene results in the gene being expressed</ref> uzrokujući masovne [[transpozon]]e<ref>{{cite journal |last1=Hackett |first1=Perry B. |last2=Largaespada |first2=David A. |last3=Switzer |first3=Kirsten C. |last4=Cooper |first4=Laurence J. N. |title=Evaluating risks of insertional mutagenesis by DNA transposons in gene therapy |url= |journal=Translational Research |pages=265–283 |language=en |doi=10.1016/j.trsl.2012.12.005 |date=1. 4. 2013|volume=161 |issue=4 |pmid=23313630 |pmc=3602164 }}</ref> insercijska [[mutageneza]] koja bi mogla objasniti fenotipsku diverzifikaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Specchia V, Piacentini L, Tritto P, Fanti L, D'Alessandro R, Palumbo G, Pimpinelli S, Bozzetti MP | display-authors = 6 | title = Hsp90 prevents phenotypic variation by suppressing the mutagenic activity of transposons | journal = Nature | volume = 463 | issue = 7281 | pages = 662–5 | date = februar 2010 | pmid = 20062045 | doi = 10.1038/nature08739 | bibcode = 2010Natur.463..662S | s2cid = 4429205 }}</ref> == Značaj varijabilnosti u komponentama == Razumijevanje varijabilnosti je važan aspekt razumijevanja prirodne selekcije i mutacija. Varijabilnost se može klasificirati u dvije kategorije: moduliranje [[fenotip]]skih varijacija i moduliranje proizvedenih fenotipova.<ref>{{cite journal |last1=Hallgrímsson |first1=Benedikt |last2=Willmore |first2=Katherine |last3=Hall |first3=Brian K. |title=Canalization, Developmental Stability, and Morphological Integration in Primate Limbs |journal=American Journal of Physical Anthropology |pages=131–158 |date=2002|volume=Suppl 35 |issue=S35 |doi=10.1002/ajpa.10182 |pmid=12653311 |pmc=5217179 |bibcode=2002AJPA..119S.131H }}</ref> Prisustvo ove takozvane pristranosti u genetičkoj varijabilnosti omogućava nam da se stekne daljnji uvid u to kako su određeni fenotipovi uspješniji u smislu njihove stvarne morfologije, biohemijskog sastava ili ponašanja.<ref>{{cite journal |last1=West-Eberhard |first1=M J |title=Phenotypic Plasticity and the Origins of Diversity |journal=Annual Review of Ecology and Systematics |date=novembar 2018 |volume=20 |issue=Annual Review of Ecology and Systematics |pages=249–278 |doi=10.1146/annurev.es.20.110189.001341 }}</ref> Poznato je da organizmi trebaju razviti sistematski integrirane sisteme kako bi napredovali u svojim specifičnim ekosistemima. To se odnosi i na morfologiju, gdje se varijacije moraju događati sistematskim redoslijedom; u suprotnom, fenotipske mutacije neće opstati zbog pojave prirodne selekcije. Varijacija utiče na [[brzina evolucije|brzinu i stopu evolucijskih promjena]] putem selekcije i modulacije fenotipskih varijacija.<ref>{{cite journal |last1=Loewe |first1=Laurence |last2=Hill |first2=William G. |title=The population genetics of mutations: good, bad and indifferent |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |pages=1153–1167 |doi=10.1098/rstb.2009.0317 |date=27. 4. 2010|volume=365 |issue=1544 |pmid=20308090 |pmc=2871823 }}</ref> Konačno, ovo rezultira manjom količinom raznolikosti uočene tokom evolucije, jer većina fenotipova ne opstaje duže od nekoliko generacija zbog svoje inferiorne morfologije, biohemijskog sastava ili fizičkog kretanja ili izgleda. == Također pogledajte== *[[Razvojna buka]] *[[Fenotipska integracija]] *[[Fenotipska plastičnost]] *[[Teorija razvojnih sistema]] *[[Genetska regulatorna mreža]] *[[Sistemska biologija]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{genarch}} {{DEFAULTSORT:Kanalizacija (genetika)}} [[Kategorija:Razvojna biologija]] [[Kategorija:Evolucija]] [[Kategorija:Populacijska genetika]] i0vind03bfl3m0bsj25mmacfehtbzrq 0 534579 3894612 3891250 2026-06-06T10:13:30Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894612 wikitext text/x-wiki [[Slika:Reactive Nitrogen Global Annual Fluxes.jpg|thumb|upright=1.9| Globalno kruženje reaktivnog dušika<ref name="Fowler 2013"/> uključujući industrijsku proizvodnju gnojiva,<ref name="Galloway 2008"/> dušik koji fiksiraju prirodni ekosistemi,<ref name="Vitousek 2013"/> kao dušik fiksiran okeanima,<ref name="Voss 2013"/> dušik fiksiran poljoprivrednim usjevima,<ref name="Mark A 2013"/> NO_x emitiran sagorijevanjem biomase,<ref name="Vuuren 2011"/> NO_x emitiran iz tla,<ref name="Pilegaard 2013"/> dušik fiksiran gromom,<ref name="Levy 1996"/> NH₃ emitiran kopnenim ekosistemima,<ref name="Sutton 2013"/> taloženje dušika na kopnene površine i okeane,<ref name="Dentener 2006"/><ref name="Duce 2008"/> NH₃ emitiran iz okeana,<ref name="Duce 2008"/><ref name="Bouwman 2011"/><ref name="Solomon 2007"/> okean; emisije NO₂ iz atmosfere,<ref name="Sutton 2011"/> denitrifikacija u okeanima,<ref name="Voss 2013"/><ref name="Duce 2008" /><ref name="Deutsch 2007" /> i reaktivno zatrpavanje dušika u okeanima.<ref name="Mark A 2013"/>]] '''Ciklus dušika''' jest [[biogeohemijski ciklus]] kojim se [[dušik]] pretvara u više hemijskih oblika dok cirkuliše između [[atmosferea|atmosferskog]], [[kopneni ekosistem|kopnenog]] i [[morski ekosistem|morskog ekosistema]]. Konverzija sušika može se provesti i biološkim i fizičkim procesima. Važni procesi u dušiknom ciklusu uključuju [[fiksacija dušika|fiksaciju]], [[amonifikacija|amonifikaciju]], [[nitrifikacija|nitrifikaciju]] i [[denitrifikacija|denitrifikaciju]]. Većina [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] (78%) je atmosferski dušik,<ref name="CarrollSalt2004p93" /> što ga čini najvećim izvorom dušika. Međutim, atmosferski dušik ima ograničenu dostupnost za biološku upotrebu, što dovodi do nedostatka iskoristivog dušika u mnogim vrstama [[ekosistem]]a. Dušični ciklus je od posebnog interesa za ekologe jer dostupnost dušika može utjecati na brzinu ključnih procesa u ekosistemu, uključujući primarnu proizvodnju i razgradnju. Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva, upotrebe umjetnih dušičnih gnojiva i ispuštanja dušika u [[otpadne vode]] dramatično su promijenile globalni ciklus dušika.<ref name="Kuypers 2011" /><ref name="Galloway 2004" /><ref name="Reis 2016" /> Ljudska modifikacija globalnog ciklusa dušika može negativno uticati na prirodni okoliš, a također i na ljudsko zdravlje.<ref name="Gu 2012" /><ref name="Kim 2017"/> == Procesi == {{Biogeohemijski ciklus}} Dušik je prisutan u okolišu u širokom spektru hemijskih oblika, uključujući organski dušik, [[amonij]] ({{chem2|NH4+}}), [[nitrit]] ({{chem2|NO2-}}), [[nitrat]] ({{chem2|NO3-}}), [[dušik-dioksid]] ({{chem2|N2O}}), [[dušik-monoksid]] (NO) ili neorganski dušikov plin ({{chem2|N2}}). Organski dušik može biti u obliku živog organizma, [[humus]]a ili u međuproduktima razgradnje organske tvari. Procesi opisani u ciklusu dušika transformiraju dušikove tvari iz jednog oblika u drugi. Mnoge od ovih procesa provode [[mikroorganizmi|mikrobi]], bilo u nastojanju da prikupe energiju ili da akumuliraju dušik u obliku potrebnom za njihov rast. Naprimjer, [[metabolički otpad|dušični otpad]] u životinjskom [[urin]]u razgrađuje se pomoću [[nitrificirajuća bakterija|nitrificirajućih bakterija]] u tlu kako bi ga biljke koristile. Dijagram pored pokazuje kako se ovi procesi uklapaju i formiraju ciklus dušika. === Fiksacija dušika === {{Glavni|Fiksacija dušika}} Konverzija gasovitog dušika ({{chem2|N2}}) u [[nitrat]]e i [[nitrit]]e, putem atmosferskih, industrijskih i bioloških procesa naziva se [[fiksacija duiška]]. Atmosferski dušik mora se preraditi, ili "[[fiksacija dušika|fiksirati]]", u upotrebljiv oblik koji biljke mogu apsorbirati. Između pet i 10 milijardi kg godišnje fiksira se udarima [[grom]]a, ali većinu fiksacije vrše slobodnoživeće ili [[simbioza|simbiotsk]] [[bakterije]] poznate kao [[diazotrofi]]. Ove bakterije imaju [[enzim]] [[nitrogenaza|nitrogenazu]] koji kombinuje plinoviti dušik sa [[vodik]]om, kako bi proizveo [[amonijak]], koji bakterije pretvaraju u druge [[organski spoj|organske spojeve]]. Većina biološke fiksacije dušika se odvija aktivnošću [[molibden]]ske (Mo)-nitrogenaze, koja se nalazi u širokom spektru bakterija i nekim [[Arheja]]ma. Mo-nitrogenaza je složeni dvokomponentni [[enzim]] koji ima više prostetičkih grupa koje sadrže metal.<ref name="Moir 2011"/> Primjer slobodnoživućih bakterija je ''[[Azotobacter]]''. Simbiotske bakterije koje fiksiraju dušik, kao što je ''[[Rhizobium]]'', obično žive u korijenskim kvržicama [[Fabaceae|mahunarki]] (kao što su [[grašak]], [[alfalfa]] i [[bagrem]]i). Ovdje formiraju [[mutualizam]]ski odnos s biljkom, proizvodeći amonijak u zamjenu za [[ugljikohidrat]]e. Zbog ovog odnosa, mahunarke će često povećati sadržaj dušika u tlima siromašnim dušikom. Nekoliko ne-mahunarki također može formirati takve [[simbioza|simbioze]]. Danas se oko 30% ukupnog fiksnog dušika proizvodi industrijski korištenjem [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovod procesa]],<ref name="Smith 2004"/> koji koristi visoke temperature i pritiske za pretvaranje plinovitog dušika i izvora vodika ([[prirodni plin]] ili [[nafta]]) u amonijak.<ref name="Smil 2000"/> === Asimilacija === {{Glavni|Asimilacija (biologija)|Asimilacija dušika}} [[Biljke]] mogu apsorbirati nitrate ili amonij iz tla, putem korijenovih dlačica. Ako se apsorbira nitrat, prvo se reducira na nitritne, a zatim na amonijeve ione radi ugradnje u [[aminokiseline]], [[nukleinske kiseline]] i [[hlorofil]]. Kod biljaka koje imaju simbiotski odnos s [[rizobij]]ima, dio dušika asimilira se u obliku amonijevih iona, direktno iz kvržica. Sada je poznato da postoji složeniji ciklus aminokiselina između ''Rhizobia'' [[bakteroid]]a i biljaka. Biljka bakteroidima osigurava aminokiseline, tako da asimilacija amonijaka nije potrebna, a bakteroidi prenose [[aminokiseline]] (s novofiksiranim dušikom) natrag biljci, formirajući tako međuovisni odnos.<ref name="Willey 2011"/> Dok mnoge [[životinje]], [[gljive]] i ostali [[heterotrof]]ni organizmi dobijaju dušik unosom [[aminokiselina]], [[nukleotid]]a i ostalih [[mala molekula|malih organskih molekula]], drugi heterotrofi (uključujući mnoge [[bakterije]]) mogu koristiti neorganske spojeve, poput amonijaka, kao jedine izvore dušika. Korištenje različitih izvora dušika (N) pažljivo je regulirano u svim organizmima. === Amonifikacija === Kada biljka ili životinja ugine ili životinja izbaci otpad, početni oblik dušika je [[Organska tvar|organski]], prisutan u oblicima kao što su aminokiseline i DNK.<ref>{{Cite web |title=The Nitrogen Cycle: Processes, Players, and Human Impact {{!}} Learn Science at Scitable |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/the-nitrogen-cycle-processes-players-and-human-15644632/ |access-date=13. 2. 2025 |website=www.nature.com |language=en}}</ref> [[Bakterije]] i [[gljive]] pretvaraju ovaj organski dušik u amonijak, a ponekad i amonij, kroz niz procesa koji se nazivaju [[amonifikacija]] ili [[mineralizacija]] tla. Ovo je posljednji korak u ciklusu dušika koji uključuje [[organski spoj|organske spojeve]].<ref>{{Citation |last=Strock |first=J.S. |title=Ammonification |date=2008 |pages=162–165 |url=https://www.sciencedirect.com/topics/earth-and-planetary-sciences/ammonification |access-date=13. 2. 2025 |publisher=Elsevier |language=en |doi=10.1016/B978-008045405-4.00256-1 |isbn=978-0-08-045405-4 |encyclopedia=Encyclopedia of Ecology|url-access=subscription }}</ref> Uključeni su brojni [[enzim]]i, uključujući [[dehidrogenaza|dehidrogenaze]], [[proteaza|proteaze]] i [[deaminacija|deaminaze]] kao što su [[glutamat-dehidrogenaza]] i [[glutamin-sintetaza]].<ref name=":2">{{Citation |last1=Cabello |first1=P. |title=Nitrogen Cycle |date=1. 1. 2009 |encyclopedia=Encyclopedia of Microbiology (Third Edition) |pages=299–321 |editor-last=Schaechter |editor-first=Moselio |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123739445000559 |access-date=18. 3. 2025 |place=Oxford |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-373944-5 |last2=Roldán |first2=M. D. |last3=Castillo |first3=F. |last4=Moreno-Vivián |first4=C.}}</ref> Mineralizacija i [[amonifikacija]] dušika imaju pozitivnu [[korelacija|korelaciju]] s organskim dušikom u tlu,<ref>{{Cite journal |last1=Marion |first1=G. M. |last2=Black |first2=C. H. |date=1988 |title=Potentially Available Nitrogen and Phosphorus Along a Chaparral Fire Cycle Chronosequence |url=https://acsess.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Soil Science Society of America Journal |language=en |volume=52 |issue=4 |pages=1155–1162 |doi=10.2136/sssaj1988.03615995005200040048x |bibcode=1988SSASJ..52.1155M |issn=1435-0661|url-access=subscription }}</ref> soil microbial biomass, and average annual precipitation.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Li |first1=Zhaolei |last2=Tian |first2=Dashuan |last3=Wang |first3=Bingxue |last4=Wang |first4=Jinsong |last5=Wang |first5=Song |last6=Chen |first6=Han Y. H. |last7=Xu |first7=Xiaofeng |last8=Wang |first8=Changhui |last9=He |first9=Nianpeng |last10=Niu |first10=Shuli |date=2019 |title=Microbes drive global soil nitrogen mineralization and availability |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.14557?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Global Change Biology |language=en |volume=25 |issue=3 |pages=1078–1088 |doi=10.1111/gcb.14557 |pmid=30589163 |bibcode=2019GCBio..25.1078L |issn=1365-2486|url-access=subscription }}</ref> Također blisko reaguju na promjene temperature.<ref>{{Cite journal |last1=Pierre |first1=S. |last2=Hewson |first2=I. |last3=Sparks |first3=J. P. |last4=Litton |first4=C. M. |last5=Giardina |first5=C. |last6=Groffman |first6=P. M. |last7=Fahey |first7=T. J. |date=2017 |title=Ammonia oxidizer populations vary with nitrogen cycling across a tropical montane mean annual temperature gradient |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/ecy.1863?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecology |language=en |volume=98 |issue=7 |pages=1896–1907 |doi=10.1002/ecy.1863 |pmid=28419436 |bibcode=2017Ecol...98.1896P |issn=1939-9170|url-access=subscription }}</ref> Međutim, ovi procesi usporavaju se u prisustvu [[vegetacija|vegetacije]] sa visokim odnosom [[ugljik]]a i [[dušik]]a<ref>{{Cite journal |last=Gosz |first=J. R. |date=1981 |title=Nitrogen Cycling in Coniferous Ecosystems |journal=Ecological Bulletins |issue=33 |pages=405–426 |jstor=45128679 |issn=0346-6868}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Vitousek |first1=Peter M. |last2=Gosz |first2=James R. |last3=Grier |first3=Charles C. |last4=Melillo |first4=Jerry M. |last5=Reiners |first5=William A. |date=1982 |title=A Comparative Analysis of Potential Nitrification and Nitrate Mobility in Forest Ecosystems |url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1942609?getft_integrator=sciencedirect_contenthosting&src=getftr |journal=Ecological Monographs |language=en |volume=52 |issue=2 |pages=155–177 |doi=10.2307/1942609 |jstor=1942609 |bibcode=1982EcoM...52..155V |issn=1557-7015|url-access=subscription }}</ref> i gnojidbe šećerom.<ref>{{Cite journal |last1=Zagal |first1=Erick |last2=Persson |first2=Jan |date=1. 10. 1994 |title=Immobilization and remineralization of nitrate during glucose decomposition at four rates of nitrogen addition |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0038071794902127 |journal=Soil Biology and Biochemistry |volume=26 |issue=10 |pages=1313–1321 |doi=10.1016/0038-0717(94)90212-7 |bibcode=1994SBiBi..26.1313Z |issn=0038-0717|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeLuca |first1=T. H. |last2=Keeney |first2=D. R. |date=1. 1. 1993 |title=Glucose-induced nitrate assimilation in prairie and cultivated soils |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF00001116 |journal=Biogeochemistry |language=en |volume=21 |issue=3 |pages=167–176 |doi=10.1007/BF00001116 |bibcode=1993Biogc..21..167D |issn=1573-515X|url-access=subscription }}</ref> [[Slika:Nitrogen Cycle - Reactions and Enzymes.svg|thumb|upright=1.6| {{center|'''Mikrobni ciklus dušika'''{{hsp}}<ref name="Sparacino-Watkins 2013" /><ref name="Simon 2013" />}} [[Anammox|ANAMMOX]] je anaerobna oksidacija amonijaka, [[Disimilatorna redukcija nitrata do amonijaka|DNRA]] disimilatorna je redukcija nitrata do amonijaka, a [[Comammox|COMAMMOX]] je njegova potpuna [[oksidacija]].]] === Nitrifikacija === {{Glavni|Nitrifikacija}} Konverzija amonijaka u nitrat prvenstveno vrši se pomoću bakterija koje žive u tlu i drugih nitrificirajućih bakterija. U primarnoj fazi nitrifikacije, oksidaciju amonijaka ({{chem2|NH4+}}) vrše bakterije poput [[vrsta]] [[rod (biologija)|roda]] ''[[Nitrosomonas]]'', koje pretvaraju amonijak u [[nitrit]]e ({{chem2|NO2–}}). Ostale bakterijske vrste, kao što su u rodu ''[[Nitrobacter]]'', odgovorne su za oksidaciju nitrita ({{chem2|NO2–}}) u [[nitrat]]e ({{chem2|NO3-}}). Važno je da se [[amonijak]] ({{chem2|NH3}}) pretvori u nitrate ili nitrite jer je [[toksičnost|toksičan]] za [[biljke]]. Zbog njihove vrlo visoke [[rastvorljivost]]i i zato što tla nisu u stanju zadržati [[anion]]e, nitrati mogu ući u [[podzemne vode]]. Povišeni nitrati u podzemnim vodama predstavljaju problem za upotrebu vode za piće jer nitrati mogu uticati na nivo kisika u krvi kod dojenčadi i uzrokovati [[methemoglobinemija|methemoglobinemiju]] ili [[sindrom plave bebe]].<ref name="Vitousek 1997"/> Tamo gdje [[podzemne vode]] obnavljaju protok [[potok]]a, obogaćene nitratima mogu doprinijeti [[eutrofikacija|eutrofikaciji]], procesu koji dovodi do velike populacije i rasta algi, posebno [[populacija]] [[plavozelene alge|plavozelenih]]. Iako nije direktno toksičan za riblji svijet, poput amonijaka, nitrat može imati indirektne učinke na [[ribe]], ako doprinosi ovoj eutrofikaciji. Dušik je doprinio ozbiljnim problemima eutrofikacije u nekim vodenim tijelima. Od 2006. godine, primjena dušičnih gnojiva se sve više kontrolira u [[UK|Britaniji]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To se događa na isti način kao i kontrola [[fosfor]]nih gnojiva, čije se ograničenje obično smatra bitnim za oporavak eutroficiranih vodenih tijela. === Denitrifikacija === {{glavni| Denitrifikacija}} Denitrifikacija je redukcija nitrata nazad u gasoviti azot ({{chem|N|2}}), čime se kompletira ciklus dušika. Ovaj proces izvode bakterijske vrste kao što su u rodu ''[[Pseudomonas]]'' i vrsta ''[[Paracoccus denitrificans]]'', pod anaerobnim uslovima. One koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], umjesto kiseika, tokom disanja. Ove fakultativno (što znači opcijski) anaerobne bakterije mogu živjeti i u aerobnim uslovima. Denitrifikacija se dešava u anaerobnim uslovima, npr. u natopljenim tlima. Denitrificirajuće bakterije koriste nitrate u tlu za disanje i posljedično proizvode plinoviti dušik, koji je inertan i nedostupan biljkama. Denitrifikacija dešava se kod slobodnoživućih [[mikroorganizam]]a, kao i kod obligatnih simbionta anaerobnih [[Cilijate|cilijata]].<ref>{{cite journal |last1=Graf |first1=Jon S. |last2=Schorn |first2=Sina |last3=Kitzinger |first3=Katharina |last4=Ahmerkamp |first4=Soeren |last5=Woehle |first5=Christian |last6=Huettel |first6=Bruno |last7=Schubert |first7=Carsten J. |last8=Kuypers |first8=Marcel M. M. |last9=Milucka |first9=Jana |title=Anaerobic endosymbiont generates energy for ciliate host by denitrification |journal=Nature |date=3. 3. 2021 |volume=591 |issue=7850 |pages=445–450 |doi=10.1038/s41586-021-03297-6| issn=0028-0836|pmid=33658719 |pmc=7969357 |bibcode=2021Natur.591..445G |doi-access=free }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left heights=280px> File:Nitrogen cycle.jpg| Klasični prikaz ciklusa dušika File:Nitrogen Cycle 2.svg|Dijagram ciklusa dušika iznad i ispod zemlje. Atmosferski dušik ide do bakterija koje fiksiraju dušik u [[mahunarka]]ma i tlu, zatim do amonijaka, pa do nitrificirajućih bakterija u nitrite, a nitrate (koje također proizvodi munja), pa zatim nazad u atmosferu ili ga asimiliraju [[biljke]], a zatim [[životinje]]. Dušik u životinjama i biljkama postaje amonijak putem razlagača (bakterija i gljiva). </gallery> <gallery mode=packed style=float:right heights=400px> File:The Nitrogen Cycle.png| Jednostavan prikaz ciklusa dušika. Plava boja predstavlja skladištenje dušika, zelena procese premještanja dušika s jednog mjesta na drugo, a crvena bakterije koje su u tome uključene. </gallery> {{clear left}} === Disimilacijska redukcija nitrata u amonij === {{Glavni| Disimilacijska redukcija nitrata u amonij }} Disimilacijska redukcija nitrata u amonij (DNRA), ili amonifikacija nitratom/nitritom, je proces [[anaerobno disanje|anaerobnog disanja]]. Mikrobi koji poduzimaju DNRA oksidiraju organsku tvar i koriste nitrat kao [[akceptor elektrona]], redukujući ga na [[nitrit]], zatim na [[amonij]] ({{chem2|NO3- -> NO2- -> NH4+}}).<ref name="Lam 2011"/> I denitrificirajuće i nitratno amonificirajuće bakterije takmičiti će se za nitrat u okolišu, iako DNRA djeluje na očuvanje bioraspoloživog dušika kao topljivog amonijaka, umjesto da proizvodi plin didušik.<ref name="Marchant 2014"/> === COMAMOKS=== Tradicionalno, [[nitrifikacija]] odvija se u dva koraka: [[amonijak]] se [[oksid]]ira u nitrit, a zatim se nitrit oksidira u [[nitrat]]. Često ove konverzije vrše različiti organizmi.<ref>{{Cite journal |last=Lawson |first=Christopher E |last2=Lücker |first2=Sebastian |date=1. 4. 2018 |title=Complete ammonia oxidation: an important control on nitrification in engineered ecosystems? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166917301611 |journal=Current Opinion in Biotechnology |series=Energy biotechnology • Environmental biotechnology |volume=50 |pages=158–165 |doi=10.1016/j.copbio.2018.01.015 |issn=0958-1669}}</ref> Neke bakterije –roda [[Nitrospira]] – oksidiraju amonijak u nitrat.<ref>{{Cite journal |last=Zhu |first=Chenyi |last2=Ran |first2=Xiaochuan |last3=Wang |first3=Han |last4=Li |first4=Jia |last5=Xie |first5=Junxiang |last6=Kong |first6=Ziang |last7=Wang |first7=Yayi |date=15. 6. 2026 |title=Enrichment strategies for comammox Nitrospira: Ecological insights and technological innovations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0013935126007899 |journal=Environmental Research |volume=300 |doi=10.1016/j.envres.2026.124458 |issn=0013-9351}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Daims |first=Holger |last2=Lebedeva |first2=Elena V. |last3=Pjevac |first3=Petra |last4=Han |first4=Ping |last5=Herbold |first5=Craig |last6=Albertsen |first6=Mads |last7=Jehmlich |first7=Nico |last8=Palatinszky |first8=Marton |last9=Vierheilig |first9=Julia |last10=Bulaev |first10=Alexandr |last11=Kirkegaard |first11=Rasmus H. |last12=von Bergen |first12=Martin |last13=Rattei |first13=Thomas |last14=Bendinger |first14=Bernd |last15=Nielsen |first15=Per H. |date=decembar 2015 |title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria |url=https://www.nature.com/articles/nature16461 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=528 |issue=7583 |pages=504–509 |doi=10.1038/nature16461 |issn=1476-4687}}</ref> Kombinovani proces naziva se [[Komamoks|COMAMOKS]] = "POTPUNA OKSIDACIJA AMONIJKA."<ref>{{Cite journal |last=Hu |first=Jiajie |last2=Zhao |first2=Yuxiang |last3=Yao |first3=Xiangwu |last4=Wang |first4=Jiaqi |last5=Zheng |first5=Ping |last6=Xi |first6=Chuanwu |last7=Hu |first7=Baolan |date=1. 8. 2021 |title=Dominance of comammox Nitrospira in soil nitrification |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969721016260 |journal=Science of The Total Environment |volume=780 |doi=10.1016/j.scitotenv.2021.146558 |issn=0048-9697}}</ref> Komamoks se nalazi u mnogim [[ekosistemima]], naprimjer, [[Slatka voda|slatkovodni]]<ref>{{Cite web |title=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |url=https://journals.asm.org/action/cookieAbsent |access-date=30. 4. 2026 |website=ASM Journals |language=en |doi=10.1128/aem.01965-22 |pmc=9973019 |pmid=36719237}}</ref> Comammox have been found it could be used in wastewater treatment.<ref>{{Cite journal |last=Jin |first=Da |last2=Zhang |first2=Xiaonong |last3=Zhang |first3=Xingxing |last4=Zhou |first4=Li |last5=Zhu |first5=Zixuan |last6=Deogratias |first6=Ufoymungu Kisa |last7=Wu |first7=Zhiqiang |last8=Zhang |first8=Kangyu |last9=Ji |first9=Xu |last10=Ju |first10=Ting |last11=Zhu |first11=Xurui |last12=Gao |first12=Bo |last13=Ji |first13=Luomiao |last14=Zhao |first14=Rui |last15=Ruth |first15=Guerra |date=20. 10. 2024 |title=A critical review of comammox and synergistic nitrogen removal coupling anammox: Mechanisms and regulatory strategies |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969724050046 |journal=Science of The Total Environment |volume=948 |doi=10.1016/j.scitotenv.2024.174855 |issn=0048-9697}}</ref> === Anaerobna oksidacija amonijaka === {{glavni|Anammoks}} Proces aerobne oksidacije amonijaka [[AN]] poznat je i kao proces [[Anammoks|ANAMOKS]], skraćenica nastala spajanjem prvih [[slogova]] svake od ove tri riječi. Ovaj biološki proces je reakcija [[redoks]]ne [[komproporcionacija|komproporcionacije]], u kojoj [[amonijak]] ([[redukcijsko sredstvo]] koje daje elektrone) i [[nitrit]] ([[oksidacijsko sredstvo]] koje prihvata elektrone) prenose tri [[elektron]]a i pretvaraju se u jednu molekulu plina diatomskog [[dušik]]a ({{chem|N|2}}) i dvije molekule vode. Ovaj proces čini glavni dio konverzije dušika u [[okean]]ima. [[Stehiometrija|stehiometrijski]] uravnotežena formula za hemijsku reakciju ANAMOKS može se napisati na sljedeći način, gdje amonijev [[ion]] uključuje molekulu amonijaka, njen [[Konjugacija (teorija kiselina-baza)|konjugirana]] [[Baza (hemija)|baza]]: : {{chem2|NH4+ + NO2- -> N2 + 2 H2O}} (Δ''G''° = {{val|-357 |u=kJ.mol-1}}).<ref name="Anammox" /> Ovo je [[egzergonski proces]] (ovdje i [[egzotermna reakcija]]) koji oslobađa energiju, što je naznačeno negativnom vrijednošću Δ''G''°, razlikom u [[Gibbsova slobodna energija|Gibbsovoj slobodnoj energiji]] između produkata reakcije i reagensa. === Ostali procesi === Iako je fiksacija dušika primarni izvor dušika dostupnog biljkama u većini [[ekosistem]]a, u područjima s [[matična stijena|temeljnom stijenom]] bogatom dušikom, razgradnja ove stijene također služi kao izvor dušika.<ref name="NPR 2011"/><ref name="Schuur 2011"/><ref name="Morford 2011"/> Redukcija nitrata je također dio [[ciklus željeza|ciklusa gvožđa]], pod [[anoksija|anoksijskim uvjetima]] Fe(II) može donirati elektron {{chem2|NO3–}} i oksidira se u Fe(III), dok se {{chem2|NO3–}} reducira na {{chem2|NO2–, N2O, N2}} i {{chem2|NH4+}}, ovisno o uvjetima i uključenim [[mikrob]]nim [[vrsta]]ma.<ref name="Burgin 2011"/> [[Kitovi|fekalne perjanice kitova]] također djeluju kao spoj u morskom ciklusu dušika, koncentriranje dušika u epipelagijskim zonama okeanskog okruženja, prije njegovog širenja kroz različite morske slojeve, što u konačnici povećava primarnu produktivnost okeana.<ref name="roman2010">{{cite journal | title = The Whale Pump: Marine Mammals Enhance Primary Productivity in a Coastal Basin | last1 = Roman | first1 = J. | last2 = McCarthy | first2 = J.J. | journal = PLOS ONE | volume = 5 | issue = 10 | pmc=2952594| doi = 10.1371/journal.pone.0013255 | date = 2010| pmid = 20949007 | bibcode = 2010PLoSO...513255R | doi-access = free }}</ref> ==Morski ciklus dušika == [[Slika:Marine Nitrogen Cycle.jpg|thumb|upright=1.9|{{center| Morski ciklus dušika''}}]] [[Slika:Main marine nitrogen cycles.jpg|thumb|upright=1.9| Glavni proučavani procesi ciklusa dušika u različitim morskim okruženjima. Svaka obojena strelica predstavlja dušičnu transformaciju: {{chem|N|2}} fiksacija (crvena), nitrifikacija (svijetloplava), redukcija nitrata (ljubičasta), DNRA (magenta), denitrifikacija (akvamarin), N-damo (zelena) i anamoks (narandžasta). Crne zakrivljene strelice predstavljaju fizičke procese kao što su advekcija i [[difuzija]].<ref name=Pajares2019>{{cite journal | last1 = Pajares Moreno | first1 = S. | last2 = Ramos | first2 = R. | year = 2019 | title = Processes and Microorganisms Involved in the Marine Nitrogen Cycle: Knowledge and Gaps | url = | journal = Frontiers in Marine Science | volume = 6 | issue = | doi = 10.3389/fmars.2019.00739 | doi-access = free | bibcode = 2019FrMaS...6..739P }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[slika:Marine nitrogen cycle under future ocean acidification.jpg|thumb|upright=1.9|{{center|'''Morski ciklus dušika u uvjetima budućeg zakiseljavanja okeana'''{{hsp}}<ref name="O'Brien2016" />}}]] Ciklus dušika također je važan proces u okeanu. Iako je cjelokupni ciklus sličan, postoje različiti akteri<ref name="Moulton 2016"/> i načini prijenosa dušika u okeanu. Dušik ulazi u vodu putem [[padavina]], otjecanja ili kao {{chem|N|2}} iz atmosfere. [[Fitoplankton]] ne može koristiti dušik kao {{chem|N|2}}, pa mora proći kroz fiksaciju dušika, što pretežno vrše [[cijanobakterije]].<ref name="Miller 2008 60–62"/> Bez zaliha fiksnog dušika koji ulaze u morski ciklus, fiksirani dušik bi se potrošio za oko 2000 godina.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Fitoplanktonu je potreban dušik u biološki dostupnim oblicima za početnu sintezu organske tvari. Amonijak i urea oslobađaju se u vodu izlučivanjem iz [[plankton]]a. Izvori dušika uklanjaju se iz [[fotička zona|eufotičke zone]], kretanjem organske tvari prema dolje. Do ovoga može doći usljed potonuća [[fitoplankton]]a, vertikalnog miješanja ili potonuća otpada vertikalnih migratora. Potonuće rezultira unošenjem amonijaka na nižim dubinama ispod eufotičke zone. [[Bakterije]] su sposobne pretvoriti amonijak u nitrit i nitrat, ali ih svjetlost inhibira, tako da se to mora dogoditi ispod eufotičke zone.<ref name="Miller 2008"/> Amonifikaciju ili [[Mineralizacija (geologija)|mineralizaciju]] vrše bakterije kako bi pretvorile organski dušik u amonijak. Zatim se može dogoditi [[nitrifikacija]], kako bi se amonij pretvorio u nitrit i nitrat.<ref name="Boyes 2011"/> Nitrat se može vratiti u eufotičku zonu vertikalnim miješanjem i uzlaznim strujanjem gdje ga fitoplankton može apsorbirati, kako bi nastavio ciklus. {{chem|N|2}} se može vratiti u atmosferu putem [[denitrifikacija|denitrifikacije]]. Smatra se da je amonijak preferirani izvor fiksnog dušika za fitoplankton jer njegova asimilacija ne uključuje [[redoks]]nu reakciju i stoga zahtijeva malo [[energija|energije]]. Nitrat zahtijeva redoksnu reakciju za asimilaciju, ali je obilniji, pa se većina fitoplanktona prilagodila da ima [[enzim]]e potrebne za provođenje ove redukcije ([[nitrat-reduktaza]]). Postoji nekoliko značajnih i dobro poznatih izuzetaka koji uključuju većinu vrsta roda ''[[Prochlorococcus]]'' i neke iz roda ''[[Synechococcus]]'', koje mogu apsorbirati dušik samo kao amonijak.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> [[nutrijent|Hranjive tvari]] u okeanu nisu ravnomjerno raspoređene. Područja uzlaznog toka osiguravaju zalihe dušika ispod eufotičke zone. Obalne zone osiguravaju dušik iz otjecanja, a uzlazni tokovi se lako događaju duž obale. Međutim, brzina kojom fitoplankton može apsorbirati dušik smanjena je u oligotrofnim vodama tokom cijele godine, a u umjerenim vodama ljeti, što rezultira nižom primarnom proizvodnjom.<ref name="Parsons 1997"/> Distribucija različitih oblika dušika također varira širom okeana. Nitrat smanjuje se u vodama blizu površine, osim u uzlaznim regijama. Obalne uzlazne regije obično imaju visoke nivoe nitrata i [[hlorofil]]a kao rezultat povećane proizvodnje. Međutim, postoje regije s visokim površinskim nitratom, ali niskim hlorofilom, koje se nazivaju regije s visokim sadržajem dušika, niskim sadržajem hlorofila (HNLC). Najbolje objašnjenje za HNLC regije odnosi se na nedostatak [[gvožđe|gvožđa]] u okeanu, što može imati važnu ulogu u dinamici okeana i ciklusima hranjivih tvari. Unos gvožđa varira ovisno o regiji i u okean se dostavlja prašinom (iz pješčanih oluja) i ispiranjem iz stijena. Gvožđe se smatra pravim ograničavajućim elementom produktivnosti [[ekosistem]]a u okeanu. Amonijak i nitrit pokazuju maksimalnu koncentraciju na 50–80 m (donji kraj eufotičke zone) sa smanjenjem koncentracije ispod te dubine. Ova distribucija može se objasniti činjenicom da su nitrit i amonijak međuvrste. Oboje se brzo proizvode i troše kroz vodeni stubac.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Količina amonijaka u okeanu je oko tri reda veličine manja od nitrata.<ref name="Gruber 2008 1–35"/> Između amonijaka, nitrita i nitrata, nitrit ima najbržu stopu izmjene. Može se proizvesti tokom asimilacije nitrata, nitrifikacije i denitrifikacije; međutim, odmah se ponovo troši. ===Novi vs. regenerirani dušik=== Dušik koji ulazi u eufotičku zonu naziva se novim dušikom jer je tek stigao izvan produktivnog sloja.<ref name="Miller 2008 60–62" /> Novi dušik može doći ispod eufotičke zone ili iz vanjskih izvora. Vanjski izvori su uzlazni tokovi iz duboke vode i fiksacija dušika. Ako se organska tvar pojede, udahne, dostavi u vodu kao amonijak i ponovo ugradi u organsku tvar fitoplanktona, to se smatra recikliranom/regeneriranom proizvodnjom. Nova proizvodnja je važna komponenta morskog okoliša. Jedan od razloga je taj što samo kontinuirani unos novog dušika može odrediti ukupni kapacitet okeana za proizvodnju održivog ulova ribe.<ref name="Parsons 1997" /> Ulov ribe iz područja regeneriranog dušika dovest će do smanjenja dušika i stoga do smanjenja primarne proizvodnje. To će imati negativan učinak na sistem. Međutim, ako se riba lovi iz područja novog dušika, dušik će se nadopuniti. ===Buduća acidifikacija=== Kao što je ilustrovano dijagramom s desne strane, dodatni [[ugljen-dioksid]] ({{CO2}}) apsorbuje [[okean]] i reaguje s vodom, pri čemu formira se [[ugljiča kiselina]] ({{chem|H|2|CO|3}}) i razlaže na [[bikarbonat]]ne ({{Chem2|HCO3-}}) i vodikove ({{chem|link=Hydronium|H|+}}) ione (siva strelica), što smanjuje [[bioraspoloživost|bioraspoloživi]] [[karbonat]] ({{Chem2|CO3(2-)}}) i smanjuje [[pH]] okeana (crna strelica). Ovo vjerovatno pojačava fiksaciju dušika pomoću [[diazotrof]]a (siva strelica), koji koriste {{chem|H|+}} ione za pretvaranje azota u bioraspoložive oblike kao što su [[amonijak]] ({{chem|NH|3}}) i [[amonij]]evi ioni ({{chem2|NH4+}}). Međutim, kako se pH smanjuje, a više amonijaka se pretvara u amonijeve ione (siva strelica), postoji manje [[Redoks|oksidacije]] amonijaka u [[nitrit]] (NO{{su|b=2|p=–}}), što rezultira ukupnim smanjenjem nitrifikacije i denitrifikacije (crne strelice). To bi zauzvrat dovelo do daljnjeg nakupljanja fiksnog azota u okeanu, sa potencijalnom posljedicom [[eutrofikacija|eutrofikacije]]. Sive strelice predstavljaju povećanje, dok crne strelice predstavljaju smanjenje povezanog procesa.<ref name="O'Brien2016">{{cite journal |title = Implications of Ocean Acidification for Marine Microorganisms from the Free-Living to the Host-Associated |year = 2016|doi = 10.3389/fmars.2016.00047|doi-access = free|last1 = O'Brien|first1 = Paul A.|last2 = Morrow|first2 = Kathleen M.|last3 = Willis|first3 = Bette L.|last4 = Bourne|first4 = David G.|journal = Frontiers in Marine Science|volume = 3| page=47 | bibcode=2016FrMaS...3...47O }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{clear}} == Antropogeni uticaji na ciklus dišika == [[Slika:Global - Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen Fertilizer Application (6074011960).jpg|thumb| 280px|Primjena dušičnih gnojiva]] [[Slika:Global Global Fertilizer and Manure, Version 1 Nitrogen in Manure Production (6173194512).jpg|thumb|280px| Dušik u proizvodnji stajskog gnojiva]] {{Glavni|Antropogeni uticaj na ciklus dušika}} Kao rezultat ekstenzivnog uzgoja [[Fabaceae|mahunarki]] (posebno [[soja|soje]], [[lucerka|lucerke]] i [[djetelina|djeteline]]), rastuće upotrebe [[Haber-Boschov proces|Haber-Boschovog procesa]] u proizvodnji hemijskih [[đubrivo|đubriva]] i zagađenja koje emituju vozila i industrijska postrojenja, ljudi su više nego udvostručili godišnji prijenos dušika u biološki dostupne oblike.<ref name="Vitousek 1997"/> Osim toga, ljudi su značajno doprinijeli prijenosu tragova dušika sa Zemlje u atmosferu i sa kopna u vodene sisteme. Ljudske promjene globalnog ciklusa dušika najintenzivnije su u razvijenim zemljama i u Aziji, gdje su emisije vozila i [[industrijska poljoprivreda]] najveće.<ref name="Holland 1999"/> Generisanje Nr, [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]], povećalo se preko 10 puta u prošlom vijeku zbog globalne [[industrijalizacija|industrijalizacije]].<ref name="Galloway 2008" /><ref name="Gu 2012 dup?" /> Ovaj oblik dušika slijedi kaskadu kroz [[biosfera|biosferu]], putem različitih mehanizama i akumulira se jer je brzina njegovog stvaranja veća od brzine [[denitrifikacija|denitrifikacije]].<ref name="Cosby 2003"/> Zatrpavanje Nr u jezerima i okeanima povećava se uporedo s antropogenim unosom, sada dvostruko više nego prije [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Reaktivni dušik se može denitrificirati u vodi ili zakopavati u sedimentima radi akumulacije. Ovaj zakopani Nr leži latentan sve dok se njegovi sedimenti ne poremete događajima poput [[oluja]] ili [[poplava]], kada se velike količine dušika ponovo uvode u vodu gdje se može denitrificirati i uticati na okoliš. [[Dušik-oksid]] ({{chem|N|2|O}}) povećao se u atmosferi kao rezultat poljoprivredne gnojidbe, sagorijevanja [[biomasa|biomase]], stoke i tovilišta, te industrijskih izvora.<ref name="Chapin 2002"/> {{chem|N|2|O}} ima štetne učinke u [[stratosfera|stratosferi]], gdje se razgrađuje i djeluje kao [[katalizator]] u uništavanju atmosferskog [[ozon]]a. Dušik-oksid također je [[staklenički plin]] i trenutno je treći najveći uzrok [[globalno zagrijavanje|globalnog zagrijavanja]], nakon [[ugljik-dioksid]]a i [[metan]]a. Iako nije toliko zastupljen u atmosferi kao ugljik-dioksid, on je, za ekvivalentnu masu, gotovo 300 puta snažniji u svojoj sposobnosti zagrijavanja planete.<ref name="Howarth 2009"/> [[Amonijak]] ({{chem|NH|3}}) u atmosferi se utrostručio kao rezultat ljudskih aktivnosti. On je [[reaktant]] u atmosferi, gdje djeluje kao [[aerosol]], smanjujući kvalitet zraka i prianjajući uz kapljice vode, što na kraju rezultira [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] ([[Vodik|H]][[nitrat|NO₃]]) koja proizvodi [[kisele kiše]]. Atmosferski amonijak i dušična kiselina također oštećuju [[respiratorni sistem]]. Vrlo visoka temperatura munje prirodno proizvodi male količine {{chem|NO|x}}, {{chem|NH|3}} i {{chem|HNO|3}}, ali visokotemperaturno [[sagorijevanje]] doprinijelo je 6– ili 7-strukom povećanju fluksa {{chem|NO|x}} u atmosferu. Njegova proizvodnja je funkcija temperature sagorijevanja – što je viša temperatura, to se proizvodi više {{chem|NO|x}}. Sagorijevanje [[fosilno gorivo|fosilnih goriva]] jest primarni doprinos, ali to čine i [[biogorivo|biogoriva]], pa čak i sagorijevanje vodika. Međutim, brzina kojom se vodik direktno ubrizgava u komore za sagorijevanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem može se kontrolirati kako bi se spriječile više temperature sagorijevanja koje proizvode {{chem|NO|x}}. Amonijak i dušikovi oksidi aktivno mijenjaju atmosfersku hemiju. Oni su prekursori proizvodnje [[ozon]]a u [[troposfera|troposferi]] (nižoj atmosferi), što doprinosi [[smog]]u i kiselim kišama, oštećuje [[biljke]] i povećava unos dušika u ekosisteme. [[Ekosistem]]ski procesi mogu se povećati [[đubrenje]]m dušikom, ali [[ljudski utjecaj na okoliš|antropogeni]] unos također može rezultirati zasićenjem dušikom, što slabi produktivnost i može oštetiti zdravlje biljaka, [[životinja]], [[riba]] i [[ljudi]].<ref name="Vitousek 1997"/> Smanjenje [[bioraznolikost]]i može također nastati, ako veća dostupnost dušika poveća rast [[trave|trava]] koje zahtijevaju dušik, uzrokujući degradaciju siromašnih dušikom, vrstama raznolikih [[Vriština (stanište)|vriština]].<ref name="Aerts 1988"/> == Posljedica antropogene modifikacije ciklusa dušika == [[Datoteka:Estimated_nitrogen_surplus_across_Europe_2005.png|thumb|300px|Procijenjeni višak dušika (razlika između primjene neorganskih i organskih gnojiva, atmosferskog taloženja, fiksacije i unosa od strane usjeva) za 2005. godinu u Europi.]] === Uticaji na prirodne sisteme === Povećanje nivoa Pokazalo se da [[Taloženje|taloženje dušika]] ima nekoliko negativnih učinaka i na kopnene i na [[voda|vodene]] ekosisteme.<ref name="Bobbink 2010"/><ref name="Liu 2011"/> Dušikovi plinovi i [[aerosol]]i mogu biti direktno toksični za određene biljne vrste, utičući na nadzemnu fiziologiju i rast biljaka u blizini velikih [[Tačkasti izvori zagađenja|tačkastih izvora]] zagađenja dušikom. Promjene biljnih vrsta mogu se dogoditi i kako akumulacija dušikovih spojeva povećava dostupnost u datom [[ekosistem]]u, na kraju mijenjajući sastav [[vrsta]], raznolikost biljaka i kruženje dušika. Amonijak i amonij – dva reducirana oblika dušika – mogu biti štetni tokom vremena zbog povećanja toksičnost prema osjetljivim vrstama biljaka,<ref name="Britto 2002"/> posebno onima koje su navikle koristiti nitrate kao izvor dušika, što uzrokuje slab razvoj njihovog [[korijen]]a i izdanaka. Povećano taloženje dušika također dovodi do zakiseljavanja tla, što povećava ispiranje baznih kationa u tlu i količine [[aluminij]]a i drugih potencijalno toksičnih [[metal]]a, uz smanjenje nivoa [[nitrifikacija|nitrifikacije]] koja se javlja i povećanje otpada biljnog porijekla. Zbog stalnih promjena uzrokovanih visokim taloženjem dušika, osjetljivost okoliša na ekološki stres i poremećaje – poput štetočina i [[patogen]]a – može se povećati, čineći ga tako manje otpornim na situacije koje bi inače imale mali uticaj na njegovu dugoročnu vitalnost. Dodatni rizici koje predstavlja povećana dostupnost neorganskog dušika u vodenim ekosistemima uključuju zakiseljavanje vode; [[eutrofikacija|eutrofikaciju]] slatkovodnih i slanovodnih sistema; problemi [[toksičnost]]i za [[životinje]], uključujući ljude.<ref name="Camargoa 2006"/> Eutrofikacija često dovodi do nižih nivoa rastvorenog kisika u vodenom stubu, uključujući [[hipoksija|hipoksijske]] i [[anoksija|anoksijske]] uslove, što može uzrokovati smrt vodene faune. Relativno sesilni [[bentos]], ili stvorenja koja žive na dnu, posebno su ranjivi zbog nedostatka pokretljivosti, iako uginuća velikih riba nisu neuobičajena. Okeanske [[Mrtva zona (ekologija)|mrtve zone]] u blizini ušća [[Mississippi]]ja u [[Meksičkom zaliv]]u dobro su poznati primjer [[hipoksija|hipoksije]] izazvane [[cvjetanje algi|cvjetanjem algi]].<ref name="Rabalais 2002"/><ref name="Dybas 2005"/> Iako je bilo nekih napora da se smanji oticanje dušika iz poljoprivrednih voda, nije došlo do značajnog smanjenja veličine mrtve zone.<ref>{{Cite web |date=1. 8. 2024 |title=Gulf of Mexico 'dead zone' larger than average, scientists find {{!}} National Oceanic and Atmospheric Administration |url=https://www.noaa.gov/news-release/gulf-of-mexico-dead-zone-larger-than-average-scientists-find |access-date=8. 4. 2025 |website=www.noaa.gov |language=en}}</ref> Njujorška [[Adirondack jezero|Adirondack jezera]], [[Catskills]], [[Hudson Highlands]], [[Rensselaer Plateau]] i dijelovi [[Long Island]]a pokazuju uticaj taloženja dušičnih [[kisela kiše|kiselih kiša]], što rezultira ubijanjem [[ribe]] i mnogih drugih vodenih [[vrsta|grupa]].<ref name="2lTxW"/> [[Slatka voda]] ima manju sposobnost neutraliziranja kiselosti, tako da se zakiseljavanje može dogoditi s manjim taloženjem dušika.<ref>{{Cite web |title=FAQs about Ocean Acidification - Woods Hole Oceanographic Institution |url=https://www.whoi.edu/know-your-ocean/ocean-topics/how-the-ocean-works/ocean-chemistry/ocean-acidification/faqs-about-ocean-acidification/ |access-date=19. 3. 2025 |website=Woods Hole Oceanographic Institution |language=en-US}}</ref> Ovo zakiseljavanje može negativno uticati na [[ribe]] i vodene [[beskičmenjaci|beskičmenjake]]<ref>{{Cite journal |last1=Bednaršek |first1=Nina |last2=Newton |first2=Jan A. |last3=Beck |first3=Marcus W. |last4=Alin |first4=Simone R. |last5=Feely |first5=Richard A. |last6=Christman |first6=Natasha R. |last7=Klinger |first7=Terrie |date=15. 4. 2021 |title=Severe biological effects under present-day estuarine acidification in the seasonally variable Salish Sea |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969720362185 |journal=Science of the Total Environment |volume=765 |doi=10.1016/j.scitotenv.2020.142689 |pmid=33077233 |bibcode=2021ScTEn.76542689B |issn=0048-9697}}</ref> dok favorizira [[fitoplankton]] koji može podnijeti kiselije okruženje.<ref>{{Cite journal |last1=Erisman |first1=Jan Willem |last2=Galloway |first2=James N. |last3=Seitzinger |first3=Sybil |last4=Bleeker |first4=Albert |last5=Dise |first5=Nancy B. |last6=Petrescu |first6=A. M. Roxana |last7=Leach |first7=Allison M. |last8=de Vries |first8=Wim |date=5. 7. 2013 |title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0116 |pmc=3682738 |pmid=23713116}}</ref> Amonijak ({{chem|NH|3}}) je vrlo toksičan za [[ribe]], a nivo amonijaka koji se ispušta iz [[postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda|postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda]] mora se pažljivo pratiti. Nitrifikacija putem [[aeracija|aeracije]] prije ispuštanja je često poželjna kako bi se spriječilo uginuće riba. Primjena na zemljište može biti atraktivna alternativa aeraciji. === Uticaji na ljudsko zdravlje: akumulacija nitrata u vodi za piće === Curenje [[reaktivni dušik|Nr (reaktivnog dušila)]] iz ljudskih aktivnosti može uzrokovati akumulaciju nitrata u prirodnom vodenom okruženju, što može stvoriti štetne uticaje na ljudsko zdravlje. Prekomjerna upotreba N-đubriva u poljoprivredi značajan je izvor zagađenja nitratima u podzemnim i površinskim vodama.<ref name="Power 1989"/><ref name="Strebel 1989" /> Zbog svoje visoke rastvorljivosti i niskog zadržavanja u tlu, nitrat može lako izaći iz podzemlja u podzemne vode, uzrokujući zagađenje nitratima. Neki drugi [[zagađenje iz difuznih izvora|difuzni izvori]] zagađenja nitratima u podzemnim vodama potiču od ishrane stoke, kontaminacije životinja i ljudi, te komunalnog i industrijskog otpada. Budući da [[podzemne vode]] često služe kao primarni izvor vode za domaćinstva, zagađenje nitratima može se proširiti iz podzemnih voda na površinsku i vodu za piće tokom proizvodnje vode za piće, posebno za male vodovodne sisteme u zajednicama, gdje se koriste loše regulisane i nehigijenske vode.<ref name="Fewtrell 2004"/> Standard [[SZO|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO) za vodu za piće je 50&nbsp;mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za kratkotrajnu izloženost i 3&nbsp;mg {{chem2|NO3-}} L⁻¹ za hronične efekte.<ref name="c3aLP"/> Nakon što uđe u ljudski organizam, nitrat može reagovati sa organskim spojevima, putem reakcija nitrozacije u želucu i formirati [[nitrozamin]]e i [[N-nitrozamid|nitrozamide]], koji su uključeni u neke vrste [[kancer|raka]] (npr., [[rak usne šupljine]] i [[rak želuca]]).<ref name="Canter 2019"/> === Uticaji na ljudsko zdravlje: kvalitet zraka === Ljudske aktivnosti su također dramatično promijenile globalni ciklus dušika proizvodeći dušične plinove povezane s globalnim zagađenjem atmosferskog dušika. Postoje višestruki izvori atmosferskih [[fluks]]a [[reaktivni dušik|reaktivnog dušika]] (Nr). Poljoprivredni izvori reaktivnog dušika mogu proizvesti atmosfersku emisiju [[amonijak]]a ({{chem2|NH3}}), [[dušik-oksid]]a ({{chem|NO|x}}) i [[dušik-monoksid]]a ({{chem|N|2|O}}). Procesi sagorijevanja u proizvodnji energije, transportu i industriji također mogu formirati novi reaktivni dušik putem emisije {{chem|NO|x}}, nenamjernog otpadnog proizvoda. Kada se ti reaktivni dušici ispuštaju u niže slojeve atmosfere, mogu izazvati stvaranje [[smoga]], [[čestica]] i [[aerosol]]a, a svi su glavni faktori koji doprinose štetnim uticajima na ljudsko zdravlje, usljed zagađenja zraka.<ref name="Kampa 2008"/> U atmosferi, {{chem|NO|2}} može se [[Redoks|oksidirati]] u [[dušična kiselina|dušičnu kiselinu]] ({{chem|HNO|3}}), a može dalje reagovati sa {{chem|NH|3}} i formirati [[amonij-nitrat]] ({{Chem2|NH4NO3}}), što olakšava stvaranje čestica nitrata. Štaviše, {{chem|NH|3}} može reagovati s drugim kiselim plinovima ([[sumporna kiselina|sumporna]] i [[hlorovodonična kiselina]]) formirajući čestice koje sadrže amonijak, a koje su prekursori za sekundarne [[organski spoj|organske]] [[aerosol]]ne čestice u [[Smog|fotohemijskom smogu]].<ref name="Erisman 2013"/> == Također pogledajte == * [[Planetarne granice]] * [[Ciklus fosfora]] * [[Ciklus ugljika]] == Reference == {{refspisak|1=30em|refs= <ref name="Fowler 2013">{{cite journal|last1=Fowler |first1=David |last2=Coyle |first2=Mhairi |last3=Skiba |first3=Ute |last4=Sutton |first4=Mark A. |last5=Cape |first5=J. Neil |last6=Reis |first6=Stefan |last7=Sheppard |first7=Lucy J. |last8=Jenkins |first8=Alan |last9=Grizzetti |first9=Bruna |last10=Galloway |first10=JN |last11=Vitousek |first11=P |last12=Leach |first12=A |last13=Bouwman |first13=AF |last14=Butterbach-Bahl |first14=K |last15=Dentener |first15=F |last16=Stevenson |first16=D |last17=Amann |first17=M |last18=Voss |first18=M |title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |date=5. 7. 2013 |volume=368 |issue=1621 |doi=10.1098/rstb.2013.0164 |pmc=3682748 |pmid=23713126}}</ref> <ref name="Galloway 2008">{{Cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|last2=Townsend|first2=A. R.|last3=Erisman|first3=J. W.|last4=Bekunda|first4=M.|last5=Cai|first5=Z.|last6=Freney|first6=J. R.|last7=Martinelli|first7=L. A.|last8=Seitzinger|first8=S. P.|last9=Sutton|first9=M. A.|date=2008|title=Transformation of the Nitrogen Cycle: Recent Trends, Questions, and Potential Solutions|url=http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=889–892|bibcode=2008Sci...320..889G|doi=10.1126/science.1136674|issn=0036-8075|pmid=18487183|s2cid=16547816|access-date=23. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108115937/http://156.35.33.98/ranadon/Ricardo_Anadon/docencia/DoctoradoEconomia/241eGallowayNitrogenTrend08.pdf|archive-date=8. 11. 2011|url-status=live}}</ref> <ref name="Vitousek 2013">{{Cite journal|last1=Vitousek|first1=P. M.|last2=Menge|first2=D. N. L.|last3=Reed|first3=S. C.|last4=Cleveland|first4=C. C.|date=2013|title=Biological nitrogen fixation: rates, patterns and ecological controls in terrestrial ecosystems|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0119 |pmc=3682739|pmid=23713117}}</ref> <ref name="Voss 2013">{{Cite journal|last1=Voss|first1=M.|last2=Bange|first2=H. W.|last3=Dippner|first3=J. W.|last4=Middelburg|first4=J. J.|last5=Montoya|first5=J. P.|last6=Ward|first6=B.|date=2013|title=The marine nitrogen cycle: recent discoveries, uncertainties and the potential relevance of climate change|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0121 |pmc=3682741|pmid=23713119}}</ref> <ref name="Mark A 2013">{{cite journal|last1=Fowler|first1=David|last2=Coyle|first2=Mhairi|last3=Skiba|first3=Ute|last4=Sutton|first4=Mark A.|last5=Cape|first5=J. Neil|last6=Reis|first6=Stefan|last7=Sheppard|first7=Lucy J.|last8=Jenkins|first8=Alan|last9=Grizzetti|first9=Bruna|date=5. 7. 2013|title=The global nitrogen cycle in the twenty-first century|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0164|pmc=3682748|pmid=23713126|last10=Galloway|first10=JN|last11=Vitousek|first11=P|last12=Leach|first12=A|last13=Bouwman|first13=AF|last14=Butterbach-Bahl|first14=K|last15=Dentener|first15=F|last16=Stevenson|first16=D|last17=Amann|first17=M|last18=Voss|first18=M}}</ref> <ref name="Vuuren 2011">{{Cite journal|last1=Vuuren|first1=Detlef P van|last2=Bouwman|first2=Lex F|last3=Smith|first3=Steven J|last4=Dentener|first4=Frank|date=2011|title=Global projections for anthropogenic reactive nitrogen emissions to the atmosphere: an assessment of scenarios in the scientific literature|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=3|issue=5|pages=359–369|doi=10.1016/j.cosust.2011.08.014|bibcode=2011COES....3..359V |issn=1877-3435|hdl=1874/314192|s2cid=154935568 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Pilegaard 2013">{{Cite journal|last=Pilegaard|first=K.|date=2013|title=Processes regulating nitric oxide emissions from soils|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0126 |pmc=3682746|pmid=23713124}}</ref> <ref name="Levy 1996">{{Cite journal|last1=Levy|first1=H.|last2=Moxim|first2=W. J.|last3=Kasibhatla|first3=P. S.|date=1996|title=A global three-dimensional time-dependent lightning source of tropospheric NOx|journal=Journal of Geophysical Research: Atmospheres|volume=101|issue=D17|pages=22911–22922|doi=10.1029/96jd02341|issn=0148-0227|bibcode=1996JGR...10122911L}}</ref> <ref name="Sutton 2013">{{Cite journal|last1=Sutton|first1=M. A.|last2=Reis|first2=S.|last3=Riddick|first3=S. N.|last4=Dragosits|first4=U.|last5=Nemitz|first5=E.|last6=Theobald|first6=M. R.|last7=Tang|first7=Y. S.|last8=Braban|first8=C. F.|last9=Vieno|first9=M.|date=2013|title=Towards a climate-dependent paradigm of ammonia emission and deposition|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0166 |pmc=3682750|pmid=23713128}}</ref> <ref name="Dentener 2006">{{Cite journal|last1=Dentener|first1=F.|last2=Drevet|first2=J.|last3=Lamarque|first3=J. F.|last4=Bey|first4=I.|last5=Eickhout|first5=B.|last6=Fiore|first6=A. M.|last7=Hauglustaine|first7=D.|last8=Horowitz|first8=L. W.|last9=Krol|first9=M.|date=2006|title=Nitrogen and sulfur deposition on regional and global scales: a multimodel evaluation|journal=Global Biogeochemical Cycles|language=en|volume=20|issue=4 |pages=n/a|doi=10.1029/2005GB002672|bibcode=2006GBioC..20.4003D|s2cid=839759 |url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00342326/file/Dentener_et_al-2006-Global_Biogeochemical_Cycles.pdf}}</ref> <ref name="Duce 2008">{{Cite journal|last1=Duce|first1=R. A.|last2=LaRoche|first2=J.|last3=Altieri|first3=K.|last4=Arrigo|first4=K. R.|last5=Baker|first5=A. R.|last6=Capone|first6=D. G.|last7=Cornell|first7=S.|last8=Dentener|first8=F.|last9=Galloway|first9=J.|date=2008|title=Impacts of Atmospheric Anthropogenic Nitrogen on the Open Ocean|journal=Science|volume=320|issue=5878|pages=893–7|bibcode=2008Sci...320..893D|doi=10.1126/science.1150369|pmid=18487184|s2cid=11204131|hdl=21.11116/0000-0001-CD7A-0|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Bouwman 2011">{{Cite journal|last1=Bouwman|first1=L.|last2=Goldewijk|first2=K. K.|last3=Van Der Hoek|first3=K. W.|last4=Beusen|first4=A. H. W.|last5=Van Vuuren|first5=D. P.|last6=Willems|first6=J.|last7=Rufino|first7=M. C.|last8=Stehfest|first8=E.|date=16. 5. 2011|title=Exploring global changes in nitrogen and phosphorus cycles in agriculture induced by livestock production over the 1900-2050 period|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=110|issue=52|pages=20882–7|doi=10.1073/pnas.1012878108|pmid=21576477|pmc=3876211 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Solomon 2007">{{Cite book|title=Climate change 2007: the physical science basis|last=Solomon|first=Susan|date=2007|publisher=Published for the Intergovernmental Panel on Climate Change [by] Cambridge University Press|isbn=978-0-521-88009-1|oclc=228429704}}</ref> <ref name="Sutton 2011">{{Cite book|title=The European nitrogen assessment: sources, effects, and policy perspectives|editor-last=Sutton |editor-first=Mark A. |isbn=978-1-107-00612-6|oclc=690090202|date = 14. 4. 2011|publisher=Cambridge University Press }}</ref> <ref name="CarrollSalt2004p93">{{Cite book|title=Ecology for gardeners|author1=Steven B. Carroll|author2=Steven D. Salt|publisher=Timber Press|year=2004|isbn=978-0-88192-611-8|page=93|url={{GBurl|aM4W9e5nmsoC|p=93}}}}</ref> <ref name="Deutsch 2007">{{Cite journal|last1=Deutsch|first1=Curtis|last2=Sarmiento|first2=Jorge L.|last3=Sigman|first3=Daniel M.|last4=Gruber|first4=Nicolas|last5=Dunne|first5=John P.|date=2007|title=Spatial coupling of nitrogen inputs and losses in the ocean|journal=Nature|volume=445|issue=7124|pages=163–167|bibcode=2007Natur.445..163D|doi=10.1038/nature05392|issn=0028-0836|pmid=17215838|s2cid=10804715}}</ref> <ref name="Moir 2011">{{cite book | editor= Moir, JWB | year=2011 | title=Nitrogen Cycling in Bacteria: Molecular Analysis | publisher=[[Caister Academic Press]] | isbn= 978-1-904455-86-8}}</ref> <ref name="Kuypers 2011">{{cite journal |last1=Kuypers |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B |title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=1 |issue=1 |pages=1–14 |year=2011 |pmid=29398704 |doi=10.1038/nrmicro.2018.9 |hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free }}</ref> <ref name="Smil 2000">{{cite book |author=Smil, V |year=1997 |title=Cycles of Life |publisher=Scientific American Library |isbn=978-0-7167-5079-6}}</ref> <ref name="Galloway 2004">{{cite journal|last1=Galloway|first1=J. N.|title=Nitrogen cycles: past, present, and future generations |journal=Biogeochemistry|volume=70|issue=2|pages=153–226|year=2004|doi=10.1007/s10533-004-0370-0|bibcode=2004Biogc..70..153G |s2cid=98109580|display-authors=etal}}</ref> <ref name="Vitousek 1997">{{cite journal |year=1997 |title= Human alteration of the global nitrogen cycle: Sources and consequences |journal= Ecological Applications|volume=1 |pages=1–17 |author1=Vitousek, PM |author2=Aber, J |author3=Howarth, RW |author4=Likens, GE |author5=Matson, PA |author6=Schindler, DW |author7=Schlesinger, WH |author8=Tilman, GD | doi=10.1890/1051-0761(1997)007[0737:HAOTGN]2.0.CO;2 |issue=3|hdl= 1813/60830 |url=https://ecommons.cornell.edu/bitstream/1813/60830/1/Vitousek_et_al-1997-Ecological_Applications.pdf |issn= 1051-0761|hdl-access=free }}</ref> <ref name="Reis 2016">{{Cite journal|last1=Reis|first1=Stefan|last2=Bekunda|first2=Mateete|last3=Howard|first3=Clare M|last4=Karanja|first4=Nancy|last5=Winiwarter|first5=Wilfried|last6=Yan|first6=Xiaoyuan|last7=Bleeker|first7=Albert|last8=Sutton|first8=Mark A|date=1. 12. 2016|title=Synthesis and review: Tackling the nitrogen management challenge: from global to local scales|journal=Environmental Research Letters|volume=11|issue=12|doi=10.1088/1748-9326/11/12/120205|issn=1748-9326|bibcode=2016ERL....11l0205R|doi-access=free|hdl=10568/78380|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008 60–62">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological Oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Gu 2012">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=17. 8. 2012|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology|volume=46|issue=17|pages=9420–9427|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Gruber 2008 1–35">{{cite book|last=Gruber|first=Nicolas|title=Nitrogen in the Marine Environment|year=2008|publisher=Elsevier|isbn=978-0-12-372522-6|pages=1–35}}</ref> <ref name="Kim 2017">{{Cite journal|last1=Kim|first1=Haryun|last2=Lee|first2=Kitack|last3=Lim|first3=Dhong-Il|last4=Nam|first4=Seung-Il|last5=Kim|first5=Tae-Wook|last6=Yang|first6=Jin-Yu T.|last7=Ko|first7=Young Ho|last8=Shin|first8=Kyung-Hoon|last9=Lee|first9=Eunil|date=11. 5. 2017|title=Widespread Anthropogenic Nitrogen in Northwestern Pacific Ocean Sediment|journal=Environmental Science & Technology|volume=51|issue=11|pages=6044–52|doi=10.1021/acs.est.6b05316|pmid=28462990|issn=0013-936X|bibcode=2017EnST...51.6044K}}</ref> <ref name="Parsons 1997">{{cite book|last=Lalli, Parsons|first=Carol, Timothy|title=Biological oceanography: An introduction|year=1997|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=978-0-7506-3384-0}}</ref> <ref name="Smith 2004">{{cite book |last1=Smith |first1=B. |first2=R.L. |last2=Richards |first3=W.E. |last3=Newton |title=Catalysts for nitrogen fixation: nitrogenases, relevant chemical models and commercial processes |publisher=Kluwer |location= |orig-date=2004 |date=2013 |isbn=978-1-4020-3611-8 |pages= |url={{GBurl|gJnSBwAAQBAJ|pg=PR5}}}}</ref> <ref name="Chapin 2002">{{cite book |last1=Chapin |first1=S.F. |last2=Matson |first2=P.A. |last3=Mooney |first3=H.A. |title=Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology |publisher=Springer |date=2002 |isbn=0-387-95443-0 |page=345 |url={{GBurl|OOH1H779-7EC|p=345}}}}</ref> <ref name="Willey 2011">{{cite book|last=Willey|first=Joanne M.|title=Prescott's Microbiology |edition=8th |year=2011|publisher=McGraw Hill|isbn=978-0-07-337526-7|page=705}}</ref> <ref name="Sparacino-Watkins 2013">{{Cite journal|last1=Sparacino-Watkins|first1=Courtney|last2=Stolz|first2=John F.|last3=Basu|first3=Partha|date=16. 12. 2013|title=Nitrate and periplasmic nitrate reductases|journal=Chem. Soc. Rev.|volume=43|issue=2|pages=676–706|doi=10.1039/c3cs60249d|pmid=24141308 |pmc=4080430}}</ref> <ref name="Simon 2013">{{Cite journal|last1=Simon|first1=Jörg|last2=Klotz|first2=Martin G.|title=Diversity and evolution of bioenergetic systems involved in microbial nitrogen compound transformations|journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Bioenergetics |volume=1827|issue=2|pages=114–135|doi=10.1016/j.bbabio.2012.07.005|pmid=22842521|year=2013|doi-access=free}}</ref> <ref name="Lam 2011">{{Cite journal|last1=Lam |first1=Phyllis |last2=Kuypers |first2=Marcel M.M.|date=2011|title=Microbial Nitrogen Processes in Oxygen Minimum Zones|journal=Annual Review of Marine Science|volume=3|pages=317–345|doi=10.1146/annurev-marine-120709-142814|pmid=21329208|bibcode=2011ARMS....3..317L|hdl=21.11116/0000-0001-CA25-2|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Marchant 2014">{{Cite journal|last1=Marchant |first1=H.K. |last2=Lavik |first2=G. |last3=Holtappels |first3=M. |last4=Kuypers |first4=M.M.M.|date=2014|title=The Fate of Nitrate in Intertidal Permeable Sediments|journal=PLOS ONE|volume=9|issue=8|doi=10.1371/journal.pone.0104517|pmid=25127459|pmc=4134218|bibcode=2014PLoSO...9j4517M|doi-access=free}}</ref> <ref name="Anammox">{{cite web|title=Anammox|url=https://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|website=Anammox - MicrobeWiki|publisher=MicrobeWiki|access-date=5. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927080721/http://microbewiki.kenyon.edu/index.php/Anammox|archive-date=27. 9. 2015|url-status=live}}</ref> <ref name="NPR 2011">{{cite news|url=https://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|title=Nitrogen Study Could 'Rock' A Plant's World|newspaper=NPR.org|date=6. 9. 2011|access-date=22. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205114315/http://www.npr.org/2011/09/06/140206913/discovery-forces-scientists-to-rethink-nitrogen|archive-date=5. 12. 2011|url-status=live}}</ref> <ref name="Schuur 2011">{{Cite journal | last1 = Schuur | first1 = E. A. G. | title = Ecology: Nitrogen from the deep | doi = 10.1038/477039a | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 39–40 | year = 2011 | pmid = 21886152| bibcode = 2011Natur.477...39S | s2cid = 2946571 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Morford 2011">{{Cite journal | last1 = Morford | first1 = S. L. | last2 = Houlton | first2 = B. Z. | last3 = Dahlgren | first3 = R. A. | doi = 10.1038/nature10415 | title = Increased forest ecosystem carbon and nitrogen storage from nitrogen rich bedrock | journal = Nature | volume = 477 | issue = 7362 | pages = 78–81 | year = 2011 | pmid = 21886160| bibcode = 2011Natur.477...78M | s2cid = 4352571 }}</ref> <ref name="Burgin 2011">{{Cite journal|last1=Burgin|first1=Amy J.|last2=Yang|first2=Wendy H.|last3=Hamilton|first3=Stephen K.|last4=Silver|first4=Whendee L.|date=2011|title=Beyond carbon and nitrogen: how the microbial energy economy couples elemental cycles in diverse ecosystems|journal=Frontiers in Ecology and the Environment |volume=9|issue=1|pages=44–52|doi=10.1890/090227|bibcode=2011FrEE....9...44B |issn=1540-9309|hdl=1808/21008|hdl-access=free}}</ref> <ref name="Moulton 2016">{{cite journal |last1=Moulton |first1=Orissa M |last2=Altabet |first2=Mark A |last3=Beman |first3=J Michael |last4=Deegan |first4=Linda A |last5=Lloret |first5=Javier |last6=Lyons |first6=Meaghan K |last7=Nelson |first7=James A |last8=Pfister |first8=Catherine A |title=Microbial associations with macrobiota in coastal ecosystems: patterns and implications for nitrogen cycling |journal=Frontiers in Ecology and the Environment |date=maj 2016 |volume=14 |issue=4 |pages=200–8 |doi=10.1002/fee.1262 |bibcode=2016FrEE...14..200M |issn=1540-9295|hdl=1912/8083 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Miller 2008">{{cite book|last=Miller|first=Charles|title=Biological oceanography|year=2008|publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-05536-4|pages=60–62}}</ref> <ref name="Boyes 2011">{{cite web|last=Boyes, Elliot|first=Susan, Michael|title=Learning Unit: Nitrogen Cycle Marine Environment|url=http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|access-date=22. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123617/http://www.chemgapedia.de/vsengine/vlu/vsc/en/ch/16/uc/vlus/nitrogenmarine.vlu.html|archive-date=15. 4. 2012}}</ref> <ref name="Holland 1999">{{cite journal|last1=Holland|first1=Elisabeth A.|last2=Dentener|first2=Frank J.|last3=Braswell|first3=Bobby H.|last4=Sulzman|first4=James M.|title=Contemporary and pre-industrial global reactive nitrogen budgets|journal=Biogeochemistry|volume=46|issue=1–3|page=7|year=1999|doi=10.1007/BF01007572|bibcode=1999Biogc..46....7H |s2cid=189917368}}</ref> <ref name="Gu 2012 dup?">{{Cite journal|last1=Gu|first1=Baojing|last2=Ge|first2=Ying|last3=Ren|first3=Yuan|last4=Xu|first4=Bin|last5=Luo|first5=Weidong|last6=Jiang|first6=Hong|last7=Gu|first7=Binhe|last8=Chang|first8=Jie|date=4. 9. 2012|title=Atmospheric Reactive Nitrogen in China: Sources, Recent Trends, and Damage Costs|journal=Environmental Science & Technology |volume=46|issue=17|pages=9420–7|doi=10.1021/es301446g|pmid=22852755|issn=0013-936X|bibcode=2012EnST...46.9420G}}</ref> <ref name="Cosby 2003">{{Cite journal|last1=Cosby|first1=B. Jack|last2=Cowling|first2=Ellis B.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Seitzinger|first4=Sybil P.|last5=Erisman|first5=Jan Willem|last6=Aber|first6=John D.|last7=Galloway|first7=James N.|date=1. 4. 2003|title=The Nitrogen Cascade|journal=BioScience |volume=53|issue=4|pages=341–356|doi=10.1641/0006-3568(2003)053[0341:TNC]2.0.CO;2|s2cid=3356400 |issn=0006-3568|doi-access=free}}</ref> <ref name="Howarth 2009">''Proceedings of the Scientific Committee on Problems of the Environment (SCOPE)'' International Biofuels Project Rapid Assessment, 22–25 September 2008, Gummersbach, Germany, R. W. Howarth and S. Bringezu, editors. 2009 [https://cip.cornell.edu/biofuels/ Executive Summary, p. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606093439/http://cip.cornell.edu/biofuels/ |date=6. 6. 2009}}</ref> <ref name="Aerts 1988">{{cite journal|jstor=20038308|author1=Aerts, Rien |author2=Berendse, Frank |name-list-style=amp |journal=Vegetatio|volume=76|year=1988|issue=1/2|title=The Effect of Increased Nutrient Availability on Vegetation Dynamics in Wet Heathlands|pages=63–69|doi=10.1007/BF00047389 |s2cid=34882407 }}</ref> <ref name="Bobbink 2010">{{Cite journal|last1=Bobbink|first1=R.|last2=Hicks|first2=K.|last3=Galloway|first3=J.|last4=Spranger|first4=T.|last5=Alkemade|first5=R.|last6=Ashmore|first6=M.|last7=Bustamante|first7=M.|last8=Cinderby|first8=S.|last9=Davidson|first9=E.|date=1. 1. 2010|title=Global assessment of nitrogen deposition effects on terrestrial plant diversity: a synthesis|journal=Ecological Applications |volume=20|issue=1|pages=30–59|doi=10.1890/08-1140.1|pmid=20349829|bibcode=2010EcoAp..20...30B |s2cid=4792945 |issn=1939-5582|url=http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|access-date=30. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190930190859/http://eprints.whiterose.ac.uk/10814/1/0Bobbinketal2010.pdf|archive-date=30. 9. 2019|url-status=live}}</ref> <ref name="Liu 2011">{{Cite journal|last1=Liu|first1=Xuejun|last2=Duan|first2=Lei|last3=Mo|first3=Jiangming|last4=Du|first4=Enzai|last5=Shen|first5=Jianlin|last6=Lu|first6=Xiankai|last7=Zhang|first7=Ying|last8=Zhou|first8=Xiaobing|last9=He|first9=Chune|date=2011|title=Nitrogen deposition and its ecological impact in China: An overview|journal=Environmental Pollution |volume=159|issue=10|pages=2251–2264|doi=10.1016/j.envpol.2010.08.002|pmid=20828899|bibcode=2011EPoll.159.2251L }}</ref> <ref name="Britto 2002">{{Cite journal|last1=Britto|first1=Dev T.|last2=Kronzucker|first2=Herbert J.|title=NH4+ toxicity in higher plants: a critical review|journal=Journal of Plant Physiology|volume=159|issue=6|pages=567–584|doi=10.1078/0176-1617-0774|year=2002}}</ref> <ref name="Camargoa 2006">{{Cite journal|last1=Camargoa|first1=Julio A.|last2=Alonso|first2=Álvaro|date=2006|title=Ecological and toxicological effects of inorganic nitrogen pollution in aquatic ecosystems: A global assessment|journal=Environment International|volume=32|issue=6|pages=831–849|doi=10.1016/j.envint.2006.05.002|pmid=16781774|bibcode=2006EnInt..32..831C |hdl=10261/294824 |hdl-access=free}}</ref> <ref name="Rabalais 2002">{{cite journal|doi=10.1146/annurev.ecolsys.33.010802.150513 |last1=Rabalais |first1=Nancy N. |first2=R. Eugene |last2=Turner |first3=William J. Jr. |last3=Wiseman |year=2002|title=Gulf of Mexico Hypoxia, aka "The Dead Zone"|journal=Annu. Rev. Ecol. Syst.|volume=33|issue=1 |pages=235–63|jstor=3069262|bibcode=2002AnRES..33..235R }}</ref> <ref name="Dybas 2005">{{cite journal|doi=10.1641/0006-3568(2005)055[0552:DZSIWO]2.0.CO;2|author=Dybas, Cheryl Lyn. |year=2005|title=Dead Zones Spreading in World Oceans|journal=BioScience|volume=55|issue=7|pages=552–557|doi-access=free}}</ref> <ref name="2lTxW">New York State Environmental Conservation, Environmental Impacts of Acid Deposition: Lakes [http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124171015/http://www.dec.ny.gov/chemical/8631.html |date=24. 11. 2010}}</ref> <ref name="Power 1989">{{Cite journal|last1=Power|first1=J.F.|last2=Schepers|first2=J.S.|date=1989|title=Nitrate contamination of groundwater in North America|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=165–187|doi=10.1016/0167-8809(89)90012-1|bibcode=1989AgEE...26..165P |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Strebel 1989">{{Cite journal|last1=Strebel|first1=O.|last2=Duynisveld|first2=W.H.M.|last3=Böttcher|first3=J.|date=1989|title=Nitrate pollution of groundwater in western Europe|journal=Agriculture, Ecosystems & Environment|volume=26|issue=3–4|pages=189–214|doi=10.1016/0167-8809(89)90013-3|bibcode=1989AgEE...26..189S |issn=0167-8809}}</ref> <ref name="Fewtrell 2004">{{Cite journal|last=Fewtrell|first=Lorna|date=2004|title=Drinking-Water Nitrate, Methemoglobinemia, and Global Burden of Disease: A Discussion|journal=Environmental Health Perspectives|volume=112|issue=14|pages=1371–4|doi=10.1289/ehp.7216|pmid=15471727 |pmc=1247562|bibcode=2004EnvHP.112.1371F }}</ref> <ref name="c3aLP">{{Cite book|title=Global Health Observatory: (GHO)|publisher=World Health Organization|oclc=50144984}}</ref> <ref name="Canter 2019">{{Citation|last=Canter|first=Larry W.|chapter=Illustrations of Nitrate Pollution of Groundwater|date=22. 1. 2019|pages=39–71|publisher=Routledge|isbn=978-0-203-74579-3|doi=10.1201/9780203745793-3|title=Nitrates in Groundwater|s2cid=133944481}}</ref> <ref name="Kampa 2008">{{Cite journal|last1=Kampa|first1=Marilena|last2=Castanas|first2=Elias|date=2008|title=Human health effects of air pollution|journal=Environmental Pollution|volume=151|issue=2|pages=362–367|doi=10.1016/j.envpol.2007.06.012|pmid=17646040 |bibcode=2008EPoll.151..362K |s2cid=38513536 }}</ref> <ref name="Erisman 2013">{{Cite journal|last1=Erisman|first1=J. W.|last2=Galloway|first2=J. N.|last3=Seitzinger|first3=S.|last4=Bleeker|first4=A.|last5=Dise|first5=N. B.|last6=Petrescu|first6=A. M. R.|last7=Leach|first7=A. M.|last8=de Vries|first8=W.|date=27. 5. 2013|title=Consequences of human modification of the global nitrogen cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=368|issue=1621|doi=10.1098/rstb.2013.0116|pmid=23713116 |pmc=3682738}}</ref> }} {{Authority control}} [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Biogeografija]] [[Kategorija:Geologija]] [[Kategorija:Dušik]] 9ep9vvmwt7r521el18d22itui2tuynb 0 534586 3894611 3846892 2026-06-06T10:13:22Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894611 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Arthur Piaget | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1865|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Yverdon-les-Bains|Yverdon]], [[Kanton Vaud|Vaud]], [[Švicarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1952|4|15|1865|11|25}} | mjesto_smrti = [[Neuchâtel]], [[Kanton Neuchâtel|Neuchâtel]], [[Švicarska]] | prebivalište = [[Švicarska]] | državljanstvo = Švicarsko | narodnost = | etnicitet = | polje = {{Plainlist| * [[Historija]] * [[Arhivistika]] * [[Romanski jezici|Romanska filologija]] }} | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Neuchâtelu]] * Državni arhiv u Neuchâtelu }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Ženevi]] * École pratique des hautes études ([[Pariz]]) * [[Univerzitet u Sorboni]] }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = [[Jean Piaget]] | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Istraživanja o historiji reformacije * Historija kantona Neuchâtel * Transkripcija i analiza srednjovjekovnih tekstova }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = Otac [[Razvojna psihologija|razvojnog psihologa]] [[Jean Piaget|Jeana Piageta]] }} '''Arthur Piaget''' (25. novembar 1865 – 15. april 1952) bio je [[Švicarska|švicarski]] [[historija|historičar]], [[Arhivistika|arhivista]] i [[Filologija|filolog]] za [[romanski jezici|romanske jezike]]. Bio je otac [[Psihologija|psihologa]] [[Jean Piaget|Jeana Piageta]]. == Privatni život i karijera == Arthur Piaget je 1888. doktorirao na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]], a 1890. stekao diplomu iz [[historija|historije]] i [[Filologija|filologije]] na [[École pratique des hautes études]] u [[Pariz]]u. Tokom boravka u Parizu bio je pod utjecajem predavanja [[Gaston Paris|Gastona Parisa]] i [[Gabriel Monod|Gabriela Monoda]]. Od 1894. do 1938. bio je profesor [[Romanski jezici|romanskih jezika]] i [[književnost]]i na Akademiji u Neuchâtelu, koja je od 1909. djelovala pod nazivom [[Univerzitet u Neuchâtelu]]. U periodu od 1909. do 1911. obavljao je dužnost rektora univerziteta.<ref name="HLS_Dafflon_Piaget_2011">{{cite web |last=Dafflon |first=Alexandre |date=18. 1. 2011 |title=Arthur Piaget |url=https://hls-dhs-dss.ch/de/articles/031588/2011-01-18/ |work=Historisches Lexikon der Schweiz (HLS) |access-date=16. 5. 2026 |language=de}}</ref> Godine 1898. osnovao je Seminar za historiju [[Protestantska reformacija|reformacije]] pri Teološkom fakultetu u Neuchâtelu. Od 1898. do 1935. obavljao je funkciju kantonalnog arhiviste. Dugi niz godina bio je i urednik časopisa ''Musée neuchâtelois'' (1902–1949).<ref name="HLS_Dafflon_Piaget_2011" /> == Odabrana djela == * ''Martin Le Franc, prévôt de Lausanne'' (1888) – studija o [[Martin le Franc|Martinu Le Francu]], prepozitu [[Lausanne]]<ref name="Piaget_Martin_Le_Franc_1888">{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1888 |title=Martin Le Franc, prévôt de Lausanne |publisher=F. Regamey |location=Lausanne |url=https://archive.org/details/martinlefrancpr01piaggoog |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Oton de Granson et ses poésies'' (1890) – djelo o [[Otton de Grandson|Ottonu de Grandsonu]] i njegovoj poeziji<ref name="Piaget_Grandson_1941">{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1890 |title=Oton de Grandson, sa vie et ses poésies |url=https://www.persee.fr/doc/roma_0035-8029_1942_num_67_266_3537_t1_0261_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Poésies françaises sur la bataille de Marignan'' (1892) – zbirka i analiza francuskih pjesama o [[Bitka kod Marignana|Bitki kod Marignana]] * ''Le Miroir aux dames; poème inédit du XVe siècle'' (1908) – izdanje neobjavljene pjesme iz 15. vijeka pod naslovom ''Le Miroir aux dames'' * ''Documents inédits sur la Réformation dans le pays de Neuchâtel'' (1909) – neobjavljeni dokumenti o [[Protestantska reformacija|reformaciji]] na području [[Kanton Neuchâtel|Neuchâtela]] * ''Notes sur Le livre des martyrs de Jean Crespin'' (1930) – bilješke o djelu ''Knjiga mučenika'' autora [[Jean Crespin|Jeana Crespina]]<ref name="Piaget_Berthoud_Crespin_1930">{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |last2=Berthoud |first2=Gabrielle |date=1930 |title=Notes sur le Livre des Martyrs de Jean Crespin |publisher=Secrétariat de l'Université |location=Neuchâtel |url=https://www.persee.fr/doc/rhef_0300-9505_1932_num_18_80_2625_t1_0378_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> * ''Pages d'histoire neuchâteloise'' (1935) – radovi posvećeni historiji Neuchâtela.<ref name="Piaget_Pages_Histoire_1935">{{cite book |last=Piaget |first=Arthur |date=1935 |title=Pages d'histoire neuchâteloise |publisher=Société d'histoire et d'archéologie de Neuchâtel |location=Neuchâtel |url=https://www.persee.fr/doc/rhmc_0996-2727_1927_num_2_10_3431_t1_0312_0000_2 |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.montmollin.ch/pub/Piaget.pdf Arthur Piaget: Professeur, archiviste, historien (PDF)] – komemorativni zbornik radova (autori Eddy Bauer, Louis Thévenaz i Jean Rychner) objavljen u časopisu ″Musée neuchâtelois″ povodom njegove smrti 1952. (fr) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Piaget, Arthur}} [[Kategorija:Rođeni 1865.]] [[Kategorija:Umrli 1952.]] [[Kategorija:Biografije, Yverdon-les-Bains]] [[Kategorija:Švicarski historičari]] [[Kategorija:Švicarski arhivisti]] [[Kategorija:Švicarski filolozi]] spzc91lg16b8imvyeok3u1p6flu8pzv 0 534590 3894610 3846937 2026-06-06T10:13:20Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894610 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Radovljanka | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Radovljanska rijeka | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|01|39|N|18|07|50|E}} | mapframe-caption = Tok Radovljanke | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = područje [[Radovlje (Visoko)|Radovlja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 2 | ušće_lat_s = 8.462 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 7 | ušće_long_s = 54.642 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = prema naselju [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = Liješevica | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = Liješevica | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Radovljanka''' je rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nalazi se na području [[Visoko]]g, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u prostoru naselja [[Maurovići (Visoko)|Maurovići]], [[Radovlje (Visoko)|Radovlje]], Bradve i Radinovići.<ref name="mapcarta">{{cite web |title=Radovljanska Rijeka |url=https://mapcarta.com/18942182 |website=Mapcarta |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Nalazi se na nadmorskoj visini od približno 405 m.<ref name="mapcarta"/><ref name="geografija">{{cite web |title=Radovljanska Rijeka |url=https://www.geografijabih.com/radovljanska-rijeka |website=Geografija Bosne i Hercegovine |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U blizini vodotoka nalaze se naselja [[Okolišće]], Bradve, Radinovići, [[Donje Moštre]] i Hlapčevići, što je smješta u gusto naseljeni dio visočkog područja.<ref name="geografija"/> == Pritoke i okoliš == Pritoka Radovljanke je Liješevica, poznata i iz medijskih tekstova o zagađenju takozvanog "crvenog potoka", koji iz pravca Liješeve teče prema Hanovima i ulijeva se u Radovljanku.<ref name="crveni">{{cite web |title="Crveni potok" opet aktuelan, mještani ponovo uznemireni zbog vodovoda |url=https://visoko.ba/crveni-potok-opet-aktuelan-mjestani-ponovo-uznemireni-zbog-vodovoda/ |website=Visoko.ba |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Radovljanke prolazi i [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|autoput A1]], čiji se jedan most nalazi na dionici kroz visočko područje. == Poplave i ribolov == Radovljanka ima bujični karakter i može se izliti nakon obilnih padavina. U poplavama iz februara 2019. navedeno je da se rijeka izlila u naseljima Radovlje i Bradve, gdje su poplavljene prizemne i podrumske prostorije više stambenih objekata.<ref name="rtvtk">{{cite web |title=Redovni izvještaj o stanju vodostaja na području Federacije BiH |url=https://rtvtk.ba/redovni-izvjestaj-o-stanju-vodostaja-na-podrucju-federacije-bih/ |website=RTV TK |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Sportski ribolovni klub "Visoko" 2025. poribio je Radovljanku mlađi potočne pastrmke, a rječica je, zajedno s Gorušicom i Zimašnicom, proglašena prirodnim plodištem.<ref name="poribljavanje">{{cite web |title=Akcije poribljavanja visočkih ribara |url=https://visoko.ba/akcije-poribljavanja-visockih-ribara/ |website=Visoko.ba |date=26. 3. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radovljanka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Visoko]] ftu8xj99mtg4uf0fghjneje224901in 0 534593 3894609 3846917 2026-06-06T10:13:18Z WumpusBot 120674 /* Reference */ razne ispravke 3894609 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Zimašnica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Zimačnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|01|14.56|N|18|08|50.5|E}} | mapframe-caption = Tok Zimašnice | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = selo Stojčevac, područje [[Visoko]]g | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] u selu Moštre | nadmorska visina ušća = oko 405 | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 1 | ušće_lat_s = 14.56 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 8 | ušće_long_s = 50.5 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Stojčevac]], [[Gornje Moštre]], [[Donje Moštre]], [[Visoko]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Zimašnica''' je manji vodotok u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Nalazi se na području [[Visoko]]g, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], u prostoru sela Stojčevac, [[Donja Zimća|Donja Zimča]], Gornje Moštre i Donje Moštre.<ref name="geoview">{{cite web |title=Zimačnica |url=https://ba.geoview.info/zimacnica%2C3298769 |website=GeoView |access-date=16. 5. 2026}}</ref><ref name="poreklo">{{cite web |title=Poreklo prezimena, selo Donje Moštre (Visoko) |url=https://www.poreklo.rs/2023/05/20/poreklo-prezimena-selo-donje-mostre-visoko/?script=lat |website=Poreklo |date=20. 5. 2023 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Tok == Zimašnica izvire u selu Stojčevac, a u Bosnu se ulijeva u selu Moštre.<ref name="rro">{{cite web |title=Ribolovno-revirni osnov ribolovne zone Visoko |url=https://www.ppf.unsa.ba/uploads/Ribolovna%20zona/RRO%20Visoko.pdf |publisher=Univerzitet u Sarajevu |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Protiče kroz područje Moštra, gdje razdvaja ili obilježava granice između pojedinih naseljenih dijelova. Potok Zimašnica dijeli Moštre, a u predaji o starijem položaju sela spominje se prostor uz Gornje Moštre pored Zimašnice.<ref name="poreklo"/> Preko Bosne, Save i Dunava pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Značaj == Zimašnica je jedan od manjih vodotoka koji dopunjuju hidrografsku mrežu visočkog područja. U dokumentima o ribolovnoj zoni Visoko navodi se među vodotocima važnim za lokalni riblji fond, zajedno s Bosnom, Fojničkom rijekom i drugim pritokama Bosne.<ref name="rro"/> Sportski ribolovni klub "Visoko" navodio je Zimašnicu među rječicama koje su proglašene prirodnim plodištem, zajedno s [[Radovljanka|Radovljankom]] i Gorušicom.<ref name="ribari">{{cite web |title=Akcije poribljavanja visočkih ribara |url=https://visoko.ba/akcije-poribljavanja-visockih-ribara/ |website=Visoko.ba |date=26. 3. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Poplave i infrastruktura == Zimašnica ima bujični karakter i može se izliti nakon obilnih padavina. U izvještajima o poplavama u Visokom zabilježeno je da je potok ugrožavao kuće u Gornjim i Donjim Moštrima, te da su službe širile korito radi smanjenja nivoa vode.<ref name="radiosarajevo">{{cite web |title=Alarmantna situacija u Visokom, voda prijeti kućama |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/poplave-u-visokom/439037 |website=Radio Sarajevo |date=6. 11. 2021 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Na dionici autoputa kod Donjih Moštra izgrađen je most M10, koji premošćava Zimašnicu u okviru poddionice kroz visočko područje.<ref name="autoput">{{cite web |title=Prvih 100 km autoputa na Koridoru Vc |url=https://pdfcoffee.com/prvi100km-pdf-pdf-free.html |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Visoko]] r2xndxjh90gmqy7qw5rs7pnls4eqlqm 0 534603 3894608 3846938 2026-06-06T10:13:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894608 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Neuchâtelu | slika = [[Datoteka:Universite neuchatel.jpg|250px|Glavna zgrada]] | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = {{start date and age|1838}} | vrsta = [[Javni univerzitet]] | krovna = | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = {{Plainlist| * BENEFRI * Triangle Azur * CRUS * CUSO * [[Agence universitaire de la Francophonie|AUF]] }} | izdaci = | budžet = 140,97 miliona [[Švicarski franak|CHF]]<ref name="UniD_Rapport_2021">{{cite book |author=Université de Neuchâtel |date=2022 |title=Rapport d’activité 2021 |publisher=Bureau de la durabilité (UniD) |location=Neuchâtel |url=https://www.unine.ch/durabilite/wp-content/uploads/sites/68/2022-02_Rapport_activites_UniD_2021.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=fr}}</ref> | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = Deniz Gyger Gaspoz | prorektor = | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = 1.103<ref name="UniD_Rapport_2021" /> | studenti = 4.508<ref name="UniD_Rapport_2021" /> | dodipl = | dipl = | doktorat = 619<ref name="UniD_Rapport_2021" /> | ostali = | lokacija = Avenue du 1er-Mars 26, CH - 2000 | grad = [[Neuchâtel]] | savezna_država = [[Kanton Neuchâtel]] | provincija = | država = [[Švicarska]] | koor = {{coord|46.99373|N|6.938547|E|region:CH-NE_type:edu|display=inline,title}} | kampus = | prijašnja_imena = Akademija u Neuchâtelu (1838–1909) | slobodna_oznaka = | slobodna_vrijednost = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = UniNE | maskota = | udruženja = | web-sajt = https://www.unine.ch/ | logo = [[Datoteka:Logo Université de Neuchâtel.svg|250px|Logo Univerziteta u Neuchâtelu]] | pushin_map = | fusnote = }} '''Univerzitet u Neuchâtelu''' ('''UniNE''') je [[francuski jezik|frankofonski]] javni istraživački univerzitet smješten u [[Neuchâtel]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Univerzitet ima četiri fakulteta i više od deset instituta, uključujući oblasti humanističkih i društvenih nauka, prirodnih nauka, prava i ekonomije. Fakultet humanističkih nauka, sa oko 2.000 studenata, najveći je fakultet Univerziteta u Neuchâtelu. Univerzitet raspolaže godišnjim budžetom od približno 140 miliona švicarskih franaka, dok godišnji fond za istraživanja iznosi oko 40 miliona franaka. Na univerzitetu studira oko 4.500 studenata, uključujući približno 600 doktorskih kandidata, a svake godine dodjeljuje se više od 600 diploma, licenci, doktorata i certifikata. Univerzitet zapošljava više od 1.100 radnika.<ref name="UniD_Rapport_2021" /> == Historija == Univerzitet u Neuchâtelu nastao je iz [[Akademija|Akademije]] osnovane 1838. godine odlukom pruskog kralja [[Frederick William IV|Friedricha Wilhelma IV]], koji je ujedno bio i knez Neuchâtela.<ref name="Britannica_Neuchatel">{{cite web |title=Neuchâtel, Switzerland |url=https://www.britannica.com/place/Neuchatel-Switzerland |work=Encyclopedia Britannica |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Akademija je dodjeljivala akademske stepene iz umjetnosti i prirodnih nauka. Nakon revolucije 1848. Veliko vijeće Neuchâtela donijelo je odluku o njenom zatvaranju, ali je 1866. osnovana nova akademija, koja je 1909. godine službeno dobila status univerziteta.<ref name="Masters_Portal_UniNE">{{cite web |title=University of Neuchâtel |url=http://fr.mastersportal.eu/universities/925/university-of-neuchatel.html |work=Masters Portal |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="THE_World_Rankings_UniNE">{{cite web |title=University of Neuchâtel |url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/university-neuchatel |work=Times Higher Education (THE) |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Univerzitet se nalazi u [[Neuchâtel]]u, u centru frankofonskog dijela [[Švicarska|Švicarske]]. Do 2005. Univerzitet u Neuchâtelu uglavnom je slijedio francuski model visokog obrazovanja, uz određena prilagođavanja švicarskom sistemu. Nakon toga univerzitet je usvojio standarde [[Bolonjski proces|Bolonjskog procesa]], koji podrazumijeva trostepeni sistem studija: dodiplomski, master i doktorski studij. == Akademski programi == Univerzitet u Neuchâtelu izvodi nastavu na [[francuski jezik|francuskom]] i [[engleski jezik|engleskom]] jeziku. Studijski programi organizovani su na dodiplomskom, master i doktorskom nivou, a obuhvataju različite oblasti, uključujući [[finansije]], [[informatika|informatiku]], [[pravo]], [[ekonomija|ekonomiju]], [[prirodne nauke]], [[sport]], [[novinarstvo]] i [[matematika|matematiku]].<ref name="Masters_Portal_UniNE" /><ref name="University_Directory_UniNE">{{cite web|title=University of Neuchâtel |url=http://www.university-directory.eu/Switzerland/University-of-Neuchatel.html |work=University Directory |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> U saradnji s [[De Montfort University|Univerzitetom De Montfort]] u [[Leicester]]u i [[Poslovnom školom SDA Bocconi]] u [[Milano|Milanu]], a u organizaciji Međunarodnog centra za sportske studije (CIES), Univerzitet u Neuchâtelu izvodi i program [[FIFA Master]], interdisciplinarni master studij iz menadžmenta, prava i humanističkih nauka u sportu.<ref name="CIES_FIFA_Master_About">{{cite web |title=The FIFA Master – International Master in Management, Law and Humanities of Sport |url=http://www.cies.ch/en/education/fifa-master/about-fifa-master/about-fifa-master/ |work=CIES |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Spisak rektora od 1909. == === Trogodišnji mandati === * [[Arthur Piaget]] (1909–1911) * Auguste Châtelain (1911–1913) * Edouard Béguelin (1913–1915) * Emile Dumont (1915–1917) * Philippe Godet (1917–1919) * Adrien Jaquerod (1919–1921) * Charles Meckenstock (1921–1923) * Paul Humbert (1923–1925) * Alfred Lombard (1925–1927) * Henri Rivier (1927–1929) * Carl Ott (1929) * Claude DuPasquier (1929–1931) * Willy Corswant (1931–1933) * Max Niedermann (1933–1935) * Henri Spinner (1935–1937) * Maurice Neeser (1937–1939) * Georges Méautis (1939–1941) * Robert Châbles (1941–1943) * Carl Ott (1943–1945) * Maurice Neeser (1945–1947) * Eddy Bauer (1947–1949) * Jean-Georges Baer (1949–1951) * Paul-René Rosset (1951–1953) * Jean-Daniel Burger (1953–1955) * Charly Guyot (1955–1957) * Felix Fiala (1957–1959) * François Clerc (1959–1961) * Jean-Louis Leuba (1961–1963) * André Labhardt (1963–1965) * Claude Favarger (1965–1967) * Maurice Erard (1967–1969) * Werner Soerensen (1969–1971) === Četverogodišnji mandati === * Werner Soerensen (1971–1975) * Jean-Blaise Grize (1975–1979) * Éric Jeannet (1979–1983) * Jean Guinand (1983–1987) * Rémy Scheurer (1987–1991) * Denis Maillat (1991–1995) * Francis Persoz (1995–1999) * Denis Miéville (1999–2003) * Hans-Heinrich Nägeli (korektor, 2003) * Michel Rousson (korektor, 2003) * Alfred Strohmeier (2004–2007) * Jean-Pierre Derendinger ('vršilac dužnosti, 2007–2008) * Martine Rahier (2008–2016) * Kilian Stoffel (2016–danas) === Povezane institucije === * ''École romande de santé publique'' (ERSP) == Osobe povezane s univerzitetom == *[[Louis Agassiz]] *[[Pierre Aubert]] *[[Ünal Aysal]] *[[Élisabeth Baume-Schneider]] *[[Cassandre Berdoz]] *[[Alain Berset]] *[[Denise Berthoud]] *[[Pierre du Bois de Dunilac]] *[[Fernand Brunner]] *[[Robert Forrest Burgess]] *[[Martin Dibelius]] *[[Yadolah Dodge]] *[[Arnold van Gennep]] *[[Pierre Graber]] *[[François Grosjean]] *[[Arnold Henri Guyot]] *[[William S. Hatcher|William Hatcher]] *[[Hans Christian Henriksen]] *[[Mimi Khalvati]] *[[Stephan Klapproth]] *[[Maurice Kottelat]] *[[Michel Luc]] *[[Dick Marty]] *[[Denis Miéville]] *[[Mohammad Mosaddegh]] *[[Rosario Murillo]] *[[Ye Peijian]] *[[Max Petitpierre]] *[[Jean Piaget]] *[[Amélie Plume]] *[[Edmond Privat]] *[[Albert de Pury]] *[[Roland de Pury]] *[[Valentine Python]] *[[Fritz de Quervain]] *[[Martine Rebetez]] *[[Élisée Reclus]] *[[Arnold Reymond]] *[[Yann Richter]] *[[Denis de Rougemont]] *[[Albert Schinz]] *[[Gertrud Theiler]] *[[Alison Wolf]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|University of Neuchâtel}} * [https://www.unine.ch/ Zvanični veb-sajt Univerziteta u Neuchâtelu] (fr) (de) (en) * [https://web.archive.org/web/20110717170745/http://www.universitieshandbook.com/index.php?option=com_mtree&link_id=19&task=viewlink&Itemid=53 Priručnik o Univerzitetu u Neuchâtelu] na platformi ″Universities Handbook″ (arhivirano 17. jula 2011) (en) {{DEFAULTSORT:Neuchatel, University Of}} [[Kategorija:Univerziteti u Švicarskoj]] [[Kategorija:Neuchâtel]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1838.]] f2kzpplm0qjp2ldz9oa2hirr01pv05n 0 534605 3894607 3891251 2026-06-06T10:13:14Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894607 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |slika_širina=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (1821)</small> *''Coprinus lagopus'' <small>(Fr.) Fr. (1838)</small> }} '''''Coprinopsis lagopus''''' jest [[Vrsta (biologija)|vrsta]] [[gljive|gljiva]] iz porodice ''Psathyrellaceae''. To je nježna i kratkotrajna gljiva, čiji plodni dijelovi traju samo nekoliko sati prije nego što se rastvore u crnu tintu – proces koji se naziva delikvescencija. == Taksonomija == Do 2001. vrsta je bila poznata kao ''Coprinus lagopus''; napredak u razumijevanju [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa između različitih vrsta koprinoida doveo je do velike reorganizacije tog roda.<ref name="Redhead2001"/> ==Opis== Veličina plodnog tijela gljive ''Coprinopsis lagopus'' može znatno varirati. Ova gljiva stvara vrlo mala plodna tijela (poznata kao patuljasta plodna tijela), od kojih su neka manja od stotine veličine većih. U nizu eksperimenata, [[Arthur Henry Reginald Buller]] uzgajao je [[spore]] na [[konj]]skom izmetu i primijetio veliki raspon varijacija veličine: najmanji primjerak imao je [[mikologija|stabljiku]] dužine 1&nbsp;mm i [[klobuk (mikologija)|klobuk]] promjera 0,75&nbsp;mm, dok je najveći primjerak imao dužinu stabljike 18,4&nbsp;cm i promjer klobuka 2&nbsp;cm.<ref>Buller (1924), pp. 83–5.</ref> Buller je primijetio da su patuljasta plodna tijela potpuno funkcionalna, proizvodeći i oslobađajući spore na način identičan kao i normalna. Velika varijacija u veličini navela je neke autore da pogrešno nazovu patuljasta plodna tijela novim vrstama. Naprimjer, George Edward Massee smatrao je patuljasta plodna tijela novom vrstom, ''Coprinus radiatus''.<ref name="Buller">Buller (1924), p. 302.</ref> Općenito, patuljasta plodna tijela imaju dužinu stabljike od 1–10&nbsp;mm i promjer šešira od 0,75– 3&nbsp;mm, dok veliki primjerci imaju stabljike visoke 5-18,5&nbsp;cm i široke 2–5&nbsp;mm, s promjerom šešira od 2–5&nbsp;cm.<ref name=":0">{{Cite book|last1=Davis|first1=R. Michael|title=Field Guide to Mushrooms of Western North America|last2=Sommer|first2=Robert|last3=Menge|first3=John A.|publisher=University of California Press|year=2012|isbn=978-0-520-95360-4|location=Berkeley|pages=207|oclc=797915861}}</ref> Debljina stabljike kod većih primjeraka je obično 4–6&nbsp;mm, a debljina na bazi u obliku palice ili lukovice može dostići i do 0,8&nbsp;mm.<ref name=Miller2006/> Boja površine klobuka je blijeda do vrlo tamnosmeđa u sredini ispod bjelkastog do srebrno-sivog vela, ali postaje bljeđa prema rubu. Kako gljiva sazrijeva, oblik klobuka postaje konusniji ili konveksniji, te se na kraju spljošti, s rubovima zakrivljenim prema gore. [[veo (botanika)|veo]] je u početku bjelkast, zatim postaje srebrno-siv ili sivo-smeđ; na kraju se cijepa, postajući dlakav (fibrilozan). [[lamela (mikologija)|lamele]] su slobodno pričvršćene za stabljiku, vrlo tanke i gusto zbijene. U početku je boja škrga bijela, zatim prelazi u sivkasto-smeđu, a zatim u crnu kako spore sazrijevaju. U zrelosti, rubovi lamela rastvaraju se (''deliquesce'') u crnu tekućinu.<ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)"/> Ove gljive su prolazne, traju samo nekoliko sati prije nego što uginu;<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> proces autodigestije se pojačava u vlažnim okruženjima. Stabljika je bjelkasta, šuplja je, dlakava (flokulozna) po cijeloj površini, ali posebno na donjim dijelovima, i postaje glatka ([[golavost (botanika)|gola]]) s godinama. [[otisak spora]] je ljubičasto-crn. Vrsta nije otrovna.<ref name="Miller2006" /> Njena jestivost nije poznata, ali se smatra premalom da bi bila vrijedna konzumiranja.<ref name=":0" /> {{gallery|mode=packed |Coprinopsis lagopus 122149.jpg| Šešir zrelog primjerka sa lamelama koje se tope u vodi |Coprinopsis lagopus in California garden.jpg| Grupa gljiva }} ===Mikroskopska svojstva=== [[Basidiospora|Spore]] imaju dimenzije 11–13 x 6–8&nbsp;[[μm]].<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> Eliptičnog su ili jajolikog oblika, sa zaobljenom bazom i vrhom, tamnocrvenosmeđe boje i [[nonamiloid]]ni. [[Slika:Coprinopsis lagopus Buller.jpg|thumb| Detalj presjeka kroz dvije škrge nerazvijenog plodnog tijela: ''s'', kratka bazidija; ''l'', duga bazidija; ''p'', [[parafize]]; ''c'', cistidija; ''i'', interlamelarni prostor]] [[cistidija|Cistidije]] koje se nalaze na stranama lamela (''pleurocistidije'') obiluju u velikim plodnim tijelima, a manje ih je u manjim primjercima. Ove ćelije su ovalne, zaobljene na vrhu s izbočenjem u sredini i skupljene u stabljiku u podnožju. Dužina ovih ćelija je obično 100–130 μm, a širine 35–45 μm. Prije nego što se klobuk proširi, svaka cistidija potpuno grana interlamelarni prostor, s oba kraja pričvršćena za lamelarij, pomažući zajedno stežući ''parafize''. Kako se lamela širi, cistidij se odvaja od jedne lamele i viri iz druge. [[bazidija|Bazidije]] (ćelije koje nose spore) dolaze u dvije veličine; duge bazidije imaju dimenzije 40 × 8–10 μm, dok kraće imaju dimenzije 23 × 8–10 μm. Bazidije imaju po četiri spore, koje su pričvršćene kratkim sterigmatima.<ref>Buller, str. 306–7.</ref> === Slične vrste === Srodna vrsta ''Coprinopsis lagopides'' <small>([[Petter Karsten|P. Karst]]) Redhead, Vilgalys & Montcalvo</small> je sličnog izgleda, ali tipičnije raste na supstratima poput humusa ili spaljenog ili ugljenisanog drveta; također ima tendenciju da se brže i potpunije topne od ''C. lagopus''. ''C. lagopides'' se mikroskopski može razlikovati po manjim sporama (6–9 x 5–7 μm) koje su otprilike sfernog ili jajolikog oblika, a ne eliptičnog kao kod ''C. lagopus''.<ref name="Miller2006"/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Coprinopsis lagopus'' raste pojedinačno ili u grupama u zemljištu, kao i na drvnom triješću,<ref>{{cite book|last1=Trudell|first1=Steve|url=https://books.google.com/books?id=WevHvt6Tr8kC|title=Mushrooms of the Pacific Northwest|last2=Ammirati|first2=Joe|publisher=Timber Press|year=2009|isbn=978-0-88192-935-5|series=Timber Press Field Guides|location=Portland, OR|pages=197}}</ref> gomilama [[kompost]]a, biljnom otpadu, konjskom ili stočnom gnoju <ref name="Pauline et al 2022">{{cite journal |last1=Pauline |first1=N'Douba Amako |last2=Claude |first2=Kouassi Kouadio |last3=Clovis |first3=Koffi N'Dono Boni |last4=Allal |first4=Douira |last5=Koutoua |first5=Ayolié |date=2022 |title=Coprophilous fungi of Daloa city: New species for the fungal flora of Côte d'Ivoire |url= |doi=10.30574/gscbps.2022.20.3.0362 |journal=GSC Biological and Pharmaceutical Sciences |volume=20 |issue=3 |pages=251–260|doi-access=free }}</ref> od jeseni do sredine zime. Široko je rasprostranjena širom svijeta.[[Slika:Coprinopsis lagopus Strypemonde 2.jpg|thumb|right|Zreli primjerci sa rubovima uvijenim prema gore]] ==Bioaktivni spojevi== ''Coprinopsis lagopus'' proizvodi četiri slabo antibiotska spoja klase [[seskviterpena]] koji se zajednički nazivaju lagopodini.<ref name=Botton1975/> [[Potpuna sinteza]] lagopodina A postignuta je 2006. godine.<ref name=Srikrishna2006/> ==Genetika== ''Coprinopis lagopus'' se koristi kao [[modelni organizam|modelni sistem]] za proučavanje [[fiziologija|fiziologije]] i [[genetika|genetike]] gljiva već mnogo decenija.<ref name=Day1960/><ref name=Clark1964/><ref name=Casselton1965/><ref name=Lu1978/> ==Također pogledajte== *[[Spisak vrsta iz roda "Coprinopsis"]] ==Reference== {{refspisak|colwidth=30em|refs= <ref name=Redhead2001>{{cite journal |vauthors=Redhead SA, Vilgalys R, ((Moncalvo J-M)), Johnson J, Hopple JS Jr |title=''Coprinus'' Persoon and the disposition of ''Coprinus'' species sensu lato |year=2001 |journal=Taxon |volume=50 |issue=1 |pages=203–41|doi=10.2307/1224525|jstor=1224525 |bibcode=2001Taxon..50..203R }}</ref> <ref name=Miller2006>{{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=North American Mushrooms: A Field Guide to Edible and Inedible Fungi |publisher=Falcon Guide |location=Guilford, CN |year=2006 |page=232 |isbn=978-0-7627-3109-1}}</ref> <ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)">{{cite web|url=http://www.mushroomexpert.com/coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |author=Kuo M |work=MushroomExpert.Com |access-date=22. 3. 2009}}</ref> <ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus">{{cite web |url=http://www.mykoweb.com/CAF/species/Coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |work=California Fungi |access-date=22. 3. 2009}}</ref> <ref name=Botton1975>{{cite journal |vauthors=Botton CR, Siehr DJ |year=1975 |title=Hydroxylagopodin B, a sesquiterpene quinone from a mutant strain of ''Coprinus macrorhizus'' var. ''microsporus'' |journal=Phytochemistry |volume=14 |issue= 5–6 |page=1433 |doi=10.1016/S0031-9422(00)98645-X|bibcode=1975PChem..14.1433B }}</ref> <ref name=Srikrishna2006>{{cite journal |vauthors=Srikrishna A, Lakshmi BV, Ravikumar PC |year=2006 |title=The first total synthesis of (+/-)-lagopodin A |journal=Tetrahedron Letters |volume=47 |issue=8 |pages=1277–81 |doi=10.1016/j.tetlet.2005.12.071 }}</ref> <ref name=Day1960>{{cite journal |author=Day PR |title=The structure of the mating type locus in ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics |volume=45 |issue=5 |pages=641–50 |year=1960 |doi=10.1093/genetics/45.5.641 |pmid=17247950 |pmc=1210076 |url=http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17247950}}</ref> <ref name=Clark1964>{{cite journal |vauthors=Clark E, Bowbury RJ |title=Studies of methionine synthesis in ''Coprinus lagopus'' |journal=Journal of General Microbiology |volume=36 |issue=3 |pages=333–9 |year=1964 |pmid=14217348 |doi=10.1099/00221287-36-3-333|doi-access=free }}</ref> <ref name=Casselton1965>{{cite journal |author=Casselton LA |title=The production and behavior of diploids of ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics Research |volume=124 |issue=2 |pages=190–208 |year=1965 |pmid=14345906|doi=10.1017/S0016672300004080 |doi-access=free }}</ref> <ref name=Lu1978>{{cite journal |author=Lu BC. |title=Meiosis in Coprinus. VIII. A time-course study of the fusion and division of the spindle pole body during meiosis |journal=Journal of Cell Biology |volume=76 |issue=3 |pages=761–66 |year=1978 |pmid=564915 |pmc=2109999 |doi=10.1083/jcb.76.3.761 }}</ref> <ref name=Crosier1949>{{cite journal |vauthors=Crosier WF, Patrick SR, Heit CE, McSwain E |title=The Harefoot Mushroom, ''Coprinus lagopus'' Fr., on fruits used commercially as seedstocks |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=110 |issue=2844 |pages=13–14 |year=1949 |pmid=17753812 |doi=10.1126/science.110.2844.13|bibcode=1949Sci...110...13C }}</ref> }} ===Citirani tekstovi=== * Buller AHR. (1924). ''Researches on Fungi''. New York: [[Longman|Longmans, Green, and Co.]] {{Taxonbar|from=Q162599}} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke gljive]] [[Kategorija:Coprinopsis|lagopus]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Elias Magnus Fries]] efzn3fmorqg9go2s37uy0833zz9c6lp 0 534606 3894606 3891252 2026-06-06T10:13:12Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894606 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Atrofija žute mrlje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Geografska atrofija mrežnjače |sinonimi =Atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD) ili uznapredovali suhi AMD |slika = Fundus geographic atrophy.jpg |opis_slike =Fundus (očno dno) geografske atrofije |širina = 350px |specijalnost = [[Oftalmologija]] |simptomi = |komplikacije = |pojava = |trajanje = |vrste = |uzroci = |rizici = |dijagnoza = Višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine |diferencijalna_dijagnoza = [[Atrofija žute mrlje]] |prevencija = |liječenje = Za liječenje ovog stanja FDA odobrila [[pegcetacoplan]] |lijek = Pegcetacoplan |prognoza = |frekvencija = Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u. |smrtnost= }} '''Geografska atrofija mrežnjače ''' (GA), također poznata kao '''atrofijska degeneracija makule povezana sa starenjem (AMD)''' ili '''uznapredovali suhi AMD''', jest napredni oblik degeneracije [[žuta mrlja|žute pjege]], povezane sa [[starenje]]m koji može rezultirati progresivnim i nepovratnim gubitkom tkiva [[mrežnjača|mrežnjače]] ([[fotoreceptorska ćelija|fotoreceptori]], [[pigmentni epitel mrežnjače]], ''[[choriocapillaris]]'') što s vremenom može dovesti do gubitka centralnog vida.<ref>{{cite journal|last1=Lindblad|first1=AS|last2=Lloyd|first2=PC|last3=Clemons|first3=TE|last4=Gensler|first4=GR|last5=Ferris FL|first5=3rd|last6=Klein|first6=ML|last7=Armstrong|first7=JR|last8=Age-Related Eye Disease Study Research|first8=Group.|title=Change in area of geographic atrophy in the Age-Related Eye Disease Study: AREDS report number 26.|journal=Archives of Ophthalmology|date=septembar 2009|volume=127|issue=9|pages=1168–74|doi=10.1001/archophthalmol.2009.198|pmid=19752426|pmc=6500457|url=https://escholarship.org/content/qt7dx2n6hg/qt7dx2n6hg.pdf?t=oq3lf4}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|title=The natural history of geographic atrophy, the advanced atrophic form of age-related macular degeneration.|journal=Molecular Vision|date=3. 11. 1999|volume=5|pages=25|pmid=10562649}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Bonilha|first1=Vera L|title=Age and disease-related structural changes in the retinal pigment epithelium|journal=Clinical Ophthalmology|date=2008|volume=2|issue=2|pages=413–424|issn=1177-5467|pmc=2693982|pmid=19668732|doi=10.2147/opth.s2151 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Citation|last1=Lindner|first1=Moritz|title=Atrophy, Geographic|date=2018|encyclopedia=Encyclopedia of Ophthalmology|pages=207–209|publisher=Springer Berlin Heidelberg|language=en|doi=10.1007/978-3-540-69000-9_1125|isbn=9783540682929|last2=Fleckenstein|first2=Monika|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=Holz|first4=Frank G.}}</ref> Procjenjuje se da GA pogađa preko 5 miliona ljudi širom svijeta i približno 1 milion pacijenata u SAD-u,<ref>{{cite journal|last1=Wong|first1=Wan Ling|last2=Su|first2=Xinyi|last3=Li|first3=Xiang|last4=Cheung|first4=Chui Ming G|last5=Klein|first5=Ronald|last6=Cheng|first6=Ching-Yu|last7=Wong|first7=Tien Yin|title=Global prevalence of age-related macular degeneration and disease burden projection for 2020 and 2040: a systematic review and meta-analysis|journal=The Lancet Global Health|date=februar 2014|volume=2|issue=2|pages=e106–e116|doi=10.1016/S2214-109X(13)70145-1|pmid=25104651|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Rudnicka|first1=Alicja R.|last2=Kapetanakis|first2=Venediktos V.|last3=Jarrar|first3=Zakariya|last4=Wathern|first4=Andrea K.|last5=Wormald|first5=Richard|last6=Fletcher|first6=Astrid E.|last7=Cook|first7=Derek G.|last8=Owen|first8=Christopher G.|title=Incidence of Late-Stage Age-Related Macular Degeneration in American Whites: Systematic Review and Meta-analysis|journal=American Journal of Ophthalmology|date=juli 2015|volume=160|issue=1|pages=85–93.e3|doi=10.1016/j.ajo.2015.04.003|pmid=25857680|doi-access=free}}</ref> što je slično prevalenciji [[AMD|neovaskularnog]] (vlažnog) AMD-a, drugog uznapredovalog oblika bolesti. Incidencija uznapredovalog AMD-a, kako geografske atrofije tako i neovaskularnog AMD-a, eksponencijalno raste s godinama. Većina sadašnjih kliničkih ispitivanja ima za cilj smanjenje progresije povećanja [[lezija]] GA.<ref name=Sadda>{{cite journal|last1=Sadda |first1=SriniVas R. |title=Clinical Endpoints for the Study of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |last2=Chakravarthy |first2=Usha |last3=Birch |first3=David G. |last4=Staurenghi |first4=Giovanni |last5=Henry |first5=Erin C. |last6=Brittain |first6=Christopher |journal=Retina |date=oktobar 2016 |volume=36 |issue=10 |pages=1806–1822 |doi=10.1097/IAE.0000000000001283|pmid=27652913 |pmc=5384792 }}</ref> Naziv potiče od sličnosti područja atrofiranih ćelija sa geografskom mapom. ==Prezentacija== Geografska atrofija je hronična bolest koja dovodi do centralnog gubitka vidne funkcije. To često rezultira poteškoćama u obavljanju svakodnevnih zadataka kao što su čitanje, prepoznavanje lica i vožnja, te na kraju ima ozbiljne posljedice na samostalnost.<ref>{{cite journal|last1=Brown|first1=Jamie C.|last2=Goldstein|first2=Judith E.|last3=Chan|first3=Tiffany L.|last4=Massof|first4=Robert|last5=Ramulu|first5=Pradeep|title=Characterizing Functional Complaints in Patients Seeking Outpatient Low-Vision Services in the United States|journal=Ophthalmology|date=august 2014|volume=121|issue=8|pages=1655–1662.e1|doi=10.1016/j.ophtha.2014.02.030|pmid=24768243|pmc=6746569}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Tschosik|first1=Elizabeth|last2=Leidy|first2=Nancy Kline|last3=Kimel|first3=Miriam|last4=Dolan|first4=Chantal|last5=Souied|first5=Eric|last6=Varma|first6=Rohit|last7=Bressler|first7=Neil M.|title=Quantifying functional reading independence in geographic atrophy: the FRI Index|journal=Investigative Ophthalmology & Visual Science|date=11. 6. 2015|volume=56|issue=7|pages=4789|url=http://iovs.arvojournals.org/article.aspx?articleid=2334770|issn=1552-5783}}</ref><ref>{{cite journal|last1=DeCarlo|first1=DK|last2=Scilley|first2=K|last3=Wells|first3=J|last4=Owsley|first4=C|title=Driving habits and health-related quality of life in patients with age-related maculopathy.|journal=Optometry and Vision Science|date=mart 2003|volume=80|issue=3|pages=207–13|pmid=12637832|doi=10.1097/00006324-200303000-00010|s2cid=11146594 }}</ref> U početku, pacijenti često imaju dobru oštrinu vida ako lezije GA nisu zahvaćene u centralnoj makulskoj, ili [[fovea centralis|fovei]], regiji [[mrežnjača|mrežnjače]].<ref name=Sadda/><ref>{{Cite journal|last1=Lindner|first1=Moritz|last2=Böker|first2=Alexander|last3=Mauschitz|first3=Matthias M.|last4=Göbel|first4=Arno P.|last5=Fimmers|first5=Rolf|last6=Brinkmann|first6=Christian K.|last7=Schmitz-Valckenberg|first7=Steffen|last8=Schmid|first8=Matthias|last9=Holz|first9=Frank G.|date=juli 2015|title=Directional Kinetics of Geographic Atrophy Progression in Age-Related Macular Degeneration with Foveal Sparing|journal=Ophthalmology|volume=122|issue=7|pages=1356–1365|doi=10.1016/j.ophtha.2015.03.027|pmid=25972258|issn=0161-6420}}</ref> Kao takav, standardni test vida može nedovoljno prikazati vidni deficit koji imaju pacijenti koji prijavljuju probleme s čitanjem, vožnjom ili vidom u uvjetima slabog osvjetljenja.<ref>{{cite journal|last1=Sunness|first1=JS|last2=Applegate|first2=CA|last3=Haselwood|first3=D|last4=Rubin|first4=GS|title=Fixation patterns and reading rates in eyes with central scotomas from advanced atrophic age-related macular degeneration and Stargardt disease.|journal=Ophthalmology|date=septembar 1996|volume=103|issue=9|pages=1458–66|pmid=8841306|pmc=2730505|doi=10.1016/S0161-6420(96)30483-1}}</ref> Brzina čitanja često u početku nije pogođena zbog očuvanja fovealne površine, ali se progresivno pogoršava kako se područje atrofije povećava.<ref>{{cite journal|vauthors=Sunness JS, Rubin GS, Zuckerbrod A, Applegate CA|date=oktobar 2008|title=Foveal-Sparing Scotomas in Advanced Dry Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=J Vis Impair Blind|volume=102|issue=10|pages=600–610|doi=10.1177/0145482X0810201004|pmc=2836024|pmid=20224750}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Lindner M, Pfau M, Czauderna J, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M|date=mart 2019|title=Determinants of Reading Performance in Eyes with Foveal-Sparing Geographic Atrophy|url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:fea17910-5b2e-4b83-95cb-b6c722a16d54|journal=Ophthalmol Retina|volume=3|issue=3|pages=201–210|doi=10.1016/j.oret.2018.11.005|pmid=31014695|s2cid=81733640 }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Künzel SH, Lindner M, Sassen J, Möller PT, Goerdt L, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M |title=Association of Reading Performance in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration With Visual Function and Structural Biomarkers |journal=JAMA Ophthalmol |volume= 139|issue= 11|date=septembar 2021 |pages=1191–1199 |pmid=34591067 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2021.3826|pmc=8485212 |url=}}</ref> As the disease progresses, vision-related quality-of-life declines markedly.<ref>{{cite journal|vauthors=Künzel SH, Möller PT, Lindner M, Goerdt L, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Pfau M|date=maj 2020|title=Determinants of Quality of Life in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|url=|journal=Invest Ophthalmol Vis Sci|volume=61|issue=5|pages=63|doi=10.1167/iovs.61.5.63|pmc=7405807|pmid=32462198}}</ref> Iako su [[fluoresceinska angiografija]] i [[optička koherentna tomografija]] danas dobro uspostavljene za dijagnosticiranje i praćenje progresije geografske atrofije, u kontekstu kliničkih ispitivanja mogu biti potrebne složenije dijagnostičke procjene.<ref>{{Cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Sadda|first2=SriniVas R.|last3=Staurenghi|first3=Giovanni|last4=Lindner|first4=Moritz|last5=Bird|first5=Alan C.|last6=Blodi|first6=Barbara A.|last7=Bottoni|first7=Ferdinando|last8=Chakravarthy|first8=Usha|last9=Chew|first9=Emily Y.|date=april 2017|title=Imaging Protocols in Clinical Studies in Advanced Age-Related Macular Degeneration: Recommendations from Classification of Atrophy Consensus Meetings|journal=Ophthalmology|volume=124|issue=4|pages=464–478|doi=10.1016/j.ophtha.2016.12.002|issn=1549-4713|pmid=28109563|doi-access=free}}</ref> U februaru 2023. godine, [[FDA]] je odobrila [[Pegcetacoplan]] za liječenje osoba s geografskom atrofijom, uzrokovanom degeneracijom [[makula|makule]], povezanom sa starenjem.<ref>{{cite press release |title=FDA Approves Syfovre (pegcetacoplan injection) as the First and Only Treatment for Geographic Atrophy (GA), a Leading Cause of Blindness |publisher=Apellis Pharmaceuticals |via=GlobeNewswire |date=17. 2. 2023 |url=https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |access-date=18. 2. 2023 |archive-date=17. 2. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230217233556/https://www.globenewswire.com/news-release/2023/02/17/2610967/0/en/FDA-Approves-SYFOVRE-pegcetacoplan-injection-as-the-First-and-Only-Treatment-for-Geographic-Atrophy-GA-a-Leading-Cause-of-Blindness.html |url-status=live}}</ref> ==Faktori rizika == Objavljeno je i potvrđeno mnoštvo ''[[in vivo]]'' faktora rizika za progresiju GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Fleckenstein M, Mitchell P, Freund KB, Sadda S, Holz FG, Brittain C, Henry EC, Ferrara D |title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=mart 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free }}</ref> Nedavne studije pokazuju da geografska atrofija može biti posljedica nedostatka [[krvotok|protoka krvi]] unutar horiokapilara.<ref>{{cite journal |last1=Thulliez |first1=M |title=Correlations between Choriocapillaris Flow Deficits around Geographic Atrophy and Enlargement Rates Based on Swept-Source OCT Imaging. |journal=Ophthalmol Retina |volume=3 |issue=6 |pages=478–488 |date=juni 2019 |pmid=31174669 |doi=10.1016/j.oret.2019.01.024 |s2cid=86851083 |pmc=11402513 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Nassisi |first1=M |title=Choriocapillaris impairment around the atrophic lesions in patients with geographic atrophy: a swept-source optical coherence tomography angiography study. |journal=Br J Ophthalmol |volume=103 |issue=7 |pages=911–917 |date=21. 8. 2018|pmid=30131381 |doi=10.1136/bjophthalmol-2018-312643 |doi-access=free |hdl=2434/721615 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Müller PL, Pfau M, Möller PT, Nadal J, Schmid M, Lindner M, de Sisternes L, Stöhr H, Weber BH, Neuhaus C, Herrmann P, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Choroidal Flow Signal in Late-Onset Stargardt Disease and Age-Related Macular Degeneration: An OCT-Angiography Study |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=59 |issue=4 |pages=AMD122–AMD131 |date=mart 2018 |pmid=30140905 |doi=10.1167/iovs.18-23819 |s2cid=52077435 |url=|doi-access=free }}</ref> U ovim studijama korištena je optička koherentna tomografija sa swept-source angiografijom za ispitivanje horiokapilara. Koristeći algoritme za snimanje, zatim su utvrdili koja područja horiokapilara imaju smanjen protok krvi, stvarajući tako [[toplotnu mapu]] dotoka krvi u retinalni pigmentni epitel. Zatim su koristili [[fundus (oko)|fundus]] [[autofluorescenciju]] za snimanje retinalnog pigmentnog epitela tokom godinu dana, što im je omogućilo da mapiraju smjer i veličinu širenja geografske atrofije. Zatim su otkrili da su područja horiokapilara koja imaju manji protok krvi sklonija degeneraciji i geografskoj atrofiji. Budući da je horiokapilaris glavni izvor opskrbe krvlju retinalnog pigmentnog epitela u makuli, koja nema opskrbu krvlju retine, to neke navodi na vjerovanje da je geografska atrofija prvenstveno ishemijska bolest (bolest uzrokovana smanjenim protokom [[krv]]i). Također je pokazano da su neeksudativne neovaskularne membrane, koje mogu rekapitulirati [[horiokapilaris]], povezane sa znatno sporijom progresijom GA.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Möller PT, Künzel SH, von der Emde L, Lindner M, Thiele S, Dysli C, Nadal J, Schmid M, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M |title=Type 1 Choroidal Neovascularization Is Associated with Reduced Localized Progression of Atrophy in Age-Related Macular Degeneration |journal=Ophthalmol Retina |volume=4 |issue=3 |pages=238–248 |date=mart 2020 |pmid=31753808 |doi=10.1016/j.oret.2019.09.016 |s2cid=208226972 |url=https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:bf6099d6-b58f-4fde-a693-b02ee5fe2076}}</ref> ==Patogeneza== Patogeneza GA još nije u potpunosti shvaćena. Vjerovatno je multifaktorijalna i uzrokovana intrinzičnim i ekstrinzičnim stresorima slabo regenerativnog retinalnog pigmentnog epitela (RPE), posebno [[oksidativni stres|oksidativnim stresom]] uzrokovanim visokim metaboličkim zahtjevima fotoreceptora, fotooksidacijom i stresorima iz okoline poput dima cigareta. Varijacije u nekoliko gena, posebno u [[sistem komplementa|sistemu komplementa]], povećavaju rizik od razvoja GA. Ovo je aktivno područje istraživanja, ali postojeća hipoteza je da se sa [[starenje]]m akumuliraju oštećenja uzrokovana ovim stresorima, što, zajedno s genetičkom predispozicijom, rezultira pojavom [[druz]]a i lipofuscinskih naslaga (rani i srednji AMD). Ovi i drugi produkti [[oksidativni stres|oksidativnog stresa]] mogu izazvati upalu putem više puteva, posebno kaskade komplementa, što na kraju dovodi do gubitka [[fotoreceptor]]a, RPE i horiokapilara, kulminirajući atrofijskim lezijama koje rastu tokom vremena.<ref>{{cite journal|last1=Holz|first1=Frank G.|last2=Strauss|first2=Erich C.|last3=Schmitz-Valckenberg|first3=Steffen|last4=van Lookeren Campagne|first4=Menno|title=Geographic atrophy: clinical features and potential therapeutic approaches.|journal=Ophthalmology|date=maj 2014|volume=121|issue=5|pages=1079–1091|doi=10.1016/j.ophtha.2013.11.023|pmid=24433969}}</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.1097/iae.0000000000001059 | volume=36 | year=2016 | journal=Retina | pages=1843–1850 | last1 = Saleh Abdelfattah | first1 = Nizar | last2 = Zhang | first2 = Hongyang | last3 = Boyer | first3 = David S. | last4 = Sadda | first4 = SriniVas R.| title=Progression of Macular Atrophy in Patients with Neovascular Age-Related Macular Degeneration Undergoing Antivascular Endothelial Growth Factor Therapy | issue=10 | pmid=27135213 | s2cid=28757961 }}</ref> Starosna degeneracija makule (AMD) karakterizirana je akumulacijom željeza u mrežnjači i lipidnom peroksidacijom. Feroptoza nastaje lipidnom peroksidacijom i karakterizira se akumulacijom ovisnom o željezu. Studije o akumulaciji željeza i povišenoj lipidnoj peroksidaciji u ostarjeloj mrežnjači, te njihovoj bliskoj ulozi u feroptozi, implicirale su feroptozu u patogenezi AMD-a.<ref>DOI: 10.14336/AD.2020.0912</ref> ==Dijagnoza== Dijagnozu geografske atrofije postavlja oftalmolog ili optometrist u klinici. Autofluorescencija fundusa i optička koherentna tomografija angiografija su modalitete snimanja koje se mogu koristiti u dijagnozi. Dok je autofluorescencija fundusa standardna metoda za pregled geografske atrofije, optička koherentna tomografija može ponuditi jedinstvene prednosti. Optička koherentna tomografija angiografija može pomoći ljekaru da vidi ima li subretinalne tekućine u oku.<ref>{{cite web |last1=Garcia-Layana |first1=Alfredo |title=Optical Coherence Tomography in Age-related Macular Degeneration |url=http://www.amdbook.org/content/optical-coherence-tomography-age-related-macular-degeneration |website=AMD book |access-date=8. 12. 2019}}</ref> Ovo je korisno jer bi moglo ukazivati na to da pacijent možda razvija vlažnu degeneraciju makule (VMA). Budući da pacijenti s geografskom atrofijom imaju veći rizik od razvoja uznapredovale vlažne VMA (neovaskularne VMA), ovo bi moglo biti posebno korisno u praćenju pacijenata s geografskom atrofijom. Ako se pronađu znaci neovaskularne VMA, ljekar može započeti liječenje vlažne degeneracije makule povezane sa starenjem.<ref>{{cite journal |last1=Malciolu Radu Alexandru |title=Wet age-related macular degeneration management and follow-up |journal=Rom J Ophthalmol |date=January–March 2016 |volume= 60|issue=1 |pages=9–13 |pmid=27220225 |pmc=5712923 }}</ref> ===Kvantifikacija progresije GA=== Tradicionalno, progresija GA se kvantificira u smislu površine atrofije retinalnog [[pigment]]nog epitela.<ref>{{cite journal |last1=Fleckenstein|first1=M|last2=Mitchell|first2=P|last3=Freund|first3=KB|last4=Sadda|first4=S|last5=Holz|first5=FG|last6=Brittain|first6=C|last7=Henry|first7=EC|last8=Ferrara|first8=D|title=The Progression of Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration|journal=Ophthalmology |volume=125 |issue=3 |pages=369–390 |date=mart 2018 |pmid=29110945 |doi=10.1016/j.ophtha.2017.08.038 |url=|doi-access=free}}</ref> Za kvantifikaciju ovog područja atrofije pigmentnog epitela mrežnjače mogu se primijeniti višestruke metode snimanja, uključujući snimanje autofluorescencije fundusa kratke talasne dužine (plavo),<ref>{{cite journal |vauthors=Schmitz-Valckenberg S, Brinkmann CK, Alten F, Herrmann P, Stratmann NK, Göbel AP, Fleckenstein M, Diller M, Jaffe GJ, Holz FG |title=Semiautomated image processing method for identification and quantification of geographic atrophy in age-related macular degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=52 |issue=10 |pages=7640–6 |date=septembar 2011 |pmid=21873669 |doi=10.1167/iovs.11-7457 |url=}}</ref> snimanje autofluorescencije zelenog fundusa,<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, Goerdt L, Schmitz-Valckenberg S, Mauschitz MM, Mishra DK, Holz FG, Lindner M, Fleckenstein M |title=Green-Light Autofluorescence Versus Combined Blue-Light Autofluorescence and Near-Infrared Reflectance Imaging in Geographic Atrophy Secondary to Age-Related Macular Degeneration |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=58 |issue=6 |pages=BIO121–BIO130 |date=maj 2017 |pmid=28632841 |doi=10.1167/iovs.17-21764 |s2cid=10855695 |url=|doi-access=free }}</ref> i ''[[wikt:en face|en face]]'' snimanje optičkom koherentnom tomografijom.<ref>{{cite journal |vauthors=Shi Y, Zhang Q, Zhou H, Wang L, Chu Z, Jiang X, Shen M, Thulliez M, Lyu C, Feuer W, de Sisternes L, Durbin MK, Gregori G, Wang RK, Rosenfeld PJ |title=Correlations Between Choriocapillaris and Choroidal Measurements and the Growth of Geographic Atrophy Using Swept Source OCT Imaging |journal=Am J Ophthalmol |volume=224 |issue= |pages=321–331 |date=april 2021 |pmid=33359715 |doi=10.1016/j.ajo.2020.12.015 |pmc=8058170 |url=}}</ref> Međutim, noviji podaci ukazuju na to da degeneracija fotoreceptora nije ograničena na područje atrofije pigmentnog epitela mrežnjače, već se proteže i izvan tog područja. Ove suptilnije promjene mogu se kvantificirati volumetrijskim analizama podataka optičke koherentne tomografije.<ref>{{cite journal |vauthors=Pfau M, von der Emde L, de Sisternes L, Hallak JA, Leng T, Schmitz-Valckenberg S, Holz FG, Fleckenstein M, Rubin DL |title=Progression of Photoreceptor Degeneration in Geographic Atrophy Secondary to Age-related Macular Degeneration |journal=JAMA Ophthalmol |volume=138 |issue=10 |pages=1026–1034 |date=oktobar 2020 |pmid=32789526 |pmc=7426886 |doi=10.1001/jamaophthalmol.2020.2914 |url=}}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Reiter GS, Told R, Schranz M, Baumann L, Mylonas G, Sacu S, Pollreisz A, Schmidt-Erfurth U |title=Subretinal Drusenoid Deposits and Photoreceptor Loss Detecting Global and Local Progression of Geographic Atrophy by SD-OCT Imaging |journal=Invest Ophthalmol Vis Sci |volume=61 |issue=6 |pages=11 |date=juni 2020 |pmid=32503052 |pmc=7415285 |doi=10.1167/iovs.61.6.11 |url=}}</ref> ==Liječenje == U februaru 2023. godine, Apellis Pharmaceuticals je dobio prvo odobrenje FDA za [[pegcetacoplan]] za liječenje ovog stanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.ajmc.com/view/fda-approves-first-treatment-for-geographic-atrophy|title=FDA Approves First Treatment for Geographic Atrophy &#124; AJMC|first=Laura Joszt|last=MA|date=19. 10. 2025|website=www.ajmc.com}}</ref> [[Avacincaptad pegol]] (Izervay) je odobren u Sjedinjenim Američkim Državama u augustu 2023. za liječenje geografske atrofije uzrokovane degeneracijom makule povezanom sa starenjem.<ref>{{cite web | title=Novel Drug Approvals for 2023 | website=U.S. Food and Drug Administration (FDA) | date=18. 8. 2023 | url=https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230108014045/https://www.fda.gov/drugs/new-drugs-fda-cders-new-molecular-entities-and-new-therapeutic-biological-products/novel-drug-approvals-2023 | url-status=dead | archive-date=8. 1. 2023 | access-date=25. 8. 2023}}</ref><ref>{{cite press release | title=Iveric Bio Receives U.S. FDA Approval for Izervay (avacincaptad pegol intravitreal solution), a New Treatment for Geographic Atrophy | publisher=Astellas Pharma Inc. | via=PR Newswire | date=4. 8. 2023 | url=https://www.prnewswire.com/news-releases/iveric-bio-receives-us-fda-approval-for-izervay-avacincaptad-pegol-intravitreal-solution-a-new-treatment-for-geographic-atrophy-301894042.html | access-date=25. 8. 2023}}</ref> ==Istraživanje== Nedavno je otkriveno da se pigment starenja lipofuscin može razgraditi uz pomoć melanina i lijekova putem novootkrivenog mehanizma (hemijske ekscitacije).<ref>Lyu Y, Tschulakow AV, Wang K, Brash DE, Schraermeyer U. Chemiexcitation and melanin in photoreceptor disc turnover and prevention of macular degeneration. Proc Natl Acad Sci U S A. 2023;120(20):e2216935120.</ref> Pigment lipofuscin igra centralnu ulogu u razvoju suhog AMD-a i geografske atrofije. Ovaj poremećaj se može podržati lijekovima. Ovo otkriće se može prevesti u razvoj terapije za liječenje suhog AMD-a. == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Patologija oka}} [[Kategorija:Bolesti oka]] [[Kategorija:Poremećaji horoideje i mrežnjače]] [[Kategorija:Oftalmologija]] m63fjeh2tbgoam1eodu3levdrf8inqx 0 534611 3894605 3848177 2026-06-06T10:13:10Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894605 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} '''Psihologija avijacije''', poznata i kao '''aeropsihologija''' ili '''psihologija zrakoplovstva''', specijalizovana je oblast [[primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]] koja proučava ljudsko ponašanje, emocije i mentalne procese u kontekstu upravljanja i kontrole [[avijacija|avijacijskim]] sistema, kao i njihov utjecaj na sigurnost i efikasnost letenja.<ref name="APA_Dictionary_Aviation">{{cite web |author=American Psychological Association |title=Aviation psychology |url=https://dictionary.apa.org/aviation-psychology |work=APA Dictionary of Psychology |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova disciplina obuhvata istraživanja psihofizičkih sposobnosti [[pilot]]a i drugih članova avijacijskog osoblja, selekciju i profesionalnu procjenu kandidata za avijacijska zanimanja, utjecaj letačkih uslova na osobu i psihološke faktore povezane sa sigurnošću letenja i avionskim nesrećama. Razvoj psihologije avijacije započeo je početkom 1920-ih godina uporedo s razvojem [[avijacijska medicina|avijacijske medicine]] i [[psihologija rada|psihologije rada]] u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Različiti uslovi letenja, poput promjena [[prostorna orijentacija|prostorne orijentacije]], ubrzanja, promjena [[atmosferski pritisak|atmosferskog pritiska]] i sastava [[Atmosfera|atmosfere]], mogu značajno utjecati na ljudski [[nervni sistem]] i sposobnost donošenja odluka. Zbog toga su [[pažnja]], emocionalna stabilnost i brzo reagovanje među važnim predmetima istraživanja ove discipline.<ref name="FreeDictionary_Aviation_Psychology">{{cite web |title=Aviation Psychology |url=https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Aviation+Psychology |work=The Free Dictionary (Farlex) |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Xuan_Aviation_Knowledge">{{cite web |author=Yan Xuan |title=Psychology in Aviation |url=http://aviationknowledge.wikidot.com/aviation:psychology-in-aviation |work=AviationKnowledge |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Roscoe_Aviation_1980">{{cite book |last=Roscoe |first=Stanley Nelson |date=1980 |title=Aviation Psychology |publisher=The Iowa State University Press |location=Ames, Iowa |isbn=9780813819259 |url=https://archive.org/details/details/aviationpsycholo0000rosc |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Savremena istraživanja u psihologiji avijacije povezana su s [[inženjerska psihologija|inženjerskom psihologijom]], [[ergonomija|ergonomijom]] i proučavanjem interakcije osobe i tehnologije u složenim avijacijskim sistemima.<ref name="Wickens_Aerospace_1999">{{cite book|last=Wickens |first=Christopher D. |year=1999 |chapter=Aerospace Psychology |title=Human Performance and Ergonomics |series=Handbook of Perception and Cognition |edition=2nd |publisher=Academic Press |pages=195–242 |doi=10.1016/B978-012322735-5/50009-9 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123227355500099 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Strategije obuke i intervencije == U savremenoj avijacijskoj psihologiji razvijaju se različiti programi kognitivnog treninga usmjereni na unapređenje pažnje, pamćenja i donošenja odluka kod pilota i drugog avijacijskog osoblja. Takvi programi primjenjuju se radi smanjenja posljedica stresa, [[umor]]a i drugih psihofizičkih opterećenja karakterističnih za avijacijske operacije, s ciljem povećanja sigurnosti letenja i efikasnosti rada u zračnom saobraćaju.<ref name="Martinussen_Hunter_2010">{{cite book |last=Martinussen |first=Monica |last2=Hunter |first2=David R. |date=2010 |title=Aviation Psychology and Human Factors |publisher=CRC Press (Taylor & Francis Group) |location=Boca Raton, FL |isbn=9781439808436 |url=https://rexresearch1.com/FlightTrainingLibrary/AviationPsychologyHumanFactor.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == Avijacijska psihologija kao naučna disciplina razvija se kroz specijalizovane akademske i stručne časopise koji objavljuju istraživanja iz oblasti ljudskog faktora u avijaciji, s posebnim fokusom na kognitivne procese i ponašanje posade. Među relevantnim publikacijama iz ove oblasti nalazi se ''[[The International Journal of Aerospace Psychology]]'', međunarodni recenzirani časopis koji objavljuje radove o razvoju i upravljanju avijacijskim sistemima iz perspektive interakcije čovjeka i tehnologije. Časopis objavljuje izdavačka kuća [[Taylor & Francis]], a tematski povezuje psihologiju sa [[inženjerstvo]]m, [[računarstvo]]m, [[obrazovanje]]m i [[fiziologija|fiziologijom]].<ref name="Taylor_Francis_IJAP_Issues">{{cite journal |title=The International Journal of Aerospace Psychology: List of issues |journal=The International Journal of Aerospace Psychology |publisher=Taylor & Francis Group |issn=2472-1832 |url=https://www.tandfonline.com/loi/hiap20 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Druga stručna publikacija iz ove oblasti je časopis ''Aviation Psychology and Applied Human Factors'', službeno glasilo Evropskog udruženja za avijacijsku psihologiju (EAAP) i Australskog udruženja za avijacijsku psihologiju (AAvPA). Časopis objavljuje naučne i stručne radove iz oblasti ljudskih faktora u avijaciji, sigurnosti letenja, psihofizičkih karakteristika avijacijskog osoblja i primijenjene psihologije u avijacijskim operacijama. Izdaje ga izdavačka kuća [[Hogrefe Publishing Group|Hogrefe]].<ref name="Hogrefe_APAHF_Journal">{{cite journal |title=Aviation Psychology and Applied Human Factors |journal=Aviation Psychology and Applied Human Factors |publisher=Hogrefe Publishing |issn=2192-0001 |url=https://www.hogrefe.com/us/journal/aviation-psychology-and-applied-human-factors |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Primijenjena psihologija]] * [[Donošenje odluka pilota]] * [[SHELL model]] == Vanjski linkovi == * [https://www.eaap.net/ Evropsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (EAAP) (en) * [https://www.aavpa.org/ Australijsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (AAVPA) (en) * [https://aapa.or.at/ Austrijsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (AAPA) (en) * [https://aviation-psychology.org/ Međunarodni simpozij o avijacijskoj psihologiji] (ISAP), Državni univerzitet u Oregonu (en) == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|Aviation psychology}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija]] [[Kategorija:Avijacijska medicina]] l4nwr3a8vf31na8s68gr287pgoplcuz 0 534613 3894604 3849004 2026-06-06T10:13:07Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894604 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Secretary hand bond 1623.jpg|mini|desno|300px|Pravni dokument iz 1623, napisan [[sekretarsko pismo|sekretarskim pismom]], kombinacijom [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]] i stručnom pravnom terminologijom ]] '''Arhivsko istraživanje''' je vrsta istraživanja koja podrazumijeva pronalaženje, prikupljanje i analizu [[dokaz]]a iz [[arhiv]]skih [[dokument]]a i zapisa.<ref name="ICA_MAT_Archives">{{cite web |author=International Council on Archives |title=Multilingual Archival Terminology: archives |url=http://www.ciscra.org/mat/mat/term/64 |work=CISCRA / InterPARES Trust |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Takvi zapisi mogu se čuvati u ustanovama za prikupljanje i čuvanje arhivske građe, poput [[biblioteka]], [[muzej]]a i [[arhiv]]a, ili u okviru institucija i organizacija koje su ih prvobitno stvorile ili prikupile, uključujući državne organe, preduzeća, porodice i druge organizacije. Arhivsku građu mogu čuvati i pravni ili institucionalni nasljednici izvornih stvaralaca dokumentacije.<ref name="SAA_Dictionary_Institutional_Archives">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Dictionary of Archives Terminology: institutional archives |url=https://dictionary.archivists.org/entry/institutional-archives.html |work=Dictionary of Archives Terminology |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivsko istraživanje razlikuje se od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], koje se uglavnom zasniva na korištenju [[sekundarni izvor|sekundarnih izvora]] dostupnih u bibliotekama ili putem interneta, kao i od drugih oblika primarnog i [[empirijsko istraživanje|empirijskog istraživanja]], poput [[terensko istraživanje|terenskog rada]] i [[eksperiment]]a. == Historija arhivskih organizacija == Među najstarijim evropskim arhivskim ustanovama nalaze se [[Generalni arhiv Aragonske krune]], osnovan 1318. i [[Vatikanski apostolski arhiv]], čiji počeci sežu u 17. vijek, a koji čuva državne spise, papinske finansijske knjige i prepisku koja datira još od 8. vijeka.<ref name="Vatican_Apostolic_Archives_Intro">{{cite web |author=Archivio Apostolico Vaticano |title=The Archives: History and Heritage |url=https://www.archivioapostolicovaticano.va/content/aav/en/l-archivio.html |work=Archivio Apostolico Vaticano |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nacionalni arhiv Francuske]] osnovan je 1790. godine tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], a njegov fond sadrži dokumente koji potiču još iz 625.<ref name="Archives_Nationales_Fr_Intro">{{cite web |author=Archives nationales de France |title=Bienvenue aux Archives nationales |url=https://www.archives-nationales.culture.gouv.fr/ |work=Portail officiel des Archives nationales |access-date=17. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Sličnu historijsku tradiciju imaju i druge evropske arhivske institucije. Tokom 19. i 20. vijeka formirane su brojne nacionalne arhivske ustanove širom svijeta. Historija [[Nacionalni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] povezana je sa osnivanjem [[Državni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Državnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] 1838, dok je [[Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država]] (NARA) osnovana 1934. NARA čuva dokumente i zbirke koje datiraju od osnivanja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u 18. vijeku, uključujući [[Deklaracija nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država|Deklaraciju nezavisnosti]], [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] i originalni primjerak [[Magna Carta|Magne Carte]].<ref name="NARA_Official_Fact_Sheet">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=National Archives and Records Administration (NARA) Fact Sheet |url=https://www.archives.gov/press/factsheet.html |work=National Archives |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] razvoj savremene arhivske službe započeo je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] 12. decembra 1947. osnovan je [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. Osnivanjem Arhiva Bosne i Hercegovine započet je proces formiranja drugih arhivskih ustanova širom Bosne i Hercegovine, čime su postavljeni temelji organizovane arhivske djelatnosti i sistematskog čuvanja arhivske građe u Bosni i Hercegovini.<ref name="Arhiv_Sarajevo_Dan_Arhiva">{{cite web |author=JU Historijski arhiv Sarajevo |title=Obilježavanje Dana arhivā i arhivske službe u Bosni i Hercegovini |url=https://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=7987 |work=Zvanični portal Historijskog arhiva Sarajevo |access-date=17. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Značajnu ulogu u očuvanju arhivske građe imaju i [[univerzitet]]i, koji često posjeduju vlastite arhive i rukopisne zbirke. Univerzitetski arhivi uglavnom dokumentuju historiju i administrativni rad visokoškolskih ustanova, dok pojedine zbirke mogu biti specijalizovane za određene aspekte [[kultura|kulture]], [[historija|historije]] ili društvenog razvoja države i regije u kojoj se univerzitet nalazi. Arhivsku građu također čuvaju [[škola|škole]], vjerske institucije, muzeji, istraživački centri i druge ustanove posvećene očuvanju lokalne historije i kulturne baštine. Isticanje obima i raznovrsnosti arhivskih fondova ukazuje na složenost istraživanja u arhivima i izazove sa kojima se suočavaju arhivski istraživači. Pojedini arhivi čuvaju izuzetno velike količine građe; na primjer, fond [[Vatikanski apostolski arhiv|Vatikanskog apostolskog arhiva]] prostire se na više od 80 kilometara arhivskih polica. Sve veći broj arhivskih ustanova danas prihvata i digitalne arhivske zapise, što otvara nova pitanja u vezi sa njihovim čuvanjem, prikazivanjem i dostupnošću korisnicima. == Metodologije arhivskog istraživanja == Arhivsko istraživanje predstavlja jednu od osnovnih metoda historijskih istraživanja i široko se koristi u različitim oblastima [[humanističke nauke|humanističkih]] i [[društvene nauke|društvenih nauka]]. Pored [[historija|historije]], primjenjuje se i u [[književna kritika|književnim studijama]], retorici, [[arheologija|arheologiji]], [[sociologija|sociologiji]], [[geografija|geografiji]], [[antropologija|antropologiji]], [[psihologija|psihologiji]] i organizacijskim studijama.<ref name="LEplattenier_Archival_2009">{{cite journal |last=L'Eplattenier |first=Barbara E. |date=2009 |title=An Argument for Archival Research Methods: Thinking Beyond Methodology |journal=College English |volume=72 |issue=1 |pages=67–79 |publisher=National Council of Teachers of English |url=https://www.jstor.org/stable/25653008 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ramsey_Archives_2010">{{cite book |editor-last=Ramsey |editor-first=Alexis E. |editor-last2=Sharer |editor-first2=Wendy B. |editor-last3=L'Eplattenier |editor-first3=Barbara |editor-last4=Mastrangelo |editor-first4=Lisa |date=2010 |title=Working in the Archives: Practical Research Methods for Rhetoric and Composition |publisher=Southern Illinois University Press |location=Carbondale |isbn=9780809329489 |oclc=613205862 |url=https://archive.org/details/workinginarchive0000unse |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa koristi se i u neakademskim istraživanjima, uključujući [[kriminalistička istraga|kriminalističke istrage]], [[Genealogija|genealogiju]] i utvrđivanje porodičnog porijekla, kao i u postupcima zaštite građanskih prava. Metode arhivskog istraživanja zavise od organizacije arhiva, vrste i stepena obrađenosti arhivske građe, kao i od ciljeva samog istraživanja. U arhivima koji posjeduju veliku količinu neobrađenog materijala istraživači se često oslanjaju na pomoć arhivista i drugog stručnog osoblja radi lakšeg pronalaženja relevantnih fondova, zbirki i povezanih dokumenata.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Istraživači također koriste formalne i neformalne mreže za razmjenu informacija o arhivskim fondovima i metodama pristupa građi. Takva saradnja posebno je razvijena među [[genealogija|genealozima]] i porodičnim historičarima, koji razmjenjuju podatke o arhivskim ustanovama i njihovim zbirkama.<ref name="Duff_Johnson_Genealogists_2003">{{cite journal |last=Duff |first=Wendy |last2=Johnson |first2=Catherine |date=2003 |title=Where Is the List with All the Names? Information-Seeking Behavior of Genealogists |journal=The American Archivist |volume=66 |issue=1 |pages=79–95 |publisher=Society of American Archivists |doi=10.17723/aarc.66.1.l375uj047224737n |url=https://www.researchgate.net/publication/285157568_Where_Is_the_List_with_All_the_Names_Information-Seeking_Behavior_of_Genealogists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Yakel_Genealogists_2004">{{cite journal |last=Yakel |first=Elizabeth |date=2004 |title=Seeking Information, Seeking Connections, Seeking Meaning: Genealogists and Family Historians |journal=Information Research |volume=10 |issue=1 |publisher=University of Borås |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1082067.pdf |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rad u arhivu == [[Datoteka:Old reading room of the National Archives of Finland.png|mini|desno|300px|Stara čitaonica Nacionalnog arhiva Finske]] Arhivsko istraživanje je u pravilu složenije i vremenski zahtjevnije od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], jer uključuje procese identifikacije, lociranja i interpretacije relevantne arhivske građe. Iako arhivske ustanove dijele određene zajedničke karakteristike, one se razlikuju u pogledu organizacije fondova, načina obrade građe i uslova pristupa. Javno finansirani arhivi najčešće imaju obavezu osiguravanja široke dostupnosti građe, dok privatni, korporativni i arhivi u vjerskim institucijama mogu primjenjivati različite nivoe ograničenja pristupa i korištenja fondova.<ref name="Welch_Business_Networks_2000">{{cite journal |last=Welch |first=Catherine |date=2000 |title=The archaeology of business networks: the use of archival records in case study research |journal=Journal of Strategic Marketing |volume=8 |issue=2 |pages=197–208 |publisher=Taylor & Francis |doi=10.1080/0965254x.2000.10815560 |url=https://www.researchgate.net/publication/233521579_The_Archaeology_of_Business_Networks_The_Use_of_Archival_Records_in_Case_Study_Research |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ograničenja se mogu odnositi na građu koja sadrži osjetljive ili klasifikovane podatke, neobjavljene materijale, kao i na dokumente čije je korištenje regulisano ugovorima sa donatorima ili pravima intelektualne svojine.<ref name="Smithsonian_Archives_Access_Policies">{{cite web |author=Smithsonian Institution Archives |title=Collections Access Policies |url=https://siarchives.si.edu/what-we-do/collections-access-policies#policies |work=Smithsonian Institution |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NARA_NDC_Restricted_Records">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=General Information about Restricted Records |url=https://www.archives.gov/declassification/ndc/restricted-records.html |work=National Declassification Center |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SAA_Copyright_Unpublished">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Copyright and Unpublished Material |url=https://www2.archivists.org/publications/brochures/copyright-and-unpublished-material |work=Society of American Archivists Publications |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa je često jedinstvena, zbog čega istraživači u mnogim slučajevima moraju fizički pristupiti arhivskim ustanovama. I u slučajevima kada je građa digitalizirana, mogu postojati tehnička ili pravna ograničenja koja ograničavaju online pristup ili korištenje materijala. === Pronalaženje arhivskih zbirki === Prije razvoja [[Internetski pretraživač|internetskih pretraživač]]a i digitalnih baza podataka, [[Zajednički katalog|zajednički katalozi]] predstavljali su važno sredstvo za pronalaženje arhivske i bibliotečke građe. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] istraživači su koristili [[Nacionalni zajednički katalog]] (NUC) i [[Nacionalni zajednički katalog zbirki rukopisa]] (NUCMC) za identifikaciju arhivskih fondova i rukopisnih zbirki, pri čemu je veliki dio tih podataka kasnije prenesen u online sisteme. Savremene arhivske ustanove sve češće omogućavaju pristup katalozima i informacijama o fondovima putem interneta. Pored pojedinačnih arhivskih baza, razvijeni su i specijalizovani digitalni portali koji povezuju više arhivskih institucija i omogućavaju jedinstveno pretraživanje arhivske građe. Među njima se nalaze [[Europeana]], [[Digital Public Library of America]] i [[Trove]], digitalni servis [[Nacionalna biblioteka Australije|Nacionalne biblioteke Australije]]. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] organizacija [[Jisc|JISC]] upravlja portalom [https://archiveshub.jisc.ac.uk/ ArchivesHub], dok organizacija [[OCLC]] održava međunarodni portal [https://www.oclc.org/research/themes/research-collections/archivegrid.html ArchiveGrid], namijenjen prvenstveno bibliotekama i arhivima koji koriste [[MARC standards|MARC standarde]] za katalogizaciju fondova. [[Udruženje kanadskih arhivista]] (ACA) razvilo je portal [https://www.artefactual.com/ Artefactual], dok je [[Australijsko društvo arhivista]] uspostavio [https://directory.archivists.org.au/ Directory of Archives in Australia]. Razvijeni su i brojni drugi online alati za pretraživanje i pronalaženje arhivske građe, među kojima su [https://www.reading.ac.uk/library/about-us/projects/lib-location-register.aspx Location Register of English Literary Manuscripts and Letters], vodič [https://archivesearch.lib.cam.ac.uk/ ArchiveSearch] za arhivsku građu u institucijama u [[Cambridge]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], kao i [http://eman-archives.org/Cartomac CARTOMAC: Archives littéraires d'Afrique], posvećen afričkim književnim arhivima. U slučajevima kada arhivska građa nije dostupna putem online pretraživanja ili javno objavljenih zbirki, istraživači često moraju koristiti druge metode za utvrđivanje njenog postojanja, uključujući praćenje citata, referenci i izvora koje su koristili drugi istraživači. Takva situacija naročito je česta kod arhivske građe u vlasništvu kompanija, privatnih organizacija ili institucija koje nemaju profesionalno organizovanu arhivsku službu, zbog čega obim i sadržaj njihovih fondova nisu uvijek poznati ili javno evidentirani.<ref name="Welch_Business_Networks_2000" /> U pojedinim arhivima sa strogo ograničenim pristupom korištenje arhivske građe može biti dozvoljeno samo osobama sa određenim stručnim kvalifikacijama ili institucionalnom pripadnošću, poput univerziteta i istraživačkih ustanova. U nekim slučajevima pristup je dodatno ograničen na istraživače određenog akademskog ili profesionalnog nivoa. Osobe koje ne posjeduju potrebne akreditacije često moraju pribaviti preporuke ili pisma podrške od nadležnih institucija ili pojedinaca kako bi ostvarile pristup arhivskoj građi.<ref name="Hill_1993_Archival_Strategies">{{cite book |last=Hill |first=Michael R. |title=Archival Strategies and Techniques |url=https://archive.org/details/archivalstrategi0000hill |year=1993 |publisher=Sage Publications |location=Newbury Park |isbn=978-0803948242 |oclc=28668848 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Pronalaženje građe unutar arhiva === [[Arhiv]]i najčešće sadrže jedinstvenu i neponovljivu građu, a način njenog organizovanja može biti specifičan za instituciju ili organizaciju koja je čuva. Po tome se arhivi razlikuju od [[biblioteka]], u kojima se građa uglavnom organizuje prema standardizovanim bibliotečkim klasifikacijskim sistemima. U [[Arhivistika|arhivistici]] se tradicionalno primjenjuje princip provenijencije ({{fr|respect des fonds}}), prema kojem se arhivska građa čuva u skladu s njenim porijeklom ([[provenijenca|provenijencijom]]) i izvornim poretkom u kojem je nastala. Iako arhivisti ponekad vrše određene fizičke ili intelektualne reorganizacije radi lakšeg korištenja fondova, osnovna struktura i kontekst nastanka građe nastoje se očuvati.<ref name="NARA_Principles_of_Arrangement">{{cite web |title=Principles of Arrangement - Archives and Records Management Resources |url=https://www.archives.gov/research/alic/reference/archives-resources/principles-of-arrangement.html |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OBrien_1997_Basic_RAD">{{cite web |last=O'Brien |first=Jeff |title=Basic RAD: An Introduction to the preparation of fonds- and series-level descriptions using the Rules for Archival Description |url=https://www.scaa.sk.ca/fileadmin/scaa/storage/800-Education/804-Educational_Publications/Basic_rad.pdf |date=1997 |website=scaa.sk.ca |publisher=Saskatchewan Council for Archives and Archivists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni međunarodni standard za opis arhivske građe predstavlja [[Međunarodni opći standard za opis arhivske građe]] (ISAD/G ili ISAD), kojeg je razvilo [[Međunarodno arhivsko vijeće]] (ICA). U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] koristi se i [http://files.archivists.org/pubs/DACS2E-2013_v0315.pdf Standard za opisivanje arhivske građe] (DACS), dok se u [[Kanada|Kanadi]] primjenjuju [https://archivescanada.ca/wp-content/uploads/2022/08/RADComplete_July2008.pdf Pravila za arhivski opis] (RAD). Poznavanje načina izrade arhivskih opisa, inventara i vodiča za fondove naziva se arhivskom inteligencijom.<ref name="Yakel_Torres_2003_AI">{{cite journal |last1=Yakel |first1=Elizabeth |last2=Torres |first2=Deborah |title=AI: Archival Intelligence and User Expertise |url=https://american-archivist.kglmeridian.com/downloadpdf/view/journals/aarc/66/1/article-p51.pdf |journal=The American Archivist |volume=66 |issue=1 |pages=51–78 |date=2003 |doi=10.17723/aarc.66.1.q022h85pn51n5800 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored standarda i pravila za izradu štampanih i digitalnih kataloga, arhivisti omogućavaju pristup arhivskim podacima i putem [[Aplikacijski programski interfejs|aplikacijskih programskih interfejsa]] (API), kao i korištenjem standarda za kodiranje arhivskih opisa, poput [[Kodirani arhivski opis|Kodiranog arhivskog opisa]] (EAD), koji se odnosi na fondove, serije i pojedinačne jedinice građe, kao i [[Kodirani arhivski kontekst|Kodiranog arhivskog konteksta]] (EAC), namijenjenog opisu organizacija i osoba koje su stvarale arhivsku građu. Važno sredstvo za pronalaženje arhivske građe predstavljaju [[arhivska informativna pomagala]], koja arhivisti izrađuju radi lakšeg pretraživanja i korištenja fondova. Ona mogu imati različite oblike, uključujući registre, kartične kataloge, inventare i vodiče kroz arhivske zbirke.<ref name="SAA_Dictionary_Finding_aid">{{cite web |title=Finding aid - Dictionary of Archives Terminology |url=https://dictionary.archivists.org/entry/finding-aid.html |website=dictionary.archivists.org |publisher=Society of American Archivists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Danas su brojna takva pomagala dostupna u digitalnom obliku, kao internetske stranice ili elektronski dokumenti, poput zbirki i vodiča koje objavljuje [[Kongresna biblioteka Sjedinjenih Američkih Država]]. Nivo detaljnosti arhivskih pomagala može se razlikovati — od opisa pojedinačnih dokumenata do općih prikaza cijelih fondova ili zbirki.<ref name="Archives_Hub_Descriptions">{{cite web |title=Archive Descriptions |url=https://archiveshub.jisc.ac.uk/guides/archivedescriptions/ |website=archiveshub.jisc.ac.uk |publisher=Jisc |access-date=17. 5. 2026 |language=en-gb}}</ref><ref name="SAA_Dictionary_Level_of_description">{{cite web |title=Level of description - Dictionary of Archives Terminology |url=https://dictionary.archivists.org/entry/level-of-description.html |website=dictionary.archivists.org |publisher=Society of American Archivists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> U arhivima sa velikom količinom neobrađene građe ponekad ne postoje nikakva pomoćna sredstva za pretraživanje fondova.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Od sredine 2000-ih godina u dijelu sjevernoameričkih arhiva primjenjuje se pristup poznat pod nazivom ''More Product, Less Process'' (MPLP), odnosno ″više dostupne građe, manje obrade″, čiji je cilj omogućavanje bržeg pristupa arhivskoj građi uz minimalnu obradu fondova.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Iako većina arhivskih ustanova omogućava pristup istraživačima i posjeduje [[Arhivista|stručno osoblje]] zaduženo za pomoć korisnicima, velika količina arhivske građe često otežava pronalaženje relevantnih dokumenata. Zbog toga istraživači nerijetko moraju pregledati obimne fondove kako bi pronašli materijal koji se odnosi na određenu temu istraživanja. Pojedini dokumenti mogu biti nedostupni javnosti zbog [[povjerljivost]]i podataka, dok drugi mogu biti napisani [[Paleografija|zastarjelim rukopisom]], na starim ili stranim jezicima, ili sadržavati specijalizovanu stručnu terminologiju. Budući da su arhivski dokumenti najčešće nastajali radi neposrednih administrativnih, pravnih ili praktičnih potreba, a ne za potrebe budućih istraživanja, za njihovo razumijevanje često je potrebno dodatno proučavanje historijskog i institucionalnog konteksta. Ove poteškoće posebno su izražene kada se arhivska građa još uvijek nalazi u posjedu institucije ili organizacije koja ju je stvorila, ili u privatnim zbirkama, gdje vlasnici i čuvari građe mogu ograničiti pristup vanjskim istraživačima. U takvim slučajevima [[arhivska informativna pomagala]] često su ograničena ili uopće ne postoje. === Korištenje arhivske građe === ==== Korištenje građe u arhivu ==== [[Datoteka:ResearchCenterPhotoByKirstenForWebsite960pxWide.jpg|mini|desno|300px|Čitaonica Pomorskog istraživačkog centra u [[San Francisco|San Franciscu]]. U prvom planu korisnik za stolom pregledava arhivsku građu pohranjenu u arhivskim kutijama, koju mu donosi arhivsko osoblje. ]] [[Datoteka:Reading hall of the Norwegian National Archive (Gardmanahay).jpg|mini|desno|300px|Čitaonica [[Nacionalni arhiv Norveške|Nacionalnog arhiva Norveške]]. U prvom planu nalaze se nadglavni skeneri za digitalizaciju dokumenata. Budući da je arhivska građa često jedinstvena i osjetljiva, pojedini arhivi korisnicima stavljaju na raspolaganje posebnu opremu za izradu kopija materijala. ]] Arhivska građa se najčešće čuva u zatvorenim depoima i u pravilu se ne iznosi izvan arhivske ustanove.<ref name="Hill_1993_Archival_Strategies" /> Korisnici pristupaju građi podnošenjem zahtjeva za uvid u određene dokumente ili fondove, a korištenje materijala uglavnom je moguće isključivo u prostorijama arhiva.<ref name="UBC_Archives_Services">{{cite web |title=Services - UBC University Archives |url=https://archives.library.ubc.ca/services/ |website=archives.library.ubc.ca |publisher=University of British Columbia |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Harvard_Archive_World_Music">{{cite web |title=Archive of World Music - Harvard Library Collections |url=https://library.harvard.edu/collections/archive-world-music |website=library.harvard.edu |publisher=Harvard University |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon identifikacije relevantne građe putem [[Arhivska informativna pomagala|arhivskih informativnih pomagala]] ili drugih sistema za pretraživanje, istraživači obično podnose službeni zahtjev za korištenje materijala, često putem posebnih obrazaca.<ref name="NIDS_Military_Archives">{{cite web |title=Military Archives - NIDS |url=https://www.nids.mod.go.jp/english/military_archives/index.html |website=nids.mod.go.jp |publisher=National Institute for Defense Studies |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ukoliko se građa nalazi u izdvojenim depoima ili drugim objektima, njeno dopremanje može trajati više dana ili sedmica, zbog čega pojedini arhivi zahtijevaju prethodnu najavu istraživanja.<ref name="NARA_Research_Visit_FAQs">{{cite web |title=Research Visit FAQs |url=https://www.archives.gov/research/start/research-visit-faqs |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Korištenje arhivske građe obavlja se u čitaonicama, posebnim prostorijama namijenjenim radu istraživača pod nadzorom arhivskog osoblja. Zbog jedinstvenosti, osjetljivosti ili vrijednosti pojedinih dokumenata, arhivi često propisuju posebna pravila rukovanja i zaštite građe. U mnogim ustanovama ograničeno je unošenje predmeta poput torbi, hemijskih olovaka ili drugih potencijalno rizičnih predmeta u čitaonicu.<ref name="TNA_Visitor_Regulations">{{cite web |title=Visitor regulations |url=https://www.nationalarchives.gov.uk/visit/plan-your-visit/visitor-regulations/ |website=nationalarchives.gov.uk |publisher=The National Archives |access-date=17. 5. 2026 |language=en-gb}}</ref> Pojedini arhivi ograničavaju i količinu građe koja se može koristiti istovremeno, na primjer dozvoljavaju pregled samo jedne kutije ili fascikle u određenom trenutku.<ref name="NARA_Research_Room_Guidance">{{cite web |title=Research Room Guidance |url=https://www.archives.gov/research/research-room-guidance |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivske ustanove često osiguravaju osnovni pribor za rad, poput papira, olovaka ili posebnih podloga za pregled velikih i osjetljivih dokumenata.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Mnoge arhivske ustanove pružaju i usluge reprodukcije građe, iako se pravila, troškovi i vrijeme izrade kopija razlikuju među institucijama.<ref name="NARA_Washington_DC_Researcher_Info">{{cite web |title=Information for Researchers at the National Archives at Washington, DC |url=https://www.archives.gov/dc/researcher-info |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hoover_Digitization_Services">{{cite web |title=Digitization Services |url=https://www.hoover.org/library-archives/research-services/digitization-services |website=hoover.org |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni arhivi sve češće dozvoljavaju korisnicima upotrebu vlastitih uređaja, uključujući mobilne telefone, digitalne kamere i prijenosne skenere za izradu reprodukcija dokumenata.<ref name="NIDS_Military_Archives" /><ref name="NARA_Washington_DC_Researcher_Info" /> Iako se u javnosti često smatra uobičajenim korištenje bijelih rukavica pri radu s arhivskom građom, savremena arhivistička praksa ih ne zahtijeva uvijek, naročito pri rukovanju papirnom građom, jer rukavice mogu otežati sigurno okretanje stranica i povećati rizik od oštećenja. Njihova upotreba češće se preporučuje pri radu sa fotografijama, oštećenim uvezima i posebno osjetljivim materijalima.<ref name="Baker_Silverman_2005_White_Gloves">{{cite journal |first1=Cathleen A. |last1=Baker |first2=Randy |last2=Silverman |title=Misperceptions about White Gloves |journal=International Preservation News |date=2005 |volume=37 |pages=4–16 |url=https://www.loc.gov/preservation/about/faqs/ipnn37.pdf |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivi korisnicima mogu omogućiti pristup sadržaju putem mikrofilmova, posebno kada je originalna građa osjetljiva, fizički oštećena ili često korištena. U istu svrhu sve se češće izrađuju i digitalne kopije arhivskih dokumenata. Prije zahtjeva za uvid u originalnu građu, korisnici se obično upućuju da provjere da li su dostupne reprodukcije prikladne za njihove istraživačke potrebe. Razlog za korištenje originalnih dokumenata može biti potreba za uvidom u detalje koji se ne mogu adekvatno prenijeti reprodukcijom, poput boje u dokumentima, arhitektonskih crteža, planova i mapa. Pristup originalnim dokumentima može biti odobren i iz razloga pristupačnosti, kada reprodukcije ne omogućavaju adekvatan uvid u sadržaj. Blaži oblici poteškoća pri korištenju mikrofilmskih ili digitalnih kopija u pravilu se ne smatraju dovoljnim razlogom za izdavanje originala, jer se mogu ublažiti prilagođenim načinom korištenja reprodukcija. Neki arhivski materijali mogu sadržavati podatke koji se odnose na [[privatnost]] i [[povjerljivost]] živih osoba, kao što su medicinska ili studentska dokumentacija, te zahtijevaju poseban postupak zaštite pri korištenju. Materijali koji sadrže [[Lični podaci|lične podatke]], poput jedinstvenih identifikacijskih brojeva ili imena, moraju se obrađivati u skladu s važećim pravilima i propisima. U takvim slučajevima arhiv može omogućiti uvid u redigovane kopije dokumenata ili u potpunosti ograničiti pristup građi, u skladu sa zakonskim odredbama i politikama zaštite privatnosti i povjerljivosti podataka.<ref name="Taube_Burkhardt_1997_Ethical_Risks">{{cite journal |last1=Taube |first1=Daniel O. |last2=Burkhardt |first2=Susan |title=Ethical and legal risks associated with archival research |journal=Ethics & Behavior |date=1997 |volume=7 |issue=1 |pages=59–67 |doi=10.1207/s15327019eb0701_5 |pmid=11654858 |language=en}}</ref><ref name="SNAP_PII_Restrictions_2016">{{cite web |title=Ask an Archivist: When to Restrict Personally Identifiable Information (PII) |url=https://snaproundtable.wordpress.com/2016/02/17/ask-an-archivist-when-to-restrict-personally-identifiable-information-pii/ |website=snaproundtable.wordpress.com |publisher=Students and New Archives Professionals Roundtable, Society of American Archivists |date=17. 2. 2016 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Vanmjestni i elektronski pristup ==== Sve veći broj arhivskih fondova se digitalizuje, što omogućava pristup građi van prostorija arhiva putem interneta i drugih mrežnih servisa. Arhivske ustanove koje omogućavaju pristup digitalnim materijalima često svoje kataloge i metapodatke čine pretraživim putem internetskih pretraživača, koristeći standarde kao što je [[Protokol Inicijative otvorenih arhiva za prikupljanje metapodataka]] (OAI-PMH). Pojedine institucije razvijaju online portale putem kojih korisnici mogu slobodno pristupiti digitalizovanoj građi, poput [http://archives.nypl.org/ Arhiva Njujorške javne biblioteke] ili [https://siarchives.si.edu/collections Arhiva Smithsonian ustanove]. Državne institucije sve češće koriste tzv. elektronske ili virtuelne čitaonice, u kojima objavljuju dokumente i materijale dostupne javnosti, uključujući i one koji su dostavljeni na osnovu zahtjeva o slobodi pristupa informacijama ili u skladu s politikama objavljivanja javnih evidencija.<ref name="NARA_FOIA_Electronic_Reading_Room">{{cite web |title=FOIA Electronic Reading Room / FOIA Library |url=https://www.archives.gov/foia/electronic-reading-room |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Smithsonian_OGC_Reading_Room">{{cite web |title=Records Request Reading Room - Office of General Counsel |url=https://www.si.edu/ogc/records-reading-room |website=si.edu |publisher=Smithsonian Institution |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NPS_GOGA_FOIA_Reading_Room">{{cite web |title=FOIA: Reading Room - Golden Gate National Recreation Area |url=https://www.nps.gov/goga/learn/management/foia-reading.htm |website=nps.gov |publisher=National Park Service, U.S. Department of the Interior |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190904223539/http://www.arhivbih.gov.ba/ |date=4. 9. 2019 }} * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine] * [https://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [https://www.arhivsa.ba/ Historijski arhiv Sarajevo] * [https://www.arhivusk.ba/ Kantonalni arhiv Unsko-sanskog kantona] * [http://www.infobiro.ba/ Digitalni arhiv Infobiro] * [https://www.archives.gov/ Zvanični sajt Nacionalne uprave za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država (NARA), SAD] (en) ** [https://www.archives.gov/research Vodič kroz istraživanje arhivske građe na portalu NARA] (en) * [http://www.nationalarchives.gov.uk/ Zvanični sajt Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva (TNA)] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/ Centar za pomoć pri istraživanju na portalu TNA] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/start-here/how-to-use-archives/ Praktični vodič: Kako koristiti arhive (TNA)] (en) * [https://www.adoptionuk.org/tracing-birth-family-within-the-uk-pre-1975-adoptions Vodič za pronalaženje bioloških porodica u UK (usvojenja prije 1975)] (en) * [https://www2.archivists.org/usingarchives Kako koristiti arhive: Vodič za efikasno istraživanje – Udruženje američkih arhivista (SAA)] (en) === LibGuides vodiči za arhivska istraživanja === * [https://dal.ca.libguides.com/c.php?g=257178&p=1717146 Vodič kroz arhivska istraživanja (Univerzitet Dalhousie)] (en) * [https://guides.library.georgetown.edu/archivalresearch Vodič za arhivska istraživanja (Biblioteka Univerziteta Georgetown)] (en) * [https://guides.library.duke.edu/c.php?g=289598&p=1930449 Uvod u arhivska istraživanja (Biblioteke Univerziteta Duke)] (en) * [http://research.library.gsu.edu/archivalresearch Arhivska istraživanja: Zašto arhivska istraživanja (Državni univerzitet Georgia)] (en) * [https://libguides.williams.edu/archival-research Provođenje arhivskih istraživanja (Koledž Williams)] (en) * [http://libguides.wits.ac.za/Scholarly_Research_Resources/Archival_Research Vođenje arhivskih istraživanja (Univerzitet Witwatersrand)] (en) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arhivi]] [[Kategorija:Historiografija]] [[Kategorija:Istraživačke metode]] [[Kategorija:Dokazi]] 9g1mbknqj5v70zxch7nbkoc3kbkc1rw 0 534616 3894603 3891253 2026-06-06T10:13:04Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894603 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Hipopigmentacija | sinonimi =Podobojenost | slika = Vitiligo03.jpg | opis_slike = Hipopigmentacija kod [[vitiligo|vitiliga]] | specijalnost =[[Dermatologija]] | simptomi =Smanjena ukupna ili mjestimična [[pigment]]acija | komplikacije = | pojava =Kongenitalna ili [[životna dob|tokom života]] | trajanje =Doživotno ili privremeno | vrste =Urođena, stečena | uzroci =Genetički, okolinski, mješoviti; iscrpljivanjem [[melanocit]]a ili [[melanin]]a, ili smanjenjem [[tirozin]]a, kojeg melanociti koriste za proizvodnju melanina | rizici = | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza =Normalna [[boja kože]], [[hiperpigmentacija]] | prevencija = | liječenje = [[Laser]]ima ili drugim izvorima [[svjetlost]]i, [[mikropigmentacija]] | lijek = | prognoza = |frekvencija = | smrtnost = }} '''Hipopigmentacija''' se specifično karakterizira kao područje [[koža|kože]] koje postaje svjetlije od osnovne [[boja kože|boje kože]], ali ne i potpuno lišeno [[pigment]]a. Ovo se ne smije miješati sa depigmentacijom, koja se karakterizira kao odsustvo svih pigmenta, kao što je [[albinizam]]<ref name=":1"/> Uzrokovana je iscrpljivanjem [[melanocit]]a ili [[melanin]]a, ili smanjenjem nivoa [[aminokiseline]] [[tirozin]]a, kojeg melanociti koriste za proizvodnju melanina.<ref name=":0">{{Cite book |title=Biochemistry |last=Ferrier |first=Denise R. |isbn=978-1-4963-4449-6 |edition= Seventh |location=Philadelphia |oclc=956263971|year=2017 }}</ref> Neki uobičajeni genetički uzroci uključuju mutacije u genu za [[tirozinaza|tirozinazu]] ili genu [[OCA2]].<ref>{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|last1=Bolognia|first1=Jean|last2=Braverman|first2=Irwin|publisher=McGraw-Hill|year=2014|location=New York, NY|chapter=Skin Manifestations of Internal Disease}}</ref><ref>{{Cite book|chapter-url=http://accessmedicine.mhmedical.com.eres.library.manoa.hawaii.edu/content.aspx?bookid=2355&sectionid=185845621.|title=The Big Picture: Medical Biochemistry Eds|last=Cross|first=Harold|publisher=McGraw-Hill|location=New York, NY|chapter=Biochemical Basis of Diseases}}</ref> Budući da se melaninski pigmenti obično nalaze u koži, očima i kosi, to su najčešće pogođena područja kod osoba s hipopigmentacijom.<ref name=":0"/> Hipopigmentacija je česta i otprilike 1/20 osoba ima barem jednu hipopigmentiranu makulu. Hipopigmentacija može biti uznemirujuća za neke, posebno za one s tamnijom kožom čiji su hipopigmentacijski tragovi vidljiviji. Većina uzroka hipopigmentacije nije ozbiljna i može se lahko liječiti.<ref>{{Cite journal|last1=Hill|first1=Jeremy P.|last2=Batchelor|first2=Jonathan M.|date=12. 1. 2017|title=An approach to hypopigmentation|url=https://www.bmj.com/content/356/bmj.i6534|journal=BMJ|language=en|volume=356|doi=10.1136/bmj.i6534|issn=0959-8138|pmid=28082370|s2cid=26827617|url-access=subscription}}</ref> ==Prezentacija== ===Povezana stanja=== Javlja se kod: {{refend|2}} * [[Albinizam]]<ref name=":0"/> * [[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] * [[Lepra]] * [[Leucizam]] * [[Fenilketonurija]]<ref name=":0"/> * ''[[Pityriasis alba]]'' * [[Vitiligo]] * [[Angelmanov sindrom]] * ''[[Tinea versicolor]]'' * [[Frambezija]] * Rijedak neželjeni efekat terapije [[imatinibom]] * Injekcije visokih koncentracija [[kortikosteroid]]a (prolazna) <ref name=":1">{{Cite book|chapter-url=http://accessmedicine.mhmedical.com.eres.library.manoa.hawaii.edu/content.aspx?bookid=2449&sectionid=194431938.|title=Current Medical Diagnosis & Treatment|last1=Shinkai|first1=Kanade|last2=Fox|first2=Lindy|publisher=McGraw-Hill|year=2018|location=New York, NY|publication-date=2018|chapter=Dermatological Disorders}}</ref> {{refend|2}} ==Dijagnoza== Područja svjetlije pigmentacije mogu biti pokazatelji hipopigmentacije. Biopsije i genetske informacije se također koriste za dijagnosticiranje. ==Liječenje== Hipopigmentaciju često mogu izazvati laserski tretmani; međutim, hipopigmentacija se može liječiti drugim laserima ili izvorima svjetlosti.<ref>{{cite journal |last1=Reszko |first1=Anetta |last2=Sukal |first2=Sean A. |last3=Geronemus |first3=Roy G. |title=Reversal of Laser-Induced Hypopigmentation with a Narrow-Band UV-B Light Source in a Patient with Skin Type VI |journal=Dermatologic Surgery |date=14. 7. 2008 |volume=34 |issue=10 |pages=1423–1426 |doi=10.1097/00042728-200810000-00021|pmid=18637814 }}</ref> [[Mikropigmentacija]] se također može koristiti za postizanje normalnijeg izgleda hipopigmentirane kože.<ref name="Haney pp. 59–66">{{cite book | last=Haney | first=Beth | title=Aesthetic Procedures: Nurse Practitioner's Guide to Cosmetic Dermatology | chapter=Permanent and Semi-permanent Micro-Pigment Treatments | publisher=Springer International Publishing | publication-place=Cham | date=21. 9. 2019 | isbn=978-3-030-19947-0 | doi=10.1007/978-3-030-19948-7_7 | pages=59–66| s2cid=203829421 }}</ref> Liječenje hipopigmentacije zavisi od početnog uzroka promjene boje. {| class="wikitable" |+Tretmani za hipopigmentaciju <ref>{{Cite book|title=Harrison's Principles of Internal Medicine.|date=2012|publisher=McGraw-Hill|others=Longo, Dan L. (Dan Louis), 1949-, Fauci, Anthony S., 1940-, Kasper, Dennis L., Hauser, Stephen L., Jameson, J. Larry., Loscalzo, Joseph.|isbn=978-0-07-174890-2|edition= 18th|location=New York|oclc=747712285}}</ref> |'''Početni uzrok promjene boje''' |'''Liječenje''' |- |[[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] |Nema liječenja |- |[[Postupalna hipopigmentacija]] |Liječenje osnovne [[upala|upalne bolesti]], kako bi se [[pigment]]acija obnovila |- |''[[Tinea versicolor|Pityriasis versicolor]]'' |Topikna mast, kao što je selen sulfid 2,5% ili imidazoli. Mogu se koristiti i oralni lijekovi, kao što su oralni imidazoli ili triazoli. |- |[[Vitiligo]] |Topijski imunosupresivi, uključujući inhibitore kalcineurina. Pacijenti također mogu imati transplantacije ako su stabilni ili depigmentaciju s lokalnim MBEH ako pacijent ima raširenu promjenu boje. |- |[[Leukoderma|Leukoderma izazvana hemikalijama ili lijekovima]] |Izbjegavanje uzročnika s naknadnim liječenjem sličnim vitiligu. |- |[[Piebaldizam]] |Nijedan; povremeno transplantacije. |} ==Također pogledajte== * [[Hiperpigmentacija]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 21207 | ICD10 = L80, L81.5-L81.6 | ICD9 = {{ICD9|709.0}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D017496 }} {{Poremećaji pigmentacije}} [[Kategorija:Dermatološka terminologija]] [[Kategorija:Poremećaji ljudske pigmentacije]] [[Kategorija:Dermatologija]] [[Kategorija:Koža]] hh5e0z0imtvyr8or24rmj1jd7877s5h 0 534619 3894602 3891254 2026-06-06T10:13:02Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894602 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Diferencijalna dijagnoza | slika =AIR criteria differential diagnosis.png | opis_slike =Kriteriji diferencijalne [[dijagnoza|dijagnoze]] }} U zdravstvu, '''nomotetika''' ('''DDx''') je metoda analize koja razlikuje određenu [[bolest]] ili stanje od drugih koji se manifestiraju sličnim kliničkim svokstvima.<ref>{{cite web|title=differential diagnosis|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/differential+diagnosis?show=0&t=1419934834|website=Merriam-Webster (Medical dictionary)|access-date=30. 12. 2014}}</ref> Diferencijalne dijagnostičke procedure koriste kliničari za dijagnosticiranje specifične bolesti kod pacijenta ili, barem, za razmatranje bilo kakvih neposredno stanja opasnih po život. Često se svaka moguća bolest naziva diferencijalnom dijagnozom (npr. [[akutni bronhitis]] može biti diferencijalna dijagnoza u procjeni [[kašalj|kašlja]], čak i ako je konačna dijagnoza [[prehlada]]). Općenito, '''diferencijalna dijagnostička procedura''' jest sistematska dijagnostička metoda koja se koristi za identifikaciju prisutnosti bolesti gdje je moguće više alternativa. Ova metoda može koristiti algoritme, slične procesu eliminacije, ili barem proces dobijanja informacija koji smanjuje "[[vjerovatnoća|vjerovatnoće]]" kandidatskih stanja na zanemarive nivoe, korištenjem dokaza kao što su simptomi, historija pacijenta i medicinsko znanje za prilagođavanje epistemološke povjerljivosti u umu dijagnostičara (ili, za [[kompjuter]]izovanu ili kompjuterski potpomognutu dijagnozu, softvera sistema). Diferencijalna dijagnoza može se smatrati implementacijom aspekata hipotetičko-deduktivne metode, u smislu da se potencijalno prisustvo kandidatskih bolesti ili stanja može posmatrati kao hipoteze koje kliničari dalje utvrđuju kao istinite ili lažne. Diferencijalna dijagnoza se također često koristi u području psihijatrije, gdje se dvije različite dijagnoze mogu pripisati pacijentu koji pokazuje simptome koji bi se mogli uklopiti u bilo koju dijagnozu. Naprimjer, pacijentu kojem je dijagnosticiran [[bipolarni poremećaj]] može se postaviti i diferencijalna dijagnoza poremećaja hiperaktivnosti s deficitom pažnje, [[velikog depresivni poremećaj|velikog depresivnog poremećaja]], [[posttraumatski stresni poremećaj|posttraumatskog stresnog poremećaja]], [[anksioznost]]i i [[granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].<ref>{{Cite book |title=Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition, Text Revision (DSM-5-TR) |publisher=American Psychiatric Publishing |year=2022 |isbn=978-0-89042-575-6 |editor-last=American Psychiatric Association |location=Washington, DC, USA |pages=150,158}}</ref> given the overlap and similarity of signs and symptoms across the conditions. Strategije korištene u pripremi liste diferencijalne dijagnoze variraju ovisno o iskustvu zdravstvenog radnika. Dok početnici u pružanju zdravstvenih usluga mogu sistematski raditi na procjeni svih mogućih objašnjenja za zabrinutost pacijenta, oni s više iskustva često se oslanjaju na kliničko iskustvo i prepoznavanje obrazaca kako bi zaštitili pacijenta od kašnjenja, rizika i troškova neefikasnih strategija ili testova. Učinkoviti pružatelji usluga koriste pristup zasnovan na dokazima, dopunjujući svoje kliničko iskustvo znanjem iz [[kliničko istraživanje|kliničkog istraživanja]].<ref>{{cite book |last1=Wilson |first1=MC |title=The Patient History: Evidence-Based Approach To Differential Diagnosis |date=2012 |publisher=McGraw Hill |location=New York, NY |isbn=9780071804202}}</ref> ==Opće komponente== {{glavni|Dijagnostička procedura}} Nomotetika ima četiri opšta koraka. Kliničar će: # Prikupiti relevantne informacije o medicinskoj historiji osobe i predstaviti listu znakova i/ili simptoma.<ref>{{cite book |last1=Siegenthaler |first1=Walter |title=Differential diagnosis in internal medicine : from symptom to diagnosis |publisher=Thieme |isbn=978-1604062199 |page=6 |url=https://books.google.com/books?id=VQSSnC-csvoC|year=2011}}</ref> # Navesti moguće uzroke ('''''stanja kandidata'''''') za simptome.<ref>{{cite book |last1=Lim |first1=Eric KS |last2=Oster |first2=Andrew JK |last3=Rafferty |first3=Andrew T |title=Churchill's pocketbook of differential diagnosis |date=2014 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0702054044 |edition= Fourth |url=https://books.google.com/books?id=W_1sAwAAQBAJ}}</ref> Spisak ne mora biti u pisanom obliku. # Prioritizirati listu balansirajući rizike dijagnoze s vjerovatnoćom. Ovo su subjektivni, a ne objektivni parametri. # Izvršiti testove kako biste utvrdili stvarnu dijagnozu. Ovo je poznato pod kolokvijalnim izrazom "isključiti". Čak i nakon procesa, dijagnoza nije jasna. Kliničar ponovo razmatra rizike i može ih empirijski tretirati, često nazivano "edukovana najbolja pretpostavka". [[Mnemonik]] koji pomaže u razmatranju više mogućih patoloških procesa je '''''VINDICATEM''''''' * [[Vaskularna bolest|{{Mono|'''V'''}}vaskularna]] * [[Upala|{{Mono|'''I'''}}inflamatorna]] / [[Zarazna|{{Mono|'''I'''}}infektivna]] * [[Neoplazijska|{{Mono|'''N'''}}neoplazijska]] * [[Degenerativna bolest|{{Mono|'''D'''}}egenerativna]] / [[Nedostatak (lijeka)|{{Mono|'''D'''}}{{Nije tipografska greška|efikasnost|efikasnost}}]] / [[Lijekovi|{{Mono|'''D'''}}lijekovi]] * [[Idiopatski|{{Mono|'''I'''}}diopatski]] / [[Supstanca intoksikacija|{{Mono|'''I'''}}intoksikacija]] / [[Jatrogena|{{Mono|'''I'''}}atrogena]] * [[Kongenitalni poremećaj|{{Mono|'''C'''}}genitalni]] * [[Autoimuna bolest|{{Mono|'''A'''}}autoimuna]] / [[Alergija|{{Mono|'''A'''}}alergijska]] / [[Anatomska|{{Mono|'''A'''}}natomska]] * [[Trauma|{{Mono|'''T'''}}traumatska]] * [[Endokrine bolesti|{{Mono|'''E'''}}endokrine]] / [[Okolinske epidemiologija|{{Mono|'''E'''}}ekološki poremećaj]] * [[Metabolički poremećaj|{{Mono|'''M'''}}metabolički]]<ref>Cf. [http://pgblazer.com/2010/05/vindicate-mnemonic-for-differential-diagnosis.html VINDICATE – Mnemonic for differential diagnosis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121220081509/http://pgblazer.com/2010/05/vindicate-mnemonic-for-differential-diagnosis.html |date=20. 12. 2012 }} at PG Blazer.com.</ref> ==Specifične metode== Postoji nekoliko metoda za diferencijalne dijagnostičke postupke i nekoliko varijanti među njima. Nadalje, diferencijalno-dijagnostički postupak može se koristiti istovremeno ili naizmjenično s protokolima, smjernicama ili drugim dijagnostičkim postupcima (kao što su prepoznavanje obrazaca ili korištenje [[medicinski algoritam|medicinskih algoritama]]). Naprimjer, u slučaju [[hitna medicinska situacija|hitne medicinske situacije]], možda neće biti dovoljno vremena za detaljne proračune ili procjene različitih [[vjerovatnoća]], u kom slučaju [[ABC (medicina)|ABC protokola]] (disajni putevi, disanje i cirkulacija) može biti prikladniji. Kasnije, kada situacija bude manje akutna, može se usvojiti sveobuhvatniji diferencijalno-dijagnostički postupak. Diferencijalno-dijagnostički postupak može se pojednostaviti ako se pronađe "'''[[patognomija|patognomoničan]]'''" znak ili simptom (u kom slučaju je gotovo sigurno da je ciljno stanje prisutno) ili u odsustvu '''''[[sine qua non]]''''' znaka ili simptoma (u kom slučaju je gotovo sigurno da ciljno stanje nije prisutno). Dijagnostičar može biti selektivan, prvo razmatrajući one poremećaje koji su vjerovatniji (probabilistički pristup), ozbiljniji ako se ne dijagnosticiraju i ne liječe (prognostički pristup) ili koji bolje reagiraju na liječenje ako se ponudi (pragmatičan pristup).<ref>{{Cite journal |last1=Richardson |first1=WS. |date=Mar 1999 |title=Users' Guides to the Medical Literature: XV. How to use an article about disease probability for differential diagnosis. |journal=JAMA |volume=281 |issue=13 |pages=1214–1219 |doi=10.1001/jama.281.13.1214 |pmid=10199432 |s2cid=2389981}} [http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=189277]</ref> Budući da subjektivna [[vjerovatnoća]] prisustva stanja nikada nije tačno 100% ili 0%, diferencijalna dijagnostička procedura može imati za cilj specificiranje ovih različitih vjerovatnoća kako bi se formirale [[indikacija (medicina)|indikacije]] za daljnje djelovanje. Slijede dvije metode diferencijalne dijagnoze, koje se zasnivaju na epidemiologiji, odnosno omjerima vjerovatnoće. ===Metoda zasnovana na epidemiologiji=== Jedna metoda izvođenja diferencijalne dijagnoze putem epidemiologije ima za cilj procjenu vjerovatnoće svakog kandidata za stanje upoređivanjem njihovih vjerovatnoća da su se uopšte pojavile kod pojedinca. Zasnovana je na vjerovatnoćama povezanim i sa prezentacijom (kao što je bol) i vjerovatnoćama različitih kandidata za stanja (kao što su bolesti). ====Teorija==== Statistička osnova za diferencijalnu dijagnozu je [[Bayesova teorema]]. Analogno, kada kockica padne, ishod je siguran sa 100%, ali je vjerovatnoća da bi se ono '''uopće dogodio''' (u daljem tekstu skraćeno '''WHOIFP''') i dalje 1/6. Na isti način, vjerovatnoća da bi se prezentacija ili stanje uopće dogodilo kod pojedinca (WHOIFPI) nije ista kao vjerovatnoća da se prezentacija ili stanje ''dogodilo'' kod pojedinca, jer se prezentacija ''dogodila'' sa 100% sigurnošću kod pojedinca. Ipak, doprinosni udjeli vjerovatnoće svakog stanja se pretpostavljaju da su relativno isti: : <math> \begin{align} & \frac{\Pr(\text{Presentation is caused by condition in individual})}{\Pr(\text{Presentation has occurred in individual})} = \frac {\Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition})}{\Pr(\text{Presentation WHOIFPI})} \end{align} </math> gdje: * Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) je vjerovatnoća da je prezentacija uzrokovana stanjem kod pojedinca; ''stanje'' bez daljnje specifikacije odnosi se na bilo koje kandidatsko stanje * Pr(Prezentacija se dogodila kod pojedinca) je vjerovatnoća da se prezentacija dogodila kod pojedinca, koja se može percipirati i stoga postaviti na 100% * Pr(Prezentacija WHOIFPI po stanju) je vjerovatnoća da bi se prezentacija prvo pojavila kod pojedinca po stanju * Pr(Prezentacija WHOIFPI) je [[vjerovatnoća]] da bi se prezentacija prvo pojavila kod pojedinca Kada se pojedinac javi sa simptomom ili znakom, Pr(Prezentacija se dogodila kod pojedinca) je 100% i stoga se može zamijeniti sa 1, a može se zanemariti jer dijeljenje sa 1 ne pravi nikakvu razliku: :<math> \Pr(\text{Presentation is caused by condition in individual}) = \frac {\Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition})}{\Pr(\text{Presentation WHOIFPI})}</math> Ukupna vjerovatnoća da se prezentacija dogodila kod pojedinca može se aproksimirati kao zbir pojedinačnih uslova kandidata: :<math> \begin{align} \Pr(\text{Presentation WHOIFPI}) & = \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 1}) \\ & {} + \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 2}) \\ & {} + \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition 3}) + \text{etc.} \end{align}</math> Također, vjerovatnoća da je prezentacija uzrokovana bilo kojim kandidatskim uslovom proporcionalna je vjerovatnoći uslova, ovisno o tome kojom brzinom uzrokuje prezentaciju: : <math> \Pr(\text{Presentation WHOIFPI by condition}) = \Pr(\text{Condition WHOIFPI}) \cdot r_{\text{condition} \rightarrow \text{presentation}},</math> gdje: * Pr(Prezentacija WHOIFPI po stanju) je vjerovatnoća da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca po stanju * Pr(Stanje WHOIFPI) je vjerovatnoća da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca * ''r''_{Stanje → pojava} je stopa kojom stanje uzrokuje pojavu, odnosno udio ljudi sa stanjima koja se manifestuju pojavom. [[Vjerovatnoća]] da bi se stanje prvo pojavilo kod pojedinca približno je jednaka onoj u populaciji koja je što sličnija pojedincu, osim trenutne pojave, kompenzovana gdje je to moguće relativnim rizikom datim poznatim faktorom rizika koji razlikuje pojedinca od populacije: : <math> \Pr(\text{Condition WHOIFPI}) \approx RR_\text{condition} \cdot \Pr(\text{Condition in population}),</math> gdje: * Pr(Stanje WHOIFPI) je vjerovatnoća da bi se stanje uopšte pojavilo kod pojedinca * ''RR''_stanje je [[relativni rizik]] za stanje uzrokovano poznatim [[faktorima rizika]] kod pojedinca koji nisu prisutni u populaciji * Pr(Stanje u populaciji) je vjerovatnoća da se stanje pojavi u populaciji koja je što sličnija pojedincu, osim prezentacije Sljedeća tabela pokazuje kako se ove relacije mogu napraviti za niz kandidatskih stanja: {| class="wikitable" | || Kandidat za uslov 1 || Kandidat za uslov 2 || Kandidat za uslov 3 |- | Pr(Uslov u populaciji) || Pr(Uslov 1 u populaciji) || Pr(Uslov 2 u populaciji) || Pr(Uslov 3 u populaciji) |- | ''RR''_uslov || ''RR''₁ || ''RR''₂ || ''RR''₃ |- | Pr(Uslov WHOIFPI) || Pr(Uslov 1 WHOIFPI) || Pr(Uslov 2 WHOIFPI) || ''P(Uslov 3 WHOIFPI)'' |- | ''r''_{Uslov → prezentacija} || ''r''_{Uslov 1 → prezentacija} || ''r''_{Uslov 2 → prezentacija} || ''r''_{Uslov 3 → prezentacija} |- | Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 1) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 2) || Pr(Prezentacija WHOIFPI po uslovu 3) |- |colspan=4| Pr(Prezentacija WHOIFPI) = zbir vjerovatnoća u redu odmah iznad |- | Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 1 kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 2 kod pojedinca) || Pr(Prezentacija je uzrokovana stanjem 3 kod pojedinca) |} Još jedno "kandidatsko stanje" je slučaj kada nema abnormalnosti, a prezentacija je samo (obično relativno malo vjerovatna) pojava u osnovi normalnog stanja. Njegova vjerovatnoća u populaciji (''P(Nema abnormalnosti u populaciji)'') je komplementarna zbiru vjerovatnoća "abnormalnih" kandidatskih uslova. ====Primjer==== Ovaj primjer slučaja pokazuje kako se ova metoda primjenjuje, ali ne predstavlja smjernice za rješavanje sličnih slučajeva iz stvarnog svijeta. Također, primjer koristi relativno specifične brojeve s ponekad nekoliko decimala, dok u stvarnosti često postoje samo grube procjene, poput vjerovatnoće da su '''''vrlo visoke'', ''visoke'', ''niske'' ili ''vrlo niske''''', ali i dalje koristeći opće principe metode.{ Za pojedinca (koji u ovom primjeru postaje "pacijent"), [[analiza krvi]], naprimjer, [[serumski kalcij|serumskog kalcija]] pokazuje rezultat iznad [[standardni referentni raspon|standardnog referentnog raspona]], što se, prema većini definicija, klasificira kao [[hiperkalcemija]], što u ovom slučaju postaje "prezentacija". Kliničar (koji u ovom primjeru postaje "dijagnostičar"), koji trenutno ne pregleda pacijenta, saznaje o njegovom nalazu. Iz praktičnih razloga, kliničar smatra da postoji dovoljno [[Indikacije za medicinske testove|indikacija za test]] da se pogleda pacijentov [[medicinski karton]]. Radi jednostavnosti, recimo da je jedina informacija data u medicinskom kartonu [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] primarnog [[hiperparatireoidizam|hiperparatireoidizma]] (ovdje skraćeno PH), što može objasniti nalaz hiperkalcemije. Za ovog pacijenta, recimo da se procjenjuje da rezultirajući nasljedni [[faktor rizika]] daje [[relativni rizik]] od 10 (RR_PH = 10). Kliničar smatra da postoji dovoljno motivacije za provođenje diferencijalnog dijagnostičkog postupka za pronalaženje hiperkalcemije. Glavni uzroci hiperkalcemije su [[primarni hiperparatireoidizam]] (PH) i [[rak]], pa se radi jednostavnosti, lista kandidatskih stanja na koja bi kliničar mogao pomisliti može dati kao: * '''Primarni hiperparatireoidizam (PH)''' * [[Kancer]] * Ostale bolesti na koje bi kliničar mogao pomisliti (što se u ostatku ovog primjera jednostavno naziva "druga stanja") * Nema bolesti (ili nema abnormalnosti), a nalaz je u potpunosti uzrokovan [[statistička varijabilnost|statističkom varijabilnosti]] Vjerovatnoća da bi se 'primarni hiperparatireoidizam' (PH) uopšte pojavio kod pojedinca (''P(PH WHOIFPI)'') može se izračunati na sljedeći način: Recimo da je posljednji test [[krv]]i koji je pacijent uradio bio prije pola godine i da je bio normalan, te da incidencija primarnog hiperparatireoidizma u općoj populaciji odgovara pojedincu (osim prezentacije i spomenutog nasljeđa) iznosi 1/4000 godišnje. Zanemarujući detaljnije retrospektivne analize (kao što su brzina napredovanja bolesti i vrijeme kašnjenja medicinske dijagnoze), vrijeme rizika za razvoj primarnog hiperparatireoidizma može se grubo smatrati posljednjom polovinom godine jer bi prethodno razvijena [[hiperkalcemija]] vjerovatno bila otkrivena prethodnim testom krvi. To odgovara vjerovatnoći primarnog hiperparatireoidizma (PH) u populaciji: :<math> \Pr(\text{PH in population}) = 0.5\text{ years} \cdot \frac{1}{\text{4000 per year}} = \frac{1}{8000}</math> S obzirom na relativni rizik koji proizilazi iz porodične anamneze, vjerovatnoća da bi se primarni hiperparatireoidizam (PH) uopšte pojavio kod pojedinca, na osnovu trenutno dostupnih informacija, postaje: : <math> \Pr(\text{PH WHOIFPI}) \approx RR_{PH}\cdot \Pr(\text{PH in population}) = 10 \cdot \frac {1}{8000} = \frac {1}{800} = 0.00125 </math> Može se pretpostaviti da primarni hiperparatireoidizam uzrokuje hiperkalcemiju u suštini 100% slučajeva (r_{PH → hiperkalcemija} = 1), tako da se ova nezavisno izračunata vjerovatnoća primarnog hiperparatireoidizma (PH) može pretpostaviti da je ista kao i vjerovatnoća da je uzrok ispoljavanja: : <math>\begin{align} \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by PH}) & = \Pr(\text{PH WHOIFPI}) \cdot r_{\text{PH} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ & = 0.00125 \cdot 1 = 0.00125 \end{align}</math> Za '''[[kancer]]''', radi jednostavnosti, pretpostavlja se isto vrijeme rizika, i recimo da se incidencija raka u tom području procjenjuje na 1/250 godišnje, što daje vjerovatnoću raka u populaciji: : <math> \Pr(\text{cancer in population}) = 0.5\text{ years} \cdot \frac{1}{\text{250 per year}} = \frac{1}{500}</math> Radi jednostavnosti, recimo da se zanemaruje svaka povezanost između porodične anamneze primarnog hiperparatireoidizma i rizika od raka, tako da je relativni rizik da pojedinac uopće oboli od raka sličan riziku populacije (RR_cancer = 1): : <math> \Pr(\text{cancer WHOIFPI}) \approx RR_\text{cancer} \cdot \Pr(\text{cancer in population}) = 1 \cdot \frac{1}{500} = \frac{1}{500} = 0.002. </math> Međutim, hiperkalcemija se javlja samo u, otprilike, 10% slučajeva [[kancer|raka]],<ref>{{Cite journal |last1=Seccareccia |first1=D. |date=Mar 2010 |title=Cancer-related hypercalcemia. |journal=Can Fam Physician |volume=56 |issue=3 |pages=244–6, e90–2 |pmc=2837688 |pmid=20228307}} [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2837688/] [http://www.cfp.ca/content/56/3/244.full]</ref> (r_{cancer → hypercalcemia} = 0.1), so: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by cancer}) \\ = & \Pr(\text{cancer WHOIFPI}) \cdot r_{\text{cancer} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ = & 0.002 \cdot 0.1 = 0.0002. \end{align} </math> [[Vjerovatnoća]] da bi se hiperkalcemija uopće pojavila usljed drugih kandidatskih stanja može se izračunati na sličan način. Međutim, radi jednostavnosti, recimo da je vjerovatnoća da bi se bilo koje od ovih stanja uopšte pojavilo izračunata na 0,0005 u ovom primjeru. Za slučaj da '''nema bolesti''', odgovarajuća vjerovatnoća u populaciji je komplementarna zbiru vjerovatnoća za druga stanja: : <math>\begin{align} \Pr(\text{no disease in population}) & = 1 - \Pr(\text{PH in population}) - \Pr(\text{cancer in population}) \\ & {} \quad - \Pr(\text{other conditions in population}) \\ & {} = 0.997. \end{align}</math> Može se pretpostaviti da je vjerovatnoća da će pojedinac u početku biti zdrav ista: : <math> \Pr(\text{no disease WHOIFPI}) = 0.997. \, </math> Stopa kojom slučaj bez abnormalnog stanja i dalje rezultira mjerenjem kalcija u serumu iznad [[standardni referentni raspon|standardnog referentnog raspona]] (čime se klasificira kao hiperkalcemija) je, prema definiciji standardnog referentnog raspona, manja od 2,5%. Međutim, ova vjerovatnoća može se dodatno precizirati uzimajući u obzir koliko mjerenje odstupa od [[srednja vrijednost|prosjeka]] u standardnom referentnom rasponu. Recimo da je mjerenje kalcija u serumu bilo 1,30&nbsp;mmol/L, što, sa standardnim referentnim rasponom utvrđenim na 1,05 do 1,25&nbsp;mmol/L, odgovara standardnom rezultatu od 3 i odgovarajućoj vjerovatnoći od 0,14% da bi se takav stepen hiperkalcemije uopšte pojavio u slučaju bez abnormalnosti: : <math> r_{\text{no disease} \rightarrow \text{hypercalcemia}} = 0.0014 </math> Nakon toga, vjerovatnoća da hiperkalcemija ne bi bila posljedica bolesti može se izračunati kao: : <math> \begin{align} & \Pr(\text{Hypercalcemia WHOIFPI by no disease}) \\ = & \Pr(\text{no disease WHOIFPI}) \cdot r_{\text{no disease} \rightarrow \text{hypercalcemia}} \\ = & 0.997 \cdot 0.0014 \approx 0.0014 \end{align}</math> Vjerovatnoća da bi se hiperkalcemija uopće pojavila kod pojedinca može se stoga izračunati kao: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI}) \\ = & \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by PH}) + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by cancer}) \\ & {} + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by other conditions}) + \Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by no disease}) \\ = & 0.00125 + 0.0002 + 0.0005 + 0.0014 = 0.00335 \end{align} </math> Nakon toga, vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana primarnim hiperparatireoidizmom (PH) kod pojedinca može se izračunati kao: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by PH in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by PH})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.00125}{0.00335} = 0.373 = 37.3\% \end{align}</math> Slično tome, vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana rakom kod pojedinca može se izračunati kao: : <math> \begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by cancer in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by cancer})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0002}{0.00335} = 0.060 = 6.0\%, \end{align}</math> i za ostale kandidatske uslove: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is caused by other conditions in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by other conditions})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0005}{0.00335} = 0.149 = 14.9\%, \end{align}</math> i vjerovatnoća da zapravo nema bolesti: : <math>\begin{align} & \Pr(\text{hypercalcemia is present despite no disease in individual}) \\ = & \frac {\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI by no disease})}{\Pr(\text{hypercalcemia WHOIFPI})} \\ = & \frac {0.0014}{0.00335} = 0.418= 41.8\% \end{align}</math> Radi pojašnjenja, ovi proračuni su dati u obliku tabele u opisu metode: {| class="wikitable" | || PH || Kancer || Ostala stanja || Bez bolesti |- | ''P(Stanje u populaciji)'' || 0,000125 || 0,002 || - || 0,997 |- | RR_x || 10 || 1 || - || - |- | ''P(Stanje WHOIFPI)'' || 0,00125 || 0,002 || - || - |- | r_{Stanje →hiperkalcemija} || 1 || 0,1 || - || 0,0014 |- |''P(hiperkalcemija WHOIFPI po stanju)'' || 0,00125 || 0,0002 || 0,0005 || 0,0014 |- |colspan=5| '' P(hiperkalcemija WHOIFPI)'' = 0,00335 |- | P(hiperkalcemija je uzrokovana stanjem kod pojedinca) || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |} Dakle, ova metoda procjenjuje da je vjerovatnoća da je hiperkalcemija uzrokovana primarnim hiperparatireoidizmom, rakom, drugim stanjima ili nikakvom bolešću 37,3%, odnosno 6,0%, 14,9% i 41,8%, što se može koristiti za procjenu daljnjih indikacija za testiranje. Ovaj slučaj nastavlja se u primjeru metode opisane u sljedećem odjeljku. ===Metoda zasnovana na omjeru vjerovatnoće=== Postupak diferencijalne dijagnoze može postati izuzetno složen kada se u potpunosti uzmu u obzir dodatni testovi i tretmani. Jedna metoda koja je donekle kompromis između kliničke savršenosti i relativnog jednostavnog izračuna je ona koja koristi [[Omjeri vjerovatnoće u dijagnostičkom testiranju|omjeri vjerovatnoće]] za izvođenje naknadnih vjerovatnoća nakon testiranja. ====Teorija==== Početne vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje mogu se procijeniti različitim metodama, kao što su: * Epidemiologijom, kao što je opisano u prethodnom odjeljku. * Klinički specifičnim [[prepoznavanje obrazaca|prepoznavanjem obrazaca]], kao što je statističko znanje da pacijenti koji dolaze u određenu kliniku sa određenom tegobom statistički imaju određenu vjerovatnoću za svako kandidatsko stanje. Jedna metoda procjene vjerovatnoće čak i nakon daljnjih testova koristi [[Omjeri vjerovatnoće u dijagnostičkom testiranju|omjeri vjerovatnoće]] (koji je izveden iz [[Osjetljivost i specifičnost|osjetljivosti i specifičnosti]]) kao faktor množenja nakon svakog testa ili postupka. U idealnom svijetu, osjetljivost i specifičnost bi se utvrdile za sve testove za sva moguća patološka stanja. Međutim, u stvarnosti, ovi parametri se mogu utvrditi samo za jedno od kandidatskih stanja. Množenje s omjerima vjerovatnoće zahtijeva konverziju vjerovatnoća iz [[vjerovatnoća]] u ''[[izgledi u korist]]'' (u daljnjem tekstu jednostavno nazvani "izgledi") putem: : <math>\text{odds} = \frac{\text{probability}}{1-\text{probability}}</math> Međutim, samo kandidatski uslovi sa poznatim odnosom vjerovatnoće trebaju ovu konverziju. Nakon množenja, konverzija nazad u vjerovatnoću se izračunava na sljedeći način: : <math> \text{probability} = \frac{\text{odds}}{\text{odds}+1} </math> Ostatak kandidatskih stanja (za koja ne postoji utvrđeni omjer vjerovatnoće za predmetni test) može se, radi jednostavnosti, prilagoditi naknadnim množenjem svih kandidatskih stanja sa zajedničkim faktorom kako bi se ponovo dobio zbir od 100%. Rezultirajuće vjerovatnoće se koriste za procjenu [[Indikacija (medicina)|indikacija]] za daljnje [[medicinski test|medicinske testove]], tretmane ili druge radnje. Ako postoji indikacija za dodatni test i ona se vrati s rezultatom, tada se postupak ponavlja korištenjem omjera vjerovatnoće dodatnog testa. S ažuriranim vjerovatnoćama za svako od kandidatskih stanja, indikacije za daljnje testove, tretmane ili druge radnje se također mijenjaju, pa se postupak može ponavljati do „krajnje tačke“ gdje više nema indikacije za trenutno izvođenje daljnjih radnji. Takva krajnja tačka se uglavnom javlja kada jedno kandidatsko stanje postane toliko sigurno da se ne može pronaći test koji je dovoljno snažan da promijeni profil relativne vjerovatnoće dovoljno da motivira bilo kakvu promjenu u daljnjim radnjama. Taktike za postizanje takve krajnje tačke sa što manje testova uključuju izradu testova sa visokom [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] za stanja koja već imaju izrazito visoku relativnu vjerovatnoću, jer je visok [[omjer vjerovatnoće pozitivan]] za takve testove vrlo visok, što sve manje vjerovatne uslove dovodi do relativno nižih vjerovatnoća. Alternativno, testovi sa visokom [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnost]] za konkurentna kandidatska stanja imaju visok [[omjer vjerovatnoće negativan]], što potencijalno dovodi vjerovatnoće za konkurentna kandidatska stanja do zanemarivih nivoa. Ako se postignu takve zanemarive vjerovatnoće, kliničar može isključiti ova stanja i nastaviti diferencijalno-dijagnostički postupak samo sa preostalim kandidatskim uslovima. ====Primjer-2==== Ovaj primjer se nastavlja za istog pacijenta kao u primjeru za metodu zasnovanu na epidemiologiji. Kao i kod prethodnog primjera metode zasnovane na epidemiologiji, ovaj primjer slučaja je napravljen da demonstrira kako se ova metoda primjenjuje, ali ne predstavlja smjernicu za rješavanje sličnih slučajeva iz stvarnog svijeta. Također, primjer koristi relativno određene brojeve, dok u stvarnosti često postoje samo grube procjene. U ovom primjeru, vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje utvrđene su metodom zasnovanom na epidemiologiji na sljedeći način: {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || Rak || Ostala stanja || Nema bolesti |- | Vjerovatnoća || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |} Ovi procenti su se također mogli utvrditi iskustvom u određenoj klinici, znajući da su to procenti za konačnu dijagnozu za osobe koje se javljaju u kliniku sa hiperkalcemijom i imaju porodičnu anamnezu primarnog hiperparatireoidizma. Stanje najveće relativne vjerovatnoće (osim "nema bolesti") je [[primarni hiperparatireoidizam]] (PH), ali rak je i dalje od velike važnosti, jer ako je on stvarni uzročni uslov za hiperkalcemiju, onda izbor da li se liječi ili ne vjerovatno znači život ili smrt za pacijenta, što u stvari potencijalno stavlja [[Indikacija (medicina)|indikacija]] na sličan nivo za daljnje testove za oba ova stanja. Ovdje, recimo da kliničar razmatra vjerovatnoće relativne u odnosu na profil da su dovoljno zabrinjavajuće da bi ukazalo na slanje pacijenta na pregled kliničaru, s dodatnom posjetom medicinskoj laboratoriji radi dodatnog testa krvi upotpunjenog daljnjim analizama, uključujući [[paratireoidni hormon]], zbog sumnje na primarni hiperparatireoidizam. Radi jednostavnosti, recimo da kliničar prvo dobije rezultat testa krvi (u formulama skraćeno "BT") za analizu paratireoidnog hormona i da je pokazao nivo paratireoidnog [[hormon]]a koji je povišen u odnosu na ono što bi se očekivalo na osnovu nivoa kalcija. Može se procijeniti da takva konstelacija ima osjetljivost i specifičnost od približno 70% i osjetljivost i specifičnost od približno 90% za primarni hiperparatireoidizam.<ref>{{Cite journal | last1 = Lepage | first1 = R. | last2 = d'Amour | first2 = P. | last3 = Boucher | first3 = A. | last4 = Hamel | first4 = L. | last5 = Demontigny | first5 = C. | last6 = Labelle | first6 = F. | title = Clinical performance of a parathyrin immunoassay with dynamically determined reference values | journal = Clinical Chemistry | volume = 34 | issue = 12 | pages = 2439–2443 | year = 1988 | pmid = 3058363 | doi = 10.1093/clinchem/34.12.2439 | doi-access = free }}</ref> Ovo daje [[pozitivan omjer vjerovatnoće]] od 7 za primarni hiperparatireoidizam. Vjerovatnoća primarnog hiperparatireoidizma sada se naziva ''Pre-BT_PH'' jer odgovara prije testa krvi (latinski prijedlog ''prae'' znači prije). Procijenjena je na 37,3%, što odgovara šansi od 0,595. Sa pozitivnim omjerom vjerovatnoće od 7 za test krvi, šansa za [[wikt:post-|post-]]<nowiki>test</nowiki> izračunava se kao: : <math> \operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH}) = \operatorname{Odds}(\text{PreBT}_{PH}) \cdot LH(BT) = 0.595 \cdot 7 = 4.16,</math> gdje: * ''Odds(PostBT_PH)'' je vjerovatnoća za primarni hiperparatireoidizam nakon testa krvi na paratireoidni hormon * ''Odds(PreBT_PH'' je vjerovatnoća u korist primarnog hiperparatireoidizma prije testa krvi na paratireoidni hormon * ''LH(BT)'' je [[omjer vjerovatnoće pozitivan]] za test krvi na paratireoidni hormon Odds(PostBT_PH) od 4,16 se ponovo pretvara u odgovarajuću vjerovatnoću pomoću: : <math> \Pr(\text{PostBT}_{PH}) = \frac{\operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH})}{ \operatorname{Odds}(\text{PostBT}_{PH}) + 1} = \frac{4.16}{4.16+1} = 0.806 = 80.6\%</math> The sum of the probabilities for the rest of the candidate conditions should therefore be: : <math> \Pr(\text{PostBT}_{rest}) = 100\% - 80.6\% = 19.4\%</math> Prije analize krvi na paratireoidni hormon, zbir njihovih vjerovatnoća bio je: : <math> \Pr(\text{PreBT}_\text{rest}) = 6.0\% + 14.9\% + 41.8\% = 62.7\% </math> Stoga, da bi se postigla suma od 100% za sve kandidate, svaki od ostalih kandidata mora se pomnožiti s korektivnim faktorom: : <math> \text{Correcting factor} = \frac{\Pr(\text{PostBT}_\text{rest})}{\Pr(\text{PreBT}_\text{rest})} = \frac{19.4}{62.7} = 0.309</math> Naprimjer, [[vjerovatnoća]] raka nakon testa se izračunava kao: : <math> \Pr(\text{PostBT}_\text{cancer}) = \Pr(\text{PreBT}_\text{cancer}) \cdot \text{Correcting factor} = 6.0\% \cdot 0.309 = 1.9\%</math> Vjerovatnoće za svako kandidatsko stanje prije i poslije testa krvi date su u sljedećoj tabeli: {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || [[Kancer]] || Ostala stanja || Nema bolesti |- | P(PreBT) || 37,3% || 6,0% || 14,9% || 41,8% |- | P(PostBT) || 80,6% || 1,9% || 4,6% || 12,9% |} Ovi "novi" procenti, uključujući relativnu vjerovatnoću profila od 80% za primarni hiperparatireoidizam, temelje se na svim indikacijama za daljnje testove, tretmane ili druge radnje. U ovom slučaju, recimo da kliničar nastavlja plan da pacijent posjeti kliničara [[posjeta ljekaru|posjeta]] radi daljnjeg pregleda, posebno usmjerenog na primarni hiperparatireoidizam. Posjeta kliničaru se, teoretski, može smatrati nizom testova, uključujući i pitanja iz [[medicinske anamneze]], kao i komponente [[fizički pregled|fizičkog pregleda]], gdje se [[vjerovatnoća nakon testa]] prethodnog testa može koristiti kao [[vjerovatnoća prije testa]] sljedećeg. Indikacije za odabir sljedećeg testa dinamički su pod utjecajem rezultata prethodnih testova. Recimo da se kod pacijenta u ovom primjeru otkrije da ima barem neke od simptoma i znakova depresije, bolova u kostima, bolova u zglobovima ili zatvora većeg intenziteta nego što bi se očekivalo na osnovu same hiperkalcemije, što podržava sumnju na primarni hiperparatireoidizam,<ref>{{Cite journal | last1 = Bargren | first1 = A. E. | last2 = Repplinger | first2 = D. | last3 = Chen | first3 = H. | last4 = Sippel | first4 = R. S. | title = Can Biochemical Abnormalities Predict Symptomatology in Patients with Primary Hyperparathyroidism? | journal = Journal of the American College of Surgeons | volume = 213 | issue = 3 | pages = 410–414 | year = 2011 | pmid = 21723154 | doi = 10.1016/j.jamcollsurg.2011.06.401 }}</ref> i recimo da omjeri vjerovatnoće za testove, kada se pomnože, otprilike rezultiraju proizvodom od 6 za primarni hiperparatireoidizam. Prisustvo nespecifičnih patoloških simptoma i znakova u anamnezi i pregledu često istovremeno ukazuju i na rak, i recimo da su testovi dali ukupni omjer vjerovatnoće procijenjen na 1,5 za rak. Za druga stanja, kao i za slučaj da uopće nemate nikakvu bolest, recimo da nije poznato kako na njih utiču testovi koji su vam na raspolaganju, što se često dešava u stvarnosti. Ovo daje sljedeće rezultate za anamnezu i fizički pregled (skraćeno P&E): {| class="wikitable" | || [[Primarni hiperparatireoidizam|PH]] || Kancer || Ostala stanja || Nema bolesti |- | P(PreH&E) || 80,6% || 1,9% || 4,6% || 12,9% |- | Šanse(PreH&E) || 4,15 || 0,019 || 0,048 || 0,148 |- | Odnos vjerovatnoće po H&E || 6 || 1,5 || - || - |- | Šanse(PostH&E) || 24,9 || 0,0285 || - || - |- | P(PostH&E) || 96,1% || 2,8% || - || - |- | Zbir poznatih P(PostH&E) ||colspan=4 align="center" | 98,9% |- | Zbir preostalih P(PostH&E) ||colspan=4 align="center" | 1,1% |- | Zbir preostalih P(PreH&E) ||colspan=4 align="center" | 4,6% + 12,9% = 17,5% |- | Faktor korekcije || colspan=4 align="center" | 1.1% / 17.5% = 0.063 |- | Nakon korekcije || - || - || 0.3% || 0.8% |- | P(PostH&E) || 96.1% || 2.8% || 0.3% || 0.8% |} Ove vjerovatnoće, nakon anamneze i pregleda, mogu dati ljekaru dovoljno samopouzdanja da planira pacijenta za operaciju [[paratiroidektomija|paratiroidektomije]] radi resekcije zahvaćenog tkiva. Danas je vjerovatnoća "ostaliih stanja" je toliko niska da ljekar ne može smisliti nijedan test za njih koji bi mogao napraviti razliku koja bi bila dovoljno značajna da formira [[indikacija za medicinske testove|indikaciju za takav test]], te ljekar time praktično smatra "ostaka stanja" isključenim, u ovom slučaju ne prvenstveno bilo kojim specifičnim testom za takva ta stanja koji su bili negativni, već odsustvom pozitivnih testova do sada. Za "kancer", granica na kojoj se može sa sigurnošću smatrati isključenim može biti stroža zbog ozbiljnih posljedica previđanja, tako da ljekar može razmotriti da je indiciran barem [[Histopatologija|histopatološki pregled]] reseciranog tkiva. Ovaj slučaj se nastavlja u primjeru ''Kombinacija'' u odgovarajućem odjeljku ispod. ==Pokrivenost kandidatskih stanja== Validnost i početne procjene vjerovatnoće od strane epidemiologije i daljnje obrade prema omjerima vjerovatnoće zavisi od uključivanja kandidatskih stanja koja su odgovorna za veliki dio vjerovatnoće razvoja stanja, a klinički je važno uključiti ona kod kojih relativno brzo započinjanje terapije najvjerovatnije rezultira najvećom koristi. Ako se previdi važno kandidatsko stanje, nijedna metoda diferencijalne dijagnoze neće dati tačan zaključak. Potreba za pronalaženjem više kandidatskih stanja za uključivanje raste sa povećanjem težine same prezentacije. Naprimjer, ako je jedini simptom odstupajući laboratorijski parametar i ako su isključena sva uobičajena štetna osnovna stanja, onda bi moglo biti prihvatljivo prestati s pronalaženjem dodatnih kandidatskih stanja, ali bi to mnogo vjerovatnije bilo neprihvatljivo ako bi se simptom manifestirao kao teška bol. ==Kombinacije== Ako dva stanja dobiju visoke vjerovatnoće nakon testiranja, posebno ako zbir vjerovatnoća za stanja sa poznatim omjerima vjerovatnoće postane veći od 100%, tada je stvarno stanje kombinacija ta dva. U takvim slučajevima, to kombinovano stanje se može dodati na listu kandidata za stanja, a proračuni bi trebali početi ispočetka. Da bismo nastavili s gore navedenim primjerom, recimo da su anamneza i [[fizički pregled]] također ukazivali na kancer, sa omjerom vjerovatnoće od 3, što daje Odds(PostH&E) od 0,057, što odgovara P(PostH&E) od 5,4%. To bi odgovaralo "Zbroju poznatih P(PostH&E)" od 101,5%. To je indikacija za razmatranje kombinacije primarnog hiperparatireoidizma i kancera, kao što je, u ovom slučaju, paratireoidni karcinom koji proizvodi paratireoidni hormon [[paratireoidni karcinom]]. Stoga bi mogao biti potreban ponovni izračun, pri čemu bi se prva dva stanja odvojila na "primarni hiperparatireoidizam bez lancera", "kancer bez primarnog hiperparatireoidizma", kao i "kombinovani primarni hiperparatireoidizam i kancer", a omjeri vjerovatnoće bi se primijenili na svako stanje zasebno. Međutim, u ovom slučaju, tkivo je već resecirano, pri čemu se može izvršiti histopatološki pregled koji uključuje mogućnost karcinoma paratireoidne žlijezde u pregled (što može uključivati odgovarajuće bojenje [[uzorak|uzorka]]). Recimo da histopatološki pregled potvrđuje primarni hiperparatireoidizam, ali je također pokazao maligni obrazac. Prema početnoj metodi epidemiologije, incidencija karcinoma paratireoidne žlijezde procjenjuje se na 1/6 miliona ljudi godišnje,<ref>[http://www.cancer.gov/cancertopics/pdq/treatment/parathyroid/HealthProfessional/page1 Parathyroid Cancer Treatment] at National Cancer Institute. Last Modified: 03/11/2009</ref> dajući vrlo nisku vjerovatnoću prije uzimanja u obzir bilo kakvih testova. Poređenja radi, vjerovatnoća da bi se nemaligni primarni hiperparatireoidizam pojavio istovremeno sa nepovezanim nekarcinomskim rakom koji se manifestuje malignim ćelijama u paratireoidnoj žlijezdi izračunava se množenjem vjerovatnoća ta dva. Međutim, dobijena vjerovatnoća je mnogo manja od 1/6 miliona. Stoga, vjerovatnoća karcinoma paratireoidne žlijezde i dalje može biti blizu 100%, nakon histopatološkog pregleda uprkos maloj vjerovatnoći da se uopšte pojavi. ==Mašinska diferencijalna dijagnoza== {{glavni|Sistem za podršku kliničkom odlučivanju}} Mašinska diferencijalna dijagnoza jest upotreba [[računarski softver|računarskog softvera]] za djelimično ili potpuno postavljanje diferencijalne dijagnoze. Može se smatrati [[vještačka inteligencija|primjenom vještačke inteligencije]]. Alternativno, može se smatrati "proširenom inteligencijom" ako ispunjava kriterije FDA, naime da (1) otkriva osnovne podatke, (2) otkriva osnovnu logiku i (3) ostavlja kliničaru odgovornost da oblikuje i donosi odluku. FDA uglavnom smatra da mašinsko učenje umjetne inteligencije predstavlja uređaj, dok aplikacije proširene inteligencije nisu. Mnoge studije pokazuju poboljšanje kvaliteta njege i smanjenje medicinskih grešaka, korištenjem takvih sistema za podršku odlučivanju. Neki od ovih sistema su [[dizajn]]irani za specifičan medicinski problem poput [[shizofrenija|shizofrenije]],<ref>{{cite journal |author1=Razzouk, D. |author2=Mari, J. J. |author3=Shirakawa, I. |author4=Wainer, J. |author5=Sigulem, D. |title=Decision support system for the diagnosis of schizophrenia disorders |journal=Brazilian Journal of Medical and Biological Research |volume=39 |issue=1 |pages=119–28 |date=januar 2006 |pmid=16400472 |doi= 10.1590/s0100-879x2006000100014|doi-access=free }}</ref> [[lajmska bolest|lajmske bolesti]]<ref>{{cite journal |vauthors=Hejlesen OK, Olesen KG, Dessau R, Beltoft I, Trangeled M |title=Decision support for diagnosis of lyme disease |journal=Studies in Health Technology and Informatics |volume=116 |pages=205–10 |year=2005 |pmid=16160260 |url=http://booksonline.iospress.nl/Extern/EnterMedLine.aspx?ISSN=0926-9630&Volume=116&SPage=205}}</ref> ili [[pneumonija]] povezana s ventilatorom.<ref>{{cite web |url=http://gateway.nlm.nih.gov/MeetingAbstracts/ma?f=102248792.html |title=Evaluation of a Computer Assisted Decision Support System (DSS) for Diagnosis and Treatment of Ventilator Associated Pneumonia (VAP) in Intensive Care Unit (ICU). |access-date=3. 10. 2008 |work=nih.gov |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210153952/http://gateway.nlm.nih.gov/MeetingAbstracts/ma?f=102248792.html |archive-date=10. 2. 2009}}</ref> Ostali su dizajnirani da pokriju sve glavne kliničke i dijagnostičke nalaze kako bi pomogli ljekarima u bržoj i preciznijoj dijagnozi. Međutim, svi ovi alati i dalje zahtijevaju napredne medicinske vještine za ocjenjivanje simptoma i odabir dodatnih testova za utvrđivanje vjerovatnoće različitih dijagnoza. Mašinska diferencijalna dijagnoza još nije u stanju dijagnosticirati više istovremenih poremećaja.<ref>{{cite journal|author1=Wadhwa, R.R.|author2=Park, D.Y.|author3=Natowicz, M.R.|title=The accuracy of computer-based diagnostic tools for the identification of concurrent genetic disorders|journal=American Journal of Medical Genetics Part A|volume=176|issue=12|pages=2704–2709|doi=10.1002/ajmg.a.40651|pmid=30475443|year=2018|s2cid=53758271}}</ref> Their usage by non-experts is therefore not a substitute for professional diagnosis. ==Historija== Metodu diferencijalne dijagnoze prvi je predložio [[Emil Kraepelin]], za upotrebu u dijagnosticiranju mentalnih poremećaja. Sistematičnija je od staromodne metode dijagnoze ''[[Gestalt terapija|gestalt]]'' (otisak). ==Alternativna medicinska značenja== Pojam "diferencijalna dijagnoza" također se koristi u širem smislu da se jednostavno odnosi na listu najčešćih uzroka datog simptoma, na listu poremećaja sličnih datom poremećaju ili na takve liste kada su popraćene savjetima o tome kako suziti listu (''Frenchov indeks diferencijalne dijagnoze'' je primjer). Dakle, diferencijalna dijagnoza u ovom smislu je medicinska informacija posebno organizirana da pomogne u dijagnozi. ==Upotreba izvan medicine== Metode slične onima diferencijalno-dijagnostičkih procesa u medicini također koristi biološka [[taksonomija]], za identifikaciju i klasifikaciju [[organizam]]a, živih i izumrlih. Naprimjer, nakon pronalaska nepoznate vrste, prvo se može napraviti popis svih potencijalnih vrsta, nakon čega slijedi isključivanje jedne po jedne dok, optimalno, ne ostane samo jedan potencijalni izbor. Slične procedure mogu koristiti inženjeri u postrojenjima i održavanju te automobilski mehaničari, a koriste se i za dijagnosticiranje neispravnih elektroničkih kola. ==U popularnoj kulturi== U američkoj televizijskoj [[medicinska drama|medicinskoj drami]] ''[[Dr. House]]'' protagonist dr. [[Gregory House]] vodi tim dijagnostičara koji redovno koriste diferencijalne dijagnostičke procedure. ==Također pogledajte== * [[Dijagnoza isključenja]] * [[Dvostruka dijagnoza]] * [[Komorbiditet]] * [[Rodna pristranost u medicinskoj dijagnozi]] * [[Spisak medicinskih simptoma]] ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Differential diagnosis}} {{Medicinski izvori | ICD10 e = | ICD9 = | ICD9_mult = | MeshID = D003937 | OPS301 = | OtherCodes = }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Medicinska terminologija]] [[Kategorija:Medicinska dijagnoza]] [[Kategorija:Medicinska mnemotehnika]] c4184oa1nnb844d4vqwdzo4xxhsi6b2 0 534620 3894601 3891255 2026-06-06T10:12:59Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894601 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Poremećaj pigmentacije | slika = CALSpot.jpg |opis_slike=Mrelje na [[lice (anatomija)|licu]] posljedica su poremećaja u [[pigment]]aciji | specijalnost = [[Dermatologija]] | sinonimi =Hipopigmentacija | simptomi =Smanjena [[pigment]]acija kože i njenih tvorevina | komplikacije =Osjtljivost na [[UV]]-zračenje | pojava = Obično ''[[in utero]]'' | trajanje =Doživotno/povremeno | vrste =Urođena i stečana | uzroci = Niske koncentracije [[melanin]]a ([[hipopigmentacija]]) je prethodna trauma kože, koja izaziva kožne lezije, uključujući [[plik]]ove, opekotine, infekcije, izloženost hemikalijama i druge rane. | rizici =Osjetljivost na [[UV|ultravioletno zračenje]] | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza = Uobičajena [[boja kože]], [[hiperpigmentacija]] | prevencija =Nema | liječenje =Djelimično | lijek =Nema | prognoza = | frekvencija =1/10 pregledanih osoba | smrtnost= }} [[Slika:ArthurTigerattheConservatorsCenterbyTaylorHattori.jpg|thumb|right|[[Tigar]] Arthur u Centru za konzervatore, (autor Taylor Hattor)]] '''Poremećaji pigmentacije''' su poremećaji [[boja kože|boje ljudske kože]].<ref name=Andrew2020>{{cite book |last1=James |first1=William D. |last2=Elston |first2=Dirk |last3=Treat |first3=James R. |last4=Rosenbach |first4=Misha A. |last5=Neuhaus |first5=Isaac |title=Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology |date=2020 |publisher=Elsevier |location=Edinburgh |isbn=978-0-323-54753-6 |pages=862–880 |edition=13th |chapter-url=https://books.google.com/books?id=UEaEDwAAQBAJ&dq=Disturbances&pg=PA862 |chapter=36. Disturbances of pigmentation}}</ref> Može doći do gubitka ili smanjenja, što može biti povezano s gubitkom [[melanocit]]a ili nemogućnošću melanocita da pravilno proizvode [[melanin]] ili transportuju [[melanosom]]e.<ref name=Andrew2020/> Većina poremećaja pigmentacije uključuje nedovoljnu ili prekomjernu proizvodnju melanina.<ref name="urlMedlinePlus: Skin Pigmentation Disorders">{{cite web |url=https://medlineplus.gov/skinpigmentationdisorders.html |title=MedlinePlus: Skin Pigmentation Disorders |access-date=}}</ref><ref name="urlIntroduction: Pigment Disorders: Merck Manual Home Edition">{{cite web |url=http://www.merck.com/mmhe/sec18/ch208/ch208a.html |title=Introduction: Pigment Disorders: Merck Manual Home Edition |access-date=}}</ref> == Uzroci == [[boja kože|Pigmentacija kože]] čest je poremećena i ima niz potencijalnih uzroka. [[Genetika]], izlaganje suncu i neki lijekovi tri su glavna faktora koja doprinose pigmentaciji kože.<ref name="Causes and Treatment">{{cite journal |last1=Thawabteh |first1=Amin Mahmood |last2=Jibreen |first2=Alaa |last3=Karaman |first3=Donia |last4=Thawabteh |first4=Alà |last5=Karaman |first5=Rafik |title=Skin Pigmentation Types, Causes and Treatment—A Review |journal=Molecules |publisher=MDPI AG |volume=28 |issue=12 |page=4839 |date=18. 6. 2023 |issn=1420-3049 |pmc=10304091 |doi=10.3390/molecules28124839 |doi-access=free}}</ref> Najčešći uzrok niske koncentracije [[melanin]]a ([[hipopigmentacija]]) je prethodna trauma kože, koja uključuje kožne lezije, uključujući [[plik]]ove, opekotine, infekcije, izloženost hemikalijama i druge rane. Koža će izgledati bljeđe od okolne površine kože nakon što povreda zacijeli.<ref name="Causes and Treatment"/> Različita područja kože mogu biti hipopigmentirana kao posljedicu drugih [[masljeđivanje|nasljednih]] bolesti. Hipopigmentaciju mogu uzrokovati nasljedna stanja kao što su [[vitiligo]], [[melazma]], [[pityriasis versicolor]], [[pityriasis alba]], [[albinizam]] i gljivične infekcije.<ref name="Causes and Treatment"/> [[Hiperpigmentacija]] nastaje zbog povećane sinteze [[melanina]], što je uglavnom uzrokovano izlaganjem suncu, dermatološkim poremećajima, [[hormon]]ima, [[starenje]]m, genetičkim faktorima, povredama ili [[upala]]ma kože i [[akna]]ma. Izloženost suncu, koja značajno povećava sintezu melanina, najčešći je uzrok hiperpigmentacije.<ref name="Causes and Treatment"/> == Mehanizam == Genetika je jedan od najčešćih uzroka boje kože. Ćelije kože zvane [[melanociti]] odgovorne su za proizvodnju [[melanin]]a. Broj melanocita koje će svaka osoba imati može se predvidjeti genetikom. [[Melanosom]]i, tj. [[organele]] koje sadrže melanin, moraju se transportovati i povećavati tokom hiperpigmentacije i tamnjenja, dok se smanjuju tokom hipopigmentacije.<ref name="Causes and Treatment"/> Pigmentacija kože često je uzrokovana izlaganjem suncu. Da bi se zaštitilo od sunčevog [[UV]] zračenja, tijelo proizvodi više [[melanin]]a. Kao posljedica toga, [[koža]] može postati pigmentacija kako bi se zaštitila od sunčevih zraka.<ref name="Causes and Treatment"/> [[boja kože|Pigmentacija kože]] može biti posvijetljena i određenim lijekovima. [[Antibiotici]] su jedna vrsta lijekova koji mogu povećati sintezu melanina, koji potamnjuje kožu. Pigmentacija kože može postati intenzivnija kada se određeni lijekovi, poput oralnih kontraceptiva, uzimaju istovremeno.<ref name="Causes and Treatment"/> == Reference == {{refspisak}} == Dodatni izvori == * {{cite journal |last1=Plensdorf |first1=Scott |last2=Livieratos |first2=Maria |last3=Dada |first3=Nabil |title=Pigmentation Disorders: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=96 |issue=12 |date=15. 12. 2017 |pages=797–804 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2017/1215/p797.html |access-date=1. 3. 2024 |ref=none}} * {{cite journal |last1=Plensdorf |first1=Scott |last2=Martinez |first2=Joy |title=Common Pigmentation Disorders |journal=American Family Physician |volume=79 |issue=2 |date=15. 1. 2009 |pages=109–116 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2009/0115/p109.html |access-date=1. 3. 2024 |ref=none}} == Vanjski linkovi == * [https://dermnetnz.org/topics/pigmentation-disorders DermNet] * [https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/skin-pigment-disorders Johns Hopkins Medicine] {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|ED60}} - {{ICD11|ED6Y}} | ICD10 = {{ICD10|L81}} | ICD10CM = <!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --> | ICD9 = {{ICD9|709.09}} | ICDO = | OMIM = | MeshID = D010859 | DiseasesDB = 29542 | SNOMED CT = 414032001 | Scholia = Q7193408 | OB = }} {{Poremećaji pigmentacije}} {{Kongenitalne malformacije i deformacije integumenta}} {{Authority control}} [[Kategorija:Poremećaji ljudske pigmentacije| ]] [[Kategorija:Koža]] [[Kategorija:Dermatologija]] 82q478o26szuoqhymiig4gnpe3l7itp 0 534628 3894600 3847203 2026-06-06T10:12:57Z WumpusBot 120674 /* Glavna obilježja */ razne ispravke 3894600 wikitext text/x-wiki [[Slika:Офицерская черкеска Лейб-Гвардейской казачьей сотни.jpg|thumb|140px|[[Kozaci|Kozački]] dugi ogrtač od [[Crvena|crvene]] čohe]] '''Čoha''' (tur. ''çoha'' < perz. ''čūḫā''; regionalizam ''čoja''), kao i darovac, skrlet, riza, pano, svita je vrsta mehkog debelog [[platno|sukna]] od valjane [[Vuna|vune]]. Upotrebljava se za izradu [[kaput]]a, [[haljina]], [[Hlače|hlača]] i druge odjeće, te kao pokrov [[bilijar]]skih [[sto]]lova i za druge namjene.<ref>{{cite web|publisher=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026.|access-date= 17. 5. 2026|language=hr|url=https://enciklopedija.hr/clanak/coha|title= Čoha}}</ref> Izrađuje se najčešće tvornički, odnosno [[Industrija|industrijski]], a rjeđe [[zanat]]ski ili u domaćoj radinosti, jer postupak izrade ima svoje tehnološke zahtjeve i odgovarajuću [[mašina|mašinsku opremu]], znanja i vještine. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i nekim okolnim [[država]]ma obrađivala se u osobenim [[vodenica]]ma – stupama, gdje se pod vodenim mlazom, prilagođrni čekići ispirali i homogenizirali tretirano [[platno]], zvano [[sukno]], a i čohu. == Glavna obilježja == Čoha je sukno čija su obilježja da je [[Čvrstoća|čvrsto]], glatko, [[Permeabilnost|nepromočivo]] i da dobro štiti od hladnoće. Ovisno o namjeni, izrađuje se kao jednobojna, uglavnom u [[Crvena|crvenoj]], zelenoj (bilijarski sto), modroj, plavoj, smeđoj, crnoj ili bijeloj boji. Od čohe se izrađuju pojedini [[Odjeća|odjevni]] predmeti za [[Sinjska alka|sinjske alkare]], a komad te tkanine, duge 311 centimetara i u crvenoj boji, daje se kao nagrada pobjedniku završne probe koja se održava jedan dan prije tradicionalnog središnjeg natjecanja alkarskih [[konjanik]]a-kopljanika u svečanoj odori početkom augusta svake godine u gradu [[Sinj]]u. U vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] i [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] u 19. stoljeću, muški je [[prsluk]] od modre čohe, oplemenjena gajtanskim ukrasima i metalnim aplikacijama, bila dio nošnje Iliraca. U [[BiH]] od čohe se, između ostalog preve [[fes]]ovi i ženske [[kapa|kapice]], sa raznim ukrasima. == Galerija == <gallery> Flausch 2.jpg|Tamnosivi kaput od čohe German Masters Snooker Final (DerHexer) 2012-02-05 28.jpg|Zelena čoha na biljarskom stolu President Zourabichvili with Ambassador Lezhava.jpg| Muškarac u odjeći od bijele čohe Datoteka:Sinjski alkari u Čakovcu.JPG|Sinjski alkari imaju [[Dolama|dolamu]] i gaće od tamnomodre čohe </gallery> == Također pogledajte == * [[Tekstil]] * [[Tkanina]] *[[Kozaci]] * [[Bilijar]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Baize}} * [https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf Muška surka od modre čohe bila je dio nošnje pripadnika Ilirskog pokreta u 19. stoljeću] * [http://www.visitsinj.com/hr/Vodic/36/alka Sinjski alkari odjeveni su u „gaće“ i dolamu od modre čoje] * [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/coja-pripala-alkaru-ivi-zorici-pobjednik-veliki-trijumf-posvetio-prerano-preminulom-ocu-miru-pogledajte-veliku-galeriju-iz-sinja-616918 Barjak od 311 centimetara crvene čoje, sinonim pobjede na Čoji, nosi sinjski alkar na svom koplju] * [https://enciklopedija.hr/clanak/36956 Loden ili darovac - čohi slično sukno] [[Kategorija:Tekstil]] [[Kategorija:Odjeća]] 7ijjnjlt7x8tt1ekv4fy7c899l2662i 0 534629 3894599 3891256 2026-06-06T10:12:55Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894599 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Nožna dlakavost | Latin = | Slika = File:Golden fleece 2 - Foto Giovanni Dall'Orto, 3 Sett 2013.jpg | Opis = Dlaka na ljudskoj nozi | Width = 300px | Image2 = | Caption2 = | Precursor = [[Ektoderm]] | System = [[Koža|Kožni]] | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Dlakavost nogu''' jest dio opće ljudske [[tjelesna dlakavost|tjelesne dlakavosti]], koja se javlja na ljudskim [[noga]]ma, a obično nakon početka [[pubertet]]a. Iz estetskih razloga i za neke sportove, ljudi se briju, depiliraju voskom, epiliraju ili koriste kreme za uklanjanje dlaka s nogu: pogledajte brijanje nogu. Trenutni Guinnessov svjetski rekord za najduže dlake na nogama na svijetu pripada Jasonu Allenu iz Tucsona, [[Arizona]], s dužinom od 22,46&nbsp;cm.<ref>{{cite web |title=Longest Leg Hair |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-leg-hair |work=Guinness World Records |access-date=30. 10. 2015 |archive-date=15. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151115040009/http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/longest-leg-hair |url-status=live }}</ref> ==Rast== Pravo djelovanje dlaka na nogama odvija se ispod [[koža|kože]] ili [[epidermisa. Ćelije koje se nalaze u [drakin folikul|[folikulima dlake]] dijele se i množe. Kada se prostor u folikulu popuni, istiskuje starije ćelije i to je ono što postaje dlaka na nozi. Nakon što starije ćelije postanu tvrde i napuste folikul, formiraju osovinu dlake. Osovina dlake se uglavnom sastoji od mrtvog tkiva i proteina poznatog kao [[keratin]]. Kaže se da rast dlaka nastaje tokom "faze rasta" folikula, a zatim se zadržava kao mrtva dlaka na nozi], tokom faze "mirovanja". Stara dlaka na nozi može se izgubiti u sljedećoj "fazi rasta". ==Razlika između muškaraca i žena== {{Glavni|Spolni dimorfizam}} Muškarci uglavnom imaju više dlaka na tijelu od žena, zbog višeg nivoa [[androgen]]a. Na ljudskom tijelu prisutne su tri različite vrste dlaka. [[tjelesna dlakavost|Dlake na tijelu]] ili androgene dlake, su terminalne dlake, koje se razvijaju na ljudskom tijelu tokom i nakon puberteta. Razlikuju se od dlaka na glavi i manje vidljivih velus dlaka, koje su mnogo tanje i svjetlije boje. Rast androgene dlake povezan je s nivoom androgena i gustoćom androgenih receptora u [[derma|dermnim]] papilama. Oboje mora dostići određeni prag za [[ćelijska proliferecija|proliferaciju ćelija]] dlakinog folikula. ==Protein uključen u rast dlake== [[Faktor rasta fibroblasta]] 5 (FGF5) izlučeni je kao [[signalni protein]]. Ekspresija ovog proteina detektovana je u dlakinim folikulima [[miš]]eva na kojima su naučnici eksperimentisali. Folikuli dlake lokalizovani su na vanjskom korijenskom omotaču tokom jedne od faza ciklusa rasta dlake. Takvi eksperimenti zaključuju da protein FGF5 funkcioniše kao inhibitor, kada je u pitanju izduživanje dlake. Poznato je da sezonske promjene također utiču na rast kose. Na primjer, jedan eksperiment je zaključio da je stopa rasta kose kod muškaraca i njihovih brada bila najniža u januaru i februaru, a povećavala se od marta do jula. (Sjeverna hemisfera?) ==Također pogledajte== *[[Tjelesna dlakavost]] * [[Brada]] *[[Kosa]] * [[Dlake na licu]] * [[Dlake na rukama]] * [[Stidne dlake]] * [[Dlaka]] * [[Hirzutizam]] * [[Trihofilija]] * [[Dlake na stopalima]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dodatni izvori== *{{cite journal |doi=10.1016/0092-8674(94)90276-3 |pmid=7923352 |title=FGF5 as a regulator of the hair growth cycle: Evidence from targeted and spontaneous mutations |journal=Cell |volume=78 |issue=6 |pages=1017–25 |year=1994 |last1=Hébert |first1=Jean M |last2=Rosenquist |first2=Thomas |last3=Götz |first3=Jürgen |last4=Martin |first4=Gail R |s2cid=44491318 }} *{{cite journal |doi=10.1016/j.biomaterials.2017.10.056 |pmid=29156398 |title=Spontaneous hair follicle germ (HFG) formation in vitro, enabling the large-scale production of HFGs for regenerative medicine |journal=Biomaterials |volume=154 |pages=291–300 |year=2018 |last1=Kageyama |first1=Tatsuto |last2=Yoshimura |first2=Chisa |last3=Myasnikova |first3=Dina |last4=Kataoka |first4=Ken |last5=Nittami |first5=Tadashi |last6=Maruo |first6=Shoji |last7=Fukuda |first7=Junji }} *{{cite journal |doi=10.1152/physrev.1954.34.1.113 |pmid=13120379 |title=Growth of the Hair |journal=Physiological Reviews |volume=34 |issue=1 |pages=113–26 |year=1954 |last1=Chase |first1=Herman B }} *Martinez, Carla. "Why Are Men Hairier than Women?" Metode, metode.org/metodes-whys-and-wherefores/why-are-men-hairier-than-women.html. *"Beards, Baldness and Body Hair - Why Men Are Hairy." Not-For-Profit Health Insurance, www.cbhs.com.au/health-well-being-blog/blog-article/2017/05/31/why-men-are-hairy ==Vanjski linkovi== {{integumentni sistem}} {{Ljudska regionalna anatomija}} {{Ljudska dlakavost}} [[Kategorija:Anatomija donjih ekstremiteta]] [[Kategorija:Bioantropologija]] amffnsajcrxasxt42qp8i2j5dgisyr3 0 534632 3894598 3847205 2026-06-06T10:12:53Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894598 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gostelja | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|26|32|N|18|39|05|E}} | mapframe-caption = Tok Gostelje | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 19 | izvor = sjeverne padine [[Konjuh]]a, kod Gojakovića, sjeveroistočno od [[Kladanj|Kladnja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Oskova (rijeka)|Oskova]] kod [[Živinice|Živinica]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 26 | ušće_lat_s = 32 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 39 | ušće_long_s = 05 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Oskova (rijeka)|Oskovu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Oskova (rijeka)|Oskova]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Konjuh]], [[Kladanj]], [[Živinice]], [[Tuzlanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Gostelja''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Oskova (rijeka)|Oskove]]. Izvire na sjevernim padinama [[Konjuh]]a, kod Gojakovića, sjeveroistočno od [[Kladanj|Kladnja]], a ulijeva se u Oskovu kod [[Živinice|Živinica]].<ref name="konjuh">{{cite web |title=Konjuh |url=https://www.dinarskogorje.com/konjuh.html |website=Dinarsko gorje |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Oskove, [[Spreča|Spreče]], [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Tok == Gostelja teče od padina Konjuha prema sjeveru i sjeverozapadu, kroz područje koje gravitira Živinicama. Dužina vodotoka iznosi približno 19&nbsp;km.<ref name="waterway">{{cite web |title=Gostelja |url=https://waterwaymap.org/river/Gostelja%20000334816554/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U Oskovu se ulijeva na području Živinica, neposredno prije nego što Oskova nastavi prema ušću u Spreču.<ref name="waterway-os">{{cite web |title=Oskova |url=https://waterwaymap.org/river/Oskova%20000334816554/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Hidrologija i okoliš == Gostelja kroz područje općine Živinice protiče u dužini od oko 12&nbsp;km.<ref name="leap">{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice 2016–2026 |url=https://pdfcoffee.com/leap-zivinice-2016-2026-pdf-free.html |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Zbog položaja u slivu Spreče, vodotok je važan za lokalni vodni režim i za praćenje velikih voda u južnom i centralnom dijelu Tuzlanskog kantona. == Poplave i mjerenje vodostaja == Gostelja ima bujični karakter i može brzo porasti nakon obilnih padavina. Službe civilne zaštite Živinica u upozorenjima o velikim vodama redovno prate vodostaje Gostelje, Oskove i Spreče, naročito zbog mogućnosti lokalnog izlijevanja i plavljenja naselja uz korita ovih rijeka.<ref name="zivinice">{{cite web |title=Upozorenje zbog obilnih padavina |url=https://gradzivinice.ba/upozorenje-zbog-obilnih-padavina/ |website=Grad Živinice |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Tuzlanski kanton je u okviru sistema prevencije poplava instalirao dodatne hidrološke stanice na vodotocima II kategorije, uključujući i mrežu koja prati rizike u slivu Spreče i njenih pritoka.<ref name="tk">{{cite web |title=Tuzlanski kanton instalirao hidrološke stanice za prevenciju poplava |url=https://tk.gov.ba/clanak/tuzlanski-kanton-instalirao-hidroloske-stanice-za-prevenciju-poplava |website=Vlada Tuzlanskog kantona |date=14. 2. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gostelja}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Oskove]] [[Kategorija:Živinice]] [[Kategorija:Kladanj]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] na89eir1jxvlunw7prkx7t63ss3orqa 0 534633 3894597 3891257 2026-06-06T10:12:51Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894597 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euforija''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - "Addicted to Euphoria": The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term "party drugs," each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name="pmid21396397">{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as "enthusiastic positive excitement" or "euphoria" (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one "slice of the pie", and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}</ref> Određene [[prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti, kao što su [[aerobne vježbe]], [[smijeh]], slušanje ili stvaranje muzike i [[ples]], mogu izazvati stanje euforije.<ref name="DSM4phrases">{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13. 11. 2013|access-date=17. 2. 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from "Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD".}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition">{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}</ref> Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]]. Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.<ref name="Sex cycle">{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=juli 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13. 8. 2016|access-date=13. 11. 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}</ref><ref name="ΔFosB reward">{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = mart 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels & Zeki 2000; Mashek, Aron & Fisher 2000).<!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. -->}}</ref><ref name="Intimacy">{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as "labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&nbsp;... in the presence of the loved person" (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke. Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije. {{TOC limit|3}} ==Historija termina== Reč "euforija" je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači "bunar" i φέρω što znači "beoferō" – zadovoljstvo.<ref>{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |archive-date=21. 12. 2008 |url-status=live }}</ref> To je [[Suprotno (semantika)|semantički suprotno]] od [[disforije]]. U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao "dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega".<ref name=":1706Dictionary">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}</ref> Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest|terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].<ref name="1862-64Laycock">{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=4. 1. 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}<br /> &nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=17. 5. 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}</ref> U monografiji [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom "Über Coca", opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi "normalnu euforiju zdrave osobe".<ref name=":1884Freud">{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=mart 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o "abnormalnoj euforiji" kod pacijenata s [[manija|manijom]].<ref name=":1890Wernicke">{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}</ref> U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.<ref name=":1920PopScience">{{Cite journal|date=decembar 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. "Euphoria" means "feeling fit." It is as much a physiological fact as scarlet fever. <br />{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. <br />{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}</ref> Udžbenik [[Robert S. Woodworth|Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about "organic states", under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, "stirred-up state of the organism"; at least, if not precisely "stirred-up", it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the "tired feeling"; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....<br />{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the "warmed-up" condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of "ginger" or "pep" in short, full of life. The name "euphoria", which means about the same as "feeling good", is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16. 4. 2017|via=Internet archive}} {{open access}}</ref> Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].<ref name=":1950Isbell">{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17. 9. 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term "euphoria". We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of "feeling of well-being", as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22. 9. 2016|url-status=live|url-access=subscription}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}</ref> Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji "povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a".<ref name=":1957Cahal">{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}</ref> Izdanje "Kratke enciklopedije psihijatrije" iz 1977. godine nazvalo je euforiju "raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja", s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.<ref name=":1977Encyclopedia">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.<br />{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}</ref> U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16. 12. 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28. 7. 2016}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16. 12. 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence<br />{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29. 12. 2016|url-status=live}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. <br />{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.<br />{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2. 7. 2017|url-status=live}}</ref> ==Tipovi== Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca|psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.<ref name="Schultz euphoria">{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}</ref> [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i. ==Također pogledajte== * [[Vrhunac iskustva]] {{Col-begin}} {{Col-break}} ; Psihološka * [[Disforija]] * [[Eutimija]] * [[Hipertimični temperament|Hipertimia]] * [[Osjećaj čuđenja]] {{Col-break}} ; Farmakološka * [[Anksiolitik]] * [[Dizajnerska droga]] * [[Rekreativna upotreba droga]] {{col-end}} ==Reference== {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * {{Wiktionary-inline|euphoria}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}} }} *https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c *https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&t=15s *https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c {{Upotreba droga}} {{Emocija-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Simptomi]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Društvo]] ryqovljq5qez99lhe9jry7i9zsm40gf 0 534636 3894596 3847227 2026-06-06T10:12:49Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894596 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Orlja | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|08|45.93|N|18|31|34.57|E}} | mapframe-caption = Tok Orlje | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 6 | izvor = pećinsko kraško vrelo Orlje, zapadno od [[Olovo|Olova]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = Očevica kod Meorače, u slivu [[Krivaja|Krivaje]] | nadmorska visina ušća = oko 536 | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 08 | ušće_lat_s = 45.93 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 31 | ušće_long_s = 34.57 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = Očevicu | etimologija = prema predanju, od glagola "orljati", u značenju "hučati" | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = Očevica → [[Krivaja]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Olovo]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Orlja''' je planinska rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Krivaja|Krivaje]]. Nalazi se na području [[Olovo|Olova]], u prostoru [[Crnoriječka visoravan|Crnoriječke visoravni]] i planine [[Zvijezda (planina u Bosni i Hercegovini)|Zvijezde]]. Desna je pritoka rječice Očevice, koja je lijeva pritoka Krivaje, dok se u ribolovnim aktima Zeničko-dobojskog kantona navodi kao rječica "od izvora do ušća u Krivaju".<ref name="bastina">{{cite journal |last=Hasanspahić |first=Mirnes |title=Kulturno-historijsko naslijeđe oko izvora i gornjeg toka rijeke Orlje u blizini Olova |journal=Baština sjeveroistočne Bosne |issue=6 |year=2013 |url=https://bastina.ba/wp-content/uploads/2015/03/95-Mirnes-Hasanspahic-101-2.pdf |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="zdk">{{cite web |title=Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, broj 18/07 |url=https://zdk.ba/component/advlisting/?fileId=7115&format=raw&view=download |publisher=Zeničko-dobojski kanton |date=27. 11. 2007 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Ušće Orlje u Očevicu nalazi se kod zaseoka Meorača, u području gdje se sastaju tokovi Orlje i Očevice.<ref name="krizevici">{{cite journal |title=The Krizevici Village in the Krivaja River Valley |journal=International Journal of Multidisciplinary Research and Publications |url=https://ijmrap.com/wp-content/uploads/2023/09/IJMRAP-V6N3P80Y23.pdf |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Tok == Orlja izvire iz jakog kraškog vrela, odnosno iz pećine evidentirane pod nazivom Vrelo Orlje.<ref name="bastina"/> Izvorište se nalazi oko 6&nbsp;km zračne linije zapadno od Olova, u području koje se danas naziva Orlja.<ref name="bastina"/> Hidrološkim metodama utvrđena je podzemna veza između ponora u Donjoj [[Bijambare|bijambarskoj pećini]], poznatog kao ponor Brodić, i vrela Orlje.<ref name="bastina"/> Nakon približno 1&nbsp;km toka rijeka ulazi u kanjon, koji je u prošlosti bio teško prohodan.<ref name="bastina"/> Kanjon Orlje je jedna od očuvanijih klisura u slivu Krivaje, s visokim stijenama, kaskadama, vodopadima i šumskim staništima.<ref name="krizevici"/><ref name="npn">{{cite web |title=Orlja |url=https://npn.ba/orlja/ |website=Mreža za zaštitu prirode u BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Prirodne osobine == Orlja je stalni planinski vodotok s izraženim promjenama vodostaja, pri čemu su najniži vodostaji najčešći u ljetnom periodu. U geomorfološkom smislu njen tok obuhvata normalnu riječnu dolinu u gornjem dijelu i kanjonske oblike u srednjem i donjem toku.<ref name="morph">{{cite web |title=The Orlja River – Morphological and Potamological Characteristics |url=https://www.academia.edu/36949217/THE_ORLJA_RIVER_MORPHOLOGICAL_AND_POTAMOLOGICAL_CHARACTERISTICS |website=Academia.edu |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U području Orlje zabilježena je velika raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta. Istraživanja provedena u okviru projekta zaštite izvora i kanjona Orlje navode 216 vrsta prizemne flore i 55 vrsta dendroflore.<ref name="hotspot">{{cite web |title=Orlja – hotspot biodiverziteta |url=https://ekobih.net/old/wp-content/uploads/2022/03/Orlja-hotspot-biodiverziteta-small.pdf |publisher=Mreža za zaštitu prirode u BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Područje je važno i zbog staništa [[Vodozemci|vodozemaca]], [[Ptice|ptica]], [[šišmiš]]a i drugih vrsta vezanih za kraške i kanjonske ekosisteme.<ref name="npn"/> == Kulturno-historijski lokaliteti == Uz gornji tok Orlje nalazi se stari jednolučni kameni most poznat kao Rimski most. Sagrađen je u osmanskom periodu, ali nije poznato tačno vrijeme gradnje, a u njegovoj konstrukciji korišteni su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, [[Stećak|stećci]].<ref name="bastina"/><ref name="npn"/> Most se nalazi nekoliko stotina metara prije ulaska rijeke u kanjon, na starom putnom pravcu koji je povezivao olovski kraj s okolnim naseljima.<ref name="bastina"/> U austrougarskom periodu kroz kanjon je izgrađen krak šumske pruge koji se nastavljao na prugu Zavidovići – [[Han-Pijesak]] – [[Kusače (Han-Pijesak)|Kusače]].<ref name="bastina"/> Kasnije je kroz kanjon urađen makadamski put [[Križevići (Olovo)|Križevići]] – Meorača – Orlja, čime je područje postalo pristupačnije, ali je zadržalo izrazito prirodan karakter.<ref name="bastina"/> == Zaštita i korištenje == Orlja se spominje u dokumentima o planiranim malim hidroelektranama.<ref name="ekoakcija">{{cite web |title=MHE Orlja |url=https://voda.ekoakcija.org/bs/mhe/mhe-orlja |website=Vode Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Zbog očuvanosti kanjona, izvorišta, kraških veza i biodiverziteta, ekološke organizacije i istraživači navode Orlju kao osjetljiv vodotok čije bi prirodne vrijednosti mogle biti ugrožene hidroenergetskim i infrastrukturnim zahvatima.<ref name="npn"/><ref name="hotspot"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orlja}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Krivaje]] [[Kategorija:Olovo]] 946f8lfah34kscvcpxcau2p5yml9aeu 0 534637 3894595 3886807 2026-06-06T10:12:47Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati]]ca | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="euronews-karijera"/><ref name="psbih-2018"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Filipović je u maju 2026. na tribini u [[Zagreb]]u govorila o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i mogućnosti trećeg entiteta. Izjavila je da bi, ako se nastavi ono što je opisala kao nepravdu prema Hrvatima, treći entitet mogao biti jedan od mogućih političkih odgovora.<ref name="klix-filipovic-treci-entitet">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-ako-se-nastavi-nepravda-prema-hrvatima-treci-entitet-je-jedan-od-mogucih-odgovora/260514170|title=Darijana Filipović: Ako se nastavi nepravda prema Hrvatima, treći entitet je jedan od mogućih odgovora|date=14. 5. 2026|website=Klix.ba|access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] 5hspkshsevtpjnaame9e75u50n7gbdh 0 534638 3894594 3847267 2026-06-06T10:12:44Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Semir Efendić | slika = | opis_slike = | redoslijed = Načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti = 2012– | prethodnik = [[Damir Hadžić]] | nasljednik = | redoslijed2 = Predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] | vrijeme_na_vlasti2 = 7. novembar 2021– | prethodnik2 = [[Amer Jerlagić]] | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|9|4}} | mjesto_rođenja = [[Goražde]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Semir Efendić | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (od 2021) | supružnik = Aida Efendić | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet Malaya]] | zanimanje = [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Semir Efendić''' ([[Goražde]], 4. septembar 1983) bosanskohercegovački je [[političar]], načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] i predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH). Prvi put je za načelnika jedne od sarajevskih općina izabran 2012, a mandat je obnavljao na lokalnim izborima 2016, 2020. i 2024. Političku karijeru počeo je u [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA), koju je napustio 2021, kada je preuzeo rukovodstvo SBiH.<ref name="novigrad">{{cite web |title=Načelnik - mr. Semir Efendić |url=https://www.novigradsarajevo.ba/nacelnik/ |website=Općina Novi Grad Sarajevo |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="cin">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/semir-efendic/ |website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini |publisher=Centar za istraživačko novinarstvo |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen je 4. septembra 1983. u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je 2007. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na predmetu "Politička filozofija". Postdiplomski studij završio je na Fakultetu za ekonomiju i administraciju Univerziteta Malaya u [[Kuala Lumpur]]u, gdje je stekao zvanje magistra javne uprave.<ref name="novigrad"/> Oženjen je Aidom Efendić, s kojom živi u Sarajevu i ima kćerku.<ref name="cin"/> == Politička karijera == Politički je aktivan od 2001. u Stranci demokratske akcije. U stranačkim strukturama SDA bio je potpredsjednik Općinskog odbora Novi Grad Sarajevo, a javno je bio prepoznatljiv kao jedan od mlađih kadrova te stranke u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]].<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://istinomjer.ba/akter/semir-efendic/ |website=Istinomjer.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na lokalnim izborima 2012. izabran je za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Mandat je obnovio 2016. kao kandidat koalicije SDA i [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost BiH]], a 2020. ponovo je izabran za načelnika kao kandidat SDA.<ref name="cin"/> Nakon prelaska u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, na lokalnim izborima 2024. osvojio je četvrti mandat na čelu Općine Novi Grad Sarajevo, nastupajući kao kandidat SBiH.<ref name="klix2024">{{cite web |title=Semir Efendić zabilježio svoj najbolji izborni rezultat ikad |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zabiljezio-svoj-najbolji-izborni-rezultat-ikad/241007043 |website=Klix.ba |date=7. 10. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> On je 2020. objavio audiosnimak koji je izazvao unutarstranačku aferu u SDA, poznatu u javnosti kao afera "Asim". Na snimku se govorilo o navodnom obećavanju zaposlenja u zamjenu za glasove u procesu izbora rukovodstva Kantonalnog odbora SDA Sarajevo.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/afera-asim-u-sudnici-pusteni-snimci-zavrsavanja-mlade-exbok|title=Afera Asim: U sudnici pušteni snimci ‘završavanja mlade’|website=Federalna|language=en|access-date=17. 5. 2026}}</ref> U aprilu 2021. napustio je SDA. Istog mjeseca potvrđeno je da ga je Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu imenovalo za vršioca dužnosti predsjednika te stranke, čime je preuzeo političku organizaciju koju je osnovao [[Haris Silajdžić]].<ref name="fokus2021">{{cite web |title=Semir Efendić zvanično napustio SDA, imenovan za v.d. predsjednika SBiH |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zvanicno-napustio-sda-imenovan-za-v-d-predsjednika-sbih/2050533/ |website=Fokus.ba |date=26. 4. 2021 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na petom kongresu SBiH, održanom u aprilu 2026, ponovo je izabran za predsjednika stranke.<ref name="sbih2026">{{cite web |title=Stranka za BiH obilježila 30 godina: Efendić ostaje na čelu stranke |url=https://sbih.ba/2026/04/11/stranka-za-bih-obiljezila-30-godina-efendic-ostaje-na-celu-stranke/ |website=Stranka za Bosnu i Hercegovinu |date=11. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Stranka za Bosnu i Hercegovinu je 2026. najavila Efendićevu kandidaturu za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026. Kandidatura je potvrđena u okviru odluke Predsjedništva SBiH da stranka nastupi na svim nivoima vlasti na izborima zakazanim za 4. oktobar 2026.<ref name="radiosarajevo2026">{{cite web |title=SBiH objavila imena kandidata: Semir Efendić za Predsjedništvo BiH, Begija Smajić za predsjednicu RS |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sbh-objavila-kandidate-semira-efendica-begiju-smajic/636600 |website=Radio Sarajevo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Saobraćajna nesreća i presuda == U martu 2018. Efendić je učestvovao u saobraćajnoj nesreći u sarajevskoj ulici Zagrebačka, u kojoj je smrtno stradao pješak. Općinski sud u Sarajevu ga je 2021, nakon sporazuma o priznanju krivice, proglasio krivim za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i izrekao mu uvjetnu osudu kojom je utvrđena kazna zatvora od jedne godine, s tim da se kazna ne izvrši ako u roku od tri godine ne počini novo krivično djelo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/efendic-osudjen-na-godinu-uvjetno-zbog-saobracajne-nesrece/|title=Efendić osuđen na godinu uvjetno zbog saobraćajne nesreće|date=30. 4. 2021|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Efendić, Semir}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Uvjetno osuđeni]] fkppasx7xr9v5ak8aslysjuaib0boeu 0 534639 3894593 3854451 2026-06-06T10:12:42Z WumpusBot 120674 /* Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' */ razne ispravke 3894593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="detektor"/><ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> U obrazloženju presude navedeno je da je tokom postupka iznosio neosnovane i uvredljive tvrdnje o sudijama, bivšem predsjedniku Suda, agentima Vlade Bosne i Hercegovine i visokom predstavniku, čime je, prema ocjeni Suda, prešao granice dopuštene kritike.<ref name="detektor-kovacevic">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/|title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH|date=1. 10. 2025|website=Detektor|access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] 49hbjnt4vdsv8z25mewtmde696011mc 0 534640 3894592 3847254 2026-06-06T10:12:40Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894592 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Branko Blanuša | slika = | opis_slike = | redoslijed = Predsjednik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] | vrijeme_na_vlasti = 28. decembar 2025– | prethodnik = Jovica Radulović | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|8|29}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Branko Blanuša | etnicitet = [[Srbi]]n | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] | supružnik = Dijana Blanuša | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet u Nišu]]<br>[[Univerzitet u Banjoj Luci]] | zanimanje = univerzitetski profesor, [[elektroinženjer]], [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Branko Blanuša''' ([[Banja Luka]], 29. august 1969) bosanskohercegovački je univerzitetski profesor, elektroinženjer i političar iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Predsjednik je [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) od decembra 2025. Profesor je na [[Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci]], gdje je ranije obavljao dužnost [[dekan]]a, a 2025. bio je kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima.<ref name="klix-kandidat">{{cite web |title=Branko Blanuša je SDS-ov kandidat za predsjednika RS-a na prijevremenim izborima |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/branko-blanusa-je-sds-ov-kandidat-za-predsjednika-rs-a-na-prijevremenim-izborima/250928057 |website=Klix.ba |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-sds">{{cite web |title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/46400/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds |website=Euronews BiH |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Blanuša je rođen 29. augusta 1969. u Banjoj Luci. Nakon osnovne i srednje škole upisao je studij elektrotehnike. Diplomirao je na Elektronskom fakultetu [[Univerzitet u Nišu|Univerziteta u Nišu]], a magistrirao i doktorirao na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjoj Luci]].<ref name="katera">{{cite web |title=Intervju: Branko Blanuša – Budite, ne obični, ne osrednji, već odlični! |url=https://katera.news/lat/intervju-branko-blanusa-budite-ne-obicni-ne-osrednji-vec-odlicni |website=Katera |date=21. 11. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Profesionalno je vezan za Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora. U nastavi i istraživanju bavi se elektronikom, energetskom elektronikom i pretvaračima, a u akademskom radu učestvovao je u naučnim i stručnim projektima, uredničkim odborima i recenzentskim aktivnostima.<ref name="etf-katedra">{{cite web |title=Chair of Electronics |url=https://etf.unibl.org/en/faculty/chairs/chair-of-electronics.html |website=Faculty of Electrical Engineering, University of Banja Luka |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Od 2017. do 2021. obavljao je dužnost dekana Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.<ref name="avaz-koje">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika RS: Profesor i bivši dekan ETF-a u Banjoj Luci |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/931938/ko-je-branko-blanusa-kandidat-sds-a-za-predsjednika-rs-profesor-i-bivsi-dekan-etf-a-u-banjoj-luci |website=Dnevni avaz |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Autor je i koautor stručnih i naučnih radova iz oblasti elektronike. Među njegovim publikacijama su knjige ''Energetski pretvarači u obnovljivim izvorima'', ''Power Electronics – Converters and Regulators'' i ''Uvod u elektroniku''.<ref name="springer">{{cite book |last1=Dokić |first1=Branko L. |last2=Blanuša |first2=Branko |title=Power Electronics: Converters and Regulators |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-3-319-09402-1}}</ref><ref name="uvod-elektronika">{{cite web |title=Uvod u elektroniku |url=https://etf.unibl.org/images/knjige/Isecak_Uvod_u_elektroniku-Pei-Branin-Blanua.pdf |website=Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Član je Srpske demokratske stranke od 2013. i politički djeluje u banjalučkom odboru stranke.<ref name="klix-kandidat"/> Na općim izborima 2018. bio je kandidat SDS-a za Predstavnički dom [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], ali nije izabran.<ref name="izbori2018">{{cite web |title=Opći izbori 2018 |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/8/0/0/0/0/0 |website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na vanrednoj skupštini SDS-a održanoj 28. decembra 2025. u Banjoj Luci izabran je za predsjednika stranke. Na toj funkciji naslijedio je Jovicu Radulovića, koji je bio vršilac dužnosti predsjednika nakon povlačenja Milana Miličevića s čela SDS-a.<ref name="euronews-sds"/><ref name="nezavisne-sds">{{cite web |title=SDS odlučio: Blanuša kandidat za predsjednika Srpske na opštim izborima |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Blanusa-kandidat-za-predsjednika-Srpske-na-opstim-izborima/944394 |website=Nezavisne novine |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Istog dana stranka je najavila da će Blanuša biti kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na općim izborima 2026.<ref name="nezavisne-sds"/> == Kandidatura za predsjednika Republike Srpske 2025–2026. == SDS ga je u septembru 2025. kandidirao za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima raspisanim nakon prestanka mandata [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]].<ref name="klix-kandidat"/> Izbori su održani 23. novembra 2025, a glavni protivkandidat bio mu je [[Siniša Karan]], kandidat [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD). Prema utvrđenim rezultatima nakon prvog glasanja, Karan je imao 50,39% glasova, a Blanuša 48,22%.<ref name="euronews-rezultati">{{cite web |title=CIK BiH: Karan osvojio 50,54 posto, Blanuša 48,09 |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/50197/cik-bih-karan-osvojio-5054-posto-blanusa-4809 |website=Euronews BiH |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Zbog utvrđenih nepravilnosti Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je rezultate na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica i naložila ponavljanje glasanja.<ref name="n1-ponavljanje">{{cite web |title=BiH's Central Election Commission: Repeat early elections for RS president in 17 municipalities at 136 polling stations |url=https://n1info.ba/english/news/bihs-central-election-commission-repeat-early-elections-for-rs-president-in-17-municipalities-at-136-polling-stations/ |website=N1 |date=24. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Ponovljeni izbori održani su 8. februara 2026, nakon čega je CIK objavio da je Karan osvojio 50,54%, a Blanuša 48,09% glasova.<ref name="euronews-rezultati"/> Blanuša je nakon ponovljenog glasanja priznao poraz, uz tvrdnju da je kampanja opozicije vođena "časno i pošteno".<ref name="federalna-poraz">{{cite web |title=Blanuša priznao poraz: Nisam razočaran, radili smo časno i pošteno |url=https://federalna.ba/blanusa-priznao-poraz-nisam-razocaran-radili-smo-casno-i-posteno-4xknx |website=Federalna.ba |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Privatni život == Oženjen je Dijanom Blanušom i ima kćerku.<ref name="srpskainfo">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša: Sanjao da bude pilot, a sada spašava pse i ide biciklom na posao |url=https://srpskainfo.com/ko-je-branko-blanusa-sanjao-da-bude-pilot-a-sada-spasava-pse-i-ide-biciklom-na-posao/ |website=Srpskainfo |date=17. 11. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Blanuša, Branko}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] q7y4w0ou8p5o55hinaa8pesqzh5gwbu 0 534643 3894591 3847288 2026-06-06T10:12:38Z WumpusBot 120674 /* Značaj */ razne ispravke 3894591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Prusačka rijeka | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Prusački potok | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|07|56.32|N|17|23|47.26|E}} | mapframe-caption = Tok Prusačke rijeke | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = brdsko-planinsko područje zapadno od [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Vrbas]] kod [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] | nadmorska visina ušća = oko 517 | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 07 | ušće_lat_s = 56.32 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 23 | ušće_long_s = 47.26 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Vrbas]] | etimologija = prema naselju [[Prusac]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Vrbas]] | progresija = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Donji Vakuf]], [[Srednjobosanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = [[Donji Vakuf]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Prusačka rijeka''' je vodotok u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i lijeva pritoka [[Vrbas]]a. Nalazi se na području [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]], u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]], gdje pripada mreži manjih vodotoka gornjeg toka Vrbasa. U kartografskim bazama navodi se i pod imenima Prusački potok i Prusacka Rijeka.<ref name="mapcarta">{{cite web |title=Prusačka Rijeka |url=https://mapcarta.com/18730214 |website=Mapcarta |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Tok == Prusačka rijeka teče kroz brdsko-planinsko područje zapadno od Donjeg Vakufa i ulijeva se u Vrbas u blizini gradskog područja.<ref name="geografija">{{cite web |title=Prusačka Rijeka |url=https://www.geografijabih.com/prusacka-rijeka |website=Geografija Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="donji-vakuf">{{cite web |title=O Općini Donji Vakuf |url=https://donji-vakuf.ba/2013/03/16/o-opcini-donji-vakuf/ |website=Općina Donji Vakuf |date=16. 3. 2013 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Hidrologija i ribolov == Prusačka rijeka pripada sistemu Vrbasa, Save, Dunava i [[Crno more|Crnog mora]]. Vodotoci na području Donjeg Vakufa uglavnom teku uskim i strmim dolinama, s plitkim i neuređenim koritima, zbog čega pri obilnim padavinama i naglom topljenju snijega može doći do izlijevanja iz korita.<ref name="donji-vakuf"/> Sportsko-ribolovno društvo "Vrbas" Donji Vakuf gazduje Vrbasom u administrativnim granicama općine, kao i rijekama [[Semešnica]], Prusačka, Oboračka, Čehajićka i Sandžačkim potokom.<ref name="srd">{{cite web |title=S.R.D. "Vrbas" Donji Vakuf |url=https://www.bistrobih.ba/nova/s-r-d-vrbas-donji-vakuf/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="rezim">{{cite web |title=SRD "Vrbas" Donji Vakuf – Odluka o režimu ribolova za 2009. godinu |url=https://www.bistrobih.ba/nova/2009/05/07/srd-vrbas-donji-vakuf-odluka-o-rezimu-ribolova-za-2009-godinu/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=7. 5. 2009 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Značaj == Zbog položaja neposredno uz Donji Vakuf, Prusačka rijeka ima lokalni hidrološki i pejzažni značaj. Ime vodotoka povezano je s historijskim naseljem [[Prusac]], a hidronim se koristi i u šumarskoj administraciji kao naziv gospodarske jedinice "Prusačka Rijeka" u području Šumarije Donji Vakuf.<ref name="akta">{{cite web |title=Javni poziv za obilježavanje granica šumarija Donji Vakuf, G.J. Prusačka Rijeka |url=https://www.akta.ba/tenderi/javni-pozivi/2941362/javni-poziv-za-obiljezavanje-granica-sumarija-donji-vakuf-odjel-80-gj-prusacka-rijeka |website=Akta.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Prusacka rijeka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Vrbasa]] [[Kategorija:Donji Vakuf]] boqlkoecm436j5qmeu52a2tis3jsdov 0 534646 3894590 3847321 2026-06-06T10:12:35Z WumpusBot 120674 /* Historija */ razne ispravke 3894590 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Vrhovska | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton]] | općina = [[Bužim]] | mjesna_zajednica = Vrhovska | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | koordinate = {{Coord|45.1163|16.0032|display=inline,title}} | vrsta = mjesna zajednica }} '''Vrhovska''' je naselje i mjesna zajednica u [[Bužim|općini Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u području [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], sjeverno od općinskog središta Bužima. U lokalnoj upravnoj organizaciji ima status mjesne zajednice, a njeno područje obuhvata više zaselaka. Prema podacima Općine Bužim, Vrhovska se ubraja među starija naselja na području općine. U srednjem vijeku spominjala se pod nazivom Krupska, a lokalna predaja i historijski izvori vezuju područje za nekadašnju tvrđavu Kostajnicu u Varošinama, čiji materijalni ostaci nisu sačuvani.<ref name="opcina-vrhovska">{{cite web |title=Vrhovska |url=https://opcinabuzim.ba/mjesne-zajednice/mz-vrhovska/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Historija == Područje Vrhovske bilo je naseljeno kroz više historijskih razdoblja. Općinski izvori navode da je naselje u srednjem vijeku nosilo naziv Krupska, dok se kasniji razvoj mjesta vezuje za prirodne resurse i rudarsku djelatnost. U drugoj polovini 20. stoljeća Vrhovska je dobila veći lokalni značaj otvaranjem rudnika za eksploataciju rude [[mangan]]a.<ref name="opcina-vrhovska"/> U decembru 1995. Vrhovska je dobila status mjesne zajednice. U njen sastav ušli su zaseoci Bajraktarevića Polje, Muratovići, Skenderovići, Bezi, Begovići, Topalovići i Breze.<ref name="opcina-vrhovska"/> == Infrastruktura == U poslijeratnom periodu u Vrhovskoj su izgrađeni novi objekt područne škole, dom kulture, džamija, šehidsko turbe i malonogometno igralište. Na području mjesne zajednice nalazi se i [[Bužimsko jezero]], prvobitno izgrađeno za potrebe rudnika, koje se koristi i za ribolov, kupanje i rekreativne šetnje.<ref name="opcina-vrhovska"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrhovska}} [[Kategorija:Mjesne zajednice u Bužimu]] 5m418dxajv3dhkvdupqu13t7526amrt 0 534648 3894589 3847324 2026-06-06T10:12:33Z WumpusBot 120674 /* Nastanak i hidroenergetska funkcija */ razne ispravke 3894589 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Svitavsko jezero | drugo_ime = Svitavsko blato; Donje blato | slika = | alt = Svitavsko jezero | opis = Svitavsko jezero u Hutovom blatu | lokacija = [[Svitava]], [[Čapljina]], [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = [[Hutovo blato]] | koordinate = {{coord|43|01|27|N|17|47|02|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero|vještačko]] / [[akumulacijsko jezero]] | etimologija = prema naselju [[Svitava]] | dio = Donje Hutovo blato | priliv = vode [[Hidroelektrana Čapljina|HE Čapljina]] | rijeke = | odliv = [[Krupa (Neretva)|Krupa]] | okeani = | sliv = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = 1979. | inžinjer = | datum_plavljenja = 1979. | dužina = | širina = | površina = 10 | dubina = | maks_dubina = | zapremina = 0,044 | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Svitava]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Svitavsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Svitavskog jezera u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Svitavskog jezera u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 01 | širina_sekundi = 27 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17 | dužina_minuta = 47 | dužina_sekundi = 02 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Svitavsko jezero''' jeste [[vještačko jezero|vještačko]] i akumulacijsko jezero kod naselja [[Svitava]] u gradu [[Čapljina|Čapljini]], u južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Dio je šire močvarno-jezerske cjeline [[Hutovo blato|Hutovog blata]] i nalazi se u njegovom donjem, Svitavskom dijelu. Nastalo je 1979. izgradnjom sistema [[Hidroelektrana Čapljina|Hidroelektrane Čapljina]], u kojem služi kao donji kompenzacijski bazen.<ref name="enc">{{cite web |title=Hutovo blato |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/hutovo-blato |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="caportal">{{cite web |title=Svitavsko jezero iz zraka |url=https://caportal.net/2023/07/05/video-svitavsko-jezero-iz-zraka/ |website=Čapljinski portal |date=5. 7. 2023 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Jezero se nalazi između naselja Svitava i doline [[Neretva|Neretve]], u sklopu kompleksa Hutovog blata. Hutovo blato krečnjački greben Ostrovo dijeli na gornji, Deranski dio, i donji, Svitavski dio, kojem pripada Svitavsko jezero.<ref name="enc"/> Šire područje obuhvata močvare, jezera, krške izvore i vodotoke povezane s rijekom [[Krupa (Neretva)|Krupom]], lijevom pritokom Neretve.<ref name="medwet">{{cite web |title=Hutovo Blato, Bosnia and Herzegovina |url=https://www.medwetculture.org/wetland_items/hutovo-blato-bosnia-and-herzegovina/ |website=MedWet Culture |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i hidroenergetska funkcija == Svitavsko jezero nastalo je 1979. u vezi s izgradnjom reverzibilne Hidroelektrane Čapljina. U tom sistemu predstavlja donji kompenzacijski bazen, dok se voda u crpnom režimu može vraćati iz donjeg u gornji bazen radi kasnije proizvodnje električne energije.<ref name="ephzhb">{{cite web |title=CHE Čapljina |url=https://ephzhb.ba/resursi-detaljno/che-capljina/ |website=Elektroprivreda HZHB |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Površina jezera iznosi oko 10&nbsp;km², a zapremina oko 44 miliona m³.<ref name="caportal"/> Kao dio hidroenergetskog sistema Donjih horizonata, jezero je povezano s režimom voda [[Trebišnjica|Trebišnjice]] i Neretve, ali je istovremeno sastavni dio močvarnog područja Hutovog blata.<ref name="enc"/><ref name="ephzhb"/> == Hidrologija i zaštićeno područje == Glavni prirodni vodotok Hutovog blata jeste Krupa, koja odvodi vode iz jezersko-močvarnog sistema prema Neretvi. Zbog odnosa vodostaja Neretve i močvarnih voda, Krupa može teći u oba smjera: pri višem vodostaju Neretve vraća vodu prema jezerima i močvari, dok pri nižem vodostaju odvodi vodu iz Hutovog blata prema Neretvi.<ref name="medwet"/> Svitavsko jezero nalazi se u okviru [[Hutovo blato|Parka prirode Hutovo blato]], jednog od najvažnijih močvarnih područja u Bosni i Hercegovini. Hutovo blato proglašeno je močvarom od međunarodnog značaja prema [[Ramsarska konvencija|Ramsarskoj konvenciji]] 24. septembra 2001.<ref name="ramsar">{{cite web |title=Hutovo Blato |url=https://rsis.ramsar.org/ris/1105 |website=Ramsar Sites Information Service |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Jezero i okolne močvare važno su stanište ptica močvarica i dio šireg ekološkog sistema donje Neretve.<ref name="medwet"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Čapljina]] 4sxl7b7prxm0hi48xaqahotzcxl7do6 0 534650 3894588 3848272 2026-06-06T10:12:31Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894588 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bistrica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = 2,1&nbsp;km zapadno od [[Gerovo Tounjsko|Gerova Tounjskog]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Dobra (rijeka)|Dobru]], kod [[Popovo Selo|Popova Sela]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Dobra (rijeka)|Dobra]] ⤴ [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 243 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Bistrica''' je [[rijeka]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desni pritok [[Dobra (rijeka)|Dobre]].<ref>{{Cite web|url=https://ribolovni-savez.hr/ribolovne-vode/dobra/|title=Dobra {{!}} Ribolovni Savez|access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvire u blizini [[Gerovo Tounjsko|Gerova Tounjskog]]. Duga je 4,7&nbsp;km. Ne protječe ni kroz jedno naselje. U svom toku protječe ispod autoceste A1, koju preko rijeke vodi istoimeni most. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dobre]] p5xya8k358cge4gohju13lxvq8h23yl 0 534652 3894587 3849314 2026-06-06T10:12:29Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894587 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Dobra | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Pogled na novi Grad na rijeci Dobri | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Gornja Dobra]], [[Skrad]], [[Gorski kotar]], Hrvatska | izvor_koordinate = {{coord|45.23553|14.57554|format=dms|display=it}} | ušće = [[Kupa]] | ušće_koordinate = {{coord|45.5494|15.5237|format=dms}} | progresija = [[Kupa]]→ [[Sava]]→ [[Dunav]]→ [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 104,2&nbsp;km | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 700 | nadmorska visina ušća = 112 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.428 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna}} '''Dobra''' je [[rijeka]] koja se većim dijelom nalazi u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Duga je 104,2&nbsp;kilometra, a njen sliv pokriva površinu od 1.428&nbsp;km².[1] Njeno ime je ženski oblik hrvatskog pridjeva koji znači "dobar", ali je previše pojednostavljena narodna etimologija. Naziv rijeke vjerovatno potiče od keltskog prijevoda cel - prijevod dubrum, dubron što znači 'voda', ilirskog δυβρις (dybris) 'dubok' ili staroslavenskog dъbrь (dubri, debra) također 'duboka' ili 'dolina'. Dobra izvire u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] blizu [[Skrad]]a i [[Ravna Gora (Hrvatska)|Ravne Gore]], gdje teče prvo prema sjeveru, a zatim skreće prema istoku. Teče pored [[Vrbovsko]]g, prema jugoistoku, te ponre u [[Ogulin]]u. Sjeverno od Ogulina oštro skreće prema sjeveru i vraća se na površinu. Nastavlja prema sjeveroistoku, pored toplica Lešće i hidroelektrane (izgrađene i u probnom radu od 2010), teče paralelno s [[Kupa|Kupom]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnicom]], te se konačno ulijeva u Kupu sjeverno od [[Karlovac|Karlovca]]. Rijeka Dobra bogata je ribom i pticama. Gornja i Donja Dobra obiluju potočnom i kalifornijskom pastrmkom, lipljanom, klenom, mrenom, ukljom, šaranom i linjakom, sve u Gornjoj Dobri, dok je Donja Dobra jedna od rijetkih hrvatskih rijeka koja ima vrste riba poput mladice, štuke, klena, plovka i mrene.<ref>{{Cite web|url=http://www.huchen-angler.com/rijeka_dobra|title=Rijeka Dobra - Zaneseni Ribar|last=Daniel Kasaj, dkasaj@gmail.com; Tomislav Šagud, tsagud@gmail.com|website=www.huchen-angler.com|access-date=18. 5. 2026|archive-date=20. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120920034025/http://www.huchen-angler.com/rijeka_dobra|url-status=dead}}</ref> Sjeverno od Ogulina, u blizini Gojaka, voda Dobre se koristi za [[Hidroelektrana Gojak|hidroelektranu Gojak]], hidroelektranu izgrađenu za korištenje rijeka Dobre i Mrežnice. [[Hidroelektrana Lešće]] je 2010. počela s radom na dijelu rijeke Dobre.<ref>[http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103191536/http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce |date=3. 11. 2012 }} "Hydroelectric power plant Lešće", www.obnovljivi.com, 2010.</ref> Preko Dobre su izgrađena dva autoputna mosta: most Dobra (A1) i most Dobra (A6). == Sliv == Pritoke Gornje Dobre uključuju [[Vitunjčica|Vitunjčicu]], [[Turković potok]], [[Zlatinac]], [[Vušljivac]], [[Brozovac]], [[Kamačnik]] i druge.<ref name="HOKc">{{cite map |date=1983 |author=Državna geodetska uprava |section=Ogulin: 5 G 18 - 37 |title=Hrvatska osnovna kartau mjerilu 1:5000 |url=https://geoportal.dgu.hr}}</ref> Pritoke Donje Dobre uključuju [[Bistrica (Dobra)|Bistricu]], [[Ribnjak (potok)|Ribnjak]], [[Bosiljevski potok]] (podzemno ušće), [[Globornica|Globornicu]] (sa pritokom [[Sušica (Dobra)|Sušicom]]), [[Potok Mračinski]] (podzemno ušće), [[Potok Draganački]] (podzemno ušće), [[Jastrebica|Jastrebicu]] i druge. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == === Geologija === * {{cite journal |date=1968 |first=Stjepan |last=Bahun |title=Geološka osnova hidrogeoloških odnosa krškog područja između Slunja i Vrbovskog |language=sh |trans-title=Geological basis of the hydrogeological relations in the karst area between Slunj and Vrbovsko |pages=19–82 |url=https://geoloski-vjesnik.hgi-cgs.hr/wp-content/uploads/2022/05/1968_Bahun_303.pdf |journal=Geološki Vjesnik |issn=0016-7924 |volume=21}} === Hidrologija === * {{cite journal |date=30. 9. 2011 |first=Krešimir |last=Žganec |title=The effects of water diversion and climate change on hydrological alteration and temperature regime of karst rivers in central Croatia |pages=5705–5723 |url=https://www.researchgate.net/publication/215866098 |doi=10.1007/s10661-011-2375-1 |doi-access=free |journal=Environmental Monitoring and Assessment |eissn=1573-2959 |volume=184 |issue=9}} * {{cite book |date=2014 |first1=Ankica |last1=Senta Marić |publisher=Zigo |first2=Radovan |last2=Čepelak |first3=Damir |last3=Andabaka |chapter=Rijeka Dobra s pritocima |pages=61–66 |title=13.stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda |location=Rijeka |language=hr |trans-title=The River Dobra with Tributaries}} * {{cite journal |date=30. 6. 2017 |first1=Krešimir |last1=Pavlić |first2=Zoran |last2=Kovač |first3=Toni |last3=Jurlina |title=Trend analysis of mean and high flows in response to climate warming - Evidence from karstic catchments in Croatia |pages=157–174 |url=https://hrcak.srce.hr/186336 |journal=Geofizika |eissn=1846-6346 |volume=34 |issue=1}} * {{cite journal |date=1. 3. 2018 |first1=Krešimir |last1=Pavlić |first2=Daniel |last2=Jakobović |title=High flows from Gornja Dobra basin |pages=45–52 |url=https://ojs.srce.hr/index.php/rgn/article/view/6008 |doi=10.17794/rgn.2018.3.5 |doi-access=free |journal=Rudarsko-geološko-Naftni Zbornik |eissn=1849-0409 |volume=33 |issue=3}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Kupe]] o3kmyyozxvkolfhqellqciipbv61asu 0 534654 3894586 3847345 2026-06-06T10:12:27Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894586 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bitulja | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = u kanalu Biđ 3,5&nbsp;km jugozapadno od Prkovaca | izvor_koordinate = | ušće = u kanal Kaluđer | ušće_koordinate = | progresija = | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 7,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 85 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bitulja''' je kanalizirana [[rijeka]] u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3204029/bitulja.html|title=Bitulja|website=www.geonames.org|access-date=18. 5. 2026}}</ref> Duga je 7,5&nbsp;km. Nastaje 3,5&nbsp;km jugozapadno od [[Prkovci|Prkovaca]] i potječe iz kanala Biđ. Ulijeva se u kanal Kaluđer južno od [[Šiškovci|Šiškovaca]]. Oba kanala povezuju Bitulju s rijekom [[Biđ]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] mfnz5d5ju3xtjc72ain5gcc9yrvp3pb 0 534656 3894585 3848277 2026-06-06T10:12:26Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894585 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bjelovacka | slika = BjelovackaLug.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Bjelovacka ispod mosta Lug u Trojstvenom Markovcu. | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Ušća potočića Jelinec i Seča. [[Veliko Trojstvo]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Česma (rijeka)|Česma]] kod naselja [[Narta]] | ušće_koordinate = | progresija = | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 18 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Bjelovacka'''<ref>{{Citiranje weba|title=HEMU|url=https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=10379|access-date=25. 9. 2024|website=hemu.lzmk.hr}}</ref> je rječica na prostoru grada [[Bjelovar]]a. Bjelovacka nastaje na ušću potočića Jelinec i Seča kod [[Veliko Trojstvo|Velikog Trojstva]]. Južno od grada Bjelovara, unutar naselja Velikog Korenova i Narte izlijeva se u [[Česma (rijeka)|rijeku Česmu]]. Uz Bjelovacku je u planu izgradnja gradske šetnice od Slavonske ceste do šume Lug. == Opis == [[Datoteka:PicindolPrekoBjelovacke.jpg|lijevo|275x275px|thumb|Bjelovacka kod [[Radničko naselje (Bjelovar)|Radničkog naselja]].]] Bjelovacka teče kroz naselja [[Veliko Trojstvo]], [[Grginac]], [[Prokljuvani (Bjelovar)|Prokljuvani]], [[Trojstveni Markovac]], [[Novoseljani]], [[Radničko naselje (Bjelovar)|Radničko naselje]], [[Mlinovac]], [[Male Sredice]], [[Velike Sredice]], [[Brezovac (Bjelovar)|Brezovac]] i Veliko Korenovo sve dok se ne ulije u rijeku Česmu u Narti. Bjelovacka je većim dijelom svog toka kanalizirana zbog svoje historijske sklonosti poplavama. Prije regulacije, formirala je močvarno područje istočno od Bjelovarske visoravni. Uz Bjelovacku, unutar šume Lug, pronađeni su ostaci većeg rimskog seoskog naselja, kao i arheološki nalazi stakla i keramike u blizini mjesta nekadašnje šume Šešić. == Ribolov == U Bjelovacki ima raznih riba, koje se love u sklopu sportskog ribolova, a uz nju se nalazi i nekoliko ribnjaka, od kojih je najveći ribnjak Lug u blizini istoimene šume, koji je u vlasništvu ŠRD "Bjelovacka" Lug-Trojstveni Markovac. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://bjelovar.live/obecanje-iz-grada-stize-osvijetljena-setnica-s-biciklistickom-stazom-uz-potok-bjelovacka/ Bjelovar uživo] * [https://hrcak.srce.hr/clanak/391451 Annales Instituti Archaeologici, Vol. XVII No. 1, 2021, Hrčak srce] * [https://biskupija-bk.hr/povijesni-pregled/ Bjelovarsko-križevačka biskupija-historijski pregled] * [https://hrcak.srce.hr/clanak/50394 Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, No. 1, 2007, Hrčak srce] * [https://zsrdub.hr/ribolovne-vode/hrvatska/bjelovacka ZAJEDNICA ŠPORTSKO RIBOLOVNIH DRUŠTAVA I UDRUGA BJELOVAR] {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Česme]] dvqae2awb3y85luyd34sp3rm9fpzhdh 0 534661 3894584 3847378 2026-06-06T10:12:24Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894584 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mokranjska Miljacka | slika = | opis = | dužina = 21 | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | nadmorska visina izvora = 1135 | prosječni protok = | površina sliva = | izvor = [[Vrelo Mokranjske Miljacke]], kod [[Kadino Selo|Kadinog Sela]] i [[Mokro]]g | ušće = [[Miljacka]], sastavom s [[Paljanska Miljacka|Paljanskom Miljackom]] kod Dovlića | pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | progresija = [[Miljacka]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | plovna = ne | veličina_slike = }} '''Mokranjska Miljacka''' jest rijeka u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]]. Izvire iz pećine kod [[Kadino Selo|Kadinog Sela]], nedaleko od [[Mokro]]g na području općine [[Pale]], [[Republika Srpska]], pod obroncima [[Romanija|Romanije]], a sa [[Paljanska Miljacka|Paljanskom Miljackom]] se spaja kod Dovlića, gdje nastaje Miljacka. Duga je približno 21&nbsp;km i pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], odnosno [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="navigator">{{cite web |title=Miljacka |url=https://www.navigator.ba/p/miljacka |website=Navigator.ba |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Tok == Mokranjska Miljacka izvire iz speleološkog objekta poznatog kao pećina ili izvor Mokranjske Miljacke, u zaseoku Vrelo kod Kadinog Sela. Izvor se nalazi u podnožju krečnjačkog masiva Gradina, na oko 1135 m nadmorske visine.<ref name="navigator"/><ref name="toopale">{{cite web |title=Pećina Mokranjske Miljacke |url=https://toopale.com/pecina-mokranjske-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Od izvorišta teče prema području Mokrog, a zatim prema zapadu i jugozapadu, gdje se u blizini Dovlića spaja s Paljanskom Miljackom. Nakon sastava ovih dviju rijeka tok nastavlja pod imenom Miljacka, prolazi kroz [[Sarajevo]] i kod naselja Butile ulijeva se u Bosnu. U hidrološkom smislu Mokranjska Miljacka čini duži izvorni krak Miljacke, dok Paljanska Miljacka izvire ispod [[Jahorina|Jahorine]] i kraća je od mokranjskog kraka.<ref name="navigator"/> == Izvor i pećina == Izvorište Mokranjske Miljacke nalazi se u pećini koja je hidrološki aktivna: podzemni vodeni tok izlazi na ulazu u pećinu i formira površinski tok rijeke.<ref name="sume">{{cite web |title=Spomenik prirode "Pećina Mokranjska Miljacka" |url=https://nove.sumerepublikesrpske.org/bs/2594-sume-bs/2610-zasticena-podrucija-bs/11498-spomenik-prirode-peina-mokraska-miatska-bs/ |website=Šume Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Turistička organizacija općine Pale navodi da je pećina izvora Mokranjske Miljacke najduža pećina u Republici Srpskoj, a jedan je od najpoznatijih speleoloških objekata na području Pala.<ref name="toopale"/> Pećina je važna zbog speleoloških, geoloških i hidrogeoloških obilježja. U njoj su zabilježeni pećinski nakit, podzemni vodeni tok i drugi oblici karakteristični za kraške pećinske sisteme.<ref name="sume"/> == Zaštita == Vlada Republike Srpske proglasila je 2021. pećinu Mokranjska Miljacka spomenikom prirode. Zaštićeno područje proglašeno je radi očuvanja geomorfoloških, geoloških i hidrogeoloških vrijednosti pećine i izvorišnog dijela rijeke, a za upravljača je određeno Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske".<ref name="zavod">{{cite web |title=Proglašeni Spomenik prirode "Pećina Mokranjska Miljacka" i Zaštićeno stanište "Gostilj" |url=https://nasljedje.org/proglaseni-spomenik-prirode-pecina-mokranjska-miljacka-i-zasticeno-staniste-gostilj/ |website=Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske |date=23. 12. 2021 |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="glasnik">{{cite web |title=Službeni glasnik RS, broj 5/22 |url=https://www.slglasnik.org/lat/aktuelno/obavjestenja/sluzhbeni-glasnik-rs-broj-522 |website=Službeni glasnik Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{coord|43|55|31|N|18|36|43|E|region:BA_type:river_source|display=title}} {{DEFAULTSORT:Mokranjska Miljacka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] 72y0rrb2tmnvh5e0xbq8j8dt3hnt6fo 0 534662 3894583 3847377 2026-06-06T10:12:22Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Paljanska Miljacka | slika = | opis = | dužina = 13 | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | nadmorska visina izvora = 1010 | prosječni protok = | površina sliva = 58 | izvor = [[Vrelo Paljanske Miljacke]], [[Gornje Pale]], podnožje [[Jahorina|Jahorine]] i sjeverni obronci [[Ravna planina|Ravne planine]] | ušće = [[Miljacka]], sastavom s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] kod sela [[Bulozi]] / Dovlići | pritoke = Jahorinski potok, Manjača, Repašnica, Kaloviti potok | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Pale]] | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | progresija = [[Miljacka]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | plovna = ne | veličina_slike = }} '''Paljanska Miljacka''' jest rijeka u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]]. Izvire na [[Vrelo Paljanske Miljacke|Vrelu Paljanske Miljacke]] u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], [[Republika Srpska]], na sjevernim obroncima [[Ravna planina|Ravne planine]] u masivu [[Jahorina|Jahorine]], a sa [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] se spaja u području sela [[Bulozi]] i Dovlići, gdje nastaje Miljacka.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="studija">{{cite web |title=Konačna studija uticaja na životnu sredinu za površinski kop Rogoušići, Pale |url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D1%87%D0%BD%D0%B0%20%D0%A1%D1%82%D1%83%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%20%D1%83%D1%82%D0%B8%D1%86%D0%B0%D1%98%D0%B0%20%D0%BD%D0%B0%20%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%82%D0%BD%D1%83%20%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D1%83%20%D0%9F%D0%9A%20%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%83%D1%88%D0%B8%D1%9B%D0%B8%2C%20XXX%20%D0%9F%D0%B0%D0%BB%D0%B5%20-%20Copy_597376658.pdf |publisher=Vlada Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Duga je oko 13–15&nbsp;km, zavisno od načina mjerenja izvorišnog dijela, a pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="sarajevo"/><ref name="studija"/> == Tok == Paljanska Miljacka izvire jugoistočno od centra [[Pale|Pala]], u području Gornjih Pala, na nadmorskoj visini od oko 1010 m.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište se nalazi ispod ostataka srednjovjekovne [[Pavlovići|Gradine Pavlovića]], u blizini izletišta i ribnjaka poznatog kao Vrelo Miljacke.<ref name="sarajevo"/> Od izvorišta rijeka teče kroz područje Pala, prima više manjih pritoka i nastavlja prema zapadu i sjeverozapadu. U području Buloza, odnosno Dovlića, sastaje se s Mokranjskom Miljackom; od tog mjesta tok se naziva Miljacka i nastavlja prema [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se na području Butila ulijeva u Bosnu.<ref name="studija"/> == Hidrologija == Izvorišni dio Paljanske Miljacke čine jači kraški izvori gravitacionog tipa. Voda izvire iz krečnjačke podloge Ravne planine, a temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se oko 6–6,5&nbsp;°C.<ref name="toopale"/> U gornjem toku rijeka ima izražen pad i planinski karakter, sa manjim kaskadama i sedrenim oblicima u okolini izvorišta.<ref name="sarajevo"/> Prema hidrološkim podacima korištenim u studijama za područje Pala, površina sliva Paljanske Miljacke iznosi oko 58&nbsp;km², dužina toka od izvorišta do ušća približno 15&nbsp;km, a ukupni pad oko 425 m.<ref name="studija"/> Kao pritoke se navode Jahorinski potok, Manjača, Repašnica i Kaloviti potok, uz nekoliko manjih i povremenih vodotokova.<ref name="studija"/> == Vrelo Paljanske Miljacke == [[Vrelo Paljanske Miljacke]] jedno je od poznatijih prirodnih izletišta na području Pala. Nalazi se oko 20&nbsp;km jugoistočno od centra Sarajeva i nekoliko kilometara od središta Pala, u podnožju Jahorine.<ref name="sarajevo"/> Lokalitet je značajan kao izvor jednog od dvaju krakova Miljacke i kao dio šire prirodne i historijske cjeline, jer se neposredno iznad izvora nalaze ostaci [[Gradina Pavlovića|Gradine Pavlovića]].<ref name="sarajevo"/> Turistička organizacija općine Pale opisuje vrelo kao grupu kraških izvora na sjevernim obroncima Ravne planine. Okolina izvora obrasla je šumom, a tok u izvorišnoj zoni formira manje slapove preko sedrenih blokova, naročito u periodima većeg vodostaja.<ref name="toopale"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:river_source|display=title}} {{DEFAULTSORT:Paljanska Miljacka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] r1gxv8emm2qvwp77p55zd21vpt976dd 0 534663 3894582 3847408 2026-06-06T10:12:20Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894582 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Paljanske Miljacke | drugi_nazivi = Vrelo Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke | položaj_oznake = right | opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | marker = | širina_markera = | koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = Prema [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]] | lokacija = [[Gornje Pale]], [[Republika Srpska]] | porijeklo_vode = Kraško izvorište | visina = 1010 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Paljanska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = 6–6,5 | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' smješteno je u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale (Republika Srpska)|Pale]]. Iz njega izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorišna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira Miljacku u užem smislu.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo je jugoistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela ostaci su Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlović]].<ref name="sarajevo"/><ref name="jahorina">{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13&nbsp;km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.<ref name="sarajevo"/> == Hidrološke osobine == Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5&nbsp;°C.<ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale"/> == Turizam i okolina == Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.<ref name="sarajevo"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}} [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] qu17vi584ixg4k6ovl3r9rgc2t4o8vn 0 534664 3894581 3848275 2026-06-06T10:12:18Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894581 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Brezna | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Dilj]]u, kod [[Korduševci|Korduševaca]] | izvor_koordinate = | ušće = u Lateralni kanal, kod [[Zadubravlje|Zadubravlja]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Lateralni kanal]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 11,4 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 150 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Brezna''' jest rječica u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3296610/brezna.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=18. 5. 2026}}</ref> Duga je 11,4&nbsp;km. Kod autoceste A3 se ulijeva u [[Lateralni kanal]], koji Breznu povezuje sa [[Sava|Savom]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Korduševci]], [[Šušnjevci]], [[Trnjani (Garčin)|Trnjani]] i [[Zadubravlje]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] qhznd19o09k7690e7sfzm3sxhcyszjg 0 534666 3894580 3848274 2026-06-06T10:12:16Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894580 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Brežnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaka]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Spačva|Spačvu]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Spačva]] ⤴ [[Bosut]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 20,8 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 77 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Brežnica''' jest u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3203376/breznica.html|title=Brežnica|website=geonames.org|access-date=18. 5. 2026}}</ref> desna je pritoka [[Spačva|Spačve]]. Izvire u blizini na 77&nbsp;m nadmorske visine kod naselja [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] i [[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]. Rijeka ne protječe ni kroz jedno naselje. Duga je 20,8&nbsp;km. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] 2kycyabhu2dx4k4ffunl7514qyp67xg 0 534668 3894579 3847388 2026-06-06T10:12:14Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894579 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero | ime = Salakovačko jezero | lokacija = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | vrsta = [[Vještačko jezero]] | priliv = [[Neretva]] | odliv = [[Neretva]] | dužina = oko 20 | površina = oko 314 | zapremina = | najveća_dubina = oko 40 | naselja = [[Salakovac]], [[Mostar]] }} '''Salakovačko jezero''' jest [[vještačko jezero]] na [[Neretva|Neretvi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]], uzvodno od [[Mostar]]a, i čini akumulaciju [[Hidroelektrana Salakovac|Hidroelektrane Salakovac]]. Nastalo je izgradnjom betonske brane na Neretvi, u okviru hidroenergetskog sistema srednjeg toka rijeke. == Nastanak i hidroenergetska upotreba == Akumulacija je povezana s izgradnjom Hidroelektrane Salakovac, čija je gradnja trajala od početka 1977. do decembra 1981, a elektrana je puštena u pogon 1982. Objekat se nalazi oko 15&nbsp;km uzvodno od Mostara i pripada sistemu hidroelektrana na Neretvi kojim upravlja [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]].<ref name="EPBiH">{{cite web |title=Hidroelektrane na Neretvi |url=https://www.epbih.ba/stranica/hidroelektrane-na-neretvi |website=JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Brana Salakovac je gravitaciona [[beton]]ska brana visoka 70 m. Ukupna zapremina akumulacije iznosi 68,1 hm³. Hidroelektrana ima instaliranu snagu 208,50 [[Vat|MW]], s tri Kaplanove turbine od po 69,5 MW, a prosječna godišnja proizvodnja procjenjuje se na 356,6 GWh na osnovu hidrološkog niza 1989–2018. i 70% vjerovatnoće pojave dotoka.<ref name="EPBiH"/> == Osobine == Jezero je izdužena hidroakumulacija u dolini Neretve. Maksimalna dužina iznosi oko 20&nbsp;km, površina oko 314 [[Hektar|ha]], a najveća dubina oko 40 m. Oscilacije vodostaja iznose približno 5 m, što je posljedica regulacije protoka za potrebe hidroenergetske proizvodnje.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Jezero Salakovac |url=https://www.bistrobih.ba/nova/jezero-salakovac/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Zbog položaja u kanjonskom i prikanjonskom dijelu toka Neretve, jezero ima usko i izduženo korito. Uz obale su smještena naselja i lokaliteti sjeverno od Mostara, a uz akumulaciju prolaze komunikacije koje povezuju Mostar s naseljima u pravcu Jablanice. == Živi svijet i ribolov == Salakovačko jezero koristi se i kao ribolovno područje. Istraživanja ihtiofaune navode prisustvo vrsta iz porodica [[Salmonidae]] i [[Cyprinidae]], među kojima su [[potočna pastrmka]], neretvanska mekousna pastrmka, [[glavatica]], [[kalifornijska pastrmka]], [[jezerska zlatovčica]], [[strugač]], [[Klijen|bijeli klijen]], [[šaran]] i [[ukljeva]].<ref name="Bistro"/> Promjene u sastavu ribljeg fonda povezane su s pretvaranjem riječnog toka u akumulacioni ekosistem, poribljavanjem i uticajem ribogojilišta u slivu. Jezero je zato važno i za upravljanje ribljim fondom na srednjoj Neretvi, posebno zbog prisustva autohtonih salmonidnih vrsta. == Također pogledajte == * [[Neretva]] * [[Hidroelektrana Salakovac]] * [[Jablaničko jezero]] * [[Grabovičko jezero]] * [[Mostarsko jezero]] * [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Salakovacko jezero}} [[Kategorija:Neretva]] [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] 3nntt75gndnr8402lpdeo7pbc7aldi6 0 534669 3894578 3847812 2026-06-06T10:12:12Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894578 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero | ime = Grabovičko jezero | lokacija = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | vrsta = [[Vještačko jezero]] | priliv = [[Diva Grabovica]], [[Neretva]] | odliv = [[Neretva]] | dužina = 11 | površina = 130 | zapremina = 19,77 | najveća_dubina = 34 | naselja = [[Jablanica]], [[Grabovica]] }} '''Grabovičko jezero''' jest [[vještačko jezero]] na [[Neretva|Neretvi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]], između [[Jablanica|Jablanice]] i područja Grabovice, i čini akumulaciju [[Hidroelektrana Grabovica|Hidroelektrane Grabovica]]. Nastalo je pregrađivanjem srednjeg toka Neretve u okviru hidroenergetskog sistema kojim upravlja [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]]. == Nastanak i hidroenergetska upotreba == Akumulacija je formirana izgradnjom brane Hidroelektrane Grabovica, koja je puštena u pogon 1982. Brana se nalazi u naselju Grabovica, nizvodno od Jablanice, a akumulacija se pruža uzvodno prema odvodnim kanalima [[Jablanička brana|Hidroelektrane Jablanica]].<ref name="EPBiH">{{cite web |title=Hydro Power Plant Grabovica |url=https://www.epbih.ba/eng/page/hydro-power-plant-grabovica |website=JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Hidroelektrana Grabovica ima instaliranu snagu od 114 [[Vat|MW]] i dvije proizvodne jedinice. Ukupna zapremina akumulacije iznosi 19,77 hm³, a nastala je izgradnjom [[beton]]ske brane visoke 60 m.<ref name="EPBiH"/> Kao dio niza [[hidroelektrana]] na Neretvi, jezero ima prvenstveno energetsku funkciju, ali utiče i na vodni režim riječnog toka između Jablanice i Mostara. == Osobine == Grabovičko jezero izdužena je hidroakumulacija u dolini Neretve. Dugo je oko 11–12&nbsp;km, površina mu iznosi približno 130 ha, a najveća dubina oko 34 m. Oscilacije vodostaja iznose oko 4 m, što je povezano s radom hidroenergetskih postrojenja i regulacijom protoka.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Jezero Grabovica |url=https://www.bistrobih.ba/nova/jezero-grabovica/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Zbog kanjonskog reljefa srednje Neretve jezero ima usko i nepravilno korito, s obalama koje se na više mjesta strmo spuštaju prema vodi. Saobraćajno je povezano magistralnim pravcem između Mostara i Jablanice, a u neposrednoj blizini nalaze se naselja i lokaliteti u dolini Neretve. == Živi svijet i ribolov == Koristi se i kao ribolovno područje. U ihtiofaunističkim istraživanjima akumulacije zabilježene su [[potočna pastrmka]], [[glavatica]] i [[kalifornijska pastrmka]] iz porodice [[Salmonidae]], kao i bijeli [[klijen]], [[strugač]] i [[babuška]] iz porodice [[Cyprinidae]].<ref name="Bistro"/> == Također pogledajte == * [[Neretva]] * [[Hidroelektrana Grabovica]] * [[Jablaničko jezero]] * [[Salakovačko jezero]] * [[Mostarsko jezero]] == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Neretva]] bq3xb5dr10hdum8qt9if5ad6ezve7xs 0 534670 3894577 3847404 2026-06-06T10:12:10Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894577 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Plava voda | slika = | veličina_slike = | photo_caption = | lokacija = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 450 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | protok = }} '''Plava voda''' jest [[vrelo]] i kratka rijeka u [[Travnik]]u, u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire u starom dijelu grada, ispod [[Vlašić]]a i [[Travnička tvrđava|Travničke tvrđave]], a nakon kratkog toka ulijeva se u [[Lašva|Lašvu]]. Područje oko izvora i vodotoka poznato je kao jedna od prirodnih i kulturno-historijskih cjelina Travnika. == Položaj i tok == Izvor Plave vode nalazi se u travničkom naselju Šumeće, u neposrednoj blizini stare gradske jezgre. Voda izbija iz pukotine u podnožju padine ispod tvrđave, nakon čega formira kratak i brz vodotok kroz dio starog Travnika.<ref name="Nomad">{{cite web |title=Plava voda, Travnik |url=https://www.nomadbih.ba/index.php/detaljan-opis-ostalih-lokacija/rijeke-i-izvori/plava-voda-travnik |website=Nomad BiH |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Vodotok je dug oko 350 m. Ulijeva se u Lašvu kod istočnog dijela grada, a preko Lašve, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada crnomorskom slivu. Zbog izdašnosti izvora i položaja u urbanoj jezgri Plava voda ima hidrološki, ambijentalni i turistički značaj.<ref name="Showcaves">{{cite web |title=Travnik Plava Voda |url=https://www.showcaves.com/english/ba/springs/PlavaVoda.html |website=Show Caves of the World |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Kulturno-historijski značaj == Prostor Plave vode povezan je s historijskom jezgrom Travnika, gradom koji je u osmanskom periodu bio sjedište [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|bosanskih]] [[vezir]]a. Uz vodotok se nalaze ugostiteljski objekti i šetališni prostor, a lokalitet je često povezan s tradicijom ispijanja [[Kahva|kahve]] i starim travničkim čaršijskim ambijentom.<ref name="TravnikTravel">{{cite web |title=Top znamenitosti |url=https://travnik.travel/top-znamenitosti/ |website=Travnik Travel |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Plava voda spominje se i u kulturnom pamćenju vezanom za Travnik, posebno kroz recepciju djela [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. == Zaštita i vodosnabdijevanje == Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]. Zaštićena cjelina obuhvata prostor izvora i neposrednog ambijenta u starom dijelu Travnika.<ref name="KONS">{{cite web |title=Kulturni pejzaž Plava voda |url=https://old.kons.gov.ba/main.php?action=view&id=3731&id_struct=6&lang=1 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište se koristi i u sistemu javnog vodosnabdijevanja. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] objavila je 2011. da je potpisan aneks ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku za javno vodosnabdijevanje Travnika, [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (općina)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]].<ref name="VladaFBiH">{{cite web |title=Potpisan Aneks Ugovora za korištenje izvorišta "Plava voda" - Travnik |url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/potpisan-aneks-ugovora-za-koristenje-izvorista-plava-voda-travnik |website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |date=19. 12. 2011 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery widths="200" mode="nolines"> Datoteka:Lašva Travnik 0478.jpg|Vodotok u području Plave vode Datoteka:Lašva Travnik 0479.jpg|Dio vodotoka u Travniku Datoteka:Plave vode mlin.png|Mlin na Plavoj vodi Datoteka:Slap u Travniku 0477.jpg|Slap u Travniku </gallery> == Također pogledajte == * [[Travnik]] * [[Lašva]] * [[Travnička tvrđava]] * [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Plava voda}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Travnik]] 0sfhy00bqpgaddvc1be8ake92obk2fm 0 534671 3894576 3848764 2026-06-06T10:12:08Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894576 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Česma | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Česma na karti Hrvatske | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Veliki Grđevac]] | izvor_koordinate = {{coord|45|43|32|N|17|03|01|E|format=dms|display=inline}} | ušće = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebeš]] | ušće_koordinate = {{coord|45|34|31|N|16|28|16|E|format=dms|display=inline,title}} | progresija = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebeš]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Čazma]], [[Bjelovar]] | etimologija = | dužina = 105,7 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 114 | nadmorska visina ušća = 84 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 3.253 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = [[Plavnica]], [[Velika rijeka]] | desne_pritoke = [[Bjelovacka]], [[Glogovnica]], [[Račačka]] | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Česma ''' jest [[rijeka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka rijeke [[Lonja (rijeka)|Lonje]].<ref>{{Cite web|url=https://crorivers.com/2025/06/24/najduze-rijeke-hrvatske/|title=Najduže rijeke Hrvatske – vodeni divovi naše zemlje|last=croriversadm|date=24. 6. 2025|website=Crorivers|access-date=18. 5. 2026}}</ref> Nastaje spajanjem potoka Grđevica i Barna na koordinatama; 45°43′32″N 17°03′01″E blizu naselja Pavlovac kod [[Veliki Grđevac|Velikog Grđevca]]. Duga je 105,7&nbsp;km i zbog malog pada često je poplavljivala prije regulacije riječnog korita. Slivno područje Česme iznosi 3.253&nbsp;km².<ref>{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava river basin analysis report|website=www.savacommission.org|access-date=18. 5. 2026|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055604/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|url-status=dead}}</ref> == Opis == Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i tvore ga brojni tokovi koji izviru na padinama [[Bilogora|Bilogore]] i [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Južni obronci Bilogore blago se spuštaju, ispresjecani obroncima se javljaju brojni izvori, koji u sušnom dijelu godine gube vodu. Područje oko vodotoka Česme do prije stotinjak godina bilo je podložno plavljenju zbog čega je bilo močvarno. Nakon toga su Česma i njene pritoke kanalizirane, podignuti su nasipi radi obrane od poplava, a tlo je isušeno radi dobivanja obradivih površina kao i zbog borbe protiv [[Malarija|malarije]]. Na mjestu nekadašnjih močvara danas se nalaze ribnjaci koji se napajaju vodom iz potoka koji utječu u Česmu. Ti ribnjaci su jedna od zadnjih utočišta ptica močvarica između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]. Uz Česmu se nalazi nekoliko većih ribogojilišnih kompleksa. Sjeverno uz Česmu ribnjaci Dubrava, a uz južnu obalu ribnjaci Siščani, Blatnica i Narta. Oba kompleksa se prostiru na oko 5 kilometara duž toka Česme i sličnog su okruženja. Međusobno su udaljeni oko 5 kilometara. Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci iznosi 1346&nbsp;ha.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bbz.hr/Portals/0/Sadrzaj/PDF/PROSTORNI%20PLAN/PPZ-PDF/1-TEKSTUALNI%20DIO/KNJIGA%201/2-A-polazista/3.3.2.-6.Poljoprivreda-turizam.pdf |title=Prostorni plan Bjelovarsko – bilogorske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100156/http://www.bbz.hr/Portals/0/Sadrzaj/PDF/PROSTORNI%20PLAN/PPZ-PDF/1-TEKSTUALNI%20DIO/KNJIGA%201/2-A-polazista/3.3.2.-6.Poljoprivreda-turizam.pdf |archive-date=21. 7. 2011 |access-date=29. 5. 2010|date=|journal=}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] eog0bd8cchn4lbw0kplwoprp8cduiqy 0 534673 3894575 3847423 2026-06-06T10:12:06Z WumpusBot 120674 /* Reference */ razne ispravke 3894575 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Dobrinja | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvor = [[Toplik]] | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]], niže [[Doglodi|Dogloda]] | ušće_koordinate = {{coord|43.856045|18.281674|display=inline,title}} | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija = [[Istočno Sarajevo]], [[Sarajevo]], [[Ilidža]] | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | drugo_ime = Lukavica, Lukavički potok }} '''Dobrinja''' jest kratka rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Izvire u [[Toplik]]u, u području [[Istočno Sarajevo|Istočnog Sarajeva]], a zatim teče kroz istočni i zapadni dio [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]]. Dala je ime sarajevskom naselju [[Dobrinja (Sarajevo)|Dobrinja]], kroz koje protječe prije nastavka toka prema Stupu, Otesu i ušću u Bosnu. == Tok == Izvire u Topliku i protječe kroz [[Lukavica|Lukavicu]], Dobrinju, [[Nedžarići|Nedžariće]], [[Stup (Sarajevo)|Stup)]], [[Otes]] i područje niže [[Doglodi|Dogloda]], gdje se ulijeva u Bosnu.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Rijeka Dobrinja |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-dobrinja/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U gornjem toku, u naselju Lukavica, vodotok se naziva Lukavica ili Lukavički potok, dok se naziv Dobrinja upotrebljava za dio toka od naselja Dobrinje do ušća u Bosnu.<ref name="Bistro"/> Pripada slivu Bosne, odnosno širem slivu [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]]. U sarajevskom području teče kroz izrazito urbaniziran prostor, zbog čega je njen tok na pojedinim dijelovima reguliran i povezan s komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom naselja.<ref name="Bistro" /> == Također pogledajte == * [[Bosna (rijeka)]] * [[Sarajevsko polje]] * [[Dobrinja (Sarajevo)]] == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sliv Bosne]] [[Kategorija:Sarajevo]] [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] k1ijazh2q6an53frqgwdodtz4aua4xw 0 534674 3894574 3848284 2026-06-06T10:12:04Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894574 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Črnec | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = ispod [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnika]], kod [[Kamešnica|Kamešnice]] | izvor_koordinate = {{coord|46.13274|16.43952|format=dms|display=i}} | ušće = [[Glogovnica]] kod [[Konak (Vrbovec)|Konaka]] | ušće_koordinate = {{coord|45.85653|16.48275|format=dms|display=it}} | progresija = ⤴ [[Glogovnica]] ⤴ [[Česma (rijeka)|Česma]] ⤴ [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 35,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 219 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Črnec''' je rijeka u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna je pritoka [[Glogovnica|Glogovnice]].<ref>{{cite journal | journal = [[Narodne novine]] | issue = 79/2010 | title = Odluka o Popisu voda 1. reda | author = [[Vlada Republike Hrvatske]] | date = 24. 6. 2010| url = https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_79_2264.html }}</ref> Izvire u [[Kalnik (Hrvatska)|Kalniku]], ispod vrha [[Škrinja (vrh)|Škrinja]] (504&nbsp;m), kod [[Kamešnica|Kamešnice]]. Duga je 35,5&nbsp;km. Črnec protječe istočno od [[Vrbovec]]a. == Tok == Črnec se uzdiže na obroncima Kalnika kod Vojnovca Kalničkog i teče prema jugu. Nakon što prođe [[Selnica Miholečka|Selnicu Miholečku]] s desne strane prima [[Reka (rijeka)|Reku]], a kod [[Miholec]]a s lijeve strane prima Klenovec. Kod Gregurovca ​​s desne strane prima Vranču, a nakon Srednjeg Dubovca s lijeve strane prima [[Kamešnica|Kamešnicu]]. Kod Potočeca s desne strane prima [[Velika rijeka|Veliku]] [[Velika rijeka|rijeku]], a ubrzo se ulijeva u [[Glogovnica|Glogovnicu]] kod Koritne. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] nj88p4j9o8bagjfmuepdpje4l1zz64u 0 534677 3894573 3847439 2026-06-06T10:12:02Z WumpusBot 120674 /* Saobraćajni i lokalni značaj */ razne ispravke 3894573 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Komadinovo Vrelo | drugi_nazivi = Perutac | slika = | veličina_slike = | alt_slike = Pogled na kanjon Neretve kod Komadinova vrela | photo_caption = Kanjon Neretve kod Komadinova vrela | oznaka = Komadinovo Vrelo | položaj_oznake = right | koordinate = {{coord|43.61746|17.74120|display=inline,title}} | lokacija = [[Donja Jablanica]], [[Jablanica]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = slivni prostor Velikog Perutca | visina = 191 | vrsta = [[kraško vrelo]] | vodotok = [[Grabovičko jezero]] | protok = oko 1.000 l/s }} '''Komadinovo Vrelo''' jest [[Kras (geomorfologija)|krško]] [[vrelo]] u [[Donja Jablanica|Donjoj Jablanici]], u općini [[Jablanica]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se uz magistralni put [[Sarajevo]]–[[Mostar]], na desnoj strani komunikacije prema dolini [[Neretva|Neretve]], a voda iz vrela nakon kratkog toka otiče u [[Grabovičko jezero]]. Izvorište je jedno od važnih vodozahvatnih mjesta za javno vodosnabdijevanje Jablanice. == Položaj == Nalazi se u području Donje Jablanice, u blizini magistralne ceste M-17 Sarajevo–Mostar. Vrelo se nalazi na oko 191 m nadmorske visine, a kao drugi naziv navodi se Perutac.<ref name="Mapcarta">{{cite web |title=Komadinovo Vrelo Map |url=https://mapcarta.com/18870764 |website=Mapcarta |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Voda izbija iz međuslojnih pukotina i veoma strmo se spušta prema Grabovičkom jezeru.<ref name="FZZG">{{cite web |title=Izvještaj o negativnim IG pojavama i procesima na širem prostoru općine Jablanica i grada Konjic |url=https://fzzg.gov.ba/file/izvjestaj-o-stanju-izvorista-pitke-podzemne-vode-u-opcinama-zahvacenim-poplavama-i-klizistima-kiseljak-fojnica-kresevo-konjic-i-jablanica/659 |website=Federalni zavod za geologiju |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Hidrogeologija == Njegovo slivno područje karakterizira intenzivno razvijena karstifikacija, a u širem području sliva zastupljene su pretežno krečnjačke i dolomitične naslage trijasa, jure i krede.<ref name="FZZG"/> Sliv vrela ograničen je sa sjevera i juga dolomitima Doljanke i Drežanke, dok je zapadna granica manje jasna. Sliv Komadinova vrela, odnosno Velikog Perutca, od sliva Crnog vrela odvojen je dolomitnom antiklinalom Dive Grabovice.<ref name="FZZG"/> Podzemne vode koje se prazne preko vrela prihranjuju se direktnom infiltracijom oborina kroz propusne krške stijene slivnog područja.<ref name="FZZG"/> == Vodosnabdijevanje == Komadinovo Vrelo koristi se za vodosnabdijevanje Jablanice. Prva kaptaža izgrađena je 1879, što potvrđuje natpis uklesan u krečnjak iz vremena [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Oko kaptaže nalazi se betonska zaštita s metalnim vratima, a višak vode ispod magistralnog puta otiče u Grabovičku akumulaciju.<ref name="FZZG"/> Prema podacima Federalnog zavoda za geologiju, najmanja izdašnost vrela procjenjuje se na 1.500 l/s, a izvorištem upravlja JKP Jablanica.<ref name="FZZG"/> U promotivnom materijalu Općine Jablanica za moguću izgradnju fabrike vode navodi se prosječni godišnji kapacitet od oko 1.000 l/s, uz variranje do približno 20% tokom godine. Isti dokument navodi da se za potrebe vodosnabdijevanja Jablanice koristi oko 5% kapaciteta izvorišta.<ref name="Jablanica">{{cite web |title=Izgradnja fabrike vode na izvorištu Komadinovo Vrelo |url=https://www.jablanica.ba/ba/download-zona/2-pdf-dokumenti/31-promotivni-materijal.html?download=424%3Aizgradnja-fabrike-vode-na-izvori%C5%A1tu-komadinovo-vrelo |website=Općina Jablanica |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Saobraćajni i lokalni značaj == Nakon [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2024.|poplava i klizišta u oktobru 2024.]] područje Donje Jablanice i Komadinova Vrela bilo je među lokalitetima na kojima su evidentirana oštećenja infrastrukture. Federalni zavod za geologiju zabilježio je da je vodozahvat izvorišta fizički neoštećen, ali da su cjevovodi koji su služili za vodosnabdijevanje Jablanice bili uništeni.<ref name="FZZG"/> Na lokalitetu Komadinovo Vrelo izvođeni su i radovi povezani sa sanacijom [[Pruga Sarajevo - Ploče|željezničke pruge Sarajevo–Ploče]] nakon oštećenja nastalih usljed vremenskih nepogoda.<ref name="FMPiK">{{cite web |title=Ministrica Katić na gradilištu Komadinovo Vrelo |url=https://fmpik.gov.ba/ba/2025/01/13/ministrica-katic-na-gradilistu-komadinovo-vrelo-gradevinski-radovi-gotovi-za-osam-dana-a-konacna-rekonstrukcija-pruge-do-kraja-mjeseca/ |website=Federalno ministarstvo prometa i komunikacija |date=13. 1. 2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://poslovnenovine.ba/2025/01/13/rekonstrukcija-zeljeznicke-pruge-komadinovo-vrelo-u-zavrsnoj-fazi-radovi-zavrseni-u-rekordnom-roku|title=Rekonstrukcija željezničke pruge Komadinovo Vrelo u završnoj fazi: Radovi završeni u rekordnom roku|last=novine|first=Poslovne|date=13. 1. 2025|website=Poslovne novine|language=bs|access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Jablanica]] * [[Donja Jablanica]] * [[Neretva]] * [[Grabovičko jezero]] == Reference == {{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Komadinovo Vrelo}} [[Kategorija:Jablanica]] [[Kategorija:Neretva]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] cwksw615i8r5hkhpqkuynkyl2kaiwjv 0 534678 3894572 3891258 2026-06-06T10:12:00Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894572 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Adrenalna insuficijencija | sinonimi = Adrenokortikalna insuficijencija, hipokortikalizam, hipokortizolizam, hipoadrenokorticizam, hipokorticizam, hipoadrenalizam |slika = Illu adrenal gland.jpg | opis_slike = [[Nadbubrežna žlijezda]] | specijalnost = [[Endokrinologija]] | simptomi = | komplikacije = | pojava =Od ''[[in utero]]'' do ostalih [[životna dob|uzrasta]] | trajanje =Privremeno do doživotno | vrste = | uzroci = Uglavnom nagli prekid dugotrajne [[kortikosteroid]]ne terapije, [[Waterhouse-Friderichsenov sindrom]] i [[stres]] kod osoba s osnovnom hroničnom adrenalnom insuficijencijom. | rizici =Primarna adrenalna insuficijencija predisponira veći rizik od smrti, uglavnom zbog infekcije, kardiovaskularnih bolesti i adrenalne krize. | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | liječenje = | lijek = | prognoza =Umjerena do fatalna |frekvencija = Addisonove bolesti kreće se od 5–221/milion | smrtnost=Moguća }} '''Adrenalna insuficijencija''' je stanje u kojem [[nadbubrežne žlijezde]] ne proizvode dovoljne količine [[steroidni hormon|steroidnih hormona]] Nadbubrežne žlijezde – također poznate kao [[kora nadbubrežne žlijezde]] – normalno luče glukokortikoide (prvenstveno [[kortizol]]), [[mineralokortikoid]]e (prvenstveno [[aldosteron]]) i [[androgen]]e.<ref name="ch164b.html">{{cite journal |author=Ashley B. Grossman, MD |year=2007 |title=Addison's Disease |url=http://www.merck.com/mmhe/sec13/ch164/ch164b.html |journal=Adrenal Gland Disorders}}</ref><ref name=":0">{{Citation |last1=Nicolaides |first1=Nicolas C. |title=Adrenal Insufficiency |date=2000 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279083/ |work=Endotext |editor-last=Feingold |editor-first=Kenneth R. |place=South Dartmouth (MA) |publisher=MDText.com, Inc. |pmid=25905309 |access-date=2. 11. 2022 |last2=Chrousos |first2=George P. |last3=Charmandari |first3=Evangelia |editor2-last=Anawalt |editor2-first=Bradley |editor3-last=Boyce |editor3-first=Alison |editor4-last=Chrousos |editor4-first=George}}</ref><ref name=":1">{{Citation |last1=Huecker |first1=Martin R. |title=Adrenal Insufficiency |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK441832/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=28722862 |access-date=2. 11. 2022 |last2=Bhutta |first2=Beenish S. |last3=Dominique |first3=Elvita}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Bancos |first1=Irina |last2=Hahner |first2=Stefanie |last3=Tomlinson |first3=Jeremy |last4=Arlt |first4=Wiebke |date=1. 3. 2015 |title=Diagnosis and management of adrenal insufficiency |url=https://doi.org/10.1016/S2213-8587(14)70142-1 |journal=The Lancet Diabetes & Endocrinology |volume=3 |issue=3 |pages=216–226 |doi=10.1016/s2213-8587(14)70142-1 |pmid=25098712 |issn=2213-8587|url-access=subscription }}</ref> Ovi hormoni su važni u regulaciji [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], [[elektrolit]]a i [[metabolizam|metabolizma]] u cjelini.<ref name=":0" /><ref name=":1"/> Nedostatak ovih hormona dovodi do simptoma koji se kreću od [[bol u trbuhu|bolova u trbuhu]], [[povraćanja]], [[miotonija|slabosti mišića]] i [[umor]]a, [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]], [[klinička depresija|depresije]], promjena raspoloženja i ličnosti (u blažim slučajevima) do [[otkazivanja organa]] i šoka (u težim slučajevima).<ref name="ch164b.html" /><ref name=":0" /><ref name=":1" /> [[Adrenalna kriza]] može se javiti ako osoba koja ima adrenalnu insuficijenciju doživi [[stres]], poput nesreće, [[povreda|povrede]], [[oeracija|operacije]] ili teške [[infekcije]]; ovo je životno opasno medicinsko stanje koje rezultat je teškog nedostatka [[kortizol]]a u tijelu.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Smrt može brzo uslijediti.<ref name="ch164b.html" /> Adrenalna insuficijencija može biti uzrokovana disfunkcijom same nadbubrežne žlijezde, bilo uništenjem (npr. [[Addisonova bolest]]), neuspjehom u razvoju (npr. adrenalna disgeneza) ili nedostatkom enzima (npr. [[kongenitalna adrenalna hiperplazija]]).<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Adrenalna insuficijencija može se također javiti kada [[hipofiza]] ili [[hipotalamus]] ne proizvode dovoljne količine [[hormon]]a koji pomažu u regulaciji funkcije nadbubrežne žlijezde.<ref name="addisons_disease.aspx">{{cite journal |author=Eileen K. Corrigan |year=2007 |title=Adrenal Insufficiency (Secondary Addison's or Addison's Disease) |url=http://www.pituitary.org/disorders/addisons_disease.aspx |journal=NIH Publication No. 90-3054 |access-date=22. 8. 2008 |archive-date=15. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080915172708/http://www.pituitary.org/disorders/addisons_disease.aspx |url-status=dead }}</ref><ref name="urlJAMA -- Adrenal Insufficiency, November 16, 2005, Brender et al. 294 (19): 2528">{{cite journal |vauthors=Brender E, Lynm C, Glass RM |title=JAMA patient page. Adrenal insufficiency |journal=JAMA |volume=294 |issue=19 |page=2528 |year=2005 |pmid=16287965 |doi=10.1001/jama.294.19.2528 |doi-access=free }}</ref><ref name="urlDorlands Medical Dictionary: adrenal insufficiency">{{cite web |url=http://www.mercksource.com/pp/us/cns/cns_hl_dorlands_split.jsp?pg=/ppdocs/us/common/dorlands/dorland/four/000053970.htm |title=Dorlands Medical Dictionary: adrenal insufficiency }}</ref> Ovo se naziva sekundarna adrenalna insuficijencija (kada je uzrokovana nedostatkom proizvodnje [[ACTH|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH) u hipofizi) ili tercijarna adrenalna insuficijencija (kada je uzrokovana nedostatkom [[CRH|kortikotropin-oslobađajućeg hormona]] (CRH) u hipotalamusu).<ref name=":0"/><ref name=":1" /><ref name="urlSecondary Adrenal Insufficiency: Adrenal Disorders: Merck Manual Professional">{{Cite web |title=Secondary Adrenal Insufficiency - Endocrine and Metabolic Disorders |url=https://www.merckmanuals.com/professional/endocrine-and-metabolic-disorders/adrenal-disorders/secondary-adrenal-insufficiency |website=Merck Manuals Professional Edition}}</ref> ==Tipovi== Postoje tri glavna tipa adrenalne insuficijencije, ovisno o zahvaćenom organu. * '''Primarna adrenalna insuficijencija''' je posljedica oštećenja nadbubrežnih žlijezda, što rezultira nedostatkom proizvodnje [[glukokortikoid]]a. Budući da su nadbubrežne žlijezde direktno pogođene, smanjena je i proizvodnja [[mineralokortikoid]]a. Glavni uzroci uključuju: ** Autoimunske bolesti: npr. [[Addisonova bolest]] (također nazvana [[autoimunski adrenalitis]]), za koju je utvrđeno da je uzrok 80–90% slučajeva primarne adrenalne insuficijencije od 1950. godine.<ref name=":0" /> ** Kongenitalne bolesti: npr. [[kongenitalna adrenalna hiperplazija]], [[adrenoleukodistrofija]]<ref name=":0" /> ** [[Infekcija]]: npr. [[tuberkuloza]], [[Citomegalovirus|CMV]], [[histoplazmoza]]<ref name=":0" /> ** [[Lijek]]ovi: npr. [[antikonvulziv]]i, [[etomidat]], [[metirapon]], [[rifampicin]]<ref name=":0" /> ** Vaskularni: npr. [[krvarenje]] iz [[Sepsis Alliance|sepse]], [[tromboza]] nadbubrežne vene, [[Trombofilija|hiperkoagulabilna stanja]] kao što su [[heparinom izazvana trombocitopenija]] i [[antifosfolipidni sindrom]]<ref name=":0" /> ** [[Neoplazija]]: npr. [[adenom]] (tumor) nadbubrežne žlijezde<ref name=":0"/> ** Bolest taloženja: npr. [[hemohromatoza]], [[amiloidoza]], [[sarkoidoza]]<ref name=":0" /> ** [[idiopatija|Idiopatski]]: neodređen uzrok ** Stečena: Bilateralna adrenalektomija za liječenje rekurentna [[Cushingove bolest]] * '''Sekundarna adrenalna insuficijencija''' uzrokovana je oštećenjem [[hipofiza|hipofize]], što rezultira nedostatkom proizvodnje [[adrenokortikotropni hormon|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH) i posljedičnim smanjenim stimuliranjem nadbubrežne žlijezde. Budući da nadbubrežne žlijezde nisu direktno pogođene, učinak na proizvodnju mineralokortikoida je minimalan, jer ACTH prvenstveno utiče na proizvodnju glukokortikoida.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Glavni uzroci uključuju: ** [[Adenom hipofize]] ili [[kraniofaringiom]]: [[Tumor]]i u hipofizi mogu suzbiti proizvodnju [[ACTH|adrenokortikotropnog hormona]] (ACTH)).<ref name=":0" /> High-dose irradiation (>30 Gy) to the hypothalamus or the pituitary gland can cause ACTH deficiency.<ref>{{cite journal |last1=Sklar |first1=CA |last2=Antal |first2=Z |last3=Chemaitilly |first3=W |last4=Cohen |first4=LE |last5=Follin |first5=C |last6=Meacham |first6=LR |last7=Murad |first7=MH |title=Hypothalamic-Pituitary and Growth Disorders in Survivors of Childhood Cancer: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline. |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |date=1. 8. 2018 |volume=103 |issue=8 |pages=2761–2784 |doi=10.1210/jc.2018-01175 |pmid=29982476|s2cid=51601915 |doi-access=free }}</ref> ** [[Operacija]] ili zračenje: Operacija hipofize i/ili zračenje mogu dovesti do uništenja tkiva koje proizvodi [[ACTH]].<ref name=":0" /> ** [[egzogenost|Egzogena]] upotreba [[kortikosteroid]]a: Egzogeni kortikosteroidi potiskuju stimulaciju [[hipotalamus]]]a i hipofize da luče [[CRH]], odnosno ACTH.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Ovi slučajevi mogu se manifestirati simptomima viška [[kortizola (vidi [[Cushingov sindrom]]).<ref name=":1" /> ** [[Sheehanov sindrom]]: Gubitak protoka krvi u hipofizi nakon porođaja<ref name=":0"/> ** [[Apopleksija hipofize]]: [[Krvarenje]] ili oštećena opskrba krvlju hipofize<ref name=":0"/> * '''Tercijarna adrenalna insuficijencija''' uzrokovana je oštećenjem [[hipotalamus]]a, što rezultira nedostatkom [[CRH|kortikotropin oslobađajućeg hormona]] (CRH) , što uzrokuje smanjenje proizvodnje ACTH-a nizvodno i posljedično smanjenje stimulacije nadbubrežne žlijezde.<ref name=":0"/> Budući da nadbubrežne žlijezde nisu direktno pogođene, učinak na proizvodnju mineralokortikoida je minimalan, jer ACTH prvenstveno utiče na proizvodnju glukokortikoida.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Glavni uzroci uključuju: ** Nagli prekid dugotrajne upotrebe [[egzogen]]ih [[steroid]]a<ref name=":0"/><ref name=":1"/> ** Tumori mozga<ref name=":0" /><ref name=":1" /> ==Znaci i simptomi== Znaci i simptomi uključuju: [[hipoglikemija|hipoglikemiju]], [[hiperpigmentacija|hiperpigmentaciju]], [[dehidracija|dehidraciju]], [[gubitak težine]] i [[Orijentacija (mentalna)|dezorijentacija]]. Dodatni znaci i simptomi uključuju promjene kao šzo su slabost, [[umor]], [[vrtoglavica]], [[hipotenzija|nizak krvni pritisak]], koji dodatno pada pri stajanju ([[ortostatska hipotenzija]]), [[cirkulatorni kolaps|kardiovaskularni kolaps]], [[mijalgija|bolovi u mišićima]], [[mučnina]], [[povraćanje]] i [[dijareja]]. Ovi problemi se mogu razvijati postepeno i podmuklo. [[Addisonova bolest]] može se manifestirati tamnjenjem kože koje može biti neujednačeno ili čak po cijelom tijelu. Karakteristična mjesta tamnjenja su kožni nabori (npr. na [[ruka]]ma) i unutrašnja strana obraza ([[bukalna sluznica]]). Mogu biti prisutni i [[guša]] i [[vitiligo]].<ref name="ch164b.html"/> Može se javiti i [[eozinofilija]].<ref name="pmid23368869">{{cite journal | vauthors = Montgomery ND, Dunphy CH, Mooberry M, Laramore A, Foster MC, Park SI, Fedoriw YD | s2cid = 17918640 | title = Diagnostic complexities of eosinophilia | journal = Archives of Pathology & Laboratory Medicine | volume = 137 | issue = 2 | pages = 259–69 | year = 2013 | pmid = 23368869 | doi = 10.5858/arpa.2011-0597-RA | url = http://www.archivesofpathology.org/doi/pdf/10.5858/arpa.2011-0597-RA | url-access = subscription }}</ref> [[Hiponatremija]] znak je sekundarne insuficijencije.<ref>{{cite journal |last1=Jessani |first1=Naureen |last2=Jehangir |first2=Waqas |last3=Behman |first3=Daisy |last4=Yousif |first4=Abdalla |last5=Spiler |first5=Ira J. |title=Secondary Adrenal Insufficiency: An Overlooked Cause of Hyponatremia |journal=Journal of Clinical Medicine Research |date=april 2015 |volume=7 |issue=4 |pages=286–288 |doi=10.14740/jocmr2041w |pmid=25699130 |pmc=4330026 }}</ref> ==Patofiziologija== [[Slika:HPA axis combined.jpg|thumb|660x660px| Dijagram koji detaljno prikazuje osu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda u normalnom stanju, primarnoj insuficijenciji nadbubrežne žlijezde, sekundarnoj i tercijarnoj insuficijenciji nadbubrežne žlijezde]] [[Slika:1818 The Adrenal Glands.jpg|thumb|[[Kora nadbubrežne žlijezde]] proizvodi različite hormone u različitim dijelovima organa, nazvanim ''zone''.]] Kada normalno funkcionišu, nadbubrežne žlijezde luče [[glukokortikoid]]e (prvenstveno [[kortizol]]) u ''[[zona fasciculata]]'' i [[mineralokortikoid]]e (prvenstveno [[aldosteron]]) u ''[[zona glomerulosa]]'' kako bi regulisale metabolizam, krvni pritisak i ravnotežu elektrolita..<ref name=":2">{{Citation |last1=Thau |first1=Lauren |title=Physiology, Cortisol |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK538239/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=30855827 |access-date=8. 11. 2022 |last2=Gandhi |first2=Jayashree |last3=Sharma |first3=Sandeep}}</ref> Proizvodnja hormona nadbubrežne žlijezde kontrolira se [[hipotalamus-hipofiza-adrenalna osa]], u kojoj [[hipotalamus]] proizvodi [[kortikotropin oslobađajući hormon|kortikotropin-oslobađajući hormon]] (CRH), koji stimulira hipofizu da proizvodi [[adrenokortikotropni hormon]] (ACTH), koji stimulira nadbubrežnu žlijezdu da proizvodi kortizol.<ref name=":2"/> Visoki nivoi kortizola inhibiraju proizvodnju i CRH i ACTH, formirajući [[negativna povratna sprega|negativnu povratnu spregu]].<ref name=":2"/> Vrste adrenalne insuficijencije odnose se stoga na nivo ose na kojoj disfunkcija nastaje: primarna, sekundarna i tercijarna za nadbubrežne žlijezde, hipofizu, odnosno hipotalamus.<ref name=":0" /><ref name=":1"/> Kod adrenalne insuficijencije, proizvodnja kortizola je manjkava, što može biti praćeno nedostatkom proizvodnje [[aldosteron]]a (pretežno kod primarne adrenalne insuficijencije).<ref name=":0"/><ref name=":1"/> U zavisnosti od uzroka i vrste adrenalne insuficijencije, mehanizam bolesti se razlikuje. Općenito, simptomi se manifestuju kroz sistemske efekte kortizola i aldosterona.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Kod sekundarne i tercijarne adrenalne insuficijencije, nema uticaja na proizvodnju aldosterona unutar ''[[zona glomerulosa]]'', jer je ovaj proces regulisan [[Renin-angiotenzin sistem|renin-angiotenzin-aldosteronski sistem]] (RAAS), a ne ACTH.<ref name=":1"/> Adrenalna insuficijencija takođe može uticati na ''[[zona reticularis]]'' i poremetiti proizvodnju androgena, koji su prekursori [[testosteron]]a i [[estrogen]]a.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> To dovodi do nedostatka polnih hormona i može doprinijeti simptomima depresije i menstrualnih nepravilnosti.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> === Nedostatak kortizola === [[Kortizol]] povećava šećer u krvi indukujući [[glukoneogeneza|glukoneogenezu]] (proizvodnju glukoze) u jetri, [[lipoliza|lipolizu]] (razgradnja [[masti]]) u masnom tkivu i [[proteoliza|proteolizu]] (razgradnja mišića) u mišićima, dok istovremeno povećava lučenje [[glukagon]]a i smanjuje lučenje [[insulin]]a u [[pankreas]]u.<ref name=":2"/> Sveukupno, ove radnje uzrokuju da tijelo koristi zalihe masti i mišiće za energiju. Nedostatak rezultira [[hipoglikemija|hipoglikemijom]], sa povezanom mučninom, [[povraćanje]]m, [[umor]]om i slabošću.<ref name=":0"/> Kortizol pojačava efikasnost [[angiotenzin|angiotenzina II]] i [[kateholamin]]a, kao što je [[norepinefrin]] u [[vazokonstrikcija|azokonstrikciji]]. Dakle, nedostatak može doprinijeti [[hipotenzija|hipotenziji]], iako je ovaj učinak najizraženiji kod nedostatka mineralokortikoida.<ref name=":0"/> Kod primarne adrenalne insuficijencije, nedostatak negativne povratne sprege od kortizola dovodi do povećane proizvodnje CRH i ACTH.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> ACTH se izvodi iz [[proopiomelanokortina|pro-opiomelanokortina]] (POMC), koji se cijepa na ACTH, kao i na [[melanocit stimulirajući hormon|α-MSH]], koji reguliše proizvodnju [[melanin]]a u koži.<ref>{{Cite journal |last1=Videira |first1=Inês Ferreira dos Santos |last2=Moura |first2=Daniel Filipe Lima |last3=Magina |first3=Sofia |date=2013 |title=Mechanisms regulating melanogenesis |journal=Anais Brasileiros de Dermatologia |volume=88 |issue=1 |pages=76–83 |doi=10.1590/S0365-05962013000100009 |issn=0365-0596 |pmc=3699939 |pmid=23539007}}</ref> Prekomjerna proizvodnja α-MSH dovodi do karakteristične [[hiperpigmentacija|hiperpigmentacije]] [[Addisonova bolest|Addisonove bolesti]].<ref>{{Cite journal |last1=Nieman |first1=Lynnette K. |last2=Chanco Turner |first2=Maria L. |date=July–August 2006 |title=Addison's disease |journal=Clinics in Dermatology |volume=24 |issue=4 |pages=276–280 |doi=10.1016/j.clindermatol.2006.04.006 |issn=0738-081X |pmid=16828409}}</ref> === Nedostatak aldosterona === Iako se proizvodnja aldosterona odvija unutar kore nadbubrežne žlijezde, ne inducira je adrenokortikotropni hormon (ACTH); umjesto toga, regulira je [[renin-angiotenzin sistem|renin-angiotenzin-aldosteronski sistem]] (RAAS).<ref name=":3">{{Citation |last1=Arai |first1=Keiko |title=Aldosterone Deficiency and Resistance |date=2000 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279079/ |work=Endotext |editor-last=Feingold |editor-first=Kenneth R. |place=South Dartmouth (MA) |publisher=MDText.com, Inc. |pmid=25905305 |access-date=8. 11. 2022 |last2=Papadopoulou-Marketou |first2=Nektaria |last3=Chrousos |first3=George P. |editor2-last=Anawalt |editor2-first=Bradley |editor3-last=Boyce |editor3-first=Alison |editor4-last=Chrousos |editor4-first=George}}</ref> [[Renin]] Proizvodnja u [[jukstaglomerularnim ćelijama]] bubrega je izazvana smanjenim arterijskim krvnim pritiskom, smanjenim sadržajem natrija u [[distalni izavijani tubulul|distalnom izavijanom tubulu]] i povećanim [[Simpatički nervni sistem|simpatički tonus]].<ref name=":3"/> Renin pokreće nizvodni slijed cijepanja [[angiotenzin]]ogen do [[Angiotenzin|angiotenzina I]] pa do [[Angiotenzin|angiotenzina II]], u kojem angiotenzin II stimuliše proizvodnju aldosterona u ''zona glomerulosa''.<ref name=":3"/> Dakle, disfunkcija hipofize ili hipotalamusa ne utiče na proizvodnju aldosterona.<ref name=":0" /><ref name=":1"/> Međutim, kod primarne adrenalne insuficijencije, oštećenje kore nadbubrežne žlijezde (npr. autoimunski adrenalitis, poznat i kao [[Addisonova bolest]]) može dovesti do uništenja ''zona glomerulosa'' i stoga gubitka proizvodnje aldosterona. Aldosteron djeluje na mineralokortikoidne receptore na [[epitel|epitelnim ćelijama]] koje oblažu distalni izavijani tubul, aktivirajući [[epitelni natrijski kanal|epitelne natrijske kanale]] (ENaC) i [[natrijum-kalijska pumpa|Na⁺/K⁺-ATPaznu pumpu]].<ref name=":3"/> To rezultira apsorpcijom natrija (sa rezultirajućim zadržavanjem tečnosti) i izlučivanjem kalija.<ref name=":3"/> Nedostatak aldosterona dovodi do gubitka natrijuma i [[efektivni cirkulirajući volumen|efektivnog cirkulirajućeg volumena]] [[urin|mokraćom]], kao i zadržavanja kalija.<ref name=":3"/> To može uzrokovati hipotenziju (u teškim slučajevima, cirkulatorni [[šok]]), [[vrtoglavica|vrtoglavicu]] (od [[ortostatska hipotenzija|ortostatske hipotenzije]]), dehidraciju i želju za [[soli]]. Za razliku od nedostatka mineralokortikoida, [[nedostatak glukokortikoida]] ne uzrokuje negativni bilans natrija (u stvari, može doći do pozitivnog bilansa natrija).<ref>{{cite journal |last1=Schrier |first1=R. W. |year=2006 |title=Body Water Homeostasis: Clinical Disorders of Urinary Dilution and Concentration |journal=Journal of the American Society of Nephrology |volume=17 |issue=7 |pages=1820–32 |doi=10.1681/ASN.2006030240 |pmid=16738014 |doi-access=free}}</ref> == Uzroci == Uzroci akutne adrenalne insuficijencije su uglavnom nagli prekid dugotrajne [[kortikosteroid]]ne terapije, [[Waterhouse-Friderichsenov sindrom]] i [[stres]] kod osoba s osnovnom hroničnom adrenalnom insuficijencijom.<ref name=Robbins20-7>Table 20-7 in: {{cite book |author1=Mitchell, Richard Sheppard |author2=Kumar, Vinay |author3=Abbas, Abul K. |author4=Fausto, Nelson |title=Robbins Basic Pathology|publisher=Saunders |location=Philadelphia |year= 2007|isbn=978-1-4160-2973-1 }} 8th edition.</ref> Potonje naziva se [[insuficijencija kortikosteroida povezana s kritičnom bolešću]].<ref>{{Cite journal |last1=Téblick |first1=Arno |last2=Gunst |first2=Jan |last3=Van den Berghe |first3=Greet |date=16. 6. 2022 |title=Critical Illness-induced Corticosteroid Insufficiency: What It Is Not and What It Could Be |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |volume=107 |issue=7 |pages=2057–2064 |doi=10.1210/clinem/dgac201 |issn=1945-7197 |pmc=9202732 |pmid=35358303}}</ref> Za hroničnu adrenalnu insuficijenciju, glavni uzroci su [[autoimunski adrenalitis]] (Addisonova bolest)]], [[tuberkuloza]], [[AIDS]] i [[metastaza|metastatska]] bolest.<ref name=Robbins20-7/> Manji uzroci hronične adrenalne insuficijencije su sistemska [[amiloidoza]], [[Gljivične infekcije kod životinja|gljivične infekcije]], [[hemohromatoza]] i [[sarkoidoza]].<ref name=Robbins20-7/> Uzroci adrenalne insuficijencije mogu se kategorizirati prema mehanizmu kojim uzrokuju da [[nadbubrežne žlijezde]] proizvode nedovoljno [[kortizol]]a. To su [[#Adrenalna destrukcija|adrenalna destrukcija]] (bolestni procesi koji dovode do oštećenja žlijezda), [[#Oštećena steroidogeneza|oštećena steroidogeneza]] (žlijezda je prisutna, ali biohemijski nije u stanju da proizvodi kortizol) ili [[#Adrenalna disgeneza|adrenalna disgeneza]] (žlijezda se nije adekvatno formirala tokom razvoja).<ref name="Ten">{{cite journal |last1=Ten |first1=Svetlana |last2=New |first2=Maria |last3=Maclaren |first3=Noel |title=Addison's Disease 2001 |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |date=juli 2001 |volume=86 |issue=7 |pages=2909–2922 |doi=10.1210/jcem.86.7.7636 |pmid=11443143 |doi-access=free }}</ref> ===Oštećenje nadbubrežne žlijezde=== [[Addisonova bolest|Autoimunski adrenalitis (Addisonova bolest)]] najčešći je uzrok primarne insuficijencije nadbubrežne žlijezde u industrijaliziranom svijetu, uzrokujući 80–90% slučajeva od 1950. godine.<ref name=":0"/> [[Autoimunost|Autoimunsko]] uništenje [[kora nadbubrežne žlijezde|kore nadbubrežne žlijezde]] uzrokovano je [[imunska reakcija|imunskom reakcijom]] protiv enzima [[21-hidroksilaza]] ([[fenomen]] prvi put opisan 1992.).<ref>{{cite journal |vauthors=Winqvist O, Karlsson FA, Kämpe O |date=juni 1992 |title=21-Hydroxylase, a major autoantigen in idiopathic Addison's disease |journal=The Lancet |volume=339 |issue=8809 |pages=1559–62 |doi=10.1016/0140-6736(92)91829-W |pmid=1351548 |s2cid=19666235}}</ref> Ovo može biti izolovano ili u kontekstu [[autoimunski poliendokrini sindrom|autoimunakog poliendokrinog sindroma]] (APS tip 1 ili 2), kod kojeg mogu biti pogođeni i drugi organi koji proizvode hormone, poput [[štitnjača|štitnjače]] i [[gušterača|gušterače]].<ref>{{cite journal |last1=Husebye |first1=E. S. |last2=Perheentupa |first2=J. |last3=Rautemaa |first3=R. |last4=Kämpe |first4=O. |date=maj 2009 |title=Clinical manifestations and management of patients with autoimmune polyendocrine syndrome type I |journal=Journal of Internal Medicine |volume=265 |issue=5 |pages= 514–529 |doi=10.1111/j.1365-2796.2009.02090.x |pmid=19382991 |doi-access=free}}</ref> Autoimunski adrenalitis može biti dio [[Autoimunski poliendokrini sindrom tipa 2|autoimunskog poliglandularnog sindroma tipa 2]], koji može uključivati [[Dijabetes melitus tipa 1|dijabetes tipa 1]], [[hipertireoidizam]] i autoimunsku [[bolest štitnjače]] (također poznatu kao [[autoimunski tireoiditis]], [[Hashimotov tireoiditis]] i Hashimotova bolest).<ref name="topic47.htm">{{cite journal |author=Thomas A Wilson, MD |year=2007 |title=Adrenal Insufficiency |url=http://www.emedicine.com/PED/topic47.htm |journal=Adrenal Gland Disorders}}</ref> [[Hipogonadizam]] može se također pojaviti s ovim sindromom. Druge bolesti koje su češće kod osoba s autoimunslim adrenalitisom uključuju prijevremeno zatajenje jajnika, [[celijakija|celijakiju]] i autoimunski [[gastritis]] s nedostatkom vitamina B12 i [[perniciozna anemija|pernicioznom anemijom]].<ref name="BornsteinAllolio2016">{{cite journal |vauthors=Bornstein SR, Allolio B, Arlt W, Barthel A, Don-Wauchope A, Hammer GD et al. |year=2016 |title=Diagnosis and Treatment of Primary Adrenal Insufficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline |journal=J Clin Endocrinol Metab |type=Practice Guideline. Review |volume=101 |issue=2 |pages=364–89 |doi=10.1210/jc.2015-1710 |pmc=4880116 |pmid=26760044}}</ref> Destrukcija drenalnih žlijezda je karakteristika [[adrenoleukodistrofija|adrenoleukodistrofije]] (ALD).<ref name="921176192.html">{{Cite web |date=11. 3. 1999 |orig-year=7 April 1998 |title=Adrenoleukodystrophy: What is Adrenoleukodystrophy? |url=http://healthlink.mcw.edu/article/921176192.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20000109145216/http://healthlink.mcw.edu/article/921176192.html |archive-date=9. 1. 2000 |url-status=dead |work=MCW HealthLink |publisher=Medical College of Wisconsin |access-date=5. 4. 2024}}</ref> Do uništenja dolazi i kada su nadbubrežne žlijezde uključene u [[metastaza|metastaze]] (zasijavanje [[ćelija raka]] iz drugih dijelova tijela, posebno [[rak pluća|pluća]]), [[krvarenje]] (npr. kod [[Waterhouse-Friderichsenov sindrom|Waterhouse–Friderichsenovog]] ili [[antifosfolipidni sindrom|antifosfolipidnog sindroma]]), određene [[infekcije]] koje se mogu proširiti na koru nadbubrežne žlijezde ([[tuberkuloza]], [[histoplazmoza]], [[kokcidioidomikoza]]), ili [[taloženje]] abnormalnih proteina kod [[amiloidoza|amiloidoze]].<ref name="medical-library.net">{{cite web |last1=Kennedy |first1=Ron |title=Addison's Disease |url=http://www.medical-library.net/content/view/570/41/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130412101933/http://www.medical-library.net/content/view/570/41/ |archive-date=12. 4. 2013 |access-date=29. 7. 2015 |publisher=The Doctors' Medical Library}}</ref> ===Oštećena steroidogeneza=== Da bi se formirao [[kortizol]], nadbubrežnoj žlijezdi je potreban [[holesterol]], koji se zatim biohemijski pretvara u [[steroid]]ne hormone. Prekidi u isporuci holesterola uključuju [[Smith-Lemli-Opitzov sindrom]] i [[abetalipoproteinemija|abetalipoproteinemiju]]. Od problema sa sintezom, [[kongenitalna adrenalna hiperplazija]] je najčešći (u različitim oblicima: [[kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|21-hidroksilaze]], [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 17 alfa-hidroksilaze|17α-hidroksilaze]], [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 11β-hidroksilaze|11β-hidroksilaze]] i [[Kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 3 beta-hidroksisteroid dehidrogenaze|3β-hidroksisteroid dehidrogenaze]]), [[Lipoidna kongenitalna adrenalna hiperplazija|lipoidna CAH]] zbog nedostatka [[steroidogenog akutnog regulatornog proteina|StAR]] i [[mitohondrijalne DNK]] mutacije.<ref name="Ten"/> Neki lijekovi ometaju enzime za sintezu steroida (npr. [[ketokonazol]]), dok drugi ubrzavaju normalnu razgradnju hormona od strane [[jetra|jetre]] (npr. [[rifampicin]], [[fenitoin]]).<ref name="Ten"/> Adrenalna insuficijencija može nastati i kada pacijent ima moždanu masu u hipofizi (npr. [[adenom hipofize]], [[kraniofaringiom]]), koja može zauzeti prostor i ometati lučenje hormona hipofize kao što je [[ACTH]], što dovodi do smanjene stimulacije [[nadbubrežne žlijezde]] (sekundarna adrenalna insuficijencija).<ref name=":0"/> Isto se može dogoditi i sa masama u [[hipotalamus]]u (tercijarna adrenalna insuficijencija).<ref name=":0"/> ==== Ukidanje kortikosteroida ==== Upotreba visokih doza [[steroid]]a duže od sedmice počinje da izaziva supresiju [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnih]] osobe jer [[egzogen]]i [[glukokortikoidi]] potiskuju oslobađanje kortikotropin-oslobađajućeg hormona (CRH) hipotalamusa i adrenokortikotropnog hormona hipofize (ACTH). Kod produžene supresije, nadbubrežne žlijezde atrofiraju (fizički se smanjuju) i može proći nekoliko mjeseci da se potpuno oporave nakon prestanka uzimanja egzogenog [[glukokortikoid]]a. Tokom ovog perioda oporavka, osoba je osjetljiva na insuficijenciju nadbubrežne žlijezde tokom stresnih situacija, poput bolesti, zbog atrofije nadbubrežne žlijezde i supresije oslobađanja CRH i ACTH.<ref name="medicinenet">{{cite web |last1=Kaminstein |first1=David S. |title=Steroid Drug Withdrawal |url=http://www.medicinenet.com/steroid_withdrawal/article.htm |access-date=10. 4. 2013 |publisher=[[MedicineNet]] |editor1=William C. Shiel Jr.}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Dernis |first1=Emmanuelle |last2=Ruyssen-Witrand |first2=Adeline |last3=Mouterde |first3=Gaël |last4=Maillefert |first4=Jean-Francis |last5=Tebib |first5=Jacques |last6=Cantagrel |first6=Alain |last7=Claudepierre |first7=Pascal |last8=Fautrel |first8=Bruno |last9=Gaudin |first9=Philippe |last10=Pham |first10=Thao |last11=Schaeverbeke |first11=Thierry |last12=Wendling |first12=Daniel |last13=Saraux |first13=Alain |last14=Loët |first14=Xavier Le |date=oktobar 2010 |title=Use of glucocorticoids in rheumatoid arthritis – {{sic|nolink=y|Pratical}} modalities of glucocorticoid therapy: Recommendations for clinical practice based on data from the literature and expert opinion |journal=Joint Bone Spine |volume=77 |issue=5 |pages=451–457 |doi=10.1016/j.jbspin.2009.12.010 |pmid=20471886}}</ref> Upotreba steroida [[injekcija u zglob|injekcije u zglob]] također može dovesti do supresije [[nadbubrežne žlijezde]], nakon prestanka uzimanja.<ref>{{cite book |last1=Stitik |first1=Todd P. |url=https://books.google.com/books?id=sI7MZLDHcjQC&pg=PA47 |title=Injection Procedures: Osteoarthritis and Related Conditions |date=2010 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=9780387765952 |page=47 |language=en}}</ref> ===Adrenalna disgeneza=== Svi uzroci u ovoj kategoriji su genetički i uglavnom vrlo rijetki. To uključuje [[mutacijea|mutacije]] ''[[Steroidogeni faktor 1|SF1]]'' [[transkripcijski faktor]], [[X-vezana adrenalna hipoplazija congenita|kongenitalnu adrenalnu hipoplaziju]], zbog mutacija gena ''[[DAX-1]]'' i mutacije gena [[ACTH-receptor]] (ili srodnih gena, kao što je [[Trostruki A sindrom|Triple A]] ili [[Allgroveov sindrom]]). Mutacije ''DAX-1'' mogu se grupirati u sindromu s nedostatkom [[glicerol-kinaza|glicerol-kinaze]] s nizom drugih simptoma kada se ''DAX-1'' [[delecija (genetika)|deletira]] zajedno s nizom drugih gena.<ref name="Ten"/> ==Dijagnoza== Prvi korak u dijagnosticiranju adrenalne insuficijencije je potvrđivanje neprimjereno niske sekrecije kortizola. Nakon toga slijedi određivanje izvora disfunkcije ([[nadbubrežne žlijezde]], [[hipofiza]] ili [[hipotalamus]]) i stoga vrste adrenalne insuficijencije (primarna, sekundarna ili tercijarna). Nakon sužavanja izvora, daljnje testiranje može razjasniti uzrok insuficijencije.</ref name=":0"> Ako se sumnja da pacijent ima akutnu adrenalnu krizu, hitno liječenje intravenskim [[kortikosteroid]]ima je neophodno i ne smije se odgađati ni za kakvo testiranje, jer se pacijentovo zdravlje može brzo pogoršati i rezultirati smrću bez zamjene kortikosteroida. Deksametazon treba koristiti kao kortikosteroidnog izbora u ovim slučajevima jer je to jedini kortikosteroid koji neće uticati na rezultate dijagnostičkih testova. Da bi se potvrdila neprimjereno niska sekrecija kortizola, testiranje može uključivati početni jutarnji nivo kortizola u krvi ili jutarnji nivo kortizola u [[pljuvačka|pljuvački]].<ref name=":0"/> Nivo kortizola obično dostiže vrhunac ujutro; dakle, niske vrijednosti ukazuju na pravu adrenalnu insuficijenciju.<ref name=":0"/> Slobodni kortizol u urinu može se također izmjeriti, ali nije neophodan za dijagnozu.<ref name=":0"/> Da bi se utvrdilo porijeklo disfunkcije, [[ACTH stimulacijski test]] najbolji je početni test, jer može razlikovati primarnu i sekundarnu adrenalnu insuficijenciju.<ref name=":0"/> Ako nivoi [[kortizol]]a ostanu niski nakon ACTH-stimulacije, tada je dijagnoza primarna adrenalna insuficijencija.<ref name=":0"/> Ako se nivoi kortizola povećaju nakon ACTH-stimulacije, tada je dijagnoza ili sekundarna ili tercijarna adrenalna insuficijencija.<ref name=":0"/> [[Test kortikotropin-oslobađajućeg hormona]] tada može razlikovati sekundarnu i tercijarnu adrenalnu insuficijenciju.<ref name=":0"/> Dodatno testiranje može uključivati bazalne koncentracije ACTH, [[renin]]a i [[aldosteron]]a u [[krvna plzma|plazmi]], kao i [[Osnovni metabolički panel|panel biohemijskih analiza krvi]] za provjeru [[elektrolit]]nog disbalansa.<ref name=":0"/> Ovisno o vrsti adrenalne insuficijencije, postoji nekoliko mogućih uzroka i stoga mnogo različitih načina testiranja (pogledajte [[#Uzroci|Uzroci]] iznad). Za primarnu adrenalnu insuficijenciju, najčešći uzrok je autoimunski adrenalitis ([[Addisonova bolest]]); stoga treba provjeriti [[autoantitijela]] na 21-hidroksilazu.<ref name=":0" /> Strukturne abnormalnosti nadbubrežnih žlijezda mogu se otkriti na [[CT-snimak|CT-snimanju]].<ref name=":0" /> Za sekundarnu i tercijarnu adrenalnu insuficijenciju, može se dobiti [[Magnetna rezonanca mozga|MRI mozga]] za otkrivanje strukturnih abnormalnosti kao što su mase, metastaze, [[krvarenje]], [[infarkt]] ili [[infekcija]].<ref name=":0"/> {{clear}} === Efekti === {| border="4" cellspacing="1" cellpadding="4" style="text-align:center; margin:10px;" |- | style="background:#ddcef2" | '''[[patologija|Izvor patologije]]'''|| style="background:#cef2e0" |'''[[CRH]]'''|| style="background:#cef2e0" |'''[[ACTH]]'''|| style="background:#cef2e0" |'''[[DHEA]]'''|| style="background:#cef2e0" |'''DHEA-S'''|| style="background:#cef2e0" |'''[[Kortizol]]'''||style="background:#cef2e0;" |'''[[Aldosteron]]'''|| style="background:#cef2e0" |'''[[Renin]]'''|| style="background:#cef2e0" |'''Na'''|| style="background:#cef2e0" |'''K'''|| style="background:#f2e0ce" |'''Uzroci'''⁵ |- | style="background:#cedff2" | '''[[Hipotalamus]]'''<br />(tercijarna)¹|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8"|Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak³||style="background:#F8F8F8" |Normalan|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak||style="background:#F8F8F8" | Tumor hipotalamusa (adenom), [[Antitijela]], [[ekologija|Okolina]] (tj. toksini), [[Povreda glave]] |-| style="background:#cedff2" | '''[[Hipofiza]]'''<br />(sekundarna)|| style="background:#F8F8F8" |Visok²|| style="background:#F8F8F8"|Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak³||style="background:#F8F8F8" |Normalan|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Normalan||style="background:#F8F8F8" |Tumor hipofize ([[adenom]]), antitijela, okolina, povreda glave, '''hirurško uklanjanje'''⁶, [[Sheehanov sindrom]] |- | style="background:#cedff2" | '''[[Nadbubrežna žlijezda]]'''<br />(primarna)⁷|| style="background:#F8F8F8" |Visok|| style="background:#F8F8F8"|Visok|| style="background:#F8F8F8" |Visok|| style="background:#F8F8F8" |Visok|| style="background:#F8F8F8" |Nizak⁴||style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak|| style="background:#F8F8F8" |Nizak||style="background:#F8F8F8" |Adrenalni tumor (adenom), [[Stres]], [[Antitijela]], okolina, [[Addisonova bolest]], [[Fizička trauma|Trauma]], hirurško uklanjanje ([[Segmentna resekcija|Resekcija]]), Milijarna [[Tuberkuloza]] [[Nadbubrežne žlijezde]] |} {| border="2" cellspacing="1" cellpadding="2" style="margin:10px;" |- | '''1'''|| Automatski uključuje dijagnozu sekundarnog ([[hipopituitarizam|hipopituitarizma]]) |- | '''2'''|| Samo ako je proizvodnja CRH u [[hipotalamus]]u netaknuta |- | '''3'''|| Vrijednost se udvostručuje ili više prilikom stimulacije |- | '''4'''|| Vrijednost manja od dvostruke u stimulaciji |- | '''5'''|| Najčešći, ne uključuje sve moguće uzroke |- | '''6'''|| Obično zbog vrlo velikog tumora (makroadenom) |- | '''7'''|| Uključuje [[Addisonova bolest|Addisonovu bolest]] |} {{clear}} ==Liječenje== Općenito, liječenje adrenalne insuficijencije zahtijeva nadoknadu deficitnih [[hormon]]a, kao i liječenje bilo kojeg osnovnog uzroka.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> Sve vrste adrenalne insuficijencije zahtijevaju nadoknadu [[glukokortikoid]]a.<ref name=":0"/><ref name=":1" /> Mnogi slučajevi (obično primarna adrenalna insuficijencija) također će zahtijevati nadoknadu [[mineralokortikoid]]a.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> U rjeđim slučajevima, nadoknada [[androgen]]a može biti indicirana, obično kod pacijentica s poremećajima raspoloženja i promjenama u blagostanju.<ref name=":0"/><ref name=":1"/> * Liječenje adrenalne krize (akutne) ** Intravenske tekućine<ref name="ch164b.html" /><ref name=":0"/><ref name=":1"/> ** Intravenske glukokortikoidi<ref name="ch164b.html"/><ref name=":0" /><ref name=":1"/> *** Obično se koristi [[hidrokortizon]] (Cortef), ali se može i [[deksametazon]] (Decadron), ako su dijagnostičke studije neophodne, jer deksametazon ne utiče na rezultate testiranja. ** Potporne mjere i korekcija bilo kakvih dodatnih problema kao što su [[elektrolit]]ske abnormalnosti<ref name=":0" /><ref name=":1" /> * Liječenje hronične adrenalne insuficijencije ** Nedostatak glukokortikoida (nizak [[kortizol]]) *** Oralni glukokortikoidi<ref name=":0"/><ref name=":1"/> **** [[Hidrokortizon]] (robno ime: Cortef), ili **** [[Prednizon]] (robno ime: Deltasone), ili **** [[Deksametazon]] (robno ime: Decadron) ** Liječenje nedostatka mineralokortikoida (nizak aldosteron) *** Oralni mineralokortikoidi<ref name=":0" /><ref name=":1" /> **** [[Fludrokortizon-acetat|Fludrokortizon]] (robno ime: Florinef) ** Nedostatak spolnih hormona (nizak androgen) *** Oralni androgeni<ref name=":0" /><ref name=":1" /> **** [[Dehidroepiandrosteron]] (DHEA) == Prognoza == Primarna adrenalna insuficijencija predisponira veći rizik od smrti, uglavnom zbog infekcije, kardiovaskularnih bolesti i adrenalne krize.<ref name=":0"/> Odgođena dijagnoza može narušiti kvalitet života, a nedostatak liječenja donosi visoku [[smrtnost]].<ref name=":0"/> Međutim, uz pravilnu dijagnozu, praćenje i liječenje, osobe s adrenalnom insuficijencijom mogu normalno živjeti.<ref name=":1"/> == Epidemiologija == Najčešći uzrok [[primarna adrenalna insuficijencija|primarne adrenalne insuficijencije]] (Addisonove bolesti) općenito je [[autoimunski adrenalitis]].<ref name=":0"/> Prevalencija Addisonove bolesti kreće se od 5–221/milion, u različitim zemljama.<ref name="pmid31321757">{{cite journal | vauthors = Betterle C, Presotto F, Furmaniak J | title = Epidemiology, pathogenesis, and diagnosis of Addison's disease in adults | journal = J Endocrinol Invest | volume = 42 | issue = 12 | pages = 1407–1433 | date = decembar 2019 | pmid = 31321757 | doi = 10.1007/s40618-019-01079-6 | s2cid = 197663861 | url = }}</ref> Kod djece, [[kongenitalna adrenalna hiperplazija]] (CAH) najčešći je uzrok adrenalne insuficijencije, sa incidencijom od 1/14.200 živorođene djece.<ref name=":1"/> == Također pogledajte == * [[Addisonova bolest]] – primarna adrenokortikalna insuficijencija * [[Adrenalni zamor]] (hipoadrenija) – termin koji se koristi u alternativnoj medicini za opisivanje pretpostavljene iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda * [[Cushingov sindrom]] – prekomjerna proizvodnja kortizola * [[Test tolerancije na insulin]] – još jedan test koji se koristi za identifikaciju podtipova adrenalne insuficijencije * [[Poremećaj nadbubrežne žlijezde]] ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Dodatni izvori == * {{cite journal |last1=Bornstein |first1=Stefan R. |last2=Allolio |first2=Bruno |last3=Arlt |first3=Wiebke |last4=Barthel |first4=Andreas |last5=Don-Wauchope |first5=Andrew |last6=Hammer |first6=Gary D. |last7=Husebye |first7=Eystein S. |last8=Merke |first8=Deborah P. |last9=Murad |first9=M. Hassan |last10=Stratakis |first10=Constantine A. |last11=Torpy |first11=David J. |title=Diagnosis and Treatment of Primary Adrenal Insufficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |date=februar 2016 |volume=101 |issue=2 |pages=364–389 |doi=10.1210/jc.2015-1710 |pmid=26760044 |pmc=4880116 }} {{Medicinski izvori | DiseasesDB = | ICD11 = {{ICD11|5A74}} | ICD10 = {{ICD10|E|27|1|e|20}}-{{ICD10|E|27|4|e|20}} | ICD9 = {{ICD9|255.4}} | ICDO = | OMIM =300100 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = emerg | eMedicineTopic = 16 | MeshID = D000309 }} {{Hipotalamusna bolest }} {{Vrste šokova}} {{DEFAULTSORT:Adrenal Insufficiency}} [[Kategorija:Poremećaji nadbubrežne žlijezde]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Simptomi]] [[Kategorija:Sindromi]] [[de:Nebennierenrindeninsuffizienz]] k92cqbcw5cuw4awjalysb7gsr9fctja 0 534683 3894571 3847957 2026-06-06T10:11:56Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894571 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bune | slika = Blagaj – Vrelo Bune 1.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Vrelo Bune i Blagajska tekija ispod stijene | photo_caption = Vrelo Bune s [[Blagajska tekija|Blagajskom tekijom]] | koordinate = {{coord|43|15|25|N|17|54|15|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Blagaj]], [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = Kraški sistem istočne Hercegovine | visina = 56 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vodotok = [[Buna (rijeka)|Buna]] | protok = 3–120 | temperatura = 10–11 | mapframe_zoom = 14 }} '''Vrelo Bune''' jest [[kraško vrelo]] [[Rijeka|rijeke]] [[Buna|Bune]] u [[Blagaj]]u, jugoistočno od [[Mostar]]a. Smješteno je u podnožju strme krečnjačke stijene, uz [[Tekija u Blagaju|Blagajsku tekiju]], i čini jednu od najprepoznatljivijih prirodno-graditeljskih cjelina u [[Hercegovina|Hercegovini]]. U hidrogeološkoj literaturi opisuje se kao snažno uzlazno sifonsko kraško vrelo, s velikim kolebanjem protoka i razvijenim podzemnim kanalima.<ref name="IUGS">{{cite web |title= Vrelo Bune Spring |url=https://iugs-geoheritage.org/geoheritage_sites/vrelo-bune-spring/ |website= International Union of Geological Sciences – Geoheritage Sites |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo je na jugoistočnom rubu Blagaja, na lijevoj strani doline [[Neretva|Neretve]], približno 12&nbsp;km od Mostara. Buna iz njega istječe kao već formirana rijeka i nakon kratkog toka ulijeva se u Neretvu kod naselja [[Buna (Mostar)|Buna]]. Širi prostor Blagaja pripada području prelaza između kraških zaravni [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]] i dolinskog sistema Neretve, što je odredilo i hidrološke osobine izvorišta. [[UNESCO]]-ov opis prirodno-graditeljske cjeline Blagaja navodi da izvor Bune sa stijenama ima obilježja geomorfološkog i hidrološkog prirodnog spomenika, dok se vrijednost cjeline zasniva na povezanosti vode, stijenskog sklopa, naselja i graditeljskog naslijeđa.<ref name="UNESCO">{{cite web |title=The natural and architectural ensemble of Blagaj |url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5280/ |website= UNESCO World Heritage Centre |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Hidrogeologija == Vrelo nastaje na kontaktu [[Kreda|krednih]] [[krečnjak]]a i [[eocen]]skog [[fliš]]a. Voda izbija iz pećinskog otvora ispod visoke stijene, pri čemu je tektonski sklop presudan za formiranje izvorišta i okolnog kraškog reljefa.<ref name="IUGS"/> U stručnim opisima klasificira se kao uzlazno sifonsko kraško vrelo, što znači da voda iz dubljih kraških kanala pod pritiskom izlazi prema površini. Minimalni protok vrela iznosi 3 [[Kubni metar|m³]]/[[Sekunda|s]], srednji 23,7 m³/s, dok najveći zabilježeni protoci dosežu 120 m³/s. Na Buni je u januaru 1971. zabilježen protok 380 m³/s, što pokazuje izrazitu promjenjivost sistema pri visokim vodama.<ref name="IUGS"/> Temperatura vode iznosi 10–11 [[Celzijev stepen|°C]].<ref name="IUGS"/> Ronilačka istraživanja sifonskog sistema počela su 1973, a nastavljena su u ekspedicijama 1984, 1999. i 2003. Ukupna istražena dužina potopljenih sifona iznosi 520 m, dok je vertikalna razlika između najdublje istražene tačke i izlaza vode 72 m.<ref name="IUGS"/> Procijenjeno slivno područje vrela obuhvata 1100&nbsp;km², uključujući [[Nevesinjsko polje]], sliv [[Zalomka|Zalomke]] i širi prostor [[Velež (planina)|Veleži]].<ref name="IUGS"/> == Prirodno i graditeljsko naslijeđe == Neposredno uz izvor je Blagajska tekija, [[derviš]]ki kompleks podignut u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskom periodu]], čiji je položaj neposredno vezan za stijenu, pećinski otvor i tok Bune. Veza prirodnog oblika i sakralne [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmanske arhitekture]] učinila je lokalitet jednim od najpoznatijih primjera gradnje u kraškom pejzažu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je "Prirodno-graditeljsku cjelinu – Tekija u Blagaju na Buni" nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="KONS">{{cite web |title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela |url=https://kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela?lang=bs |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Prirodno i urbano područje Blagaja uvršteno je i na Tentativnu listu UNESCO-a 2007.<ref name="UNESCO"/> Arhitekt [[Ahmet Hadrović]] u radu o Vrelu Bune opisuje lokalitet kroz odnos vode, čovjeka i izgrađenog prostora, naglašavajući da se prirodna sredina, duhovno naslijeđe i arhitektonske strukture čitaju kao jedinstvena cjelina.<ref name="Hadrovic">{{cite journal |last= Hadrović |first= Ahmet |title=Water and man: The river Buna spring in the Blagaj |journal=International Journal of Multidisciplinary Research and Growth Evaluation |volume=3 |issue=6 |pages=33–41 |year=2022 |url=https://www.allmultidisciplinaryjournal.com/article/1112/water-and-man-the-river-buna-spring-in-the-blagaj |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery> Blagaj - source of the Buna river.jpg|Izvor Bune ispod stijene Blagaj – Vrelo Bune 1.jpg|Vrelo Bune i tekija Blagaj – Vrelo Bune 2.jpg|Izlaz vode iz pećinskog otvora Blagaj – Vrelo Bune 3.jpg|Stijena iznad izvora Blagaj – Vrelo Bune 4.jpg|Buna neposredno nakon izvora Blagaj, Dervish House and Buna River (44304160421).jpg|Blagajska tekija i Buna Buna source.jpg|Voda na izlazu iz vrela Buna spring.jpg|Vrelo i okolni pejzaž Source of the Buna river.jpg|Izvorišni dio Bune Vrelo Bune i tekija.jpg|Tekija uz Vrelo Bune </gallery> == Literatura == * {{cite book |last=Milanović |first=Petar |title=Karst of East Herzegovina and Dubrovnik Littoral |publisher=Springer |year=2023 |isbn=978-3-031-28120-4}} * {{cite book |last=Stevanović |first=Zoran |chapter=Major Springs of Southeastern Europe and Their Utilization |editor-last=Kresic |editor-first=Neven |editor2-last=Stevanović |editor2-first=Zoran |title=Groundwater Hydrology of Springs |publisher=Butterworth-Heinemann |year=2010 |pages=389–410 |doi=10.1016/B978-1-85617-502-9.00010-4}} * {{cite journal |last=Hadrović |first=Ahmet |title=Water and man: The river Buna spring in the Blagaj |journal=International Journal of Multidisciplinary Research and Growth Evaluation |volume=3 |issue=6 |pages=33–41 |year=2022}} == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Blagaj]] [[Kategorija:Mostar]] [[Kategorija:Neretva]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] dk9vbyezg9mi2vjx2ew8684o1hs0brz 0 534684 3894570 3891259 2026-06-06T10:11:53Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894570 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Adrenalna kriza | sinonimi = Akutna adrenalna insuficijencija, Addisonova kriza, Akutno zatajenje nadbubrežne žlijezde.<ref name="Monarch Initiative u386">{{Cite web |title=Monarch Initiative |url=https://monarchinitiative.org/MONDO:0019801 |access-date=8. 12. 2023 |website=Monarch Initiative}}</ref> | slika = AdrenalCrisis.jpg | opis_slike = 49-godišnji muškarac s adrenalnom krizom. Izgled pokazuje nedostatak dlaka na licu, [[dehidracija|dehidraciju]], [[znak kraljice Ane]] (panel A), [[bljedilo|blijedu kožu]], mišićavost i [[gubitak težine]], te gubitak dlaka na tijelu (panel B). | specijalnost = [[Hitna medicina]], [[Endokrinologija]] | simptomi = [[Vrtoglavica]], [[pospanost]], [[konfuzija]], [[gubitak svijesti]], [[mučnina]], [[povraćanje]], [[bol u trbuhu]], [[Anoreksija|smanjen apetit]], ekstremni [[Umor|iscrpljenost]], nenamjerni [[gubitak težine]], [[slabost]], [[hipotenzija]] <ref name="Elshimy_2023">{{Cite book |title=StatPearls |vauthors=Elshimy G, Chippa V, Kaur J, Jeong JM |date=13. 9. 2023 |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |chapter=Adrenal Crisis |pmid=29763143 |access-date=8. 12. 2023 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK499968/}}</ref> | komplikacije = [[epilepsijski napad|Napadi]], [[srčana aritmija]], [[Disfunkcija organa|oštećenje organa]], [[koma]], [[smrt]]<ref name="Elshimy_2023"/> | pojava =''[[In utero]]'' ili u kasnijoj [[životna dob|dobi]] | trajanje =Doživotno ili povremeno | vrste =Primarna, seundarna i tercijarna | uzroci = [[Adrenalna insuficijencija]], [[tiretoksikoza]], infekcije, trauma, [[trudnoća]], [[operacija]]ref name="Elshimy_2023"/> | rizici = [[Adrenalna insuficijencija]], [[Autoimunski poliendokrini sindrom|poliglandularni autoimunski sindromi]], [[glukokortikoidi]], [[levotiroksin]], [[rifampicin|rifampin]]<ref name="Elshimy_2023" /> | dijagnoza = [[Adrenokortikotropni hormon|ACTH]], [[osnovni metabolički panel]], [[kortizol]]<ref name="Elshimy_2023" /> | diferencijalna_dijagnoza = [[Infarkt miokarda]], trauma, [[stres]], [[miksedem koma]], [[cirkulatorni šok]], [[septički šok]] [[infekcija]]<ref name="Elshimy_2023" /> | prevencija = Davanje intramuskularnog [[hidrokortizon]]a kod kuće i primjena pravila bolovanja<ref name="Elshimy_2023" /> | liječenje = nadoknada [[steroid]]a, [[reanimacija tekućinom]]{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e5}} | lijek= [[Hidrokortizon]] | prognoza = Osobe s adrenalnom insuficijencijom češće umiru od adrenalne krize nego od drugih uzroka smrti; stopa smrtnosti od adrenalnih kriza može iznositi 6%. | frekvencija = 6–8% onih sa [[adrenalna insuficijencija|adrenalnom insuficijencijom]], godišnje | smrtnost = Stopa smrtnosti od 6%{{sfn | Hahner | Spinnler | Fassnacht | Burger-Stritt | 2015 | p=407}} }} '''Adrenalna kriza''', također poznata kao '''Addisonova kriza''' ili '''akutna adrenalna insuficijencija''', komplikacija je adrenalne insuficijencije koja ugrožava život. [[Hipotenzija]] i [[hipovolemijski šok]] su glavni simptomi adrenalne krize. Ostali simptomi uključuju slabost, [[Anoreksija|anoreksiju]], [[mučnina|mučninu]], [[povraćanje]], [[groznica|groznicu]], [[umor]], abnormalne [[elektrolit]]e, [[konfuzija|konfuziju]] i [[koma|komu]]. Laboratorijskim testovima se može otkriti nizak nivo natrija, visok nivo kalija, [[Limfocitoza|visok broj limfocita]], [[eozinofilija|visok nivo eozinofila]], [[nizak nivo šećera u krvi]] i rijetko visok nivo kalcija. Najveći okidač za adrenalnu krizu su gastrointestinalne bolesti. Osobe sa primarnom adrenalnom insuficijencijom imaju veći rizik od adrenalne krize. Fiziološki mehanizmi koji leže u osnovi adrenalne krize uključuju gubitak tipičnog inhibitornog efekta endogenih glukokortikoida na upalne citokine. Kada neko sa adrenalnom insuficijencijom pokazuje simptome adrenalne krize, liječenje mora odmah započeti. Da bi se dijagnosticirala adrenalna kriza, mjere se serumski [[glukokortizol]], [[aldosteron]], adrenokortikotropni hormon [[ACTH]], [[renin]] i [[dehidroepiandrosteron-sulfat]]. Nizak nivo kortizola manji od 3&nbsp;mg/dL, mjeren rano ujutro ili tokom stresnog perioda, ukazuje na dijagnozu adrenalne insuficijencije. Prilagođen recept i strategije za davanje dodatnih glukokortikoida za fiziološki stres ključne su preventivne mjere. Kada neko doživi adrenalnu krizu, potreban mu je hitan parenteralni glukokortizon. Oko 6-8% osoba sa adrenalnom insuficijencijom doživi adrenalnu krizu u nekom trenutku svake godine. Stopa smrtnosti povezana sa adrenalnim krizama je do 6%. ==Znaci i simptomi== Kod čak 50% osoba s [[Addisonova bolest|Addisonovom bolešću]], adrenalna kriza može biti prvi pokazatelj adrenalne insuficijencije. Dijagnoza se često odgađa jer većina simptoma adrenalne insuficijencije nije specifična i razvija se podmuklo.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e2}} Hipotenzija i šok koji ne reaguju na vazopresore ili nadoknadu tečnosti glavni su znaci adrenalne krize.{{sfn | Tucci | Sokari | 2014 | p=474}} Those in an adrenal crisis can deteriorate quickly, usually within a few hours.{{sfn | Claessen | Andela | Biermasz | Pereira | 2021 | p=4}} Gastrointestinalni simptomi poput mučnine, povraćanja, anoreksije i bolova u trbuhu česti su kod adrenalne insuficijencije i mogu dovesti do pogrešne dijagnoze. Ostali simptomi adrenalne krize uključuju jak umor, vrtoglavicu, difuzne bolove u udovima i leđima, malaksalost i slabost.{{sfn|Claessen|Andela|Biermasz|Pereira|2021|p=4}}{{sfn|Tucci|Sokari|2014|p=474}} Čest znak adrenalne krize je [[groznica]], koja je posljedica istovremene bolesti ili oslobađanja [[citokin]]a. Neurokognitivni simptomi mogu varirati od agitacije, problema s koncentracijom i depresije, do [[delirij]]a i kome.{{sfn|Claessen|Andela|Biermasz|Pereira|2021|p=4}} Tokom adrenalne krize, laboratorijski testovi mogu pokazati nizak nivo natrijuma ([[hiponatremija]]), visok nivo kalija ([[hiperkalemija]]), visok broj [[limfocit]]a ([[limfocitoza]]), visok broj [[eozinofil]]a ([[eozinofilija]]), nizak nivo šećera u krvi ([[hipoglikemija]]), a rijetko visok nivo kalcija ([[hiperkalcemija]]).{{sfn|Rushworth|Torpy|Falhammar|2020|p=628}} U adrenalnoj krizi, javlja se hipotenzija, zbog niskog nivoa kortizola i smanjenog volumena.{{sfn|Dineen|Thompson|Sherlock|2019|p=5}} Hipovolemija može biti otporna na vazopresore i tekućine ako se ne identificira. Kod sekundarne adrenalne insuficijencije, hiponatremija je rezultat smanjenog izlučivanja vode bez elektrolita putem bubrega i nemogućnosti suzbijanja vazopresina.{{sfn|Puar|Stikkelbroeck|Smans|Zelissen|2016|p=339.e2}} Hiponatremija kod primarne adrenalne insuficijencije uzrokovana je istovremenim nedostatkom [[aldosteron]]a, što rezultira smanjenjem volumena, natriurezom i hiperkalijemijom. Hiperkalcemiju izaziva smanjeno izlučivanje kalcija i ubrzana resorpcija kostiju tokom adrenalne krize, što se može pogoršati smanjenjem volumena. Hipovolemija i hipoglikemija mogu uzrokovati različite stepene bubrežne insuficijencije zbog smanjene [[glukoneogenez]]e.{{sfn|Claessen|Andela|Biermasz|Pereira|2021|p=4}} ==Uzroci== Adrenalna kriza može biti uzrokovana adrenalnom insuficijencijom. Adrenalna insuficijencija može se klasificirati na primarnu adrenalnu insuficijenciju uzrokovanu stanjima koja utiču na koru nadbubrežne žlijezde ([[adrenalni korteks]]), sekundarnu adrenalnu insuficijenciju zbog nedostatka adrenokortikotropnog hormona (ACTH) uzrokovanog stanjima koja utiču na hipotalamus ili hipofizu, ili tercijarnu adrenalnu insuficijenciju uzrokovanu prekomjernom izloženošću glukokortikoidima. Adrenalna insuficijencija može biti uzrokovana autoimunim poremećajima kao što su autoimunski adrenalitis, [[autoimunski poliglandularni sindrom]] i limfocitni hipofizitis, ili kongenitalnim poremećajima kao što su kongenitalna adrenalna hiperplazija, adrenoleukodistrofija, porodičnini nedostatak glukokortikoida, kombinovani nedostatak hormona hipofize i mutacija proopiomelanokortina (POMC). [[Adrenalna insuficijencija]] može biti uzrokovana i operacijama hipofize ili nadbubrežne žlijezde. Infekcije poput [[tuberkuloza|tuberkuloze]], [[histoplazmoza|histoplazmoze]], [[HIV]]-a i [[citomegalovirus|CMV-a]] također mogu uzrokovati insuficijenciju nadbubrežne žlijezde. Poznato je da i [[infiltrativni poremećaji]] poput [[sarkoidoza|sarkoidoze]], [[amiloidoza|amiloidoze]] i [[hemokromatoza|hemokromatoze]] uzrokuju insuficijenciju nadbubrežne žlijezde. [[Krvarenje]] u hipofizi i nadbubrežnim žlijezdama, [[Waterhouse-Friderichsenov sindrom]], [[vaskulitis]], [[apopleksija hipofize]] i [[Sheehanov sindrom]] vaskularni su poremećaji koji mogu uzrokovati insuficijenciju nadbubrežne žlijezde. Tumori na hipofizi ili metastaze raka također mogu uzrokovati insuficijenciju nadbubrežne žlijezde.{{sfn | Martin-Grace | Dineen | Sherlock | Thompson | 2020 | p=80}} Upotreba [[egzogen]]ih steroida je najčešći uzrok adrenalne insuficijencije, a oni koji koriste steroide također rizikuju od adrenalne krize. Adrenalna kriza može biti izazvana naglim i često nenamjernim prekidom uzimanja steroida. Ova [[hipotalamus-hipofiza-adrenalna osa]] potiskuje se upotrebom [[glukokortikoid]]a u [[rektum]]skim preparatima, spinalnim injekcijama, [[intradermalna injekcija|injekcijama u dermis]], [[intraartikularna injekcija|injekcijama u zglob]], [[nazalni sprej|nazalnim]], [[inhalacijski kortikosteroidi|inhaliranim]] ili lokalnim [[glukokortikoid|steroidima koji se primjenjuju na kožu]]. U farmakološkim dozama, [[medroksiprogesteron]] i [[megestrol]] također pokazuju značajan [[glukokortikoid]]ni učinak. Ovaj rizik može se povećati, ako se steroidi koriste istovremeno s [[ritonavir]]omk koji inhibira jetreni [[enzim]] [[CYP3A]], koji razgrađuje steroide.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | pp=339.e3-339.e4}} Postoji veći rizik od supresije nadbubrežne žlijezde, s dužim trajanjem primjene, većim dozama i oralnim i intraartikularnim pripravcima steroida. Ipak, nijedna količina, vremenski okvir ili način primjene ne mogu pouzdano predvidjeti insuficijenciju nadbubrežne žlijezde.{{sfn|Broersen|Pereira|Jørgensen|Dekkers|2015|p=2176}} ===Faktori rizika=== Zbog nedostatka [[mineralokortikoid]]a, povećanog rizika od [[dehidracija|dehidracije]] i hipovolemije, osobe s primarnom adrenalnom insuficijencijom imaju veći rizik od razvoja adrenalne krize u poređenju s osobama sa [[sekundarnom adrenalnom insuficijencijom]].{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e3}} Osobe koje imaju i sekundarnu adrenalnu insuficijenciju i [[diabetes insipidus]] imaju još veću vjerovatnoću da dožive adrenalnu krizu. Ovaj povećani rizik može se pripisati ili odsustvu [[vazokonstrikcija|vazokonstrikcije]] posredovane [[vazopresinski receptoro 1A|V1-receptorom]] u stresnim situacijama ili povećanom riziku od dehidracije.{{sfn|Puar|Stikkelbroeck|Smans|Zelissen|2016|p=339.e4}} Veći rizik od adrenalne krize povezan je s drugim medicinskim stanjima poput dijabetesa i astme, iako tačan mehanizam nije poznat. {{sfn|Rushworth|Torpy|Falhammar|2019|p=854}} Osobe s adrenalnom insuficijencijom imaju 50% rizika da dožive adrenalnu krizu u svom životu,{{sfn|Puar|Stikkelbroeck|Smans|Zelissen|2016|p=339.e4}} a oni koji su u prošlosti iskusili adrenalnu krizu podložniji su ponovnom razvoju adrenalne krize.{{sfn|Hahner|Spinnler|Fassnacht|Burger-Stritt|2015|p=414}} ===Okidači=== Poznati precipitirajući događaj može se naći u preko 90% epizoda adrenalne krize.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e2}} Najčešći uzrok adrenalne krize su [[infekcije]], posebno gastrointestinalne .{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e3}}{{sfn | Claessen | Andela | Biermasz | Pereira | 2021 | pp=4-5}} Adrenal crises can also be caused by major surgery, dental operations, pregnancy/labour, extreme weather, serious injury/accidents, intense physical activity, vaccines, and emotional stress.{{sfn | Claessen | Andela | Biermasz | Pereira | 2021 | p=5}} Oni koji imaju [[autoimunski poliendokrini sindrom tipa 2]] mogu imati i [[bolest štitne žlijezde|insuficijenciju štitne]] i [[nadbubrežne žlijezde]]. [[Levotiroksin]] može ubrzati [[metabolizam]] kortizola i izazvati adrenalnu krizu.{{sfn|Puar|Stikkelbroeck|Smans|Zelissen|2016|p=339.e4}} Nekoliko lijekova, uključujući [[hemoterapija|hemoterapijske]] i [[imunoterapija|imunoterapiju]], povezani su s povećanim rizikom od adrenalne krize. Poznato je da [[inhibitori imunoloških kontrolnih tačaka]] uzrokuju endokrine probleme, uključujući hipofizitis i [[adrenalitis]], s posljedičnom adrenalnom insuficijencijom.{{sfn|Claessen|Andela|Biermasz|Pereira|2021|p=5}}{{sfn|Barroso-Sousa|Barry|Garrido-Castro|Hodi|2018|p=178}} [[Barbiturat]]i i adrenostatički lijekovi mogu povećati rizik od adrenalne krize. Induktori [[citohrom P450 3A4]] pojačavaju [[metabolizam]] hidrokortizona, što dovodi do veće potrebe za hidrokortizonom jer se hidrokortizon brže metabolizira.{{sfn|Claessen|Andela|Biermasz|Pereira|2021|p=5}} ==Mehanizam== [[Slika:Glucocorticoid receptor.png|thumb|'''Lijevo:''' [[DNK-vezujući domen]] glukokortikoidnog receptora [[Proteinski dimer|homodimer]] u jedru u interakciji s [[DNK]]. <br>'''Desno:''' Vezivanje sintetskog glukokortikoida [[deksametazon]]a za [[ligand-vezujući domen]] receptora u citoplazmi.]] Apsolutni ili relativni nedostatak kortizola uzrokuje adrenalne krize jer nema dovoljno glukokortikoidne aktivnosti tkiva za očuvanje [[homeostaza|homeostaze]].{{sfn|Rushworth|Torpy|Falhammar|2019|p=853}} [[Kortizol]] ima poluživot od 70 do 120 minuta, što znači da nivo kortizola pada u roku od nekoliko sati nakon njegovog nedostatka.{{sfn | Scherholz | Schlesinger | Androulakis | 2019 | p=248}} Budući da kortizol modulira transkripciju gena koji sadrže element glukokortikoidnog odgovora, to utiče na mnoge različite gene. Fiziološki efekti niskog kortizola počinju gubitkom prirodne inhibitorne funkcije glukokortikoida na upalne [[citokin]]e. To dovodi do naglog porasta koncentracija citokina, što može izazvati groznicu, letargiju, [[anoreksija|anoreksiju]] i bol. Kao rezultat toga, nizak kortizol uzrokuje promjene u nivoima bijelih krvnih zrnaca, uključujući [[limfocitoza|limfocitozu]], [[eozinofilija|eozinofiliju]] i [[neutropenija|neutropeniju]]. Nizak nivo kortizola znači da gubi sposobnost da radi sa kateholaminima kako bi smanjio vaskularnu reaktivnost, što uzrokuje vazodilataciju i hipotenziju. Nizak kortizol ima negativan učinak na metabolizam jetre, što rezultira hipoglikemijom, smanjenom [[glukoneogeneza|glukoneogenezom]], nižim nivoima slobodnih masnih kiselina i [[aminokiselina]] u cirkulaciji.{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2019 | p=853}} Gubitak [[kortizol]]a potiskuje [[NF-κB|nuklearni faktor κB]] (NF-κB) i [[AP-1 transkripcijski faktor|aktivatorski protein 1]] (AP-1), što omogućava da se geni koji generišu upalne proteine aktiviraju bez ograničenja. To je zato što kortizol normalno inhibira vezivanje NF-κB za [[glukokortikoidni receptor]]. Pored toga, zbog zadržavanja kalija i gubitka natrija i vode, nedostatak [[mineralokortikoid]]a vjerovatno pogoršava adrenalne krize.{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2019 | p=853}} ==Dijagnoza== [[Slika:Change in plasma cortisol cycle over 24 hours.jpg|thumb|250x250px| Promjena ciklusa plazme [[kortizol]]a (mcg/dl) tokom 24 sata]] Kada se zna da osoba s adrenalnom insuficijencijom pokazuje simptome adrenalne krize, liječenje počinje prije dijagnostičkog testiranja.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e4}} Kada se sumnja na [[adrealna insuficijencija|insuficijenciju nadbubrežne žlijezde]], može se uzeti uzorak krvi za testiranje nivoa serumskog kortizola i [[adrenokortikotropni hormon|ACTH]], dok liječenje počinje dok se čekaju rezultati. Nakon što se akutno bolesna osoba oporavi, dijagnoza se može potvrditi.{{sfn | Dineen | Thompson | Sherlock | 2019 | p=6}} Adrenalna insuficijencija može se dijagnosticirati testiranjem nivoa [[renin]]a, [[dehidroepiandrosteron-sulfata]], [[aldosteron]]a, serumskog [[kortizol]]a i [[ACTH]].{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e4}} Visok nivo kortizola veći od 13 do 15&nbsp;mg/dL može isključiti dijagnozu. Nizak nivo kortizola manji od 3&nbsp;mg/dL, dobijen rano ujutro ili tokom stresnog perioda, snažno ukazuje na mogućnost adrenalne insuficijencije.{{sfn | Tucci | Sokari | 2014 | p=475}} U slučajevima primarne adrenalne insuficijencije, postoji odgovarajuće visok nivo ACTH; nasuprot tome, nizak ili neprimjereno normalan [[ACTH]] [[korelacija|korelira]] s tercijarnom ili sekundarnom adrenalnom insuficijencijom.{{sfn | Arlt | Allolio | 2003 | pp=1885–1886}} ==Prevencija== Prilagođeni recept, kao i plan za primjenu dodatnih glukokortikoida za fiziološki stres, važne su preventivne mjere. Ako oralni glukokortikoidi nisu opcija, može se koristiti parenteralni hidrokortizon, po mogućnosti kod kuće. Uređaji poput [[MedicAlert]] narukvica i ogrlica mogu upozoriti njegovatelje na mogućnost adrenalne krize kod onih koji nisu u stanju verbalno komunicirati.{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2019 | p=858}} [[Slika:Hydrocortisone 100mg vial white background.jpg|thumb| Bočica hidrokortizona od 100 mg]] Iako se o tačnoj dozi raspravljalo, općeprihvaćeno je da svako sa dokazanom adrenalnom insuficijencijom prima glukokortikoidnu zamjensku terapiju tokom stresnih perioda.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e5}} Preporučene količine [[glukokortikoid]]ne zamjene zavise od očekivanog stresa, a trenutne smjernice se zasnivaju na mišljenju stručnjaka.{{sfn | Simpson | Tomlinson | Wass | Dean | 2020 | p=374}} Iako mogu postojati varijacije u specifičnim režimima, većina se slaže da se stresne doze za jednostavne operacije brzo smanjuju i da ne traju duže od tri dana. To je zato što nepotreban višak steroida može dovesti do infekcija, lošeg [[zacjeljivanja rana]] i [[hiperglikenija|hiperglikemije]].{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e5}} Kod onih koji ne podnose oralne lijekove ili ne reaguju na stresne doze, nizak prag za početak parenteralne terapije hidrokortizonom može se koristiti kako bi se osigurala adekvatna sistemska apsorpcija, budući da gastroenteritis često prethodi adrenalnoj krizi.{{sfn | Hahner | Spinnler | Fassnacht | Burger-Stritt | 2015 | p=414}} and stress dose glucocorticoids may not always avoid an adrenal crisis.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e5}} Oni koji imaju povraćanje, hronični proljev ili neposrednu adrenalnu krizu primaju [[Intramuskularna injekcija|intramuskularno]] hidrokortizon. Pojedinci moraju biti spremni da si ga sami daju jer im se stanje može brzo pogoršati.{{sfn | Simpson | Tomlinson | Wass | Dean | 2020 | p=376}} Osobe s adrenalnom insuficijencijom mogu posjedovati ampulu hidrokortizona,{{sfn | Repping-Wuts | Stikkelbroeck | Noordzij | Kerstens | 2013 | p=20}} ali nisu svi vježbali injekciju, a većina će se oslanjati na medicinske stručnjake da im je daju u slučaju epizode adrenalne krize. Pojedinci mogu iskusiti značajno fizičko, kao i [[kognitivno oštećenje]] tokom bolesti, što može umanjiti njihovu sposobnost donošenja mudrih odluka ili davanja lijekova.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e5}} Stoga, svi sa adrenalnom insuficijencijom mogu dobiti obuku o intramuskularnoj upotrebi [[hidrokortizon]]a i edukaciju o tome kako prepoznati adrenalnu krizu, kao i pomoć bliskog člana porodice ili prijatelja.{{sfn | Simpson | Tomlinson | Wass | Dean | 2020 | p=376}} U slučaju da osoba koja pati od adrenalne insuficijencije izgubi svijest, mora dobiti potrebnu medicinsku pomoć. Istraživanje provedeno na 46 osoba sa [[adrenalna insuficijencija|adrenalnom insuficijencijom]] pokazalo je da neki medicinski stručnjaci nerado liječe stanje čak i kada im se na njega skrene pažnja.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | pp=339.e5-339.e6}}{{sfn | Hahner | Hemmelmann | Quinkler | Beuschlein | 2015 | p=497.501}} Samo 54% onih s adrenalnom insuficijencijom primilo je glukokortikoidnu terapiju u roku od 30 minuta od dolaska, iako je 86% onih s adrenalnom insuficijencijom odmah dobilo medicinsku pomoć u roku od četrdeset pet minuta od poziva u pomoć.{{sfn | Hahner | Hemmelmann | Quinkler | Beuschlein | 2015 | pp=499-500}} ==Liječenje== Dvije osnove liječenja adrenalne krize su nadomjesna terapija [[steroidi]]ma i [[Nadoknada tekućine|reanimacija tekućinom]].{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e5}} Kada se liječenje adrenalne krize započne što je prije moguće, ono može biti učinkovito u sprječavanju nepovratnih učinaka produžene hipotenzije.{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2019 | p=856}} Liječenje ne treba odgađati dok se rade dijagnostički testovi. Ako postoji razlog za sumnju, uzorak krvi može se odmah uzeti za testiranje [[Adrenokortikotropni hormon|ACTH]] i serumskog [[kortizol]]a; međutim, liječenje treba započeti odmah, bez obzira na rezultate testa. Nakon što se neko klinički oporavi, sigurno je potvrditi dijagnozu kod akutno bolesne osobe.{{sfn | Dineen | Thompson | Sherlock | 2019 | p=6}} U hitnim slučajevima, može se dati parenteralni hidrokortizon, što je prije moguće, intramuskularnom (IM) injekcijom dok se uspostavlja IV pristup, ili kao [[Bolus (medicina)|bolus]] injekcija od 100&nbsp;mg intravenskog (IV) hidrokortizona. Nakon ovog bolusa, 200&nbsp;mg hidrokortizona treba davati svaka 24 sata, bilo kontinuirano IV infuzijom ili, ako to nije moguće, u dozama od 50&nbsp;mg hidrokortizona po IV/IM injekciji svakih šest sati.{{sfn | Bornstein | Allolio | Arlt | Barthel | 2016 | p=367}} [[Hipovolemija]] i [[hiponatremija]] mogu se korigovati intravenskom reanimacijom tekućinom, korištenjem izotoničnog [[natrij-hlorid]]a 0,9%;{{sfn | Husebye | Allolio | Arlt | Badenhoop | 2014 | p=106}} [[hipoglikemija]] se može morati korigovati i intravenoznom [[dekstroza|dekstrozom]].{{sfn | Husebye | Allolio | Arlt | Badenhoop | 2014 | p=113}} Tokom prvog sata, mora se dati litar [[fiziološki rastvor|fiziološkog rastvora]] 0,9%.{{sfn | Husebye | Allolio | Arlt | Badenhoop | 2014 | p=112}} Naknadne nadoknade tekućine treba odrediti mjerenjem serumskih [[elektrolit]]a i provođenjem čestog [[Hemodinamika|hemodinamičkog]] praćenja.{{sfn | Husebye | Allolio | Arlt | Badenhoop | 2014 | p=113}} U slučajevima sekundarne adrenalne insuficijencije, nadoknada kortizola može uzrokovati [[diureza|diurezu]] vode i suzbiti [[vazopresin|antidiuretski hormon]]. Kada se kombinuje sa nadoknadom [[natrij]]a, ovi efekti mogu brzo ispraviti hiponatremiju, kao i [[sindrom osmotske demijelinizacije]]. Kao rezultat toga, mora se voditi računa da se nivo [[natrij]]a prilagodi za manje od 10 [[mEq]] tokom prvih 24 sata.{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e5}} Općeprihvaćeno je da dodatni tretman [[mineralokortikoid]]ima nije potreban pri dozama hidrokortizona većim od 50&nbsp;mg/dan jer postoji adekvatno djelovanje unutar [[mineralokortikoidnt receptor|ineralokortikoidnog receptora]].{{sfn | Puar | Stikkelbroeck | Smans | Zelissen | 2016 | p=339.e5}} Kod osoba koje imaju primarnu adrenalnu insuficijenciju, [[fludrokortizon]] treba započeti s naknadnim postupnim smanjivanjem doze; za većinu ljudi, dnevna doza od 50-200 mcg je adekvatna.{{sfn | Husebye | Allolio | Arlt | Badenhoop | 2014 | p=110}} Osobe s limfocitnim hipofizitisom mogu iskusiti i [[adrenalna insuficijencija|adrenalnu insuficijenciju]] i ''[[diabetes insipidus]]''. Bez obzira na to da li neko prima terapiju za [[dijabetes insipidus]] ili ne, davanje tečnosti treba provoditi pažljivo jer previše tečnosti može dovesti do hipernatremije, a premalo vode može uzrokovati hiponatremiju. [[Hiponatremija]] održava se obično pažljivom sinhronizacijom izlučivanja urina i infuzijom fiziološkog [[rastvor]]a.{{sfn|Rushworth|Torpy|Falhammar|2019|p=856}} ==Prognoza== Osobe s adrenalnom insuficijencijom češće umiru od adrenalne krize nego od drugih uzroka smrti; stopa smrtnosti od adrenalnih kriza može iznositi 6%.{{sfn | Hahner | Spinnler | Fassnacht | Burger-Stritt | 2015 | p=407}} Iako su simptomi mogli proći nezapaženo prije fatalne epizode, fatalne adrenalne krize su se dogodile i kod onih kojima nikada nije dijagnosticiran [[hipoadrenalizam]].{{sfn | Sævik | Åkerman | Grønning | Nermoen | 2018 | pp=191, 196}} ==Epidemiologija== Adrenalna kriza se javlja kod otprilike 6–8% osoba s adrenalnom insuficijencijom godišnje.{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2017 | p=337}} Osobe s [[Addisonova bolest|primarnim hipoadrenalizmom]] doživljavaju adrenalne krize nešto češće u usporedbi s onima sa [[sekundarna adrenalna insuficijencija|sekundarnom adrenalnom insuficijencijom]]. To je vjerovatno zbog činjenice da osobe sa primarnim hipoadrenalizmom nemaju [[mineralokortikoid]]no lučenje, a neke osobe sa sekundarnom adrenalnom insuficijencijom zadržavaju određenu količinu kortizola.{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2019 | p=854}} Uprkos različitim stepenima posljedične adrenalne supresije, osobe sa [[adrenalna insuficijencija|hipoadrenalizmom]] usljed dugotrajne terapije glukokortikoidima rijetko doživljavaju adrenalne krize.{{sfn | Rushworth | Chrisp | Torpy | 2018 | p=6}} ==Posebne populacije== ===Gerijatrija=== [[Datoteka:Coronal section of non-functioning pituitary adenoma.jpg|thumb|306x306px|[[T1-ponder|T-1 ponderirani]] postkontrastni [[Koronalna ravan|koronalni]] presjek nefunkcionalnog [[adenom hipofize|adenoma hipofize]]. Tumor se vidi kako se širi u desni [[kavernozni sinus]].]] Sve starosne grupe su podložne pogrešnoj klasifikaciji dijagnoze adrenalne krize,{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2017 | p=337}}, ali starije osobe mogu biti ranjivije ako se relativna hipotenzija ne procijeni, s obzirom na porast krvnog pritiska povezan sa starenjem.{{sfn | Goubar | Torpy | McGrath | Rushworth | 2019 | p=2199, 2201}} Moguće je pomiješati hiponatremiju, uobičajeni znak adrenalne insuficijencije ili adrenalne krize, sa [[sindromom neodgovarajućeg lučenja antidiuretskog hormona]], koji je često uzrokovan bolešću, lijekovima ili samim [[starenje]]m.{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2020 | p=632}} Liječenje [[adenom hipofize|tumora hipofize]] i široko rasprostranjena upotreba [[opioid]]a za bol, kao i [[egzogen]]a glukokortikoidna terapija za brojna stanja koja postaju sve češća kod osoba starijih od 60 godina, glavni su uzroci nove dijagnoze adrenalne insuficijencije kod starijih osoba.{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2020 | p=630}}{{sfn | Rushworth | Chrisp | Torpy | 2018 | p=4}} Adrenalna kriza se češće javlja kod starijih osoba.{{sfn | Iwasaku | Shinzawa | Tanaka | Kimachi | 2017 | p=2, 4, 8}} [[Infekcija urinarnog trakta]], posebno kod starijih žena, često su povezane s adrenalnom krizom, kao i [[upala pluća]] i pogoršanje [[HOBP]]. Unutar ove dobne skupine, s adrenalnim krizama povezan je [[celulitis]] i može biti češći kod osoba s osjetljivom kožom koje su bile izložene većim dozama [[glukokortikoid]]a. Starije odrasle osobe, posebno one koje imaju primarnu adrenalnu insuficijenciju, često doživljavaju padove i prijelome, što može biti povezano s [[Ortostatska hipotenzija|posturalnom hipotenzijom]].{{sfn | Rushworth | Torpy | Falhammar | 2020 | p=633}} Starije osobe imaju veću stopu smrtnosti od adrenalne krize, barem dijelom zbog postojanja komorbiditeta koji otežavaju liječenje.{{sfn | Quinkler | Ekman | Zhang | Isidori | 2018 | p=32}} Iako su studije o prevalenciji adrenalne krize kod starijih odraslih osoba ograničene, jedna populacijska studija o prijemima u bolnicu zbog adrenalne krize otkrila je da se incidencija povećava s godinama kod starijih osoba, od 24,3 (60–69 godina) do 35,2 (70–79 godina) i 45,8 (80+ godina) na milion godišnje. Ovo je značajno više u poređenju s općom stopom prijema odraslih, koja iznosi 15,0 na milion osoba, godišnje u istoj populaciji.{{sfn | Rushworth | Torpy | 2014 | p=2, 3}} ===Trudnoća=== Većina slučajeva adrenalne insuficijencije se identifikuje prije začeća. Budući da se simptomi ''[[hyperemesis gravidarum]]'' (]]umor], [[povraćanje]], [[mučnina]] i blaga [[hipotenzija]]) i normalne trudnoće (mučnina i povraćanje) preklapaju, obično postoji malo kliničkih indikacija adrenalne insuficijencije tokom trudnoće.{{sfn | Manoharan | Sinha | Sibtain | 2020 | p=5}}{{sfn | MacKinnon | Eubanks | Shay | Belson | 2021 | p=e00278}} Neliječena adrenalna kriza može uzrokovati teške probleme i kod [[trudnoća|majke]] i kod [[fetus]]a, kao što su neadekvatno zarastanje rana, infekcija, [[venska tromboza|venska tromboembolija]], produženi boravak u bolnici, [[prijevremeni porođaj]], [[intrauterino ograničenje rasta|fetalno intrauterino ograničenje rasta]] i povećan rizik od [[carski rez|porođaja carskim rezom]]. Pojava adrenalne krize tokom trudnoće je rijetka, čak i kod osoba koje imaju dokumentovanu istoriju adrenalne insuficijencije. U jednoj studiji, trudnoća je identificirana kao okidač za adrenalnu krizu kod 0,2% od 423 učesnika. U drugoj studiji, samo 1,1% od 93 učesnika u studiji koji su imali poznatu insuficijenciju iskusili su adrenalnu krizu tokom trudnoće.{{sfn|MacKinnon|Eubanks|Shay|Belson|2021|p=e00278}} ===Djeca=== [[Datoteka:CT scan shows enlarged adrenals with masses consistent with congenital adrenal hyperplasia due to 21-hydroxylase deficiency.png|thumb|239x239px|[[Fluorodeoksiglukoza (18F)|Fluorodeoksiglukoza]] [[PET-CT]] skeniranje pokazuje uvećanu [[Nadbubrežns žlijezda|adrenalne žlijezde]] s masama. Genetska i biohemijska obrada bila je u skladu s [[kongenitalna adrenalna hiperplazija zbog nedostatka 21-hidroksilaze|kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom zbog nedostatka 21-hidroksilaze]].]] Uobičajen nalaz kod djece koja doživljavaju adrenalnu krizu je [[hipoglikemija]]. Ovo može dovesti do [[epilepsijski napad|napada]], što može rezultirati trajnim oštećenjem mozga ili čak smrću.{{sfn | Rushworth | Torpy | Stratakis | Falhammar | 2018 | p=343}} Zbog problema s razvojem [[nadbubrežna žlijezda|adrenomedularnog]] sistema, kao i s proizvodnjom [[epinefrin]]skog sistema, [[hipoglikemija]] može biti izraženija u kontekstu akutne adrenalne insuficijencije kod kongenitalnih stanja, uključujući [[kongenitalna adrenalna hiperplazija|kongenitalnu adrenalnu hiperplaziju]], u poređenju s drugim oblicima [[Addisonova bolest|primarne adrenalne insuficijencije]]. Težina oštećenja [[enzim]]a u [[korelacija|korelaciji]] je sa stepenom adrenomedularne disfunkcije.{{sfn | Webb | Krone | 2015 | p=459}} Teška hiperkalemija povezana je također s potencijalno fatalnim [[srčana aritmija|srčanim aritmijama]].{{sfn | Rushworth | Torpy | Stratakis | Falhammar | 2018 | p=343}} Studije su pokazale da mlađa djeca s kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom češće doživljavaju adrenalne krize nego starija djeca i adolescenti.{{sfn | Rushworth | Falhammar | Munns | Maguire | 2016 | p=2, 4}} Psihosocijalni faktori mogu promijeniti osnovni rizik od adrenalne krize, posebno s prelaskom s roditeljskog nadzora liječenja na samostalno upravljanje u adolescenciji.{{sfn | Lass | Reinehr | 2015 | pp=244-245}} Liječenje u ovoj dobnoj skupini dodatno je komplicirano promjenama kortizola [[farmakokinetika]], što rezultira povećanim klirensom kao i volumenom bez promjene poluživota kortizola, što je pokazano tokom pubertetskog perioda.{{sfn | Rushworth | Torpy | Stratakis | Falhammar | 2018 | p=345}} Još uvijek postoji značajan morbiditet i smrt povezani s adrenalnom insuficijencijom kod novorođenčadi i rane djece. Procijenjeno je da se 5–10 epizoda adrenalne krize javlja svakih 100 godina kod osoba s adrenalnom insuficijencijom; incidencija može biti veća u određenim zemljama. Adrenalna kriza kod djece rezultira smrću u oko 1/200 slučajeva.{{sfn | Rushworth | Torpy | Stratakis | Falhammar | 2018 | p=342}} ==Također pogledajte== * [[Doza stresa]] * [[Adrenalna insuficijencija]] ==Reference== ===Citati=== {{refspisak}} ===Dodatni izvori=== {{refbegin|2}} * {{cite journal | last1=Puar | first1=Troy H.K. | last2=Stikkelbroeck | first2=Nike M.M.L. | last3=Smans | first3=Lisanne C.C.J. | last4=Zelissen | first4=Pierre M.J. | last5=Hermus | first5=Ad. R.M.M. | title=Adrenal Crisis: Still a Deadly Event in the 21st Century | journal=[[The American Journal of Medicine]] | volume=129 | issue=3 | date=2016 | doi=10.1016/j.amjmed.2015.08.021 | pages=339.e1–339.e9| pmid=26363354 | hdl=1874/332936 | hdl-access=free }} * {{cite journal | last1=Tucci | first1=Veronica | last2=Sokari | first2=Telematé | title=The Clinical Manifestations, Diagnosis, and Treatment of Adrenal Emergencies | journal=[[Emergency Medicine Clinics of North America]] | volume=32 | issue=2 | date=2014 | doi=10.1016/j.emc.2014.01.006 | pages=465–484| pmid=24766944 }} * {{cite journal | last1=Claessen | first1=Kim M. J. A. | last2=Andela | first2=Cornelie D. | last3=Biermasz | first3=Nienke R. | last4=Pereira | first4=Alberto M. | title=Clinical Unmet Needs in the Treatment of Adrenal Crisis: Importance of the Patient's Perspective | journal=[[Frontiers in Endocrinology]] | volume=12 | date=20. 7. 2021 | issn=1664-2392 | pmid=34354671 | pmc=8329717 | doi=10.3389/fendo.2021.701365 | doi-access=free | pages=1–15}} * {{cite journal | last1=Rushworth | first1=Ruth L | last2=Torpy | first2=David J | last3=Falhammar | first3=Henrik | title=Adrenal crises in older patients | journal=[[The Lancet Diabetes & Endocrinology]] | volume=8 | issue=7 | date=2020 | doi=10.1016/S2213-8587(20)30122-4 | pages=628–639| pmid=32559478 }} * {{cite journal | last1=Dineen | first1=Rosemary | last2=Thompson | first2=Christopher J | last3=Sherlock | first3=Mark | title=Adrenal crisis: prevention and management in adult patients | journal=Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism | volume=10 | date=2019 | issn=2042-0188 | pmid=31223468 | pmc=6566489 | doi=10.1177/2042018819848218 | pages=1–12}} * {{cite journal | last1=Rushworth | first1=R. Louise | last2=Torpy | first2=David J. | last3=Falhammar | first3=Henrik | title=Adrenal Crisis | journal=[[New England Journal of Medicine]] | volume=381 | issue=9 | date=29. 8. 2019 | issn=0028-4793 | doi=10.1056/NEJMra1807486 | pages=852–861| pmid=31461595 }} * {{cite journal | last1=Martin-Grace | first1=Julie | last2=Dineen | first2=Rosemary | last3=Sherlock | first3=Mark | last4=Thompson | first4=Christopher J | title=Adrenal insufficiency: Physiology, clinical presentation and diagnostic challenges | journal=[[Clinica Chimica Acta]] | volume=505 | date=2020 | doi=10.1016/j.cca.2020.01.029 | pages=78–91| pmid=32035851 }} * {{cite journal | last1=Broersen | first1=Leonie H. A. | last2=Pereira | first2=Alberto M. | last3=Jørgensen | first3=Jens Otto L. | last4=Dekkers | first4=Olaf M. | title=Adrenal Insufficiency in Corticosteroids Use: Systematic Review and Meta-Analysis | journal=[[The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism]] | volume=100 | issue=6 | date=1. 6. 2015 | issn=0021-972X | doi=10.1210/jc.2015-1218 | pages=2171–2180| pmid=25844620 }} * {{cite journal | last1=Hahner | first1=Stefanie | last2=Spinnler | first2=Christina | last3=Fassnacht | first3=Martin | last4=Burger-Stritt | first4=Stephanie | last5=Lang | first5=Katharina | last6=Milovanovic | first6=Danijela | last7=Beuschlein | first7=Felix | last8=Willenberg | first8=Holger S. | last9=Quinkler | first9=Marcus | last10=Allolio | first10=Bruno | title=High Incidence of Adrenal Crisis in Educated Patients With Chronic Adrenal Insufficiency: A Prospective Study | journal=[[The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism]] | volume=100 | issue=2 | date=2015 | issn=0021-972X | doi=10.1210/jc.2014-3191 | pages=407–416| pmid=25419882 }} * {{cite journal | last1=Barroso-Sousa | first1=Romualdo | last2=Barry | first2=William T. | last3=Garrido-Castro | first3=Ana C. | last4=Hodi | first4=F. Stephen | last5=Min | first5=Le | last6=Krop | first6=Ian E. | last7=Tolaney | first7=Sara M. | title=Incidence of Endocrine Dysfunction Following the Use of Different Immune Checkpoint Inhibitor Regimens: A Systematic Review and Meta-analysis | journal=[[JAMA Oncology]] | volume=4 | issue=2 | date=1. 2. 2018 | issn=2374-2437 | pmid=28973656 | pmc=5838579 | doi=10.1001/jamaoncol.2017.3064 | pages=173–183}} * {{cite journal | last1=Scherholz | first1=Megerle L. | last2=Schlesinger | first2=Naomi | last3=Androulakis | first3=Ioannis P. | title=Chronopharmacology of glucocorticoids | journal=[[Advanced Drug Delivery Reviews]] | volume=151-152 | date=2019 | pmid=30797955 | pmc=6703983 | doi=10.1016/j.addr.2019.02.004 | pages=245–261}} * {{cite journal | last1=Arlt | first1=Wiebke | last2=Allolio | first2=Bruno | title=Adrenal insufficiency | journal=[[The Lancet]] | volume=361 | issue=9372 | date=2003 | doi=10.1016/S0140-6736(03)13492-7 | pages=1881–1893| pmid=12788587 }} * {{cite journal | last1=Simpson | first1=Helen | last2=Tomlinson | first2=Jeremy | last3=Wass | first3=John | last4=Dean | first4=John | last5=Arlt | first5=Wiebke | title=Guidance for the prevention and emergency management of adult patients with adrenal insufficiency | journal=[[Clinical Medicine (journal)|Clinical Medicine]] | volume=20 | issue=4 | date=2020 | pmid=32675141 | pmc=7385786 | doi=10.7861/clinmed.2019-0324 | pages=371–378}} * {{cite journal | last1=Repping-Wuts | first1=Han J W J | last2=Stikkelbroeck | first2=Nike M M L | last3=Noordzij | first3=Alida | last4=Kerstens | first4=Mies | last5=Hermus | first5=Ad R M M | title=A glucocorticoid education group meeting: an effective strategy for improving self-management to prevent adrenal crisis | journal=[[European Journal of Endocrinology]] | volume=169 | issue=1 | date=2013 | issn=0804-4643 | doi=10.1530/EJE-12-1094 | pages=17–22| pmid=23636446 }} * {{cite journal | last1=Bornstein | first1=Stefan R. | last2=Allolio | first2=Bruno | last3=Arlt | first3=Wiebke | last4=Barthel | first4=Andreas | last5=Don-Wauchope | first5=Andrew | last6=Hammer | first6=Gary D. | last7=Husebye | first7=Eystein S. | last8=Merke | first8=Deborah P. | last9=Murad | first9=M. Hassan | last10=Stratakis | first10=Constantine A. | last11=Torpy | first11=David J. | title=Diagnosis and Treatment of Primary Adrenal Insufficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline | journal=[[The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism]] | volume=101 | issue=2 | date=2016 | issn=0021-972X | pmid=26760044 | pmc=4880116 | doi=10.1210/jc.2015-1710 | pages=364–389}} * {{cite journal | last1=Husebye | first1=E. S. | last2=Allolio | first2=B. | last3=Arlt | first3=W. | last4=Badenhoop | first4=K. | last5=Bensing | first5=S. | last6=Betterle | first6=C. | last7=Falorni | first7=A. | last8=Gan | first8=E. H. | last9=Hulting | first9=A.-L. | last10=Kasperlik-Zaluska | first10=A. | last11=Kämpe | first11=O. | last12=Løvås | first12=K. | last13=Meyer | first13=G. | last14=Pearce | first14=S. H. | title=Consensus statement on the diagnosis, treatment and follow-up of patients with primary adrenal insufficiency | journal=[[Journal of Internal Medicine]] | volume=275 | issue=2 | date=2014 | issn=0954-6820 | doi=10.1111/joim.12162 | pages=104–115| pmid=24330030 }} * {{cite journal | last1=Rushworth | first1=R. Louise | last2=Torpy | first2=David J. | last3=Falhammar | first3=Henrik | title=Adrenal crises: perspectives and research directions | journal=[[Endocrine Journal|Endocrine]] | volume=55 | issue=2 | date=2017 | issn=1355-008X | doi=10.1007/s12020-016-1204-2 | pages=336–345| pmid=27995500 }} * {{cite journal | last1=Sævik | first1=å. B. | last2=Åkerman | first2=A.-K. | last3=Grønning | first3=K. | last4=Nermoen | first4=I. | last5=Valland | first5=S. F. | last6=Finnes | first6=T. E. | last7=Isaksson | first7=M. | last8=Dahlqvist | first8=P. | last9=Bergthorsdottir | first9=R. | last10=Ekwall | first10=O. | last11=Skov | first11=J. | last12=Nedrebø | first12=B. G. | last13=Hulting | first13=A.-L. | last14=Wahlberg | first14=J. | last15=Svartberg | first15=J. | last16=Höybye | first16=C. | last17=Bleskestad | first17=I. H. | last18=Jørgensen | first18=A. P. | last19=Kämpe | first19=O. | last20=Øksnes | first20=M. | last21=Bensing | first21=S. | last22=Husebye | first22=E. S. | title=Clues for early detection of autoimmune Addison's disease – myths and realities | journal=[[Journal of Internal Medicine]] | volume=283 | issue=2 | date=2018 | issn=0954-6820 | doi=10.1111/joim.12699 | pages=190–199| pmid=29098731 | hdl=10642/7327 | hdl-access=free }} * {{cite journal | last1=Hahner | first1=Stefanie | last2=Hemmelmann | first2=Nina | last3=Quinkler | first3=Marcus | last4=Beuschlein | first4=Felix | last5=Spinnler | first5=Christina | last6=Allolio | first6=Bruno | title=Timelines in the management of adrenal crisis – targets, limits and reality | journal=[[Clinical Endocrinology]] | volume=82 | issue=4 | date=2015 | issn=0300-0664 | doi=10.1111/cen.12609 | pages=497–502| pmid=25200922 }} * {{cite journal | last1=Rushworth | first1=R. Louise | last2=Chrisp | first2=Georgina L. | last3=Torpy | first3=David J. | title=Glucocorticoid-Induced Adrenal Insufficiency: A Study of the Incidence in Hospital Patients and A Review of Peri-Operative Management | journal=[[Endocrine Practice]] | volume=24 | issue=5 | date=2018 | doi=10.4158/EP-2017-0117 | pages=437–445| pmid=29498915 |quote=This analysis demonstrated that hospital admission with either a principal or comorbid diagnosis of GC-AI was very uncommon. }} * {{cite journal | last1=Goubar | first1=Thomas | last2=Torpy | first2=David J | last3=McGrath | first3=Shaun | last4=Rushworth | first4=R Louise | title=Prehospital Management of Acute Addison Disease: Audit of Patients Attending a Referral Hospital in a Regional Area | journal=Journal of the Endocrine Society | volume=3 | issue=12 | date=1. 12. 2019 | issn=2472-1972 | pmid=31723718 | pmc=6839527 | doi=10.1210/js.2019-00263 | pages=2194–2203}} * {{cite journal | last1=Rushworth | first1=R. Louise | last2=Torpy | first2=David J. | last3=Stratakis | first3=Constantine A. | last4=Falhammar | first4=Henrik | title=Adrenal Crises in Children: Perspectives and Research Directions | journal=[[Hormone Research in Paediatrics]] | volume=89 | issue=5 | date=2018 | issn=1663-2818 | doi=10.1159/000481660 | pages=341–351| pmid=29874655 }} * {{cite journal | last1=Iwasaku | first1=Masahiro | last2=Shinzawa | first2=Maki | last3=Tanaka | first3=Shiro | last4=Kimachi | first4=Kimihiko | last5=Kawakami | first5=Koji | title=Clinical characteristics of adrenal crisis in adult population with and without predisposing chronic adrenal insufficiency: a retrospective cohort study | journal=[[BMC Endocrine Disorders]] | volume=17 | issue=1 | date=2017 | page=58 | issn=1472-6823 | pmid=28893233 | pmc=5594557 | doi=10.1186/s12902-017-0208-0 | doi-access=free }} * {{cite journal | last1=Quinkler | first1=Marcus | last2=Ekman | first2=Bertil | last3=Zhang | first3=Pinggao | last4=Isidori | first4=Andrea M. | last5=Murray | first5=Robert D. | title=Mortality data from the European Adrenal Insufficiency Registry—Patient characterization and associations | journal=[[Clinical Endocrinology]] | publisher=[[Wiley (publisher)|Wiley]] | volume=89 | issue=1 | date=juli 2018 | issn=0300-0664 | doi=10.1111/cen.13609 | pages=30–35| pmid=29682773 | doi-access=free }} * {{cite journal | last1=Rushworth | first1=R Louise | last2=Torpy | first2=David J | title=A descriptive study of adrenal crises in adults with adrenal insufficiency: increased risk with age and in those with bacterial infections | journal=[[BMC Endocrine Disorders]] | publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]] | volume=14 | issue=1 | date=decembar 2014 | page=79 | issn=1472-6823 | pmid=25273066 | pmc=4200115 | doi=10.1186/1472-6823-14-79 | doi-access=free}} * {{cite journal | last1=Manoharan | first1=Madhavi | last2=Sinha | first2=Prabha | last3=Sibtain | first3=Shabnum | title=Adrenal disorders in pregnancy, labour and postpartum – an overview | journal=[[Journal of Obstetrics and Gynaecology]] | publisher=[[Informa UK Limited]] | volume=40 | issue=6 | date=17. 8. 2020 | issn=0144-3615 | doi=10.1080/01443615.2019.1648395 | pages=749–758| pmid=31469031 }} * {{cite journal | last1=MacKinnon | first1=Rene | last2=Eubanks | first2=Allison | last3=Shay | first3=Kelly | last4=Belson | first4=Brian | title=Diagnosing and managing adrenal crisis in pregnancy: A case report | journal=Case Reports in Women's Health | publisher=[[Elsevier BV]] | volume=29 | date=januar 2021 | doi=10.1016/j.crwh.2020.e00278 | article-number=e00278| pmid=33376678 | pmc=7758514 |issn=2214-9112 }} * {{cite journal | last1=Webb | first1=Emma A. | last2=Krone | first2=Nils | title=Current and novel approaches to children and young people with congenital adrenal hyperplasia and adrenal insufficiency | journal=Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism | publisher=[[Elsevier]] | volume=29 | issue=3 | date=juni 2015 | doi=10.1016/j.beem.2015.04.002 | issn=1521-690X | pages=449–468| pmid=26051302 |url=http://pure-oai.bham.ac.uk/ws/files/19590655/Webb_Krone_Current_novel_approaches_children_Best_Practice_Research_Clinical_Endocrinology_Metabolism_2015.pdf }} * {{cite journal | last1=Rushworth | first1=R. Louise | last2=Falhammar | first2=Henrik | last3=Munns | first3=Craig F. | last4=Maguire | first4=Ann M. | last5=Torpy | first5=David J. | title=Hospital Admission Patterns in Children with CAH: Admission Rates and Adrenal Crises Decline with Age | journal=[[International Journal of Endocrinology]] | publisher=[[Hindawi (publisher)|Hindawi]] | volume=2016 | date=2016 | issn=1687-8337 | pmid=26880914 | pmc=4736605 | doi=10.1155/2016/5748264 | doi-access=free | pages=1–7}} * {{cite journal | last1=Lass | first1=Nina | last2=Reinehr | first2=Thomas | title=Low Treatment Adherence in Pubertal Children Treated with Thyroxin or Growth Hormone | journal=[[Hormone Research in Paediatrics]] | publisher=[[Karger Publishers|Karger]] | volume=84 | issue=4 | date=2015 | issn=1663-2818 | doi=10.1159/000437305 | pages=240–247| pmid=26279278 }} {{refend}} ==Further reading== {{refbegin}} * {{cite journal | last1=Lentz | first1=Skyler | last2=Collier | first2=Kathryn C. | last3=Willis | first3=George | last4=Long | first4=Brit | title=Diagnosis and Management of Adrenal Insufficiency and Adrenal Crisis in the Emergency Department | journal=[[The Journal of Emergency Medicine]] | publisher=[[Elsevier]] | volume=63 | issue=2 | date=august 2022 | doi=10.1016/j.jemermed.2022.06.005 | issn=0736-4679 | pages=212–220| pmid=36038436 |ref=none}} * {{cite journal | last1=Rushworth | first1=R. Louise | last2=Chrisp | first2=Georgina L. | last3=Torpy | first3=David J. | title=Glucocorticoid-Induced Adrenal Insufficiency: A Study of the Incidence in Hospital Patients and A Review of Peri-Operative Management | journal=[[Endocrine Practice]] | volume=24 | issue=5 | date= maj 2018 | doi=10.4158/EP-2017-0117 | publisher=[[Elsevier]] | pages=437–445 | pmid=29498915 | issn=1530-891X | ref=none}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== * {{cite web | title=Acute Adrenal Crisis | website=[[UCLA Health]] |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/surgery/endocrine-surgery/patient-resources/patient-education/endocrine-surgery-encyclopedia/acute-adrenal-crisis | ref=none}} * {{cite web | title=Adrenal Crisis: Causes, Symptoms, Diagnosis & Treatment | website=[[Cleveland Clinic]] | date=8. 8. 2022 |url=https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/23948-adrenal-crisis | ref=none}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|5A74.1}} | ICD10 = {{ICD10|E27.2}} | ICD10CM = <!-- {{ICD10CM|Xxx.xxxx}} --> | ICD9 = {{ICD9|255.41}} | ICDO = | OMIM = | MeshID = | DiseasesDB = | SNOMED CT = 766986002 | Curlie = | MedlinePlus = 000357 | eMedicineSubj = article | eMedicineTopic = 116716 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|article|765753}} | PatientUK = Adrenal Crisis | NCI = | GeneReviewsNBK = | GeneReviewsName = | NORD = | GARDNum = | GARDName = | RP = | AO = | WO = | OrthoInfo = | Orphanet = 95409 | Scholia = Q4057453 | OB = }} {{Poremećaj nadbubrežne žlijezde}} {{Vrste šoka}} [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Simptomi]] [[Kategorija:Endokrinologija]] e1r25j2s9wh57sxxauvtgo8ttgsll17 0 534692 3894569 3847523 2026-06-06T10:11:44Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894569 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Krušnice | drugi_nazivi = Vrelo rijeke Krušnice | slika = | veličina_slike = 250px | alt_slike = Vrelo Krušnice u šumovitom kanjonu | photo_caption = Vrelo Krušnice | oznaka = Vrelo Krušnice | položaj_oznake = right | lokacija = [[Bosanska Krupa]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = kraški sistem područja [[Grmeč]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]] | vrsta = [[kraško vrelo]] | vodotok = [[Krušnica]] | dubina = najmanje 112 | temperatura = 9,6 }} '''Vrelo Krušnice''' jest [[kraško vrelo]] rijeke [[Krušnica|Krušnice]] kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se oko 5&nbsp;km od grada, podno naselja [[Gudavac]] i [[Vranjska (Bosanska Krupa)|Vranjska]], u šumovitom i slabo izgrađenom području doline Krušnice.<ref name="USSume">{{cite web |title=Vrelo rijeke Krušnice - prirodni fenomen |url=https://ussume.ba/vrelo-rijeke-kruanice-prirodni-fenomen-587/ |website=ŠPD "Unsko-sanske šume" d.o.o. Bosanska Krupa |date=24. 5. 2018 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Zbog hidroloških, geomorfoloških i bioloških vrijednosti izvor i Krušnička pećina ubrajaju se među najvažnije prirodne lokalitete u dolini Krušnice.<ref name="Studija">{{cite web |title=Studija valorizacije / Stručno obrazloženje za zaštitu šireg područja toka rijeke Krušnice |url=https://gradbosanskakrupa.ba/wp-content/uploads/delightful-downloads/2025/02/Nacrt%20Studija%20valorizacije%20rijeke%20Krusnice.pdf |publisher=Grad Bosanska Krupa |year=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo se nalazi u gornjem dijelu toka Krušnice, na području između Une i Sane, u prostoru koji je geomorfološki i hidrološki vezan za kraški masiv [[Grmeč]]a.<ref name="USSume" /> Krušnica od vrela teče prema Bosanskoj Krupi, gdje se u neposrednoj blizini gradskog središta ulijeva u [[Una|Unu]]. Šire područje izvorišta obilježeno je strmim stijenama, šumama i kratkim, vodom bogatim tokom Krušnice. Prostor oko vrela minimalno izgrađen.<ref name="Visit">{{cite web |title=Vrelo Krušnice |url=https://visitbosanskakrupa.com/kultura-i-priroda/vrelo-krusnice/ |website=Visit Bosanska Krupa |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Hidrogeologija == Rijeka se napaja vodama kraškog reljefa iz šireg područja Bosanskog Petrovca.<ref name="Visit" /> Sama izvorska jama istraživana je speleoronilački gdje su tokom ekspedicije 2008. ronioci su zaronili do 112 m, ali nisu dosegli dno vrela.<ref name="Nezavisne">{{cite web |last=Kaliman |first=Midhat |title=Vrelo rijeke Krušnice dublje od 112 metara |url=https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Vrelo-rijeke-Krusnice-dublje-od-112-metara/26126 |website=Nezavisne novine |date=19. 7. 2008 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Isti izvještaj navodi da su istražene podvodne galerije velikih dimenzija, što upućuje na razvijen podzemni sistem u zoni izvorišta.<ref name="Nezavisne" /> Voda Krušnice odlikuje se niskom temperaturom i visokim sadržajem rastvorenog kisika. U studiji valorizacije područja navodi se prosječna temperatura vode od 9,6&nbsp;°C i koncentracija rastvorenog kisika od 11,1&nbsp;mg/l, pri čemu je rijeka prema analiziranim parametrima ocijenjena kao vodotok visokog ekološkog statusa i I klase kvaliteta vode.<ref name="Studija"/> == Prirodne vrijednosti == Područje Una–Krušnica 2014. uvršteno je na listu Federalnog ministarstva okoliša i turizma za uključivanje u ekološku mrežu Natura 2000.<ref name="Studija"/> U podzemnim i vodenim staništima šireg kraškog područja zabilježeni su elementi speleofaune, uključujući [[Čovječija ribica|čovječiju ribicu]], a pećinski prostori koriste se i kao staništa [[Šišmiš|slijepih miševa]].<ref name="Studija" /> Zbog stabilne temperature i visokog sadržaja kisika, vodotok pruža pogodne uslove za [[Salmonidae|salmonidne]] vrste riba.<ref name="Studija" /> == Zaštita == Izvor rijeke Krušnice bio je zaštićen još u socijalističkom periodu, kada je prema Zakonu o zaštiti prirode SR Bosne i Hercegovine iz 1965. klasificiran kao spomenik prirode.<ref name="Studija"/> Zbog neprovedene revizije ranije zaštićenih područja nakon donošenja novijih propisa o zaštiti prirode, izvor Krušnice danas nema formalno obnovljen status zaštite po savremenom zakonskom okviru, osim izdvajanja u okviru šuma visoke zaštitne vrijednosti.<ref name="Studija"/> == Turizam i rekreacija == Vrelo Krušnice jedno je od prirodnih odredišta Bosanske Krupe. Posjećuje se zbog izvora, šumskog ambijenta, čistog toka Krušnice i mogućnosti pješačenja uz rijeku. Klasični ribolov na izvorišnom području nije dozvoljen.<ref name="Visit"/> == Galerija == <gallery> Datoteka:Krušnica 04.jpg|Voda na izvoru Datoteka:Krušnica 05.jpg|Šumoviti ambijent izvorišta Datoteka:Krušnica 06.jpg|Stijene i vodotok Datoteka:Krušnica 07.jpg|Dolina Krušnice kod vrela </gallery> == Literatura == * {{cite web |title=Studija valorizacije / Stručno obrazloženje za zaštitu šireg područja toka rijeke Krušnice |url=https://gradbosanskakrupa.ba/wp-content/uploads/delightful-downloads/2025/02/Nacrt%20Studija%20valorizacije%20rijeke%20Krusnice.pdf |publisher=Grad Bosanska Krupa |year=2025 |access-date=18. 5. 2026}} == Reference == {{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Krusnice, Vrelo}} [[Kategorija:Izvori Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanska Krupa]] [[Kategorija:Una]] snc4wvy95smknvtnuhfjciqd7mwvx1y 0 534694 3894568 3848705 2026-06-06T10:11:42Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894568 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrela Trebišnjice | drugi_nazivi = Bilećka vrela; Vrela rijeke Trebišnjice | slika = Trebinjica (i.e. Trebisnjica) River the source Herzegowina Austro-Hungary.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Historijska fotografija izvora Trebišnjice kod Bileće | photo_caption = Izvor Trebišnjice kod Bileće na austrougarskoj fotografiji | koordinate = {{coord|42.864452|18.421261|display=inline,title}} | lokacija = [[Bileća]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = kraški sistem istočne Hercegovine | visina = 324–327 | vrsta = [[kraško vrelo]] | vodotok = [[Trebišnjica]] | jačina = velika kraška vrela | protok = 125–220 }} '''Vrela Trebišnjice''' jesu grupa [[kraško vrelo|kraških vrela]] kod [[Bileća|Bileće]] u istočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], iz kojih je prirodno izvirala rijeka [[Trebišnjica]]. Od formiranja [[Bilećko jezero|Bilećkog jezera]] nakon izgradnje brane [[Grančarevo]] izvorišna zona potopljena je akumulacijom, zbog čega vrela više nisu dostupna u prirodnom obliku.<ref name="Milanovic2023">{{cite book |last=Milanović |first=Petar |title=Karst of East Herzegovina and Dubrovnik Littoral |publisher=Springer |year=2023 |isbn=978-3-031-28120-4}}</ref><ref name="MDPI">{{cite journal |last1=Stupar |first1=V. |last2=Vranješ |first2=A. |last3=Milanović |first3=S. |last4=Milanović |first4=P. |title=The Impact on Karst Aquifer Regimes Induced by a Surface Reservoir in Karst through Multiparametric Analyses (Reservoir Bileća—Herzegovina) |journal=Sustainability |volume=15 |issue=15 |pages=11968 |year=2023 |doi=10.3390/su151511968 |url=https://www.mdpi.com/2071-1050/15/15/11968 |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Izvorišna zona nalazila se na južnom rubu Bileće, ispod kraške zaravni na kojoj se grad razvio. Bilećka grupa bila je neposredno uz grad, na približno 325–327 m nadmorske visine, dok se grupa Čepelice nalazila oko 3&nbsp;km nizvodno, kod sela [[Čepelica]], na približno 324 m nadmorske visine.<ref name="Milanovic2023"/><ref name="DKRS">{{cite web |title=The Trebišnjica River Spring-group below Bileća (Vrela Rijeke Trebišnjice) |url=http://www.devonkarst.org.uk/bosnia_kh_232_trebisnjica.html |website=Devon Karst Research Society |access-date=19. 5. 2026 |archive-date=10. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310061312/http://www.devonkarst.org.uk/bosnia_kh_232_trebisnjica.html |url-status=bot: unknown }}</ref> Vrela su pripadala izvorišnoj zoni Trebišnjice, jedne od najpoznatijih evropskih ponornica. Prirodni tok rijeke vodio je od Bileće prema [[Trebinje|Trebinju]] i [[Popovo polje|Popovom polju]], gdje je voda ponirala i podzemno se raspoređivala prema jadranskom i neretvanskom sistemu.<ref name="Showcaves">{{cite web |title=Karst Features of Bosnia and Herzegovina: Trebišnjica River |url=https://www.showcaves.com/english/ba/karst/Trebisnjica.html |website=Show Caves of the World |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Izvorišne grupe == Bilećku grupu činila su tri glavna izvora: Dejanova pećina, Oko i Nikšićko vrelo. Dejanova pećina bila je pećinsko vrelo i najprepoznatljiviji izlaz sistema, dok su Oko i Nikšićko vrelo predstavljali susjedne izvorske otvore povezane s istim kraškim drenažnim područjem.<ref name="Milanovic2023"/><ref name="DKRS"/> Grupa Čepelice nalazila se nizvodno od bilećkih vrela. Čepelica je bila kratka sezonska rijeka, duga manje od 2&nbsp;km, koja je tekla kroz lokalitet Luke i ulijevala se u Trebišnjicu kod sastava Mistijaj. Izvorišnu grupu činilo je vrelo Čepo, s više glavnih otvora, te manji izvori i estavele uz korito Čepelice.<ref name="DKRS"/><ref name="Showcaves"/> == Hidrogeologija == Vrela Trebišnjice nastala su u snažno razvijenom kraškom sistemu istočne Hercegovine, u prostoru Dinarskog krša građenom pretežno od [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a. Hidrogeološki sistem bio je povezan s ponornim tokovima i kraškim poljima u zaleđu, uključujući područja [[Gatačko polje|Gatačkog]] i [[Cerničko polje|Cerničkog polja]], iz kojih se dio voda podzemno kretao prema izvorišnoj zoni Trebišnjice.<ref name="Milanovic2023"/> Veza istočnog dijela Cerničkog polja s Nikšićkim vrelom, potvrđena je traserskim ispitivanjima.<ref name="Milanovic2023"/> Takav tip veze tipičan je za dinarski krš, gdje površinske razvodnice često ne odgovaraju podzemnim vododjelnicama, a voda se kroz pećinske kanale, pukotine i ponore može preusmjeravati između udaljenih polja i izvora. Prije potapanja izvorišna zona imala je veliku izdašnost. U literaturi se za sistem vrela navode protoci od oko 125 do 220 m³/s, pri čemu su vrijednosti zavisile od hidrološkog stanja i sezonskih oborina.<ref name="DKRS"/> Zbog velike količine vode i položaja u kaskadno poredanim kraškim poljima Trebišnjica je imala izrazit hidroenergetski potencijal, ali i složen režim poplava, poniranja i podzemnog oticanja. == Potapanje i hidroenergetska regulacija == [[Datoteka:Čepelica 1896.png|mini|Selo i potok Čepelica 1896. godine]] Izvorišna zona Trebišnjice potopljena je nakon izgradnje brane Grančarevo i stvaranja Bilećkog jezera.<ref name="MDPI"/> Kada je akumulacija puna, izvori Trebišnjice nalaze se ispod visokog vodenog stuba. Studija o uticaju Bilećke akumulacije na kraški akvifer navodi da su vrela u izvorišnoj zoni potopljena, a pri punom jezeru prekrivena vodom visine oko 75 m, a potopljeni su i pećina Oko, više manjih izvora i kraških objekata u blizini izvorišne zone.<ref name="MDPI" /> Regulacija Trebišnjice obuhvatila je brane, akumulacije, betoniranje i kanalisanje dijelova riječnog toka. Time je prirodna ponornička dinamika u znatnoj mjeri zamijenjena upravljanim hidroenergetskim sistemom, a nekadašnja vrela ostala su ispod površine Bilećkog jezera.<ref name="Showcaves"/> == Ekološki i geomorfološki značaj == Prije potapanja Vrela Trebišnjice bila su dio izrazitog kraškog pejzaža, s pećinskim izvorima, estavelama, sezonskim tokovima i podzemnim vezama. Njihovo potapanje promijenilo je prirodni izgled izvorišne zone. Savremena hidrogeološka istraživanja Bilećkog jezera usmjerena su na pitanje propusnosti i stabilnosti kraškog terena uz akumulaciju. Istraživanja obuhvataju praćenje podzemnih voda, traserska ispitivanja, speleološke radove i analize odnosa između nivoa jezera i izvora na desnoj obali akumulacije.<ref name="MDPI"/> == Također pogledajte == * [[Hidroelektrana Trebinje I]] == Literatura == * {{cite book |last=Milanović |first=Petar |title=Karst of East Herzegovina and Dubrovnik Littoral |publisher=Springer |year=2023 |isbn=978-3-031-28120-4}} * {{cite book |last=Milanović |first=Petar |title=Engineering Karstology of Dams and Reservoirs |publisher=CRC Press |year=2018 |isbn=978-1-138-54185-6}} * {{cite journal |last1=Stupar |first1=V. |last2=Vranješ |first2=A. |last3=Milanović |first3=S. |last4=Milanović |first4=P. |title=The Impact on Karst Aquifer Regimes Induced by a Surface Reservoir in Karst through Multiparametric Analyses (Reservoir Bileća—Herzegovina) |journal=Sustainability |volume=15 |issue=15 |pages=11968 |year=2023 |doi=10.3390/su151511968}} == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kraška vrela]] [[Kategorija:Bileća]] [[Kategorija:Trebišnjica]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] ge3hzug1s90fgqzgl3xm5ifepwnvicm 0 534701 3894567 3848173 2026-06-06T10:11:40Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894567 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} '''Psihologija ličnosti''' je grana [[Psihologija|psihologije]] koja proučava [[ličnost]], njen razvoj, strukturu i individualne razlike među ljudima. Predmet njenog istraživanja obuhvata obrasce [[mišljenje|mišljenja]], [[emocija]], [[Motivacija|motivacije]] i [[Ponašanje|ponašanja]] koji oblikuju karakterističan način funkcionisanja pojedinca u različitim životnim okolnostima.<ref name="Friedman_Schustack_2016_Personality">{{cite book |last1=Friedman |first1=Howard S. |last2=Schustack |first2=Miriam W. |title=Personality: Classic Theories and Modern Research |url=https://archive.org/details/personalityclass0000frie_h4n9 |edition=6th |location=USA |publisher=Pearson |date=2016 |isbn=978-0-205-99793-0 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Cilj psihologije ličnosti jeste razumijevanje psiholoških procesa koji utječu na formiranje i razvoj ličnosti, kao i objašnjenje razlika među pojedincima u načinu doživljavanja svijeta, emocionalnog reagovanja i ponašanja. U okviru ove discipline proučavaju se stabilne osobine ličnosti, razvojne promjene tokom života, odnos između ličnosti i okoline kao i utjecaj osobina ličnosti na svakodnevno funkcionisanje pojedinca.<ref name="Roberts_Yoon_2022_Annual_Review">{{cite journal |last1=Roberts |first1=Brent W. |last2=Yoon |first2=Hee J. |title=Personality Psychology |journal=Annual Review of Psychology |volume=73 |pages=489–516 |date=2022 |url=https://gwern.net/doc/psychology/personality/2022-roberts.pdf |doi=10.1146/annurev-psych-020821-114927 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, psihologija ličnosti razvija teorijske modele koji omogućavaju razumijevanje individualnih razlika i predviđanje ponašanja u različitim situacijama. Termin ''ličnost'' potiče od [[Latinski jezik|latinske riječi]] ''persona'', koja je u antičkom teatru označavala [[Maska|masku]] koju su nosili glumci. U savremenoj psihologiji ličnost se najčešće definiše kao relativno stabilan i organizovan skup psiholoških osobina, obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[emocija]], [[Motivacija|motivacije]] i [[Ponašanje|ponašanja]] koji utječu na način na koji pojedinac doživljava sebe, druge ljude i okolinu. Ličnost obuhvata emocionalne reakcije, obrasce socijalnog prilagođavanja, vrijednosti, stavove i motive koji usmjeravaju ponašanje u različitim životnim okolnostima.<ref name="Roberts_Yoon_2022_Annual_Review" /> Iako na ljudsko ponašanje utječu brojni okolinski i situacijski faktori, njihovo djelovanje posreduje se kroz psihološke procese i osobine same osobe.<ref name="Buss_1991_Evolutionary_Personality">{{cite journal |last=Buss |first=David M. |date=1991 |title=Evolutionary Personality Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/David-Buss/publication/21138411_Evolutionary_Personality_Psychology/links/0deec518179193ccd4000000/Evolutionary-Personality-Psychology.pdf |journal=Annual Review of Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=459–491 |doi=10.1146/annurev.psych.42.1.459 |issn=0066-4308 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga osobine ličnosti imaju značajnu ulogu u načinu na koji pojedinac reaguje na druge ljude, probleme i stresne situacije.<ref name="Winnie_Gittinger_1973_PAS">{{cite journal |last1=Winnie |first1=John F. |last2=Gittinger |first2=John W. |date=1973 |title=An introduction to the personality assessment system |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/1520-6629(197304)1:2%3C99::AID-JCOP2290010202%3E3.0.CO;2-U |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=29 |issue=S38 |pages=1–68 |doi=10.1002/1520-6629(197304)1:2<99::AID-JCOP2290010202>3.0.CO;2-U |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Krauskopf_Saunders_1994_PAS">{{cite book |last1=Krauskopf |first1=Charles J. |last2=Saunders |first2=David R. |title=Personality and Ability: The Personality Assessment System |url=https://archive.org/details/personalityabili0000krau |location=Lanham, Maryland |publisher=University University Press of America |date=1994 |isbn=978-0-8191-9282-0 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Psihologija ličnosti nastoji objasniti na koji način relativno trajne osobine utječu na ponašanje, ali i kako se ličnost mijenja pod utjecajem iskustava i životnih okolnosti. [[Gordon Allport]] azlikovao je dva osnovna pristupa proučavanju ličnosti: nomotetski i idiografski pristup. Nomotetski pristup usmjeren je na utvrđivanje općih zakonitosti i osobina koje su zajedničke većem broju ljudi, dok idiografski pristup naglašava proučavanje jedinstvenih karakteristika i individualnog iskustva pojedinca. Tokom razvoja psihologije oblikovani su brojni teorijski pravci koji različito objašnjavaju strukturu i razvoj ličnosti. Među najpoznatijim pristupima nalaze se teorije osobina, psihodinamski, [[Humanistička psihologija|humanistički]], [[Biheviorizam|bihevioristički]], [[Biološka psihologija|biološki]], [[Evolucijska psihologija|evolucijski]] i [[Socijalna psihologija|socijalno]]-[[Kognitivna psihologija|kognitivni]] pristupi. Savremena istraživanja ličnosti uglavnom se zasnivaju na empirijskim metodama, uključujući statističke modele i [[Faktorska analiza|faktorsku analizu]], ali i na razvoju teorijskih objašnjenja ličnosti. Značajno područje primjene psihologije ličnosti predstavlja i psihološko testiranje, odnosno razvoj i primjena [[Test ličnosti|testova ličnosti]] u [[Klinička psihologija|kliničkoj]], [[Pedagoška psihologija|obrazovnoj]] i [[Organizacijska psihologija|organizacijskoj]] praksi. == Filozofske pretpostavke == Mnoge ideje koje su razvijali historijski i savremeni teoretičari [[ličnost]]i zasnivaju se na osnovnim filozofskim pretpostavkama. Proučavanje ličnosti ne predstavlja isključivo empirijsku disciplinu, jer pored naučnih metoda uključuje i elemente [[filozofija|filozofskog]] i teorijskog promišljanja, s ciljem objašnjenja ljudskog ponašanja i individualnih razlika. Zbog toga se teorije ličnosti međusobno razlikuju u osnovnim shvatanjima prirode čovjeka, razvoja ličnosti i odnosa pojedinca prema okolini. U okviru ove oblasti posebno se izdvajaju sljedeće kategorije filozofskih pretpostavki oko kojih postoje različita teorijska stanovišta:<ref name="Engler_2008_Personality_Theories">{{cite book |last=Engler |first=Barbara |title=Personality Theories: An Introduction |url=https://archive.org/details/personalitytheor0007engl |edition=8th |location=Boston, MA |publisher=Houghton Mifflin |date=2008 |isbn=978-0-547-14834-2 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ″Sloboda nasuprot determinizmu″ odnosi se na pitanje u kojoj mjeri ljudi imaju kontrolu nad vlastitim ponašanjem i u kojoj mjeri su svjesni motiva koji ga oblikuju, nasuprot shvatanju da je ponašanje određeno faktorima izvan individualne kontrole. U okviru različitih teorijskih pristupa, ljudsko ponašanje se objašnjava kroz djelovanje nesvjesnih procesa, utjecaj okoline ili biološke determinante.<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> * ″Naslijeđe (priroda) nasuprot okolini (odgoju)″ razmatra u kojoj mjeri je ličnost rezultat [[genetika|genetskih]] i [[Biologija|bioloških]] faktora, a u kojoj mjeri je oblikovana iskustvima i utjecajem okoline. Savremena istraživanja uglavnom ukazuju na to da su osobine ličnosti rezultat interakcije naslijeđa i okoline. U okviru ove problematike značajan doprinos dao je [[C. Robert Cloninger]], tvorac modela [[temperament]]a i [[karakter]]a.<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> * ″Jedinstvenost nasuprot univerzalnosti″ odnosi se na pitanje u kojoj mjeri su pojedinci međusobno različiti ili dijele zajedničke psihološke osobine. [[Gordon Allport]], [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]] naglašavali su jedinstvenost pojedinca, dok su bihevioristički i kognitivni pristupi isticali značaj općih principa ponašanja, poput potkrepljenja i [[samoefikasnost]]i.<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> * ″Aktivna nasuprot reaktivnoj prirodi čovjeka″ razmatra pitanje da li pojedinac prvenstveno djeluje na osnovu vlastite inicijative ili reaguje na vanjske [[podražaj]]e. Biheviorističke teorije tradicionalno naglašavaju utjecaj okoline, dok humanistički i kognitivni pristupi ističu aktivnu ulogu pojedinca u oblikovanju vlastitog ponašanja.<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> Savremeni teorijski pristupi uglavnom polaze od stava da na ponašanje istovremeno utječu osobine ličnosti i situacijski faktori.<ref name="Fleeson_2004_Person_Situation">{{cite journal |last=Fleeson |first=William |date=2004 |title=Moving personality beyond the person-situation debate: The challenge and the opportunity of within-person variability |url=https://www.jstor.org/stable/20182916 |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=13 |issue=2 |pages=83–87 |doi=10.1111/j.0963-7214.2004.00280.x |s2cid=32537319 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Zayas_Shoda_2009_Personality_Paradox">{{cite journal |last1=Zayas |first1=Vivian |last2=Shoda |first2=Yuichi |date=2009 |title=Three decades after the personality paradox: Understanding situations |url=https://www.researchgate.net/publication/247350270_Three_decades_after_the_personality_paradox_Understanding_situations |journal=Journal of Research in Personality |volume=43 |issue=2 |pages=280–281 |doi=10.1016/j.jrp.2009.03.011 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ″Optimistički nasuprot pesimističkom pogledu″ odnosi se na pitanje u kojoj mjeri je ličnost podložna promjenama tokom života. Teorije koje naglašavaju ulogu učenja i iskustva uglavnom zastupaju optimističniji stav o mogućnosti promjene i razvoja ličnosti, dok pristupi koji ličnost posmatraju kao stabilnu strukturu češće izražavaju ograničeniji pogled na njenu promjenjivost.<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.personality-project.org/ The Personality Project] – Obimni internet-resurs pod vodstvom Univerziteta Northwestern koji okuplja psihologe iz cijelog svijeta s ciljem prezentovanja savremenih teorija i empirijskih istraživanja ličnosti (en) * [https://web.archive.org/web/20160312082316/http://psychologyaohl.com/category/personality/ Psychology, Art of Human Life: Personality] – Arhivirana zbirka stručnih članaka i edukativnih materijala posvećenih različitim aspektima psihologije ličnosti (en) * [https://web.archive.org/web/20110415060017/http://www.psychometrics.ppsis.cam.ac.uk/page/255/mypersonality-database.htm Baza podataka "myPersonality"] – Arhivirane informacije o projektu Univerziteta u Cambridgeu koji istraživačima nudi pristup velikoj bazi podataka sa milionima detaljnih psihodemografskih profila (en) * [https://webspace.ship.edu/cgboer/perscontents.html Personality Theories] – Elektronski udžbenik i zbirka eseja prof. dr. C. Georgea Boereeja sa Univerziteta Shippensburg o klasičnim i savremenim teorijama ličnosti (en) * [https://web.archive.org/web/20190107181248/http://wilderdom.com/personality/personality.html Personality: Theory & Perspectives] – Arhivirani edukativni portal posvećen teorijama ličnosti i proučavanju individualnih razlika (en) * [http://www.hopkinsmedicine.org/fac_development/video/pdf/lisa_heiser_faculty_development_handout.pdf Holland's Types] – Stručni priručnik Univerziteta Johns Hopkins o Hollandovom profesionalnom modelu ličnosti i izboru karijere (RIASEC) (en) * [http://www.panarchy.org/kluckhohn/personality.1953.html Personality in Nature, Society and Culture] – Integrisani tekst antropološko-psihološke studije o utjecaju prirode, društva i kulture na oblikovanje ličnosti * [https://web.archive.org/web/20100120011745/http://www.hoganassessments.com/_hoganweb/documents/What%20Is%20Personality%20Psychology.pdf What is Personality Psychology?] – Arhivirani stručni pregled organizacije Hogan Assessments koji objašnjava osnove i praktičnu primjenu psihologije ličnosti u poslovnom okruženju (en) [[Kategorija:Ličnost]] [[Kategorija:Bihevioralne nauke]] [[Kategorija:Diferencijalna psihologija]] [[Kategorija:Psihologija ličnosti]] htyptju7na4bwlrhychxyw957ja59lf 0 534702 3894566 3847548 2026-06-06T10:11:38Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894566 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Sane | drugi_nazivi = Vrela Sane; Izvori Sane | slika = PSP003 Izvorište rijeke Sane, Mrkonjić Grad.jpg | veličina_slike = | alt_slike = Izvorišni dio rijeke Sane | photo_caption = Izvorišni dio Sane | oznaka = Vrelo Sane | položaj_oznake = right | koordinate = | lokacija = [[Mrkonjić Grad]] i [[Ribnik]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = kraški sistem [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], Mliništa i Baraća | visina = 420–525 | vrsta = [[kraško vrelo]] | vodotok = [[Sana]] | protok = 1,14–50 }} '''Vrelo Sane''' jest izvorišna skupina rijeke [[Sana|Sane]] na području [[Mrkonjić Grad]]a i [[Ribnik]]a, u zapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Čine je tri [[kraško vrelo|kraška vrela]] koja se nalaze u prostoru između [[Donja Pecka|Donje Pecke]] i [[Vrbljana]], u gornjem dijelu sliva Sane. Izvorišna zona, donji tok rijeke [[Korana|Korane]] i [[Mračaj (pećina)|pećina Mračaj]] zaštićeni su 2021. kao spomenik prirode pod službenim nazivom Spomenik prirode "Vrela Sane".<ref name="Zavod">{{cite web |title=Proglašen Spomenik prirode "Vrela Sane" |url=https://nasljedje.org/proglasen-spomenik-prirode-vrela-sane/ |website=Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa |date=8. 10. 2021 |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Zaštićeno područje obuhvata 320,69 [[Hektar|ha]], od čega je 267,48 ha u režimu zaštite II stepena, a 53,21 ha u režimu zaštite III stepena.<ref name="Sume">{{cite web |title=Spomenik prirode "Vrela Sane" |url=https://nove.sumerepublikesrpske.org/bs/2594-sume-bs/2610-zasticena-podrucija-bs/11490-spomenik-prirode-vrela-sane-bs/ |website=Šume Republike Srpske |access-date=19. 5. 2026}}</ref> Izvorišna zona smještena je na dodiru kraškog reljefa i vodonepropusnih stijena, u području gdje se podzemne vode iz šireg zaleđa pojavljuju na površini kao jaka vrela. Sana od izvora teče prema [[Ključ]]u, [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], [[Prijedor]]u i [[Novi Grad|Novom Gradu]], gdje se ulijeva u [[Una|Unu]]. == Vrela i hidrologija == Osnovnu vrijednost područja čine tri kraška vrela Sane: Pećina, Slap i Suho vrelo.<ref name="ViaDinarica">{{cite web |title=Spomenik prirode Vrela Sane |url=https://www.viadinarica.com/index.php/bs/zelena-staza/552-spomenik-prirode-vrela-sane |website=Via Dinarica |access-date=19. 5. 2026}}</ref> U starijoj literaturi i lokalnoj upotrebi za izvore se sreću i nazivi Sansko, Čojdersko i Palalića vrelo.<ref name="Outdoor">{{cite web |title=Kanjon Sane |url=https://www.outdooractive.com/mobile/en/poi/western-balkans/kanjon-sane/22202910/ |website=Outdooractive |access-date=19. 5. 2026}}</ref> Prosječna izdašnost izvorišne skupine iznosi oko 8 m³/s. Režim je izrazito promjenljiv: minimalna izdašnost ne pada ispod 1,14 m³/s, dok pri visokim vodama doseže do 50 m³/s.<ref name="Zavod"/> Vrela se nalaze na nadmorskim visinama između 420 i 525 m i prihranjuju se podzemno, vodonosnicima kraško-pukotinske poroznosti iz pravca [[Glamočko polje|Glamočkog polja]], [[Mlinište (Mrkonjić Grad)|Mliništa]] i dijelom područja Baraća.<ref name="Zavod"/> Sanski izvori dijele zonalnu podzemnu razvodnicu s vrelima [[Pliva|Plive]]. Trasiranja su pokazala da ponor Čardak livade prihranjuje oba izvorišna sistema, što je tipično za složene hidrološke odnose u [[Dinarski krš|dinarskom kršu]].<ref name="Zavod"/> == Pećina Mračaj i Korana == [[Datoteka:Map of Sana and Ribnik rivers wellspring groups.png|mini|Izvorska skupina rijeke Sane s potokom Koranom i špiljom Mrčaj te izvorska skupina rijeke Ribnik]] U granicama spomenika prirode nalaze se i donji tok rijeke Korane te pećina Mračaj. Mračaj je hidrološki aktivna pećina s utvrđenom dužinom kanala od 400 m; iz nje ističe jedno od kraških vrela Sane.<ref name="Zavod"/> Korana se u samoj izvorišnoj zoni ulijeva u Sanu s desne strane. Donji dio njenog toka usjekao je klisuru dugu oko 2&nbsp;km u karbonatnim stijenama, zbog čega je zajedno s vrelima i pećinskim sistemom uključen u zaštićenu cjelinu.<ref name="Zavod"/> Ovaj sklop čini rijedak primjer prostora u kojem se na maloj površini mogu pratiti izvori, pećinski kanali, klisura i aktivni površinski tok. == Zaštita == Vlada Republike Srpske proglasila je Spomenik prirode "Vrela Sane" 2021, na osnovu studije Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Područje je stavljeno pod zaštitu radi očuvanja reprezentativnih hidrogeoloških, hidroloških i geomorfoloških obilježja.<ref name="Zavod"/> Upravljanje zaštićenim područjem povjereno je Javnom preduzeću šumarstva "Šume Republike Srpske", odnosno šumskim gazdinstvima "Lisina" iz Mrkonjić Grada i "Ribnik" iz Ribnika.<ref name="Sume"/> Prema službenim podacima Evropske agencije za okoliš, područje je evidentirano kao zaštićeni lokalitet površine 320,69 ha.<ref name="EUNIS">{{cite web |title=Vrela Sane |url=https://eunis.eea.europa.eu/sites/555737293 |website=EUNIS – European Environment Agency |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Prirodne vrijednosti == Izvorište Sane odlikuje se vodom prve klase kvaliteta u izvorišnom dijelu.<ref name="Zavod"/> Zbog snažne izdašnosti, stabilne hladne vode i očuvanog okolnog reljefa, područje ima hidrološku, geomorfološku i pejzažnu vrijednost. Zaštita Vrela Sane uslijedila je nakon višegodišnjih zahtjeva lokalnih i ekoloških organizacija da se izvorišni dio Sane sačuva od zahvata koji bi mogli narušiti prirodni režim rijeke. Koalicija za Sanu i Centar za životnu sredinu pokrenuli su inicijativu za zaštitu krajem januara 2019, a biološka istraživanja provedena na ovom lokalitetu korištena su za izradu studije zaštite.<ref name="RSE">{{cite web |title=Vrelo rijeke Sane u BiH postaje spomenik prirode |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vrelo-rijeke-sane-spomenik-prirode/31486319.html |website=Radio Slobodna Evropa |date=1. 10. 2021 |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Desni izvor Sane.jpg|Desni izvor Sane Datoteka:Lijevi izvor Sane.jpg|Lijevi izvor Sane Datoteka:Izvor Sane.jpg|Jedan od izvora Sane Datoteka:Izvor Sane 1.jpg|Voda u izvorišnoj zoni Datoteka:Na izvoru Sane.jpg|Izvorište Sane Datoteka:Rijeka Sana gornji tok 2.jpg|Gornji tok Sane </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sane, Vrelo}} [[Kategorija:Kraška vrela]] [[Kategorija:Sana]] [[Kategorija:Mrkonjić Grad]] [[Kategorija:Ribnik]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] ow7a7nckc9tv4stxmvm00ypas83vfiq 0 534703 3894565 3847547 2026-06-06T10:11:36Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894565 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrela Plive | drugi_nazivi = Izvori Plive; Vrelo Plive | slika = Vrelo Plive.JPG | veličina_slike = | alt_slike = Vrelo Plive kod Šipova | photo_caption = Jedno od vrela Plive | koordinate = {{coord|44.239642|17.015172|display=inline,title}} | lokacija = [[Pljeva]], [[Šipovo]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = kraški sistem zapadne Bosne | visina = 481 | vrsta = [[kraško vrelo]] | vodotok = [[Pliva]] }} '''Vrela Plive''' jesu izvorišna skupina [[Pliva|Plive]] kod sela [[Pljeva]], u općini [[Šipovo]], u zapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Čine ih jaka [[kraško vrelo|kraška vrela]] iz kojih nastaje Pliva, lijeva pritoka [[Vrbas]]a. Izvorište se nalazi u kraškom području između planinskih masiva zapadne Bosne. == Položaj == Vrela se nalaze u zapadnom dijelu općine Šipovo, približno 8–10&nbsp;km od gradskog središta, u području sela Pljeva. Izvorište je na nadmorskoj visini od 481 m.<ref name="ViaDinarica">{{cite web |title=Izvor Plive |url=https://trail.viadinarica.com/hr/point/izvor/izvor-plive/22202917/ |website=Via Dinarica |access-date=19. 5. 2026}}</ref> Pliva od izvorišta teče prema Šipovu, gdje prima [[Janj]], a zatim nastavlja prema [[Jezero (općina)|Jezeru]], [[Plivsko jezero|Plivskim jezerima]] i [[Jajce|Jajcu]], gdje se ulijeva u Vrbas. Izvorišna zona nalazi se iznad gornjeg toka rijeke, u pejzažu šumovitih padina, stijena i uskih dolinskih proširenja. Glavni izvori su desno, odnosno Dubinskov vrelo, i lijevo izvorište koje čine tri manja vrela, Drenovac, Srednje i Vreluša. Isti izvor navodi da Pliva izvire na 487 m nadmorske visine.<ref name="Jajce">{{cite web |title=Rijeka Pliva |url=https://www.agencija-jajce.ba/rijeka-pliva/ |website=JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca |date=23. 6. 2015 |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Hidrogeologija == Vrela Plive pripadaju kraškom izvorišnom tipu. Voda izbija iz propusnih [[karbonat]]nih stijena [[Zapadna Bosna|zapadne Bosne]], u prostoru gdje se podzemna cirkulacija kroz pukotine i kraške kanale pojavljuje kao koncentriran površinski tok. Zbog velike izdašnosti i stabilnog oticanja, Pliva već od izvora ima obilježja formirane rijeke, a ne kratkog povremenog potoka. == Prirodne vrijednosti == Izvorište Plive poznato je po hladnoj, bistroj vodi i očuvanom ambijentu gornjeg toka rijeke.<ref name="TOSipovo">{{cite web |title=Prirodne ljepote Šipova |url=https://turizamsipovo.ba/sta-posjetiti/ |website=Turistička organizacija Šipovo |access-date=19. 5. 2026}}</ref> Gornji tok Plive važan je i za rekreativni ribolov. U ribolovnim opisima šipovskog područja Pliva se navodi kao jedna od glavnih voda kojima upravlja Sportsko-ribolovno društvo "Šipovo", a izvorište je dostupno putem Šipovo–Pljeva.<ref name="Bistro">{{cite web |title=S.R.D. "Šipovo" Šipovo |url=https://www.bistrobih.ba/nova/s-r-d-sipovo-sipovo/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=19. 5. 2026}}</ref> Područje je posebno povezano s mušičarenjem i [[Salmonidae|salmonidnim]] ribama. Vrela Plive nalaze se u području zaštićenog prirodnog predjela Pliva–Janj. Taj širi prostor obuhvata kraške, vodene i šumske cjeline gornjeg toka Plive i Janja, uključujući izvore, sedrene oblike, kanjonske dijelove i očuvane šumske komplekse.<ref name="Dinarsko">{{cite web |title=Pliva / Pljeva |url=https://www.dinarskogorje.com/pliva--pljeva.html |website=Dinarsko gorje |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:PZPP016 Vrelo Plive.jpg|Izvorišni dio Plive Datoteka:Извор Пливе PZPP016.jpg|Voda na izvoru Datoteka:Један од извора Пливе.jpg|Bočni izvor Plive Datoteka:BiH Pliva springs 1.jpg|Vrela Plive Datoteka:BiH Pliva springs 2.jpg|Izvorišna skupina Datoteka:BiH Pliva springs 3.jpg|Stijene i voda na izvoru Datoteka:Pliva.jpg|Gornji tok Plive Datoteka:PLIVA2.jpg|Pliva neposredno nizvodno od izvora </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Izvori Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kraška vrela]] [[Kategorija:Pliva]] [[Kategorija:Šipovo]] 6dlo790ftiya44ucce44y088dn0tis4 0 534704 3894564 3847552 2026-06-06T10:11:35Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894564 wikitext text/x-wiki '''Psihološke škole''' predstavljaju klasične teorijske pravce u okviru [[Psihologija|psihologije]], koji su historijski oblikovali razvoj ove nauke. Svaka od njih imala je značajan utjecaj na razumijevanje psihičkih procesa i razvoj različitih pristupa u proučavanju ljudskog ponašanja. U savremenoj psihologiji, međutim, većina [[psiholog]]a ne pripada isključivo jednoj školi mišljenja, već zastupa [[Eklekticizam|eklektički]] pristup, koji podrazumijeva kombinovanje elemenata različitih teorijskih pravaca u cilju sveobuhvatnijeg razumijevanja psiholoških fenomena. == Najutjecajnije == Najutjecajnije škole i njihovi glavni osnivači su: * [[Biheviorizam]]: [[John B. Watson]] * [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]]: [[Aaron T. Beck]], [[Albert Ellis]] * [[Funkcionalizam (psihologija)|Funkcionalizam]]: [[William James]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] / [[Geštalt psihologija]]: [[Max Wertheimer]] * [[Psihoanaliza|Psihoanalitička škola]]: [[Sigmund Freud]] * [[Sistemska psihologija]]: [[Gregory Bateson]], [[Félix Guattari]] == Potpuna lista == Sljedeći popis uključuje navedene, ali i druge utjecajne škole mišljenja i pravce u psihologiji: * [[Analitička psihologija]] * [[Anomalistička psihologija]] * [[Antipsihijatrija]] * [[Asocijacionizam]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Biheviorizam]] (pogledajte i [[Radikalni biheviorizam]]) * [[Bioenergetska analiza|Bioenergetika]] * [[Biološka psihologija]] * [[Biopsihosocijalni model]] * [[Deskriptivna psihologija]] * [[Dubinska psihologija]] * [[Ego psihologija]] * [[Ekološka psihologija]] * [[Ekopsihologija]] * [[Egzistencijalna psihologija]] * [[Eksperimentalna analiza ponašanja]] – škola proizašla iz rada [[B. F. Skinner]]a * [[Evolucijska psihologija]] * [[Fenomenološka psihologija]] * [[Funkcionalna psihologija|Funkcionalizam]] * [[Geštalt psihologija]] * [[Geštalt terapija]] * [[Humanistička psihologija]] * [[Individualna psihologija]] * [[Industrijska psihologija]] * [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]] * [[Konstruktivizam (psihološka škola)|Konstruktivizam]] * [[Kulturno-historijska psihologija]] * [[Logoterapija]] * [[Organizmička psihologija]] * [[Organizacijska psihologija]] * [[Praksa zasnovana na snagama]] * [[Teorija aktivnosti|Pristup orijentisan na aktivnost]] * [[Procesna psihologija]] * [[Psihoanaliza]] * [[Psihohistorija]] * [[Psihologija okoline]] * [[Psihologija oslobođenja]] * [[Psihologija selfa]] * [[Radikalni biheviorizam]] – često se smatra više filozofskim pravcem nego školom psihologije * [[Razvojna psihologija]] * [[Sistemska psihologija]] * [[Socijalna psihologija]] (sociokulturna psihologija) * [[Strukturalizam (psihologija)|Strukturalizam]] * [[Teorija ekoloških sistema]] * [[Transakcijska analiza]] * [[Transpersonalna psihologija]] == Također pogledajte == * [[Historija psihologije]] {{Psihologija}} [[Kategorija:Spiskovi u psihologiji|Škole misli]] [[Kategorija:Psihološke škole]] [[Kategorija:Grane psihologije]] k6smek6u3q6nukxoaunp1jz72183chm 0 534707 3894563 3847583 2026-06-06T10:11:33Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stonoteniser | ime = Dora Beregi | slika = | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jez = | puno_ime = Dora Beregi | nadimak = | nacionalnost = [[Mađarska]]<br>[[Engleska]]<br>[[Australija|Australijska]] | prebivalište = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1915|8|8}} | mjesto_rođenja = [[Budimpešta]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2011|2|8|1915|8|8}} | mjesto_smrti = [[Sydney]], [[Australija]] | stil_igre = neortodoksni hvat; brz forhend | oprema = | klasa_invaliditeta = | najbolji_plasman = 6. mjesto | trenutni_plasman = | klub = | visina = 1.57<ref name="TroveMeetTheChampion" /> | težina = | medalje = 6 | prikaži-medalje = da }} '''Dora Beregi''' ([[Budimpešta]], 8. august 1915 – [[Sydney]], 8. februar 2011) bila je mađarska, a kasnije engleska i australijska [[stoni tenis|stonoteniserka]]. Šest puta je osvajala medalje na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|svjetskim prvenstvima u stonom tenisu]], uključujući dvije zlatne medalje. == Biografija == Dora Beregi rođena je u [[Budimpešta|Budimpešti]], u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Ozbiljno se počela baviti [[stoni tenis|stonim tenisom]] 1937. Već naredne godine, 1938, zajedno sa sunarodnjakinjom Idom Ferenczy osvojila je drugo mjesto u ženskim parovima na svjetskom prvenstvu održanom u [[Wembley]]ju, u [[Engleska|Engleskoj]]. Iste godine osvojila je i naslov u ženskom pojedinačnom takmičenju na ''English Openu''.<ref name="BeregiTTA">{{cite web |title=Hall of Fame Inductee: Athletes - Open: Dora Beregi |url=https://cdn.revolutionise.com.au/cups/tta/files/ezhh3ignge9ptnuy.pdf |website=Table Tennis Australia |format=PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20250323183836/https://cdn.revolutionise.com.au/cups/tta/files/ezhh3ignge9ptnuy.pdf |archive-date=23. mart 2025 |access-date=19. maj 2026 |language=en}}</ref> Beregi se 1939. preselila u Englesku. Izbijanjem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] redovna takmičenja su prekinuta, ali je tokom rata igrala brojne egzibicione mečeve u vojnim kampovima. Među njenim partnerima u tim egzibicionim mečevima bili su [[Richard Bergmann]], [[Victor Barna]] i Alfred Liebster. Tokom jednog od tih nastupa upoznala je budućeg supruga Harryja Devennyja, koji je tada bio stacioniran u vojnom kampu.<ref name="BeregiTTA" /> Godine 1948. bila je članica engleske ženske reprezentacije koja je osvojila Corbillon World Cup. Tokom tog takmičenja pobijedila je sve protivnice bez izgubljenog seta, uključujući tadašnju svjetsku prvakinju [[Gizella Farkas]] iz Mađarske.<ref name="BeregiTTA" /> Godine 1950. Beregi je zajedno s [[Helen Elliott]] iz [[Škotska|Škotske]] osvojila naslov svjetske prvakinje u ženskim parovima. Iste godine stigla je u [[Sydney]], u [[Australija|Australiji]], sa suprugom i osamnaestomjesečnim sinom, brodom ''Otranto''.<ref name="TroveMeetTheChampion">{{cite news |title=Meet the champion New Australian Shows How |newspaper=The Courier-Mail |publisher=Queensland Newspapers Pty Ltd |date=12. septembar 1950 |page=1 |url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/50045685 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250221042023/https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/50045685 |archive-date=21. februar 2025 |access-date=19. maj 2026 |language=en}}</ref> Njen prvi službeni nastup u Sydneyju bio je egzibicioni meč protiv Dorli Shipp, tadašnje australske prvakinje. U naredne tri godine na australskim državnim prvenstvima osvajala je naslove u tri glavne discipline: pojedinačno, u parovima i u mješovitim parovima.<ref name="BeregiTTA" /> Pored takmičarske karijere, Beregi je osnovala i vodila ''Beregi College of Table Tennis'', gdje je podučavala mlade igrače.<ref name="TroveTableTennisClub">{{cite news |title=Table tennis club |newspaper=The Sun |publisher=Associated Newspapers Ltd. |date=7. februar 1951 |page=22 |url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/229194475 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260519054757/https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/229194475 |archive-date=19. maj 2026 |access-date=19. maj 2026 |language=en}}</ref> Također je igrala egzibicione mečeve s vodećim australskim stonoteniserima, među kojima su bili Phil Anderson, Michael Szabados, Mark Dankin i Dorli Shipp.<ref name="BeregiTTA" /> == Najvažniji rezultati == * Zlato s ekipom na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1948.|Svjetskom prvenstvu 1948]]. * Zlato u ženskim parovima na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1950.|Svjetskom prvenstvu 1950]] s [[Helen Elliott]]. * Srebro u ženskim parovima na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1938.|Svjetskom prvenstvu 1938]] s Idom Ferenczy, nastupajući za Mađarsku. * Srebro u mješovitim parovima na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1948.|Svjetskom prvenstvu 1948]] s [[Helen Elliott]]. * Bronza u mješovitim parovima na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1948.|Svjetskom prvenstvu 1948]] s [[Richard Bergmann|Richardom Bergmannom]]. * Bronza s ekipom na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1950.|Svjetskom prvenstvu 1950]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Beregi, Dora}} [[Kategorija:Rođeni 1915.]] [[Kategorija:Umrli 2011.]] [[Kategorija:Biografije, Budimpešta]] [[Kategorija:Mađarski stonoteniseri]] [[Kategorija:Engleski stonoteniseri]] [[Kategorija:Australski stonoteniseri]] 07e6x5mh4p0v6d8u7j3p02o9e5wpczd 0 534712 3894562 3848283 2026-06-06T10:11:31Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894562 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Garešnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Moslavačka gora|Moslavačkoj gori]], kod [[Podgarić]]a | izvor_koordinate = | ušće = [[Ilova (Lonja)|Ilova]], kod [[Garešnica|Garešnice]] | ušće_koordinate = | progresija = Ilova ⤴ [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 209 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Garešnica''' je [[rijeka]] u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] u Hrvatskoj, lijeva pritoka [[Ilova (Lonja)|Ilove]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3200710/garesnica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Izvire na [[Moslavačka gora|Moslavačkoj gori]], kod [[Podgarić]]a. Duga je 26&nbsp;km. Protječe kroz [[Garešnica|Garešnicu]], koja dobila je ime po rijeci, i kroz umjetna jezera [[Podgarić]], [[Popovac (Hrvatska)|Popovac]] i [[Skresovi]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: Podgarić, Novo Selo Garešničko, Gornja Garešnica, Veliki Prokop, Trnovitički Popovac, Mali Pašijan, Veliki Pašijan, Garešnički Brestovac, Garešnica i Ciglenica. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Ilove]] oavbe97dj30y59e5o9z307jbj5gx2o7 0 534717 3894561 3848281 2026-06-06T10:11:29Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Glogovica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Dilj]]u, kod [[Donji Slatinik|Donjeg Slatinika]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Sava|Savu]], kod [[Bjeliš]]a | ušće_koordinate = {{coord|45|8|28.54|N|18|2|43.39|E|display=inline}} | progresija = [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 17 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 144 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Glogovica''' je [[rijeka]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]] u Hrvatskoj,<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3215719/glogovica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=19. 5. 2026}}</ref> lijeva je pritoka [[Sava|Save]]. Izvire na [[Dilj]]u, kod [[Donji Slatinik|Donjeg Slatinika]]. Duga je 17&nbsp;km. Protječe kroz [[Slavonski Brod]]. Naselje [[Glogovica (Podcrkavlje)|Glogovica]] dobilo je ime po rijeci. Rijeka Glogovica prolazi kroz sljedeća naselja: Donji Slatinik, Glogovica, [[Podcrkavlje]], [[Grabarje (Podcrkavlje)|Grabarje]], [[Rastušje]], [[Tomica]], [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]] i [[Slavonski Brod]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dobre]] 6b3qi9z3kzfczln1t8ecz9jb9gh76zo 0 534719 3894560 3891260 2026-06-06T10:11:27Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894560 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime =Hertogheov znak | sinonim = Znak kraljice Ane | slika = Anne of Denmark in mourning.jpg | opis_slike = Ana od Danske oplakuje smrt svog sina Henrika 1612. godine | specijalnost=[[Dermatologija]] [[endokrinologija]] | simptomi =Djelimični nedistatak dlačica u [[obrva]]ma | komplikacije =Poremećaji [[metabolizam|metabolizma]] | pojava =Prirođeni ili tokom života | trajanje =Varijabilno | vrste =Metabolički, endokrini | uzroci = [[Hipotireoza]], [[atopijski dermatitis]] | rizici = Pojava teškog [[hipotireoidizam|hipotireoidizma]] ili [[atopijski dermatitis|atopijskog dermatitisa]] | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | prevencija = | liječenje =Otklanjanje metabolikih i/ili endokrinih uzroka | lijek =Regulatori [[metabolizam|metaboličkih]] i/ili [[endokrini sistem|endokrinih funkcija]] | prognoza =Relativno povoljna | frekvencija =? | smrtnost =U slučajevima vezanog komorbiteta }} '''Hertogheov znak''' ili '''znak kraljice Ane''' je vrsta madaroze, tačnije stanjivanje ili gubitak vanjske trećine [[obrva]], i može se pojaviti kod teškog [[hipotireoidizam|hipotireoidizma]] ili [[atopijski dermatitis|atopijskog dermatitisa]].<ref name="Stander">{{cite journal |last1=Ständer |first1=Sonja |title=Atopic Dermatitis |journal=New England Journal of Medicine |date=25. 3. 2021 |volume=384 |issue=12 |pages=1136–1143 |doi=10.1056/NEJMra2023911|pmid=33761208 |s2cid=232355341 }}</ref><ref name="Schatz1922" /><ref name="AmMed1914"/> Također je uočen kod lepromatozne lepre, sekundarnog [[sifilis]]a,<ref>{{cite journal |last1=Parrino |first1=Daniela |last2=Di Bella |first2=Stefano |date=29. 3. 2016 |title=Hertoghe sign: an hallmark of lepromatous leprosy |journal=QJM: Monthly Journal of the Association of Physicians |issn=1460-2393 |doi=10.1093/qjmed/hcw046 |pmid=27026695 |volume=109 |issue=7 |pages=497|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal | last1=Sachdeva | first1=Silonie | last2=Prasher | first2=Pawan |date=Jan–Feb 2008 |title=Madarosis: A dermatological marker. |url=https://utoronto.scholaris.ca/server/api/core/bitstreams/51c3d7e4-cae1-43ba-9b17-d90ece6773f2/content |journal=Indian Journal of Dermatology, Venereology and Leprology |volume=74 |issue=1 |pages=74–76 |doi=10.4103/0378-6323.38426 |doi-access=free |pmid=18187839 |hdl=1807/48055 |hdl-access=free }}</ref> [[hipoparatiroidzam|hipoparatiroidzma]],<ref>{{cite journal |last1=Kobylianskii |first1=Jane |last2=Gold |first2=Wayne L. |date=14. 2. 2022 |title=Queen Anne sign |url=https://www.cmaj.ca/content/cmaj/194/6/E219.full.pdf |journal= Canadian Medical Association Journal |volume=194 |issue=6 |page=E219 |doi=10.1503/cmaj.211051 |issn=1488-2329 |pmc=8900800 |pmid=35165135 |access-date=3. 4. 2025 |doi-access=free}}</ref> trovanja, bilo [[Trovanje olovom|olovom]] ili [[trovanje talijem|talijem]], [[lupus]]a ili normalnog [[starenje|starenja]].<ref>{{Cite journal |last1=Tekiner |first1=Halil |last2=Yale |first2=Eileen S. |last3=Yale |first3=Steven H. |date=1. 1. 2021 |title=Eponymous signs in toxicology and poisoning in the nineteenth and early twentieth centuries |journal=Toxicology Reports |volume=8 |pages=1583–1591 |doi=10.1016/j.toxrep.2021.08.003 |issn=2214-7500 |pmc=8414049 |pmid=34504778|bibcode=2021ToxR....8.1583T }}</ref> == Ime == Znak je dobio ime po belgijskom internisti Eugeneu Ludovicu Christianu Hertogheu (5. april 1860. – 3. januar 1928.), koji je bio rođen u [[Antwerpen]]u i bio je prvi pionir u istraživanju funkcije [[štitnjača|štitnjače]].<ref name="Schatz1922">{{cite journal |last=Schatz |first=Henry A. |date=maj 1922 |title=The Role of the Thyroid Gland in Otolaryngology |journal=The Pennsylvania Medical Journal |volume=25 |issue=8 |pages=529}}</ref><ref name="AmMed1914">{{cite journal |date=april 1914 |title=Complimentary Dinner given by Dr. William Seaman Bainbridge |journal=American Medicine |volume=9 |issue=4 |pages=308 |url=https://books.google.com/books?id=tm4xAQAAMAAJ&dq=complimentary+dinner+given+by+dr.+william+seaman+bainbridge&pg=PA308 |accessdate=12. 12. 2014}}</ref><ref>{{Cite web | url=https://www.genealogieonline.nl/en/van-lerberghe-genealogy/I15024.php | title=Eugène Ludovic Christian Hertoghe (1860-1928) » van Lerberghe genealogy » Genealogy Online}}</ref> __TOC__ === Znak kraljice Ane === Povezanost s [[Ana od Danske|Anom od Danske]] zasniva se na portretiranju, iako historija ne sugerira da je patila od smanjene funkcije [[štitnjala|štitne žlijezde]].<ref name="pmid17551609">{{cite journal |author=Lane Furdell E |date=maj 2007 |title=Eponymous, anonymous: Queen Anne's sign and the misnaming of a symptom |journal=J Med Biogr |pmid=17551609 |doi= 10.1258/j.jmb.2007.06-13|volume=15 |issue=2 |pages=97–101 |s2cid=2474437 }}</ref> The [[eponym]] is disputed by some,<ref>{{Cite journal |last1=Tekiner |first1=Halil |last2=Yale |first2=Eileen S. |last3=Yale |first3=Steven H. |date=15. 4. 2025 |title=Removing the Name Queen Anne Sign from the Medical Literature |url=https://www.cmaj.ca/content/removing-name-queen-anne-sign-medical-literature |language=en}}</ref> iako je sugerirano da bi [[Ana od Francuske]], [[Ana od Bretanje]], [[Ana od Austrije]], [[Ana Boleyn]] i [[Ana od Klevske]] mogle biti eliminirane kao kandidatkinje.<ref name="pmid19190203">{{cite journal |last=Keynes |first=M |date=februar 2009 |title=Letter to the editor |journal=J Med Biogr |pmid=19190203 |doi=10.1258/jmb.2007.007021 |volume=17 |issue=1 |pages=62 |s2cid=207200169 |url=http://jmb.rsmjournals.com/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=19190203 |url-access=subscription |access-date=19. 5. 2026 |archive-date=4. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160604000353/http://jmb.rsmjournals.com/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=19190203 |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Bolest štitne žlijezde}} [[Kategorija:Štitna žlijezda]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Dermatologija]] [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Ana od Danske]] g74e4z4bbngqfphmh7bkrd6jcbsuwhz 0 534721 3894559 3891261 2026-06-06T10:11:25Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Kraniofaringiom | sinonimi = Pituicitom |slika = Adamantinomatous_craniopharyngioma_-_very_low_mag.jpg |opis_slike= [[Mikrografija]] adamantinomatoznog kraniofaringioma snimljena pod vrlo malim uvećanjem (HPS-boja) | specijalnost = [[Onkologija]] | simptomi =[[Glavobolja]], opstruktivni [[hidrocefalus]], [[hipersomnija]], [[miksedem]], ostoperativno [[dobijanje na težini]] | komplikacije = Sekundarnp zdravstveni problemi, koji zahvataju [[imunski sistem]], nive lučenja štitnjače i [[hormon rasta|hormona rasta]]; mogu biti ugroženi nivoi lučenja [[testosteron]]a kraniofaringiomom | pojava = Najčešće se javlja kod djece, ali pogađa i odrasle | trajanje =Kod benignih dugo, kod malignih kratkotrajno i terminalno | vrste = Adamantinomatozni, rjeđi papilarni tip i mješoviti | uzroci = Poremećaji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i [[kancerogeneza]] | rizici =Tranzicija benignih u maligne | dijagnoza =Klinička; [[MRI]]-skener od 3 T (tesla) može pomoći u definiranju lokacije kritičnih moždanih struktura zahvaćenih tumorom. [[CT-snimak]], histopatološka analiza pločastog epitela | diferencijalna_dijagnoza =[[Addisonova bolest]], | prevencija =Pravovremena dijagnoza | liječenje = Obično se uspješno liječe kombinacijom adjuvantne hemoterapije i neurohirurgije. | lijek = Bleomicin, iako nisu dostupni visokokvalitetni dokazi koji bi procijenili upotrebu u ovom stanju; [[hemoterapija|hemoterspijski]] paklitaksel i karboplatin | prognoza =Varijabilna; umjereno povoljni do fatalni ishodi |frekvencija = Oko 2/1,000.000 pregledanih | smrtnost=Kod zloćudnih, relativno česta }} '''Kraniofaringiom''' je rijedak tip tumora mozga koji nastaje iz embrionalnog tkiva [[hipofiza|hipofize]];<ref>{{cite web |url=https://www.lecturio.com/concepts/craniopharyngioma/| title=Craniopharyngioma|website=The Lecturio Medical Concept Library |access-date= 10. 7. 2021}}</ref> najčešće se javlja kod djece, ali pogađa i odrasle. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, čak i u prenatalnom i neonatalnom periodu, ali vrhunac incidencije je u djetinjstvu između 5 i 14 godina, a u odrasloj dobi između 50–74 godine.<ref name="Müller_2014">{{cite journal | vauthors = Müller HL | title = Craniopharyngioma | journal = Endocrine Reviews | volume = 35 | issue = 3 | pages = 513–43 | date = juni 2014 | pmid = 24467716 | doi = 10.1210/er.2013-1115 | doi-access = free }}</ref> Ljudi se mogu javiti sa [[kvadrantanopija|bitemporalnom inferiornom kvadrantanopijom]] što dovodi do [[bitemporalna hemianopsija|bisljepoočne hemianopsije]], jer tumor može komprimirati [[optička hijazma|optičku hijazmu]]. Prevalencija je oko dva na 1.000.000.<ref name="pmid17425791">{{cite journal | vauthors = Garnett MR, Puget S, Grill J, Sainte-Rose C | title = Craniopharyngioma | journal = Orphanet Journal of Rare Diseases | volume = 2 | date = april 2007 | pmid = 17425791 | pmc = 1855047 | doi = 10.1186/1750-1172-2-18 | doi-access = free }}</ref> Kraniofaringiomi se razlikuju od [[Rathkeove rascjepna cistea|Rathkeovih tumora s rascjepom]] i unutarselarnih arahnoidnih cisti.<ref name="Shin_1999">{{cite journal | vauthors = Shin JL, Asa SL, Woodhouse LJ, Smyth HS, Ezzat S | title = Cystic lesions of the pituitary: clinicopathological features distinguishing craniopharyngioma, Rathke's cleft cyst, and arachnoid cyst | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 84 | issue = 11 | pages = 3972–82 | date = novembar 1999 | pmid = 10566636 | doi = 10.1210/jcem.84.11.6114 | doi-access = free }}</ref> == Simptomi i znaci== Kraniofaringiomi su gotovo uvijek [[benigni tumor|benigni]].<ref name="Garrè_2007">{{cite journal | vauthors = Garrè ML, Cama A | title = Craniopharyngioma: modern concepts in pathogenesis and treatment | journal = Current Opinion in Pediatrics | volume = 19 | issue = 4 | pages = 471–479 | date = august 2007 | pmid = 17630614 | doi = 10.1097/MOP.0b013e3282495a22 | s2cid = 25955091 }}</ref> Međutim, kao i kod mnogih tumora mozga, njihovo liječenje može biti teško, a značajne morbidnosti su povezane i s tumorom i s liječenjem. * [[Glavobolja]] (opstruktivni [[hidrocefalus]])<ref>{{cite web |url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/hydrocephalus/detail_hydrocephalus.htm |title=Hydrocephalus Fact Sheet |date=5. 4. 2016 |website=NINDS |archive-url=https://web.archive.org/web/20160727231854/http://www.ninds.nih.gov/disorders/hydrocephalus/detail_hydrocephalus.htm |archive-date=27. 7. 2016 |access-date=5. 9. 2016}}</ref> * [[Hipersomnija]]<ref>{{cite journal | vauthors = Reynolds CF, O'Hara R | title = DSM-5 sleep-wake disorders classification: overview for use in clinical practice | journal = The American Journal of Psychiatry | volume = 170 | issue = 10 | pages = 1099–1101 | date = oktobar 2013 | pmid = 24084814 | doi = 10.1176/appi.ajp.2013.13010058 | quote = The aim is simply to acknowledge the bidirectional and interactive effects between sleep disorders and coexisting medical and psychiatric illnesses. }}</ref> * [[Miksedem]] * Postoperativno [[dobijanje na težini]] ([[hipotalamusna gojaznost]])<ref name="pmid16562584">{{cite journal | vauthors = Ahmet A, Blaser S, Stephens D, Guger S, Rutkas JT, Hamilton J | title = Weight gain in craniopharyngioma--a model for hypothalamic obesity | journal = Journal of Pediatric Endocrinology & Metabolism | volume = 19 | issue = 2 | pages = 121–127 | date = februar 2006 | pmid = 16562584 | doi = 10.1515/jpem.2006.19.2.121 | s2cid = 35451441 }}</ref> * [[Polidipsija]]<ref>{{cite book | vauthors = Porth CM |date=1990 |title=Pathophysiology: Concepts of altered health states |url= |location=Philadelphia |publisher=Philadelphia: J.B. Lippincott Company |page= |isbn=}}</ref> * [[Poliurija]] ([[diabetes insipidus]]) <ref>{{cite web |url=https://www.lecturio.com/concepts/diabetes-insipidus/| title=Diabetes Insipidus |website=The Lecturio Medical Concept Library | date=26. 10. 2020 |access-date= 11. 7. 2021}}</ref> * [[Gubitak vida]] ([[bitemporalna hemianopija]])<ref>{{cite news|title=Bitemporal hemianopsia|url=https://www.sciencedaily.com/terms/bitemporal_hemianopsia.htm|publisher=[[Science Daily]]}}</ref> * [[Povraćanje]]<ref>{{cite web |url=https://www.lecturio.com/concepts/pediatric-vomiting/| title=Pediatric Vomiting |website=The Lecturio Medical Concept Library |access-date= 19. 7. 2021}}</ref> ** Često se javlja nakon tretmana * Insuficijencija [[hormon rasta|hormona rasta]] (GH), uzrokovana smanjenjem proizvodnje GH - simptomi uključuju: ** [[Usporen rast]] i [[odgođeni pubertet]] (kod djece) ** Opći [[umor]], gubitak mišićne mase i tonusa (kod odraslih) * [[Hipofizna insuficijencija]] ** Često se javlja u određenoj mjeri jer se kraniofaringiomi razvijaju u području hipofize, što može utjecati na funkciju hipofize i mnogih drugih [[hormon]]a <ref name=":0">{{Cite web|url=http://pituitary.ucla.edu/craniopharyngioma|title=Craniopharyngioma {{!}} UCLA Pituitary Tumor Program|website=pituitary.ucla.edu|access-date=9. 12. 2017}}</ref> ** Smanjenje proizvodnje [[prolaktin]]a vrlo je rijetko i javlja se kod teške hipofizne insuficijencije. *** Veliki tumori hipofize mogu paradoksalno povisiti nivo prolaktina u [[krv]]i zbog "efekta peteljke". Ovo povišenje nastaje kao rezultat kompresije stabljike hipofize, što ometa kontrolu mozga nad proizvodnjom prolaktina. *** Kod [[žena]] u [[premenopauza]]a, povišen [[prolaktin]] može dovesti do smanjenja ili gubitka menstruacijskih ciklusa i/ili proizvodnje mlijeka (galaktoreja). *** Kod efekta peteljike, nivoi prolaktina obično su samo neznatno povišeni, za razliku od prolaktinoma kod kojih je nivo prolaktina obično vrlo visok. * ''[[Diabetes insipidus]]''<ref>{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/diabetes-insipidus/symptoms-causes/syc-20351269|title=Diabetes insipidus - Symptoms and causes - Mayo Clinic|website=www.mayoclinic.org|language=en|access-date=9. 12. 2017}}</ref> occurs due to the absence of a posterior pituitary hormone called antidiuretic hormone. Symptoms include: ** Prekomjerna žeđ ** Prekomjerno mokrenje * [[Adrenalna insuficijencija]]<ref name=":0" /> nastaje zbog smanjenja proizvodnje ACTH-a, smanjenja kortizola. U teškim slučajevima može biti fatalna. Simptomi uključuju: ** [[Umor]] ** [[hipotenzija|Nizak krvni pritisak]] ** [[Neravnoteža elektrolita|Abnormalnosti elektrolita]] ==Mehanizmi== Kraniofaringiom je rijedak, obično [[sella turcica|supraselska]]<ref name="pmid17592268">{{cite journal | vauthors = Rodriguez FJ, Scheithauer BW, Tsunoda S, Kovacs K, Vidal S, Piepgras DG | title = The spectrum of malignancy in craniopharyngioma | journal = The American Journal of Surgical Pathology | volume = 31 | issue = 7 | pages = 1020–1028 | date = juli 2007 | pmid = 17592268 | doi = 10.1097/PAS.0b013e31802d8a96 | s2cid = 36172034 }}</ref> neoplasma, što može biti [[cista]]sto, koje se razvija iz [[epitel]]nod gnijezda, izvedenog iz [[Rathkeova vrećica|Rathkeove vrećice]].<ref>{{cite book | vauthors = Moore KD, Couldwell WT <!-- |author-link2=William T. Couldwell --> | veditors = Bernstein M, Berger MS | collaboration = Joint Tumor Section of the American Association of Neurological Surgeons & the Congress of Neurological Surgeons |title= Neuro-oncology: the essentials |url= https://books.google.com/books?id=gbwSC43Eia4C |access-date= 8. 8. 2011 |date= 15. 1. 2000 |publisher= Thieme |isbn= 978-0-86577-880-1 |pages= 409–418 |chapter= 41. Craniopharyngioma |chapter-url= https://books.google.com/books?id=gbwSC43Eia4C&pg=PA409 }}</ref><ref name="urlEndocrine Pathology">{{cite web |url=http://library.med.utah.edu/WebPath/ENDOHTML/ENDO115.html |title= Craniopharyngioma | work = Organ System Pathology Images, The Internet Pathology Laboratory for Medical Education | publisher = The University of Utah Eccles Health Sciences Library |access-date=8. 5. 2009}}</ref> Kraniofaringiomi obično su vrlo spororastući tumori. Nastaju iz ćelija duž hipofize, posebno iz odontogenog gnijezda (zubnog), epitela unutar supraselske/[[dijencefalon]]ske regije, pa sadrže naslage kalcija koje su vidljive na rendgenskom snimku.<ref>{{cite web |url=https://www.lecturio.com/concepts/craniopharyngioma/| title=Craniopharyngioma|website=The Lecturio Medical Concept Library |access-date= 22. 7. 2021}}</ref> Postoje dvije vrste kraniofaringioma: češći adamantinomatozni tip i rjeđi papilarni tip. Oba tipa su povezana sa spontanim mutacijama u genima koji upravljaju ćelijskom diobom. Dvije različite mutacije se međusobno isključuju i ne mogu koegzistirati.<ref>{{Cite journal |last1=Yoshimoto |first1=Koji |last2=Hatae |first2=Ryusuke |last3=Suzuki |first3=Satoshi O. |last4=Hata |first4=Nobuhiro |last5=Kuga |first5=Daisuke |last6=Akagi |first6=Yojiro |last7=Amemiya |first7=Takeo |last8=Sangatsuda |first8=Yuhei |last9=Mukae |first9=Nobutaka |last10=Mizoguchi |first10=Masahiro |last11=Iwaki |first11=Toru |last12=Iihara |first12=Koji |date=februar 2018 |title=High-resolution melting and immunohistochemical analysis efficiently detects mutually exclusive genetic alterations of adamantinomatous and papillary craniopharyngiomas |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/neup.12408 |journal=Neuropathology |language=en |volume=38 |issue=1 |pages=3–10 |doi=10.1111/neup.12408 |issn=0919-6544|url-access=subscription }}</ref>. Obje [[mutacije]] su somatske, što znači da se stiču tokom života i ne prenose se na potomstvo.<ref>{{Cite journal |last1=He |first1=Juan |last2=Zeng |first2=Zhen |last3=Wang |first3=Yuelong |last4=Deng |first4=Jiaojiao |last5=Tang |first5=Xin |last6=Liu |first6=Fujun |last7=Huang |first7=Jianhan |last8=Chen |first8=Hongxu |last9=Liang |first9=Ruichao |last10=Zan |first10=Xin |last11=Liu |first11=Zhiyong |last12=Tong |first12=Aiping |last13=Guo |first13=Gang |last14=Xu |first14=Jianguo |last15=Zhu |first15=Xiaofeng |date=18. 12. 2021 |title=Characterization of novel CTNNB1 mutation in Craniopharyngioma by whole-genome sequencing |journal=Molecular Cancer |language=en |volume=20 |issue=1 |pages=168 |doi=10.1186/s12943-021-01468-7 |doi-access=free |issn=1476-4598|pmc=8684236 }}</ref>. Kada se ove mutacije dogode, [[ćelijska proliferacija]] više nije kontrolisana i može doći do stvaranja tumora, obično kao spororastućih.<ref name=":1">{{Cite web |title=Craniopharyngioma |url=https://www.nationwidechildrens.org/conditions/craniopharyngioma |access-date=5. 12. 2025 |website=www.nationwidechildrens.org |language=en}}</ref>. Dva različita tipa kraniofaringioma uzrokovana su mutacijama u različitim [[gen]]ima. Iako su identificirane i druge mutacije koje imaju ulogu u razvoju kraniofaringioma, mutacije ''CTNNB1'' i ''BRAF'' najčešće se smatraju uzročnim adamantinomatoznim i papilarnim kraniofaringiomima.<ref>{{Cite report |url=https://www.sciencerepository.org/genetic-and-immune-profiling-for-potential-therapeutic-targets-in-adult-human-craniopharyngioma_COR-2019-3-105 |title=Genetic and immune profiling for potential therapeutic targets in adult human craniopharyngioma |last=Heimberger |first=Amy B. |date=27. 6. 2019 |publisher=Science Repository |doi=10.31487/j.cor.2019.03.05|pmc=6844364 }}</ref>. Adamantinomatozni kraniofaringiomi uzrokovani su spontanim mutacijama u genu ''[[CTNNB1]]'', [[protoonkogen]]u. Gen ''CTNNB1'' kodira regiju proteina [[katenin|β-katenina]], koja omogućava njegovu inaktivaciju. Zbog nemogućnosti deaktivacije β-katenina, dolazi do prekomjernog nakupljanja proteina u [[citoplazama|citoplazmi]], što uzrokuje prekomjerno funkcioniranje [[Wnt signalni put|Wnt signalnog puta]].<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Campanini |first1=Marina Lanciotti |last2=Almeida |first2=João Paulo |last3=Martins |first3=Clarissa Silva |last4=de Castro |first4=Margaret |date=7. 2. 2023 |title=The molecular pathogenesis of craniopharyngiomas |url=https://www.aem-sbem.com/article/the-molecular-pathogenesis-of-craniopharyngiomas/ |journal=Archives of Endocrinology and Metabolism |volume=67 |issue=2 |pages=266–275 |language=en |doi=10.20945/2359-3997000000600 |issn=2359-3997 |pmc=10689043 |pmid=36748936}}</ref>. Wnt put je odgovoran za kontrolu [[transkripcija (genetika)|transkripcije gena]] i [[ćelijska proliferacija|ćelijske proliferacije]], a prekomjerna aktivacija može uzrokovati rast [[tumor]]a. [[Datoteka:Canonical Wnt pathway.jpg|thumb| [[Wnt signalni put]], koji koristi β-katenin za aktiviranje transkripcije.]] Papilarni kraniofaringiomi, međutim, povezani su sa spontanim mutacijama u genu ''[[BRAF]]''.<ref>{{Cite news |title=BRAF Mutation and Cancer |url=https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/braf-mutation-and-cancer |archive-url=https://web.archive.org/web/20250906011226/https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/braf-mutation-and-cancer |archive-date=6. 9. 2025 |access-date=5. 12. 2025 |language=en |url-status=live }}</ref>. These mutations overactivate mitogen-dependent kinase pathways, ultimately leading to uncontrolled cell growth<ref name=":2" />. Kada je proliferacija ćelija nekontrolisana, stvaranje tumora može ometati nekoliko moždanih funkcija. Kraniofaringiomi mogu zahvatiti optičke nerve, [[hipotalamus]], [[hipofiza|hipofizu]] i kranijalne nerve.<ref>{{Citation |last1=Karsonovich |first1=Torin |title=Craniopharyngioma |date=2025 |work=StatPearls |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK519027/ |access-date=5. 12. 2025 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=30085569 |last2=Shafiq |first2=Ismat |last3=Mesfin |first3=Fassil B.}}</ref>. Ove invazije često uzrokuju glavobolje, probleme s vidom i promjene u endokrinom sistemu. ==Dijagnoza== === Skeniranje slika za kraniofaringiom === Ljekar može provesti nekoliko skeniranja i testova kako bi dijagnosticirao osobu s kraniofaringiomom.<ref>{{Cite news|url=https://www.cancer.net/cancer-types/craniopharyngioma-childhood/diagnosis|title=Craniopharyngioma - Childhood: Diagnosis {{!}} Cancer.Net|date=25. 6. 2012|work=Cancer.Net|access-date=9. 12. 2017|language=en}}</ref> [[Magnetna rezonanca]] (MRI) visoke rezolucije se često koristi kao dijagnostički alat; međutim, [[kompjuterizirana tomografija]] (CT) ostaje zlatni standard u dijagnostici kraniofaringioma jer može otkriti težinu kalcifikacije unutar tumora.<ref>{{Cite journal |last=Müller |first=Hermann L. |date=2020 |title=The Diagnosis and Treatment of Craniopharyngioma |url=https://www.karger.com/Article/FullText/504512 |journal=Neuroendocrinology |language=english |volume=110 |issue=9–10 |pages=753–766 |doi=10.1159/000504512 |issn=0028-3835 |pmid=31678973|s2cid=207904477 |doi-access=free |url-access=subscription }}</ref> U nekim slučajevima, snažan MRI skener od 3 T (tesla) može pomoći u definiranju lokacije kritičnih moždanih struktura zahvaćenih tumorom. Histološki obrazac sastoji se od ugniježđivanja pločastog epitela omeđenog radijalno raspoređenim ćelijama. Često je praćen taloženjem kalcija i može imati mikroskopsku papilarnu arhitekturu. Kompjuterizirana tomografija (CT) je također dobar dijagnostički alat, jer otkriva kalcifikaciju u tumoru.<ref>{{Cite web|url=http://pituitary.ucla.edu/craniopharyngioma|title=Craniopharyngioma|website=UCLA Health}}</ref> * Adamantinomatozni kraniofaringiomi, koji podsjećaju na ameloblastome (najčešći tip odontogenog tumora), karakterizirani su aktiviranjem CTNNB1 mutacija. * Papilarni kraniofaringiomi karakterizirani su BRAFv600E mutacijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Brastianos PK, Taylor-Weiner A, Manley PE, Jones RT, Dias-Santagata D, Thorner AR, Lawrence MS, Rodriguez FJ, Bernardo LA, Schubert L, Sunkavalli A, Shillingford N, Calicchio ML, Lidov HG, Taha H, Martinez-Lage M, Santi M, Storm PB, Lee JY, Palmer JN, Adappa ND, Scott RM, Dunn IF, Laws ER, Stewart C, Ligon KL, Hoang MP, Van Hummelen P, Hahn WC, Louis DN, Resnick AC, Kieran MW, Getz G, Santagata S | display-authors = 6 | title = Exome sequencing identifies BRAF mutations in papillary craniopharyngiomas | journal = Nature Genetics | volume = 46 | issue = 2 | pages = 161–165 | date = februar 2014 | pmid = 24413733 | pmc = 3982316 | doi = 10.1038/ng.2868 }}</ref> *Kod adamantinomatoznog tipa, kalcifikacije su vidljive na neuroimagingu i korisne su u dijagnozi. *Papilarni tip rijetko kalcificira. Velika većina kraniofaringioma kod djece su adamantinomatozni, dok su oba podtipa česta kod odraslih. *Javljaju se i tumori miješanog tipa.<ref name="pubmed7885544">{{cite journal | vauthors = Weiner HL, Wisoff JH, Rosenberg ME, Kupersmith MJ, Cohen H, Zagzag D, Shiminski-Maher T, Flamm ES, Epstein FJ, Miller DC | display-authors = 6 | title = Craniopharyngiomas: a clinicopathological analysis of factors predictive of recurrence and functional outcome | journal = Neurosurgery | volume = 35 | issue = 6 | pages = 1001–10; discussion 1010–1 | date = decembar 1994 | pmid = 7885544 | doi = 10.1227/00006123-199412000-00001 }}</ref> [[gruba anatomija|Makroskopskim pregledom]], kraniofaringiomi su [[cista]]sti ili djelomično cistasti, sa čvrstim područjima. Svjetlosnom mikroskopijom vidi se da su ciste obložene slojevitim [[pločasti epitel|pločastim epitelom]]. Mogu se vidjeti i [[keratin]]ske perle. Ciste su obično ispunjene žutom, viskoznom tekućinom bogatom kristalima holesterola. Od dugog popisa mogućih simptoma, najčešći simptomi uključuju glavobolje, zastoj u rastu i [[bitemporalnu hemianopsiju]]. <gallery mode="packed" widths="360px" heights="250"> Craniopharyngioma1.jpg|[[CT-snimak]] prikazuje kraniofaringiom Craniopharyngioma2.jpg| Pojačani T1-ponderirani [[MRI]]-snimsak kraniofaringioma Adamantinomatous craniopharyngioma - intermed mag.jpg|[[Mikrografija]] koja prikazuje karakteristične osobine adamantinomatoznog kraniofaringioma - cistaste prostore, kalcifikacije i "vlažni" [[keratin]], [[HPS-boja]] Papillary craniopharyngioma - high mag.jpg| Mikrografija koja prikazuje papilarni kraniofaringiom, [[HPS-boja]] </gallery> ===Maligni kraniofaringiomi=== Kraniofaringiomi obično se uspješno liječe kombinacijom adjuvantne hemoterapije i neurohirurgije. Nedavna istraživanja opisuju rijetku pojavu malignih transformacija ovih normalno benignih tumora. Maligni kraniofaringiomi se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi, nešto su češći kod žena i obično su adamantinomatskog tipa.<ref name="ReferenceA">{{cite journal | vauthors = Sofela AA, Hettige S, Curran O, Bassi S | title = Malignant transformation in craniopharyngiomas | journal = Neurosurgery | volume = 75 | issue = 3 | pages = 306–14; discussion 314 | date = septembar 2014 | pmid = 24978859 | doi = 10.1227/NEU.0000000000000380 | s2cid = 44735428 }}</ref> Maligne transformacije mogu se razviti tek nakon nekoliko godina (iako je jedan od pet dijagnosticiranih slučajeva bio ''de novo'' transformacija), stoga je potrebno duže praćenje pacijenata kojima su dijagnosticirani češći benigni oblici.<ref name="ReferenceA" /> Nije pronađena veza između maligniteta i početnog kemoradioterapijskog tretmana,<ref name="ReferenceA" />, a ukupna stopa preživljavanja bila je vrlo loša, sa srednjim preživljavanjem od 6 mjeseci nakon dijagnoze maligniteta. == Prevencija == Iako uzroci kraniofaringeoma nisu poznati, može se pojaviti i kod djece i kod odraslih, s vrhuncem incidencije u dobi od 9 do 14 godina. U Sjedinjenim Državama svake godine se dijagnosticira oko 120 slučajeva kod pacijenata mlađih od 19 godina. Više od 50% svih pacijenata s kraniofaringiomom je mlađe od 18 godina. Ne postoji jasna povezanost tumora s određenim spolom ili rasom. Kraniofaringiomi se ne pojavljuju kao "porodični" ili direktno nasljeđeni od roditelja. ==Liječenje== Liječenje se uglavnom sastoji od subfrontalne ili transsfenoidalne ekscizije. Endoskopsku hirurgiju kroz nos<ref>{{cite journal | vauthors = Dhandapani S, Singh H, Negm HM, Cohen S, Souweidane MM, Greenfield JP, Anand VK, Schwartz TH | display-authors = 6 | title = Endonasal endoscopic reoperation for residual or recurrent craniopharyngiomas | journal = Journal of Neurosurgery | volume = 126 | issue = 2 | pages = 418–430 | date = februar 2017 | pmid = 27153172 | doi = 10.3171/2016.1.JNS152238 | doi-access = free }}</ref><ref>{{Cite web | title = Endoscopic pituitary surgery (transsphenoidal) |url= https://www.mayfieldclinic.com/PE-EndoPitSurg.htm| work = Mayfield Brain & Spine | publisher = Mayfield Clinic }}</ref> često izvodi tim neurohirurga i ORL stručnjaka, a predstavlja alternativu transkranijalnoj hirurgiji koja se izvodi otvaranjem lobanje. Zbog lokacije kraniofaringioma u bazi lobanje mozga, [[kompjuterski potpomognuta hirurgija|hirurški navigacijski sistem]] može se koristiti za provjeru položaja hirurških alata tokom operacije.<ref>{{Cite web|url=https://minimallyinvasiveneurosurgerytexas.com/use-of-surgical-navigation-for-craniopharyngioma-removal|title=Use of Surgical Navigation for Craniopharyngioma Removal|date=januar 2013}}</ref> Dodatna [[radioterapija]] koristi se ako potpuno uklanjanje nije moguće. Zbog loših ishoda povezanih s oštećenjem hipofize i [[hipotalamus]]a hirurškim uklanjanjem i zračenjem, ponekad se primjenjuju eksperimentalne terapije koje koriste intrakavitarni [[fosfor-32]], [[itrij]] ili [[bleomicin]], koji se daju putem vanjskog rezervoara, posebno kod mladih pacijenata. Tumor, koji se nalazi u [[hipofiza|hipofizi]], može uzrokovati sekundarne zdravstvene probleme. [[Imunski sistem]], nivoi štitnjače, nivoi [[hormon rasta|hormona rasta]] i nivoi [[testosteron]]a mogu biti ugroženi kraniofaringiomom. Svi ovi zdravstveni problemi mogu se liječiti modernom medicinom.<ref>{{cite journal | vauthors = Wisoff JH | title = Craniopharyngioma | journal = Journal of Neurosurgery. Pediatrics | volume = 1 | issue = 2 | pages = 124–5; discussion 125 | date = februar 2008 | pmid = 18352780 | doi = 10.3171/PED/2008/1/2/124 }}</ref> Nisu dostupni visokokvalitetni dokazi koji bi procijenili upotrebu bleomicina u ovom stanju.<ref>{{cite journal | vauthors = Zhang S, Fang Y, Cai BW, Xu JG, You C | title = Intracystic bleomycin for cystic craniopharyngiomas in children | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | article-number = CD008890 | date = juli 2016 | issue = 7 | pmid = 27416004 | pmc = 6457977 | doi = 10.1002/14651858.CD008890.pub4 }}</ref> Protonska terapija omogućava smanjenje doze na kritične strukture u poređenju sa konvencionalnim [[foton]]skim zračenjem, uključujući IMRT, kod pacijenata sa kraniofaringiomom.<ref>{{Cite web|url=https://iba-worldwide.com/download/iba-white-paper-treating-pediatric-tumors-with-proton-therapy|title=Treating Pediatric Tumors With Proton Therapy Current Practice, Opportunities and Challenges|work=IBA|date=oktobar 2015|access-date=3. 5. 2018|archive-date=2. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402084627/https://iba-worldwide.com/download/iba-white-paper-treating-pediatric-tumors-with-proton-therapy}}</ref> Najefikasniji "paket" liječenja malignih kraniofaringioma opisan u literaturi je kombinacija "totalne resektivne" hirurgije s adjuvantnom kemoradioterapijom. Hemoterapijski lijekovi paklitaksel i karboplatin pokazali su klinički (ali ne i statistički) značaj u povećanju stope preživljavanja kod pacijenata koji su imali totalne resekcije malignih tumora.<ref name="ReferenceA" /> ==Prognoza== Kraniofaringiomi su uglavnom benigni, ali je poznato da se ponovno javljaju nakon resekcije. Nedavna istraživanja<ref name="ReferenceA" /> pokazala su malignu (ali rijetku) tendenciju kraniofaringioma. Ovi maligni kraniofaringiomi su vrlo rijetki, ali su povezani s lošom prognozom. == Nedavna istraživanja == Trenutna istraživanja pokazala su načine liječenja tumora na manje invazivan način, dok su druga pokazala kako se [[hipotalamus]] može stimulirati zajedno s tumorom kako bi se spriječilo da dijete i odrasla osoba s tumorom postanu gojazni. Dječji kraniofaringiom je obično cistiaste prirode.<ref>{{cite journal | vauthors = Roth C, Wilken B, Hanefeld F, Schröter W, Leonhardt U | title = Hyperphagia in children with craniopharyngioma is associated with hyperleptinaemia and a failure in the downregulation of appetite | journal = European Journal of Endocrinology | volume = 138 | issue = 1 | pages = 89–91 | date = januar 1998 | pmid = 9461323 | doi = 10.1530/eje.0.1380089 | doi-access = free }}</ref> Ograničena operacija koja minimizira oštećenje [[hipotalamus]]a može smanjiti stopu teške [[gojaznost]]i na štetu potrebe za radioterapijom za završetak liječenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Elowe-Gruau E, Beltrand J, Brauner R, Pinto G, Samara-Boustani D, Thalassinos C, Busiah K, Laborde K, Boddaert N, Zerah M, Alapetite C, Grill J, Touraine P, Sainte-Rose C, Polak M, Puget S | display-authors = 6 | title = Childhood craniopharyngioma: hypothalamus-sparing surgery decreases the risk of obesity | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 98 | issue = 6 | pages = 2376–2382 | date = juni 2013 | pmid = 23633208 | doi = 10.1210/jc.2012-3928 | doi-access = free }}</ref> ;Uloga radioterapije: Agresivni pokušaji potpunog uklanjanja tumora rezultiraju produženim preživljavanjem bez progresije bolesti kod većine pacijenata, ali kod tumora koji jasno zahvataju hipotalamus, komplikacije povezane s radikalnom hirurgijom potaknule su usvajanje kombinovane strategije konzervativne hirurgije i radioterapije kako bi se osigurala što veća stopa izlječenja rezidualnog tumora. Čini se da ova strategija nudi najbolje dugoročne stope kontrole uz prihvatljiv morbiditet. Međutim, optimalno liječenje kraniofaringioma ostaje kontroverzno. Iako se općenito preporučuje da se radioterapija primjenjuje nakon subtotalne ekscizije kraniofaringioma, ostaje nejasno da li svi pacijenti s rezidualnim tumorom trebaju primiti hitnu ili diferenciranu radioterapiju kod relapsa.<ref>{{cite journal | vauthors = Chargari C, Bauduceau O, Bauduceau B, Camparo P, Ceccaldi B, Fayolle M, Le Moulec S, Védrine L | display-authors = 6 | title = [Craniopharyngiomas: role of radiotherapy] | journal = Bulletin du Cancer | volume = 94 | issue = 11 | pages = 987–994 | date = novembar 2007 | pmid = 18055317 | url = https://www.researchgate.net/publication/5793449 }}</ref> Hirurgija i radioterapija temelji su terapijskog liječenja kraniofaringioma. Radikalna ekscizija povezana je s rizikom od smrtnosti ili morbiditeta, posebno zbog oštećenja hipotalamusa, pogoršanja vida i endokrinih komplikacija između 45 i 90% slučajeva. Blizina susjednih elokventnih struktura predstavlja poseban izazov za radioterapiju. Moderne tehnologije liječenja, uključujući frakcioniranu 3D konformnu radioterapiju,<ref>{{Cite web|url=http://hillman.upmc.com/cancer-care/radiation-oncology/treatment/external-beam/3d-conformal|title=Three Dimensional (3D) Conformal Radiation Therapy |website=hillman.upmc.com|language=en|access-date=9. 12. 2017}}</ref> Radioterapija moduliranim intenzitetom, a nedavno i protonska terapija, mogu precizno pokriti cilj uz očuvanje okolnog tkiva. Može se postići kontrola tumora veća od 90%. Alternativni tretmani koji se sastoje od radiohirurgije, intrakavitarne primjene [[izotop]]a i brahiterapije također nude prihvatljivu kontrolu tumora i mogu se primijeniti u odabranim slučajevima. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdila uloga svakog modaliteta liječenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Kortmann RD | title = Different approaches in radiation therapy of craniopharyngioma | journal = Frontiers in Endocrinology | volume = 2 | page = 100 | date = 20. 12. 2011 | pmid = 22654836 | pmc = 3356005 | doi = 10.3389/fendo.2011.00100 | doi-access = free }}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.cancer.net/cancer-types/craniopharyngioma-childhood Cancer.Net: Craniopharyngioma - Childhood] * [http://journals.lww.com/neurosurgery/pages/articleviewer.aspx?year=2014&issue=09000&article=00012&type=abstract Malignant transformation in craniopharyngiomas] {{Tumori nervnog tkiva}} {{Neoplazija endokrinih žlijezda}} [[Kategorija:Neoplazme]] [[Kategorija:Radiologija]] [[Kategorija:Onkologija]] [[Kategorija:Pedijatrija]] bhxd5mloqofr03xao4h3trh91yem9hb 0 534725 3894558 3866707 2026-06-06T10:11:22Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894558 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Ilova | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Bilogora]] | izvor_koordinate = {{coord|45|42|52|N|17|26|46|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] | ušće_koordinate = {{coord|45|24|49|N|16|44|21|E|}} | progresija = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Kutina]], [[Garešnica]], [[Grubišno Polje]] | etimologija = | dužina = 85 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.600 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Ilova''' je [[rijeka]] u Hrvatskoj, lijevi pritok rijeke [[Lonja (rijeka)|Lonje]]. Duga je 104,6&nbsp;km, a njen sliv pokriva površinu od 1.796 kvadratnih kilometara.<ref>{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava river basin report|website=www.savacommission.org|publisher=Wayback Machine|access-date=19. 5. 2026|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055604/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|url-status=dead}}</ref> Ilova izvire u brdovitim područjima istočne [[Bilogore]], južno od [[Virovitica|Virovitice]] i [[Suhopolje|Suhopolja]], i teče prema jugozapadu, formirajući niz jezera u blizini [[Veliki Zdenci|Velikih Zdenaca]]. Skreće na jug u blizini [[Garešnica|Garešnice]], gdje se nalazi još jedan niz jezera na ušću s rijekom [[Toplica (rijeka)|Toplicom]] koja izvire u [[Papuk]]u i rijekom [[Garešnica (rijeka)|Garešnicom]] koja izvire u [[Moslavačka gora|Moslavačkoj gori]]. Zatim skreće prema zapadu i prolazi blizu istoimenog sela Ilova južno od Kutine. Kanal je povezuje s [[Pakra|Pakrom]] u blizini [[Banova Jaruga|Banove Jaruge]]. Pri kraju svoje prirodne dužine, ulijeva se u kanal dug 4,25&nbsp;km koji je povezuje s [[Kutina (rijeka)|Kutinom]], [[Lonja (rijeka)|Lonjom-Trebežem]] i konačno [[Sava|Savom]], u istočnom dijelu parka prirode [[Lonjsko polje]]. Nekada se ulijevala u Trebež 1970-ih, ali nakon što je Lonja preusmjerena u Savu vlastitim kanalom, sada kanal Ilova napaja odvojeni donji dio Trebeža, oko 3&nbsp;km nizvodno od ušća stare Lonje u Savu.{{sfn|Čanjevac|Pavlek|Orešić|2022|p=15, 17}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/406431 | title = Dužine rijeka u Hrvatskoj određene na osnovu topografske karte u mjerilu 1:25.000| journal = Hrvatski geografski glasnik | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Lonje]] kzxeddc191xrbs2o2vi4cem460950t0 0 534727 3894557 3848279 2026-06-06T10:11:20Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894557 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Iskrica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = ispod [[Krndija (planina)|Krndije]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Vučica (rijeka)|Vučica]] | ušće_koordinate = | progresija = [[Vučica (rijeka)|Vučica]] ⤴ [[Karašica (Drava)|Karašica]] ⤴ [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 23,9 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 159 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Iskrica''' je [[hrvatska]] [[rijeka]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj]] i [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravskoj županiji]],<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3239555/iskrica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=19. 5. 2026}}</ref> desna pritoka [[Vučica (rijeka)|Vučice]]. Izdiže se ispod [[Krndija (planina)|Krndije]] u naselju [[Šumeđe]]. Dugačka je 23,9&nbsp;km. Rijeka Iskrica prolazi kroz naselja: Šumeđe, [[Crkvari]], [[Nova Jošava]], [[Stara Jošava]], [[Feričanci]], [[Vučjak Feričanački]], [[Beljevina]], [[Krčevina (Đurđenovac)|Krčevina]] i [[Šaptinovci]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Lonje]] 21cro04wd64kksjizudze9aetol4yel 0 534729 3894556 3847713 2026-06-06T10:11:18Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894556 wikitext text/x-wiki {{Infokutija šahista | ime = Friðrik Ólafsson | slika = Fridrik Olafsson.jpg | država = {{ZID|Island}} | datum rođenja = {{datum rođenja|1935|1|26}} | mjesto rođenja = [[Reykjavík]] | datum smrti = {{datum smrti i godine|2025|4|4|1935|1|26}} | mjesto smrti = [[Reykjavík]] | titula = [[Velemajstor (šah)|Velemajstor]] | elo_max = 2570 (juli 1971) }} '''Friðrik Ólafsson''' bio je [[island]]ski [[šah]]ovski [[Velemajstor (šah)|velemajstor]] i šahovski funkcioner. == Karijera == Kao prvi pobjednik [[Prvenstvo Islanda u šahu|Islandskog prvenstva]] 1952. i [[Nordijsko šahovsko prvenstvo|Nordijskog prvenstva]] godinu kasnije,<ref name="mbl-death-2025">{{cite news |title= Andlát: Friðrik Ólafsson, skákmeistari |url= https://www.mbl.is/frettir/innlent/2025/04/07/andlat_fridrik_olafsson_skakmeistari/ |access-date= 15. 4. 2025 |work= [[Morgunblaðið]] |date= 7. 4. 2025 |language= is}}</ref> brzo je postao prepoznat kao najjači islandski šahist svoje generacije. Njegov prvi rezultat od međunarodne važnosti bila je podjela prvog mjesta s [[Viktor Korčnoj|Viktorom Korčnojem]] u [[Šahovski turnir u Hastingsu|Hastingsu]] 1955/56. Najbolji rezultat na [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskim prvenstvima]] ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1960.#Međuzonski turnir 1958.|Međuzonskom turniru 1958]], gdje je podijelio peto mjesto, automatski stekavši titulu velemajstora (prvu za Island) i plasiravši se na [[Turnir kandidata 1959.|Turnir kandidata 1959]], posljednju fazu u procesu određivanja izazivača za svjetskog prvaka 1960. To je bilo veliko dostignuće za nekoga ko u to vrijeme nije bio profesionalac. Međutim, na Turniru kandidata završio je sedmi od osam igrača sa 10/28. Igrao je i na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1963.#Međuzonski turnir|sljedećem Međuzonskom turniru 1962]], ali se nije uspio kvalifikovati za [[Turnir kandidata 1962.|Turnir kandidata]]. Među njegovim drugim najboljim rezultatima na turnirima jesu podjela trećeg mjesta na prvom [[Kup Pjatigorskog|Kupu Pjatigorskog]] u [[Los Angeles]]u 1963. sa 7½/14 te prvog mjesta s [[Ljubomir Ljubojević|Ljubomirom Ljubojevićem]] u [[Šahovski turnir u Wijk aan Zeeu|Wijk aan Zeeu]] 1976. ispred [[Mihail Talj|Mihaila Talja]]. Prema [[Chessmetrics]]u, u svojim najboljim trenucima imao je rejting 2692 u oktobru 1958, rangiran kao 13. na svijetu.<ref>{{Cite web |title= Chessmetrics Player Profile: Fridrik Olafsson |url= http://chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=190030SS3SS3S094938195205141100610300000010451 |access-date= 12. 12. 2024 |website= chessmetrics.com}}</ref> Nastavio je povremeno igrati i u 21. stoljeću, pobijedivši u brzopoteznom meču 2003. kolegu veterana [[Bent Larsen|Benta Larsena]] 5-3. Prema njegovoj FIDE-kartici, 2018, kad je napunio 83 godine, odigrao je šest partija i jednu pobijedio, a ostatak remizirao. Obično je igrao [[Sicilijanska odbrana|Sicilijansku odbranu]] protiv 1. e4 te [[Kraljeva indijska odbrana|Kraljevu indijsku]] i [[Nimcoindijska odbrana|Nimcoindijsku]] protiv 1. d4.<ref>{{cite web |url= http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=22955 |title= The chess games of Fridrik Olafsson |website= Chessgames.com |date= 22. 2. 2010 |access-date= 24. 1. 2014}}</ref> Kao [[Bijeli i crni u šahu|bijeli]] obično je igrao [[Englesko otvaranje]], ali je također mnogo puta igrao 1. d4, 1. e4 i 1. Sf3.<ref>{{cite web |url= http://www.chessgames.com/perl/explorer?pid=22955&side=white |title= Chess Opening Explorer |website= Chessgames.com |access-date= 24. 1. 2014}}</ref> == Predsjednik FIDE-a == Godine 1978. naslijedio je [[Max Euwe|Maxa Euwea]] na mjestu predsjednika međunarodnog šahovskog upravnog tijela [[FIDE]]-a. Tokom mandata predsjedavao je [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1981.|mečom za svjetskog prvaka 1981.]] [[Anatolij Karpov|Karpov]] – Korčnoj. Otkad je Korčnoj prebjegao iz [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] 1976, Sovjeti su držali Korčnojevog sina Igora. Ólafsson je odgodio planirani početak meča 19. septembra u pokušaju da nagovori Sovjete da oslobode Korčnojevog sina, zbog čega je navukao gnjev Sovjeta, koji su potom podržali potpredsjednika FIDE-a [[Florencio Campomanes|Florencija Campomanesa]], koji ga je i naslijedio na mjestu predsjednika 1982. == Privatni život == Bio je oženjen i imao je dvije kćerke.<ref name="mbl-death-2025"/> Prije 1974, kada je postao profesionalni šahist, radio je kao [[Pravo|pravnik]] u islandskom [[Minstarstvo pravde i ljudskih prava Islanda|Ministarstvu pravde]].<ref>{{cite web |url= http://en.chessbase.com/post/former-fide-president-fridrik-olafon-turns-75 |title= Former FIDE President Fridrik Olafsson turns 75 &#124; Chess News |date= 26. 1. 2010 |website= chessbase.com |access-date= 24. 1. 2014 |language=en}}</ref> Nakon isteka mandata predsjednika FIDE-a 1982. imenovan je sekretarom [[Althing|islandskog parlamenta]]. Umro je na odjelu za palijativnu njegu [[Nacionalna univerzitetska bolnica Islanda|Nacionalne univerzitetske bolnice]] 4. aprila 2025.<ref name="mbl-death-2025"/><ref>{{cite news |author1= Dylan Loeb McClain |title= Fridrik Olafsson, Grandmaster Who Led Iceland’s Rise in Chess, Dies at 90 |url= https://www.nytimes.com/2025/04/10/world/europe/fridrik-olafsson-dead.html |access-date= 15. 4. 2025 |work= [[The New York Times]] |date= 10. 4. 2025}}</ref><ref>{{Cite web |date= 7. 4. 2025 |title= Andlát: Friðrik Ólafsson, skákmeistari |url= https://www.mbl.is/frettir/innlent/2025/04/07/andlat_fridrik_olafsson_skakmeistari/ |access-date= 7. 4. 2025 |website= Mbl.is |language=is}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Fridrik Olafsson}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=22955 Ólafssonove partije] na ''[[Chessgames.com]]'' {{Islandski velemajstori}} {{Predsjednici FIDE-a}} {{Svjetska šahovska Kuća slavnih}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ólafsson, Friðrik}} [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Reykjavík]] [[Kategorija:Islandski šahisti]] [[Kategorija:Islandski pravnici]] nmdm1kp60qyjgmmgv1o3y09d6elklgn 0 534730 3894555 3891262 2026-06-06T10:11:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Kvadrantanopija | sinonimi = Kvadrantna anopiia, kvadrantanopsija | slika = Right-superior-quadrantanopia.svg | opis_slike = Desna homonimna gornja kvadrantanopija. Područja gubitka vidnog polja u svakom oku prikazana su kao crna područja. Ovaj defekt vidnog polja karakterističan je za oštećenje Meyerove petlje na lijevoj strani mozga. | komplikacije =Gubitak vida koji ostaje nakon ovog perioda spontanog oporavka smatra se trajnim, a određene kompanije sada tvrde da mogu izazvati oporavak [[vid]]a nakon ovog tromjesečnog perioda | pojava =Od rođenja | trajanje =Doživotno | vrste =Povremeni, trajni | uzroci =Poremećsj u sljepoočnom i potilačnom moždanom režnju | rizici = | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]] | diferencijalna_dijagnoza =[[Anopija]] | prevencija =Nemoguća | liječenje =Kompenzacijsko [[ponašanje]] | lijek =Nema | prognoza = Izgledi za oporavak vida u zahvaćenom polju su “sumorni“ | frekvencija =? | smrtnost =Moguća, usljed nespretenosti }} '''Kvadrantanopija,''' ili '''kvadrantanopsija''' zip je [[anopija|anopije]] (gubitak vida) koji zahvata četvrtinu [[vidno polje|vidnog polja]]. Može biti povezana s [[lezija]]ma [[očni nerv|optičkog zračenja]].<ref>[http://www.med.yale.edu/caim/cnerves/cn2/cn2_11.html Yale- Cranial Nerve 2, pg. 11<!-- Bot generated title -->] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080607001758/http://www.med.yale.edu/caim/cnerves/cn2/cn2_11.html |date=7. 6. 2008 }}</ref> Iako kvadrantanopiju mogu uzrokovati lezije u [[slepoočni režanj|temporalnom]] i [[tjemeni režanj|parijetalnom režnju]], najčešće je povezana s lezijama u [[potiljačni režanj|okcipitalnom režnju]] ljudskog mozga.<ref name=autogenerated1>Kolb, B & Whishaw, I.Q. Human Neuropsychology, Sixth Edition, p.361; Worth Publishers (2008) {{ISBN|978-0-7167-9586-5}}</ref> ==Prezentacija== Zanimljiv aspekt kvadrantanopije je postojanje jasne i oštre granice između neoštećenog i oštećenog vidnog polja, zbog anatomskog razdvajanja kvadranata vidnog polja. Naprimjer, informacije u lijevoj polovini vidnog polja obrađuju se u desnom okcipitalnom režnju, a informacije u desnoj polovini vidnog polja obrađuju se u lijevom okcipitalnom režnju.<ref name=autogenerated1 /> [[slika:Paris as seen with right homonymous superior quadrantanopia.png|thumb|[[Pariz]], viđen s desnom homonimnom superiornom kvadrantanopijom.]] Kod parcijalne kvadrantanopije, također postoji jasna i oštra granica između netaknutog i oštećenog polja unutar kvadranta. Pacijent je u stanju detektovati svjetlost unutar oštećenog vidnog polja. Izgledi za oporavak vida u zahvaćenom polju su sumorni. Povremeno, pacijenti spontano oporave vid u zahvaćenom polju u prva tri mjeseca nakon povrede mozga; međutim, gubitak vida koji ostaje nakon ovog perioda spontanog oporavka tradicionalno se smatra trajnim, a određene kompanije sada tvrde da mogu izazvati oporavak vida nakon ovog tromjesečnog perioda.<---------ref>[http://vision.helpforvisionloss.com/about-vision-loss/hemianopia.html Rehabilitation for Homonymous Hemianopia and Quadrantanopia] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20130701033708/http://vision.helpforvisionloss.com/about-vision-loss/hemianopia.html |date=1. 7. 2013 }}</ref> ==Homonimna donja/gornja kvadrantanopija== Homoniman označava stanje koje utiče na isti dio vidnog polja svakog oka.<ref>{{cite book |last=Bickley |first=Lynn S. |date=2017 |title=Bates' Guide to Physical Examination and History Taking |publisher=Wolters Kluwer |page=273 |isbn=9781469893419}}</ref> Homonimna donja kvadrantanopija je gubitak vida u istom donjem kvadrantu vidnog polja na oba oka, dok homonimna gornja kvadrantanopija predstavlja gubitak vida u istom gornjem kvadrantu vidnog polja na oba oka.<ref>William J. Weiner: Neurology for the Non-Neurologist, p.526; Lippincott Williams & Wilkins (July 2010) {{ISBN|1605472395}}</ref> [[Lezija]] koja zahvata jednu stranu sljepoočnog režnja može uzrokovati oštećenje donjih optičkih zračenja (poznatih kao temporalni put ili Meyerova petlja), što može dovesti do gornje kvadrantanopije na [[kontralateralno]]j strani oba oka (kolokvijalno nazvano "pita na nebu"); ako su gornja optička zračenja (parijetalni put) oštećena, gubitak vida se javlja na donjoj kontralateralnoj strani oba oka i naziva se donja kvadrantanopij a.<ref>[http://www.psych.ndsu.nodak.edu/mccourt/Psy460/Central%20visual%20pathways/Central%20Visual%20Pathways.html Central Visual Pathways<!-- Bot generated title -->] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080310070211/http://www.psych.ndsu.nodak.edu/mccourt/Psy460/Central%20visual%20pathways/Central%20Visual%20Pathways.html |date=10. 3. 2008 }}</ref> ==Binazalna/busljepoočna kvadrantanopija== Binazalna (donja ili gornja) kvadrantanopija, poznata i kao defekti Nerurkarijevog polja, utiče na gornje ili donje unutrašnje vidne kvadrante bliže nosnoj šupljini u oba oka. Bisljepoočna (donja ili gornja) kvadrantanopija utiče na gornje ili donje vanjske vidne kvadrante u oba oka. ==Kompenzatorna ponašanja== Osobe sa kvadrantanopijom često modificiraju svoje ponašanje kako bi kompenzovale poremećaj, kao što je naginjanje glave, kako bi se zahvaćeno prikazalo [[vidno polje]].<ref>[http://www.hemianopsia.net/visual-fields-in-brain-injury/ Visual Fields in Brain Injury - Hemianopsia.net Everything you need to know about Hemianopsia]</ref> Vozači s kvadrantanopijom, koji su ocijenjeni kao sigurni za vožnju, voze sporije, koriste više pokreta ramena i, općenito, manje drastično skreću i ubrzavaju od tipičnih osoba ili osoba s kvadrantanopijom koje su ocijenjene kao nesigurne za vožnju. Vjeruje se da količina kompenzacijskih pokreta i učestalost s kojom se koriste ovise o kognitivnim zahtjevima zadatka; kada je zadatak toliko težak da prostorno [[pamćenje]] ispitanika više nije dovoljno da sve prati, pacijenti su skloniji korištenju kompenzacijskog ponašanja usmjeravanja pogleda na pogođenu stranu.<ref>{{cite journal | pmc = 3101691 | pmid=21367969 | doi=10.1167/iovs.10-6296 | volume=52 | issue=3 | title=Hemianopic and quadrantanopic field loss, eye and head movements, and driving | year=2011 | journal=Invest. Ophthalmol. Vis. Sci. | pages=1220–5 |vauthors=Wood JM, McGwin G, Elgin J, Vaphiades MS, Braswell RA, DeCarlo DK, Kline LB, Owsley C }}</ref> ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = | ICD10 = {{ICD10|H|53|4|h|53}} | ICD9 = {{ICD9|368.46}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = }} {{Commonscat}} {{Patologija oka}} [[Kategorija:Oftalmologija]] [[Kategorija:Vid]] [[Kategorija:Oko]] dmtk1ragowmjb9mm0oinuxpvuvnbftx 0 534734 3894554 3891263 2026-06-06T10:11:14Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894554 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Razlikovati|Diabetes mellitus|dijabetes|šećerna bolest}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = ''Diabetes insipidus'' | slika = Arginine vasopressin3d.png | opis_slike = [[Vazopresin]] | specijalnost = [[Endokrinologija]] | simptomi = Velike količine razrijeđenog urina, povećana žeđ | komplikacije = [[Dehidracija]], [[epilepsijski napad|napadi]] | pojava = Bilo koja [[životna dob]] | trajanje =Dugo do doživotno | vrste = {{Plainlist| * AVP-D ([[Centralni dijabetes insipidus|centralni]]) * AVP-R ([[Nefrogeni dijabetes insipidus|nefrogeni]]) * dipsogeni * gestacijski}} | uzroci = Zavisi od tipa | rizici =Slabljenje srca, [[tromboza]] | dijagnoza = [[urinski test|Analiza urina]], [[analiza krvi]], [[test deprivacije tekućine]] | diferencijalna_dijagnoza = [[Dijabetes]] melits | prevencija =Nemoguća | liječenje = Dovoljno pijenja tekućine | lijek = [[Desmopresin]], [[tiazidi]], [[aspirin]] | prognoza = Dobra, uz liječenje | frekvencija = 3/100.000 godišnje | smrtnost =Uz zapuštanje, moguća usljed sekundarnih posljedica }} '''''Diabetes insipidus''''' ('''DI''') jest [[Bolest|stanje]] koje karakterizira [[izlučivanje]] [[Poliurija|velike količine razrijeđenog urina]] i [[Polidipsija|povećana žeđ]].<ref name="NIH2015">{{Cite web |date=oktobar 2015 |title=Diabetes Insipidus |url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/kidney-disease/diabetes-insipidus |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170513120920/https://www.niddk.nih.gov/health-information/kidney-disease/diabetes-insipidus |archive-date=13. 5. 2017 |access-date=28. 5. 2017 |website=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases}}</ref> Količina proizvedenog urina može biti gotovo 20 litara dnevno.<ref name=NIH2015/> Smanjenje tečnosti ima mali uticaj na koncentraciju urina.<ref name=NIH2015/> Komplikacije mogu uključivati [[dehidraciju]] ili [[epilepsijski napad|napadaje]].<ref name=NIH2015/> ==Znaci i simptomi== Prekomjerno mokrenje i ekstremna [[žeđ]] i [[polidipsija|povećan unos tekućine]] (posebno hladne vode, a ponekad i [[led]]a ili ledene vode) tipični su za DI.<ref>{{Cite web |last=USE |title=Diabetes insipidus - PubMed Health |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0001415/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120829121450/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0001415/ |archive-date=29. 8. 2012 |access-date=28. 5. 2012 |publisher=Ncbi.nlm.nih.gov}}</ref> Simptomi prekomjernog mokrenja i ekstremne žeđi slični su onima koji se javljaju kod neliječenog dijabetesa, s tom razlikom što urin ne sadrži [[glukoza|glukozu]]. Zamagljen vid je rijetkost. Znakovi dehidracije mogu se pojaviti i kod nekih osoba jer tijelo ne može pravilno regulirati količinu vode koju unosi.<ref>{{Cite web |last=Watts |first=Mike |date=15. 1. 2019 |title=Dehydration and Diabetes |url=https://www.diabetes.co.uk/dehydration-and-diabetes.html |access-date=1. 2. 2024 |website=Diabetes |language=en-GB}}</ref> Ekstremno [[mokrenje]] nastavlja se tokom dana i noći. Kod djece, DI može uticati na apetit, jedenje, debljanje i rast. Mogu se javiti sa [[groznica|groznicom]], [[povraćanje]]m ili [[dijareja|dijarejom]]. Odrasli s neliječenom DI mogu ostati zdravi decenijama sve dok konzumiraju dovoljno vode da nadoknade gubitak urina. Međutim, postoji kontinuirani rizik od dehidracije i gubitka kalija, što može dovesti do [[hipokalemija|hipokalemije]].<ref name="Hypokalemia">{{cite journal |last1=Nepali |first1=Anil |last2=Adhikari |first2=Prakriti |last3=Shah |first3=Amit |last4=Paudel |first4=Shailes |last5=Bhandari |first5=Prakriti |title=Hypokalemia Induced Partial Nephrogenic Diabetes Insipidus: A Case Report |journal=Journal of Nepal Medical Association |date=29. 2. 2024 |volume=62 |issue=271 |pages=217–219 |doi=10.31729/jnma.8501 |pmid=39356781 |publisher=Nepal Medical Association |issn=1815-672X |pmc=10924483}}</ref><ref>{{Cite web |title=Diabetes Insipidus vs. Diabetes Mellitus |url=https://www.webmd.com/diabetes/diabetes-insipidus-vs-diabetes-mellitus}}</ref> ==Uzrok== Nekoliko oblika dijabetesa insipidusa su: ===Centralni=== {{glavni|Centralni dijabetes insipidus}} Centralni (ili ''neurogeni'') dijabetes insipidus ima mnogo mogućih uzroka. Prema literaturi, glavni uzroci centralnog dijabetesa insipidusa i njihova često citirana približna učestalost su sljedeći: * [[Idiopatska bolest|Idiopatski]] – 30% (uključujući [[autoimunost|autoimunske]], [[nasljeđivanje]] i porodične oblike)<ref name="Idiopathic CDI">{{cite journal |last1=Fabre |first1=Larissa |last2=Silva |first2=Viviane Calice da |title=Idiopathic partial central diabetes insipidus |journal=Einstein (São Paulo) |date=27. 1. 2023 |volume=21 |doi=10.31744/einstein_journal/2023RC0124 |pmid=36790249 |at=Etiology|publisher=Instituto Israelita de Ensino e Pesquisa Albert Einstein – IIEPAE |location=São Paulo, Brazil |issn=2317-6385 |pmc=9897711}}</ref> * Maligni ili benigni tumori [[mozak|mozga]] ili [[hipofiza|hipofize]] – 23%<ref name="CDI tumor">{{cite journal |last1=Modawi |first1=Imad |last2=Barger |first2=Geoffrey R. |last3=Rossi |first3=Noreen F. |title=Central diabetes insipidus and adipsia due to astrocytoma: diagnosis and management |journal=CEN Case Reports |date=maj 2013 |volume=2 |issue=1 |pages=11–16 |doi=10.1007/s13730-012-0030-5 |pmid=28509212 |publisher=© Springer Nature |pmc=5411518}}</ref> * Kranijalna hirurgija – 20%<ref name="CDI surgery">{{cite journal |last1=Mutter |first1=Cody M |last2=Smith |first2=Trevor |last3=Menze |first3=Olivia |last4=Zakharia |first4=Mariah |last5=Nguyen |first5=Hoang |title=Diabetes Insipidus: Pathogenesis, Diagnosis, and Clinical Management |journal=Cureus |date=23. 2. 2021 |volume=13 |issue=2 |doi=10.7759/cureus.13523 |pmid=33786230 |at=Etiology |publisher=Florida Medical Student Research Publications |doi-access=free |pmc=7996474}}</ref> * [[Trauma glave]] – varira, 16– 30,6%<ref name="CDI trauma">{{cite journal |last1=Capatina |first1=Cristina |last2=Paluzzi |first2=Alessandro |last3=Mitchell |first3=Rosalid |last4=Karavitaki |first4=Niki |title=Diabetes Insipidus after Traumatic Brain Injury |journal=Journal of Clinical Medicine |date=13. 7. 2015 |volume=4 |issue=7 |pages=1448–1462 |doi=10.3390/jcm4071448 |pmid=26239685 |publisher=© 1996-2025 MDPI |location=Basel, Switzerland |doi-access=free |issn=2077-0383 |pmc=4519799}}</ref> ===Nefrogeni=== {{glavni|Nefrogeni dijabetes insipidus}} Nefrogeni dijabetes insipidus nastaje zbog nemogućnosti [[bubreg]]a da normalno reaguje na [[vazopresin]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Bichet DG |date=april 2006 |title=Nephrogenic Diabetes Insipidus |journal=Advances in Chronic Kidney Disease |language=en |volume=13 |issue=2 |pages=96–104 |doi=10.1053/j.ackd.2006.01.006 |pmid=16580609}}</ref> ===Dipsogeni=== Dipsogeni DI ili [[primarna polidipsija]] nastaje zbog prekomjernog unosa tekućine, a ne zbog nedostatka [[arginin]]skog [[vazopresin]]a. Može biti posljedica defekta ili oštećenja mehanizma za žeđ, koji se nalazi u [[hipotalamus]]u,<ref name="pmid16544179">{{Cite journal |vauthors=Perkins RM, Yuan CM, Welch PG |date=mart 2006 |title=Dipsogenic diabetes insipidus: report of a novel treatment strategy and literature review |journal=Clin. Exp. Nephrol. |volume=10 |issue=1 |pages=63–7 |doi=10.1007/s10157-005-0397-0 |pmid=16544179 |s2cid=6874287}}</ref> ili zbog [[mentalna bolest|mentalne bolesti. Liječenje [[dezmopresin]]om može dovesti do [[trovanje vodom|trovanja vodom]].<ref>{{Cite web |date=31. 10. 2017 |title=Diabetes insipidus |url=https://www.nhs.uk/conditions/diabetes-insipidus/treatment/}}</ref> ===Gestacijska inkontinencija=== [[Gestacijska inkontinencija]] javlja se samo tokom [[trudnoća]] i postporođajnog perioda. Tokom trudnoće, žene proizvode [[vazopresinaza|vazopresinazu]] u [[placenta|posteljici]], koja razgrađuje [[antidiuretski hormon]] (ADH). Smatra se da se gestacijska inkontinencija javlja sa prekomjernom proizvodnjom i/ili oštećenim [[klirens (farmakologija)|klirensom]] vazopresinaze.<ref name="pmid17308961">{{Cite journal |vauthors=Kalelioglu I, Kubat Uzum A, Yildirim A, Ozkan T, Gungor F, Has R |year=2007 |title=Transient gestational diabetes insipidus diagnosed in successive pregnancies: review of pathophysiology, diagnosis, treatment, and management of delivery |journal=Pituitary |volume=10 |issue=1 |pages=87–93 |doi=10.1007/s11102-007-0006-1 |pmid=17308961 |s2cid=9493532}}</ref> Većina slučajeva gestacijske inkontinencije žeđi može se liječiti dezmopresinom (DDAVP), ali ne i [[vazopresin]]om. Međutim, u rijetkim slučajevima, abnormalnost u mehanizmu osjećaja žeđi uzrokuje gestacijsku inkontinenciju žeđi, te se dezmopresin ne smije koristiti.<ref>{{Cite journal |last=Ananthakrishnan |first=Sonia |date=mart 2016 |title=Diabetes insipidus during pregnancy |journal=Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism |volume=30 |issue=2 |pages=305–315 |doi=10.1016/j.beem.2016.02.005 |pmid=27156766}}</ref> ''Diabetes insipidus'' također je povezana s nekim ozbiljnim bolestima trudnoće, uključujući [[preeklampsija|preeklampsiju]],<ref name="GDI preeclampsia">{{cite journal |last1=Goldrich |first1=Alisa |last2=Yuan |first2=Jessica |last3=Stohl |first3=Hindi |title=Postpartum gestational diabetes insipidus related to preeclampsia: A case report |journal=Case Reports in Women's Health |date=mart 2023 |volume=37 |article-number=e00487 |doi=10.1016/j.crwh.2023.e00487 |pmid=36852008 |publisher=Elsevier Inc. |pmc=9958416}}</ref> [[HELLP-sindrom]] i [[akutna masna jetra u trudnoći|akutni masnu jetru u trudnoćp]]. Ovi uzroci DI-a smanjujući jetreno čišćenje cirkulirajuće vazopresinaze.<ref name="GDI">{{cite journal |last1=Marques |first1=Pedro |last2=Gunawardana |first2=Kavinga |last3=Grossman |first3=Ashley |title=Transient diabetes insipidus in pregnancy |journal=Endocrinology, Diabetes & Metabolism Case Reports |date=1. 10. 2015 |volume=2015 |doi=10.1530/EDM-15-0078 |pmid=26524979 |publisher=© 2024 Bioscientifica Ltd |issn=2052-0573 |pmc=4626653}}</ref><ref name="GDI HELLP">{{cite journal |last1=Gambito |first1=Renela |last2=Chan |first2=Michael |last3=Sheta |first3=Mohamed |last4=Ramirez-Arao |first4=Precious |last5=Gurm |first5=Harmeet |last6=Tunkel |first6=Allan |last7=Nivera |first7=Noel |title=Gestational Diabetes Insipidus Associated with HELLP Syndrome: A Case Report |journal=Case Reports in Nephrology |date=2012 |volume=2012 |pages=1–3 |doi=10.1155/2012/640365 |pmid=24555139 |publisher=John Wiley & Sons, Inc |doi-access=free |issn=2090-6641 |pmc=3914197}}</ref><ref name="GDI fatty liver">{{cite journal |last1=Wang |first1=H.J. |last2=Chou |first2=T.H. |last3=Lee |first3=Y.C. |last4=Au |first4=H.K. |title=Acute fatty liver during pregnancy and gestational diabetes insipidus: a case report |journal=Clinical and Experimental Obstetrics & Gynecology |date=15. 6. 2020 |volume=47 |doi=10.31083/j.ceog.2020.03.5222 |url=https://www.imrpress.com/journal/CEOG/47/3/10.31083/j.ceog.2020.03.5222 |access-date=8. 9. 2025 |publisher=IMR Press |issn=2709-0094|doi-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Homeostaza]] [[elektrolit]]a i volumena složen je mehanizam koji uravnotežuje tjelesne potrebe za [[krvni pritisak|krvnim pritiskom]] i glavnim elektrolitima [[natrij]]em i [[kalij]]em. Općenito, regulacija elektrolita prethodi regulaciji volumena. Međutim, kada je volumen ozbiljno smanjen, tijelo će zadržavati vodu na štetu poremećaja nivoa elektrolita.<ref>{{Cite journal |last1=Watson |first1=Fiona |last2=Austin |first2=Pauline |date=1. 10. 2021 |title=Physiology of human fluid balance |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1472029921001818 |journal=Anaesthesia & Intensive Care Medicine |language=en |volume=22 |issue=10 |pages=644–651 |doi=10.1016/j.mpaic.2021.07.010 |issn=1472-0299|url-access=subscription }}</ref> Regulacija proizvodnje urina odvija se u [[hipotalamus]]u, koji proizvodi [[vazopresin]] (ADH) u supraoptičkom i paraventrikularnom jezgru. Nakon sinteze, [[hormon]] transportuje se u neurosekretornim granulama niz [[akson]] hipotalamusnog neurona do [[zadnji režanj hipofize|stražnjeg režnja hipofize]], gdje se skladišti za kasnije oslobađanje. Osim toga, hipotalamus reguliše osjećaj žeđi u ventromedijalnom jezgru osjećajući povećanje [[osmolarnost]]i seruma i prenoseći ove informacije u [[korteks|moždanu koru]].<ref name="CDI surgery" /><ref name="Hypothalamus">{{cite journal |last1=Roger |first1=Coleen |last2=Lasbleiz |first2=Adèle |last3=Guye |first3=Maxime |last4=Dutour |first4=Anne |last5=Gaborit |first5=Bénédicte |last6=Ranjeva |first6=Jean-Philippe |title=The Role of the Human Hypothalamus in Food Intake Networks: An MRI Perspective |journal=Frontiers in Nutrition |date=3. 1. 2022 |volume=8 |issue=2021 |article-number=760914 |doi=10.3389/fnut.2021.760914 |pmid=35047539 |publisher=Frontiers Media S.A. |doi-access=free |issn=2296-861X |pmc=8762294}}</ref> Neurogeni/centralni DI rezultat je nedostatka [[ADH]]; može se povremeno manifestirati smanjenom žeđi jer se regulacija žeđi i proizvodnje ADH odvijaju u neposrednoj blizini u hipotalamusu. Javlja se kao rezultat hipoksilske encefalopatije, neurohirurgije, [[autoimunost]]i ili [[kancer|raka]], ili ponekad bez osnovnog uzroka (idiopatska).<ref name="Neurogenic DI">{{cite journal |last1=Flynn |first1=Kathryn |last2=Hatfield |first2=Jennifer |last3=Brown |first3=Kevin |last4=Vietor |first4=Nicole |last5=Hoang |first5=Thanh |title=Central and nephrogenic diabetes insipidus: updates on diagnosis and management |journal=Frontiers in Endocrinology |date=8. 1. 2025 |volume=15 |issue=2024 |article-number=1479764 |doi=10.3389/fendo.2024.1479764 |pmid=39845881 |publisher=Frontiers Media S.A. |doi-access=free |issn=1664-2392 |pmc=11750692}}</ref> Glavni efektorski organ za homeostazu [[tjelesna tečnost|tečnosti]] je [[bubreg]]. ADH djeluje povećanjem propusnosti vode u [[sabirnim kanalić]]ima i [[distalni izavijeni tubul|distalnim zavijenim tubulima]]; specifično, djeluje na proteine zvane [[akvaporin]]i, a preciznije na akvaporin 2 u sljedećoj kaskadi. Kada se oslobodi, ADH se veže za receptore spregnute sa V2 G-proteinom, unutar distalnih izuvijanih kanalića, povećavajući [[ciklički AMP]], koji se spaja sa [[protein- kinaza A|protein-kinazom A]], stimulišući translokaciju kanala akvaporin 2 koji se nalazi u [[citoplazma|citoplazmi]] distalnih izavijanih tubula i sabirnih kanalića u apikalnu membranu. Ovi transkribovani kanali propuštaju vodu u ćelije sabirnih kanalića. Povećanje propusnosti omogućava reapsorpciju vode u [[krvotok]], čime se koncentriše [[urin]].<ref name="Vasopressin">{{cite journal |last1=Cuzzo |first1=Brian |last2=Padala |first2=Sandeep A. |last3=Lappin |first3=Sarah L. |title=Physiology, Vasopressin |journal=StatPearls |date=14. 8. 2023 |pmid=30252325 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK526069/ |access-date=8. 9. 2025 |publisher=StatPearls Publishing}}</ref><ref name="Vasopressin Disorder">{{cite journal |last1=Hui |first1=Channing |last2=Khan |first2=Myra |last3=Khan Suheb |first3=Mahammed Z. |last4=Radbel |first4=Jared M. |title=Arginine Vasopressin Disorder (Diabetes Insipidus) |journal=StatPearls |date=11. 1. 2024 |pmid=29262153 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470458/ |access-date=8. 9. 2025 |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island, FL}}</ref> Nefrogeni DI nastaje zbog nedostatka [[akvaporin]]skih kanala u distalnom sabirnom kanalu (smanjena površinska ekspresija i transkripcija). Javlja se kod [[toksičnost litija|toksičnosti litija]], [[hiperkalcemija|hiperkalcemije]], [[hipokalemija|hipokalemije]] ili oslobađanja [[ureter]]ske opstrukcije. Stoga, nedostatak ADH sprječava reapsorpciju vode i osmolarnost krvi se povećava. S povećanom osmolarnošću, osmoreceptori u hipotalamusu detektuju ovu promjenu i stimulišu žeđ. S povećanom žeđi, osoba sada doživljava ciklus [[polidipsija|polidipsije]] i [[poliurija|poliurije]].<ref name="Hypokalemia" /><ref name="Lithium">{{cite journal |last1=Tasci |first1=E |title=Lithium-Induced Nephrogenic Diabetes Insipidus Responsive to Desmopressin |journal=Acta Endocrinologica (Bucharest) |date=2019 |volume=15 |issue=2 |pages=270–271 |doi=10.4183/aeb.2019.270 |pmid=31508188 |publisher=Acta Pharmacol Sin. |location=Istanbul, Turkey |language=Turkish |pmc=6711641}}</ref><ref name="Hypercalcemia">{{cite journal |last1=Khositseth |first1=Sookkasem |last2=Charngkaew |first2=Komgrid |last3=Boonkrai |first3=Chatikorn |last4=Somparn |first4=Poorichaya |last5=Uawithya |first5=Panapat |last6=Chomanee |first6=Nusara |last7=Payne |first7=D. Michael |last8=Fenton |first8=Robert A. |last9=Pisitkun |first9=Trairak |title=Hypercalcemia induces targeted autophagic degradation of aquaporin-2 at the onset of nephrogenic diabetes insipidus |journal=Kidney International |date=maj 2017 |volume=91 |issue=5 |pages=1070–1087 |doi=10.1016/j.kint.2016.12.005 |pmid=28139295 }}</ref> Nasljedni oblici dijabetesa insipidusa čine manje od 10% njegovih slučajeva, koji se viđaju u kliničkoj praksi.<ref>{{Cite journal |vauthors=Fujiwara TM, Bichet DG |year=2005 |title=Molecular Biology of Hereditary Diabetes Insipidus |journal=Journal of the American Society of Nephrology |volume=16 |issue=10 |pages=2836–2846 |doi=10.1681/ASN.2005040371 |pmid=16093448 |doi-access=free}}</ref> ==Dijagnoza== Da bi se razlikovala DI od drugih uzroka prekomjernog mokrenja, potrebno je testirati nivo glukoze u krvi (šećer je normalan kod DI), nivo bikarbonata i nivo kalcija. Mjerenje elektrolita u krvi može otkriti visok nivo natrijuma (hipernatremija kako se razvija dehidracija). Analiza urina pokazuje razrijeđeni urin sa niskom specifičnom težinom. [[Osmolarnost]] [[urin]]a i nivo elektrolita su obično niski.<ref>{{Cite journal |vauthors=Kamel KS, Halperin ML |date=maj 2021 |title=Use of Urine Electrolytes and Urine Osmolality in the Clinical Diagnosis of Fluid, Electrolytes, and Acid-Base Disorders |journal=Kidney International Reports |language=English |volume=6 |issue=5 |pages=1211–1224 |doi=10.1016/j.ekir.2021.02.003 |pmc=8116912 |pmid=34013099}}</ref> [[Test tekućinske deprivacije]] još je jedan način razlikovanja posljedicaDI od drugih uzroka prekomjernog mokrenja.<ref name="Fluid Deprivation">{{cite journal |last1=Sjöström |first1=Anna |last2=Bartuseviciene |first2=Inga |last3=Höybye |first3=Charlotte |title=Simplified and improved fluid deprivation test for diagnosing diabetes insipidus |journal=European Journal of Endocrinology |date=januar 2021 |volume=184 |issue=1 |pages=123–131 |doi=10.1530/EJE-20-0759 |pmid=33112270 |publisher=Oxford Academic}}</ref> If there is no change in fluid loss, giving [[desmopressin]] can determine if DI is caused by:<ref name="desmopressin">{{cite journal |last1=Kapić |first1=Elvedina |last2=Bečić |first2=Fahir |last3=Todić |first3=Maida |title=Modern Approach in Treatment of Diabetes Insipidus |journal=Bosnian Journal of Basic Medical Sciences |date=20. 5. 2005 |volume=5 |issue=2 |pages=38–42 |doi=10.17305/bjbms.2005.3282 |pmid=16053453 |publisher=Association of Basic Medical Sciences of FBIH |issn=2831-090X |pmc=7214070}}</ref> # defekt u proizvodnji [[antidiuretski hormon|ADH]] # defekt u odgovoru bubrega na ADH Ovaj test mjeri promjene u tjelesnoj težini, količini i sastavu urina kada se tekućina zadržava, kako bi se izazvala [[dehidracija]]. Normalan odgovor tijela na dehidraciju je očuvanje vode koncentriranjem urina. Osobe s DI nastavljaju mokriti velike količine razrijeđenog urina uprkos nedostatku vode. Kod [[primarna polidipsija|primarne polidipsije]], osmolalnost urina trebala bi se povećati i stabilizirati na iznad 280 mOsm/kg, uz ograničenje tekućine, dok stabilizacija na nižem nivou ukazuje na dijabetes insipidus.<ref name=agabegi2nd/> Stabilizacija u ovom testu znači, preciznije, kada je povećanje osmolalnosti urina manje od 30 Osm/kg na sat tokom najmanje tri sata.<ref name="agabegi2nd">{{Cite book |last1=Elizabeth D Agabegi |url=https://archive.org/details/stepuptomedicine0000agab |title=Step-Up to Medicine (Step-Up Series) |last2=Agabegi, Steven S. |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2008 |isbn=978-0-7817-7153-5 |location=Hagerstwon, MD |url-access=registration}}</ref> Sometimes measuring blood levels of ADH toward the end of this test is also necessary, but is more time-consuming to perform.<ref name=agabegi2nd/> Da bi se razlikovali glavni oblici, koristi se i stimulacija [[dezmopresin]]om; dezmopresin može se uzimati injekcijom, nazalnim sprejom ili tabletom. Tokom uzimanja dezmopresina, osoba treba piti tekućinu ili vodu samo kada je žedna, a ne u drugim prilikama, jer to može dovesti do iznenadnog nakupljanja tekućine u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]]. Ako dezmopresin smanjuje izlučivanje urina i povećava osmolarnost urina, hipotalamusna proizvodnja [[ADH]] je deficitarna, a bubrezi normalno reagiraju na [[egzogen]]i vazopresin (desmopresin). Ako je DI uzrokovan patologijom [[bubreg]]a, dezmopresin ne mijenja ni izlučivanje urina ni osmolarnost (budući da su endogeni nivoi vazopresina već visoki).<ref name="desmopressin" /><ref name="endogenous vasopressin">{{cite journal |last1=Saifan |first1=Chadi |last2=Nasr |first2=Rabih |last3=Mehta |first3=Suchita |last4=Sharma Acharya |first4=Pranab |last5=Perrera |first5=Isera |last6=Faddoul |first6=Giovanni |last7=Nalluri |first7=Nikhil |last8=Kesavan |first8=Mayurakhan |last9=Azzi |first9=Yorg |last10=El-Sayegh |first10=Suzanne |title=Diabetes Insipidus: A Challenging Diagnosis with New Drug Therapies |journal=ISRN Nephrology |date=24. 3. 2013 |volume=2013 |pages=1–7 |doi=10.5402/2013/797620 |pmid=24977135 |publisher=John Wiley & Sons, Inc |doi-access=free |issn=2356-7872 |pmc=4045430}}</ref> Iako se dijabetes insipidus obično javlja s polidipsijom, rijetko se može javiti ne samo u odsustvu polidipsije, već i u prisustvu njene suprotnosti, adipsije (ili hipodipsije). Poznat je "adipsijski dijabetes insipidus",<ref name="pmid17371462">{{Cite journal |vauthors=Crowley RK, Sherlock M, Agha A, Smith D, Thompson CJ |year=2007 |title=Clinical insights into adipsic diabetes insipidus: a large case series |journal=Clin. Endocrinol. |volume=66 |issue=4 |pages=475–82 |doi=10.1111/j.1365-2265.2007.02754.x |pmid=17371462 |s2cid=28845882}}</ref> kao izražen nedostatak žeđi čak i kao odgovor na hiperosmolalnost.<ref name="pmid21301966">{{Cite journal |vauthors=Sinha A, Ball S, Jenkins A, Hale J, Cheetham T |year=2011 |title=Objective assessment of thirst recovery in patients with adipsic diabetes insipidus |journal=Pituitary |volume=14 |issue=4 |pages=307–11 |doi=10.1007/s11102-011-0294-3 |pmid=21301966 |s2cid=25062519}}</ref> U nekim slučajevima adipsijske disfunkcije, osoba može izostati i od reakcije na desmopresin.<ref name="pmid12364435">{{Cite journal |vauthors=Smith D, McKenna K, Moore K, Tormey W, Finucane J, Phillips J, Baylis P, Thompson CJ |year=2002 |title=Baroregulation of vasopressin release in adipsic diabetes insipidus |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=87 |issue=10 |pages=4564–8 |doi=10.1210/jc.2002-020090 |pmid=12364435 |doi-access=free}}</ref> [Ako se sumnja na centralnu distrofiju bubrega, potrebno je testiranje drugih hormona hipofize, kao i magnetna rezonanca, posebno magnetna rezonanca hipofize, kako bi se otkrilo da li bolest (kao što je [[prolaktin]]om ili histiocitoza, [[sifilis]], [[tuberkuloza]] ili drugi tumor ili [[granulom]]) utiče na funkciju hipofize. Komplikacije prilikom uklanjanja tumora mogu rezultirati prolaznim ili trajnim oštećenjem hipofize, što direktno utiče na proizvodnju [[ADH]] u [[endokrini sistem|endokrinom sistemu]].<ref>{{cite journal |last=Schreckinger |first=Matthew |date=februar 2013 |title=Diabetes insipidus following resection of pituitary tumors |journal=Clinical Neurology and Neurosurgery |volume=115 |issue=2 |pages=121–126 |pmid=22921808 |doi=10.1016/j.clineuro.2012.09.021 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22921808/}}</ref> Većina ljudi s ovim oblikom je ili doživjela traumu glave u prošlosti ili je prestala proizvoditi ADH iz nepoznatog razloga.<ref name="CDI tumor" /> ==Liječenje== Liječenje uključuje pijenje dovoljne količine tekućine, kako bi se spriječila dehidracija.<ref name=NIH2015/> Drugi tretmani zavise od vrste.<ref name=NIH2015/> Kod centralnog i gestacijskpg DI liječenje se provodi sa [[dezmopresin]]om.<ref name=NIH2015/> Nefrogeni DI može se liječiti rješavanjem osnovnog uzroka ili upotrebom [[tiazid]]a, [[aspirin]]a ili [[ibuprofen]]a.<ref name=NIH2015/> ===Centralni=== Centralni DI i gestacijski DI reaguju na DDAVP [[dezmopresin]], sintetski analog [[vazopresin]]a koji se može primjenjivati intranazalno ili oralno. Njegovo duže trajanje antidiuretskog djelovanja i smanjeni efekti vazopresina u poređenju sa vazopresinom čine ga korisnom opcijom liječenja centralnog DI.<ref>name="Robinson1976">{{cite journal |last=Robinson |first=Alan G. |title=DDAVP in the Treatment of Central Diabetes Insipidus |journal=The New England Journal of Medicine |date=4. 3. 1976 |volume=294 |issue=10 |pages=507–511 |doi=10.1056/NEJM197603042941001}}</ref>. [[Karbamazepin]], [[antikonvulziv]]ni lijek, također je imao određeni uspjeh kod ove vrste disfunkcije.<ref name="Carbamazepine">{{cite journal |last1=Wales |first1=John K. |title=Treatment of Diabetes Insipidus with Carbamazepine |journal=The Lancet |date=novembar 1975 |volume=306 |issue=7942 |pages=948–951 |doi=10.1016/s0140-6736(75)90361-x |pmid=53432 }}</ref> Također, gestacijska inkontinencija (DI) obično se sama povlači četiri do šest sedmica nakon porođaja, iako se kod nekih žena može ponovo razviti u sljedećim trudnoćama. Kod dipsogenog DI, dezmopresin obično nije opcija.<ref name="desmopressin" /><ref name="Dipsogenic DI">{{cite journal |last1=Ball |first1=Stephan |editor1-last=Feingold |editor1-first=KR |editor2-last=Ahmed |editor2-first=SF |editor3-last=Anawalt |editor3-first=B |title=Diabetes Insipidus |journal=Endotext |date=13. 6. 2018 |issue=2000 |pmid=25905242 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279011 |access-date=8. 9. 2025 |publisher=MDText.com, Inc.}}</ref> ===Nefrogeni=== Dezmopresin će biti neefikasan kod nefrogene dijabetes insipidus, koji se liječi uklanjanjem osnovnog uzroka (ako je moguće) i nadoknadom deficita slobodne vode. [[Tiazidni diuretik]], kao što su [[hlortalidon]] ili [[hidroklorotiazid]], može se koristiti za stvaranje blage [[hipovolemija|hipovolemije]], koja podstiče unos [[soli]] i vode u [[proksimalna tubula|proksimalne tubule]] i time poboljšava nefrogeni dijabetes insipidus.<ref>{{Cite journal |vauthors=Verbalis JG |date=maj 2003 |title=Diabetes insipidus |journal=Rev Endocr Metab Disord |volume=4 |issue=2 |pages=177–85 |doi=10.1023/A:1022946220908 |pmid=12766546 |s2cid=33533827}}</ref> [[Amiloid]] ima dodatnu korist blokiranja unosa natrija. Tiazidni diuretici se ponekad kombinuju sa amiloridom, kako bi se spriječila [[hipokalemija]] uzrokovana tiazidima. Čini se paradoksalnim liječiti ekstremnu diurezu diuretikom, a tačan mehanizam djelovanja nije poznat, ali tiazidni diuretici će smanjiti reapsorpciju natrija i vode u [[distalni izuvijani tubul|distalnim izuvijanim tubulima]], čime uzrokuju diurezu. Ovo smanjuje volumen plazme, čime se smanjuje [[brzina glomerularne filtracije]] i povećava apsorpcija natrijuma i vode u proksimalnom nefronu. Manje tečnosti dospijeva u distalni nefron, pa se postiže ukupna konzervacija tečnosti.<ref>{{Cite journal |last=Loffing J |date=novembar 2004 |title=Paradoxical antidiuretic effect of thiazides in diabetes insipidus: another piece in the puzzle |url=http://jasn.asnjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=15504949 |journal=J. Am. Soc. Nephrol. |volume=15 |issue=11 |pages=2948–50 |doi=10.1097/01.ASN.0000146568.82353.04 |pmid=15504949 |doi-access=free|url-access=subscription }}</ref> Litiij-Inducirani nefrogeni dijabetis insipidus (DI) može se efikasno liječiti primjenom [[amilorid]]a, diuretika koji štedi kalij, a često se koristi u kombinaciji s tiazidnim ili diureticima petlje. Kliničari su godinama svjesni [[toksičnost]]i [[litij]]a i tradicionalno su primjenjivali tiazidne diuretike za litijem izazvanu poliuriju i nefrogeni dijabetes insipidus. Međutim, nedavno se pokazalo da je amilorid uspješan tretman za ovo stanje.<ref>{{Cite journal |vauthors=Finch CK, Kelley KW, Williams RB |date=april 2003 |title=Treatment of lithium-induced diabetes insipidus with amiloride |journal=Pharmacotherapy |volume=23 |issue=4 |pages=546–50 |doi=10.1592/phco.23.4.546.32121 |pmid=12680486 |s2cid=28291646}}</ref> == Etimologija == Reč "dijabetes" dolazi od latinskog ''dia'' + ''betes'', što zauzvrat dolazi od διαβήτης – ''diabētēs'', što doslovno znači "prolaznik kroz; [[sifon]]".<ref name="OED_diabetes">Oxford English Dictionary. ''diabetes''. Retrieved 2011-06-10.</ref> [[Drevna Grčka|Starogrčki]] [[ljekar]] [[Aretej iz Kapadokije]], u prvom stoljeću naše ere, koristio je tu riječ, sa namjeravanim značenjem "prekomjerno izlučivanje urina", kao naziv za bolest.<ref name="OnlineEtymology_diabetes">{{Cite web |year=2001–2010 |title=Online Etymology Dictionary. ''diabetes.'' |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=diabetes&searchmode=none |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120113074242/http://www.etymonline.com/index.php?search=diabetes&searchmode=none |archive-date=13. 1. 2012 |access-date=10. 6. 2011 |vauthors=Harper D}}</ref><ref name="RCPE">{{Cite web |year=2011 |title=Royal College of Physicians of Edinburgh. Diabetes, Doctors and Dogs: An exhibition on Diabetes and Endocrinology by the College Library for the 43rd St. Andrew's Day Festival Symposium |url=http://www.rcpe.ac.uk/library/exhibitions/diabetes/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927133910/http://www.rcpe.ac.uk/library/exhibitions/diabetes/ |archive-date=27. 9. 2011 |access-date=14. 1. 2019 |vauthors=Dallas J}}</ref> U konačnici, riječ potiče od [[starogrčki|stgrč]] διαβαίνειν}} (transliteracija ''diabainein''), što znači "proći kroz",<ref name="OED_diabetes" /> što je sastavljeno od δια– ''dia''-), što znači "kroz" i βαίνειν – ''bainein'', što znači "ići".<ref name="OnlineEtymology_diabetes" /> Riječ "dijabetes" prvi put je zabilježena na engleskom jeziku, u obliku "diabete", u medicinskom tekstu napisanom oko 1425. godine. "Insipidus" dolazi iz latinskog jezika {{Lang|la|insipidus}} (bezukusno), od latinskog: ''in-'' "ne" + lat. ''sapidus" = ukusan" od ''sapere'' "imati okus" – puno značenje je "bez okusa ili pikantnosti; nije ukusan". Primjena ovog naziva na DI proizašla je iz činjenice da diabetes insipidus ne uzrokuje [[glikozurija|glikozuriju]] (izlučivanje [[glukoza|glukoze]] u [[urin]], čije su se organoleptičke osobine testirale). == Također pogledajte == * [[Dijabetes melitus]] * [[Poliurija]] * [[Polidipsija]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Bolest hipofize}} {{Hipotalamusna bolest|state=collapsed}} {{Nephrology}} {{X-vezani poremećaji}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|5A61.5}} (AVP-D), {{ICD11|GB90.4A}} (AVP-R) | ICD10 = {{ICD10|E|23|2|e|20}} (AVP-D), {{ICD10|N|25|1|n|25}} (AVP-R) | ICD10CM = {{ICD10|E|23|2|e|20}} (AVP-D), {{ICD10|N|25|1|n|25}} (AVP-R) | ICD9 = {{ICD9|253.5}} (AVP-D), {{ICD9|588.1}} (AVP-R) | ICDO = | OMIM = 125700 | OMIM_mult = , {{OMIM|304900||none}} (AVP-D), {{OMIM|304800||none}}, {{OMIM|125800||none}} (AVP-R) | MeshID = D003919 | DiseasesDB = 3639 | SNOMED CT = 1296758008 | MedlinePlus = 000377 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 543 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|580}} | PatientUK = diabetes-insipidus-pro | NCI = | GeneReviewsNBK = | GeneReviewsName = | NORD = | GARDNum = | GARDName = | RP = diabetes-insipidus | AO = | WO = | OrthoInfo = | Orphanet = 178029 | Orphanet_mult = , {{Orphanet2|223}} | Scholia = Q220551 | OB = }} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Diabetes Insipidus}} [[Kategorija:Endokrine bolesti]] [[Kategorija:Nefrologija]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Autoimunost]] 9r7vyydmdzj2xsxhkld3d4tai7jebr1 0 534735 3894553 3847785 2026-06-06T10:11:10Z WumpusBot 120674 /* Tok */ razne ispravke 3894553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Ljuta | drugo_ime = Dindolka, Repešnica, Kalinovička Ljuta | slika = | opis_slike = Dolina Ljute u području između [[Treskavica|Treskavice]] i [[Visočica|Visočice]] | dužina = 26 | izvor = područje između [[Treskavica|Treskavice]] i [[Visočica|Visočice]] | ušće = [[Neretva]] | sliv = [[Jadransko more|jadranski]] | mapframe = yes }} '''Ljuta''' ili '''Dindolka''' jest planinska [[rijeka]] u jugoistočnom dijelu područja [[Konjic]]a, u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Desna je pritoka [[Neretva|Neretve]] u njenom gornjem toku, zbog čega se u literaturi i javnim raspravama često navodi kao dio šireg prostora [[Gornja Neretva|Gornje Neretve]]. Poznata je i pod nazivima '''Repešnica''' i '''Kalinovička Ljuta''', čime se razlikuje od [[Konjička Ljuta|Konjičke Ljute]], druge pritoke Neretve u okolini Konjica.<ref name="NoviKonjic">{{cite web |title=Kampanja "Da Ljutu ne naljute" |url=https://www.novikonjic.ba/2023/06/01/kampanja-da-ljutu-ne-naljute/ |website=Novi Konjic |date=1. 6. 2023 |access-date=19. 5. 2026}}</ref><ref name="Waterway">{{cite web |title=Neretva |url=https://waterwaymap.org/river/Neretva%20000307405882/ |website=WaterwayMap |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Tok == Teče planinskim područjem između [[Visočica|Visočice]] i [[Treskavica|Treskavice]], gdje prima vodu iz više manjih izvora i potočnih tokova. U gornjem dijelu toka vezana je za prostor sela [[Ljuta (Konjic-Kalinovik)|Ljuta]] i [[Dindo]], u brdsko-planinskom području na dodiru općina Konjic i [[Kalinovik]]. Tok joj je uglavnom usmjeren prema jugu i jugozapadu, prema dolini Neretve.<ref name="NoviKonjic"/> Rijeka se ulijeva u Neretvu s desne strane, u gornjem neretvanskom slivu.<ref name="Waterway"/> Njena dužina najčešće se navodi kao 26&nbsp;km, dok se u pojedinim kartografskim i izvedenim izvorima pojavljuju i kraće procjene toka.<ref name="NoviKonjic"/> == Geografske odlike == Dolina Ljute ima izražen planinski i kanjonsko-klisurasti karakter. Zbog položaja između visokih dinarskih planina i slabe infrastrukturne povezanosti okolnih naselja, rijeka je dugo ostala slabije pristupačna. U opisima ekoloških udruženja navodi se da je prepoznatljiva po virovima, slapovima, bistroj vodi i nepristupačnim dijelovima toka, koji privlače ribolovce i posjetioce zainteresirane za kanjoning.<ref name="NoviKonjic"/> Hidrološki pripada slivu Neretve, odnosno [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. U sistemu površinskih voda Hercegovačko-neretvanskog kantona navodi se zajedno s drugim vodotocima neretvanskog područja, među kojima su [[Šištica (rijeka)|Šištica]], [[Bunica (rijeka)|Bunica]], [[Doljanka]], [[Jasenica (Neretva)|Jasenica]] i Konjička Ljuta.<ref name="ZakonHNK">{{cite web |title=Zakon o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona |url=https://mpsv-hnz-k.ba/wp-content/uploads/2019/08/Zakon-o-vodama-HN%C5%BD-K-N.n.HN%C5%BD-K-0613.pdf |publisher=Hercegovačko-neretvanski kanton |date=5. 7. 2013 |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Zaštita i hidroenergetski projekti == Na rijeci su u više navrata planirane male [[Hidroelektrana|hidroelektrane]]. Prema navodima udruženja "Zeleni Neretva" i Aarhus centra u BiH, koncesioni i dozvolni postupci za hidroenergetske objekte na Ljutoj predmet su pravnih i javnih kampanja, uključujući kampanju "Da Ljutu ne naljute", pokrenutu radi sprečavanja izgradnje malih hidroelektrana na ovoj rijeci.<ref name="NoviKonjic" /><ref name="Bistro">{{cite web |title=Ljuti zbog Ljute: Hidroelektrane ponovo prijete rijeci Ljutoj |url=https://www.bistrobih.ba/nova/2017/05/12/ljuti-zbog-ljute-hidroelektrane-ponovo-prijete-rijeci-ljutoj/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=12. 5. 2017 |access-date=19. 5. 2026}}</ref> Jedan od projekata u javnim dokumentima i ekološkim kampanjama navodi se kao MHE "Dindo", po obližnjem naselju [[Dindo]].<ref name="EkoBiH">{{cite web |title=MHE "Dindo" |url=https://ekobih.net/old/mhe-dindo/ |website=EKO-BiH mreža |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Neretve]] gw8taqmcflnx3h00fjyoe73gryj0c66 0 534740 3894552 3847817 2026-06-06T10:11:08Z WumpusBot 120674 /* Kanjon i dolina */ razne ispravke 3894552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Diva Grabovica | drugo_ime = Grabovica | izvor = istočni obronci [[Čvrsnica|Čvrsnice]] | izvor_koordinate = {{coord|43.607350|17.640412|display=inline}} | ušće = [[Neretva]] | ušće_koordinate = {{coord|43.589153|17.719572|display=inline,title}} | progresija = [[Neretva]] → [[Jadransko more]] | države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija = [[Jablanica]] | dužina_km = 7 | sliv = [[Jadransko more|jadranski]] | riječni_sistem = [[Neretva]] | mapframe = yes }} '''Diva Grabovica''' jest planinska rijeka i kanjonska dolina u području [[Jablanica|Jablanice]]. Desna je pritoka [[Neretva|Neretve]], u koju se ulijeva južno od Jablanice, u kanjonskom dijelu njenog toka. Dolina je usječena u jugoistočni dio masiva [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i ubraja se među najprepoznatljivije prirodne predjele [[Blidinjska visoravan|Blidinjske visoravni]].<ref name="BlidinjeHidro">{{cite web |title=Hidrološke karakteristike |url=https://parkprirodeblidinje.ba/o-parku/hidroloske-karakteristike/ |website=Park prirode Blidinje |access-date=19. 5. 2026}}</ref><ref name="Visit">{{cite web |title=Kanjon Dive Grabovice |url=https://visit-blidinje.com/kanjon-dive-grabovice/ |website=Visit Blidinje |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Tok == Izvire na istočnim obroncima Čvrsnice, u podnožju Vilinca, gdje se vode s visokog planinskog prostora spuštaju prema duboko usječenoj dolini Neretve.<ref name="BlidinjeHidro"/> Tok joj je kratak i strm, s izraženim bujičnim osobinama, a usmjeren je uglavnom od zapada prema istoku, poprečno na tok Neretve. U Neretvu se ulijeva u blizini naselja [[Grabovica (Jablanica)|Grabovica]], južno od Jablanice. Ušće je danas povezano s prostorom [[Grabovičko jezero|akumulacije Grabovica]] na Neretvi, zbog čega je donji dio riječnog prostora promijenjen u odnosu na prirodno stanje prije izgradnje hidroenergetskog sistema na srednjoj Neretvi i formiranja [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]].<ref name="Waterway">{{cite web |title=Diva Grabovica |url=https://waterwaymap.org/river/Diva%20Grabovica%20000376050266/ |website=WaterwayMap |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Kanjon i dolina == [[Datoteka:Neretva at the Diva Grabovica confluence 20250225 09.jpg|lijevo|mini|180x180piksel|Diva Grabovica na ušću sa Neretvom]] Kanjon Dive Grabovice usječen je u jugoistočne padine Čvrsnice. Dug više od 6&nbsp;km, s vrlo visokim stjenovitim stranama koje se izdižu iznad uskog dolinskog dna.<ref name="Visit"/> Dolina je omeđena masivom Čvrsnice, a prema istoku se otvara prema kanjonu Neretve, što joj daje izrazit planinski i klisurasti karakter. Zbog velikih visinskih razlika, kamenitih odsjeka i prirodnih prolaza prema višim dijelovima Čvrsnice, Diva Grabovica polazna je tačka za planinarske uspone prema lokalitetima Žlijeb, Tise, Veliki Kuk, Vilinac i drugim dijelovima planine. U okviru šireg prostora Blidinja navodi se kao geomorfološki vrijedan predio, zajedno s kanjonom rijeke Grabovice i planinskim masivom Čvrsnice.<ref name="Parks">{{cite web |title=Park prirode Blidinje |url=https://parksdinarides.org/park-prirode-blidinje/ |website=Parkovi Dinarida |access-date=19. 5. 2026}}</ref> == Zaštita i značaj == Diva Grabovica nalazi se u prostoru Parka prirode Blidinje, zaštićenog područja koje obuhvata dijelove Čvrsnice, Vrana, Dugog polja i okolnih planinskih cjelina.<ref name="Parks"/> Hidrografski pripada južnom obodu parka, zajedno sa slivovima [[Doljanka|Doljanke]] i [[Drežanka|Drežanke]].<ref name="BlidinjeHidro"/> Područje je poznato među planinarima, jer kanjon omogućava pristup visokim dijelovima Čvrsnice, a istovremeno predstavlja jedan od najizraženijih kontakata između planinskog masiva i kanjona Neretve.<ref name="Visit"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Neretva}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Neretve]] [[Kategorija:Blidinje]] bb6a7e8e7r80sqg9yqn0yc14fmxku24 0 534743 3894551 3847830 2026-06-06T10:11:06Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894551 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Duboštica | slika = | opis_slike = | izvor = sjeveroistočni dio sliva, područje općine [[Vareš]] | izvor_koordinate = {{coord|44.254868|18.424019|display=inline}} | ušće = [[Krivaja]] | ušće_koordinate = {{coord|44.240538|18.316299|display=inline,title}} | progresija = [[Krivaja]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija = [[Vareš]], [[Olovo]] | dužina_km = 12 | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | mapframe = yes }} '''Duboštica''' jest rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Krivaja|Krivaje]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Teče područjem općine [[Vareš]], a u Krivaju se ulijeva na prostoru općine [[Olovo]].<ref name="Waterway">{{cite web |title=Duboštica |url=https://waterwaymap.org/river/Dubo%C5%A1tica%20009917559240/ |website=WaterwayMap |access-date=20. 5. 2026}}</ref> == Tok == Duboštica pripada hidrografskoj mreži planine [[Zvijezda (planina u Bosni i Hercegovini)|Zvijezde]] i šireg sliva Krivaje. Izvorišni dio toka nalazi se u istočnom i sjeveroistočnom dijelu sliva, u šumovitom području Vareša, odakle rijeka teče prema zapadu i jugozapadu. U srednjem dijelu prolazi iznad i kroz područje naselja [[Duboštica]].<ref name="CommonsRiver">{{cite web |title=File:Duboštica rijeka iznad istoimenog naselja Duboštica, Vareš - panoramio.jpg |url=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Dubo%C5%A1tica_rijeka_iznad_istoimenog_naselja_Dubo%C5%A1tica,_Vare%C5%A1_-_panoramio.jpg |website=Wikimedia Commons |access-date=20. 5. 2026}}</ref> U donjem toku Duboštica napušta područje Vareša i ulijeva se u Krivaju na prostoru općine Olovo, približno 1&nbsp;km uzvodno od [[Careva Ćuprija|Careve Ćuprije]]. == Hidrografija == Među glavnim je vodotocima općine Vareša.<ref name="Strategija">{{cite web |title=Strategija razvoja općine Vareš 2017–2026 |url=https://www.vares.info/sites/default/files/Strategija_razvoja_Vares_24_01_2017_0.pdf |publisher=Općina Vareš |date=2017 |access-date=20. 5. 2026}}</ref> Njen sliv dio je sistema Krivaje, koja nastaje u Olovu spajanjem [[Bioštica|Bioštice]] i [[Stupčanica|Stupčanice]], te se nizvodno ulijeva u Bosnu kod [[Zavidovići|Zavidovića]]. Duboštica ima manje pritoke i povezane vodotoke, među kojima su [[Rakovac (pritoka Duboštice)|Rakovac]], [[Ravna rijeka (Duboštica)|Ravna rijeka]] i [[Strmac (Duboštica)|Strmac]].<ref name="Waterway"/> Širi prostor Duboštice bogat je manjim potocima i izvorima. == Okolina i značaj == Duboštica protječe kroz slabo naseljeno i pretežno šumsko područje na sjeveroistočnom rubu općine Vareš. Istoimeno naselje nalazi se u njenoj dolini i pripada grupi udaljenijih vareških naselja, prostorno vezanih za sliv Krivaje. U lokalnim opisima područje se navodi kao prirodno očuvan predio s obiljem vode, šumom i manjim riječnim tokovima.<ref name="Dinarsko">{{cite web |title=Debelo brdo kod Vareša |url=https://www.dinarskogorje.com/debelo-brdo-kod-varescarona.html |website=Dinarsko gorje |access-date=20. 5. 2026}}</ref> Rijeka se u novijim javnim raspravama spominje i u vezi s planiranim geološkim istraživanjima i mogućom eksploatacijom [[hrom]]a na lokalitetu Duboštica–Tribija, u slivu Krivaje. Ekološke organizacije i lokalni aktivisti upozoravali su da bi takvi zahvati mogli utjecati na vodotoke koji se ulijevaju u Krivaju, uključujući Dubošticu i [[Tribija|Tribiju]].<ref name="Odgovorno">{{cite web |title=Eko aktivisti upozoravaju: Krivaja je jedna od rijetkih preostalih rijeka slobodnog toka ali bi mogla biti ozbiljno ugrožena planiranim otvaranjem rudnika hroma na njenim pritokama, Tribiji i Duboštici |url=https://odgovorno.ba/eko-aktivisti-upozoravaju-krivaja-je-jedna-od-rijetkih-preostalih-rijeka-slobodnog-toka-ali-bi-mogla-biti-ozbiljno-ugrozena-planiranim-otvaranjem-rudnika-hroma-na-njenim-pritokama-tribiji-i-dubostic/ |website=Odgovorno.ba |date=2025 |access-date=20. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Krivaje]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] 2zz8txhzqelhnb709rl4t04qerducht 0 534744 3894550 3847832 2026-06-06T10:11:04Z WumpusBot 120674 /* Hidrografija */ razne ispravke 3894550 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Klobučarica | izvor = područje sjeverozapadno od [[Izgori|Izgora]], u istočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] | izvor_koordinate = {{coord|43.290182|18.576929|display=inline}} | ušće = [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]] | ušće_koordinate = {{coord|43.268459|18.621107|display=inline,title}} | progresija = [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]] → [[Drina]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lokacija = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | dužina_km = 5 | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | riječni_sistem = [[Drina]] }} '''Klobučarica''' jest planinski potok u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] i [[Drina|Drine]]. Lijeva je pritoka Sutjeske. Nalazi se u širem području između [[Čemerno (Gacko)|Čemerna]], [[Izgori|Izgora]] i planinskog prostora sjeverozapadno od [[Gacko|Gacka]], na južnom rubu hidrološkog sistema Sutjeske.<ref name="Waterway">{{cite web |title=Klobučarica |url=https://waterwaymap.org/river/Klobu%C4%8Darica%20001784704829/ |website=WaterwayMap |access-date=20. 5. 2026}}</ref><ref name="Mapcarta">{{cite web |title=Klobučarica |url=https://mapcarta.com/18946504 |website=Mapcarta |access-date=20. 5. 2026}}</ref> == Tok == Od izvorišnog područja tok se spušta prema jugoistoku i istoku, kroz slabo naseljeno planinsko područje u kojem se smjenjuju šumske padine, pašnjaci i uske potočne doline.<ref name="WaterwayGeo">{{cite web |title=Klobučarica – geometry |url=https://waterwaymap.org/river/Klobu%C4%8Darica%20001784704829/geometry.geojson |website=WaterwayMap |access-date=20. 5. 2026}}</ref> U donjem dijelu Klobučarica prima više kratkih bočnih pritoka. Među njima je Pušina, koja se ulijeva u glavni tok u središnjem dijelu doline. U Sutjesku se ulijeva s lijeve strane čime ulazi u sistem Drine i crnomorskog sliva.<ref name="Waterway"/><ref name="WaterwayGeo"/> == Hidrografija == Ona je kratka planinska pritoka, duga oko 5&nbsp;km. U gornjem i srednjem toku ima izražen bujični karakter, što je tipično za manje vodotoke u planinskom području između Hercegovine i gornjeg [[Podrinje|Podrinja]].<ref name="Waterway"/> Sutjeska je lijeva pritoka Drine i jedna od glavnih rijeka istočne Bosne. Njene pritoke, među kojima su Klobučarica, Jabušnica, Hrčavka, Perućica i Suha, čine razgranatu mrežu planinskih vodotoka oko [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]] i okolnih planina.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Rijeka Sutjeska |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-sutjeska/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=20. 5. 2026}}</ref><ref name="JEM">{{cite journal |title=Hydropower potential of river Sutjeska |url=https://jem.fpm.ues.rs.ba/index.php/journal/article/view/72 |journal=Journal of Engineering and Management |access-date=20. 5. 2026}}</ref> == Okolina i korištenje == Na Klobučarici je izgrađena mala hidroelektrana istog imena s lokacijom u Dražljevu, na području općine Gacko.<ref name="REERS">{{cite web |title=Privredno društvo "STRAJKO – INŽENJERING" društvo sa ograničenom odgovornošću Trebinje – Mala hidroelektrana "Klobučarica" |url=https://reers.ba/registar-sertifikata/38-privredno-drustvo-strajko-inzenjering-drustvo-sa-ogranicenom-odgovornoscu-trebinje-mala-hidroelektrana-klobucarica/?pismo=lat |publisher=Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske |access-date=20. 5. 2026}}</ref> Hidroenergetski potencijal Sutjeske i njenih pritoka, uključujući Klobučaricu, obrađivan je i u stručnim radovima o mogućoj izgradnji malih hidroelektrana u ovom slivu.<ref name="JEM" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Sutjeske]] [[Kategorija:Sliv Drine]] caf24198b2vaputpirzpx4raa7msim0 0 534745 3894549 3847836 2026-06-06T10:11:02Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894549 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mala Ukrina | izvor = padine [[Borja|Borje]] | izvor_koordinate = {{coord|44.635905|17.615671|display=inline}} | ušće = [[Ukrina]] | ušće_koordinate = {{coord|44.776020|17.753190|display=inline,title}} | progresija = [[Ukrina]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lokacija = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | dužina_km = 32 | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | riječni_sistem = [[Sava]] | mapframe = yes }} '''Mala Ukrina''' jest rijeka u sjevernom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i jedan od dva izvorišna kraka [[Ukrina|Ukrine]]. Izvire na padinama [[Borja|Borje]], a spajanjem s [[Velika Ukrina|Velikom Ukrinom]] kod Kulaša nastaje Ukrina, desna pritoka [[Sava|Save]].<ref name="Derventa2012">{{cite web |title=Regionalni akcioni plan za zaštitu sliva rijeke Ukrine |url=https://paperzz.com/doc/5177304/slu%C5%BEbeni-glasnik-op%C5%A1tine-derventa |website=Službeni glasnik opštine Derventa |date=6. 4. 2012 |access-date=20. 5. 2026}}</ref><ref name="HE">{{cite web |title=Ukrina |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ukrina |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=20. 5. 2026}}</ref> == Tok == Izvorište se nalazi na planinskom prostoru Borje, na nadmorskoj visini oko 490 m. Od izvorišnog područja tok se pruža prema sjeveru i sjeveroistoku, kroz brdsko-planinsko područje između Borje i donjih dijelova ukrinskog sliva. U gornjem dijelu sliva razvijena je gusta mreža manjih vodotoka, među kojima se navode Kiseljak, Velika i Mala Javorka, Trnovica, Lipova rijeka i Crna rijeka s pritokama Vrletnicom, Goricom i Bijelom rijekom.<ref name="Derventa2012"/> Mala Ukrina se kod Kulaša spaja s Velikom Ukrinom, nakon čega zajednički tok nosi naziv Ukrina, koja se zatim usmjerava prema sjeveru i sjeveroistoku, protječe pored [[Derventa|Dervente]] i ulijeva se u Savu u blizini naselja [[Koraće]], jugozapadno od [[Brod (općina)|Broda]].<ref name="HE"/> == Hidrografija == Tok rijeke iznosi 32&nbsp;km.<ref name="Waterway">{{cite web |title=Mala Ukrina |url=https://waterwaymap.org/river/Mala%20Ukrina%20001828102584/ |website=WaterwayMap |access-date=20. 5. 2026}}</ref> Najvažnija desna pritoka Male Ukrine jest [[Radnja]], koja joj se pridružuje u donjem toku. Među drugim pritokama i vodotocima izvorišnog područja spominju se Crna rijeka, Bijela rijeka, Velika Javorova, Osivica, Trnovača, Čečavica i Lepenica.<ref name="Derventa2012" /><ref name="Waterway" /> Sliv Ukrine smješten je između donjih tokova [[Vrbas]]a i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Obuhvata prostor između planina Borja, Uzlomac, Ljubić, Javorina, Čavka, Careva gora, Motajica i Krnjin, a u cjelini pripada južnom obodu Panonskog basena i unutrašnjim Dinaridima.<ref name="Derventa2012" /> Površina sliva Ukrine iznosi oko 1.500&nbsp;km². Ukrina je duga 119,3&nbsp;km i jedna je od većih desnih pritoka Save u sjevernoj Bosni.<ref name="HE" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Ukrine]] [[Kategorija:Sliv Save]] 9hq3qbgjrucdj7y4wer8scl5rwqp943 0 534746 3894548 3847841 2026-06-06T10:11:00Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894548 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Velika Ukrina | izvor = spajanje [[Bistrica (Velika Ukrina)|Bistrice]] i [[Lukavac (Velika Ukrina)|Lukavca]] | izvor_koordinate = {{coord|44.670833|17.534722|display=inline}} | ušće = [[Ukrina]] | ušće_koordinate = {{coord|44.773330|17.752674|display=inline,title}} | progresija = [[Ukrina]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lokacija = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | dužina_km = 53,8 | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | riječni_sistem = [[Sava]] | mapframe = yes }} '''Velika Ukrina''' jest rijeka u sjevernom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i jedan od dva izvorišna kraka [[Ukrina|Ukrine]]. Nastaje u slivu [[Uzlomac|Uzlomca]], spajanjem Bistrice i Lukavca, a kod Kulaša se sastaje s [[Mala Ukrina|Malom Ukrinom]], nakon čega zajednički tok nosi naziv Ukrina.<ref name="Derventa2012">{{cite web |title=Regionalni akcioni plan za zaštitu sliva rijeke Ukrine |url=https://paperzz.com/doc/5177304/slu%C5%BEbeni-glasnik-op%C5%A1tine-derventa |website=Službeni glasnik opštine Derventa |date=6. 4. 2012 |access-date=20. 5. 2026}}</ref><ref name="Dinarsko">{{cite web |title=Sliv rijeke Ukrine |url=https://www.dinarskogorje.com/sliv-rijeke-ukrine.html |website=Dinarsko gorje |access-date=20. 5. 2026}}</ref> == Tok == Izvorište Velike Ukrine formira se na sjeveroistočnim padinama Uzlomca i nastaje spajanjem Bistrice i Lukavca na nadmorskoj visini od 249 m, dok se njen tok do sastavka s Malom Ukrinom završava na približno 156 m nadmorske visine.<ref name="Derventa2012"/><ref name="Waterway">{{cite web |title=Velika Ukrina |url=https://waterwaymap.org/river/Velika%20Ukrina%20001828102014/ |website=WaterwayMap |access-date=20. 5. 2026}}</ref> Od izvorišnog područja rijeka se pruža prema sjeveru i sjeveroistoku, kroz brdsko područje između Uzlomca, Ljubića i donjih dijelova ukrinskog sliva. U gornjem dijelu tok se razvija iz više planinskih izvora i potočnih krakova, među kojima su Lukavac s Bistricom, Bogdanicom i Dušaninim potokom te Šnjegotina s Tisovcem.<ref name="Derventa2012"/> Kod Kulaša, odnosno u predjelu lokaliteta Gradina, Velika Ukrina se spaja s Malom Ukrinom. Od tog sastavka rijeka nastavlja kao Ukrina, koja zatim protječe prema sjeveru i istoku, prolazi pored [[Derventa|Dervente]] i ulijeva se u Savu kod [[Koraće|Koraća]], jugozapadno od [[Brod (općina)|Broda]].<ref name="Derventa2012"/> == Hidrografija == Velika Ukrina duži je izvorišni krak Ukrine i duga je oko 52,8&nbsp;km.<ref name="Derventa2012"/> U Veliku Ukrinu s desne strane ulijevaju se Manastirka, Borovica i Kameni, a s lijeve Savanjska rijeka, Mrka i Jelova rijeka.<ref name="Derventa2012" /> Sliv Velike Ukrine dio je cjelokupnog sliva Ukrine, između donjih tokova [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Ukrinski sliv smješten je između planina [[Borja]], Uzlomac, [[Ljubić]], Javorina, Čavka, Careva gora, Motajica i Krnjin, a u geotektonskom smislu pripada unutrašnjim Dinaridima.<ref name="Derventa2012" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sliv Save]] [[Kategorija:Pritoke Ukrine]] s1wqs81m5xedb2msxf57s10ckal9pjv 0 534748 3894547 3847845 2026-06-06T10:10:58Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894547 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Uzvinska rijeka | izvor = spajanje [[Ravna rijeka (Uzvinska rijeka)|Ravne]] i [[Borjašnica|Borjašnice]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Velika Usora]] | ušće_koordinate = {{coord|44.47837|17.7786|display=inline,title}} | progresija = [[Velika Usora]] → [[Usora]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lokacija = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | dužina_km = 11 | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | mapframe = yes }} '''Uzvinska rijeka''' jest rijeka u sjevernom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u slivu [[Velika Usora|Velike Usore]] i [[Usora|Usore]]. Lijeva je pritoka Velike Usore, a hidrografski pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], odnosno [[Crno more|crnomorskom slivu]]. Nastaje spajanjem Ravne i Borjašnice u području [[Teslić]]a.<ref name="DinarskoBorja">{{cite web |title=Borja |url=https://www.dinarskogorje.com/borja.html |website=Dinarsko gorje |access-date=20. 5. 2026}}</ref><ref name="Geoview">{{cite web |title=Uzvinska Rijeka |url=https://ba.geoview.info/uzvinska_rijeka,3258068 |website=Geoview.info |access-date=20. 5. 2026}}</ref> == Tok == Nastaje u brdsko-planinskom prostoru sjeverno od [[Borja|Borje]]. Od izvorišnog sastavka tok je usmjeren uglavnom od zapada prema istoku, s manjim odstupanjima koja prate reljef doline. Ušće u Veliku Usoru nalazi se kod Lukića.<ref name="DinarskoBorja"/><ref name="Geoview"/> U gornjem toku rijeka ima planinski karakter. Od lokaliteta Vekslo ulazi u klisurasti dio, gdje se javljaju virovi, bukovi i kamenito korito. Nakon izlaska u dolinski prostor kod Todića i Bagića tok postaje mirniji, a u srednjem dijelu doline, naročito do izlaska iz lokaliteta Vidare, rijeka meandrira. Donji tok ponovo je brži i na lokalitetu Skok, kod Stojkinog mlina, oblikuje niz manjih kaskada i kamenih udubljenja.<ref name="DinarskoBorja"/> == Sliv == Sliv Uzvinske rijeke prostire se na približno 30&nbsp;km². S desne strane omeđen je Borjom do platoa Milakovac, visovima Veliki i Mali Zbjeg, brdom Kobiljaš, Stjepanovića brdom i Šašikama, dok ga s lijeve strane zatvaraju Trivunovića brdo, Borici, Raskršće, Maričko brdo i Dukića brdo.<ref name="DinarskoBorja"/> Rijeka je dio hidrografskog sistema Velike Usore, jedne od sastavnica Usore. Velika Usora i [[Mala Usora]] formiraju Usoru, koja se ulijeva u Bosnu kod [[Doboj]]a, a preko Save i Dunava pripada crnomorskom slivu.<ref name="DinarskoBosna">{{cite web |title=Sliv rijeke Bosne |url=https://www.dinarskogorje.com/sliv-rijeke-bosne.html |website=Dinarsko gorje |access-date=20. 5. 2026}}</ref> == Hidrologija i prirodne odlike == Uzvinska rijeka duga je oko 11&nbsp;km, računajući tok od izvora glavne sastavnice Ravne. Najmanji protok ima ljeti i u ranu jesen, kada se korito znatno sužava, ali rijeka ne presušuje. Za proljetnih i jesenjih visokih voda može naglo nabujati i poplaviti dolinu, a kao najveća poplava u lokalnim zapisima navodi se ona iz 1976, kada se korito u pojedinim dijelovima proširilo i do 100 m.<ref name="DinarskoBorja"/> Prosječan protok na ušću iznosi između 2 i 3 m³/s, dok se za jakih suša spušta ispod 1 m³/s. Sliv je bogat izvorima, naročito na desnoj obali, gdje se u Uzvinsku rijeku ulijeva više manjih potoka. Dio tih izvora kaptiran je za potrebe domaćinstava, pa pojedini bočni tokovi nemaju stalnu vodu tokom cijele godine.<ref name="DinarskoBorja"/> Korito je pretežno šljunkovito i kamenito, s [[granit]]nim i [[Krečnjak|krečnjačkim]] materijalom. Obale su obrasle [[Vrba|vrbom]], johom i topolom, a u gornjem i srednjem dijelu sliva rasprostranjene su crnogorične, bukove i hrastove šume. U rijeci su zabilježeni [[klijen]], [[krkuša]] i [[potočna pastrmka]], dok se [[rakovi]] i [[Vidra|vidre]] spominju kao nekada češći elementi riječnog ekosistema.<ref name="DinarskoBorja"/> == Korištenje == Dolina Uzvinske rijeke historijski je bila vezana za poljoprivredu, voćarstvo, vodenice i eksploataciju šuma i rude. Na rijeci je ranije radilo više [[vodenica]], od kojih su do novijeg vremena ostale samo dvije povremeno aktivne. Uz pojedine dijelove toka sačuvani su jazovi kojima se voda nekada odvodila prema mlinovima.<ref name="DinarskoBorja"/> Lokalitet Skok, nekoliko stotina metara prije ušća, izdvaja se kao prirodno kupalište i izletište. Čine ga manje kaskade i kameni kazani koje je voda oblikovala u koritu, a uz njih se nalazi Stojkin mlin, izgrađen 1903.<ref name="DinarskoBorja"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] q7tzuojm9ye1k73z8kbfkw1fxymya2m 0 534779 3894546 3847903 2026-06-06T10:10:56Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894546 wikitext text/x-wiki '''Erazmova nagrada''' je godišnje priznanje koje dodjeljuje [[nizozemska]] Fondacija Praemium Erasmianum pojedincima ili institucijama za izuzetan doprinos u oblastima [[Kultura|kulture]], [[Društvo|društva]] ili [[Društvene nauke|društvenih nauka]] u [[Evropa|Evropi]] i svijetu.<ref name="Erasmusprijs_Over">{{cite web |title=Over Erasmusprijs |url=https://erasmusprijs.org/over-erasmusprijs/ |website=Erasmusprijs.org |publisher=Stichting Praemium Erasmianum |access-date=19. 5. 2026 |language=nl}}</ref> Ova nagrada se ubraja među najuglednija evropska priznanja u navedenim područjima.<ref name="Wikimedia_Diff_Erasmus_2015">{{cite web |last=Erhart |first=Ed |date=2015 |title=Wikipedia turns 14, receives prestigious Erasmus Prize 2015 |url=https://diff.wikimedia.org/2015/01/15/wikipedia-turns-14-receives-erasmus-prize/ |website=Diff.wikimedia.org |publisher=Wikimedia Foundation |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nagrada nosi ime po [[Erazmo Roterdamski|Erazmu Roterdamskom]], nizozemskom [[Renesansa|renesansnom]] humanisti, čije je djelovanje imalo značajan utjecaj na razvoj evropske intelektualne i kulturne tradicije. == Nagrada i prateće priznanje == Erazmova nagrada od 2024. dodjeljuje se u obliku novčanog iznosa od 150.000 eura,<ref name="Erasmusprijs_Over" /> kao i pratećeg priznanja u obliku umjetnički oblikovane dekoracije. Ovo priznanje dizajnirao je [[Bruno Ninaber van Eyben]] 1995. Dekoracija ima oblik trake savijene u formi [[Harmonika|harmonike]], čiji su krajevi izrađeni od [[titanij]]skih ploča. Na traci je ispisan tekst u rukopisu [[Erazmo Roterdamski|Erazma Roterdamskog]], preuzet iz njegovog pisma upućenog [[Jean Carondelet|Jeanu Carondeletu]] 5. januara 1523. Izvorni tekst na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] glasi: {{Citat|Variae sunt ingeniorum dotes multae seculorum varietates sunt. quod quisque potest in medium proferat nec alteri quisquam invideat qui pro sua virili suoque modo conatur publicis studiis utilitatis aliquid adiungere.|Erazmo Roterdamski<ref name="Erasmusprijs_About_EN">{{cite web |title=About Erasmus Prize |url=https://erasmusprijs.org/en/about-erasmus-prize/ |website=Erasmusprijs.org |publisher=Stichting Praemium Erasmianum |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref>}} Prijevod: {{Citat|Različiti su darovi genija i mnogobrojne su razlike među vremenima. Neka svako iznese ono što može i neka niko ne zavidi drugome ko, u skladu sa svojim sposobnostima i na svoj način, nastoji doprinijeti općem dobru i obrazovanju.|Erazmo Roterdamski}} == Ceremonija i dodjela nagrade == Svečana ceremonija dodjele Erazmove nagrade obično se održava u [[Kraljevska palača u Amsterdamu|Kraljevskoj palači u Amsterdamu]], gdje nagradu uručuje [[Patronaža|patron]] Fondacije, [[Willem-Alexander, kralj Nizozemske|kralj Willem-Alexander od Nizozemske]] (od 2015). U okviru ceremonije organizuje se i niz akademskih i kulturnih aktivnosti u saradnji s različitim naučnim i kulturnim institucijama. Ovi programi uključuju [[Predavanje|predavanja]], [[Akademska konferencija|naučne konferencije]], [[Radionica|radionice]], izložbe, scenske nastupe (ples, muzika i teatar), kao i druge obrazovne sadržaje. Također se objavljuje i esej posvećen laureatu i njegovom radu.<ref name="Erasmusprijs_Organisation_EN">{{cite web |title=Organisation |url=https://erasmusprijs.org/en/organisation/ |website=Erasmusprijs.org |publisher=Stichting Praemium Erasmianum |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nagrada se prvi put dodijelila 1958, a do 2015. dodijeljena je ukupno 73 puta u periodu od 53 godine.<ref name="EP2015">{{cite web |url=http://www.erasmusprijs.org/?lang=en&page=Erasmusprijs |title=Erasmus Prize |publisher=Praemium Erasmianum Foundation |access-date=24. 1. 2015 |archive-date=3. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171203080121/http://www.erasmusprijs.org/?lang=en&page=Erasmusprijs |url-status=dead |language=en}}</ref> Oblast u kojoj će nagrada biti dodijeljena unaprijed određuje Upravni odbor Fondacije Praemium Erasmianum, nakon čega savjetodavni komitet, u konsultaciji s domaćim i stranim stručnjacima, predlaže laureata. Konačnu odluku o dobitniku donosi Upravni odbor Fondacije.<ref name="Erasmusprijs_Organisation_EN" /> Godine 2015. Erazmovu nagradu dobili su urednici [[Wikipedia|Wikipedije]], u okviru teme ″Digitalna kultura″. Prema obrazloženju Fondacije, Wikipedia je prepoznata kao projekat koji je značajno doprinio širenju znanja kroz sveobuhvatnu i javno dostupnu [[Enciklopedija|enciklopediju]].<ref name="Erasmusprijs_Wikipedia_2015">{{cite web |title=Wikipedia |url=https://erasmusprijs.org/prijswinnaars/wikipedia/ |website=Erasmusprijs.org |publisher=Stichting Praemium Erasmianum |date=2015 |access-date=20. 5. 2026 |language=nl}}</ref> Nagradu su primila tri predstavnika Wikipedia zajednice, koji su predstavljali različite nove inicijative unutar projekta. == Mladi istraživači == Erazmova nagrada nije koncipirana s ciljem podsticanja mladih istraživača.<ref name="Erasmusprijs_Organisation_EN" /> Ipak, od 1988. Fondacija Praemium Erasmianum svake godine dodjeljuje ″Istraživačke nagrade″ namijenjene autorima izuzetno kvalitetnih doktorskih disertacija iz oblasti [[pravo|prava]], humanističkih nauka i [[Društvene nauke|društvenih nauka]]. Ovim programom se, odvojeno od glavne nagrade, prepoznaje i podržava naučna izvrsnost u ranoj fazi akademske karijere. == Dobitnici nagrade == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+ |- !scope="col" class="unsortable" | Fotografija !scope="col"| Godina !scope="col"| Dobitnik !scope="col"| Napomene |- | [[File:Flag of Austria.svg|100px]] || 1958. !scope="row"| [[Austrijanci|Narod Austrije]]<ref name="erasmus1958">{{Cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |title=The Austrian people |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/the-austrian-people/ |website=erasmusprijs.org |access-date=20. maj 2026 |language=en}}</ref> | Kulturno naslijeđe. Nagrada je dodijeljena na [[Univerzitet u Milanu|Univerzitetu u Milanu]]. Sredstva iz nagradnog fonda dodijeljena su austrijskim studentima koji studiraju u Evropi, stranim studentima koji studiraju u Austriji, kao i za arheološka iskopavanja u [[Efes]]u. |- | [[File:Robert Schuman-1929.jpg|100px]] || rowspan="2" | 1959. !scope="row"| [[Robert Schuman]] | |- | [[File:Karl Jaspers 1946.jpg|100px]] !scope="row"| [[Karl Jaspers]] | |- | [[File:Chagall France 1921.jpg|100px]] || rowspan="2" | 1960. !scope="row"| [[Marc Chagall]] | |- | [[File:Oskar Kokoschka (1963) by Erling Mandelmann.jpg|100px]] !scope="row"| [[Oskar Kokoschka]] | |- | [[File:Romano Guardini um 1920.JPG|100px]] || 1962. !scope="row"| [[Romano Guardini]] | |- | [[File:Martin Buber portrait.jpg|100px]] || 1963. !scope="row"| [[Martin Buber]] | |- | [[File:Logo de l'Union Académique Internationale.jpg|100px]] || 1964. !scope="row"| [[Međunarodna akademska unija]] | |- | [[File:Charlie Chaplin krijgt in het Congresgebouw de Erasmusprijs uitgereikt. Van link, Bestanddeelnr 019-0619.jpg|100px]] [[File:Ingmar Bergman Smultronstallet.jpg|100px]] || 1965. !scope="row"| [[Charlie Chaplin]], [[Ingmar Bergman]] | |- |[[File:Herbert Read (1966).jpg|100px]] [[File:Erasmusprijs 1966, uitreiking in Ridderzaal te Den Haag prins reikt prijs uit aa, Bestanddeelnr 919-2923.jpg|100px]] || 1966. !scope="row"| [[Herbert Read]], [[René Huyghe]] | |- | [[File:Jan Tinbergen 1982.jpg|100px]] || 1967. !scope="row"| [[Jan Tinbergen]] | |- | [[File:Henry Moore in workshop Allan Warren.jpg|100px]] || 1968. !scope="row"| [[Henry Moore]] | |- | [[File:Prijswinnaars Carl von Weizsäcker en Gabriël Marcel.jpg|100px]] || 1969. !scope="row"| [[Gabriel Marcel]], [[Carl Friedrich von Weizsäcker]] | |- | [[File:Hans Scharoun.jpg|100px]] || 1970. !scope="row"| [[Hans Scharoun]] | |- | [[File:Lezing Franse compoist Olivier Messianen in Koninklijk Conservatorium in Den Haa, Bestanddeelnr 933-8262.jpg|100px]] || 1971. !scope="row"| [[Olivier Messiaen]] | |- |[[File:JPiaget-PBovet-1925 - cropped.jpg|100px]] || 1972. !scope="row"| [[Jean Piaget]] | |- |[[File:Levi-strauss 260.jpg|100px]] || 1973. !scope="row"| [[Claude Lévi-Strauss]] | |- |[[File:Prins Bernhard reikt Erasmusprijs uit aan Ninette de Valois in aanwezigheid van , Bestanddeelnr 927-2720.jpg|100px]] || 1974. !scope="row"| [[Ninette de Valois]], [[Maurice Béjart]] | |- |[[File:Ernst Gombrich (1975).jpg|100px]] [[File:Sandberg1962.jpg|100px]] || 1975. !scope="row"| [[Ernst Gombrich]], [[Willem Sandberg]] | |- |[[File:ReneDavid1976ErasmusPrize.jpg|100px]]|| 1976. !scope="row"| [[Amnesty International]], [[René David]] | |- |[[File:Kaegi1977.jpg|100px]] [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F001192-0003, Bonn, Besuch Jean Monnet, Konrad Adenauer.jpg|100px]] || 1977. !scope="row"| [[Werner Kaegi]], [[Jean Monnet]] | |- | [[File:ErasmusPrize1978.jpg|100px]] || 1978. !scope="row"| Lutkarsko pozorište / Tema ''[[lutkarstvo]]'': * ''[[La Marionettistica]]'' braće Napoli * ''[[Ţăndărică]]'' u režiji [[Margareta Niculescu|Margarete Niculescu]] * ''[[Théâtre de papier]]'' u režiji [[Yves Joly|Yvesa Jolyja]] * ''[[Bread and Puppet]]'' u režiji [[Peter Schumann|Petera Schumanna]] | |- |[[File:Marion Dönhoff, Prins Bernhard en Fred Luchsinger (1979).jpg|100px]] || 1979. !scope="row"| ''[[Die Zeit]]'', ''[[Neue Zürcher Zeitung]]'' | |- |[[File:Nikolaus Harnoncourt (1980).jpg|100px]] [[File:Gustav Leonhardt.jpg|100px]] || 1980. !scope="row"| [[Nikolaus Harnoncourt]], [[Gustav Leonhardt]] | |- |[[File:Jean Prouvé (1981).jpg|100px]] || 1981. !scope="row"| [[Jean Prouvé]] | |- |[[File:Edward Schillebeeckx.jpg|100px]] || 1982. !scope="row"| [[Edward Schillebeeckx]] | |- |[[File:Raymond Aron (1966).jpg|100px]] [[File:BernhardYourcenarKolakowskiBerlin1983.jpg|100px]] || 1983. !scope="row"| [[Raymond Aron]], [[Isaiah Berlin]], [[Leszek Kołakowski]], [[Marguerite Yourcenar]] | |- |[[File:Massimo Pallottino.jpg|100px]] || 1984. !scope="row"| [[Massimo Pallottino]] | |- |[[File:Paul Delouvrier en Prins Bernhard (1985).jpg|100px]] || 1985. !scope="row"| [[Paul Delouvrier]] | |- | [[File:Vaclav Havel cropped.jpg|100px]] || 1986. !scope="row"| [[Václav Havel]] | |- | [[File:Alexander King (1987).jpg|100px]] || 1987. !scope="row"| [[Alexander King (naučnik)|Alexander King]] | |- | [[File:1988 Ledoux portret bureau.jpg|100px]] || 1988. !scope="row"| [[Jacques Ledoux]] | |- | [[File:1989 International Commission of Jurists uitreiking 4.jpg|100px]] || 1989. !scope="row"| [[Međunarodna komisija pravnika]] | |- | [[File:1990 Clark laudatio.jpg|100px]] || 1990. !scope="row"| [[Grahame Clark]] | |- | [[File:Bernard Haitink 1984b.jpg|100px]] || 1991. !scope="row"| [[Bernard Haitink]] | |- | [[File:Spain Andalusia Seville BW 2015-10-23 14-27-54.jpg|100px]] || rowspan="2" | 1992. !scope="row"| [[Glavni arhiv Indija]] | |- | [[File:Simon Wiesenthal (1982).jpg|100px]] !scope="row"| [[Simon Wiesenthal]] | |- | [[File:Dmitry_Medvedev_4_November_2008-8.jpg|100px]] || 1993. !scope="row"| [[Peter Stein (režiser)|Peter Stein]] | |- | [[File:Dieter Frowein Lyasso&Sigmar Polke.jpeg|100px]] || 1994. !scope="row"| [[Sigmar Polke]] | |- | [[File:Renzo Piano cropped.jpg|100px]] || 1995. !scope="row"| [[Renzo Piano]] | |- | [[File:William H. McNeill.jpg|100px]] || 1996. !scope="row"| [[William Hardy McNeill]] | |- | [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F078267-0023, Bonn, Ministerpräsidenten mit EU-Kommissar Delors-CROPPED.jpg|100px]] || 1997. !scope="row"| [[Jacques Delors]] | |- | [[File:Mauricio_Kagel_(1985).jpg|100px]] [[File:PeterSellarsOjai.jpg|100px]] || 1998. !scope="row"| [[Mauricio Kagel]], [[Peter Sellars]] | |- | [[File:Mary Robinson-Obama31.04secs.png|100px]] || 1999. !scope="row"| [[Mary Robinson]] | |- | [[File:Hans van Manen (1986).jpg|100px]] || 2000. !scope="row"| [[Hans van Manen]] | |- | [[File:Claudio Magris.JPG|100px]] [[File:Adam Michnik (2012).jpg|100px]] || 2001. !scope="row"| [[Claudio Magris]], [[Adam Michnik]] | |- | [[File:2002 Echtpaar Becher prijsuitreiking 5.jpg|100px]] || 2002. !scope="row"| [[Bernd i Hilla Becher]] | |- | [[File:2003_Davidson_prijsuitreiking_1.tif|100px]] || 2003. !scope="row"| [[Alan Davidson (pisac o hrani)|Alan Davidson]] | |- | [[File:2004 Al Azm Mernissi Soroush uitreiking handdruk.tif|100px]] || 2004. !scope="row"| [[Abdolkarim Soroush]], [[Sadik Al-Azm]] i [[Fatema Mernissi]] | |- | [[File:Simon Schaffer 2015.JPG|100px]] [[File:Steven Shapin, HSS 2008.jpg|100px]] || 2005. !scope="row"| [[Simon Schaffer]] i [[Steven Shapin]] | |- | [[File:2006 Bernard prijsuitreiking 10.jpg |100px]] || 2006. !scope="row"| [[Pierre Bernard (grafički dizajner)|Pierre Bernard]] | |- | [[File:Forgács Péter (media artist).jpg|100px]] || 2007. !scope="row"| [[Péter Forgács]] | |- | [[File:Ian buruma 2006.jpg|100px]] || 2008. !scope="row"| [[Ian Buruma]] | |- | [[File:Antonio Cassese (born 1937) - Flickr image 3943365916 by Margaret Zimmerman.jpg|100px]] [[File:Benjamin Ferencz - Chief Prosecutor in 1947 Einsatzgruppen Trial - In Courtroom 600 Where Nuremberg Trials Were Held - Palace of Justice - Nuremberg-Nurnberg - Germany - 02.jpg|100px]] || 2009. !scope="row"| [[Antonio Cassese]], [[Benjamin B. Ferencz]] | |- | [[File:Antonio_ABREU.jpg|100px]] || 2010. !scope="row"| [[José Antonio Abreu]] | |- | [[File:2011 Busquets prijsuitreiking 7.JPG|100px]] || 2011. !scope="row"| [[Joan Busquets]] | |- | [[File:Daniel Dennett in Venice 2006.png|100px]] || 2012. !scope="row"| [[Daniel Dennett]] | |- | [[File:JuergenHabermas.jpg|100px]] || 2013. !scope="row"| [[Jürgen Habermas]] | |- | [[File:Kunst in Zeiten des Umbruchs - Belgian curator Frie Leysen (7347702878).jpg|100px]] || 2014. !scope="row"| [[Frie Leysen]]<ref name="Erasmusprijs_Leysen_2014">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2014 |title=Frie Leysen: Citation |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/frie-leysen/citation/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | Tema: "Pozorište, publika i društvo" |- | [[File:Wikipedia-logo-v2.svg|100px]] || 2015. !scope="row"| [[Zajednica Wikipedije]]<ref name="Erasmusprijs_Wikipedia_2015" /> | ″Za promovisanje širenja znanja kroz sveobuhvatnu i univerzalno dostupnu enciklopediju. Kako bi to postigli, pokretači Wikipedije osmislili su novu i efikasnu demokratsku platformu. Nagrada posebno prepoznaje Wikipediju kao zajednicu — zajednički projekat koji uključuje desetine hiljada volontera širom svijeta.″ |- | [[File:AS Byatt Portrait.jpg|100px]] || 2016. !scope="row"| [[A. S. Byatt]]<ref name="Erasmusprijs_Byatt_2016">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2016 |title=A.S. Byatt |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/a-s-byatt/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | ″Za inspirativan doprinos pisanju životnih priča.″ |- | [[File:MicheleLamont2017.jpg|100px]] |2017. !scope="row"|[[Michèle Lamont]]<ref name="Erasmusprijs_Lamont_2017">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2017 |title=Michèle Lamont |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/michele-lamont/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | ″Za njen posvećen doprinos istraživanjima u društvenim naukama o odnosu između znanja, moći i raznolikosti.″ |- | [[File:Barbara Ehrenreich 2 by David Shankbone.jpg|100px]] |2018. !scope="row"|[[Barbara Ehrenreich]]<ref name="Erasmusprijs_Ehrenreich_2018">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2018 |title=Barbara Ehrenreich |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/barbara-ehrenreich/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | ″Za davanje glasa grupama u društvu koje bi inače ostale nečujne.″ |- | [[File:CMB 7715 (8881407995).jpg|100px]] |2019. !scope="row"|[[John Adams (kompozitor)|John Adams]]<ref name="Erasmusprijs_Adams_2019">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2019 |title=John Adams |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/john-adams/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | "Zato što je stvorio novi muzički idiom spajanjem elemenata džeza, popa i klasične muzike" |- | [[File:Grayson Perry February 13, 2007.jpg|100px]] |2021. !scope="row"|[[Grayson Perry]]<ref name="Erasmusprijs_Perry_2021">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2021 |title=Grayson Perry |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/grayson-perry/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | "Perry je razvio jedinstven vizuelni jezik, pokazujući da umjetnost pripada svima i da ne bi trebala biti elitistička stvar." |- | [[File:David Grossman Bibliothèques idéales Strasbourg 4 septembre 2015.jpg|100px]] |2022. !scope="row"|[[David Grossman]]<ref name="Erasmusprijs_Grossman_2022">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2022 |title=David Grossman |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/david-grossman/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | "On nastoji razumjeti ljude iznutra i posmatrati drugoga s ljubavlju, preko granica rata i historije." |- |[[File:Trevor Noah June 2021 (cropped) wider.png|117x117px]] |2023. !scope="row"|[[Trevor Noah]]<ref name="Erasmusprijs_Noah_2023">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2023 |title=Trevor Noah |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/trevor-noah/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | "... za njegov inspirativan doprinos temi 'Pohvala ludosti', nazvanoj po Erazmovoj najpoznatijoj knjizi, koja je ispunjena humorom, društvenom kritikom i političkom satirom. Svojom oštroumnom, podrugljivom, ali inkluzivnom političkom komedijom, Noah, u očima žirija, afirmiše 'erazmovski duh'." |- |[[File:Amitav Ghosh by Gage Skidmore.jpg|113x113px]] |2024. !scope="row"|[[Amitav Ghosh]]<ref name="Erasmusprijs_Ghosh_2024">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2024 |title=Amitav Ghosh |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/amitav-ghosh/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | "Nagradu prima za svoj strastveni doprinos temi 'zamišljanje nezamislivog', u kojoj nezapamćena globalna kriza – klimatske promjene – dobija oblik kroz pisanu riječ. Ghosh se duboko posvetio pitanju kako zadovoljiti pravdu pred ovom egzistencijalnom prijetnjom koja prkosi našoj mašti. Njegov rad nudi lijek čineći neizvjesnu budućnost opipljivom kroz uvjerljive priče o prošlosti. On također koristi svoje pero kako bi pokazao da je klimatska kriza zapravo kulturna kriza koja proizlazi iz nedostatka mašte." |- |[[File:Donna Haraway 2006 (cropped).jpg|100px]] |2025. !scope="row"|[[Donna Haraway]]<ref name="Erasmusprijs_Haraway_2025">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2025 |title=Donna Haraway |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/donna-haraway/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | "Tema ovogodišnje nagrade je 'potraga za onim što nas povezuje'. Haraway je altruistička misliteljica koja istražuje brojne međusobne veze između biologije, književnosti, umjetnosti kao i društvenog i političkog angažmana. Poput Erazma u 'Pohvali ludosti', ona izaziva ljudske misaone obrasce i ponašanja koja su u suprotnosti s humanističkim idealima poput jednakosti i otvorenosti. Ono što izdvaja Haraway jeste to što svoje razmišljanje proširuje izvan ljudi, obuhvatajući sva živa bića." |- | |2026. !scope="row"|[[Steve McQueen]]<ref name="Erasmusprijs_McQueen_2020">{{cite web |author=Praemium Erasmianum Foundation |date=2020 |title=Steve McQueen |url=https://erasmusprijs.org/en/laureates/steve-mcqueen/ |website=Erasmusprijs.org |access-date=20. 5. 2026 |language=en}}</ref> | |} == Također pogledajte == * [[Spisak nagrada za doprinos kulturi]] * [[Spisak nagrada za doprinos društvu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://erasmusprijs.org/en/ Fondacije Praemium Erasmianum] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Erasmus Prize}} [[Kategorija:Godišnji događaji]] [[Kategorija:Nagrade osnovane 1958.]] [[Kategorija:Nagrade za doprinos kulturi]] [[Kategorija:Erazmo Roterdamski|Nagrada]] [[Kategorija:Nizozemske nagrade]] [[Kategorija:Nagrade za doprinos društvu]] [[Kategorija:Osnovano u Nizozemskoj 1958.]] 7m107s8ky3a5t0u2pflj1c7yxj9i1rg 0 534780 3894545 3848278 2026-06-06T10:10:53Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Čađavica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Papuk]]u, jugozapadno od [[Kuzma (Voćin)|Kuzme]] | izvor_koordinate = {{coord|45.65551|17.53186|format=dms|display=i}} | ušće = dravski kanal pokraj [[Kapinci|Kapinaca]] | ušće_koordinate = {{Coord|45.81189|17.69945|format=dms|display=it}} | progresija = [[Karašica (Drava)|Karašica]] ⤴ [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 43,2 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Čađavica''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3202917/cagavica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=20. 5. 2026}}</ref> Izvire na [[Papuk]]u, jugozapadno od [[Voćin]]a. Ulijeva se u kanal sjeverno od [[Kapinci|Kapinaca]] nedaleko od glavnog toka rijeke [[Drava|Drave]]. Duga je 43,2&nbsp;km.<ref>{{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/clanak/406430 | title = Duljine tekućica u Hrvatskoj određene na temelju topografske karte mjerila 1 : 25 000 | journal = Hrvatski geografski glasnik | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Karašice]] otrwj1vi4e8mf9ohjje2adtaqmojuh1 0 534782 3894544 3847911 2026-06-06T10:10:51Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894544 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Jesenica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Veliko Vrelo | izvor_koordinate = {{coord|44.968|15.46|display=inline,title}} | ušće = ponire | ušće_koordinate = {{coord|45.004|15.45|display=inline}} | progresija = | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Lička Jesenica]] | etimologija = | dužina = 6,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 540 | nadmorska visina ušća = 467 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Jesenica''' je [[rijeka]] [[ponornica]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Izvor == Rijeka ima dva izvora, Veliko i Malo vrelo ispod [[Mala Kapela|Male Kapele]]. Veliko se vrelo nalazi na 540&nbsp;m. n. v, na oko 3&nbsp;km jugozapadno od [[Saborsko]]g i oko 5&nbsp;km južno od [[Lička Jesenica|Ličke Jesenice]] (44.968°N 15.46°E). Oko 2&nbsp;km nizvodno s lijeve strane utječe pritok iz Malog vrela. Malo vrelo (ili Kebino vrelo) nalazi se na 480&nbsp;m. n. v, 3&nbsp;km južno od Ličke Jesenice, oko 300&nbsp;m ispod pruge Zagreb-Split (44.972°N 15.44°E). Duljina toka od Malog vrela do ušća u glavni tok rijeke je 700&nbsp;m.<ref name="geoportal">[http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?zoom=9&E=416547.3&N=4984498.2 "Geoportal" Državne geodetske uprave, ''geoportal.dgu.hr'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="topomaper">[http://www.topomapper.com/index.html?zoom=12&lat=44.98694&lon=15.44592&layers=B0000000000F TopoMapper, ''www.topomapper.com'']</ref> == Opis == Jesenica je tipična krška rijeka ponornica. Dužina toka od Velikog vrela do mjesta poniranja je oko 6,5&nbsp;km. Donji dio rijeke (oko 1&nbsp;km) ljeti presuši. U gornjem toku rijeka teče dolinom kroz crnogoricom obraslo gorje. Prosječna dubina korita je 1,5&nbsp;m. U donjem toku to je ravničarska rijeka s dubinom i do 5&nbsp;m. Prosječna širina rijeke je oko 10&nbsp;m, iako je na nekim mjestima široka i do 50&nbsp;m.<ref name="geoportal" /> == Poniranje == Svoj tok rijeka završava poniranjem kod ličkojeseničkog zaseoka Potpolje na 467 m. n. v. (45.004°N 15.45°E). Nakon 12–13&nbsp;km podzemnog toka, rijeka izvire kod sela Slušnica kod slunjskog Novog Sela, te nastavlja tok pod imenom Slunjčica te u Rastokama utječe u Koranu. == Bogatstva i čistoća == Rijeka je vrlo čista i pitka na cijelom svom toku i spada u prvu kategoriju o čistoći voda, o čemu govore i laboratorijska ispitivanja zavoda za javno zdravstvo. Na izvoru "Malo vrelo" (ili Kebino vrelo, nalazi se i vodocrpilište kao i kompletna vodovodna mreža za naselja Lička Jesenica, Begovac i Blata koje je izgrađeno 1979. u tadašnjoj MZ (mjesna zajednica) Lička Jesenica. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ponornice]] gmcjhmo2usfp3m4jaka9rpbsc3ehuhw 0 534784 3894543 3847926 2026-06-06T10:10:49Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894543 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Blaštica | slika = Блаштица покрај патот Мрежичко-Рожден 2.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Blaštica uz put [[Mrežičko]] – [[Rožden]] | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Golem Kozjak ([[Kožuf]]) | ušće = [[Crna reka]] | progresija = [[Crna reka]] → [[Vardar]] → [[Egejsko more]] | države kroz koje protiče = {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | lokacija = [[Općina Kavadarci]] | etimologija = | dužina = | nadmorska visina izvora = 1480 | nadmorska visina ušća = 271 | prosječni protok = | sliv = [[Egejsko more|Egejski]] | površina sliva = 184,32 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = Koordinate | prazno_info = '''Ušće:'''<br/> {{coord|41|15|37|N|21|57|10|E|display=inline,title|type:landmark_region:MK}} }} '''Blaštica''' je [[rijeka]] na jugu [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], desna pritoka [[Crna reka|Crne reke]]. Teče kroz područje između planina [[Kozjak (Mariovo)|Mariovski Kozjak]] i [[Kožuf]],<ref>{{cite book |author1= Ilija Petruševski |author2= Blagoja Markoski |year= 2014 |title= Реките во Република Македонија |location= [[Skoplje]] |publisher= Geomapa |page=13 |isbn= 978-9989-2117-6-8 |language=mk}}</ref> istočno od sela [[Rožden]]. Predstavlja važno geonaslijeđe u području [[Hidrologija|hidrologije]] u Sjevernoj Makedoniji. Njen sliv obuhvata 184,32&nbsp;km². == Tok == Blaštica je zbirni naziv koji rijeka dobija u donjem toku. Vodotok izvire ispod vrha Golem Kozjak (1814&nbsp;m) na visini 1720&nbsp;m, tada poznat kao '''Majdenska reka''', koja nastaje spajanjem voda rijeke Bistričke i rijeke Javorske. Kod Roždena je poznata kao Bistra, a kada počne teći prema selu [[Mrežičko]], dobija ime Blaštica i teče prema sjeverozapadu.<ref name="магистерска">{{cite book |title= Одредување на потеклото на термоминералните води на Кожуф Планина со примена на стабилните изотопи на кислород и водород|last=Јанчев|first=Митко|publisher= [[Univerzitet "Goce Delčev"]]|year=2012|isbn=|location=[[Štip]]|pages=17}}</ref> == Klisura == Između sela Rožden i Mrežičko rijeka se probija kroz impozantnu klisurastu dolinu, koja mjestimično ima [[kanjon]]ski karakter. Ovdje je korito usječeno u čvrstu stjenovitu podlogu od [[trijas]]kih [[mramor]]nih [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a. Manji kaskadni slapovi i veći tzv. kazani također se mogu vidjeti duž korita.<ref name="магистерска"/> Dolina nizvodno od Roždena duga je 11&nbsp;km. == Zagađenost == Rijeka godišnje nosi 50.000 m³ sedimenta, koji se uglavnom slijeva iz površinskog kopa [[rudnik]]a [[Ržanovo (rudnik)|Ržanovo]], čiji sediment završava u Blaštici preko pritoke [[Kazarik]].<ref>{{cite book |title= Студија за ревалоризација на природните вредности на заштитеното подрачје строг природен резерват „Тиквеш“ |publisher= UNDP|year=2010|location=Skoplje}}</ref> == Galerija == <gallery mode=packed heights=150px> Datoteka:Блаштица 2.jpg|Blaštica u blizini ušća u [[Tikveško jezero]] Datoteka:Река над село Мајден.jpg|Blaštica kod sela Majdena </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat-inline|Blaštica}} {{Hidrografija Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Pritoke Crne reke]] puishexxbir5yo6b2vf5ayhqtqnjwos 0 534795 3894542 3893782 2026-06-06T10:10:48Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894542 wikitext text/x-wiki '''Edina Kamenica''' (Sarajevo, 1956 -) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] novinarka. Rođena je 1956. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirala je novinarstvo 1978. u drugoj generaciji studenata na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Na trećoj godini fakulteta upisuje i [[Pravni fakultet u Sarajevu]]. == Novinarski rad == Na trećoj godini prava počinje pisati za list Komunist, na poziv novinara [[Hamza Bakišić|Hamze Bakišića]].<ref>{{Citation|title=Historija bh. novinarstva: Edina Kamenica - 17.11.2024.|url=https://www.youtube.com/watch?v=S-V6t2ofXzw|date=17. 11. 2024|accessdate=20. 5. 2026|last=BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine}}</ref> Njen prvi tekst je bio “Kad komunista šuti”, o problemima u radu jednog preduzeća iz [[Breza (općina)|Breze]]. Radila je za Komunist sve do ukidanja lista, i odbila raditi u Opštinskom komitetu SK Cazin jer se željela baviti isključivo novinarstvom.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/kamenica-svakom-tekstu-prilazila-sam-kao-da-je-prvi-posljednji-ili-najvazniji/|title=Kamenica: Svakom tekstu prilazila sam kao da je prvi, posljednji ili najvažniji|date=19. 2. 2021|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=20. 5. 2026}}</ref> Kasnije, počinje pisati za dnevni list [[Oslobođenje]], Svijet, Unu, Večernje novine, Al jazeera Balkans i dr. Oslobođenju se pridružila tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] gdje je radila sve do penzije u januaru 2021.<ref name=":0" /> ==== Svjedočenje pred Sudom BiH ==== [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] koristilo je tekstove Edine Kamenice kao dokazni materijal na suđenju ratnom zločincu [[Veselin Vlahović|Veselinu Vlahoviću Batku]]. Na suđenju Kamenica je kao svjedokinja potvrdila autentičnost 29 novinskih tekstova koji su objavljeni 1993. i 1997, kao i članaka iz drugih dnevnih listova, a koji sadrže svjedočenja ljudi koji su živjeli na [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]], [[Vraca]]ma i [[Kovačići (Novo Sarajevo)|Kovačićima]] Godine 1992. Objavila je serije tekstova "Svjedočanstva; tihi nestanci sa Grbavice i Vraca"<ref>{{Cite web|url=https://www.infobiro.ba/article/1148684/brzi-od-unprofor-a-edina-kamenica|title=Digitalni arhiv - Infobiro|website=www.infobiro.ba|access-date=20. 5. 2026}}</ref> 1993. i "Batko; krvolok koji se boji pauka" 1997.. Njeni tekstovi i svjedočenje doprinijeli su osuđujućoj presudi.<ref>{{Cite web|url=https://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/novinari-kao-svjedoci-u-sudskim-postupcima|title=Novinari kao svjedoci u sudskim postupcima|date=13. 6. 2022|website=MC_ONLINE|language=bs|access-date=20. 5. 2026}}</ref> ==== Drugo ==== Njeno pisanje o malom austrougarskom groblju na [[Zmajevac (tvrđava)|Zmajevcu]] doprinijelo je upisu lokaliteta u Sarajevski registar kulturne baštine i inspirisalo nastanak nagrađivanog dokumentarnog filma [[Ludvig von Sarajevo]].<ref>{{Cite web|url=https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/nikad-se-ne-zna-sta-moze-ispasti-od-jednog-obicnog-radnog-zadatka|title=Nikad se ne zna šta može ispasti od jednog običnog radnog zadatka|date=4. 11. 2019|website=MC_ONLINE|language=bs|access-date=20. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt6549768/|website=www.imdb.com|access-date=20. 5. 2026|title=IMDB: Ludvig von Sarajevo}}</ref> Po njenoj priči 2000. je snimljen igrani film [[Mliječni put (2000.)|Mliječni put]] za koji je potpisana kao scenaristkinja zajedno sa [[Almir Imširević|Almirom Imširevićem]].<ref>{{Cite web|url=https://baza.bhfilm.ba/movie/384|title=BHFilm|website=baza.bhfilm.ba|access-date=20. 5. 2026}}</ref> ==== Nagrade ==== Kamenica je dobitnica priznanja za novinarstva. * 1996. je bila proglašena za najboljeg novinara i Savez novinara BiH dodijelio joj nagradu za članak godine pod naslovom 'Ljiljan na podu', * 2008. bila je proglašena novinarom godine u kategoriji printano novinarstvo. == Izvori == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kamenica, Edina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Rođeni 1956.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 754p5335n6irmjw0zuu1bl06r1qcrqw 0 534810 3894541 3848229 2026-06-06T10:10:47Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894541 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2008|04|15}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Upravna organizacija s operativnom samostalnošću | nadležnost = {{Plainlist| * Izrada nastavnih planova i programa u skladu sa potrebama policijskih tijela BiH i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti * Školovanje i stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika policijskih tijela BiH i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti }} | status = | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|18|18|N|17|51|06|E|display=inline,title}} | adresa = Rodoč bb | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = 73 (2023)<ref name="Budžet AEPTM 2023">{{Cite web|url=https://aeptm.gov.ba/data/akt/financije/Izvjestaj_o_izvrsenju_proracuna_za_2023.pdf|title=Izvještaj o izvršenju budžeta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova za 2023. godinu|date=20. 2. 2024|website=aeptm.gov.ba|publisher=AEPTM|access-date=5. 5. 2026}}</ref> | budžet = 5.467.439,00 KM (2023)<ref name="Budžet AEPTM 2023"/> | direktor = Marko Vujević | šef_agencije = | ministar = ''Upražnjeno'' ([[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti]]) | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH | veb-sajt = {{URL|aeptm.gov.ba}} | id = | fusnote = Agency for Education and Professional Training }} [[Datoteka:Agency for Education and Professional Training Mostar - Building complex.jpg|mini|desno|300px|Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru, Bosna i Hercegovina]] '''Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova''' je upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]], nadležna za školovanje i stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Zakon_policijska_struktura">{{cite web |title=Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://www.psa.gov.ba/Popisi_i_dokumenti/Zakoni/?id=1508 |website=psa.gov.ba |publisher=Agencija za policijsku podršku BiH |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=AEPTM – O nama |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Agencija je osnovana na osnovu Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, koji je usvojen u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupština Bosne i Hercegovine]] 16. aprila 2008.<ref name="Parlament_BiH">{{cite web |title=Podaci o Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://parlament.ba/law/LawDetails?lawId=978&lang=bs |website=parlament.ba |publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova je uspostavljena kao dio reforme sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine s ciljem standardizacije policijskog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja policijskih službenika na državnom nivou.<ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=Historijat Agencije |publisher=AEPTM |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Sa radom je počela 26. februara 2009.<ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=O Agenciji |publisher=AEPTM |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Iste godine započete su aktivnosti na planiranju trajnog smještaja i izgradnje kompleksa Agencije, u skladu s procjenama potreba za uspostavljanje savremenog sistema policijskog obrazovanja. [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je 2010. razmotrilo i prihvatilo informaciju o izgradnji kompleksa i finansijski okvir projekta koji je predviđao realizaciju u više faza iz budžetskih sredstava [[Institucije Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]].<ref name="AktaTemeljac">{{Citiranje weba |url=https://www.akta.ba/investicije/projekti/33962/polozen-kamen-temeljac-za-izgradnju-kompleksa-aeptm-a |title=Položen kamen temeljac za izgradnju kompleksa AEPTM-a |publisher=Akta.ba |date=2011 |access-date=21. 5. 2026}}</ref> U okviru realizacije projekta, [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] je Agenciji dodijelila zemljište za izgradnju kompleksa u [[Mostar]]u, nakon čega su pokrenute pripremne aktivnosti, uključujući izradu projektne dokumentacije i pribavljanje potrebnih odobrenja. Izgradnja kompleksa, koji obuhvata nastavne, upravne, smještajne i sportske kapacitete, imala je za cilj stvaranje uslova za izvođenje osnovne, stručne i specijalističke obuke policijskih službenika i drugih subjekta sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine. == Pravni status i nadležnosti == Nadležnosti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova definisane su članom 19. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Agencija je nadležna za: * razvijanje, usklađivanje i predlaganje nastavnih planova i programa obuke u skladu sa potrebama policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti; * organizovanje i provođenje školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja pripadnika policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti (osnovna, specijalistička, stalna i drugi vidovi policijske obuke); * razvijanje naučno-istraživačke djelatnosti i doprinos ukupnom unapređenju i osavremenjivanju policijskog rada; * bibliotekarske poslove; * vođenje odgovarajuće evidencije i dokumentacije iz svoj nadležnosti u skladu s važećim propisima.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> == Organizacijska struktura == Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji je za svoj rad odgovoran direktoru. Direktora i zamjenika direktora imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] na prijedlog [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti BiH]], u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine, uz mogućnost reimenovanja u drugom narednom mandatu.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Osnovne organizacijske jedinice Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova su: * Sektor za obuku; * Sektor za planiranje i podršku obuke; * Sektor za administraciju i finansije. Odjel za podršku je samostalna unutrašnja organizacijska jedinica. === Odjel za podršku === Odjel za podršku je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova koja pruža stručnu, administrativnu i tehničku podršku radu direktora i zamjenika direktora Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM">{{cite web |title=Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |url=https://www.aeptm.gov.ba/sites/default/files/datoteke/Pravilnik%20o%20unutarnjoj%20organizaciji%20AEPTM_1.pdf |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru svojih nadležnosti, Odjel koordiniše aktivnosti rukovodstva Agencije, priprema i obrađuje akte iz nadležnosti direktora i zamjenika direktora, organizuje službena putovanja, sastanke i prijem domaćih i stranih delegacija, te pruža podršku u ostvarivanju saradnje sa domaćim i međunarodnim institucijama iz oblasti policijskog obrazovanja i stručnog usavršavanja.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> Odjel učestvuje u pripremi zakona, podzakonskih akata i drugih općih akata iz djelokruga rada Agencije, izrađuje izvještaje, analize i informacije na osnovu prikupljenih podataka, te učestvuje u izradi godišnjeg plana rada Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za obuku === [[Datoteka:Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.jpg|mini|desno|300px|Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru tokom zvanične ceremonije]] Sektor za obuku, sa svojim unutrašnjim organizacijskim jedinicama, nadležan je za pripreme, organizaciju i provođenje raznih oblika školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja kadrova za potrebe policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> Sektor za obuku u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za realizaciju stručne obuke i obuke za nivo I i II (osnovna policijska obuka); * Odsjek za specijalističku obuku.<ref name="AEPTM_organizacija">{{cite web |title=Organizacija |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/onama/organizacija |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> ==== Odsjek za provođenje stručne obuke i obuke za nivo I i II ==== Odsjek za provođenje stručne obuke i obuke za nivo I i II je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, organizaciju i realizaciju stručne obuke i osnovne policijske obuke kadeta nivoa I i II.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi nastavnih planova i programa, koordiniše izvođenje nastave i prati realizaciju nastavnog procesa, uključujući vođenje službenih evidencija i nastavne dokumentacije. Odsjek također koordiniše angažovanje vanjskih saradnika u realizaciji pojedinih oblika stručne obuke, prati primjenu stručnih procedura i međunarodnih standarda u oblasti policijskog obrazovanja, te osigurava uslove za kvalitetno izvođenje obuke kroz praćenje nastavnih sredstava, opreme i drugih resursa potrebnih za nastavni proces.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za specijalističku obuku ==== Odsjek za specijalističku obuku je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, organizaciju i realizaciju različitih oblika specijalističke obuke u skladu sa policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi nastavnih planova i programa specijalističke obuke, razvija tematske cjeline za pojedine oblike stručnog osposobljavanja i prati realizaciju obrazovnih aktivnosti. Odsjek vodi evidencije o pohađanju specijalističkih obuka, izrađuje izvještaje i statističke preglede o realizaciji obuke i učesnicima, te ostvaruje saradnju s institucijama u vezi sa unapređenjem poslova sa polaznicima svih oblika specijalističkih obuka.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za planiranje i podršku obuci === Sektor za planiranje i podršku obuci u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost; * Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije.<ref name="AEPTM_organizacija" /> ==== Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost ==== [[Datoteka:Naslovnica priručnika Neposredno osiguranje VIP osoba.png|mini|desno|300px|Izdavačka djelatnost Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]] Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za razvoj i unapređenje obrazovnog procesa kroz razvoj nastavnih planova i programa, naučno-istraživačke projekte, izdavačku djelatnost i bibliotekarske aktivnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi i unapređenju nastavnih planova i programa obuke, prati i analizira kvalitet nastavnih sadržaja i realizaciju nastavnog procesa, te organizuje stručne skupove posvećene razmatranju obrazovnih i stručnih pitanja iz oblasti policijskog obrazovanja. Odsjek realizuje naučno-istraživačke i izdavačke projekte s ciljem razvoja stručnih publikacija i nastavnih materijala, upravlja bibliotečkom djelatnošću Agencije, te ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim institucijama u oblasti istraživanja i primjene evropskih standarda u obrazovanju policijskih kadrova.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije ==== Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za vođenje administrativnih i evidencijskih poslova u vezi sa polaznicima obuke i realizacijom obrazovnih aktivnosti Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek vodi matične evidencije o polaznicima obuke, uključujući prijem i upis polaznika, evidenciju smještaja, kao i evidenciju izdatih certifikata i drugih službenih isprava. Odsjek upravlja centralnom bazom podataka o programima obuke, polaznicima i izdatim kvalifikacijama, te učestvuje u izradi izvještaja i statističkih pregleda o obrazovnim aktivnostima Agencije radi praćenja i unapređenja procesa stručnog usavršavanja.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za administraciju i finansije === Sektor za administraciju i finansije u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove; * Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom.<ref name="AEPTM_organizacija" /> ==== Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove ==== Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za obavljanje pravnih, kadrovskih i općih administrativnih poslova u okviru rada Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek provodi aktivnosti vezane za primjenu propisa iz oblasti državne službe i radnih odnosa, ostvaruje saradnju s nadležnim institucijama za državnu službu, te vodi kadrovske evidencije i osigurava pristup ličnoj dokumentaciji zaposlenih u skladu sa važećim propisima. Odsjek učestvuje u planiranju stručnog usavršavanja zaposlenih, priprema interne akte koji uređuju prava i obaveze polaznika tokom školovanja i boravka u Agenciji, te obavlja opće administrativne poslove neophodne za funkcionisanje institucije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom ==== Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, upravljanje i nadzor finansijskog i materijalnog poslovanja Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek priprema finansijske planove i budžetske projekcije potrebne za rad Agencije, učestvuje u izradi periodičnih i godišnjih finansijskih izvještaja, te prati realizaciju budžetskih sredstava u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima. Odsjek sarađuje s institucijama nadležnim za finansijsku reviziju i internu kontrolu, osigurava pravilnu primjenu finansijskih propisa i procedura, te obavlja poslove verifikacije i evidencije finansijske dokumentacije radi zakonitog i efikasnog upravljanja budžetskim i materijalnim resursima Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> == Razvoj i usklađivanje nastavnih planova i programa == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine razvija i implementira nastavne planove i programe za osnove, stručne, specijalističke i druge vidove obuka namijenjenim policijskim službenicima i drugim subjektima sistema sigurnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Osnovna policijska obuka (nivo I) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/64 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Osnovna policijska obuka (nivo II) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/63 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_Katalog_Obuka">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Katalog stručnih i specijalističkih obuka |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/65 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Nastavni planovi i programi izrađuju se u skladu s nadležnostima Agencije, potrebama policijskih i sigurnosnih agencija, te savremenim standardima profesionalnog osposobljavanja u oblasti unutrašnje sigurnosti.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Proces izrade nastavnih planova i programa zasniva se na analizi potreba institucija sigurnosnog sistema, identifikaciji operativnih i taktičkih zahtjeva radnih mjesta, kao i usklađivanju sa relevantnim zakonodavnim okvirom Bosne i Hercegovine. Poseban značaj ima prilagođavanje sadržaja obuka stvarnim operativnim situacijama, s ciljem unapređenja profesionalnih kompetencija polaznika i jačanja institucionalnih kapaciteta. Nastavni planovi i programi u okviru Agencije obuhvataju širok spektar tematskih oblasti, uključujući sprječavanje i suzbijanje različitih oblika kriminaliteta, kao što su korupcija, organizovani kriminal, trgovina ljudima, trgovina drogom, terorizam, nezakonita trgovina kulturnim dobrima, ratni zločini i krivična djela kažnjiva po međunarodnom pravu. Programi također obuhvataju oblasti zaštite VIP ličnosti, finansijskih i kriminalističkih istraga, kriminalističko-obavještajnog rada, analize rizika, granične sigurnosti, kriminalističke taktike i tehnike, rukovanja vatrenim oružjem, kontradiverzione zaštite, EOD postupaka, samoodbrane i taktičkih intervencija.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Nastavni planovi i programi izrađuju se u skladu s metodologijom razvoja programa obuke u oblasti sigurnosti i obrazovanja odraslih, pri čemu se posebna pažnja posvećuje razvoju praktičnih vještina i sposobnosti odlučivanja u operativnim uslovima. Obuke su strukturirane kao osnovne, stručne, specijalističke, dopunske i instruktorske, čime se osigurava kontinuiran profesionalni razvoj polaznika na različitim nivoima odgovornosti.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Sistem stručnog usavršavanja i osposobljavanja u okviru Agencije zasniva se i na razvoju obuka za instruktore i multiplikatore, kojima se osigurava održivost i prijenos znanja unutar policijskih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine. Takve obuke provode se u oblastima kao što su rukovanje vatrenim oružjem, otkrivanje falsifikovanih dokumenata, zaštita VIP osoba, sprječavanje i suzbijanje terorizma, kontradiverziona zaštita, analiza rizika prema modelu CIRAM 2.0, nadzor zelene granice i druge oblasti policijskog i sigurnosnog rada.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> U okviru Agencije razvijaju se i e-kursevi, koji omogućavaju fleksibilnije oblike učenja i kontinuirano stručno usavršavanje, posebno u oblastima policijskog integriteta, ljudskih prava i etike u policijskom radu.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> == Školovanje kadeta i obuka policijskih službenika == ===Osnovna policijska obuka (nivo I i II)=== [[Datoteka:Fingerprinting exercise, Agency for Education and Professional Training, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|300px|Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova tokom praktične vježbe iz kriminalističke tehnike vrše uzimanje otisaka prstiju.]] U okviru Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova provodi se osnovna policijska obuka (nivo I i II) za kadete [[Policija Bosne i Hercegovine|policijskih agencija Bosne i Hercegovine]]. Obuka prvog nivoa namijenjena je školovanju kadeta za čin policajca, dok je obuka drugog nivoa namijenjena školovanju kadeta za čin mlađeg inspektora. Obuke se izvode u skladu sa nastavnim planovima i programima koje donosi [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministar sigurnosti]].<ref name="Zakon_o_policijskim_sluzbenicima_BiH">{{cite web |author=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |title=Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine |url=https://parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=a73cb72c-d51b-48f4-a6e7-b849ba2540b9&langTag=hr |website=Parlament.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Osnovna policijska obuka zasniva se na kombinaciji teorijske nastave, praktičnih vježbi, situacijske nastave i praktične obuke. Nastavni sadržaji obuhvataju oblasti policijskih ovlaštenja i etike, [[Kriminalistika|kriminalistike]], [[Krivično pravo|krivičnog]] i prekršajnog prava, [[Ljudska prava|ljudskih prava]], krivično-procesnog prava, sigurnosti saobraćaja, rukovanja vatrenim oružjem, specijalnog fizičkog obrazovanja, [[Policijska psihologija|policijske psihologije]], [[informatika|informatike i komunikacija]], [[Engleski jezik|engleskog jezika]], kao i stručnih i operativnih poslova iz nadležnosti pojedinačnih policijskih agencija.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1" /><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2" /> Obuka se realizuje za kadete [[Granična policija Bosne i Hercegovine]], [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] i [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], pri čemu se stručna i situacijska nastava prilagođavaju poslovima i nadležnostima svake policijske agencije.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1" /><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2" /> Nastavni plan i program osnovne obuke kadeta Granična policija Bosne i Hercegovine usklađen je sa [[Frontex]]-ovim Zajedničkim nastavnim planom i programom osnovne obuke granične i obalske straže Evropske unije (''Common Core Curriculum'').<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo">{{cite web |title=AEPTM potpisala Ugovor o partnerstvu s FRONTEX-om |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/3000 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=11. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Stručna i specijalistička obuka === U okviru svoje nadležnosti, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine organizuje i provodi stručne i specijalističke obuke namijenjene policijskim službenicima i drugim subjektima sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |title=Katalog stručnih i specijalističkih obuka |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/65 |website=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Programi obuke usmjereni su na razvoj stručnih znanja, praktičnih vještina i operativnih kompetencija potrebnih za obavljanje policijskih i sigurnosnih poslova u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Stručne i specijalističke obuke obuhvataju širok spektar oblasti iz domena sigurnosti, kriminalistike i policijskog djelovanja, uključujući obuke iz oblasti sprječavanja i suzbijanja različitih oblika kriminaliteta, kriminalističko-obavještajnog rada, finansijskih istraga, posebnih istražnih radnji, granične sigurnosti, zaštite VIP osoba i drugih oblasti policijskog i sigurnosnog rada. Obuke su usmjerene na razvoj praktičnih vještina i sposobnosti postupanja u složenim sigurnosnim situacijama, uključujući primjenu policijskih ovlaštenja, taktičko djelovanje, sigurnosne procedure, upravljanje specijalizovanom opremom i sredstvima, zaštitu osoba i objekata, kao i postupanje u kriznim i vanrednim okolnostima.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Pored operativno i praktično usmjerenih obuka, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova realizuje i programe iz oblasti zaštite ljudskih prava, policijske etike, rodne ravnopravnosti, policijskog integriteta i profesionalnih standarda, kao i programe za unapređenje komunikacijskih, organizacijskih i rukovodnih kompetencija policijskih službenika.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> == Saradnja i standardi obuke == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama iz oblasti sigurnosti, policijskog obrazovanja i stručnog usavršavanja. === Saradnja sa domaćim institucijama === Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova razvija kontinuiranu saradnju sa institucijama u okviru sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine, prvenstveno sa [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine]], kao nadležnim resornim ministarstvom. U operativnom i stručnom smislu, Agencija ostvaruje stalnu saradnju sa policijskim tijelima Bosne i Hercegovine, uključujući [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Graničnu policiju Bosne i Hercegovine]], [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Državnu agenciju za istrage i zaštitu]] i [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkciju za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], u oblasti planiranja, realizacije i evaluacije programa osnovne, stručne i specijalističke obuke. Saradnja obuhvata i koordinaciju u razvoju nastavnih planova i programa, identifikaciju potreba za obukom, razmjenu stručnih iskustava i zajedničko unapređenje standarda policijskog obrazovanja. Pored policijskih agencija, Agencija razvija saradnju i sa drugim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]], [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegovine]], centre za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), univerzitete i druge obrazovne i stručne institucije, s ciljem jačanja naučno-stručne osnove policijskog obrazovanja, unapređenja nastavnog procesa i razvoja kadrova u skladu sa savremenim standardima stručnog usavršavanja u oblasti sigurnosti.<ref name="AEPTM_UNSA_sporazum">{{cite web |title=Potpisan Sporazum o naučnoj, obrazovnoj i stručnoj saradnji |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/522 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Međunarodna saradnja === Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ostvaruje saradnju sa brojnim međunarodnim institucijama i organizacijama radi razvoja i unapređenja policijskog školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja, kao i institucionalnih kapaciteta. Saradnja obuhvata različite oblike stručne, obrazovne i projektne podrške, a između ostalog uključuje [[Frontex|Evropsku agenciju za graničnu i obalsku stražu (Frontex)]],<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> [[NATO misija u Bosni i Hercegovini|NATO misiju u Bosni i Hercegovini]],<ref name="AEPTM_NATO_DEEP_nastavak">{{cite web |title=Nastavak saradnje NATO DEEP-AEPTM |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/1792 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> [[UNESCO|Organizaciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]]<ref name="AEPTM_Kulturna_Dobra_Analiza">{{cite web |title=Stručna analiza NPP iz oblasti sprječavanja nezakonite trgovine kulturnim dobrima |url=https://www.aeptm.gov.ba/hr/node/3215 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_UNESCO_tehnologije">{{cite web |title=AEPTM i UNESCO: Korištenje tehnologija u suzbijanju nezakonite trgovine kulturnim dobrima |url=https://aeptm.gov.ba/bs/node/2773 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> i ICITAP, kroz koje se realizuju aktivnosti usmjerene na razvoj standarda obuke, unapređenje metodologije rada i jačanje usklađenosti sa međunarodnim praksama u oblasti policijskog obrazovanja. Agencija učestvuje i u realizaciji međunarodnih projekata i programa, uključujući IPA programe Evropske unije, Erasmus+ i EU4FAST<ref name="AEPTM_EU4FAST_Dronovi">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Projekat EU4FAST/ CIVIPOL – Projekat za obuku pilota dronova |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2701 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref>, te ostvaruje saradnju sa CEPOL, IOM, DCAF,<ref name="AEPTM_DCAF_Saradnja">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Nastavak saradnje sa DCAF-om |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/1195 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> INTERPA, Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA), CIVIPOL, kao i drugim relevantnim međunarodnim partnerima u oblasti sigurnosnog obrazovanja i obuke. ==== Međunarodna certifikacija ==== Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova prvi put je certifikovana 2020. od strane Međunarodnog udruženja direktora za standarde i obuku u oblasti provođenja zakona (IADLEST), čime je potvrđena usklađenost rada Agencije sa međunarodnim standardima kvaliteta u oblasti policijskog [[Obrazovanje u Bosni i Hercegovini|školovanja]] i stručne i specijalističke obuke.<ref name="IADLEST_AEPTM">{{cite web |last=Pfeifer |first=Yvonne |title=IADLEST Academy Accreditation: Bosnia and Herzegovina |website=IADLEST |url=https://www.iadlest.org/news/hot-topics/articleid/704 |access-date=12. 5. 2026 |language=en}}</ref> Recertifikacija Agencije izvršena je 2024.<ref name="AEPTM_IADLEST">{{cite web |title=IADLEST-ov certifikat potvrda profesionalnosti AEPTM-a |website=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2401 |access-date=12. 5. 2026 |language=bs}}</ref> IADLEST akreditacija predstavlja međunarodni sistem standarda namijenjen policijskim akademijama i institucijama za obuku policijskih službenika, s ciljem unapređenja kvaliteta obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja i primjene najboljih praksi u oblasti provođenja zakona. U okviru procesa certifikacije vršena je procjena usklađenosti rada Agencije sa 53 sveobuhvatna standarda koji obuhvataju zakonsku usklađenost, međuinstitucionalnu saradnju, organizaciju i upravljanje ljudskim resursima, operativne procedure, infrastrukturu, vođenje evidencija, razvoj i realizaciju nastavnih planova i programa, rad sa polaznicima, informacijsku tehnologiju, finansijsko poslovanje i upravljanje opremom.<ref name="IADLEST_AEPTM" /> ==== Saradnja i partnerstvo sa Frontex-om ==== Agencija sarađuje sa [[Frontex|Evropskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (Frontex)]], s kojom je 2025. potpisala ugovor o partnerstvu i pridruženom članstvu.<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> U okviru saradnje s Frontex-om, nastavni planovi i programi osnovne, stručne i specijalističke obuke za pripadnike Granične policije Bosne i Hercegovine usklađivani su sa zajedničkim evropskim kurikulumima za graničnu i obalnu stražu (Common Core Curriculum – CCC).<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> Potpisivanjem sporazuma Agencija je uključena u mrežu partnerskih akademija Frontex-a, koja okuplja obrazovne institucije za obuku pripadnika granične i obalne straže radi razvoja interoperabilnosti, međunarodne saradnje i harmonizacije obrazovnih standarda.<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> Policijski službenici [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Granične policije Bosne i Hercegovine]] koji su osnovnu policijsku obuku završili u Agenciji do 2026. dva puta su učestvovali u Frontex-ovom Programu procjene interoperabilnosti (IAP), koji se provodi radi procjene znanja i kompetencija stečenih kroz obuku usklađenu sa standardima CCC 2022.<ref name="IAP">{{cite web |title=FRONTEX-ov program procjene interoperabilnosti |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2877 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=11. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Učešće u programu interoperabilnosti predstavlja dio procesa harmonizacije policijskog obrazovanja Bosne i Hercegovine sa evropskim standardima u oblasti zaštite državne granice i stručnog osposobljavanja policijskih službenika.<ref name="IAP" /> Bosna i Hercegovina je među četiri države koje nisu članice [[Evropska unija|Evropske unije]], a koje su uskladile nastavne planove i programe osnovne policijske obuke kadeta [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Granične policije Bosne i Hercegovine]] sa standardima Frontex-ovog kurikuluma CCC 2022.<ref name="IAP" /> == Izdavačka djelatnost == U okviru svoje nadležnosti Agencija razvija stručne publikacije, priručnike i nastavne materijale za potrebe policijskog obrazovanja. == Također pogledajte == * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] * [[Granična policija Bosne i Hercegovine]] * [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]] * [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]] * [[Agencija za policijsku podršku]] * [[Služba za poslove sa strancima]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.aeptm.gov.ba Službena web stranica] {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Vladavina zakona u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2008.]] lv0z66ynwpjxdc5ame4pfa2rpqpy73m 0 534811 3894540 3872326 2026-06-06T10:10:43Z WumpusBot 120674 /* Rotacija Zemlje */ razne ispravke 3894540 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 945. | mjesto_rođenja = Sidžistan, dinastija Saffarid (današnji Sistan)<ref>Helaine Selin (12 March 2008). Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures. Springer Science & Business Media. pp. 159–. ISBN 978-1-4020-4559-2.</ref> | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1020|||945||}} | mjesto_smrti = | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = Astronomija, matematika, astrologija | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} [[Datoteka:AlSijziGeometric.jpg|thumb|200px|lijevo|Stranica iz Al Sijzijevog geometrijskog traktata]] '''Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi''' (oko 945. - oko 1020, također poznat kao Es-Sindžari i Es-Sidžazi; perzijski: ابوسعید سجزی; Es-Sidžzi je skraćenica za "Es-Sidžistani") bio je iranski<ref>Kheirandish, Elaheh (1 April 2006). "The "Fluctuating Fortunes of Scholarship": A Very Late Review Occasioned by a Fallen Book". Early Science and Medicine. 11 (2): 214. doi:10.1163/157338206776908882.</ref> [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|muslimanski astronom]], [[Matematika u srednjovjekovnom islamskom svijetu|matematičar]] i [[Astrologija|astrolog]]. Poznat je po svojoj prepisci s [[El-Biruni]]jem i po tome što je u X stoljeću iznio pretpostavku da se Zemlja okreće oko svoje ose.<ref>Bausani, Alessandro (1973). "Cosmology and Religion in Islam". Scientia/Rivista di Scienza. 108 (67): 762.</ref> Posvetio je svoj rad 'Adudu al-Dauli, koji je vjerovatno bio njegov zaštitnik, i princu od Balha. Također je radio u Širazu gdje je obavljao astronomska posmatranja od 969. do 970. godine. == Matematika == Es-Sidžzi je proučavao tačke presjeka konusnih presjeka i [[krug]]ova. Zamijenio je staru kinematičku trisekciju ugla čisto [[Geometrija|geometrijskim]] rješenjem (presjek kruga i jednakostranične [[Hiperbola|hiperbole]]). == Rotacija Zemlje == El-Biruni navodi da je Es-Sidžzi izumio [[astrolab]], nazvan "al-zūraqī", čiji je dizajn bio zasnovan na ideji da se Zemlja okreće:<ref>Seyyed Hossein Nasr (1993), An Introduction to Islamic Cosmological Doctrines, pp. 135–136. State University of New York Press, ISBN 0-7914-1516-3.</ref> <blockquote>Vidio sam astrolab nazvan Zuraqi koji je izumio Ebu Sa'id Sidžzi. Mnogo mi se svidio i mnogo sam ga pohvalio, jer se zasniva na ideji koju neki zastupaju, a to je da je kretanje koje vidimo posljedica kretanja Zemlje, a ne kretanja neba. Života mi, to je problem koji je teško riješiti i opovrgnuti. [...] Jer je isto da li se uzima da se Zemlja kreće ili nebo. Jer, u oba slučaja, to ne utiče na astronomsku nauku. Samo je na [[Fizika|fizičaru]] da vidi da li je moguće to opovrgnuti.</blockquote> El-Biruni je također spomenuo Es-Sidžzija kao istaknutog astronoma koji je branio teoriju da se [[Zemljina rotacija|Zemlja okreće]] u al-Qānūn al-Masʿūdīju.<ref>"ʾaḥad al-mubrazīn fī ʿilm al-hayʾa"</ref> Činjenica da su neki ljudi vjerovali da se Zemlja okreće oko vlastite ose dodatno je potvrđena referencom iz XIII stoljeća koja kaže: <blockquote>"Prema geometrima [ili inženjerima] (muhandisīn), Zemlja se stalno kružno kreće, a ono što se čini kao kretanje neba zapravo je posljedica kretanja Zemlje, a ne zvijezda."<ref>Young, M. J. L., ed. (2006-11-02). Religion, Learning and Science in the 'Abbasid Period. Cambridge University Press. p. 413. ISBN 9780521028875.</ref></blockquote> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Perzijski astronomi]] [[Kategorija:Matematičari]] bn25rfmfghuuqupgck8byerpfwer3rh 0 534813 3894539 3891264 2026-06-06T10:10:42Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 22. septembra 1943. po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca i postala je jedinica [[Četvrta krajiška divizija NOVJ|4. divizije NOVJ]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljin]]a, gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno s [[Drugi krajiški partizanski odred|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarska Dubica|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. oktobra, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavica (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{refspisak|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982}} | publisher = GRO "Kultura", Beograd }} * {{cite book | ref = harv | title = Četvrta krajiška NOU divizija | author-last1 = Karasijević | author-first1 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/83.pdf | year = 1988 | location = Beograd | ref = {{harvid|Karasijević|1988}} | publisher = Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd }} * {{cite book | ref = harv | title = Oslobodilački rat naroda Jugoslavije 1941-1945, druga knjiga, 5. dio | author-last1 = | author-first1 = | authorlink = | authorlink2 = | url=https://znaci.org/00001/153_10.pdf | year = 1965 | location = Beograd | ref = {{harvid|VIB|1965}} | publisher = Vojnoistorijski institut, Beograd }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] docamd70uw7cnj35uswlmmw2857oxc9 0 534815 3894538 3891265 2026-06-06T10:10:39Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894538 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hematology .jpg|thumb|280px| Moderna bolnička hematološka laboratorija]] '''Krvni test''' ili '''testiranje krvi''' jest analiza u medicinskoj laboratoriji koja se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[krv]]i koji se obično uzima iz vene u ruci, pomoću hipodermijske igle ili ubodom u [[prst]]. Višestruki testovi za specifične komponente krvi, kao što su test [[glukoza|glukoze]] ili [[holesterol]]a, često se grupiraju u jedan test panel koji se naziva '''krvni panel''' ili '''[[analiza krvi]]'''. Krvni testovi koriste se često u zdravstvenoj zaštiti. kako bi se utvrdila fiziološka i biohemijska stanja, kao što su [[bolest]], sadržaj [[mineral]]a, efikasnost farmaceutskih lijekova i funkcija organa. Tipični krvni paneli uključuju osnovni metabolički panel ili kompletnu krvnu sliku. Krvni testovi se također koriste u testovima na droge kako bi se otkrila zloupotreba droga. ==Ekstrakcija== [[Slika:Blooddraw.jpg|thumb|right| [[Venepunkcija]] izvedena pomoću [[vakutainer]]a]] [[Venepunkcija]] je korisna jer je [[Invazivnost hirurških zahvata|minimalno invazivan]] način dobijanja [[ćelija (biologija)|ćelija]] i [[vanćelijska tečnost|vančelijskke tečnosti]] ([[krvna plazma|plazme]]) iz tijela za analizu. [[Krv]] teče kroz tijelo, djelujući kao medij koji obezbjeđuje [[kisik]] i [[nutrijent|hranjive tvari]] tkivima i prenosi otpadne proizvode nazad u [[ekskretorni sistem|ekskretorne sisteme]] radi odlaganja. Posljedično, stanje krvotoka utiče ili je pod uticajem mnogih medicinskih stanja. Iz tih razloga, krvne pretrage su najčešće izvođeni [[medicinski test]]ovi.<ref>{{Cite web |title=Venepunkcija - vađenje krvi pomoću igle i šprica |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003423.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621165102/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003423.htm |archive-date=21. 6. 2012 |access-date=21. 6. 2012}}</ref> Ako je potrebno samo nekoliko kapi krvi, umjesto venepunkcije se uzima [[ubod prsta]].<ref name="pmid17630562">{{Cite journal |vauthors=MacLennan CA, van Oosterhout JJ, White SA, Drayson MT, Zijlstra EE, Molyneux ME |date=juli 2007 |title=Finger-prick blood samples can be used interchangeably with venous samples for CD4 cell counting indicating their potential for use in CD4 rapid tests |journal=AIDS |volume=21 |issue=12 |pages=1643–5 |doi=10.1097/QAD.0b013e32823bcb03 |pmc=2408852 |pmid=17630562}}</ref> Za vađenje krvi mogu se koristiti i trajne arterijske, centralne venske i periferne venske linije.<ref>{{Cite journal |last1=Lesser |first1=Finnian D |last2=Lanham |first2=David A |last3=Davis |first3=Daniel |date=6. 5. 2020 |title=Blood sampled from existing peripheral IV cannulae yields results equivalent to venepuncture: a systematic review |journal=JRSM Open |volume=11 |issue=5 |pages=205427041989481 |doi=10.1177/2054270419894817 |pmc=7236571 |pmid=32523703 |doi-access=free}}</ref> [[Flebotomist]]i, [[medicinska laboratorija|laboranti]] i [[medicinske sestre]] su oni koji su zaduženi za vađenje krvi od pacijenta. To se može obaviti u klinici, ordinaciji ili putem mobilnih (kućnih) flebotomista. Međutim, u posebnim okolnostima i/ili hitnim situacijama, [[bolničar]]i i [[ljekari]] vade krv. Također, [[respiratorni terapeut]]i obučeni su za vađenje arterijske krvi radi ispitivanja [[gasova u arterijskoj krvi]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Aaron SD, Vandemheen KL, Naftel SA, Lewis MJ, Rodger MA |year=2003 |title=Topical tetracaine prior to arterial puncture: a randomized, placebo-controlled clinical trial |journal=Respir. Med. |volume=97 |issue=11 |pages=1195–1199 |doi=10.1016/S0954-6111(03)00226-9 |pmid=14635973 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite web |date=5. 1. 2010 |title=Michigan careers |url=http://www.michigan.gov/careers/0,1607,7-170-46398-64537--,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629044218/http://www.michigan.gov/careers/0%2C1607%2C7-170-46398-64537--%2C00.html |archive-date=29. 6. 2011 |access-date=9. 8. 2011 |publisher=Michigan.gov}}</ref> ==Tipovi testova== [[Slika:Vacutainer blood bottles.jpg|thumb|[[Vakutainer]]ske epruvete koje se koriste za prikupljanje krvi. Tokom venepunkcije, razlike u pritisku između vene i vakuuma u vakutaineru prisiljavaju krv u epruvetu.]] ===Biohemijska analiza=== [[Osnovni metabolički panel]] mjeri [[natrij]], [[kalij]], [[klorid]], [[bikarbonat]], [[urea u krvi|ureu u krvi (BUN)]], [[magnezij]], [[kreatinin]], [[glukoza]] i ponekad [[kalcij]]. Testovi koji se fokusiraju na nivo [[holesterol]]a mogu odrediti nivoe [[LDL holesterol|LDL]] i [[HDL holesterol]]a, kao i nivoe [[triglicerid]]a..<ref>{{Cite web |last=Belargo |first=Kevin |title=Cholesterol Levels |url=http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118114849/http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |archive-date=18. 1. 2012 |access-date=17. 1. 2012 |publisher=Manic EP}}</ref> Neki testovi, poput onih koji mjere glukozu ili lipidni profil, zahtijevaju [[post]] (ili nekonzumiranje hrane) osam do dvanaest sati prije vađenja uzorka krvi.<ref>{{Cite web |title=Fasting blood samples |url=http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621000111/http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |archive-date=21. 6. 2012 |access-date=21. 6. 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Za većinu testova, krv se obično uzima iz pacijentove vene. Drugi specijalizovani testovi, kao što je test [[arterijski plinovi u krvi]], zahtijevaju krv uzetu iz [[arterije]]. Analiza gasova u krvi arterijske krvi prvenstveno se koristi za praćenje nivoa [[ugljik-dioksid]]a i [[kisik]]a povezanih sa [[pluća|plućnom]] funkcijom, ali se također koristi za mjerenje nivoa [[pH]] i [[bikarbonat]]a u krvi za određena metabolička stanja.<ref>{{Cite web |title=Blood gases |url=http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120506082818/http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |archive-date=6. 5. 2012 |access-date=21. 6. 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Dok se redovni [[test glukoze]] radi u određenom trenutku,a [[test tolerancije glukoze]] uključuje ponovljeno testiranje kako bi se utvrdila brzina kojom tijelo obrađuje [[glukoza|glukozu]].<ref>{{Cite web |title=Glucose tolerance test |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003466.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609040705/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003466.htm |archive-date=9. 6. 2012 |access-date=21. 6. 2012 |publisher=Medline}}</ref> Krvne pretrage se također koriste za identifikaciju [[autoimunska bolest|autoimunskih bolesti]] i [[alergija]] na hranu uzrokovanih [[imunoglobulin]]om E (vidi također [[Radioalergosorbentni test]]).<ref>{{Cite book |title=Handbook of nutrition and food |date=2008 |publisher=Taylor & Francis |others=Carolyn D. Berdanier, Johanna T. Dwyer, Elaine B. Feldman |isbn=978-0-8493-9218-4 |edition=2 |location=Boca Raton |oclc=77830546}}</ref>{{Rp|page=1118}} ====Normalni rasponi==== {{Glavni|Referentni rasponi za krvne pretrage}} Rezultate krvnih pretraga uvijek treba tumačiti koristeći raspone koje je dala laboratorija koja je izvršila test. Primjeri raspona prikazani su u nastavku.. {| class="wikitable" !Test<ref>C. A. Burtis and E. R. Ashwood, ''Tietz Textbook of Clinical Chemistry'' (1994) 2nd edition, {{ISBN|0-7216-4472-4}}</ref><ref>{{Cite web |title=Blood tests normal ranges |url=http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180621070222/http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |archive-date=21. 6. 2018 |access-date=21. 6. 2012 |publisher=Monthly Prescribing Reference}}</ref>|| Nizak || Visok|| Jedinica || Komentari |- |[[Natrij]] (Na) || 134 || 145 || mmol/L || |- | [[Kalij]] (K) || 3,5 || 5,0 || mmol/L || |- | [[Urea]] || 2,5 || 6,4 || mmol/L || [[Dušik ureje u krvi]] (BUN) |- | Urea || 15 || 40 || mg/dL || |- | [[Kreatinin]] – muškarci || 62 || 115 || μmol/L || |- | Kreatinin – žene || 53 || 97 || μmol/L || |- | Kreatinin – muškarci || 0,7 || 1,3 || mg/dL || |- | Kreatinin – žene || 0,6 || 1,2 || mg/dL || |- | [[Šećer u krvi|Glukoza]] (natašte) || 3,9 || 5,8 || mmol/L || ''Vidi također'' [[glikirani hemoglobin]] |- | Glukoza (natašte) || 70 || 120 || mg/dL || |- |} ====Uobičajene skraćenice==== Nakon završetka analize krvi, pacijenti mogu dobiti izvještaj sa skraćenicama za krvne pretrage. Primjeri uobičajenih skraćenica za krvne pretrage prikazani su u nastavku. {| class="wikitable" !Skraćwnica<ref>{{Cite web |title=Appendix B: Some Common Abbreviations |url=https://www.medlineplus.gov/appendixb.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160425091357/https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/appendixb.html |archive-date=25. 4. 2016 |access-date=16. 4. 2016 |website=MedlinePlus |publisher=U.S. National Library of Medicine}}</ref><ref>{{Cite web |title=Understanding Blood Tests Online |url=https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409214339/https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |archive-date=9. 4. 2016 |access-date=16. 4. 2016 |website=Lab Tests Portal}}</ref> !Označava !Opis |- |HDL |[[Lipoprotein visoke gustoće]] |Nivo "dobrog holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |LDL |[[Lipoprotein niske gustoće]] |Nivo "lošeg holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |PV |[[Sindrom hiperviskoznosti|Viskoznost plazme]] |Viskozimetrija plazme (PV) je mjerenje viskoznosti krvne plazme. Rezultat je broj dat u miliPascal sekundama (m.Pas.s) – poznat kao PV ili viskoznost plazme. |- |CRP |[[C-reaktivni protein]] |Nivo upale u tijelu. Ako se imunološki sistem bori protiv infekcije ili bolesti, CRP će biti viši. |- |KKS (UK: FKS) |[[Kompletna krvna slika]] (UK: Kompletna krvna slika) |Analiza 15 različitih očitanja krvnih testova kako bi se pružile informacije o općem zdravlju. |- |TSH |[[TSH|Tireoid-stumulirajući hormon]] |Štitnjača reguliše funkciju metabolizma. Niski nivoi mogu dovesti do gubitka težine, dok visoki nivoi dovode do debljanja. |- |PTH |[[Paratireoidni hormon]] |Reguliše [[Kalcij u biologiji|serumski kalcij]] |- |ESR |[[Brzina sedimentacije eritrocita]] |Pokazuje vrijeme potrebno [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]] da se kreću niz cijev. Ovo pokazuje znakove upale u tijelu. |- |INR |[[Internacionalni normalizovani omjer]] |Ovo je test zgrušavanja krvi. |- |LFT |Test funkcije jetre |Ovaj test otkriva nivoe otpadnih produkata, enzima i proteina koje jetra obrađuje. |- |U+E |[[Urea]] i [[elektrolit]]i |Ovaj test se izvodi za mjerenje funkcije [[bubreg]]a. |- |CMP |[[Sveobuhvatni metabolički panel]] |Ova analiza pruža cjelokupnu sliku [[metabolizam|metabolizma]]i hemijske ravnoteže tijela. |- |WBC |Broj [[leukocit|bijelih krvniha zrnca]] |Nivo bijelih krvnih zrnaca. |- |RBC |Broj [[eritrocit|cervenih krvnih zrnaca]] |Nivo crvenih krvnih zrnaca. |- |HBC |[[Hemoglobin]] |Nivo molekula hemoglobina. |- |HCT |[[Hematokrit]] |Slično RBC, ali u procentima. |- |PLT |[[Trombociti]] |Nivoi trombocita u krvi. |} ===Molekulski profili=== * [[Elektroforeza proteina]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Western blot]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Testovi funkcije jetre]] * [[PCR|Lančana polimerazna reakcija]] ([[DNK]]). [[Profiliranje DNK]] je danas moguće čak i s vrlo malim količinama krvi: ovo se često koristi u [[forenzika|forenzičkoj nauci]], ali je sada i dio dijagnostičkog procesa mnogih poremećaja. * [[Northern blot]] ([[RNK]]) * [[Spolno prenosive bolesti]] ===Evaluacija ćelija=== * [[Kompletna krvna slika]] * [[Hematkrit]] * [[Srednji volumen krvnih zrnaca]] * [[Srednja koncentracija hemoglobina u krvnim zrncima]] (skraćeno=MCHC) * [[Brzina sedimentacije eritrocit]] (skraćeno=ESR) * [[Unakrsno podudaranje]]. Određivanje [[krvna grupa|krvne grupe]] za [[transfuzija krvi|transfuzijau]] ili [[transplantacija organa|transplantacije]] * [[Krvne kulture]] se obično uzimaju ako se sumnja na infekciju. Pozitivne kulture i rezultirajući rezultati osjetljivosti često su korisni u vođenju medicinskog tretmana. ==Buduće alternative== ===Testovi pljuvačke=== U 2008., naučnici su objavili da bi isplativije [[testiranje pljuvačke]] na kraju moglo zamijeniti neke krvne pretrage, jer slina sadrži 20% proteina koji se nalaze u krvi.<ref>{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Denny P, Hagen FK, Hardt M |date=maj 2008 |title=The proteomes of human parotid and submandibular/sublingual gland salivas collected as the ductal secretions |journal=J. Proteome Res. |volume=7 |issue=5 |pages=1994–2006 |doi=10.1021/pr700764j |pmc=2839126 |pmid=18361515}}</ref> Testiranje salive možda nije prikladno ili dostupno za sve markere. Naprimjer, nivoi lipida se ne mogu mjeriti testiranjem pljuvačke. ===Mikroemulzija=== U februaru 2011. godine, kanadski istraživači sa Schulich School of Engineering Univerziteta u [[Calgary]]ju najavili su mikročip za analizu krvi. Nazvan mikroemulzija, kapljica krvi uhvaćena unutar sloja druge supstance. Može kontrolirati tačnu veličinu i razmak kapljica. Novi test mogao bi poboljšati efikasnost, tačnost i brzinu laboratorijskih testova, a istovremeno ih učiniti jeftinim.<ref>{{Cite news |date=2. 2. 2011 |title=Microchip offers faster and cheaper way to test blood |url=http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003103102/http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |archive-date=3. 10. 2016 |access-date=2. 10. 2016 |work=CTV News |agency=Bell Media}}</ref> ===SIMBAS=== U martu 2011., tim istraživača sa Univerziteta Kalifornije, Berkeley, Univerziteta grada [[Dublin]]a(DCU) i Univerziteta [[Valparaíso]] razvio je [[laboratorij na čipu]] koji može dijagnosticirati bolesti u roku od 10 minuta bez upotrebe vanjskih cijevi i dodatnih komponenti. Nazvan je Samonapajani integrirani mikrofluidni sistem za analizu krvi (SIMBAS). Koristi sitne kanale za odvajanje krvnih zrnaca od plazme (99 % krvnih zrnaca je uhvaćeno tokom eksperimenata). Istraživači su koristili plastične komponente kako bi smanjili troškove proizvodnje.<ref>{{Cite web |last=Taylor |first=Kate |date=18. 3. 2011 |title=Blood analysis chip detects diseases in minutes |url=http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110325092922/http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |archive-date=25. 3. 2011 |access-date=26. 3. 2011}}</ref><ref>{{Cite web |last=Dailey |first=Jessica |date=22. 3. 2011 |title=New SIMBAS Blood Analysis Biochip Can Diagnose Diseases In Minutes |url=http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110326025327/http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes |archive-date=26. 3. 2011 |access-date=26. 3. 2011 |publisher=Inhabitat.com}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Barbro Hjalmarsson]] * [[Biomarker ]], protein ili druga [[biomolekula]] koja se mjeri u analizi krvi * [[Krvni film]], način pregleda krvnih ćelija pod mikroskopom * [[Test plinova u krvi]] * [[Nivo olova u krvi]] * [[Hematologija]] * [[Luminol]], vizualni test za krv preostalu na mjestima zločina. * [[Referentni rasponi za analize krvi]] * [[Schummov test}} * * [[Popis medicinskih testova]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjki linkovi== {{Kliničko-biohemijske analize krvi}} {{Mijeloidne analize krvi}} {{Infektivne i upalne analize krvi}} {{Kontrola nadležne vlasti}} [[Kategorija:Analize krvi]] [[Kategorija:Krvni testovi| ]] [[Kategorija:Hematologija]] [[Kategorija:Krv]] fl8vfgrqc14l5vxeyfhrsrzkn4umf2x 0 534817 3894537 3891266 2026-06-06T10:10:37Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894537 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Urinski test |sinonimi=Urinski test, testiranje mokraće, test urina |slika= Urine sample for Culture and Sensitivity.jpg |opis_slike= Uzorak mokraće u sterilnoj posudi }} '''Test urina''' je bilo koji medicinski test koji se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[urin|mokraće]]. Analiza urina je vrijedan dijagnostički alat jer njegov sastav odražava funkcionisanje mnogih tjelesnih sistema, posebno [[bubreg]]a i [[urinarni sistem|urinarnog sistema]], a uzorke je lahko dobiti.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Uobičajeni testovi urina uključuju rutinsku [[analiza urina|analizu urina]], koja ispituje fizička, hemijska i mikroskopska svojstva urina; [[test urina na droge]] i [[test urina na trudnoću]]. ==Pozadina== Vrijednost urina u dijagnostičke svrhe prepoznata je od davnina. Pregled urina praktikovao se u [[Sumer]]u i [[Babilon]]u, još 4000. godine prije nove ere, a opisan je u drevnim [[starogrčki|grčkim]] i [[sanskritski]]m tekstovima.<ref name="ki2">{{cite journal | vauthors = Armstrong JA | title = Urinalysis in Western culture: a brief history | journal = Kidney International | volume = 71 | issue = 5 | pages = 384–387 | date = mart 2007 | pmid = 17191081 | doi = 10.1038/sj.ki.5002057 | doi-access = free }}</ref> Savremeno testiranje urina koristi niz metoda za istraživanje fizičkih i biohemijskih svojstava urina. Naprimjer, rezultati rutinske analize urina mogu pružiti informacije o funkcionisanju bubrega i urinarnog sistema; ukazati na prisustvo [[infekcije]] urinarnog trakta (UTI); i [[skrining]] za mogući [[dijabetes]] ili [[bolest jetre]], između ostalih stanja.<ref name="statpearls"/> Može se izvesti i [[urinska kultura]], kako bi se identificirale bakterijske vrste uključene u infekciju urinarnog trakta.{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} Jednostavni [[testovi na mjestu pružanja zdravstvene zaštite]] mogu otkriti [[trudnoća|trudnoću, identificiranjem prisutnosti [[beta-hCG]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} i ukazati na upotrebu [[rekreativna droga|rekreativnih droga]] [[Skrining u urinu na droge|detekcijom izlučenih lijekova ili njihovih metabolita]]].<ref name="mayo">{{cite journal | vauthors = Moeller KE, Kissack JC, Atayee RS, Lee KC | title = Clinical Interpretation of Urine Drug Tests: What Clinicians Need to Know About Urine Drug Screens | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 92 | issue = 5 | pages = 774–796 | date = maj 2017 | pmid = 28325505 | doi = 10.1016/j.mayocp.2016.12.007 | s2cid = 21260113 | doi-access = free }}</ref> Analiza abnormalnih ćelija u urinu ([[citologija urina]]) može pomoći u dijagnosticiranju nekih [[kancer]]a,{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=479}}, a testiranje na [[organske kiseline u urinu|organske kiseline]] ili [[aminoacidurija|aminokiseline]] u urinu može se koristiti za skrining nekih [[genetički poremećaj|genetičkih poremećaja]].{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} ==Prikupljanje uzoraka== [[Datoteka:Trace metal-free 24 hour urine container.jpg|thumb|Primjer posude koja se koristi za prikupljanje uzoraka 24-satnog urina. Ova konkretna posuda ne sadrži [[metal|tragove metala]], kako bi se omogućilo precizno mjerenje ovih supstanci u urinu.]] Tehnike koje se koriste za prikupljanje uzoraka urina variraju ovisno o željenom testu. Slučajni urin, što znači uzorak koji se prikuplja u bilo koje vrijeme, može se koristiti za mnoge testove. Međutim, [[uzorak]] prikupljen tokom prvog jutarnjeg mokrenja (prvi jutarnji uzorak) je poželjniji za testove poput analize urina i skrininga trudnoće jer je obično koncentriraniji, što test čini [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnijim]].{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|p=264}} Budući da koncentracija mnogih supstanci u urinu varira tokom dana, neki testovi zahtijevaju vremenski određeno sakupljanje urina, pri čemu pacijent sakuplja sav svoj urin u posudu tokom određenog vremenskog perioda (obično 24 sata). Mala količina uzorka se zatim uzima za testiranje. Vremenski ograničeno prikupljanje uzoraka se obično koristi za mjerenje [[kreatin]]ina, [[urea|ureje]], [[proteinz u urinu|proteina u urinu]], [[hormon]]a i [[elektrolit]]a.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|pp=75–6}} Ako je urin potreban za [[mikrobiološka kultura|mikrobiološku kulturu]], važno je da uzorak nije kontaminiran. U ovom slučaju, pravilan postupak prikupljanja uključuje čišćenje genitalnog područja, početak mokrenja u toalet, a zatim punjenje posude za [[uzorak]] prije završetka mokrenja u toalet. Ovo se naziva prikupljanje "srednjeg mlaza čistog uzorka".{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Istraživanja su pokazala da mnoge žene nisu sigurne kako uzeti uzorak srednjeg mlaza ili zašto je potreban.<ref>{{cite journal |date=11. 12. 2022 |title=Do women know how to take a urine sample? |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/do-women-know-how-to-take-a-urine-sample/ |journal=NIHR Evidence}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Glogowska M, Croxson C, Hayward G | title = Women's information needs around urine testing for urinary tract infections: a qualitative study | journal = The British Journal of General Practice | volume = 72 | issue = 717 | pages = e244–e251 | date = april 2022 | pmid = 35190371 | pmc = 8869185 | doi = 10.3399/BJGP.2021.0564 }}</ref> Ako ispitanik nije u mogućnosti dobrovoljno mokriti, uzorci se mogu dobiti pomoću urinarnog katetera ili umetanjem igle kroz abdomen u mokraćni mjehur ([[suprapubična aspiracija]]).<ref name="statpearls">{{cite journal| vauthors = Queremel Milani DA, Jialal I |title=Urinalysis|date=8. 5. 2022|journal=StatPearls|pmid=32491617 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|access-date=13. 7. 2022|archive-date=5. 4. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220405015846/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|url-status=live}}</ref> Kod dojenčadi i male djece, urin se može sakupljati u vrećicu pričvršćenu za genitalnu regiju, ali to je povezano s visokim rizikom od kontaminacije.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} ==Tipovi== Neki primjeri testova urina uključuju: ===Hemija=== [[Datoteka:Urine_Quicktest.jpg|palac|right|upright=0.6|Štapić za mjerenje urina koji se koristi u [[analiza urina|analizi urina]]]] *[[Analiza urina]] — procjena vizualnih svojstava urina, hemijska evaluacija pomoću [[tračica za testiranje urina]] i mikroskopski pregled {{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=441–3}} *[[Kreatinin u urinu]], [[klirens kreatinina]] — koristi se za procjenu [[Procjena funkcije bubrega|funkcije bubrega]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=167–8}} *[[Omjer albumin/kreatinin]] — koristi se za dijagnozu [[mikroalbuminurije]]{{sfn|Turgeon|2016|p=255}} *[[Osmolalnost urina]] — mjera koncentracije [[vor|ototvorene]] u urinu{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Specifična težina urina]] ― još jedna mjera koncentracije urina{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Nivoi elektrolita u urinu]] — mjerenje [[elektrolit]]a kao što su [[natrij]] i [[kalij]] u urinu <ref name="wu">{{cite journal | vauthors = Wu X | title = Urinalysis: a review of methods and procedures | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 22 | issue = 1 | pages = 121–128 | date = mart 2010 | pmid = 20193886 | doi = 10.1016/j.ccell.2009.10.012 }}</ref> *[[anionski jaz u urinu]] — koristi se za razlikovanje nekih uzroka [[metaboličke acidoze]]{{sfn|Reddi|2014|pp=13−4}} ===Hormoni=== *[[Test trudnoće u urinu]] ― otkriva [[ljudski horionski gonadotropin]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} *[[Kortizol u urinu]] ― koristi se za istraživanje poremećaja [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnih žlijezda]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=391}} *[[Metanefrini urina]] ― koriste se za dijagnosticiranje nekih rijetkih [[tumor]]a{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1421}} ===Mikrobiologija=== [[Slika:Urine cultured on Oxoid Brilliance UTI Agar plate.jpg|thumb|upright=0.6|right|Dva uzorka urina [[Mikrobiološka kultura|kultivisana]] na hromogenom [[Agarna ploča|agaru]], koji menja boju u zavisnosti od prisutnih bakterijskih vrsta]] *[[Urinokultura]] — [[mikrobiološka kultura]] uzoraka urina, koji se koriste za identifikaciju bakterija koje uzrokuju [[infekcija urinarnog trakta|infekcije urinarnog trakta]]{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} ===Razno=== *[[Skrining lijeka u urinu]] — ekran za upotrebu [[rekreativna droga|rekreativne droge]]<ref name="mayo"/> *[[Citologija urina]] — [[citopatologija|citopatološki]] pregled ćelija u urinu, koji se koristi za skrining na rak <ref name="xing">{{cite journal | vauthors = Xing J, Reynolds JP | title = Diagnostic Advances in Urine Cytology | journal = Surgical Pathology Clinics | volume = 11 | issue = 3 | pages = 601–610 | date = septembar 2018 | pmid = 30190143 | doi = 10.1016/j.path.2018.06.001 | s2cid = 52171396 }}</ref> *[[Elektroforeza proteina u urinu]] — klasifikacija i mjerenje različitih [[protein]]a u urinu; koristi se za pomoć u dijagnosticiranju [[monoklonska gamopatija|monoklonskih gamopatija]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=253}} *[[Organske kiseline u urinu]], [[aminokiseline u urinu]] — koristi se za testiranje nekih [[urođena grešaka metabolizma|urođenih grešaka metabolizma]]{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} {{clear}} == Reference == {{refspisak|30em}} ==Citirani radovi == {{refbegin}}* {{cite book | vauthors = Brunzel NA |title=Fundamentals of Urine and Body Fluid Analysis|date=2018|publisher=Elsevier|edition=4th|isbn=978-0-323-37479-8|url=https://books.google.com/books?id=_D5yDQAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = McPherson RA, Pincus MR |title=Henry's Clinical Diagnosis and Management by Laboratory Methods|url=https://books.google.com/books?id=xAzhCwAAQBAJ|year=2017|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-0-323-41315-2|edition=23}} * {{cite book | vauthors = Mundt LA, Shanahan K |title=Graff's Textbook of Urinalysis and Body Fluids|edition=3|date=2016|isbn=978-1-4963-2016-2|publisher=Wolters Kluwer}} * {{cite book| vauthors = Reddi AS |title=Fluid, electrolyte, and acid-base disorders: clinical evaluation and management|date=2014|publisher=Springer|isbn=978-1-4614-9082-1|pages=13−4|url=https://books.google.com/books?id=kC3ABAAAQBAJ&dq=978-1-4614-9082-1&pg=PP1}} * {{cite book | vauthors = Rifai N, Horvath AR, Wittwer CT |title=Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics|edition=6th |publisher=Elsevier|date=2018|isbn=978-0-323-35921-4|url=https://books.google.com/books?id=3mRgDwAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = Turgeon ML |title=Linné & Ringsrud's Clinical Laboratory Science: Concepts, Procedures, and Clinical Applications|url=https://books.google.com/books?id=QyvRoQEACAAJ|year=2016|publisher=Elsevier Mosby|isbn=978-0-323-22545-8|edition=7}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Testovi urina}} [[Kategorija:Urologija]] [[Kategorija:Medicinska terminologija]] icxuxfm20sh0lvrnznyd8agkw48m4tg 0 534823 3894395 3892762 2026-06-06T06:13:14Z KWiki 9400 3894395 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220 km², od čega 16.360 km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199 km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515 km, od čega 1619 km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729 km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196 km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148 km; s otocima ta dužina iznosi 83.281 km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178 km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575 km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349 km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993 km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5 km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4 km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2 km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger_Map_v2_NOR_1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15 °C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28 °C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0 °C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). === Hemiborealna (boreonemoralna) zona === [[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|<center>[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.</center>]] Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300-400&nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&nbsp;m, čak i do 300&nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]]. === Borealna zona === [[Datoteka:Swamp landscape in Signaldalen with Otertinden 2, 2012 June.jpg|mini|desno|<center>Tresetišta i jezera česta su u borealnoj zoni: Signaldalen u općini [[Storfjord]] s planinom Otertind</center>]] Borealne vrste prilagođene su dugoj i hladnoj zimi, a većina njih može podnijeti niže zimske temperature nego u većem dijelu Norveške. Stoga se razlikuju po potrebi za dužinom [[Vegetacijski period|vegetacijskog perioda]] i ljetnom toplinom. [[Tresetište|Tresetišta]] su česta u ovoj zoni, s najvećim površinama u sjevernoj i srednjoj borealnoj, kao i u području neposredno iznad granice šume. Velika borealna zona obično se dijeli na tri podzone: južnu, srednju i sjevernu.{{izvor}} Borealne zone u Norveškoj pripadaju trima ekoregijama. Područje kojim dominiraju smrčine šume (nešto [[Breza|breze]], bora, vrbe, jasike) uglavnom pripada ekoregiji [[Skandinavska i ruska tajga|skandinavske i ruske tajge]] (PA0608). Ekoregija [[Skandinavske obalne crnogorične šume|skandinavskih obalnih crnogoričnih šuma]] (PA0520) u obalnim područjima s blagim zimama i čestim kišama prati obalu od juga Stavangera na sjeveru do južnog Tromsa i uključuje i hemiborealna i borealna područja. S potonjom regijom graniči ekoregija [[Skandinavske planinske brezove šuma i travnjaci|skandinavskih planinskih brezovih šuma i travnjaka]] (PA1110). Čini se da ta regija uključuje i planinska područja s alpskom tundrom i nizijske šume, u biti cijelo područje izvan prirodnog raspona šuma obične smrče.<ref>{{cite web |url= https://www.google.com/maps/search/http:%2F%2Fglobalspecies.org%2Fkmlserver%2Fgetkml%2Fpa1110/data=!4m2!2m1!4b1?source=s_q&hl=en |title= Google Maps |website= [[Google Maps]]}}</ref> Stoga pokazuje vrlo širok raspon klimatskih i okolišnih uvjeta, od umjerene šume uz fjordove zapadne Norveške do vrha Galdhøpiggen i sjeveroistočno do poluostrva Varangera. Područje iznad granice [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] sastoji se od planinske maljave breze. Bijeli bor doseže svoju visinsku granicu otprilike 200&nbsp;m niže od planinske breze. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] 1asgi1r1ocd5slb2wqg44m2hmx2o3w0 3894403 3894395 2026-06-06T07:20:53Z KWiki 9400 3894403 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220 km², od čega 16.360 km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199 km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515 km, od čega 1619 km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729 km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196 km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148 km; s otocima ta dužina iznosi 83.281 km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178 km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575 km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349 km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993 km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5 km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4 km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2 km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger_Map_v2_NOR_1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15 °C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28 °C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0 °C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). === Hemiborealna (boreonemoralna) zona === [[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|<center>[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.</center>]] Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300-400&nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&nbsp;m, čak i do 300&nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]]. === Borealna zona === [[Datoteka:Swamp landscape in Signaldalen with Otertinden 2, 2012 June.jpg|mini|desno|<center>Tresetišta i jezera česta su u borealnoj zoni: Signaldalen u općini [[Storfjord]] s planinom Otertind</center>]] Borealne vrste prilagođene su dugoj i hladnoj zimi, a većina njih može podnijeti niže zimske temperature nego u većem dijelu Norveške. Stoga se razlikuju po potrebi za dužinom [[Vegetacijski period|vegetacijskog perioda]] i ljetnom toplinom. [[Tresetište|Tresetišta]] su česta u ovoj zoni, s najvećim površinama u sjevernoj i srednjoj borealnoj, kao i u području neposredno iznad granice šume. Velika borealna zona obično se dijeli na tri podzone: južnu, srednju i sjevernu.{{izvor}} Borealne zone u Norveškoj pripadaju trima ekoregijama. Područje kojim dominiraju smrčine šume (nešto [[Breza|breze]], bora, vrbe, jasike) uglavnom pripada ekoregiji [[Skandinavska i ruska tajga|skandinavske i ruske tajge]] (PA0608). Ekoregija [[Skandinavske obalne crnogorične šume|skandinavskih obalnih crnogoričnih šuma]] (PA0520) u obalnim područjima s blagim zimama i čestim kišama prati obalu od juga Stavangera na sjeveru do južnog Tromsa i uključuje i hemiborealna i borealna područja. S potonjom regijom graniči ekoregija [[Skandinavske planinske brezove šuma i travnjaci|skandinavskih planinskih brezovih šuma i travnjaka]] (PA1110). Čini se da ta regija uključuje i planinska područja s alpskom tundrom i nizijske šume, u biti cijelo područje izvan prirodnog raspona šuma obične smrče.<ref>{{cite web |url= https://www.google.com/maps/search/http:%2F%2Fglobalspecies.org%2Fkmlserver%2Fgetkml%2Fpa1110/data=!4m2!2m1!4b1?source=s_q&hl=en |title= Google Maps |website= [[Google Maps]]}}</ref> Stoga pokazuje vrlo širok raspon klimatskih i okolišnih uvjeta, od umjerene šume uz fjordove zapadne Norveške do vrha Galdhøpiggen i sjeveroistočno do poluostrva Varangera. Područje iznad granice [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] sastoji se od planinske maljave breze. Bijeli bor doseže svoju visinsku granicu otprilike 200&nbsp;m niže od planinske breze. ==== Južna ==== [[Datoteka:Lågendeltaet.jpg|mini|desno|<center>[[Lågendeltaet]] u Lillehammeru (južna borealna zona)</center>]] Južna borealna zona (JB) pokriva 12% površine kopna i njom dominiraju borealne vrste, posebno obična smrča. To je jedina borealna zona s nekoliko raštrkanih, ali dobro razvijenih, listopadnih stabala širokog lista koja zahtijevaju toplinu, poput evropskog jasena i hrasta. Nekoliko vrsta u toj zoni zahtijeva prilično topla ljeta (JB ima 3–4 mjeseca sa srednjom 24-satnom temperaturom od najmanje 10 °C) te su stoga vrlo rijetke u srednjoj borealnoj zoni. Neke od vrsta kojih nema sjevernije jesu crna joha, [[hmelj]], [[origano]] i [[crvena kalina]]. Ova je zona iznad hemiborealne, do 450&nbsp;m visine u Østlandetu i 500&nbsp;m u najjužnijim dolinama. U istočnim dolinama doseže nekoliko stotina kilometara u Gudbrandsdalu i Østerdalu te do općina [[Lom (Norveška)|Lom]] i [[Skjåk]] u [[Ottadalen]]u. Duž jugozapadne obale zona doseže visinu 400&nbsp;m na vrhu velikih fjordova (kao što je Lærdal) te otprilike 300&nbsp;m bliže obali. Evropske smrče nema u Vestlandetu (izuzetak je općina [[Voss]]). Sjeverno od Ålesunda južnoborealna vegetacija prevladava u niziji do nivoa mora, uključujući ostrva poput [[Hitra (ostrvo)|Hitre]]. Većina nizije u [[Trøndelag]]u ispod 180&nbsp;m visine pripada ovoj zoni, do 300&nbsp;m visine u kopnenim dolinama poput [[Gauldalen]]a i [[Verdalen]]a te do 100&nbsp;m u [[Namdalen]]u. Obalna i neka područja fjordova dalje na sjeveru – poput općina [[Nærøysund]] i [[Brønnøy]] te najbolje lokacije duž obale [[Helgeland]]a – ulaze u granice ove zone sjeverno do ulaza u [[Ranfjord]], dok u unutrašnjosti sjeverno od općine [[Grong]] dominira vegetacija srednje borealne zone u niziji. Postoje mala izolovana područja s južnoborealnom vegetacijom dalje na sjeveru, kao u općinama [[Bodø]] i [[Fauske]], pri čemu je najsjevernija lokacija uski pojas uz sjevernu obalu [[Ofotfjord]]a, a endemska nordlandska [[mukinja]] raste samo u općini [[Bindal]].<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |title= Reppen nature reserve |website= miljostatus.no |access-date= 21. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090319000018/http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |archive-date= 19. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> [[Poljoprivreda]] u Norveškoj, uključujući uzgoj [[Žitarice|žitarica]], odvija se uglavnom u hemiborealnoj i južnoj borealnoj zoni. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] aby139lgi0ga061tlf21pkeglqyvkk2 3894536 3894403 2026-06-06T10:10:34Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894536 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih [[obala]] na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|250px|<center>Norveška i njene [[teritorijalne vode]]</center>]] Površina Norveške je 324.220&nbsp;km², od čega 16.360&nbsp;km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199&nbsp;km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515&nbsp;km, od čega 1619&nbsp;km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729&nbsp;km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196&nbsp;km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148&nbsp;km; s otocima ta dužina iznosi 83.281&nbsp;km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178&nbsp;km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575&nbsp;km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349&nbsp;km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993&nbsp;km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5&nbsp;km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4&nbsp;km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2&nbsp;km) za teritorijalno more.{{izvor}} {{raščistiti}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|<center>Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.</center>]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|<center>Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]</center>]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|<center>[[Vodopad]]i su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je [[Sedam sestara (vodopad)|Sedam sestara]] u [[Geiranger]]u</center>]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. === Kopno === ==== Skandinavske planine ==== One su najizrazitija karakteristika zemlje. Počevši od [[Setesdalsheiene]]a sjeverno od obale [[Skagerrak]]a, pružaju se velikim dijelovima zemlje i presijecaju mnoge fjordove u [[Vestlandet]]u. Ova regija uključuje [[Hardangervidda|Hardangerviddu]], [[Jotunheimen]] (s Galdhøpiggenom), [[Sognefjell]] i [[Trollheimen]] na sjeveru, s velikim lednicima, kao što su [[Jostedalsbreen]], [[Folgefonna]] i [[Hardangerjøkulen]]. Južno od [[Trondheim]]a planine "skreću" istočno, s lancima kao što su [[Dovrefjell]] i [[Rondane]], i dosežu granicu sa Švedskom, gdje uglavnom prelaze u blago nagnute [[Visoravan|visoravni]]. Zatim prate granicu u sjeveroistočnom smjeru i poznate su kao [[Kjølen]] ("kobilica"). Presijecaju mnoge fjordove u [[Nordland]]u i [[Troms]]u, gdje stječu izraženije [[Alpe|alpske]] karakteristike i formiraju mnoga ostrva nakon što se susretnu s morem. Skandinavske planine formiraju [[Lingenske Alpe]], koje se protežu do sjeverozapadnog Finnmarka, postepeno se spuštajući od [[Altafjord]]a prema [[Sjeverni rt|Sjevernom rtu]], gdje konačno završavaju kod [[Barentsovo more|Barentsovog mora]]. [[Skandinavske planine]] prirodno dijele zemlju na fizičke regije; doline okružuju planine u svim smjerovima. ==== Južna obala ==== U [[Južna Norveška|južnoj Norveškoj]] Skagerrak i obala Sjevernog mora čine niziju južno od planinskog lanca, od [[Stavanger]]a na zapadu do zapadnih ogranaka vanjskog dijela Oslofjorda na istoku. U ovom dijelu zemlje doline se obično protežu u smjeru sjever–jug. Područje je uglavnom brdovito, ali s nekim vrlo ravnim područjima, poput [[Lista (Norveška)|Liste]] i [[Jæren]]a. [[Datoteka:Tønsberg Raet kornåker.JPG|mini|<center>Krajolik s poljem žita u [[Tønsberg]]u, u jugoistočnoj Norveškoj</center>]] ==== Jugoistok ==== Terenom istočno od planina (što odgovara [[Østlandet]]u, većem dijelu [[Telemark]]a i općini [[Røros]]) dominiraju doline koje se protežu u smjeru sjever–jug u istočnom dijelu, a dalje na zapad u smjeru sjeverozapad–jugoistok, pri čemu doline završavaju kod Oslofjorda. Najduže doline u zemlji smještene su ovdje – [[Østerdal]] i [[Gudbrandsdal]]. U ovoj su regiji i velika nizijska područja koja okružuju Oslofjord, kao i rijeka [[Glomma]] i jezero [[Mjøsa]]. {{višestruka slika |align=right |direction=horizontal |total_width=400 |image1=Бухта контрабандистов.jpg |caption1=<center>Litice uz [[Lysefjord]] u jugozapadnoj Norveškoj</center> |image2=Preikestolen view left.png |caption2=<center>Pogled na Lysefjord s [[Preikestolen]]a u okrugu [[Ryfylke]] u [[Zapadna Norveška|zapadnoj Norveškoj</center>]] }} ==== Zapadni fjordovi ==== Terenom zapadno od planina (što odgovara Vestlandetu sjeverno od Stavangera) dominira planinski lanac, dok se planine protežu, postepeno se snižavajući sve do obale. Ovom regijom dominiraju i veliki fjordovi, od kojih su najveći Sognefjord i Hardangerfjord. [[Geirangerfjord]] se često smatra mjestom s ultimativnim fjordovskim krajolicima. Obala je zaštićena lancem [[školj]]eva (malih, nenaseljenih ostrva), koji su paralelni s obalom i predstavljaju početak zaštićenog prolaza duž gotovo cijele rute od 1600&nbsp;km od Stavangera do Sjevernog rta. Na jugu, fjordovi i većina dolina uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok, a na sjeveru u smjeru sjeverozapad–jugoistok. ==== Regija Trondheima ==== Zemljište sjeverno od općine [[Dovre]] (koje odgovara okrugu [[Trøndelag]], osim općine Røros) obuhvata blaži krajolik sa zaobljenijim oblicima i planinama te s dolinama koje završavaju kod [[Trondheimsfjord]]a, gdje se otvaraju prema velikom nizijskom području. Dalje na sjeveru smještena je dolina [[Namdalen]], koja se otvara u području [[Namsos (grad)|Namsosa]]. Međutim, poluostrvom [[Fosen]] i najsjevernijom obalom (općina [[Leka (Norveška)|Leka]]) dominiraju više planine i uže doline. ==== Sjeverni fjordovi ==== Sjevernije područje u [[Sjeverna Norveška|sjevernoj Norveškoj]] (koje odgovara Nordlandu, Tromsu i sjeverozapadnom Finnmarku) ponovo karakterišu strme planine, koje se spuštaju sve do obale, prateći brojne fjordove. Doline i fjordovi uglavnom se protežu u smjeru zapad–istok u južnom dijelu ovog područja, a sjevernije u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Izuzetak je [[planinski lanac]] [[Saltfjellet]] jer se od ovih planina dolina proteže više u smjeru sjever–jug. Ovo dugo, usko područje uključuje mnoga velika ostrva, kao što su [[Lofoti]], [[Vesterålen]] i [[Senja]]. {{Široka slika|Raftsundet panorama, 2010 09.jpg|800px|<center>[[Raftsundet]] u septembru (sjeverna Norveška)</center>}} ==== Krajnji sjeveroistok ==== U unutrašnjosti i uz obalu istočno od Sjevernog rta (što odgovara Finnmarksviddi i istočnom Finnmarku) manje je planina i tu je [[nadmorska visina]] uglavnom ispod 400&nbsp;m. Unutrašnjošću dominira velika visoravan [[Finnmarksvidda]]. Postoje veliki, široki fjordovi koji se protežu u smjeru sjever–jug. Uz ovu obalu nema školjeva, tipičnih za norvešku obalu. Najdalje na istoku, [[Varangerfjord]] se proteže u smjeru istok–zapad i jedini je veliki fjord u zemlji u koji se ulazi s istoka. === Arktička ostrva === ==== Svalbard ==== [[Datoteka:Svalbard landscape.jpg|mini|desno|<center>[[Tundra]] na Svalbardu</center>]] Dalje na sjeveru, u [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]], smješten je [[arhipelag]] [[Svalbard]], kojim također dominiraju planine uglavnom prekrivene velikim lednicima, posebno u istočnom dijelu arhipelaga, gdje pokrivaju više od 90% površine, od kojih je [[Austfonna]] najveći u [[Evropa|Evropi]]. Za razliku od onih na kopnu, ovi lednici direktno se [[Obrušavanje leda|obrušavaju]] u otvoreni [[okean]]. ==== Jan Mayen ==== Na krajnjem sjeverozapadu, na pola puta prema [[Grenland]]u, smješteno je ostrvo [[Jan Mayen]], na kojem je jedini aktivni [[vulkan]] u Norveškoj – [[Beerenberg]]. === Antarktička ostrva i pretenzije na Antarktiku === Norveška ima nekoliko [[Teritorijalne pretenzije na Antarktiku|teritorijalnih pretenzija na Antarktiku]] i njegovim ostrvima. Ostrvo [[Bouvet (ostrvo)|Bouvet]] smješteno je u južnom Atlantiku na [[54. paralela (jug)|54°]] južne [[Geografska širina|geografske širine]] i uglavnom je prekriveno lednicima te je jedno od najudaljenijih na svijetu, naseljeno samo [[foka]]ma i [[Ptice|pticama]]. [[Ostrvo Petra I]] smješteno je u južnom [[Tihi okean|Pacifiku]] na [[69. paralela (jug)|69°]] južne geografske širine i [[90. meridijan (zapad)|90°]] zapadne [[Geografska dužina|geografske dužine]], a njime dominiraju lednici i vulkan. Kao i Bouvet, ovo ostrvo smatra se vanjskim [[Zavisna teritorija|zavisnim područjem]], a ne dijelom kraljevine. [[Zemlja kraljice Maud]] kontinentalna je pretenzija Norveške na Antarktiku. Veliko područje proteže se do [[Južni pol|Južnog pola]] i njime potpuno dominira najveći [[ledeni pokrivač]] na svijetu, s nekim [[Nunatak|nunatacima]] (golim stijenama) koji prodiru iznad leda. [[Istraživačka stanica Troll|Istraživačkom stanicom Troll]] upravlja [[Norveški polarni institut]], a izgrađena je na planinskoj padini bez snijega i jedina je stanica na [[Antarktik]]u koja nije na [[led]]u. == Klima == {{Glavni|Klima Norveške}} [[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 NOR 1991–2020.svg|mini|upright=0.9|<center>Köppenove klimatske zone u Norveškoj 1991–2020. (izoterma 0 °C za najhladniji mjesec)</center>]] Klima Norveške relativno je [[Umjereni pojas|umjerena]]. To je uglavnom zbog [[Sjevernoatlantska struja|Sjevernoatlantske struje]] i njenog produžetka, [[Norveška struja|Norveške struje]], koja podiže [[Temperatura|temperaturu]] zraka,<ref>{{cite web |url= http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima/Hovedsidemal&cid=1253970052900&p= |title= News – NORKLIMA |website= forskningsradet.no|access-date= 16. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161006040648/http://www.forskningsradet.no/servlet/Satellite?c=Nyhet&pagename=norklima%2FHovedsidemal&cid=1253970052900&p= |archive-date= 6. 10. 2016 |url-status=dead |language=en}}</ref> prevladavajućih jugozapadnih vjetrova, koji donose blagi zrak na kopno, i opće jugozapadno-sjeveroistočne orijentacije obale, što zapadnim vjetrovima omogućava prodiranje u [[Arktik]]. === Padavine === Norveška je među najvlažnijim zemljama Evrope, ali s velikim varijacijama u količini padavina zbog planinskog terena, što rezultira orografskim [[padavina]]ma, ali i stvaranjem tzv. [[Kišna sjena|kišnih sjena]]. U nekim regijama lokacije sa znatno različitim količinama padavina mogu geografski biti prilično blizu. Padavine su najobilnije u kasnu [[jesen]] i [[Zima|zimu]] duž obale, dok je period od aprila do juna najsušniji. Unutrašnji dijelovi dugih fjordova nešto su suši. Regije istočno od Skandinavskih planina (uključujući [[Oslo]]) imaju više [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s uglavnom manje padavina, a najviše ih je [[Ljeto|ljeti]] i u ranu jesen, dok su zima i [[proljeće]] obično najsuši. Veliko područje u unutrašnjosti Finnmarka prima manje od 450&nbsp;mm padavina godišnje. Neke doline okružene planinama primaju vrlo malo padavina i često im je potrebno [[navodnjavanje]] ljeti. === Temperatura === [[Datoteka:Haglebunatten.JPG|mini|<center>Doline u unutrašnjosti imaju stabilan snježni pokrivač zimi, kao ovdje u općini [[Sigdal]]. Zbog [[Temperaturna inverzija|inverzije]] dno doline često je hladnije od brda iznad tokom zime.</center>]] Obala ima blaže zime nego druga područja na istim geografskim širinama. Prosječna temperaturna razlika između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi samo 10–15&nbsp;°C u obalnim područjima. Razlike su u unutrašnjosti veće, s maksimalnom od 28&nbsp;°C u [[Karasjok (selo)|Karasjoku]]. Općina [[Bø (Nordland)|Bø]] najsjevernija je lokacija na svijetu gdje svi zimski mjeseci imaju prosječne temperature iznad 0&nbsp;°C. Temperaturne razlike između sjevera i juga najveće su u proljeće; to je ujedno i doba godine kada se dnevne i noćne temperature najviše razlikuju. Doline u unutrašnjosti i dijelovi fjordova koji prodiru najdublje u kopno imaju manje vjetra i najtoplije ljetne dane. U unutrašnjim područjima vrhunac topline obično je sredinom jula, a u obalnim do prve polovine augusta. [[Vlažnost]] je obično niska ljeti. Sjevernoatlantska struja dijeli se na dva dijela iznad sjevernog dijela Norveškog mora; jedan krak ide na istok, u Barentsovo more, a drugi na sjever, uz zapadnu obalu [[Spitsbergen]]a. To donekle mijenja arktičku [[Polarna klima|polarnu klimu]] i rezultira vodama bez leda tokom cijele godine na višim geografskim širinama nego bilo gdje drugdje na Arktiku. Na istočnoj obali arhipelaga Svalbard more je nekad bilo zaleđeno u većem dijelu godine, ali je zagrijavanje dovelo do toga da periodi nezaleđenosti traju znatno duže. Atlantski cikloni koji donose blage vjetrove zimi, a dodatno ih zagrijava [[Fen (vjetar)|fen]], mogu uzrokovati više temperature u uskim fjordovima zimi. U poređenju s obalnim područjima, kopnene doline i najdublja područja fjordova imaju veće [[Dnevna temperaturna varijacija|dnevne temperaturne varijacije]], posebno u proljeće i ljeto. [[Datoteka:Temperature_Bar_Chart_Europe-Norway--1901-2020--2021-07-13.png|mini|desno|<center>Temperatura u Norveškoj 1901–2020.</center>]] Sva naseljena područja norveškog kopna imaju umjerenu ili subarktičku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenove]] grupe C i D). Svalbard i Jan Mayen imaju polarnu klimu (Köppenova grupa E). Kao posljedica zagrijavanja od 1990, ljeta su toplija i duža, a zime postaju kraće i blaže. S novom službenom klimatskom normalom za period 1991–2020. mnoga područja doživjela su [[Klimatske promjene|promjenu klime]] u novu klimatsku zonu u poređenju s normalom za razdoblje 1961–1990. Snježni pokrivač također se smanjio u većini naseljenih područja zbog zimskog zagrijavanja. Najjače zagrijavanje uočeno je na Svalbardu. Uz zatopljenje, količina padavina povećala se u većini područja, posebno zimi, što je povećalo i [[Erozija|eroziju]] i povisilo rizik od [[Klizište|klizišta]]. === Opasnosti i prirodne katastrofe === [[Orkan|Oluje]] s [[Vjetar|vjetrovima]] jačine [[uragan]]a duž obale i u planinama nisu neuobičajene.{{izvor}} [[Lavina|Lavine]] se pokreću na strmim padinama, posebno u sjevernom dijelu zemlje i u planinskim područjima. Klizišta su bila fatalna, uglavnom u područjima s tlom bogatim [[Morska glina|morskom glinom]], kao u nizijskim područjima u blizini Trondheimsfjorda.{{izvor}} [[Cunami]]ji su ubijali ljude; obično ih uzrokuju dijelovi planina koji se [[odron]]e u fjordove ili jezera. To se dogodilo 1905. u [[Loen (Stryn)|Loenu]] u općini [[Stryn]] kada su dijelovi [[Ramnefjell]]a pali u jezero [[Loenvatnet]], uzrokujući cunami od 40&nbsp;m u kojem je poginula 61 osoba. To se ponovo dogodilo na istom mjestu 1936, ovog puta sa 73 žrtve. Četrdeset ljudi poginulo je u [[Tafjord]]u u općini [[Norddal]] 1934.<ref>A. Furseth, ''Dommedagsfjellet: Tafjord 1934'', "Gyldendal", Oslo, 1994. Citirano u: {{cite journal |last1= Rød |first1= Sverre Kjetil |last2= Botan |first2= Carl |last3= Holen |first3= Are |date= juni 2012 |title= Risk communication and worried publics in an imminent rockslide and tsunami situation |journal= Journal of Risk Research |volume=15 |issue=6 |pages=645–654 |language=en |doi= 10.1080/13669877.2011.652650 |s2cid=145562162}}</ref> == Fauna == Zbog velikog raspona geografskih širina zemlje i njene raznolike topografije i klime, Norveška ima veći broj [[Biotop|staništa]] od gotovo bilo koje druge evropske zemlje.{{izvor}} U Norveškoj i susjednim vodama postoji približno 60.000 biljnih i životinjskih vrsta. Veliki morski ekosistem [[Norveški kontinentalni prag|Norveškog kontinentalnog praga]] smatra se visoko produktivnim.<ref>{{cite web |url= http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |title= Norwegian Shelf ecosystem |language=en|archive-url= https://web.archive.org/web/20100612213944/http://www.eoearth.org/article/Norwegian_Shelf_large_marine_ecosystem |archive-date=12. 6. 2010}}</ref> Ukupan broj vrsta uključuje 16.000 vrsta [[Insekti|insekata]] (vjerovatno još 4000 vrsta koje tek trebaju biti opisane), 20.000 vrsta [[Alge|algi]], 1800 vrsta [[lišaj]]eva, 1050 vrsta mahovina, 2800 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]], do 7000 vrsta [[Gljive|gljiva]], 450 vrsta [[Ptice|ptica]] (250 vrsta gnijezdi se u Norveškoj), 90 vrsta [[Sisari|sisara]], 45 vrsta slatkovodnih i 150 vrsta morskih riba, 1000 vrsta slatkovodnih i 3500 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/nou-er/2004/nou-2004-28/6.html?id=388879 |title= NOU 2004 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080511130011/http://www.regjeringen.no/nb/dep/md/dok/NOU-er/2004/NOU-2004-28/6.html?id=388879 |archive-date= 11. 5. 2008}}</ref> Približno 40.000 tih vrsta naučno je opisano. U ljeto 2010. naučna istraživanja u Finnmarku otkrila su 126 vrsta insekata novih za Norvešku, od kojih su 54 bile nove za nauku.<ref>{{cite web |title= Stadig flere insekter oppdages i Finnmark |trans-title= Sve više insekata biva otkriveno u Finnmarku |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |date= 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130604035415/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=11974 |archive-date= 4. 6. 2013 |work= Artsdatabanken |language=no |access-date=25. 12. 2019}}</ref> Na [[Crveni spisak (IUCN)|Crvenom spisku]] [[IUCN]]-a iz 2006. godine 3886 norveških vrsta navedeno je kao ugroženo,<ref>{{cite web |url= http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |title= Norwegian Red List 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070220135417/http://www.artsdatabanken.no/ArticleList.aspx?m=6&amid=1831 |archive-date=20. 2. 2007 |work= Artsdatabanken}}</ref> od kojih je 17, poput [[Evropski dabar|evropskog dabra]], navedeno jer su globalno ugrožene čak i ako se populacija u Norveškoj ne smatra ugroženom. Na spisku je i 430 vrsta gljiva, od kojih su mnoge usko povezane s malim preostalim područjima [[prašuma]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://passport.panda.org/campaigns/campaign.cfm?uNC=21699454&uCampaignId=1461 |title= Norway forest heritage |website= Panda.org}}{{Mrtav link|date=decembar 2019 |bot= InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> te 90 vrsta ptica i 25 vrsta sisara. Od 2006. godine 1988 trenutnih vrsta navedeno je kao ugroženo ili ranjivo, od kojih je 939 navedeno kao ranjivo, 734 kao ugroženo, a 285 kao kritično ugroženo u Norveškoj, među kojima su [[Vuk|sivi vuk]], [[polarna lisica]] (zdrava populacija na Svalbardu) i [[mala zelena žaba]]. Najveći predator u norveškim vodama je [[ulješura]], a najveća riba je [[golema ajkula]]. Najveći predator na kopnu je [[polarni medvjed]], dok je mrki medvjed najveći predator na kopnu Norveške, gdje je obični [[los]] najveća životinja. == Flora == [[Datoteka:Floristic regions in Europe (english).png|mini|desno|<center>Norveška zauzima dijelove četiriju florističkih regija u [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealnoj regiji]].</center>]] Prirodna vegetacija u Norveškoj znatno varira, što se može očekivati ​​u zemlji s takvim razlikama u geografskoj širini. Općenito je manje vrsta [[Drvo|drveća]] u Norveškoj nego u područjima na zapadu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa sličnom klimom. To je zato što su evropske migracijske rute sjever–jug nakon ledenog doba teže, s vodenim površinama (poput [[Baltičko more|Baltičkog]] i Sjevernog mora) i planinama koje stvaraju barijere, dok je u Americi kopno kompaktno, a planine slijede smjer sjever–jug. Nedavna istraživanja koja koriste DNK-studije smrče i bora te jezerskih sedimenata dokazala su da su norveški četinari preživjeli ledeno doba u utočištima bez leda na sjeveru sve do [[Andøya|Andøye]].<ref>{{cite web |url= https://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143737.htm |title= Sturdy Scandinavian conifers survived Ice Age |website= sciencedaily.com |language=en}}</ref> Mnoge [[Uvedena vrsta|uvedene biljke]] mogle su se razmnožavati i širiti. Manje od polovine od 2630 biljnih vrsta u modernoj Norveškoj čine domaće vrste.<ref>{{cite web |url= http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx |title= Plants in Norway |website= environment.no |access-date= 17. 8. 2006 |language=en |archive-date= 7. 5. 2006 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20060507193657/http://www.environment.no/templates/PageWithRightListing____2246.aspx}}</ref> Približno 210 vrsta biljaka koje rastu u Norveškoj navedeno je kao ugroženo, od kojih je 13 endemskih.<ref>{{cite web |url= http://www.plant-talk.org/country/norway.html |title= Plant talk.org |website=plant-talk.org |access-date= 14. 10. 2006 |language=en |archive-url= https://web.archive.org/web/20060928162027/http://www.plant-talk.org/country/norway.html |archive-date= 28. 9. 2006 |url-status=usurped}}</ref> Nacionalni parkovi u Norveškoj uglavnom su u planinskim područjima; u zemlji je zaštićeno približno 2% produktivnih šuma.<ref>{{cite web |url= http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |title= 26 nye skogreservater |website= forskning.no |access-date= 5. 7. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120320082129/http://www.forskning.no/kortnytt/273745 |archive-date= 20. 3. 2012 |url-status=dead |language=no}}</ref> [[Datoteka:Biogeographical regions Scandinavian mountains.png|mini|desno|200px|<center>[[Alpska biogeografska regija]] Skandinavskih planina kako ju je definisala [[Evropska agencija za životnu sredinu]], a korigovao [[Norveški direktorat za upravljanje prirodom]]</center>]] Neke biljke, poput [[Božikovina|božikovine]] i [[Sivi vrijesak|sivog vrijeska]], klasificiraju se kao zapadne zbog potrebe za visokom vlagom ili niske tolerancije na [[mraz]]; one će ostati blizu jugozapadne obale, sa sjevernom granicom blizu [[Ålesund]]a. Biljkama klasificiranim kao istočne treba relativno više sunca, s manje vlage, ali mogu podnijeti hladne zime. One će se često javljati na jugoistoku i u unutrašnjosti: primjeri su [[obični likovac]], [[zelena jagoda]] i [[klasasta čestoslavica]]. Neke istočne vrste uobičajene za [[Sibir]] rastu u riječnim dolinama istočnog Finnmarka. Postoje vrste koje kao da uspijevaju između tih ekstrema, poput južnih biljaka, gdje su važne i zimska i ljetna klima (poput [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[Bijeli jasen|bijelog jasena]] i [[Višegodišnja resulja|višegodišnje resulje]]). Druge biljke zavise od vrste osnovne stijene. Blage temperature uz obalu omogućuju rast nekih otpornih vrsta [[Palma|palmi]] sve do [[Sunnmøre]]a na sjeveru. Jedna od najvećih preostalih šuma [[Tilia|lipe]] u Evropi raste u [[Flostranda|Flostrandi]], u općini Stryn.<ref>{{cite web |title= Flostranda nature reserve |url= http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110724181519/http://sognogfjordane.miljostatus.no/1-2005_flostranda_gKSGE.pdf.file |archive-date= 24. 7. 2011 |access-date= 18. 10. 2009 |website= miljostatus.no}}</ref> Zasađena listopadna stabla, poput [[Divlji kesten|divljeg kestena]] i [[Bukva|bukve]], uspijevaju sjeverno od [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] (kao u općini [[Steigen]]). U planinama Norveške postoji znatan broj [[Alpske biljke|alpskih vrsta]]. One ne mogu podnijeti relativno duga i topla ljeta niti se mogu nadmetati s biljkama prilagođenim dužoj i toplijoj vegetacijskoj sezoni. Mnoge alpske biljke uobičajene su u sjevernoborealnoj zoni, a neke u srednjoborealnoj zoni, ali je njihovo glavno područje rasprostranjenosti alpska tundra u Skandinavskim planinama i arktička tundra. Mnoge od najotpornijih vrsta prilagodile su se dozrijevanjem sjemena tokom više od jednog ljeta. Primjeri alpskih vrsta su [[lednički ljutić]], [[laponski gladuš]] i [[zeljasta vrba]]. Poznata anomalija je 30 američkih alpskih vrsta, koje u Evropi rastu samo u dva planinska dijela Norveške: planinama Dovre–Trollheimen i Jotunheim na jugu te u općini [[Saltdal]], do zapadnog Finnmarka, na sjeveru.<ref>Gjærevoll 1992, str. 146–160; Moen 1998, str. 52.</ref> Uz Norvešku, te vrste – kao što su ''[[Braya linearis]]'' i ''[[Carex scirpoidea]]'' – rastu samo u [[Kanada|Kanadi]] i na [[Grenland]]u. Nije poznato jesu li preživjele ledeno doba na nekom planinskom vrhu koji je prodro kroz led ili su se proširile s juga u Evropi niti zašto se nisu proširile u druga planinska područja Evrope. Neke alpske vrste imaju širu rasprostranjenost i rastu u Sibiru, poput [[Laponski rododendron|laponskog rododendrona]]). Druge alpske biljke uobičajene su za cijeli Arktik, a neke rastu samo u Evropi, poput [[Evropska planinčica|evropske planinčice]]. === Nemoralna zona === [[Datoteka:Mandal. Strøkene Vestnes og litt av Støkkan.jpg|mini|desno|<center>[[Mandal (Norveška)|Mandal]], najjužniji grad u Norveškoj, smješten je u nemoralnoj zoni.</center>]] Malo područje duž južne obale – od općine [[Soknedal]] u južnom [[Rogaland]]u i istočno do [[Fevik]]a u okrugu [[Agder]] (uključujući [[Kristiansand]]) – pripada [[Nemoralna zona|nemoralnoj]] vegetacijskoj zoni, koja je ispod 150&nbsp;m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] i prodire najviše 30&nbsp;km u unutrašnjost duž dolina. To je dominantna vegetacijska zona u Evropi sjeverno od južne [[Francuska|Francuske]], [[Alpe|Alpa]], [[Karpati|Karpata]] i [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]. Obilježja ove zone u Norveškoj jesu prevlast [[hrast]]a i gotovo potpuni nedostatak tipičnih [[Borealna zona|borealnih]] vrsta, poput smrče i [[Bijela joha|bijele johe]] iako se pojavljuje nizijska varijanta [[Bijeli bor|bora]]. Zona pokriva 0,5% kopnene površine (isključujući Svalbard i Jan Mayen). === Hemiborealna (boreonemoralna) zona === [[Datoteka:Bygdøy Oslo.jpg|mini|desno|<center>[[Bygdøy]] u oktobru 2007; hemiborealna nizija blizu [[Oslofjord]]a ima najveću raznolikost jer je najbliža migracijskoj ruti s juga.</center>]] Hemiborealna zona pokriva 7% kopnene površine Norveške, uključujući 80% [[Østfold]]a i [[Vestfold]]a. Ta vegetacija predstavlja mješavinu nemoralnih i borealnih vrsta i pripada [[Paleoarktik|paleoarktičkoj]], [[Ekoregija#Kopnena|kopnenoj ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]] (PA0436). Nemoralne vrste imaju tendenciju da prevladavaju na padinama okrenutim prema jugozapadu i s dobrim tlom, dok borealne prevladavaju na padinama okrenutim prema sjeveru i s natopljenim tlom. U nekim područjima drugi faktori nadjačavaju ovo, poput područja gdje osnovna stijena daje malo hranjivih tvari, gdje hrast i borealni bor često dijele prevlast. Boreonemoralna zona prati obalu od Oslofjorda sjeverno do Ålesunda, postajući isprekidana sjeverno od Sunnmørea. U Oslu ta zona doseže do visine 200&nbsp;m te do nekih nižih dolina i nizije oko Mjøse, ali ne toliko sjeverno koliko je smješten [[Lillehammer]]. U dolinama na jugu ta vegetacija može postojati i do 300–400&nbsp;m visine. Zona prati zapadnoobalnu niziju i zalazi u najveće fjordove, dostižući visinu 150&nbsp;m, čak i do 300&nbsp;m u nekim zaštićenim fjordovima i dolinama u [[Nordmøre]]u, s tlom bogatim hranjivim tvarima. Među najsjevernije lokacije na svijetu ubraja se nekoliko područja duž Trondheimsfjorda, kao što je općina [[Frosta (Norveška)|Frosta]], a najsjevernija je [[Byahalla]] u općini [[Steinkjer]]. Neke nemoralne vrste u toj zoni jesu hrast lužnjak, [[hrast kitnjak]], evropski jasen, [[brijest]], [[Mliječ (javor)|mliječ]], [[Obična lijeska|lijeska]], [[crna joha]], [[malolisna lipa]], [[Tisa (biljka)|tisa]], božikovina (jugozapadna obala), [[trešnja]], [[medvjeđi luk]], bukva (kasni dolazak uobičajen samo u Vestfoldu) i jagorčevina. Tipične borealne vrste jesu obična smrča, bor, [[maljava breza]], siva joha, [[jasika]], [[planinska jarebika]], [[bijela šumarica]] i [[divlja ljubičica]]. === Borealna zona === [[Datoteka:Swamp landscape in Signaldalen with Otertinden 2, 2012 June.jpg|mini|desno|<center>Tresetišta i jezera česta su u borealnoj zoni: Signaldalen u općini [[Storfjord]] s planinom Otertind</center>]] Borealne vrste prilagođene su dugoj i hladnoj zimi, a većina njih može podnijeti niže zimske temperature nego u većem dijelu Norveške. Stoga se razlikuju po potrebi za dužinom [[Vegetacijski period|vegetacijskog perioda]] i ljetnom toplinom. [[Tresetište|Tresetišta]] su česta u ovoj zoni, s najvećim površinama u sjevernoj i srednjoj borealnoj, kao i u području neposredno iznad granice šume. Velika borealna zona obično se dijeli na tri podzone: južnu, srednju i sjevernu.{{izvor}} Borealne zone u Norveškoj pripadaju trima ekoregijama. Područje kojim dominiraju smrčine šume (nešto [[Breza|breze]], bora, vrbe, jasike) uglavnom pripada ekoregiji [[Skandinavska i ruska tajga|skandinavske i ruske tajge]] (PA0608). Ekoregija [[Skandinavske obalne crnogorične šume|skandinavskih obalnih crnogoričnih šuma]] (PA0520) u obalnim područjima s blagim zimama i čestim kišama prati obalu od juga Stavangera na sjeveru do južnog Tromsa i uključuje i hemiborealna i borealna područja. S potonjom regijom graniči ekoregija [[Skandinavske planinske brezove šuma i travnjaci|skandinavskih planinskih brezovih šuma i travnjaka]] (PA1110). Čini se da ta regija uključuje i planinska područja s alpskom tundrom i nizijske šume, u biti cijelo područje izvan prirodnog raspona šuma obične smrče.<ref>{{cite web |url= https://www.google.com/maps/search/http:%2F%2Fglobalspecies.org%2Fkmlserver%2Fgetkml%2Fpa1110/data=!4m2!2m1!4b1?source=s_q&hl=en |title= Google Maps |website= [[Google Maps]]}}</ref> Stoga pokazuje vrlo širok raspon klimatskih i okolišnih uvjeta, od umjerene šume uz fjordove zapadne Norveške do vrha Galdhøpiggen i sjeveroistočno do poluostrva Varangera. Područje iznad granice [[Crnogorična šuma|crnogorične šume]] sastoji se od planinske maljave breze. Bijeli bor doseže svoju visinsku granicu otprilike 200&nbsp;m niže od planinske breze. ==== Južna ==== [[Datoteka:Lågendeltaet.jpg|mini|desno|<center>[[Lågendeltaet]] u Lillehammeru (južna borealna zona)</center>]] Južna borealna zona (JB) pokriva 12% površine kopna i njom dominiraju borealne vrste, posebno obična smrča. To je jedina borealna zona s nekoliko raštrkanih, ali dobro razvijenih, listopadnih stabala širokog lista koja zahtijevaju toplinu, poput evropskog jasena i hrasta. Nekoliko vrsta u toj zoni zahtijeva prilično topla ljeta (JB ima 3–4 mjeseca sa srednjom 24-satnom temperaturom od najmanje 10&nbsp;°C) te su stoga vrlo rijetke u srednjoj borealnoj zoni. Neke od vrsta kojih nema sjevernije jesu crna joha, [[hmelj]], [[origano]] i [[crvena kalina]]. Ova je zona iznad hemiborealne, do 450&nbsp;m visine u Østlandetu i 500&nbsp;m u najjužnijim dolinama. U istočnim dolinama doseže nekoliko stotina kilometara u Gudbrandsdalu i Østerdalu te do općina [[Lom (Norveška)|Lom]] i [[Skjåk]] u [[Ottadalen]]u. Duž jugozapadne obale zona doseže visinu 400&nbsp;m na vrhu velikih fjordova (kao što je Lærdal) te otprilike 300&nbsp;m bliže obali. Evropske smrče nema u Vestlandetu (izuzetak je općina [[Voss]]). Sjeverno od Ålesunda južnoborealna vegetacija prevladava u niziji do nivoa mora, uključujući ostrva poput [[Hitra (ostrvo)|Hitre]]. Većina nizije u [[Trøndelag]]u ispod 180&nbsp;m visine pripada ovoj zoni, do 300&nbsp;m visine u kopnenim dolinama poput [[Gauldalen]]a i [[Verdalen]]a te do 100&nbsp;m u [[Namdalen]]u. Obalna i neka područja fjordova dalje na sjeveru – poput općina [[Nærøysund]] i [[Brønnøy]] te najbolje lokacije duž obale [[Helgeland]]a – ulaze u granice ove zone sjeverno do ulaza u [[Ranfjord]], dok u unutrašnjosti sjeverno od općine [[Grong]] dominira vegetacija srednje borealne zone u niziji. Postoje mala izolovana područja s južnoborealnom vegetacijom dalje na sjeveru, kao u općinama [[Bodø]] i [[Fauske]], pri čemu je najsjevernija lokacija uski pojas uz sjevernu obalu [[Ofotfjord]]a, a endemska nordlandska [[mukinja]] raste samo u općini [[Bindal]].<ref>{{cite web |url= http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |title= Reppen nature reserve |website= miljostatus.no |access-date= 21. 12. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090319000018/http://www.miljostatus.no/nordland/tema/naturomrader/naturvern/verneomradene_i_nordland/verneomrader/reppen_naturreservat.htm |archive-date= 19. 3. 2009 |url-status=dead}}</ref> [[Poljoprivreda]] u Norveškoj, uključujući uzgoj [[Žitarice|žitarica]], odvija se uglavnom u hemiborealnoj i južnoj borealnoj zoni. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] 2n634onrljw6j8h5ve0b5mpxcwyjjn1 0 534826 3894535 3891267 2026-06-06T10:10:31Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894535 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Centralni dijabetes insipidus}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Nefrogeni dijabetes insipidus | sinonimi = [[Rezistencija na arginin-vazopresin]]; [[AVP-R]]; [[bubrežni dijabetes insipidus]] | slika = Hypophyseninfarkt_mit_Einblutung_44W_-_MR_CT_-_001_-_Annotation.jpg | opis_slike = Infarkt hipofize s krvarenjem utiče na pojavu DI |slika2=Severe_pelvi-ureteric_junction_obstruction.svg |opis_slike2=Bolest cistastih bubrega glavni je uzrok nefrogene DI | specijalnost =[[Endokrinologija]] [[metabolizam]] | simptomi = [[Poliurija]], [[nokturija]] i [[polidipsija]]. | komplikacije = [[Dehidracija]], [[napadi]], [[hipernatremija]] | pojava =Bilo koja [[životna dob]] | trajanje =Dugo do doživotno | vrste = Kongenitalni i stečeni | uzroci = Nepravilni odgovor bubrega na vazopresin (AVP), što dovodi do smanjenja sposobnosti bubrega da koncentrira urin putem reapsorpcije i uklanjanja slobodne vode. | rizici = | dijagnoza = [[Analiza urina]], [[analiza krvi]], [[test deprivacije tekućine]], [[genetičko testiranje]] | diferencijalna_dijagnoza = AVP-D ([[Centralni dijabetes insipidus|centralni]]), [[Primarna polidipsija]], [[dijabetes melitus]] | prevencija = | liječenje = Dovoljno pijenja tekućine, dijeta sa niskim sadržajem natrija i rastvorenih materija, lijekovi | lijek = [[tiazid]]i, [[aspirin]] | prognoza = | frekvencija = 3/100.000 godišnje | smrtnost =U zapuštenim slučajevima }} '''Nefrogeni dijabetes insipidus''', također poznat kao '''rezistencija na arginin vazopresin''' (AVP-R) i ranije kao '''bubrežni dijabetes insipidus''', jeste oblik [[dijabetes insipidus]]a, prvenstveno zbog patologije [[bubreg]]a. Ovo je u suprotnosti sa glavnim ili [[Centralni dijabetes insipidus|centralnim dijabetesom insipidusom]], koji je uzrokovan nedovoljnim nivoima [[vazopresin]]a (također zvanog [[antidiuretski hormon]], ADH). Nefrogeni dijabetes insipidus uzrokovan je nepravilnim odgovorom bubrega na vazopresin (AVP), što dovodi do smanjenja sposobnosti bubrega da koncentrira urin putem reapsorpcije i uklanjanja slobodne vode. Nacionalni dan svjesnosti o nefrogenom dijabetesu insipidusu (NDI), koji je 2026. godine ustanovila NDIAG - Grupa za zagovaranje nefrogenog dijabetesa insipidusa, obilježava se svake godine u Sjedinjenim Američkim Državama, 27. aprila kako bi se podigla javna i medicinska svijest o nefrogenom dijabetesu insipidusu, rijetkom poremećaju bubrega. Cilj obilježavanja je poboljšanje prepoznavanja simptoma radi ranije i preciznije dijagnoze, edukacija zdravstvenih radnika i isticanje tekućih medicinskih istraživanja, napretka u njezi i napora zagovaranja vezanih za NDI. Boje za podizanje svijesti o NDI su zelena i plava. Zelena predstavlja bolest bubrega, a plava predstavlja veću komponentu vode u NDI. ==Znaci i simptomi== Klinička manifestacija je slična centralnom dijabetesu insipidusu, a manifestira se [[polidipsija]] (prekomjerna žeđ) i [[poliurija]] (izlučivanje velike količine razrijeđenog urina). [[Dehidracija]] je česta, a inkontinencija se može javiti kao posljedica hronične distenzije mjehura.<ref>{{Cite web|url=https://www.patient.co.uk/showdoc/40001780/|title=Diabetes Insipidus. Diabetes symptoms and information|website=www.patient.co.uk|language=en-GB|access-date=18. 5. 2018}}</ref> Pregledom će se utvrditi povećana osmolarnost plazme i smanjena osmolarnost urina. Budući da je funkcija hipofize normalna, nivoi antidiuretskog hormona vjerovatno će biti abnormalni ili povišeni. Poliurija će se nastaviti sve dok pacijent može piti. Ako pacijent ne može piti i dalje nije u stanju koncentrirati urin, tada će uslijediti hipernatremija sa svojim neurološkim simptomima. ==Uzroci== ===Stečeni=== Nefrogeni dijabetes insipidus je najčešći u svojim stečenim oblicima, što znači da defekt nije bio prisutan pri rođenju. Ovi stečeni oblici imaju brojne potencijalne uzroke. Najočitiji uzrok je poremećaj bubrega ili sistemski poremećaj, uključujući [[amiloidoza|amiloidozu]],<ref name="4typneph">{{Cite web | last = Wildin | first = Robert | title = What is NDI? | publisher = The Diabetes Inspidus Foundation | year = 2006 |url=http://www.diabetesinsipidus.org/4_types_nephrogenic_di.htm |work=Nephrogenic Diabetes Insipidus |access-date=4. 4. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401234459/http://diabetesinsipidus.org/4_types_nephrogenic_di.htm |archive-date=1. 4. 2009 }}</ref> [[bolest policistastih bubrega]],<ref name="NIHpub">{{Cite news|url=http://kidney.niddk.nih.gov/kudiseases/pubs/insipidus/index.htm|title=Diabetes Insipidus|work=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases|access-date=18. 5. 2018|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608142320/http://kidney.niddk.nih.gov/kudiseases/pubs/insipidus/index.htm|archive-date=8. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> neravnotežu [[elektrolit]]a,<ref name="pmid8621781">{{cite journal |vauthors=Marples D, Frøkiaer J, Dørup J, Knepper MA, Nielsen S |title=Hypokalemia-induced downregulation of aquaporin-2 water channel expression in rat kidney medulla and cortex |journal=Journal of Clinical Investigation |volume=97 |issue=8 |pages=1960–8 |date=april 1996 |pmid=8621781 |pmc=507266 |doi=10.1172/JCI118628 }}</ref><ref name="pmid185584">{{cite journal |vauthors=Carney S, Rayson B, Morgan T |title=A study in vitro of the concentrating defect associated with hypokalaemia and hypercalcaemia |journal=Pflügers Archiv |volume=366 |issue=1 |pages=11–7 |date=oktobar 1976 |pmid=185584 |doi= 10.1007/BF02486556|s2cid=29761514 }}</ref> ili neke druge defekte bubrega.<ref name="4typneph"/> Glavni uzroci stečenog nefrogenog dijabetesa insipidusa koji izazivaju kliničke simptome (npr. poliuriju) kod odraslih su toksičnost [[litij]]a i [[hiperkalcemija]], visok kalcij u krvi. Čini se da oko 80% unesenog litija utiče na proksimalne tubule, ulaskom u ćelije [[sabirni knal|sabirnih tubula]], putem [[natrijski kanal|natrijskih kanala]]. On remeti [[ćelijska signlizacija|unutarćelijsku signalizaciju]], izazivajući oštećenje u proizvodnji [[cAMP]]-a i na taj način inhibirajući puteve koji normalno promoviraju ekspresiju i umetanje [[akvaporin]]a-2 (AQP2) u apikalnu membranu, čime ometa normalan odgovor na [[antidiuretski hormon]].<ref>{{cite journal | last1=Nielsen | first1=Søren | last2=Frøkiaer | first2=Jens | last3=Marples | first3=Deborah | last4=Kwon | first4=Tae-Hwan | last5=Agre | first5=Peter | last6=Knepper | first6=Mark A. | title=Aquaporins in the kidney: from molecules to medicine | journal=Physiological Reviews | volume=82 | issue=1 | pages=205–244 | year=2002 | doi=10.1152/physrev.00024.2001 }}</ref> Visoka razina kalcija u krvi uzrokuje natriurezu (povećan gubitak natrija urinom) i [[diureza|diurezu]] vode, dijelom svojim djelovanjem putem receptora za osjetljivost na kalcij. ===Osmotski=== Ostali uzroci stečenog nefrogenog dijabetesa insipidusa uključuju [[hipokalemija|hipokalemiju]] (nizak nivo kalija u krvi), postopstruktivnu poliuriju, [[anemija srpastih eritrocita|srpastu anemiju]] ili običnu [[anemija|anemiju]], [[amilodoza|amiloidozu]], [[Sjögrenov sindrom]], bolest cistastih bubrega, [[Bartterov sindrom]] i razne lijekove (amfotericin B, orlistat, ifosfamid, ofloksacin, cidofovir, antagonisti receptora [[vazopresin]]a). Pored poremećaja bubrega i sistema, nefrogeni dijabetes insipidus može se pojaviti kao nuspojava nekih lijekova. Najčešći i najpoznatiji od ovih lijekova je [[litij]].<ref name="pmid2989335">{{cite journal |vauthors=Christensen S, Kusano E, Yusufi AN, Murayama N, Dousa TP |title=Pathogenesis of nephrogenic diabetes insipidus due to chronic administration of lithium in rats |journal=Journal of Clinical Investigation |volume=75 |issue=6 |pages=1869–79 |date=juni 1985 |pmid=2989335 |pmc=425543 |doi=10.1172/JCI111901 }}</ref> iako postoje mnogi drugi lijekovi koji uzrokuju ovaj efekat s manjom učestalošću.<ref name="4typneph"/> ===Nasljedni=== Ovaj oblik dijabetesa insipidusa može biti i nasljedan zbog defekata u sljedećim genima: {| class="wikitable" |- ! Tip ! [[OMIM]] ! [[Gen]] ! [[genski lokus|Lokus]] |- | NDI1 | {{OMIM|304800||none}} | ''[[AVPR2]]'' | Obično je nasljedni oblik nefrogenog dijabetesa insipidusa rezultat X-vezanog genetičkog defekta koji uzrokuje da vazopresinski receptor (također nazvan V2 receptor) u bubregu ne funkcioniše ispravno.<ref name="4typneph"/><ref>{{OMIM|304800|Diabetes Insipidus, Nephrogenic, X-linked}}</ref> |- | NDI2 | {{OMIM|125800||none}} | ''[[AQP2]]'' | U rjeđim slučajevima, [[mutacija]] u genu "[[akvaporin 2]]" ometa normalnu funkcionalnost vodenog kanala bubrega, što rezultira nemogućnošću bubrega da apsorbuje vodu. Ova mutacija se često nasljeđuje [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivnim putem]], iako se s vremena na vrijeme prijavljuju dominantne mutacije.<ref name="4typneph"/><ref>{{OMIM|125800|Diabetes Insipidus, Nephrogenic, Autosomal}}</ref> |} ==Dijagnoza== [[Diferencijalna dijagnoza]] uključuje centralni dijabetes insipidus, neurogeni/centralni dijabetes insipidus i primarnu polidipsiju. Mogu se razlikovati testom deprivacije vode. Nedavno su dostupni laboratorijski testovi za [[antidiuretski hormon]] koji mogu pomoći u dijagnozi. Ako je pacijent u stanju pravilno rehidrirati, koncentracija natrija trebala bi biti bliža maksimumu normalnog raspona. Međutim, ovo nije dijagnostički nalaz, jer ovisi o hidrataciji pacijenta.<ref name="r913">{{cite journal | vauthors = Baylis PH, Cheetham T | title = Diabetes insipidus | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 79 | issue = 1 | pages = 84–89 | date = juli 1998 | pmid = 9771260 | pmc = 1717616 | doi = 10.1136/adc.79.1.84 | publisher = BMJ }}</ref> Može se koristiti i [[dezmopresin]]; ako je pacijent u stanju koncentrirati urin nakon primjene desmopresina, onda je uzrok dijabetesa insipidusa neurogeni dijabetes insipidus; ako ne dođe do odgovora na desmopresin, onda je uzrok vjerovatno nefrogeni. ==Liječenje== Osobe s nefrogenim dijabetesom insipidusom moraju konzumirati dovoljno tekućine kako bi se izjednačila količina proizvedenog urina. Svaki osnovni uzrok, poput visokog kalcija u krvi, mora se ispraviti kako bi se liječio nefrogeni dijabetes insipidus. Prva linija liječenja je [[hidroklorotiazid]] i [[amilorid]].<ref name="pmid10332005">{{cite journal |vauthors=Kirchlechner V, Koller DY, Seidl R, Waldhauser F |title=Treatment of nephrogenic diabetes insipidus with hydrochlorothiazide and amiloride |journal=Archives of Disease in Childhood |volume=80 |issue=6 |pages=548–52 |date=juni 1999 |pmid=10332005 |pmc=1717946 |doi= 10.1136/adc.80.6.548}}</ref> Pacijenti mogu razmotriti i dijetu sa smanjenim unosom soli i proteina. Tiazidni diuretici uzrokuju blago smanjenje volumena vanćelijske tečnosti, putem natriureze i diureze, što zauzvrat povećava apsorpciju natrija i vode u [[proksimalnim izuvijani kanalić|proksimalnim izuvijanim kanalićima]], smanjujući izlučivanje urina.<ref>{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/mechanism-of-action-of-diuretics#H4|title=Mechanism of action of diuretics|date=30. 11. 2022|accessdate=19. 8. 2024|website=UpToDate|first1=Craig|last1=Brater|first2=David|last2=H Ellison|url-access=subscription}}</ref> Visoka osmolarnost seruma stimuliše polidipsiju u pokušaju da razrijedi serum nazad u normalu i obezbijedi slobodnu vodu za izlučivanje viška [[rastvor]]enih materija u serumu. Međutim, budući da pacijent nije u stanju da koncentriše urin kako bi izlučio višak rastvorenih materija, rezultirajući urin ne smanjuje osmolarnost seruma i ciklus se ponavlja, pa otuda [[poliurija]]. == Etimologija == Naziv bolesti potiče od: * ''Diabetes'': od [[latinski|lat]] ''diabetes'', prema [[starogrčki|st-grč]] διαβήτης – ''diabḗtēs'' "prolaznik; sifon", od grčkog διαβαίνειν ''diabaínein'' "proći kroz", od δια- ''dia-'' "kroz" + βαίνειν ''baínein'' "ići". * ''insipidus'': iz [[latinski|kasnolatinskog]]: ''insipidus'' "bezukusno", iz latinskog ''in-'' "ne" + ''sapidus'' "ukusno", iz ''sapere'' "imati okus" (mokraća je testirana organoleptički). To je zato što pacijenti doživljavaju poliuriju (izlučivanje preko 2,5 litara urina dnevno), a urin nema povišenu koncentraciju [[glukoza|glukoze]], za razliku od [[dijabetes melitus]]. Dvije bolesti su dobile ime (u davna vremena) po činjenici da jedna karakterizira poliurija u kojoj urin ima sladak okus, dok druga karakterizira poliurija u kojoj urin ima neupadljiv okus. Iako dijele dio imena dijabetes, melitus i insipidus su dva odvojena stanja. Oba uzrokuju prekomjerno mokrenje (otuda sličnost u nazivu), ali dok je dijabetes insipidus problem s proizvodnjom [[antidiuretski hormon|antidiuretskog hormona]] (neurogeni dijabetes insipidus) ili odgovorom bubrega na antidiuretski hormon (nefrogeni dijabetes insipidus), dijabetes melitus uzrokuje poliuriju putem [[osmotska diureza|osmotske diureze]], zbog [[hiperglikemija|visokog šećera u krvi]] [[glikozurija|curenja šećera u urin]], uzimajući sa sobom višak vode. ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|GB90.4A}} | ICD10 = {{ICD10|N|25|1|n|25}} | ICD10CM = {{ICD10|N|25|1|n|25}} | ICD9 = {{ICD9|588.1}} | ICDO = | OMIM = 304800 | OMIM_mult = , {{OMIM|125800||none}} | MeshID = D018500 | DiseasesDB = 3637 | SNOMED CT = 111395007 | MedlinePlus = 000511 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | PatientUK = | NCI = | GeneReviewsNBK = NBK1177 | GeneReviewsName = Nephrogenic Diabetes Insipidus | NORD = nephrogenic-diabetes-insipidus | GARDNum = 7178 | GARDName = Nephrogenic diabetes insipidus | RP = | AO = | WO = | OrthoInfo = | Orphanet = 223 | Orphanet_mult = | Scholia = Q2892779 | OB = }} {{Nefrologija}} {{X-vezani poremećaji}} {{Kanalopatija}} {{Deficit površinskoćelijskih receptora}} {{Authority control}} [[Kategorija:Bolesti bubrega]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Nasljedne bolesti i poremećaji]] [[Kategorija:Endokrinologija]] m46gvxv4l4q6x1nlwuwzhqpf1csg6jh 0 534828 3894534 3891268 2026-06-06T10:10:29Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894534 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Poliurea|Učestalo mokrenje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime =Poliurija | sinonimi = Prekomjerno mokrenje<ref name=ur/> | slika = ADH3.svg | opis_slike = Regulacija proizvodnje urina pomoću ADH i [[aldosteron]]a |slika2=Comparison of human male and female urination.jpg |opis_slike2=Ženska i muška poliurija (jednokratna) | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[nefrologija]]| | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = Polidipsija, Psihogena polidipsija | uzroci = Kod odraslih i kod djece je nekontrolisani ''[[diabetes mellitus]]'', hemijske supstance, kao što su [[diuretik|diuretici]], [[kofein]] i [[etanol]] | rizici = | dijagnoza = [[Test urina]] i [[test krvi]] | diferencijalna_dijagnoza =Uobičajeno [[mokrenje]] | prevencija = | liječenje = Zavisi od uzroka<ref name=uro/>(Vidi uzrok) | lijekovi = | prognoza = |frekvencija = | smrtbost = }} [[Slika:Polyuria, large dilute volumes of urine (31388976010).jpg|thumb|280px|Kesa za mjerenje izlučene mokraće]] '''Poliurija''' je prekomjerna ili abnormalno velika proizvodnja ili [[Učestalo mokrenje|izmokravanje]] [[urin]]a (veće od 2,5 L).<ref name="ur">{{Cite web |date=27. 12. 2013 |title=Urination – excessive amount |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003146.htm |access-date=30. 12. 2014 |website=Medline Plus |publisher=United States National Library of Medicine}}</ref> or 3 L<ref name="merck">{{Cite web |date=novembar 2013 |title=Polyuria |url=http://www.merckmanuals.com/professional/genitourinary_disorders/symptoms_of_genitourinary_disorders/polyuria.html |access-date=30. 12. 2014 |website=Merck Manuals}}</ref> over 24 hours in adults). Povećana proizvodnja i izlučivanje urina može se nazvati i diureza.<ref>{{Cite web |date=30. 10. 2013 |title=Definition of Diuresis |url=http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=21221 |access-date=30. 12. 2014 |website=MedTerms}}</ref><ref>{{Cite web |title=Diuresis |url=http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/diuresis |access-date=30. 12. 2014 |website=The Free Dictionary}}</ref> Poliurija se često javlja u kombinaciji s [[polidipsija|polidipsijom]] (povećanom žeđi), iako je moguće imati jedno bez drugog, a ovo drugo može biti uzrok ili posljedica. Primarna polidipsija može dovesti do poliurije.<ref>{{Cite book |last=Parthasarathy |first=A. |url=https://books.google.com/books?id=i_2YAwAAQBAJ&q=primary%2520polydipsia%2520causes%2520polyuria&pg=PA352 |title=Case Scenarios in Pediatric and Adolescent Practice |date=30. 4. 2014 |publisher=JP Medical Ltd |isbn=9789351520931}}</ref> Poliurija se obično posmatra kao [[simptom]] ili [[Medicinski znak|znak]] drugog [[Bolesti|poremećaja]] (ne bolest sama po sebi), ali se može klasificirati kao poremećaj, barem kada njeni osnovni uzroci nisu jasni. ==Uzroci== Najčešći uzrok poliurije i kod odraslih i kod djece je nekontrolisani [[dijabetes melitus]],<ref name=merck/> što uzrokuje [[osmotsku diurezu]]; kada su nivoi glukoze toliko visoki da se [[glikozurija|glukoza izlučuje urinom]]. Voda pasivno prati koncentraciju glukoze, što dovodi do abnormalno visokog izlučivanja urina. U odsustvu dijabetesa melitusa, najčešći uzroci su smanjeno lučenje [[aldosterona]] zbog tumora kore nadbubrežne žlijezde, [[primarna polidipsija]] (prekomjerno pijenje tečnosti [[pijenje]]), [[centralni dijabetes insipidus|centralni]] i [[nefrogeni dijabetes insipidus]].<ref name="merck" /> Poliurija može biti i uzrokovana raznim hemijskim supstancama, kao što su [[diuretici]], [[kofein]] i [[etanol]]. Može se javiti i nakon [[supraventrikulska tahikardija|supraventrikulse tahikardije]], tokom početka [[atrijska fibrilacija|atrijske fibrilacije]], [[porođaj]]a i uklanjanja opstrukcije unutar [[urinarni trakt|urinarnog trakta]]. Diurezu kontroliraju antidiuretici, kao što su [[vazopresin]], [[angiotenzin]] i [[aldosteron]]. "Hladna diureza" je pojava povećanog stvaranja urina pri izlaganju hladnoći, što također djelimično objašnjava imerzijsku diurezu. "Visonska diureza" javlja se na visinama iznad 10.000 m i poželjan je pokazatelj adaptacije na velike nadmorske visine. Planinari koji se dobro prilagođavaju velikim nadmorskim visinama doživljavaju ovu vrstu diureze. Ljudi koji proizvode manje urina čak i uz adekvatan unos tekućine vjerovatno se ne prilagođavaju dobro velikim nadmorskim visinama.<ref>{{Citation |last1=Research |first1=Institute of Medicine (US) Committee on Military Nutrition |title=Fluid Metabolism at High Altitudes |date=1996 |work=Nutritional Needs in Cold and in High-Altitude Environments: Applications for Military Personnel in Field Operations |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK232881/ |access-date=4. 3. 2024 |publisher=National Academies Press (US) |language=en |last2=Marriott |first2=Bernadette M. |last3=Carlson |first3=Sydne J.}}</ref> [[Slika:Bacteriuria pyuria 4.jpg|thumb| Infekcija urinarnog trakta (bakterije su crne i oblika graha)]] ===Lista uzroka=== [[Datoteka:Emphysematous cystitis - X-rax - SHF.jpg|thumb|Emfizemski cistitis]] [[Datoteka:Lithium-carbonate2DCSD.svg|thumb|Litij-karbonat]] {{col-list|colwidth=30em| ;Opći * [[polidipsija]]<ref name="ref2">{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=ooH1nH81_h4C&q=polydipsia++causes+polyuria&pg=PA909 |title=Irwin and Rippe's intensive care medicine |date=2008 |publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-9153-3 |editor-last=Irwin |editor-first=Richard S. |edition=6th |location=Philadelphia |page=909 |access-date=5. 8. 2015 |editor-last2=Rippe |editor-first2=James M.}}</ref> * [[psihogena polidipsija]]<ref name="ref">{{Cite book |last=Rudolf |first=Mary |url=https://books.google.com/books?id=eAAgon-AtoAC&q=psychogenic+polydipsia+causes+polyuria&pg=PA142 |title=Paediatrics and Child Health |date=2006 |publisher=Wiley |isbn=9781444320664 |edition=2nd |page=142 |access-date=5. 8. 2015}}</ref> * [[diuretik|diuretski]] lijekovi, [[osmotska diureza]]<ref>{{Cite book |last=Ronco |first=Claudio |url=https://books.google.com/books?id=XkKn96HThzEC&q=diuresis+causes+polyuria&pg=PA475 |title=Critical Care Nephrology |date=2009 |publisher=Saunders |isbn=978-1416042525 |edition=2nd |page=475 |access-date=5. 8. 2015}}</ref> ;[[Urinarni sistem]] * [[intersticijski cistitis]]<ref>{{Cite book |last=Paulman |first=Paul |url=https://books.google.com/books?id=SW87MoaaIaAC&q=interstitial+cystitis+causes+polyuria&pg=PA432 |title=Signs and Symptoms in Family Medicine: A Literature-Based Approach |date=2012 |publisher=Elsevier |isbn=978-0323081320 |page=432 |access-date=5. 8. 2015}}</ref> * [[infekcija urinarnog trakta]]<ref>{{Cite book |last1=Drake |first1=William M. |url=https://books.google.com/books?id=fExzRaEuPC8C&q=urinary+tract+infection+causes+polyuria&pg=PA378 |title=Hutchison's clinical methods : an integrated approach to clinical practice |last2=Hutchison |first2=Robert |date=2012 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-7020-4091-7 |edition=23rd |location=Edinburgh |page=378 |access-date=5. 8. 2015}}</ref> * [[bubrežna tubulska acidoza]]<ref>{{Cite book |last=Lee |first=Mary |url=https://books.google.com/books?id=5WW1AAAAQBAJ&q=renal+tubular+acidosis+causes+polyuria&pg=PT572 |title=Basic skills in interpreting laboratory data |date=2013 |publisher=American Society of Health-System Pharmacists |isbn=978-1-58528-343-9 |edition=5th |location=Bethesda, Md. |page=132 |access-date=5. 8. 2015}}</ref> * [[Fanconijev sindrom]]<ref>{{Cite book |last=Weissman |first=Barbara N. |url=https://books.google.com/books?id=N94omKNvnVQC&q=Fanconi+syndrome+causes+polyuria&pg=PA679 |title=Imaging of arthritis and metabolic bone disease |date=2009 |publisher=Mosby/Elsevier |isbn=978-0-323-04177-5 |location=Philadelphia, PA |page=679 |access-date=5. 8. 2015}}</ref> * [[nefronoftiza]] (genetička)<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=saPIAwAAQBAJ&q=nephronophthisis+causes+polyuria&pg=PA761 |title=Radiology illustrated : pediatric radiology |date=2013 |publisher=Springer |isbn=978-3-642-35572-1 |edition=1., 2013 |location=[S.l.] |page=761 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> ;[[Hormon]]ski * [[hipokalemija]]<ref>{{Cite book |last=Chihan |first=Nina |url=https://books.google.com/books?id=PcARTQwHLpIC&q=psychogenic+polydipsia+causes+polyuria&pg=PA481 |title=Nursing Interpreting Signs and Symptoms |date=2007 |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |isbn=9781582556680 |page=481 |access-date=5. 8. 2015}}</ref> * [[diabetes mellitus]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=OdjaAAAAQBAJ&q=chronic+renal+failure+causes+polyuria&pg=PA411 |title=Clinical chemistry: a laboratory perspective |date=2007 |publisher=F.A. Davis Co |isbn=978-0-8036-1498-7 |editor-last=Arneson |editor-first=Wendy |location=Philadelphia |page=411 |oclc=ocm76901872 |access-date=5. 8. 2015 |editor-last2=Brickell |editor-first2=Jean}}</ref> *upotreba [[korticosteroid]]a<ref>{{Cite book |last=Soni |first=Andrew Bersten, Neil |url=https://books.google.com/books?id=xXyzAQAAQBAJ&q=corticosteroid+causes+polyuria&pg=PA643 |title=Oh's Intensive Care Manual |date=2013 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-7020-4762-6 |edition=7. |location=London |page=643 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * [[feokromocitom]]<ref>{{Cite web |title=Pediatric Pheochromocytoma Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/988683-clinical |access-date=6. 8. 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * [[hiperparatiroidizam]]<ref>{{Cite book |last=Ghosh |first=Srinanda |url=https://books.google.com/books?id=7fFV0QcLLCoC&q=hyperparathyroidism+causes+polyuria&pg=PA150 |title=MCQ's in medical surgical nursing : (with explanatory answers) |date=2007 |publisher=Jaypee Bros. Medical Publishers (P) Ltd. |isbn=978-81-8448-104-4 |edition=1st |location=New Delhi, India |page=150 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * [[diabetes insipidus]]<ref>{{Cite book |last1=Singh |first1=Ajay K. |url=https://books.google.com/books?id=21bCBwAAQBAJ&q=acromegaly+causes+polyuria&pg=PA551 |title=The Brigham intensive review of internal medicine |last2=Loscalzo |first2=Joseph |date=2014 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-935828-1 |edition=Second |page=551 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * [[hiperkalcemija]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=md-tBwAAQBAJ&q=hypercalcaemia+causes+polyuria&pg=PA312 |title=Acute medicine 201415 |date=2014 |publisher=Scion |isbn=978-1-907904-25-7 |location=[S.l.] |page=312 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * [[hipertireoza]]<ref>{{Cite journal |last=Mariani |first=Laura |date=2007 |title=The Renal Manifestations of Thyroid Disease |url=http://jasn.asnjournals.org/content/23/1/22.full |journal=Journal of the American Society of Nephrology |volume=23 |issue=1 |pages=22–26 |doi=10.1681/ASN.2010070766 |pmid=22021708 |access-date=6. 8. 2015 |doi-access=free}}</ref> * [[hipopituitarizam]]<ref>{{Cite web |title=Panhypopituitarism Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/923789-clinical |access-date=6. 8. 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * [[Cronnova bolest]]<ref>{{Cite book |last=Kost |first=Michael |url=https://books.google.com/books?id=QMavPTjZwEkC&q=conn%27s+disease+causes+polyuria&pg=PA43 |title=Moderate sedation/analgesia : core competencies for practice |date=2004 |publisher=Saunders |isbn=978-0-7216-0324-7 |edition=2nd |location=St. Louis, Missouri. |page=43 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * [[hiperglikemija]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=v7pbSFfMHCoC&q=hyperglycemia+causes+polyuria&pg=PA270 |title=The 5-minute pediatric consult |date=2012 |publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-1656-4 |editor-last=Schwartz |editor-first=M. William Schwartz |edition=6th |location=Philadelphia |page=270 |access-date=6. 8. 2015 |display-editors=etal}}</ref> ;[[krvotok|Cirkulacija]] * [[kongestivna srčana insuficijencija]]<ref>{{Cite book |last=Abrams |first=Paul |url=https://books.google.com/books?id=vp20IgaT6ZYC&q=congestive+heart++failure++healing+period+causes+polyuria&pg=PA120 |title=Urodynamics |date=2006 |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-924-1 |edition=3. |location=London |page=120 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * kardiorespiratorna bolest <ref>{{Cite book |last=Leslie |first=Shern L. Chew, David |url=https://books.google.com/books?id=8BZVADcIwoYC&q=hypogonadism+causes+polyuria&pg=PA21 |title=Clinical endocrinology and diabetes |date=2006 |publisher=Churchill Livingstone/Elsevier |isbn=978-0443073038 |location=Edinburgh |page=21}}</ref> * [[sindrom posturalne ortostatske tahikardije]] (POTS)<ref>{{Cite book |last=Pavord |first=Sherif Gonem; foreword by Ian |url=https://books.google.com/books?id=XgfO4jvuLCYC&q=postural+orthostatic+tachycardia+syndrome++causes+polyuria&pg=PA44 |title=Diagnosis in acute medicine |date=2010 |publisher=Radcliffe Pub. |isbn=978-184619-433-7 |location=Oxford |page=44 |access-date=6. 8. 2015}}</ref>{{fv|date=juli 2025}} '''[[Nerv]]ni''' * [[sindrom gubitka soli u mozgu]]<ref>{{Cite book |last1=Wheeler |first1=D.S. |url=https://books.google.com/books?id=oHciBAAAQBAJ&q=cerebral+salt-wasting+syndrome+causes+polyuria&pg=PA635 |title=Pediatric critical care medicine: respiratory, cardiovascular and central nervous systems |last2=Wong |first2=H.R. |last3=Shanley |first3=T.P. |date=2014 |publisher=Springer |isbn=978-1-4471-6355-8 |edition=2nd |location=New York |page=635 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * nervno oštećenje <ref>{{Cite book |last=Parker |first=Rolland S. |url=https://books.google.com/books?id=nWLLBQAAQBAJ&q=head+trauma+causes+polyuria&pg=PA322 |title=Concussive brain trauma neurobehavioral impairment and maladaptation |date=2012 |publisher=CRC Press |isbn=978-1-4200-0798-5 |edition=Second |location=Boca Raton, FL |page=322 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * [[migrena]]<ref>{{Cite web |title=Migraine Headache Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/1142556-clinical |access-date=6. 8. 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> '''Ostalo''' * visoke doze [[riboflavin]]a (vitamin B ₂)<ref>{{Cite book |last=McKee |first=Mitchell Bebel Stargrove, Jonathan Treasure, Dwight L. |url=https://books.google.com/books?id=49kLK--eumEC&q=high+doses+of+riboflavin+causes+polyuria&pg=PA267 |title=Herb, nutrient, and drug interactions : clinical implications and therapeutic strategies |date=2008 |publisher=Mosby/Elsevier |isbn=978-0-323-02964-3 |location=St. Louis, Mo. |page=267 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * visoke doze [[vitamin D|vitamina D]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wSTISCdSIosC&q=high+dose+ascorbic+acid++causes+polyuria&pg=PA205 |title=Nutrition in pediatrics: basic science and clinical applications |date=1997 |publisher=B.C. Decker |isbn=978-1-55009-026-0 |editor-last=Walker |editor-first=W. Allan |edition=2nd |location=Hamilton, Ont |page=205 |access-date=6. 8. 2015 |editor-last2=Watkins |editor-first2=John B.}}</ref> * [[visinska diureza]]<ref>{{Cite book |last1=Schwartz |first1=R.B. |url=https://books.google.com/books?id=-erLJS_tHcAC&q=altitude+diuresis++causes+polyuria&pg=PA75 |title=Tactical emergency medicine |last2=Schwartz |first2=R.B. |last3=McManus |first3=J.G. |last4=Swienton |first4=R.E. |date=2008 |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-7332-4 |location=Philadelphia |page=75 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * [[nuspojava]] uzimanja [[litij]]a<ref>{{Cite book |last=Vyas |first=JN |url=https://books.google.com/books?id=9-Dtdb_n3NQC&q=side+effect+of+lithium+causes+polyuria&pg=PA761 |title=Textbook of Postgraduate Psychiatry (2 Vols.) |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishing |isbn=978-81-7179-648-9 |page=761 |access-date=6. 8. 2015}}</ref> * [[hemohromatoza]]<ref>{{Cite web |title=Hemochromatosis Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/177216-clinical |access-date=6. 8. 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * ohratoksikoza<ref>{{Cite journal |last1=J. W. Bennett |last2=M. Klich |date=2003 |title=Mycotoxins |journal=Clin Microbiol Rev |volume=16 |issue=3 |pages=497–516 |doi=10.1128/CMR.16.3.497-516.2003 |pmc=164220 |pmid=12857779}}</ref> }} ==Mehanizam== Poliurija, u osmotskim slučajevima, povećava količinu protoka u distalnom [[nefron]]u, gdje su brzine protoka i niske. Značajno povećanje pritiska koje se javlja u distalnom nefronu odvija se posebno u korteksnim [[sabirni kanal|sabirnim kanalićima]]. Jedna studija iz 2008. godine postavila je hipotezu da hiperglikemijska i osmotska poliurija imaju ulogu u konačnici u dijabetesnoj nefropatiji.<ref>{{Cite journal |last1=Wang |first1=Shinong |last2=Mitu |first2=Grace M. |last3=Hirschberg |first3=Raimund |date=1. 7. 2008 |title=Osmotic polyuria: an overlooked mechanism in diabetic nephropathy |journal=Nephrology Dialysis Transplantation |volume=23 |issue=7 |pages=2167–2172 |doi=10.1093/ndt/gfn115 |issn=0931-0509 |pmid=18456680 |doi-access=free}}</ref> ==Dijagnoza== Među mogućim testovima za dijagnosticiranje poliurije su:<ref name="pat">{{Cite web |title=Polyuria. Medical Professional reference for Polyuria. {{!}} Patient |url=http://patient.info/doctor/polyuria |access-date=8. 11. 2015 |website=Patient |language=en-GB}}</ref> {{col-list|colwidth=30em| * [[Analiza urina]] * FBC * [[Krv]] analiza * [[Test funkcije hipofize]] }} ==Liječenje== U zavisnosti od uzroka poliurije, treba pružiti adekvatan tretman. Prema [[Nacionalnom institutu za zdravlje i izvrsnost u njezi|NICE]], desmopresin se može razmotriti za noćnu poliuriju, koja može biti uzrokovana [[dijabetes melitus]]om,<ref name="uro">{{Cite book |last1=Merseburger |first1=Axel S. |url=https://books.google.com/books?id=2UMBBQAAQBAJ&q=diabetes%2520mellitus%2520causes%2520nocturnal%2520polyuria&pg=PA29 |title=Urology at a Glance |last2=Kuczyk |first2=Markus A. |last3=Moul |first3=Judd W. |date=21. 10. 2014 |publisher=Springer |isbn=9783642548598}}</ref> ako drugi medicinski tretmani nisu uspjeli. Preporuka nije imala studije koje su ispunjavale kriterije za razmatranje.<ref>{{Cite web |title=Nocturia and nocturnal polyuria in men with lower urinary tract symptoms: oral desmopressin {{!}} key-points-from-the-evidence {{!}} Advice {{!}} NICE |url=http://www.nice.org.uk/advice/esuom10/chapter/Key-points-from-the-evidence |access-date=3. 8. 2015 |website=www.nice.org.uk |date=9. 4. 2013 }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Oligurija]] * [[Dijabetes insipidus]] * [[Dijabetes melitus]] * [[Polidipsija]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dodatni izvori== * {{Cite journal |last1=Movig |first1=K. L. L. |last2=Baumgarten |first2=R. |last3=Leufkens |first3=H. G. M. |last4=Laarhoven |first4=J. H. M. Van |last5=Egberts |first5=A. C. G. |date=1. 4. 2003 |title=Risk factors for the development of lithium-induced polyuria |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=182 |issue=4 |pages=319–323 |doi=10.1192/bjp.182.4.319 |issn=0007-1250 |pmid=12668407 |doi-access=free}} * {{Cite book |last1=Kreder |first1=Karl |url=https://books.google.com/books?id=rbjibqsVYCQC&q=polyuria%2520treatment&pg=PA56 |title=The Overactive Bladder: Evaluation and Management |last2=Dmochowski |first2=Roger |date=10. 7. 2007 |publisher=CRC Press |isbn=9780203931622}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | Ime = Poliurija| Specijalnost = [[Endokrinologija]], [[nefrologija]]| ICD10 = {{ICD10|R|35||r|30}}| ICD9 = {{ICD9|788.42}}| MeshID = D011141| MedlinePlus = 003146 }} {{Scholia|topic}} {{Simptomi i znaci urinarnog sistema}} {{Authority control}} | [[Kategorija:Simptomi]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Nefrologija]] [[Kategorija:Zdravlje]] ft1ahkue2cskpc7483a69gnykjj6a65 0 534831 3894533 3848286 2026-06-06T10:10:26Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]] i [[Vojlovica (rijeka)|Vojlovica]] | izvor_koordinate = {{Coord|45.72896|17.93576|format=dms|region:HR-10_type:river|display=inline}} | ušće = kod [[Petrijevci|Petrijevaca]] | ušće_koordinate = {{Coord|45.6011|18.5893|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Valpovo]] | etimologija = | dužina = 91 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 936 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Karašica''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pritoka [[Drava|Drave]], čija je dužina, zajedno s pritokom [[Vučica (rijeka)|Vučicom]], 150&nbsp;km, a sliv pokriva 2.347&nbsp;km².<ref>{{cite web | url = http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | language = Croatian | title = Karakteristike značajnijih vodotoka | work = Vodnogospodarska osnova Hrvatske - Strategija upravljanja vodama | date = | publisher = [[Hrvatski sabor]] | access-date = 18. 12. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029185719/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | archive-date = 29. 10. 2013 | url-status = dead }}</ref> Karašica i Vučica izviru u planini [[Papuk (planina)|Papuk]] i teku prema sjeveroistoku u ravnicu, gdje meandriraju u smjeru istoka. Vučica se ulijeva u Karašicu između [[Valpovo|Valpova]] i [[Ladimirevci|Ladimirevaca]], a rijeka se ulijeva u Dravu sjeverno od [[Josipovac|Josipovca]]. Dužina Karašice je pitanje koje geografi analiziraju zbog njene dvosmislenosti. Toponim Karašica se koristi za riječni tok nakon ušća donje Voćinske rijeke i donje Branjinske rijeke, u blizini Crnca, koji je također modificiran obližnjim kanalom Voćin-Drava. Međutim, koristeći prirodni riječni tok, cijela Voćinska rijeka i njen izvor Jovanović dio su Karašice, što produžava dužinu za dodatnih 54,4&nbsp;km, što ukupno iznosi 148,2&nbsp;km. Zbog toga bi ova rijeka dobila titulu najduže rijeke koja se nalazi isključivo u Hrvatskoj.<ref>{{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/406431 | title = Dužine tekućica u Hrvatskoj određene na temelju topografske karte mjerila 1 : 25 000 | journal = Hrvatski geogradski glasnik | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Drave]] i9xxlugds29m57zq4i4nkxe8kwh8029 0 534838 3894532 3875928 2026-06-06T10:10:24Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894532 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Krapina | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Ivanščica]] | izvor_koordinate = {{coord|46|7|9.8|N|16|12|19.8|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = kod [[Zaprešić]]a | ušće_koordinate = {{coord|45|49|40.8|N|15|49|23.5|E}} | progresija = [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Budinščina]], [[Konjščina]], [[Zlatar Bistrica]], [[Bedekovčina]], [[Zabok]], [[Zaprešić]] | etimologija = | dužina = 66,9 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.237<ref name="Sava_13"/> | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Krapina''' je hrvatska [[rijeka]] koja teče kroz [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorsku]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačku županiju]]. Pritoka je [[Sava|Save]]. Ušće rijeke Krapine u rijeku Savu nalazi se u blizini [[Zaprešić]]a. Dužina Krapine je 66,9&nbsp;km, a njen sliv pokriva površinu od 1.237&nbsp;km².<ref name="Sava_13">{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava River Basin Analysis Report|date=septembar 2009|website=savacommission.org|access-date=21. 5. 2026|archive-date=17. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100717153813/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Krapina |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/krapina-rijeka |access-date=26. 8. 2022 |website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Hidrološki parametri Krapine redovno se prate u Hrvatskoj u [[Zlatar Bistrica|Zlatar Bistrici]], Bračku i Kupljenovu.<ref>{{Cite web |title=Hrvatske vode - Vodostaji |url=http://vodostaji.voda.hr/ |access-date=26. 8. 2022 |website=vodostaji.voda.hr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Save]] hkdswec9ghzsztcpcwyunuucyxz9k79 0 534841 3894531 3848302 2026-06-06T10:10:22Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Krapinica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Đurmanec]]a | izvor_koordinate = {{coord|46|11|43.79|N|15|50|27.47|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = u [[Krapina|Krapinu]], kod [[Pavlovec Zabočki|Pavlovca Zabočkog]] | ušće_koordinate = {{coord|46|0|43.38|N|15|53|9.72|E}} | progresija = [[Krapina]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Krapina]], [[Zabok]] | etimologija = | dužina = 25,8 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 136 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Krapinica''' je hrvatska [[rijeka]]<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3197365/krapinica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=21. 5. 2026}}</ref> u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]], desna pritoka [[Krapina (rijeka)|Krapine]]. Nastaje spajanjem potoka Maceljčica i Putkovec u blizini Đurmanca. Duga je 25,79&nbsp;km.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mapy.cz/zakladni?mereni-vzdalenosti&x=15.8497940&y=46.0956968&z=11&sid=6001704359908c692c6bd5dd |title=Mapy.cz |work=Mapy.cz |accessdate=15. 1. 2021}}</ref> Protječe kroz [[Krapina|Krapinu]] i [[Zabok]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Đurmanec]], [[Ravninsko]], [[Podgora Krapinska]], [[Strahinje]], [[Doliće (Krapina)|Doliće]], [[Krapina]], [[Mihaljekov Jarek]], [[Bobovje]], [[Polje Krapinsko]], [[Velika Ves]], [[Lepajci]], [[Gornja Pačetina]], [[Galovec Začretski]], [[Završje Začretsko]], [[Dukovec]], [[Švaljkovec]], [[Sveti Križ Začretje]], [[Ciglenica Zagorska]], [[Pustodol Začretski]], [[Mirkovec]], [[Zleć]], [[Štrucljevo]], [[Brezova (Sveti Križ Začretje)|Brezova]], [[Grabrovec (Zabok)|Grabrovec]], [[Grdenci]], [[Zabok]], [[Hum Zabočki]], [[Lug Zabočki]] i [[Pavlovec Zabočki]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Krapine]] 2i5horcvfjajannj1o3wmgbq92j4k0g 0 534846 3894530 3848711 2026-06-06T10:10:19Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894530 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} '''Primijenjena psihologija''' predstavlja područje [[psihologija|psihologije]] koje koristi metode, teorije i naučna saznanja psihološke nauke radi rješavanja praktičnih problema povezanih s ljudskim i životinjskim ponašanjem, iskustvom i mentalnim procesima. Njena primjena prisutna je u različitim oblastima društvenog i profesionalnog života, uključujući [[obrazovanje]], [[zdravstvo]], [[pravo]], [[menadžment|poslovanje]], [[industrija|industriju]], [[Ergonomija|ergonomiju]], [[dizajn |dizajn proizvoda]] i [[Mentalno zdravlje|zaštitu mentalnog zdravlja]]. Primijenjena psihologija smatra se jednim od dva velika makro-područja unutar psihologije i obuhvata širok spektar posebnih [[Spisak grana psihologije|grana i disciplina]]. U naučnoj klasifikaciji psihologija se najčešće dijeli na [[Osnovna psihologija|teorijsku (osnovnu)]] i primijenjenu (aplikativnu) psihologiju.<ref name="Schultz_Schultz_2016_Applied">{{cite book |last1=Schultz |first1=Duane P. |last2=Schultz |first2=Sydney Ellen |year=2016 |title=A History of Modern Psychology |publisher=Cengage Learning |location=Boston, Massachusetts |chapter=Applied Psychology: Legacy of Functionalism |url=https://archive.org/details/historyofmodernp0000schu_r8w5 |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dok je cilj [[Osnovna psihologije|teorijske psihologije]] stjecanje novih saznanja i razumijevanje osnovnih zakonitosti ljudskog uma i ponašanja, primijenjena psihologija koristi ta saznanja radi rješavanja konkretnih problema u različitim područjima ljudskog života.<ref name="Anastasi_1979_Fields">{{cite book |last=Anastasi |first=Anne |year=1979 |title=Fields of Applied Psychology |edition=2. |publisher=McGraw-Hill |location=New York |url=https://archive.org/details/fieldsofappliedp0000anas_e1t5 |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj primijenjene psihologije doprinio je nastanku brojnih specijaliziranih disciplina koje psihološka saznanja primjenjuju u konkretnim profesionalnim i društvenim kontekstima. Među njima su [[pedagoška psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[industrijska i organizacijska psihologija]], [[inženjerska psihologija]], [[psihologija zdravlja na radu]], [[pravna psihologija]], [[školska psihologija]], [[sportska psihologija]], psihologija zajednice, [[neuropsihologija]], [[medicinska psihologija]], [[klinička psihologija]], [[evolucijska psihologija]], [[ergonomija]], [[forenzička psihologija]], [[policijska psihologija]] i [[saobraćajna psihologija]]. Pored ovih disciplina, i brojna druga područja psihologije razvila su svoje primijenjene oblike, poput primijenjene [[socijalna psihologija|socijalne psihologije]] i primijenjene [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. Granice između pojedinih oblasti [[Osnovna psihologija|teorijske]] i primijenjene psihologije često nisu strogo određene, jer se teorije, metode i istraživački pristupi međusobno prepliću. Tako psiholozi koji se bave [[Ergonomija|ergonomijom]] često koriste teorijske modele [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] prilikom proučavanja interakcije između čovjeka, tehnologije i radnog okruženja. Slično tome, primijenjena psihologija ima značajnu ulogu u tretmanu poremećaja ponašanja, pri čemu se koriste različiti eksperimentalni i terapijski pristupi razvijeni unutar više psiholoških disciplina. == Historija == [[Datoteka:Photo_of_Hugo_Münsterberg.jpg|mini|desno|300px|Hugo Münsterberg]] Za jednog od osnivača primijenjene psihologije smatra se [[Hugo Münsterberg]], njemačko-američki psiholog koji je imao značajnu ulogu u povezivanju [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologij]]e s njenom praktičnom primjenom. Studirao je na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]], gdje je pod mentorstvom [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] stekao doktorat iz psihologije, dok je diplomu medicine stekao na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]]. Tokom ranog profesionalnog rada osnovao je drugu psihološku laboratoriju u [[Njemačka|Njemačkoj]], čime se svrstao među pionire [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] u [[Evropa|Evropi]].<ref name="Moskowitz_1977">{{cite journal |last=Moskowitz |first=Merle J. |date=oktobar 1977 |title=Hugo Münsterberg: A study in the history of applied psychology |journal=American Psychologist |volume=32 |issue=10 |pages=824–842 |doi=10.1037/0003-066X.32.10.824 |url=https://silo.tips/downloadFile/hugo-miinsterberg-a-study-in-the-history-of-applied-psychology |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na poziv [[William James|Williama Jamesa]] 1892. dolazi na [[Univerzitet Harvard]], gdje preuzima rukovođenje laboratorijom za eksperimentalnu psihologiju. Iako se 1895. nakratko vratio u Njemačku, već 1897. ponovo dolazi na Harvard kao redovni profesor, gdje je ostao do kraja svoje akademske karijere. Godine 1898. izabran je za predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA).<ref name="Moskowitz_1977" /> Početkom 20. vijeka Münsterberg je objavio niz radova o psihologiji svjedočenja, priznanja i sudskih postupaka, koji su kasnije objedinjeni u knjizi ''On the Witness Stand''.<ref name="Munsterberg_1915_Witness">{{cite book |last=Münsterberg |first=Hugo |year=1915 |title=On the Witness Stand |publisher=Doubleday, Page & Company |location=New York |url=https://archive.org/details/onwitnessstand0000hugo |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njegovi radovi doprinijeli su razvoju [[Forenzička psihologija|forenzičke]] i [[Pravna psihologija|pravne psihologije]], ali i širem prihvatanju primjene psihologije u društvenim institucijama. Godine 1908. pri Harvardskom psihološkom laboratoriju osnovan je Odjel za primijenjenu psihologiju, čime je ovo područje dobilo i formalno akademsko mjesto. Tokom prvih decenija 20. vijeka primijenjena psihologija proširila se na različite oblasti, uključujući obrazovanje, industriju, poslovanje i zdravstvo. Dodatni razvoj uslijedio je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su psiholozi u Sjedinjenim Američkim Državama angažovani u vojnim i državnim institucijama na poslovima procjene sposobnosti, jačanja morala vojske, [[Propaganda|propagande]] i selekcije kadrova. Nakon rata psiholozi su sve više djelovali izvan akademskih ustanova, posebno u zdravstvu, industriji, obrazovanju i javnoj upravi.<ref name="Anastasi_1979_Fields" /> Daljnjoj institucionalizaciji ove oblasti doprinijelo je osnivanje [[Međunarodno udruženje za primijenjenu psihologiju|Međunarodnog udruženja za primijenjenu psihologiju]] (IAAP) 1920, prvog međunarodnog naučnog udruženja u području psihologije. Tokom druge polovine 20. vijeka broj studenata i stručnjaka iz oblasti psihologije značajno je porastao, što je doprinijelo razvoju brojnih specijaliziranih grana primijenjene psihologije i njenoj sve široj primjeni u savremenom društvu.<ref name="Donaldson_Berger_2006">{{cite book |last1=Donaldson |first1=Stewart I. |last2=Berger |first2=Dale E. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=The Rise and Promise of Applied Psychology in the 21st Century |url=https://www.researchgate.net/publication/270219108_Donaldson_SI_Berger_DE_2006_The_rise_and_promise_of_applied_psychology_in_the_21st_century_In_SI_Donaldson_DE_Berger_K_Pezdek_Eds_Applied_psychology_New_frontiers_and_rewarding_careers_Mahwah_NJ_Erlba |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> S rastom značaja primijenjene psihologije profesionalna psihološka udruženja počela su organizovati brojne skupove, projekte i inicijative usmjerene na promovisanje društvene uloge psihološke nauke. Tako je 1990. [[Američko psihološko udruženje]] (tadašnje Američko psihološko društvo) organizovalo skup pod nazivom ''Behavioral Science Summit'', nakon kojeg je pokrenuta inicijativa ''Human Capital Initiative''. Inicijativa je bila usmjerena na pitanja obrazovanja, produktivnosti na radnom mjestu, zloupotrebe droga, nasilja i zdravlja zajednice. Početkom 21. vijeka [[Američko psihološko udruženje]] proglasilo je period od 2000. do 2010. ″Decenijom ponašanja″ ({{en|Decade of Behavior}}), s ciljem isticanja značaja psiholoških i bihevioralnih nauka u razumijevanju i rješavanju savremenih društvenih problema.<ref name="Donaldson_Berger_2006" /> Savremena primijenjena psihologija zasniva se na stavu da se psihološke metode i naučna saznanja mogu primijeniti na gotovo sve aspekte ljudskog života i društva, uključujući obrazovanje, zdravstvo, rad, međuljudske odnose, sigurnost i razvoj zajednice.<ref name="Zimbardo_2006_Difference">{{cite book |last=Zimbardo |first=Philip G. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=Does Psychology Make a Significant Difference in Our Lives? |url=https://www.zimbardo.com/downloads/2004%20Psychology%20makes%20a%20significant%20difference.pdf |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Primjena == Primijenjena psihologija ima široku primjenu u različitim oblastima društvenog i profesionalnog života i se često pojavljuje kao poddisciplina unutar drugih grana psihologije. Njena svrha jeste primjena naučnih saznanja, teorija i metoda psihologije u razumijevanju, predviđanju i oblikovanju ljudskog ponašanja u konkretnim životnim i radnim okolnostima.<ref name="Steffgen_Michaux_2006">{{cite journal |last1=Steffgen |first1=Georges |last2=Michaux |first2=Gilles |date=2006 |title=Psychology in Luxembourg: Developments in Academic and Applied |journal=European Psychologist |volume=11 |issue=2 |pages=149–152 |doi=10.1027/1016-9040.11.2.149 |url=https://www.researchgate.net/publication/237043981_Psychology_in_Luxembourg |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova oblast posebno je zastupljena u obrazovanju, industriji, zdravstvu, organizacijskom upravljanju, savjetodavnom radu i kliničkoj praksi. Psihološka saznanja koriste se za unapređenje procesa [[Učenje|učenja]] i poučavanja, procjenu radne sposobnosti, profesionalnu selekciju, povećanje radne efikasnost, pružanje psihološke pomoći i podrške [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Stručnjaci iz oblasti primijenjene psihologije zbog toga djeluju u različitim profesionalnim ulogama, uključujući nastavu, istraživanje, savjetovanje, kliničku praksu i rad u organizacijskom okruženju.<ref name="Simmons_College_Psychology">{{cite web |author=Simmons College of Kentucky |title=General Psychology Vs Applied Psychology |url=https://simmonscollegeky.edu/general-psychology-vs-applied-psychology/ |website=Simmonscollegeky.edu |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> Savremena literatura iz oblasti primijenjene psihologije opisuje veliki broj specijaliziranih poddisciplina i područja praktične primjene psiholoških saznanja u različitim aspektima društvenog i profesionalnog života. U stručnim enciklopedijama i naučnim publikacijama detaljno su predstavljeni postupci, metode i profesionalne prakse karakteristične za pojedine oblasti primijenjene psihologije.<ref name="Spielberger_2004_Encyclopedia">{{cite book |editor-last=Spielberger |editor-first=Charles D. |year=2004 |title=Encyclopedia of Applied Psychology |volume=1 |publisher=Elsevier Academic Press |location=San Diego, California |isbn=978-1-84972-341-1 |oclc=941857385 |url=https://www.nu.edu.ye/wp-content/uploads/2014/05/Encyclopedia-of-Applied-Psychology-ed-SPIELBERGER-Vol-1-of-3-A-H-Elsevier-2004.pdf |access-date=21. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Društvene promjene == Psihološka saznanja i metode primjenjuju se i u području društvenih promjena, posebno u nastojanjima da se utječe na ponašanja i stavove pojedinaca i društvenih grupa u vezi sa savremenim društvenim problemima. U tom kontekstu psiholozi učestvuju u razvoju strategija usmjerenih na promovisanje [[održivi razvoj|održivog razvoja]] i podsticanje ekološki odgovornog ponašanja.<ref name="Oskamp_Schultz_2006_Using">{{cite book |last1=Oskamp |first1=Stuart |last2=Schultz |first2=P. Wesley |year=2006 |chapter=Using Psychological Science to Achieve Ecological Sustainability |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-203-83760-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/281654873_Using_psychological_science_to_achieve_ecological_sustainability |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> U svrhu [[Modifikacija ponašanja|promjene ponašanja]] koriste se različiti pristupi, uključujući edukaciju, širenje informacija, organizovanje [[Društveni marketing|društvenih kampanja]] i društvenih pokreta, kao i mjere javnih politika poput zakonskih regulativa i ekonomskih podsticaja. Posebnu ulogu u tome imaju metode socijalnog marketinga, koje nastoje primijeniti psihološka saznanja radi podsticanja društveno poželjnih oblika ponašanja. Primijenjena psihologija koristi se i u međunarodnim programima usmjerenim na javno zdravlje i planiranje porodice. Jedan od poznatih primjera odnosi se na korištenje televizijskih programa i medijskih sadržaja za prenošenje edukativnih poruka o planiranju porodice, obrazovanju žena i zdravstvenoj zaštiti. Takvi programi kombinovali su elemente zabave sa informativnim sadržajima kako bi utjecali na stavove i ponašanja gledaoca.<ref name="Zimbardo_2006_Difference" /> Slični modeli komunikacije kasnije su korišteni i u drugim državama kroz međunarodne projekte koji su povezivali psihološka istraživanja, [[medij]]e i društvene kampanje radi unapređenja obrazovanja, [[Zdravstvena zaštita|zdravstvene zaštite]] i društvenog razvoja.<ref name="Bandura_2006_Going">{{cite book |last=Bandura |first=Albert |year=2006 |chapter=Going Global With Social Cognitive Theory: From Prospect to Paydirt |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-203-83760-3 |url=https://files.givewell.org/files/DWDA%202009/PMC/PMC.Claremont%20%20%20Going%20Global%20With%20Social%20Cognitive%20Theory%20-%20From%20Prospect%20to%20Paydirt.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Ekološka psihologija == {{Glavni|Ekološka psihologija}} [[Ekološka psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja proučava odnos između ljudi i njihovog fizičkog i socijalnog okruženja. Predmet njenog interesovanja su različiti tipovi okruženja, uključujući stambene, radne, obrazovne i prirodne sredine. Iako su ovi konteksti veoma raznoliki, istraživanja u ekološkoj psihologiji ukazuju na postojanje niza zajedničkih tema koje se javljaju u svim vrstama okruženja. Posebna pažnja posvećuje se utjecaju fizičkih faktora okoline na ljudsko ponašanje i doživljaj prostora, među kojima se najčešće proučavaju buka, [[temperatura]], gustina naseljenosti i različiti stresori iz okoline.<ref name="Anderson_1989_Temperature">{{cite journal |last=Anderson |first=Craig A. |date=juli 1989 |title=Temperature and aggression: Ubiquitous effects of heat on occurrence of human violence |journal=Psychological Bulletin |volume=106 |issue=1 |pages=74–96 |doi=10.1037/0033-2909.106.1.74 |pmid=2667010 |url=https://www.researchgate.net/publication/20489242_Temperature_and_Aggression_Ubiquitous_Effects_of_Heat_on_Occurrence_of_Human_Violence |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ravizza_2006_Awareness">{{cite book |last=Ravizza |first=Ken |year=2006 |chapter=Increasing awareness for sport performance |editor-last=Williams |editor-first=Jean M. |title=Applied Sport Psychology: Personal Growth to Peak Performance |publisher=McGraw-Hill |location=New York |pages=228–239 |url=https://www.sweetstudy.com/files/chapter10-pdf-9127039 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovi faktori mogu značajno utjecati na psihološko stanje, ponašanje i opću dobrobit pojedinca. U okviru analize okruženja, ekološka psihologija razmatra i ciljeve i potrebe korisnika određenog prostora, nastojeći utvrditi u kojoj mjeri okruženje podržava njegove funkcionalne zahtjeve. Na primjer, mirno i kontrolisano okruženje je neophodno za izvođenje ispita u učionici, dok u drugim kontekstima, poput poljoprivrednog ili prirodnog okruženja, takvi uslovi nisu nužni. Saznanja iz ekološke psihologije primjenjuju se u planiranju, oblikovanju i prilagođavanju prostora kako bi oni što bolje odgovarali svojoj namjeni i potrebama korisnika. Ova oblast se zasniva na teorijskim i empirijskim doprinosima više psiholoških disciplina, posebno kognitivne psihologije, psihologije percepcije, učenja i socijalne psihologije. == Ergonomija == {{Glavni|Ergonomija}} '''Ergonomija''' ili '''ljudski faktori''' predstavljaju interdisciplinarnu oblast koja proučava odnos između čovjeka, tehnologije i radnog okruženja. Ova disciplina istražuje na koji način kognitivni, psihički i fizički procesi utječu na interakciju osobe s alatima, mašinama, računarima i drugim sistemima iz svakodnevnog okruženja. Njena osnovna svrha jeste prilagođavanje tehnologije ljudskim sposobnostima i ograničenjima kako bi se povećali sigurnost, efikasnost i jednostavnost korištenja.<ref name="Salvendy_2012_Handbook">{{cite book|editor1-last=Salvendy|editor1-first=Gavriel|date=2012|title=Handbook of Human Factors and Ergonomics|edition=4th|publisher=John Wiley & Sons, Inc.|isbn=978-0-470-52838-9|url=https://ftp.idu.ac.id/wp-content/uploads/ebook/ip/BUKU%20ERGONOMI/BUKU%20INGGRIS/handbook-of-human-factors-and-ergonomics-fourth-edition-2012.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Za razliku od pojedinih grana psihologije koje prvenstveno nastoje objasniti ljudsko ponašanje, istraživanja u oblasti ljudskih faktora koriste saznanja iz psihologije za praktično oblikovanje [[Proizvod (ekonomija)|proizvod]]a i [[sistem]]a. Takav pristup polazi od pretpostavke da [[tehnologija]] treba biti usklađena s načinom na koji ljudi prirodno [[percepcija|opažaju]], razmišljaju i donose odluke, umjesto da se korisnici moraju prilagođavati složenim tehničkim rješenjima. Jedan od najznačajnijih dijelova iz oblasti ljudskih faktora jeste [[ergonomija]], koja se bavi prilagođavanjem radnog prostora i opreme fizičkim karakteristikama čovjeka. Ergonomija se primjenjuje u različitim oblastima, posebno u kancelarijskom radu, industriji i saobraćaju. Istraživanja obuhvataju dizajn radnih stolica, raspored kontrola i uređaja, oblik dugmadi i ručica, kao i organizaciju prostora u pilotskim kabinama ili upravljačkim centrima. Cilj ergonomskog dizajna jeste smanjenje umora, stresa i mogućnosti povreda, uz istovremeno povećanje udobnosti i radne efikasnosti. Pored ergonomije, važan dio ove discipline čini i [[inženjerska psihologija]], koja proučava interakciju između čovjeka i tehničkih sistema.<ref name="Roscoe_1997_Adolescence">{{cite book|last=Roscoe|first=Stanley N.|date=1997|title=The adolescence of engineering psychology|editor-last=Casey|editor-first=Steven M.|series=Human factors history monograph series|volume=1|publisher=Human Factors and Ergonomics Society|location=Santa Monica, CA|url=https://www.hfes.org/Portals/0/Documents/adolescence.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Posebna pažnja usmjerena je na način na koji korisnici primaju informacije, donose odluke i upravljaju različitim uređajima i procesima. Zbog toga se veliki broj istraživanja odnosi na računarske sisteme, kontrolne panele, softverske interfejse i druge oblike komunikacije između čovjeka i mašine. Nejasan ili složen dizajn može povećati vjerovatnoću ljudske greške, što u određenim oblastima, poput avijacije, medicine ili industrije, može imati ozbiljne posljedice.<ref name="Casey_2007_Phasers">{{cite book|last=Casey|first=Steven M.|date=2007|title=Set Phasers on Stun: And Other True Tales of Design, Technology, and Human Error|edition=2nd|publisher=Aegean Publishing Company|location=Santa Monica, CA|isbn=978-0-9636177-3-6|url=https://www.homeworkforyou.com/static_media/uploadedfiles/TECH%20105%20complete%20book-7.pdf|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Savremena istraživanja iz oblasti ljudskih faktora usmjerena su na razumijevanje ograničenja ljudske [[pažnja|pažnje]], [[Percepcija|percepcije]], [[Pamćenje|pamćenja]] i donošenja odluka, s ciljem razvoja sistema koji omogućavaju sigurniju, prirodniju i intuitivniju interakciju između čovjeka i tehnologije. == Forenzička, pravna, kriminalistička i policijska psihologija == {{Glavni|Forenzička psihologija|Pravna psihologija|Kriminalistička psihologija|Policijska psihologija}} [[Forenzička psihologija]] i [[pravna psihologija]] predstavljaju oblasti primijenjene psihologije koje se bave primjenom psiholoških metoda i principa u rješavanju pravnih pitanja i problema. Njihova primjena obuhvata procjenu psiholoških karakteristika pojedinaca, izradu stručnih mišljenja u sudskim postupcima te analizu psiholoških aspekata pravnih odluka i ponašanja u pravnom kontekstu. U forenzičkoj praksi naglasak je najčešće na kliničkoj procjeni pojedinca i odgovoru na specifična psihološko-pravna pitanja, koja ne moraju biti isključivo vezana za krivična djela. [[Forenzička psihologija]] bavi se neposrednom primjenom kliničkih psiholoških znanja i procjena na osobe koje učestvuju u pravnom postupku. U tom smislu, forenzički psiholozi obavljaju različite vrste vještačenja i procjena, uključujući procjenu uračunljivosti optuženog u vrijeme izvršenja krivičnog djela, procjenu procesne sposobnosti (sposobnosti za učešće u suđenju), procjenu rizika od ponavljanja krivičnih djela (recidivizma), kao i psihološke procjene u građanskim i porodičnim sporovima, poput predmeta starateljstva nad djecom.<ref name="Ackerman_Ackerman_1997_Custody">{{cite journal |last1=Ackerman |first1=M. J. |last2=Ackerman |first2=M. C. |year=1997 |title=Custody evaluation practices: A survey of experienced professionals (revisited) |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=28 |issue=2 |pages=137–145 |doi=10.1037/0735-7028.28.2.137 |url=https://psycnet.apa.org/record/1997-03377-007 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Jedno od značajnih područja forenzičke psihologije jeste procjena vjerodostojnosti svjedočenja i pouzdanosti pamćenja, pri čemu psiholozi mogu djelovati kao vještaci u sudskim postupcima. Njihova stručna mišljenja najčešće se odnose na tačnost svjedočenja, pouzdanost policijskih ispitivanja, kao i procjenu najboljeg interesa djeteta u predmetima starateljstva.<ref name="Weiner_Otto_2014_Handbook">{{cite book |last1=Weiner |first1=Irving B. |last2=Otto |first2=Randy K. |year=2014 |title=The Handbook of Forensic Psychology |edition=4. izd. |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken |isbn=978-1-118-34841-3 |url=https://www.ajustfuture.org/wp-content/uploads/2020/12/handbook_to_forensic_psychology.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> U tom okviru forenzički psiholozi se rijetko direktno uključuju u tok kriminalističkih istraga,<ref name="Huss_2001_Forensic">{{cite journal |last1=Huss |first1=M. T. |year=2001 |title=What is forensic psychology? It's not Silence of the Lambs! |journal=Eye on Psi Chi |volume=5 |issue=3 |pages=25–27 |doi=10.24839/1092-0803.Eye5.3.25 |url=https://www.psichi.org/page/053EyeSpring01cHuss |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> dok se neposredniji rad na istražnim aktivnostima češće povezuje s [[Kriminalistička psihologija|kriminalističkom psihologijom]] kao širim primijenjenim područjem. [[Pravna psihologija]] obuhvata šire područje primjene psiholoških principa u pravnom sistemu i uključuje teorijska i empirijska istraživanja odnosa između psiholoških procesa i pravnih normi. U praksi se često javlja izazov usklađivanja različitih epistemoloških pristupa, budući da psihologija svoje nalaze izražava kroz vjerovatnoće i nivoe pouzdanosti, dok pravni sistem zahtijeva binarne odluke poput krivice ili nevinosti.<ref name="Ogloff_Finkelman_1999_Overview">{{cite book |last1=Ogloff |first1=James R. P. |last2=Finkelman |first2=D. |year=1999 |chapter=Psychology and law: An overview |editor-last1=Roesch |editor-first1=Ronald |editor-last2=Hart |editor-first2=Stephen D. |editor-last3=Ogloff |editor-first3=James R. P. |title=Psychology and Law: The State of the Discipline |publisher=Kluwer Academic / Plenum Publishers |location=New York |pages=1–20 |url=https://www.gbv.de/dms/spk/sbb/toc/249755971.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Kriminalistička psihologija]] usmjerena je na psihološko razumijevanje kriminalnog ponašanja i češće je povezana s istragama, profiliranjem počinioca i analizom faktora koji doprinose kriminalitetu, čime se razlikuje od forenzičke psihologije koja je više usmjerena na sudske i evaluacijske procese. [[Policijska psihologija]] predstavlja posebnu oblast primijenjene psihologije koja se bavi primjenom psiholoških znanja u radu policijskih organizacija. Ona obuhvata savjetovanje policijskih službi, procjenu i selekciju kadrova, unapređenje psihološke spremnosti i otpornosti policijskih službenika, kao i učešće u obukama i profesionalnom razvoju u okviru policijskih struktura. U savremenom razvoju ovih disciplina prisutan je visok stepen međusobnog preklapanja, pri čemu se različite psihološke metode i pristupi koriste u zavisnosti od specifičnog konteksta pravnog, istražnog ili policijskog djelovanja. == Industrijska i organizacijska psihologija == {{Glavni|Industrijska i organizacijska psihologija}} '''Industrijska i organizacijska psihologija''' (I-O psihologija) grana je primijenjene psihologije koja proučava ljudsko ponašanje u radnom okruženju i primjenjuje psihološka saznanja u svrhu unapređenja rada, organizacije i profesionalnog života zaposlenika. Ova disciplina obuhvata širok spektar tema povezanih s radnim mjestom, uključujući zapošljavanje, [[Selekcija kadrova|selekciju kadrova]], [[obuka i profesionalni razvoj|obuku i profesionalni razvoj]], [[Procjena radnog učinka|procjenu radnog učinka]], [[zadovoljstvo poslom]], [[radna motivacija|radnu motivaciju]], [[ponašanje na poslu]], [[stres na poslu]], prevenciju nesreća na radu, [[sigurnost i zdravlje na radu]], [[menadžment|rukovođenje]], planiranje penzionisanja i nezaposlenost.<ref name="Anastasi_1979_Fields" /> U najširem smislu, [[industrijska i organizacijska psihologija]] predstavlja primjenu psiholoških principa i metoda u radnom okruženju. Jedna od važnih oblasti unutar ove discipline jeste [[analiza radnog mjesta]], koja podrazumijeva detaljno proučavanje zadataka, odgovornosti i sposobnosti potrebnih za obavljanje određenog posla. Takve analize koriste se pri zapošljavanju, procjeni radne uspješnosti i planiranju profesionalnog razvoja zaposlenika.<ref name="Anastasi_1979_Fields" /> Iako sam naziv upućuje na dvije odvojene oblasti — industrijsku i organizacijsku psihologiju — u praksi su one međusobno snažno povezane i teško ih je potpuno razdvojiti. Industrijska psihologija tradicionalno je više usmjerena na oblasti povezane s [[Upravljanje ljudskim resursima|upravljanjem ljudskim resursima]], kao što su [[selekcija kadrova]], [[profesionalna orijentacija]] i [[procjena radnog učinka]]. S druge strane, organizacijska psihologija više se bavi međuljudskim odnosima u organizaciji, komunikacijom, organizacijskom kulturom, timskim radom i stilovima rukovođenja. Međutim, u svakodnevnom radu ove oblasti se prepliću, jer se organizacijski odnosi i psihološke karakteristike zaposlenika neposredno odražavaju na uspješnost rada i funkcionisanje organizacije. Na primjer, prilikom oblikovanja zahtjeva za novo radno mjesto stručnjaci ne procjenjuju samo tehničke kvalifikacije kandidata, već i njihove komunikacijske vještine, sposobnost saradnje i prilagođavanja radnom okruženju. Zbog toga psiholozi u ovoj oblasti obično posjeduju znanja iz obje discipline, iako se mogu specijalizirati za određena područja rada. Među značajnim oblastima istraživanja nalaze se i rukovođenje, profesionalna obuka zaposlenika, organizacijska efikasnost i procjena radne uspješnosti. Srodnu oblast predstavlja i [[vojna psihologija]], koja uključuje istraživanja usmjerena na klasifikaciju, obuku i radnu uspješnost pripadnika [[Vojska|vojske]].<ref name="Pezdek_2006_Cognitive">{{cite book |last1=Pezdek |first1=Kathy |last2=Deffenbacher |first2=Kenneth A. |last3=Lam |first3=Shirley |last4=Hoffman |first4=Robert R. |year=2006 |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |editor1-last=Donaldson |editor1-first=Stewart I. |editor2-last=Berger |editor2-first=Dale E. |editor3-last=Pezdek |editor3-first=Kathy |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, New Jersey |chapter=Cognitive Psychology: Applications and Careers |url=https://www.researchgate.net/publication/224843638_Cognitive_Psychology_Applications_and_Careers |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Medicinska i klinička psihologija == {{Glavni|Medicinska psihologija|Klinička psihologija}} === Medicinska psihologija === {{Glavni|Medicinska psihologija}} [[Medicinska psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja se bavi primjenom psiholoških principa, teorija i naučnih saznanja u području [[Zdravlje|zdravlja]] i [[bolest]]i. Njena svrha jeste razumijevanje psiholoških faktora povezanih s nastankom, tokom i liječenjem somatskih (tjelesnih) bolesti i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], kao i unapređenje [[Mentalno zdravlje|psihičkog]] i fizičkog zdravlja pacijenata. Ova oblast povezuje psihološke i medicinske pristupe u proučavanju odnosa između tjelesnog zdravlja, [[emocija]], [[Mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]]. Prema definiciji [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA), medicinska psihologija integriše somatske i psihoterapijske metode u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rehabilitaciji zdravlja i tretmanu emocionalnih, kognitivnih, bihevioralnih poremećaja i poremećaja povezanih s upotrebom psihoaktivnih supstanci. Medicinski psiholozi učestvuju u procjeni psiholoških aspekata bolesti, pružanju podrške pacijentima tokom liječenja i rehabilitacije i saradnji s drugim zdravstvenim stručnjacima. Prema Museu i Mooreu, jedno od obilježja medicinske psihologije jeste njena povezanost sa [[psihofarmakologija|psihofarmakologijom]], što ovu oblast razlikuje od pojedinih drugih oblika psihoterapije i savjetodavnog rada.<ref name="Muse_Moore_2012_Handbook">{{cite book |editor1-last=Muse |editor1-first=Mark |editor2-last=Moore |editor2-first=Bret A. |year=2012 |title=Handbook of Clinical Psychopharmacology for Psychologists |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken, New Jersey |isbn=978-0470907573 |url=https://books.google.ba/books/about/Handbook_of_Clinical_Psychopharmacology.html?id=15mn4ej-fFQC |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Klinička psihologija === {{Glavni|Klinička psihologija}} [[Klinička psihologija]] obuhvata proučavanje i primjenu psihologije s ciljem razumijevanja, prevencije i ublažavanja psihološki uslovljenih poteškoća, poremećaja i funkcionalnih smetnji, kao i unapređenja subjektivnog [[mentalno zdravlje|mentalnog blagostanja]] i ličnog razvoja.<ref name="APA_Clinical_Specialty">{{cite web |author=American Psychological Association |year=2020 |title=Clinical Psychology |url=https://www.apa.org/ed/graduate/specialize/clinical |website=APA.org |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> U okviru kliničke prakse posebno mjesto zauzimaju psihološka procjena i psihoterapija, dok klinički psiholozi često obavljaju i istraživački rad, nastavu, savjetodavni rad, forenzička vještačenja i učestvuju u razvoju i upravljanju programima u oblasti mentalnog zdravlja.<ref name="Brain_2002_Advanced">{{cite book |last=Brain |first=Christine |year=2002 |title=Advanced Psychology: Applications, Issues and Perspectives |publisher=Nelson Thornes |location=Cheltenham |isbn=978-0-17-490058-0 |url=https://archive.org/details/advancedpsycholo0000brai |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Unutar ove oblasti razvila se i klinička [[neuropsihologija]], koja se bavi procjenom i tretmanom osoba s [[stečeno oštećenje mozga|stečenim oštećenjima mozga]]. U većini zemalja klinička psihologija predstavlja regulisanu profesiju u sistemu mentalnog zdravlja. Klinički psihološki rad odvija se kroz različite [[Psihoterapija|psihoterapijske]] pristupe, koji podrazumijevaju strukturiran odnos između stručnjaka i klijenta (pojedinca, para, porodice ili grupe). Cilj ovog odnosa jeste uspostavljanje terapijskog saveza, razumijevanje prirode psiholoških poteškoća i razvijanje novih obrazaca [[Mišljenje|mišljenja]], [[emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]]. U savremenoj kliničkoj psihologiji razvijeno je više teorijskih i terapijskih pravaca, među kojima se najčešće izdvajaju [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamski]], [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralni]], [[Humanistička psihologija|humanističko-egzistencijalni]] i [[Porodična terapija|sistemski odnosno porodični pristup]]. Istovremeno, prisutan je trend integracije različitih terapijskih modela, što je povezano s rastućim razumijevanjem utjecaja kulturnih, rodnih, duhovnih i individualnih razlika na psihološki tretman. Istraživanja ukazuju da su različiti psihoterapijski pristupi u velikoj mjeri slične efikasnosti, pri čemu se kao zajednički faktor uspješnosti posebno ističe kvalitet terapijskog odnosa između klijenta i terapeuta.<ref name="Leichsenring_Leibing_2003">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Leibing |first2=Eric |date=juli 2003 |title=The Effectiveness of Psychodynamic Therapy and Cognitive Behavior Therapy in the Treatment of Personality Disorders: A Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=160 |issue=7 |pages=1223–1232 |doi=10.1176/appi.ajp.160.7.1223 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.160.7.1223 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Reisner_2005_Common">{{cite journal |last=Reisner |first=Andrew |date=2005 |title=The common factors, empirically validated treatments, and recovery models of therapeutic change |journal=The Psychological Record |volume=55 |issue=3 |pages=377–400 |doi=10.1007/BF03395517 |url=https://opensiuc.lib.siu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1192&context=tpr |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806165820/https://opensiuc.lib.siu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1192&context=tpr |archive-date=6. 8. 2020 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga se u obrazovanju i profesionalnoj praksi sve više razvijaju integrativni i eklektički pristupi psihoterapiji. Klinički psiholozi u pravilu ne propisuju lijekove, iako u pojedinim državama postoji ograničena praksa propisivanja u okviru proširenih kompetencija psihologa, posebno u području [[Medicinska psihologija|medicinske psihologije]].<ref name="Klusman_2001_Prescribing">{{cite journal |last=Klusman |first=Lawrence |date=oktobar 2001 |title=Prescribing Psychologists and Patients' Medical Needs: Lessons From Clinical Psychiatry |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=32 |issue=5 |pages=496–500 |doi=10.1037/0735-7028.32.5.496 |url=https://www.researchgate.net/publication/232431260_Prescribing_psychologists_and_patients'_medical_needs_Lessons_from_clinical_psychiatry |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kada je farmakološko liječenje potrebno, klinički psiholozi najčešće sarađuju s [[Psihijatrija|psihijatrima]] i drugim zdravstvenim stručnjacima, uključujući socijalne radnike i druge članove multidisciplinarnih timova u [[Zdravstvena zaštita|zdravstvenoj zaštiti]]. == Obrazovanje == {{Glavni|Pedagoška psihologija}} [[Pedagoška psihologija]] bavi se proučavanjem načina na koji ljudi uče u [[obrazovanje|obrazovnim]] okruženjima, posebno u [[škola]]ma. Psiholozi istražuju efekte različitih obrazovnih metoda i intervencija, kao što su metode podučavanja čitanja zasnovane na [[Fonetika|fonetici]] i pristupi koji se zasnivaju na razumijevanju [[Cjelovit jezik|cjelovitog jezika]] u ranom usvajanju čitanja. Također proučavaju razloge zbog kojih se proces učenja razlikuje u različitim situacijama i kod različitih [[učenik]]a.<ref name="Pezdek_2006_Cognitive" /> Jedno od značajnih područja pedagoške psihologije jeste i psihologija nastave, koja proučava procese poučavanja, odnose između nastavnika i učenika i uslove koji doprinose uspješnom učenju. U savremenoj stručnoj i akademskoj upotrebi sve češće se, umjesto naziva pedagoška psihologija, koristi termin [[edukacijska psihologija]],<ref name="Syllabus_UNTZ_Edukacijska">{{cite web |author=Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli |year=2016 |title=Syllabus: Edukacijska psihologija; motivacijsko-socijalni procesi (II ciklus studija) |url=https://www.unitz.ba/wp-content/uploads/programi2/Syllabus/II%20ciklus/Filozofski%20fakultet/Psihologija/Nastavni%20plan%20u%20primjeni%20od%202016-17/Edukacijska%20psihologija;%20motivacijsko-socijalni%20procesi.pdf |website=Unitz.ba |access-date=22. 5. 2026 |language=bs}}</ref> dok se na pojedinim univerzitetima predmet pedagoške psihologije naziva i ″psihologija učenja i poučavanja″. Pedagoška psihologija u velikoj mjeri se zasniva na teorijskim i istraživačkim saznanjima drugih psiholoških disciplina, posebno [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]] i bihevioristički usmjerenih istraživanja učenja. == Oglašavanje == {{Glavni|Oglašavanje}} [[Datoteka:Picadilly Circus London by night 2006.jpg|mini|desno|300px|Digitalne reklame na trgu Piccadilly Circus u Londonu]] Psihologija se dugo koristi u oblasti [[Oglašavanje|oglašavanja]] i [[marketing]]a radi proučavanja načina na koje reklamne poruke utječu na ponašanje potrošača. Poslovne kompanije i marketinške agencije često sarađuju s psiholozima kako bi procijenili koje vrste poruka, vizuelnih sadržaja i emocionalnih podsticaja najefikasnije utječu na odluke o kupovini određenog proizvoda. U kreiranju reklamnih kampanja posebno učestvuju stručnjaci iz oblasti [[kognitivna psihologija|kognitivne]], [[Psihologija medija|medijske]] i [[socijalna psihologija|socijalne psihologije]]. Njihov rad usmjeren je na proučavanje [[pažnja|pažnje]], [[Percepcija|percepcije]], [[Motivacija|motivacije]], [[Stavovi|stavova]], [[emocija]] i procesa donošenja odluka kod potrošača. Psihološka istraživanja koriste se za oblikovanje reklamnih sadržaja koji će ostaviti snažniji emocionalni utisak i biti lakše zapamćeni. U istraživanjima oglašavanja posebna pažnja posvećuje se utjecaju nesvjesnih procesa, stvaranju lojalnosti prema brendu i načinima na koje reklamne poruke oblikuju potrošačke navike.<ref name="Pezdek_2006_Cognitive" /> Međutim, djelovanje nesvjesnih utjecaja u oglašavanju ostaje predmet rasprava i različitih naučnih tumačenja. Savremeno oglašavanje često koristi psihološka saznanja u kombinaciji s vizuelnim i medijskim tehnikama, uključujući [[humor]], prikaz [[Nasilje|nasilja]], [[seksualnost]] i emocionalne sadržaje, s ciljem povećanja pažnje publike i efikasnosti reklamnih kampanja.<ref name="Furnham_2019_Advertising">{{cite journal |last=Furnham |first=Adrian |date=2019 |title=Advertising: The contribution of applied cognitive psychology |journal=Applied Cognitive Psychology |volume=33 |issue=2 |pages=168–175 |doi=10.1002/acp.3458 |hdl=11250/2723854 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/acp.3458 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Saobraćajna psihologija == {{Glavni|Saobraćajna psihologija}} [[Saobraćajna psihologija]] predstavlja primijenjenu disciplinu unutar psihologije koja proučava odnos između psiholoških procesa, kognitivnih funkcija i ponašanja učesnika u [[saobraćaj]]u. Ova oblast bavi se načinima na koje percepcija, pažnja, donošenje odluka, emocije, motivacija i druge psihološke karakteristike utječu na ponašanje vozača, pješaka i drugih učesnika u saobraćaju. Osnovni cilj saobraćajne psihologije jeste primjena psiholoških teorija i istraživačkih nalaza radi unapređenja sigurnosti i efikasnosti saobraćaja. U tom kontekstu saobraćajni psiholozi proučavaju različite probleme, uključujući [[Saobraćajna nesreća|saobraćajne nesreće]], prekoračenje brzine, saobraćajne gužve i obrasce rizičnog ponašanja u saobraćaju.<ref name="Rothengatter_1997_Road">{{cite journal |last=Rothengatter |first=T. |year=1997 |title=Psychological aspects of road user behavior |journal=Applied Psychology: An International Review |volume=46 |issue=3 |pages=223–234 |doi=10.1111/j.1464-0597.1997.tb01227.x |url=https://iaap-journals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1464-0597.1997.tb01227.x |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored istraživačkog rada, saobraćajni psiholozi učestvuju i u edukaciji učesnika u saobraćaju, razvoju preventivnih programa i oblikovanju strategija usmjerenih na promjenu stavova i ponašanja vozača. Posebna pažnja posvećuje se motivaciji za sigurno ponašanje u saobraćaju, razvoju saobraćajne kulture i smanjenju faktora rizika koji mogu dovesti do nesreća.<ref name="Goldenbeld_2000_Psychological">{{cite journal |last1=Goldenbeld |first1=C. |last2=Levelt |first2=P. B. M. |last3=Heidstra |first3=J. |year=2000 |title=Psychological perspectives on changing driver attitude and behaviour |journal=Recherche-Transports-Securite |volume=67 |pages=65–81 |doi=10.1016/s0761-8980(00)90108-0 |url=https://www.researchgate.net/publication/223583625_Psychological_perspectives_on_changing_driver_attitude_and_behaviour |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Savjetodavna psihologija == {{Glavni|Savjetodavna psihologija}} [[Savjetodavna psihologija]] predstavlja primijenjenu oblast psihologije koja obuhvata naučna istraživanja i praktični rad usmjeren na unapređenje psihološkog blagostanja i prilagođavanja pojedinca različitim životnim izazovima i društvenom okruženju. Bavi se pitanjima ličnog razvoja, međuljudskih odnosa, obrazovanja, profesionalnog usmjeravanja i svakodnevnog funkcionisanja u različitim životnim okolnostima.<ref name="Gelso_Fretz_2000">{{cite book |last1=Gelso |first1=Charles J. |last2=Fretz |first2=Bruce R. |year=2000 |title=Counseling Psychology |publisher=Harcourt College Publishers |location=Fort Worth |language=en}}</ref> Posebna pažnja posvećuje se razumijevanju uobičajenih životnih poteškoća i procesima prilagođavanja tokom različitih životnih razdoblja. Savjetodavni psiholozi pomažu pojedincima u unapređenju kvaliteta života, smanjenju i [[Upravljanje stresom|upravljanju stresom]] i poboljšanju ukupnog psihološkog i socijalnog funkcionisanja. Intervencije koje koriste mogu biti kratkoročne ili dugoročne, a najčešće su usmjerene na konkretne probleme i ostvarivanje određenih ciljeva. U [[Savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]] posebno se naglašava značaj individualnih razlika, prevencije psiholoških poteškoća, ličnog razvoja i prilagođavanja tokom različitih životnih razdoblja.<ref name="APA_Div17_WhatIs">{{cite web |author=Society of Counseling Psychology |title=What is Counseling Psychology? |url=https://www.div17.org/what-is-counseling-psychology- |website=Div17.org |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kao oblast primijenjene psihologije, [[savjetodavna psihologija]] zasniva se na primjeni naučno potvrđenih psiholoških metoda i [[istraživanja]] u radu s pojedincima i grupama. Razvoj naučnih istraživanja omogućio je primjenu različitih pristupa i tehnika savjetovanja, kao i procjenu njihove efikasnosti u unapređenju [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i psihološkog funkcionisanja.<ref name="Nutt_2003_Treasurer">{{cite journal |last=Nutt |first=Roberta L. |date=januar 2003 |title=Treasurer's Report: Division of Counseling Psychology—2002 Budget |journal=The Counseling Psychologist |volume=31 |issue=1 |pages=116–122 |doi=10.1177/0011000003031001014 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0011000003031001014 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Sportska psihologija == {{Glavni|Sportska psihologija}} [[Sportska psihologija]] predstavlja specijaliziranu oblast psihologije koja proučava psihološke faktore povezane sa [[sport]]om, [[fizička aktivnost|fizičkom aktivnošću]] i vježbanjem, te primjenjuje psihološka saznanja s ciljem unapređenja individualnog i [[tim]]skog učinka. Ova disciplina bavi se načinima na koje emocije, motivacija, pažnja, samopouzdanje i drugi psihološki procesi utječu na sportske performanse i ponašanje sportista. Pristup sportske psihologije razlikuje se od pristupa trenera i sportista jer je prvenstveno usmjeren na psihološku pripremu i mentalne procese koji prate sportsko izvođenje.<ref name="Ravizza_2006_Awareness" /> Dok treneri najveću pažnju posvećuju fizičkoj pripremi i tehničko-taktičkim aspektima sporta, sportski psiholozi nastoje pomoći sportistima u razvoju mentalnih vještina koje doprinose stabilnijem i uspješnijem nastupu. U okviru sportske psihologije posebna pažnja posvećuje se upravljanju emocijama, povećanju motivacije, razvoju koncentracije i samopouzdanja i ublažavanju psiholoških posljedica povreda, stresa i slabijih rezultata. Među najčešće korištenim tehnikama nalaze se postavljanje ciljeva, relaksacija, vizualizacija, razvoj unutrašnjeg govora i samokontrole, trening pažnje i koncentracije, kao i različiti oblici mentalne pripreme za takmičenja. Principi sportske psihologije primjenjuju se i izvan sporta, u aktivnostima koje zahtijevaju visok nivo motoričkog, emocionalnog i psihološkog izvođenja, kao što su muzika, gluma, javni nastup i druge profesionalne aktivnosti. Zbog toga se ova oblast razvija interdisciplinarno, povezujući psihologiju sa [[kineziologija|kineziologijom]], sportskim i tjelesnim naukama, fizičkim obrazovanjem, kao i savjetodavnim i psihoterapijskim pristupima. == Školska psihologija == {{Glavni|Školska psihologija}} '''Školska psihologija''' predstavlja granu primijenjene psihologije koja povezuje saznanja [[klinička psihologija|kliničke]] i [[pedagosška psihologija|edukacijske psihologije]] s ciljem razumijevanja i rješavanja obrazovnih, razvojnih, emocionalnih i bihevioralnih problema djece i [[Adolescencija|adolescenata]] u školskom okruženju. Njena osnovna svrha jeste unapređenje procesa [[Učenje|učenja]], [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i opće dobrobiti [[učenik]]a, kao i podrška razvoju podsticajnog i sigurnog obrazovnog okruženja. Stručnjaci iz ove oblasti obrazuju se iz različitih područja [[Psihologija|psihologije]] i [[Pedagogija|pedagogije]], uključujući [[Razvoj djeteta|razvoj djece]] i adolescenata, teorije učenja, [[Psihološka procjena|psihološku procjenu]], [[Psihologija ličnosti|teorije ličnosti]], [[Savjetodavna psihologija|savjetodavni]] i [[Psihoterapija|terapijski rad]], specijalno obrazovanje i [[Psihopatologija|psihopatologiju]] djece i mladih. Njihov profesionalni rad zasniva se na naučnim istraživanjima, etičkim standardima i primjeni empirijski provjerenih metoda u obrazovnoj praksi.<ref name="Tilly_SchoolPsych_2008">{{cite book |last=Tilly |first=W. David |date=2008 |title=The evolution of school psychology to science-based practice: Problem solving and the three-tiered model |journal=Best practices in school psychology V |volume=1 |pages=17–31 |url=https://www.researchgate.net/publication/242286767_The_Evolution_of_School_Psychology_to_Science-Based_Practice_Problem_Solving_and_the_Three-Tiered_Model |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bujari_Psychologist_2021">{{cite journal |last=Bujari |first=Remzi |date=2021 |title=The Role of School Psychologist in Presenting Positive Development Innovations in Learning |journal=Management Studies |volume=9 |issue=6 |pages=448–461 |publisher=David Publishing |doi=10.17265/2328-2185/2021.06.003 |url=https://www.davidpublisher.com/Public/uploads/Contribute/61b0302c21061.pdf |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}</ref> U okviru školskog sistema školski psiholozi provode psihološke procjene, identifikuju teškoće u učenju i ponašanju te učestvuju u planiranju i provođenju preventivnih i intervencijskih programa. Njihov rad obuhvata podršku učenicima koji imaju obrazovne, emocionalne ili socijalne poteškoće, ali i aktivnosti usmjerene na unapređenje školskog okruženja u cjelini. Posebna pažnja posvećuje se saradnji škole, porodice i stručnih službi kako bi se osigurala sveobuhvatna podrška razvoju učenika. Školski psiholozi sarađuju s nastavnicima, roditeljima, pedagozima i drugim stručnim saradnicima u rješavanju problema povezanih s učenjem, socijalnim odnosima, ponašanjem i emocionalnim razvojem djece i adolescenata. Njihove aktivnosti mogu uključivati savjetovanje učenika i roditelja, tumačenje rezultata psiholoških procjena, razvoj strategija učenja i socijalnih vještina, kao i provođenje individualnog i grupnog savjetodavnog rada. U mnogim školama učestvuju i u kriznim intervencijama i organizaciji edukacija za nastavnike i školsko osoblje o temama kao što su [[mentalno zdravlje]], upravljanje ponašanjem i stvaranje pozitivne školske klime. Savremena [[školska psihologija]] posebno naglašava značaj kulturne i društvene raznolikosti u [[Obrazovanje|obrazovanju]]. Zbog sve većeg broja razreda s učenicima iz različitih kultura, školski psiholozi proučavaju utjecaj kulturnih razlika na proces učenja, komunikaciju i socijalizaciju učenika..<ref name="Ruiz_Cultural_2024">{{cite journal |last=Ruiz |first=Alejandro |date=2024 |title=Cultural Competence in School Psychology: Addressing Diverse Student Needs |journal=International Journal of School and Cognitive Psychology |url=https://www.longdom.org/open-access-pdfs/cultural-competence-in-school-psychology-addressing-diverse-student-needs.pdf |access-date=23. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zahvaljujući svojoj ulozi u povezivanju psiholoških i obrazovnih aspekata razvoja djece, školski psiholozi imaju značajan utjecaj na funkcionisanje školskog sistema. Njihov rad podrazumijeva interdisciplinarnu saradnju, primjenu naučno zasnovanih metoda i donošenje stručnih odluka usmjerenih na unapređenje obrazovanja i dobrobiti učenika. == Zdravlje i medicina == {{Glavni|Zdravstvena psihologija}} [[Zdravstvena psihologija]] predstavlja oblast primijenjene psihologije koja proučava način na koji biološki, psihološki, bihevioralni i društveni faktori utječu na zdravlje i bolest.<ref name="APA_Div38_Health">{{cite web |author=American Psychological Association, Division 38 |title=What a Health Psychologist Does and How to Become One |url=http://www.health-psych.org/articles/what_is.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20070716132441/http://www.health-psych.org/articles/what_is.php |archive-date=16. 7. 2007 |url-status=dead |access-date=22. 5. 2026 |language=en |publisher=Society for Health Psychology}}</ref> Ova disciplina razvila se na osnovama [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]], ali je vremenom oblikovala vlastite teorijske i praktične pristupe usmjerene na razumijevanje odnosa između mentalnog i fizičkog zdravlja. Zdravstveni psiholozi najčešće rade u saradnji s drugim zdravstvenim stručnjacima u kliničkim i zdravstvenim ustanovama, iako se mnogi bave i naučnoistraživačkim i nastavnim radom. U okviru zdravstvene psihologije razvilo se više pristupa, među kojima se najčešće izdvajaju klinička psihologija zdravlja, javnozdravstvena psihologija, psihologija zdravlja zajednice i kritička psihologija zdravlja.<ref name="Marks_Murray_2005_Health">{{cite book |last1=Marks |first1=David F. |last2=Murray |first2=Michael |year=2005 |title=Health Psychology: Theory, Research & Practice |edition=2. izd. |publisher=Sage Publications |location=London |isbn=1-4129-0336-X |url=https://archive.org/details/healthpsychology0000unse_d5t4/mode/2up |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni cilj zdravstvene psihologije jeste razumijevanje i unapređenje zdravstvenog ponašanja ljudi, kako bi se doprinijelo očuvanju zdravlja, prevenciji bolesti i uspješnijem provođenju medicinskih tretmana. U tom kontekstu zdravstveni psiholozi proučavaju navike i ponašanja povezana sa zdravljem, kao i spremnost pacijenata da slijede preporuke i terapijske postupke koje propisuju zdravstveni stručnjaci.<ref name="Friedman_2006_Applying">{{cite book |last=Friedman |first=Howard S. |year=2006 |chapter=Applying Psychology to Promote Health |editor-last1=Donaldson |editor-first1=Stewart I. |editor-last2=Berger |editor-first2=Dale E. |editor-last3=Pezdek |editor-first3=Kathy |title=Applied Psychology: New Frontiers and Rewarding Careers |publisher=Routledge |location=London |doi=10.4324/9780203837603-13 |url=https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/9780203837603-13/applying-psychology-promote-health-howard-friedman |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> U radu zdravstvenih psihologa često se koriste tehnike [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]] i modifikacije ponašanja, posebno u promjeni nezdravih životnih navika i razvoju ponašanja koja doprinose očuvanju [[Zdravlje|zdravlja]]. Posebna pažnja posvećuje se i proučavanju stresa, koji se smatra jednim od važnih psiholoških faktora povezanih s fizičkim zdravljem i razvojem različitih bolesti.<ref name="Friedman_2006_Applying" /> Psihologija polazi od stava da su mentalno i fizičko zdravlje međusobno povezani, zbog čega psihološki faktori mogu značajno utjecati na nastanak, tok i oporavak od bolesti.<ref name="Friedman_Silver_2007_Foundations">{{cite book |editor-last1=Friedman |editor-first1=Howard S. |editor-last2=Silver |editor-first2=Roxane Cohen |year=2007 |title=Foundations of Health Psychology |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0-19-515159-6 |url=https://archive.org/details/foundationsofhea0000unse_e9h8 |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Psihologija zdravlja na radu === {{Glavni|Psihologija zdravlja na radu}} '''Psihologija zdravlja na radu''' relativno je nova disciplina nastala povezivanjem [[zdravstvena psihologija|zdravstvene psihologije]], [[Industrijska i organizacijska psihologija|industrijske i organizacijske psihologije]] i oblasti [[zaštita na radu|zaštite zdravlja i sigurnosti na radu]].<ref name="Keller_Ritt_Innovations">{{cite book |editor-last1=Keller |editor-first1=Peter A. |editor-last2=Ritt |editor-first2=Lawrence G. |year=2001 |title=Innovations in Clinical Practice: A Source Book |volume=19 |publisher=Professional Resource Press |location=Sarasota, FL |url=https://archive.org/details/innovationsincli0019unse |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Houdmont_Leka_2010">{{cite book |last1=Houdmont |first1=Jonathan |last2=Leka |first2=Stavroula |chapter=An introduction to occupational health psychology |editor1-last=Leka |editor1-first=Stavroula |editor2-last=Houdmont |editor2-first=Jonathan |title=Occupational Health Psychology |year=2010 |publisher=Wiley-Blackwell |location=Oxford, UK |pages=1–30 |isbn=978-1-4051-9115-9 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5997/25/L-G-0000599725-0002327127.pdf |access-date=22. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova disciplina razvila je vlastite naučne časopise, stručna udruženja i istraživačke oblasti usmjerene na proučavanje odnosa između rada, zdravlja i psihološke dobrobiti zaposlenih. [[Psihologija zdravlja na radu]] proučava psihosocijalne uslove radnog okruženja i njihov utjecaj na zdravlje zaposlenika. Posebna pažnja posvećuje se faktorima radnog mjesta koji mogu doprinijeti nastanku zdravstvenih poteškoća, kako u oblasti fizičkog zdravlja (poput kardiovaskularnih bolesti)<ref name="Bosma_Whitehall_1997">{{cite journal |last1=Bosma |first1=H. |last2=Marmot |first2=M.G. |last3=Hemingway |first3=H. |last4=Nicholson |first4=A.C. |last5=Brunner |first5=E. |last6=Stansfeld |first6=S.A. |year=1997 |title=Low job control and risk of coronary heart disease in Whitehall II (prospective cohort) study |journal=British Medical Journal |volume=314 |issue=7080 |pages=558–565 |doi=10.1136/bmj.314.7080.558 |pmid=9055714 |pmc=2126031 |language=en }}</ref>, tako i u oblasti [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] (poput [[Depresija (raspoloženje)|depresije]]).<ref name="Tucker_2005_Multilevel">{{cite journal |last1=Tucker |first1=Jennifer S. |last2=Sinclair |first2=Robert R. |last3=Thomas |first3=Jeffrey L. |year=2005 |title=The multilevel effects of occupational stressors on soldiers' well-being: Organizational attachment and readiness |journal=Journal of Occupational Health Psychology |volume=10 |issue=3 |pages=276–299 |doi=10.1037/1076-8998.10.3.276 |pmid=16060730 |url=https://www.researchgate.net/publication/7686298_The_Multilevel_Effects_of_Occupational_Stressors_on_Soldiers'_Well-Being_Organizational_Attachment_and_Readiness |access-date=22. 5. 2026 |language=en }}</ref> Istraživanja u ovoj oblasti obuhvataju različite psihosocijalne karakteristike radnog mjesta, kao što su stepen autonomije zaposlenika u donošenju odluka,<ref name="Karasek_1979_JobDemands">{{cite journal|last1=Karasek|first1=Robert A.|date=1979|title=Job demands, job decision latitude, and mental strain: Implications for job redesign|journal=Administrative Science Quarterly|volume=24|issue=2|pages=285–307|doi=10.2307/2392498|jstor=2392498|url=https://movingforwardnetwork.org/wp-content/uploads/2023/04/Karasek_Job-Demands-Job-Decision-Latitude-and-Mental-Strain-Implications-for-Job-Redesign_1979.pdf|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> podrška nadređenih,<ref name="Moyle_1998_Longitudinal">{{cite journal|last1=Moyle|first1=Penelope|date=1998|title=Longitudinal influences of managerial support on employee well-being|journal=Work & Stress|volume=12|issue=1|pages=29–49|doi=10.1080/02678379808256847|url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/02678379808256847|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> organizacijska klima i nivo profesionalnog stresa. Pored identifikacije rizičnih faktora, psihologija zdravlja na radu razvija i primjenjuje intervencije usmjerene na prevenciju ili ublažavanje zdravstvenih problema povezanih s radom.<ref name="Schmitt_2007_OHP">{{cite journal|last1=Schmitt|first1=L.|date=2007|title=OHP interventions: Wellness programs|journal=Newsletter of the Society for Occupational Health Psychology|volume=1|pages=4–5|url=http://sohp.psy.uconn.edu/SOHPNewsletter11.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701130335/http://sohp.psy.uconn.edu/SOHPNewsletter11.pdf|archive-date=1. 7. 2007|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> Rezultati ovih istraživanja imaju značaj i za ekonomsku uspješnost organizacija, jer zdravlje i dobrobit zaposlenika utječu na produktivnost, zadovoljstvo poslom i organizacijsku efikasnost.<ref name="Adkins_1999_Promoting">{{cite journal|last1=Adkins|first1=Janice A.|date=1999|title=Promoting organizational health: The evolving practice of occupational health psychology|journal=Professional Psychology: Research and Practice|volume=30|issue=2|pages=129–137|doi=10.1037/0735-7028.30.2.129|url=https://www.researchgate.net/publication/232589255_Promoting_organizational_health_The_evolving_practice_of_occupational_health_psychology|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> Dodatne oblasti istraživanja uključuju [[nekulturno ponašanje na radnom mjestu]],<ref name="Cortina_2001_Incivility">{{cite journal|last1=Cortina|first1=Lilia M.|last2=Magley|first2=Vicki J.|last3=Williams|first3=Janet H.|last4=Langhout|first4=Regina Day|date=2001|title=Incivility in the workplace: Incidence and impact|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=6|issue=1|pages=64–80|doi=10.1037/1076-8998.6.1.64|pmid=11199258|url=https://sites.lsa.umich.edu/liliacortina-lab/wp-content/uploads/sites/970/2021/12/Cortina-et-al-2001-JOHP.pdf|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> [[nasilje na radnom mjestu]],<ref name="Kelloway_2006_Handbook">{{cite book|editor1-last=Kelloway|editor1-first=E. Kevin|editor2-last=Barling|editor2-first=Julian|editor3-last=Hurrell|editor3-first=Joseph J.|year=2006|title=Handbook of Workplace Violence|publisher=Sage Publications|location=Thousand Oaks, CA|isbn=978-0-7619-3051-8|url=https://www.researchgate.net/publication/321730982_Handbook_of_workplace_violence|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> prenošenje stresa između poslovnog i privatnog života,<ref name="Haines_2006_Crossover">{{cite journal|last1=Haines|first1=Victor Y. III|last2=Marchand|first2=Alain|last3=Harvey|first3=Steve|date=2006|title=Crossover of workplace aggression experiences in dual-earner couples|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=11|issue=4|pages=305–314|doi=10.1037/1076-8998.11.4.305|pmid=17059295|url=https://zenodo.org/records/889764|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> [[nezaposlenost]],<ref name="Feldt_2005_Coherence">{{cite journal|last1=Feldt|first1=Taru|last2=Leskinen|first2=Esko|last3=Kinnunen|first3=Ulla|date=2005|title=Structural invariance and stability of sense of coherence: A longitudinal analysis of two groups with different employment experiences|journal=Work & Stress|volume=19|issue=1|pages=68–83|doi=10.1080/02678370500084441|url=https://doi.org/10.1080/02678370500084441|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> smanjenje broja zaposlenih,<ref name="Moore_2004_Downsizing">{{cite journal|last1=Moore|first1=Sarah|last2=Grunberg|last2=Leon|last3=Greenberg|first3=Edward|date=2004|title=Repeated downsizing contact: The effects of similar and dissimilar layoff experiences on work and well-being outcomes|journal=Journal of Occupational Health Psychology|volume=9|issue=3|pages=247–257|doi=10.1037/1076-8998.9.3.247|pmid=15279519|url=https://www.researchgate.net/publication/8429477_Repeated_Downsizing_Contact_The_Effects_of_Similar_and_Dissimilar_Layoff_Experiences_on_Work_and_Well-Being_Outcomes|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> [[sigurnost na radu]]<ref name="Kidd_1996_Farming">{{cite journal|last1=Kidd|first1=Pamela|last2=Scharf|first2=Thomas|last3=Veazie|first3=Mark|date=1996|title=Linking stress and injury in the farming environment: A secondary analysis|journal=Health Education Quarterly|volume=23|issue=2|pages=224–237|doi=10.1177/109019819602300207|pmid=8744874|url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/109019819602300207|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> i prevenciju nesreća na radnom mjestu.<ref name="Williamson_1995_Accidents">{{cite journal|last1=Williamson|first1=Ann M.|last2=Feyer|first2=Anne-Marie|date=1995|title=Causes of accidents and the time of day|journal=Work & Stress|volume=9|issue=2–3|pages=158–164|doi=10.1080/02678379508256550|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02678379508256550|access-date=22. 5. 2026|language=en}}</ref> Među najznačajnijim stručnim časopisima iz ove oblasti nalaze se ''[[Journal of Occupational Health Psychology]]'' i ''[[Work & Stress]]''. Važne međunarodne organizacije povezane s psihologijom zdravlja na radu uključuju Naučni odbor za organizaciju rada i psihosocijalne faktore pri [[Međunarodna komisija za medicinu rada|Međunarodnoj komisiji za medicinu rada]] (ICOH-WOPS),<ref name="ICOH_About">{{cite web|url=https://www.icohweb.org/site/about-icoh.asp|title=About ICOH|author=International Commission on Occupational Health|website=icohweb.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> [[Društvo za psihologiju zdravlja na radu Sjedinjenih Američkih Država|Društvo za psihologiju zdravlja na radu]] (SOHP)<ref name="SOHP_Official">{{cite web|url=https://sohp-online.org/|title=Society for Occupational Health Psychology|author=Society for Occupational Health Psychology|website=sohp-online.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> i [[Evropska akademija za psihologiju zdravlja na radu]] (EAOHP).<ref name="EAOHP_About">{{cite web|url=https://eaohp.org/about-us/the-eaohp/|title=The EAOHP|author=European Academy of Occupational Health Psychology|website=eaohp.org|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> == Dodatne oblasti == * [[Psihologija zajednice]] * [[Ekološka psihologija]] * [[Psihologija medija]] * [[Operativna psihologija]] * [[Psihologija mira]] * [[Psihologija mode]] == Također pogledajte == * [[Lingvistika]] * [[Neuronauka]] * [[Socijalni rad]] * [[Pregled psihologije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Applied Psychology}} * [https://web.archive.org/web/20150523222040/http://www.psychologicalscience.org/teaching/hci/ Dokumenti Inicijative za ljudski kapital] Američkog psihološkog društva (danas Udruženje za psihološke nauke) {{en simbol}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija| ]] 30fde7e6cgwqveatuo4dvmdilov7vo9 0 534848 3894529 3848349 2026-06-06T10:10:12Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894529 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Amra Odobašić | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|6|12}} | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | polje = [[fizikalna hemija]], [[elektrohemija]], [[inženjerstvo zaštite okoline]] | radna_institucija = [[Univerzitet u Tuzli]] | alma_mater = [[Univerzitet u Tuzli]] | poznat_po = istraživanjima teških metala u vodama, biosorbenata i adsorpcionih procesa | slika = Amra Odobasic, Full Professor of Physical Chemistry 01.jpg }} '''Amra Odobašić''' ([[12. juni]] [[1967]]) bosanskohercegovačka je [[hemičar]]ka i univerzitetska profesorica. Redovna je profesorica [[Univerzitet u Tuzli|Univerziteta u Tuzli]] na užoj naučnoj oblasti fizikalna hemija i elektrohemija. Naučno se bavi specijacijom i ponašanjem teških metala u vodama, pripremom i karakterizacijom biosorbenata te adsorpcionim procesima.<ref name="cv">{{cite web |title=Europass biografija sa bibliografijom: Amra Odobašić |url=https://tf.untz.ba/wp-content/uploads/2024/01/CV_Amra-Odoba%C5%A1i%C4%87-BOS.pdf |website=Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli |access-date=21. 5. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Doktorsku disertaciju izradila je od 2001. do 2005. na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, stekavši naučno zvanje doktora tehničkih nauka iz područja inženjerstva [[Zaštita okoline|zaštite okoline]].<ref name="cv"/> Na Tehnološkom fakultetu izabrana je za docenta 2006, za vanrednu profesoricu 2011, a za redovnu profesoricu 2017.<ref name="cv"/> Bila je šefica Katedre za fizikalnu hemiju i [[Elektrohemija|elektrohemiju]] od 2007. do 2009, dekanica Tehnološkog fakulteta od 2010. do 2016. i ponovo šefica iste katedre od 2017.<ref name="cv"/> Na stranici akademskog osoblja Tehnološkog fakulteta navedena je kao redovna profesorica na užoj naučnoj oblasti "Fizikalna hemija i elektrohemija".<ref name="osoblje">{{cite web |title=Akademsko osoblje |url=https://tf.untz.ba/akademsko-osoblje/ |website=Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli |date=24. 4. 2025 |access-date=21. 5. 2026}}</ref> Na Fakultetu inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici navedena je među spoljnim saradnicima kao redovna profesorica.<ref name="unze">{{cite web |title=Spoljni saradnici |url=https://www.fipn.unze.ba/spoljni-saradnici/ |website=Fakultet inženjerstva i prirodnih nauka Univerziteta u Zenici |access-date=21. 5. 2026}}</ref> == Naučni rad == Odobašićina istraživanja usmjerena su na fizikalnohemijsku analizu voda, specijaciju tragova [[Teški metal|teških metala]] i razvoj adsorbenata za uklanjanje metalnih iona iz vodenih rastvora.<ref name="ecris">{{cite web |title=PhD Amra Odobašić |url=https://cris.cobiss.net/ecris/bh/en/researcher/4923 |website=E-CRIS.BH |access-date=21. 5. 2026}}</ref> Sa saradnicama [[Indira Šestan]] i [[Sabina Begić]] autorica je poglavlja "Biosensors for Determination of Heavy Metals in Waters" u knjizi ''Environmental Biosensors'', u kojem se obrađuje primjena biosenzora za detekciju teških metala u vodama.<ref name="intech">{{cite web |last=Odobašić |first=Amra |last2=Šestan |first2=Indira |last3=Begić |first3=Sabina |title=Biosensors for Determination of Heavy Metals in Waters |url=https://www.intechopen.com/chapters/66031 |website=IntechOpen |date=2019 |doi=10.5772/intechopen.84139 |access-date=21. 5. 2026}}</ref> Ispitivala je mogućnost upotrebe modificiranih i nemodificiranih košpica [[Šljiva|šljive]] kao biosorbenata za uklanjanje [[ion]]a [[Olovo|olova]] iz [[Voda|vodenog]] rastvora.<ref name="plum">{{cite journal |last=Odobašić |first=Amra |last2=Ahmetović |first2=Melisa |last3=Šestan |first3=Indira |last4=Salihović |first4=Edmira |last5=Karić |first5=Amna |title=Plum pits as natural sorbent for removal of lead ions |journal=Technologica Acta |volume=14 |issue=1 |pages=33–37 |year=2021 |doi=10.5281/zenodo.5520666 |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/381889 |access-date=21. 5. 2026}}</ref> == Urednički i nastavni rad == Od 2011. do 2016. bila je glavna i odgovorna urednica časopisa ''Technologica Acta'' Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Učestvovala je i u uredništvu časopisa ''Hranom do zdravlja'', koji izdaju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Tuzli i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u [[Osijek]]u.<ref name="cv"/> Obavljala je i funkciju voditeljice trećeg ciklusa studija na Tehnološkom fakultetu.<ref name="treci">{{cite web |title=Tehnološki fakultet se prilagođava potrebama tržišta |url=https://untz.ba/blog/tehnoloski-fakultet-se-prilagodava-potrebama-trzista-2025-26-video/ |website=Univerzitet u Tuzli |access-date=21. 5. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''Eksperimentalna elektrohemija'', Tuzla, 2009. * ''Zbirka zadataka fizikalne hemije i elektrohemije'', Tuzla, 2013. * ''Eksperimentalna fizikalna hemija sa teoretskim osnovama'', Tuzla, 2014. * ''Fizikalna hemija'', Tuzla, 2016. * ''Kinetika i mehanizmi fizikalno-hemijskih procesa'', Tuzla, 2023.<ref name="cv"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Odobašić, Amra}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački hemičari]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] jv0zjaniazxnvl269icpmltu6n0mjxh 0 534850 3894528 3891269 2026-06-06T10:10:10Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894528 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime=Dijabetes tipa 2 | slika = Blue circle for diabetes.svg | opis_slike = Plavi krug je univerzalni simbol dijabetesa.<ref>{{Cite web|title= Diabetes Blue Circle Symbol| url= http://www.diabetesbluecircle.org| date=17. 3. 2006| website= diabetesbluecircle.org |publisher= International Diabetes Federation |archive-date=5. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ }}</ref> | specijalnost = [[Endokrinologija]] | sinonimi = Dijabetes tip 2, <br>dijabetes odrasle dobi<br/> insulin-neovisni dijabetes | simptomi = [[polidipsija|Pojačana žeđ]], [[poliurija|učestalo mokrenje]], neobjašnjiv [[gubitak težine]], [[polifagija|povećana glad]] | komplikacije = [[Hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje]], [[dijabetička ketoacidoza]], [[bolest srca]], [[moždani udar]], [[dijabetička retinopatija]], [[zatajenje bubrega]], amputacija donjih ekstremiteta [[amputacija]] | pojava = Srednja ili starija dob | trajanje = Dugoročno | uzroci = [[Gojaznost]], [[fizička neaktivnost|nedostatak vježbanja]], [[Nasljednost|genetika]] | rizici = | dijagnoza = [[krvni test|Analiza krvi]] | diferencijal = | prevencija = Održavanje [[normalne težine]], [[fizička vježba|vježbanje]], [[zdrava prehrana]] | liječenje = [[dijabetička prehrana|promjene u prehrani]], [[vježbanje]], [[lijekovi za dijabetes]] kao što su [[metformin]] i [[insulin]], [[barijatrijska hirurgija]] | lijek =[[Metformin]] i [[insulin]] | prognoza = 10 godina kraće [[očekivani životni vijek]] | frekvencija = 392 miliona pregledanih (2015.) | smrtnost = }} '''Dijabetes tipa 2''' ('''T2D'''), ranije poznat kao '''dijabetes odraslih''', je oblik [[dijabetes melitus]]a koji karakterizira [[hiperglikemija|visok šećer u krvi]], [[insulinska rezistencija]] i relativni nedostatak [[insulin]]a.<ref name="NIH2014Cause">{{cite web|title= Causes of Diabetes|url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes/overview/symptoms-causes?dkrd=hispt0015|website= niddk.nih.gov | publisher= National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases|access-date=10. 2. 2016|date=juni 2014 |url-status=live |archive-date=2. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160202083725/http://www.niddk.nih.gov/health-information/health-topics/Diabetes/causes-diabetes/Pages/index.aspx }}</ref> ==Znaci i simptomi== [[Slika:Main symptoms of diabetes.svg|thumb|upright=1.9| Pregled najznačajnijih simptoma dijabetesa]] Klasični simptomi dijabetesa su učečestalo [[mokrenje]] ([[poliurija]]), pojačana žeđ ([[polidipsija]]), pojačana glad ([[polifagija]]) i gubitak težine.<ref name=Vij2010>{{cite journal | vauthors = Vijan S | title = In the clinic. Type 2 diabetes | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 152 | issue = 5 | pages = ITC31–15; quiz ITC316 | date = mart 2010 | pmid = 20194231 | doi = 10.7326/0003-4819-152-5-201003020-01003 | s2cid = 207535925 }}</ref> Ostali simptomi koji su obično prisutni prilikom dijagnoze uključuju anamnezu [[zamućeni vid|zamućenog vida]], [[svrbež|pruritusa]], [[periferna neuropatija|periferne neuropatije]], rekurentne [[vulvovaginitis|vaginske infekcije]] i [[umor]].<ref name="Green2011">{{cite book |title=Greenspan's basic & clinical endocrinology |publisher=McGraw-Hill Medical |year=2011 |isbn=978-0-07-162243-1 |veditors=Gardner DG, Shoback D |edition=9th |location=New York |chapter=Chapter 17: Pancreatic hormones & diabetes mellitus |oclc=613429053}}</ref> Drugi simptomi mogu uključivati ​​[[gubitak okusa]].<ref>{{cite book | vauthors = Rathee M, Prachi J |title=StatPearls |date=2019 |publisher=StatPearls Publishing |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK549775/ |chapter=Ageusia|pmid=31747182 }}</ref> Mnogi ljudi, međutim, nemaju simptome tokom prvih nekoliko godina i dijagnoza se postavlja rutinskim testiranjem.<ref name=Green2011/> Mali broj ljudi s dijabetesom tipa 2 može razviti [[hiperosmno hiperglikemijsko stanje]] (stanje vrlo visokog šećera u krvi povezano sa [[smanjeni nivo svijesti|smanjenim nivoom svijesti]] i [[hipotenzija|niskim krvnim pritiskom]]).<ref name=Green2011/> ===Komplikacije=== {{Glavni|Komplikacije dijabetesa}} Dijabetes tipa 2 obično je [[hronična bolest]], povezana s deset godina kraćim životnim vijekom.<ref name=Will2011>"Causes of Diabetes". niddk.nih.gov. National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases. June 2014. Archived from the original on 2 February 2016. Retrieved 10 February 2016.</ref><ref name=ToolsPredictRisk>{{Cite web |title=Developing tools to help predict future risk for diabetes and heart attack |url=https://www.bmh.manchester.ac.uk/stories/developing-tools-to-help-predict-future-risk-for-diabetes/ |access-date=20. 3. 2024 |website=Faculty of Biology, Medicine and Health |language=en}}</ref> Djelimično je to zbog niza komplikacija s kojima je povezan. dva do četiri puta većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući ishemijsku bolest srca i [[moždani udar]]; 20 puta veći broj [[amputacija]] [[noga|donjih ekstremiteta]] i povećane stope hospitalizacija.<ref name="Will2011"/> U razvijenom svijetu, a sve više i drugdje, dijabetes tipa 2 je najveći uzrok netraumatskog sljepoće i zatajenja bubrega.<ref name="AFP09"/> Također je povezan s povećanim rizikom od kognitivne disfunkcije i [[demencija]], kroz bolesti poput [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] i vaskularne demencije.<ref>{{cite journal | vauthors = Pasquier F | title = Diabetes and cognitive impairment: how to evaluate the cognitive status? | journal = Diabetes & Metabolism | volume = 36 | issue = Suppl 3 | pages = S100-5 | date = oktobar 2010 | pmid = 21211730 | doi = 10.1016/S1262-3636(10)70475-4 }}</ref> Ostale komplikacije uključuju [[hiperpigmentacija|hiperpigmentaciju]] kože (''[[acanthosis nigricans]]''), [[seksualna disfunkcija|seksualnu disfunkciju]], [[dijabeteska ketoacidoza|dijabetesku ketoacidozu]] i česte [[infekcije]].<ref>{{Cite web |title=Diabetic ketoacidosis: Know the warning signs-Diabetic ketoacidosis - Symptoms & causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/diabetic-ketoacidosis/symptoms-causes/syc-20371551 |access-date=20. 3. 2024 |website=Mayo Clinic |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |date=29. 12. 2021 |title=WHAT IS TYPE 2 DIABETES? |url=https://www.diabetesdaily.com/learn-about-diabetes/basics/what-is-type-2-diabetes/ |journal=Diabetes Daily |archive-url=https://web.archive.org/web/20240319115120/https://www.diabetesdaily.com/learn-about-diabetes/basics/what-is-type-2-diabetes/ |archive-date=19. 3. 2024 |access-date=20. 3. 2024 |url-status=live }}</ref> Također postoji povezanost između dijabetesa tipa 2 i blagog [[Gubitak sluha kod dijabetesa|gubitka sluha]].<ref>{{cite journal | vauthors = Akinpelu OV, Mujica-Mota M, Daniel SJ | title = Is type 2 diabetes mellitus associated with alterations in hearing? A systematic review and meta-analysis | journal = The Laryngoscope | volume = 124 | issue = 3 | pages = 767–776 | date = mart 2014 | pmid = 23945844 | doi = 10.1002/lary.24354 | s2cid = 25569962 }}</ref> ==Uzroci== Razvoj dijabetesa tipa 2 uzrokovan je kombinacijom načina života i genetičkih faktora.<ref name=AFP09/><ref name=Fat2009>{{cite journal | vauthors = Risérus U, Willett WC, Hu FB | title = Dietary fats and prevention of type 2 diabetes | journal = Progress in Lipid Research | volume = 48 | issue = 1 | pages = 44–51 | date = januar 2009 | pmid = 19032965 | pmc = 2654180 | doi = 10.1016/j.plipres.2008.10.002 |}}</ref> Dok su neki od ovih faktora pod ličnom kontrolom, poput prehrane i [[gojaznost]]i, drugi faktori nisu, poput [[starenje|starenja]], [[žena|ženskog spola]] i genetike.<ref name=Will2011/> [[Utjecaji alkohola na zdravlje|Prekomjerna konzumacija alkohola]] je također faktor rizika.<ref>{{cite journal | vauthors = Olokoba AB, Obateru OA, Olokoba LB | title = Type 2 diabetes mellitus: a review of current trends | journal = Oman Medical Journal | volume = 27 | issue = 4 | pages = 269–273 | date = juli 2012 | pmid = 23071876 | pmc = 3464757 | doi = 10.5001/omj.2012.68 }}</ref> [[Gojaznost]] je češća kod žena nego kod muškaraca u mnogim dijelovima Afrike.<ref>{{cite journal | vauthors = Hilawe EH, Yatsuya H, Kawaguchi L, Aoyama A | title = Differences by sex in the prevalence of diabetes mellitus, impaired fasting glycaemia and impaired glucose tolerance in sub-Saharan Africa: a systematic review and meta-analysis | journal = Bulletin of the World Health Organization | volume = 91 | issue = 9 | pages = 671–682D | date = septembar 2013 | pmid = 24101783 | pmc = 3790213 | doi = 10.2471/BLT.12.113415 }}</ref> [[ishrana|Nutritivni]] status majke tokom [[fetus]]nog razvoja takođe može igrati ulogu.<ref>{{cite journal | vauthors = Christian P, Stewart CP | title = Maternal micronutrient deficiency, fetal development, and the risk of chronic disease | journal = The Journal of Nutrition | volume = 140 | issue = 3 | pages = 437–45 | date = mart 2010 | pmid = 20071652 | doi = 10.3945/jn.109.116327 | doi-access = free }}</ref> ===Način života=== {{Glavni|Način života uzrokuje dijabetes tipa 2}} Faktori načina života važni su za razvoj dijabetesa tipa 2, uključujući [[gojaznost]] i prekomjernu težinu (definiranu [[BMI|indeksom tjelesne mase]] većim od 25), fizičku neaktivnost, lošu prehranu, psihički [[stres]] i [[urbanizacija|urbanizaciju]].<ref name=Will2011/><ref>{{cite journal | vauthors = Abdullah A, Peeters A, de Courten M, Stoelwinder J | title = The magnitude of association between overweight and obesity and the risk of diabetes: a meta-analysis of prospective cohort studies | journal = Diabetes Research and Clinical Practice | volume = 89 | issue = 3 | pages = 309–19 | date = septembar 2010 | pmid = 20493574 | doi = 10.1016/j.diabres.2010.04.012 }}</ref> Višak tjelesne masti povezan je s 30% slučajeva kod osoba kineskog i [[japan]]skog porijekla, 60–80% slučajeva kod osoba evropskog i afričkog porijekla i 100% slučajeva kod Pima [[Indijananci|autohtonog naoda]] i stanovnika pacifičkih ostrva.<ref name=Green2011/> Među onima koji nisu gojazni, često je prisutan visok [[omjer struka i bokova]].<ref name=Green2011/> Čini se da i [[pušenje]] povećava rizik od dijabetesa tipa 2.<ref>{{cite journal | vauthors = Pan A, Wang Y, Talaei M, Hu FB, Wu T | title = Relation of active, passive, and quitting smoking with incident type 2 diabetes: a systematic review and meta-analysis | journal = The Lancet. Diabetes & Endocrinology | volume = 3 | issue = 12 | pages = 958–67 | date = decembar 2015 | pmid = 26388413 | pmc = 4656094 | doi = 10.1016/S2213-8587(15)00316-2 }}</ref> [[Nedostatak sna]] također je povezan s dijabetesom tipa 2.<ref name=Sleep2011>{{cite journal | vauthors = Touma C, Pannain S | title = Does lack of sleep cause diabetes? | journal = Cleveland Clinic Journal of Medicine | volume = 78 | issue = 8 | pages = 549–58 | date = august 2011 | pmid = 21807927 | doi = 10.3949/ccjm.78a.10165 | s2cid = 45708828 | doi-access = free }}</ref> Laboratorijske studije su povezale kratkotrajne nedostatke sna s promjenama u [[metabolizam|metabolizmu]] glukoze, aktivnosti [[nervni sistem|nervnog sistema]] ili hormonalnim faktorima koji mogu dovesti do dijabetesa.<ref name=Sleep2011/> Faktori ishrane također utiču na rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Prekomjerna konzumacija [[Zaslađeni napitak|napitaka zaslađenih šećerom]] povezana je s povećanim rizikom.<ref name=SSB2010>{{cite journal | vauthors = Malik VS, Popkin BM, Bray GA, Després JP, Hu FB | title = Sugar-sweetened beverages, obesity, type 2 diabetes mellitus, and cardiovascular disease risk | journal = Circulation | volume = 121 | issue = 11 | pages = 1356–64 | date = mart 2010 | pmid = 20308626 | pmc = 2862465 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.109.876185 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Malik VS, Popkin BM, Bray GA, Després JP, Willett WC, Hu FB | title = Sugar-sweetened beverages and risk of metabolic syndrome and type 2 diabetes: a meta-analysis | journal = Diabetes Care | volume = 33 | issue = 11 | pages = 2477–83 | date = novembar 2010 | pmid = 20693348 | pmc = 2963518 | doi = 10.2337/dc10-1079 }}</ref> Vrsta [[masti]] u ishrani je važna, pri čemu [[zasićene masti]] i [[trans masne kiseline]] povećavaju rizik, a [[polinezasićene masti|polinezasićene]] i [[mononezasićene masti]] smanjuju rizik.<ref name=Fat2009 /> Čini se da konzumiranje puno [[riža|bijele riže]] ima ulogu u povećanju rizika.<ref>{{cite journal | vauthors = Hu EA, Pan A, Malik V, Sun Q | title = White rice consumption and risk of type 2 diabetes: meta-analysis and systematic review | journal = BMJ | date = mart 2012 | pmid = 22422870 | pmc = 3307808 | doi = 10.1136/bmj.e1454 }}</ref> Vjeruje se da [[fizička neaktivnost|nedostatak tjelovježbe]] uzrokuje 7% slučajeva.<ref>{{cite journal | vauthors = Lee IM, Shiroma EJ, Lobelo F, Puska P, Blair SN, Katzmarzyk PT | title = Effect of physical inactivity on major non-communicable diseases worldwide: an analysis of burden of disease and life expectancy | journal = Lancet | volume = 380 | issue = 9838 | pages = 219–29 | date = juli 2012 | pmid = 22818936 | pmc = 3645500 | doi = 10.1016/S0140-6736(12)61031-9 }}</ref> [[Sedentary lifestyle]] is another risk factor.<ref name="pmid29589226">{{cite journal | vauthors = Patterson R, McNamara E, Tainio M, de Sá TH, Smith AD, Sharp SJ, Edwards P, Woodcock J, Brage S, Wijndaele K | title = Sedentary behaviour and risk of all-cause, cardiovascular and cancer mortality, and incident type 2 diabetes: a systematic review and dose response meta-analysis | journal = European Journal of Epidemiology | volume = 33 | issue = 9 | pages = 811–829 | date = septembar 2018 | pmid = 29589226 | pmc = 6133005 | doi = 10.1007/s10654-018-0380-1 }}</ref> [[Perzistentni organski zagađivač]]i također mogu imati ulogu.<ref>{{cite journal | vauthors = Lind L, Lind PM | title = Can persistent organic pollutants and plastic-associated chemicals cause cardiovascular disease? | journal = Journal of Internal Medicine | volume = 271 | issue = 6 | pages = 537–53 | date = juni 2012 | pmid = 22372998 | doi = 10.1111/j.1365-2796.2012.02536.x | s2cid = 41018361 | doi-access = free }}</ref> ===Genetika=== {{Glavni|Genetički uzroci dijabetesa tipa 2|Epigenetika dijabetesa tipa 2}} Većina slučajeva dijabetesa uključuje mnogo gena, pri čemu svaki od njih malo doprinosi povećanoj vjerovatnoći razvoja dijabetesa tipa 2 ([[poligensko nasljeđivanje]]).<ref name=Will2011/> Udio dijabetesa koji je nasljedan procjenjuje se na 72%.<ref name=Will2011/><ref name=Will2016>{{cite journal | vauthors = Willemsen G, Ward KJ, Bell CG, Christensen K, Bowden J, Dalgård C, Harris JR, Kaprio J, Lyle R, Magnusson PK, Mather KA, Ordoňana JR, Perez-Riquelme F, Pedersen NL, Pietiläinen KH, Sachdev PS, Boomsma DI, Spector T | title = The Concordance and Heritability of Type 2 Diabetes in 34,166 Twin Pairs From International Twin Registers: The Discordant Twin (DISCOTWIN) Consortium | journal = Twin Research and Human Genetics | volume = 18 | issue = 6 | pages = 762–771 | date = decembar 2015 | pmid = 26678054 | doi = 10.1017/thg.2015.83 | doi-access = free | hdl = 1959.4/unsworks_38969 | hdl-access = free }}</ref> Pronađeno je više od 36 gena i 80 [[jednonukleotidni polimorfizam|jednonukleotidnih polimorfizama]] (SNP) koji doprinose riziku od dijabetesa tipa 2.<ref name=Genetic2011>{{cite journal | vauthors = Herder C, Roden M | title = Genetics of type 2 diabetes: pathophysiologic and clinical relevance | journal = European Journal of Clinical Investigation | volume = 41 | issue = 6 | pages = 679–692 | date = juni 2011 | pmid = 21198561 | doi = 10.1111/j.1365-2362.2010.02454.x | s2cid = 43548816 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Fuchsberger C, Flannick J, Teslovich TM, Mahajan A, Agarwala V, Gaulton KJ, Ma C, Fontanillas P, Moutsianas L, McCarthy DJ, Rivas MA, Perry JR, Sim X, Blackwell TW, Robertson NR, Rayner NW, Cingolani P | title = The genetic architecture of type 2 diabetes | journal = [[Nature]] | volume = 536 | issue = 7614 | pages = 41–47 | date = august 2016 | pmid = 27398621 | pmc = 5034897 | doi = 10.1038/nature18642 | bibcode = 2016Natur.536..41F }}</ref> Svi ovi geni zajedno i dalje čine samo 10% ukupne nasljedne komponente bolesti.<ref name=Genetic2011/> [[Alel]] [[TCF7L2]], naprimjer, povećava rizik od razvoja dijabetesa za 1,5 puta i predstavlja najveći rizik od uobičajenih genetičkih varijanti.<ref name=Green2011/> Većina gena povezanih s dijabetesom uključena je u funkcije [[pankreas]]nih [[beta-ćelija]].<ref name=Green2011/> Postoji niz rijetkih slučajeva dijabetesa koji nastaju zbog abnormalnosti u jednom genu (poznati kao [[genetički poremećaj|monogenski]] oblici dijabetesa ili [[Dijabetes|"druge specifične vrste dijabetesa"]]).<ref name=Green2011/><ref name=Will2011/> To uključuje [[dijabetes s početkom u zreloj dobi]] (MODY), [[Donohueov sindrom]] i [[Rabson-Mendenhallov sindrom]], među ostalima drugi.<ref name=Will2011/> Dijabetes koji se javlja u odrasloj dobi kod mladih čini 1–5% svih slučajeva dijabetesa kod mladih ljudi.<ref>{{cite news|title=Monogenic Forms of Diabetes: Neonatal Diabetes Mellitus and Maturity-onset Diabetes of the Young|date=mart 2007|publisher=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases, NIH|url=http://www.diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/mody/|work=National Diabetes Information Clearinghouse (NDIC)|access-date=4. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080704103703/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/mody/|archive-date=4. 7. 2008}}</ref> [[epigenetika|Epigenetička]] regulacija može imati ulogu u dijabetesu tipa 2.<ref>{{Cite journal |last=Rosen |first=Evan D. |last2=Kaestner |first2=Klaus H. |last3=Natarajan |first3=Rama |last4=Patti |first4=Mary-Elizabeth |last5=Sallari |first5=Richard |last6=Sander |first6=Maike |last7=Susztak |first7=Katalin |date=2018 |title=Epigenetics and Epigenomics: Implications for Diabetes and Obesity |journal=Diabetes |volume=67 |issue=10 |pages=1923–1931 |doi=10.2337/db18-0537 |issn=1939-327X |pmc=6463748 |pmid=30237160 |doi-access=free}}</ref> ===Medicinska stanja === Postoji niz lijekova i drugih zdravstvenih problema koji mogu predisponirati pacijente na dijabetes.<ref name=BookDM2008>{{cite book | vauthors = Funnell MM, Anderson RM |chapter=Influencing self-management: from compliance to collaboration | veditors = Bethel MN, Feinglos MA |title=Type 2 diabetes mellitus: an evidence-based approach to practical management |series=Contemporary endocrinology |year=2008|publisher=Humana Press|location=Totowa, NJ|isbn=978-1-58829-794-5 |oclc=261324723 |page=462 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Cn-9BAAAQBAJ&pg=PA455 }}</ref> Neki od lijekova uključuju: [[glukokortikoid]]e, [[tiazid]]e, [[beta-blokator|beta blokatore]], [[atipični antipsihotik|atipične antipsihotike]],<ref>{{cite journal | vauthors = Izzedine H, Launay-Vacher V, Deybach C, Bourry E, Barrou B, Deray G | title = Drug-induced diabetes mellitus | journal = Expert Opinion on Drug Safety | volume = 4 | issue = 6 | pages = 1097–1109 | date = novembar 2005 | pmid = 16255667 | doi = 10.1517/14740338.4.6.1097 | s2cid = 21532595 }}</ref> i [[statin]]e.<ref>{{cite journal | vauthors = Sampson UK, Linton MF, Fazio S | title = Are statins diabetogenic? | journal = Current Opinion in Cardiology | volume = 26 | issue = 4 | pages = 342–347 | date = juli 2011 | pmid = 21499090 | pmc = 3341610 | doi = 10.1097/HCO.0b013e3283470359 }}</ref> One koje su prethodno imale gestacijski dijabetes, imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.<ref name=Vij2010/> Ostali zdravstveni problemi koji su povezani su: [[akromegalija]], [[Cushingov sindrom]], [[hipertireoza]], [[feokromocitom]] i određene vrste raka poput [[glukagonom]]a.<ref name=BookDM2008/> Individuals with cancer may be at a higher risk of mortality if they also have diabetes.<ref>{{cite journal | vauthors = Giovannucci E, Harlan DM, Archer MC, Bergenstal RM, Gapstur SM, Habel LA, Pollak M, Regensteiner JG, Yee D | title = Diabetes and cancer: a consensus report | journal = Diabetes Care | volume = 33 | issue = 7 | pages = 1674–1685 | date = juli 2010 | pmid = 20587728 | pmc = 2890380 | doi = 10.2337/dc10-0666 | type = Professional society guidelines }}</ref> [[Testosterone deficiency]] is also associated with type&nbsp;2 diabetes.<ref name=pmid19444934>{{cite journal | vauthors = Saad F, Gooren L | title = The role of testosterone in the metabolic syndrome: a review | journal = The Journal of Steroid Biochemistry and Molecular Biology | volume = 114 | issue = 1–2 | pages = 40–43 | date = mart 2009 | pmid = 19444934 | doi = 10.1016/j.jsbmb.2008.12.022 | s2cid = 22222112 }}</ref><ref name=pmid18832284>{{cite journal | vauthors = Farrell JB, Deshmukh A, Baghaie AA | title = Low testosterone and the association with type 2 diabetes | journal = The Diabetes Educator | volume = 34 | issue = 5 | pages = 799–806 | year = 2008 | pmid = 18832284 | doi = 10.1177/0145721708323100 | doi-access = free }}</ref> [[Poremećaji ishrane]] mogu također uticati na dijabetes tipa 2, pri čemu [[bulimija]] nervoza povećava rizik, a [[anoreksija nervoza]] smanjuje.<ref>{{cite journal | vauthors = Nieto-Martínez R, González-Rivas JP, Medina-Inojosa JR, Florez H | title = Are Eating Disorders Risk Factors for Type 2 Diabetes? A Systematic Review and Meta-analysis | journal = Current Diabetes Reports | volume = 17 | issue = 12 | page = 138 | date = novembar 2017 | pmid = 29168047 | doi = 10.1007/s11892-017-0949-1 | type = Systematic review and meta-analysis | s2cid = 3688434 }}</ref> ==Patofiziologija== [[Slika:Glucoregulatory hyperbola.png|thumb|280px|Hiperbolički odnos između osjetljivosti na insulin i funkcije [[beta-ćelija]] koji pokazuje dinamičku kompenzaciju kod "zdrave" [[rezistencija na insulun|insulinske rezistencije]] (prelaz iz A u B) i evoluciju dijabetesa melitusa tipa 2 (prelaz iz A u C): pokazuje dinamičku kompenzaciju kod "zdrave" inzulinske rezistencije (prelaz iz A u B) i evoluciju dijabetesa melitusa tipa 2 (prelaz iz A u C). [[Indeks dispozicije|Metrike dispozicije]] integriraju funkciju beta-ćelija i osjetljivost na insulin tako da rezultati ostaju konstantni kroz dinamičku kompenzaciju. Promijenjeno iz Cobelli et al. 2007, Hannon et al. 2018 and Dietrich et al. 2024<ref name="Cobelli_2007">{{cite journal | vauthors = Cobelli C, Toffolo GM, Dalla Man C, Campioni M, Denti P, Caumo A, Butler P, Rizza R | title = Assessment of beta-cell function in humans, simultaneously with insulin sensitivity and hepatic extraction, from intravenous and oral glucose tests | journal = American Journal of Physiology. Endocrinology and Metabolism | volume = 293 | issue = 1 | pages = E1–E15 | date = juli 2007 | pmid = 17341552 | doi = 10.1152/ajpendo.00421.2006 }}</ref><ref name="Hannon_2018">{{cite journal | vauthors = Hannon TS, Kahn SE, Utzschneider KM, Buchanan TA, Nadeau KJ, Zeitler PS, Ehrmann DA, Arslanian SA, Caprio S, Edelstein SL, Savage PJ, Mather KJ | title = Review of methods for measuring β-cell function: Design considerations from the Restoring Insulin Secretion (RISE) Consortium | journal = Diabetes, Obesity & Metabolism | volume = 20 | issue = 1 | pages = 14–24 | date = januar 2018 | pmid = 28493515 | pmc = 6095472 | doi = 10.1111/dom.13005 |}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Dietrich JW, Abood A, Dasgupta R, Anoop S, Jebasingh FK, Spurgeon R, Thomas N, Boehm BO | title = A novel simple disposition index (SPINA-DI) from fasting insulin and glucose concentration as a robust measure of carbohydrate homeostasis | journal = Journal of Diabetes | volume = 16 | issue = 9 | date = septembar 2024 | pmid = 38169110 | doi = 10.1111/1753-0407.13525 | doi-access = free | pmc = 11418405 }}</ref>]] Dijabetes tipa 2 nastaje zbog nedovoljne proizvodnje insulina iz beta ćelija u kontekstu insulinske rezistencije.<ref name=Green2011/> [[Insulinska rezistencija]] odnosi se na nemogućnost ćelija da adekvatno reaguju na normalne nivoe insulina. Na molekularnom nivou patološkog mehanizma, ovo je obično zbog oštećenja puta transdukcije insulinskog signala – posebno, aberantne inhibicije jedne ili više proksimalnih komponenti u [[ćelijska signalizacija|signalnoj kaskadi]] nizvodno od insulinskog receptora, kao što su sam [[insulinski receptor]], proteini supstrata insulinskog receptora (IRS) ili [[AKT]].<ref>{{Cite journal |last=James |first=David E. |last2=Stöckli |first2=Jacqueline |last3=Birnbaum |first3=Morris J. |date=novembar 2021 |title=The aetiology and molecular landscape of insulin resistance |url=https://www.nature.com/articles/s41580-021-00390-6 |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=22 |issue=11 |pages=751–771 |doi=10.1038/s41580-021-00390-6 |issn=1471-0080|url-access=subscription }}</ref> Insulinska rezistencija se javlja u [[miš]]ićima, [[jetra|jetri]] i [[masno tkivo|masnom tkivu]].<ref>{{cite book|title=Diabetes mellitus a guide to patient care.|year=2007|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=978-1-58255-732-8|page=[https://archive.org/details/diabetesmellitus0000unse_k9g1/page/15 15]|url=https://archive.org/details/diabetesmellitus0000unse_k9g1|url-access=registration}}</ref> U jetri, insulin normalno potiskuje oslobađanje [[glukoza|glukoze]]. Međutim, u slučaju indulinske rezistencije, [[jetra]] nepravilno oslobađa glukozu u [[krv]].<ref name="Will2011"/> Udio insulinske rezistencije u odnosu na disfunkciju [[beta-ćelija]] razlikuje se među pojedincima, pri čemu neki imaju prvenstveno insulinsku rezistenciju i samo manji defekt u lučenju insulina, a drugi imaju blagu insulinsku rezistenciju i prvenstveno nedostatak lučenja insulina.<ref name="Green2011"/> Važno je napomenuti da se [[insulinska rezistencija]] javlja i unutar samih otočića pankreasa [[Beta- ćelija|β-ćelije]]. Budući da normalna funkcija β-ćelija ovisi o netaknutom [[put transdukcije insulinskog signala|insulinske signalizacije]] unutar β-ćelije, poremećaj ovog puta može oštetiti proizvodnju i lučenje insulina, doprinoseći disfunkciji β-ćelija kod dijabetesa tipa 2.<ref>{{Cite journal |last=Chen |first=William S. |last2=Peng |first2=Xiao-Ding |last3=Wang |first3=Yong |last4=Xu |first4=Pei-Zhang |last5=Chen |first5=Mei-Ling |last6=Luo |first6=Yongmei |last7=Jeon |first7=Sang-Min |last8=Coleman |first8=Kevin |last9=Haschek |first9=Wanda M. |last10=Bass |first10=Joseph |last11=Philipson |first11=Louis H. |last12=Hay |first12=Nissim |date=1. 6. 2009 |title=Leptin Deficiency and Beta-Cell Dysfunction Underlie Type 2 Diabetes in Compound Akt Knockout Mice |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1128/MCB.01792-08 |journal=Molecular and Cellular Biology |language=EN |doi=10.1128/MCB.01792-08# |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114225636/https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1128/MCB.01792-08 |archive-date=14. 11. 2023 |access-date=21. 5. 2026 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Elghazi |first=Lynda |last2=Bernal-Mizrachi |first2=Ernesto |date=1. 7. 2009 |title=Akt and PTEN: β-cell mass and pancreas plasticity |url=https://www.cell.com/trends/endocrinology-metabolism/abstract/S1043-2760(09)00057-5 |journal=Trends in Endocrinology & Metabolism |language=English |volume=20 |issue=5 |pages=243–251 |doi=10.1016/j.tem.2009.03.002 |issn=1043-2760 |pmid=19541499}}</ref> Ostali potencijalno važni mehanizmi povezani s dijabetesom tipa 2 i insulinskom rezistencijom uključuju: povećanu razgradnju [[lipid]]a unutar masnih ćelija, otpornost na i nedostatak inkretina, visoke nivoe [[glukagon]]a u krvi, povećano zadržavanje [[soli]] i vode od strane [[bubreg]]a i neodgovarajuću regulaciju [[metabolizam|metabolizma]] od strane [[CNS|centralnog nervnog sistema]].<ref name=Will2011/> Međutim, ne razvijaju svi ljudi s insulinskom rezistencijom dijabetes jer je potrebno i oštećenje lučenja insulina od strane beta ćelija pankreasa.<ref name=Green2011/> U ranim fazama insulinske rezistencije, masa beta-ćelija se širi, povećavajući proizvodnju insulina kako bi se kompenzirala insulinska neosjetljivost, tako da indeks dispozicije ostaje konstantan.<ref name="pmid31831356">{{cite journal | vauthors=Sun T, Han X | title=Death versus dedifferentiation: The molecular bases of beta cell mass reduction in type 2 diabetes | journal=[[Seminars in Cell and Developmental Biology]] | year=2019 | volume=103 | pages=76–82 | doi = 10.1016/j.semcdb.2019.12.002 | pmid=31831356| s2cid=209341381 }}</ref> Drugi potencijalno važni mehanizmi povezani s dijabetesom tipa 2 i insulinskom rezistencijom uključuju: povećanu razgradnju lipida unutar masnih ćelija, otpornost na i nedostatak [[inkretin]]a, visoke nivoe [[glukagon]]a u krvi, povećano zadržavanje soli i vode od strane bubrega i neodgovarajuću regulaciju metabolizma od strane centralnog nervnog sistema.<ref name=Will2011/> Međutim, ne razvijaju svi ljudi s inzulinskom rezistencijom dijabetes jer je potrebno i oštećenje lučenja inzulina od strane beta ćelija pankreasa.<ref name=Green2011/> U ranim fazama inulinske rezistencije, masa beta ćelija se širi, povećavajući proizvodnju insulina kako bi se kompenzirala insulinska neosjetljivost, tako da indeks dispozicije ostaje konstantan.<ref>{{cite journal | vauthors = Reed J, Bain S, Kanamarlapudi V | title = A Review of Current Trends with Type 2 Diabetes Epidemiology, Aetiology, Pathogenesis, Treatments and Future Perspectives | journal = Diabetes, Metabolic Syndrome and Obesity: Targets and Therapy| volume = 14 | pages = 3567–3602 | date = august 2021 | pmid = 34413662 | pmc = 8369920 | doi = 10.2147/DMSO.S319895 | doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== {{OGTT}} Definicija dijabetesa (i tipa 1 i tipa 2) koju daje [[Svjetska zdravstvena organizacija]] odnosi se na jedno povišeno očitanje glukoze sa simptomima ili na povišena očitanja [[glukoza|glukoze]] u dva odvojena datuma, bilo da se radi o:<ref name=who-99>{{Cite web |url=https://www.who.int/diabetes/publications/en/ |author=World Health Organization |title=Definition, diagnosis and classification of diabetes mellitus and its complications: Report of a WHO Consultation. Part 1. Diagnosis and classification of diabetes mellitus |access-date=29. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070529092627/http://www.who.int/diabetes/publications/en/ |archive-date=29. 5. 2007 }}</ref> * [[glukoza]] u plazmi natašte ≥ 7,0&nbsp;mmol/L (126&nbsp;mg/dL) :ili * [[test tolerancije glukoze]] sa dva sata nakon oralne doze glukozom u plazmi ≥ 11,1&nbsp;mmol/L (200&nbsp;mg/dL) Slučajni šećer u krvi veći od 11,1&nbsp;mmol/L (200&nbsp;mg/dL) u kombinaciji s tipičnim simptomima<ref name=Vij2010/> ili [[glikirani hemoglobin]] (HbA_1c) od ≥ 48&nbsp;mmol/mol (≥ 6,5 [[Ispitivanje kontrole i komplikacija dijabetesa|DCCT]] %) još je jedna metoda dijagnosticiranja dijabetesa.<ref name=Will2011/> U 2009, Međunarodni stručni odbor koji je uključivao predstavnike [[Američko udruženje za dijabetes|Američkog udruženja za dijabetes]] (ADA), [[Međunarodna federacija za dijabetes|Međunarodne federacije za dijabetes]] (IDF) i [[Evropsko udruženje za proučavanje dijabetesa|Evropskog udruženja za proučavanje dijabetesa]] (EASD) preporučilo je da se za dijagnozu dijabetesa koristi prag [[hemoglobin|HbA_1c]] od ≥&nbsp;48&nbsp;mmol/mol (≥&nbsp;6,5 DCCT %).<ref name=Expert2009/> Ovu preporuku je usvojilo Američko udruženje za dijabetes 2010.<ref>{{cite journal | title = Diagnosis and classification of diabetes mellitus | journal = Diabetes Care | volume = 33 | issue = Supplement_1 | pages = S62-9 | date = januar 2010 | pmid = 20042775 | pmc = 2797383 | doi = 10.2337/dc10-S062 | author1 = ((American Diabetes Association)) }}</ref> Pozitivne testove treba ponoviti osim ako osoba ne pokaže tipične simptome i šećer u krvi >11,1&nbsp;mmol/L (>200&nbsp;mg/dL).<ref name=Expert2009>{{cite journal | title = International Expert Committee report on the role of the A1C assay in the diagnosis of diabetes | journal = Diabetes Care | volume = 32 | issue = 7 | pages = 1327–34 | date = juli 2009 | pmid = 19502545 | pmc = 2699715 | doi = 10.2337/dc09-9033 | author1 = International Expert Committee }}</ref> {| class="wikitable" style = "float: right; margin-left:15px; text-align:center" |+ ADA-dijagnostički kriteriji za dijabetes <ref name="ADA2024ch2"/> &nbsp; ! ![[Diabetes mellitus]] !Prediabetes |- |HbA_1c |≥&nbsp;6,5% (≥ 48&nbsp;mmol/mol) |5,7–6,4% (39–47&nbsp;mmol/mol) |- |[[Glukoza]] natašte |≥&nbsp;126&nbsp;mg/dL |100–125&nbsp;mg/dL |- |2-satna glukoza |≥&nbsp;200&nbsp;mg/dL |140–199&nbsp;mg/dL |- | Slučajna glukoza s klasičnim simptomima |≥&nbsp;200&nbsp;mg/dL | Nedostupna |} Prag za dijagnozu dijabetesa zasniva se na odnosu između rezultata testova tolerancije glukoze, glukoze natašte ili HbA1c i komplikacija poput retinopatije i problema s mrežnjačom.<ref name=Will2011/> Test tolerancije glukoze natašte ili nasumično mjerenje šećera u krvi je poželjnije od testa tolerancije glukoze, jer su pogodniji za ljude.<ref name=Will2011/> [[hemoglobim|HbA1c]] ima prednost što nije potreban [[post]] i rezultati su stabilniji, ali ima nedostatak što je test skuplji od mjerenja glukoze u krvi.<ref>{{cite journal | title = Diagnosis and classification of diabetes mellitus | journal = Diabetes Care | volume = 35 | issue = Suppl 1 | pages = S64-71 | date = januar 2012 | pmid = 22187472 | pmc = 3632174 | doi = 10.2337/dc12-s064 | author1 = American Diabetes Association }}</ref> Procjenjuje se da 20% ljudi s dijabetesom u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] ne shvata da imaju tu bolest.<ref name=Will2011/> Dijabetes tipa 2 karakterizira visoka razina glukoze u krvi u kontekstu insulinske rezistencije i relativnog nedostatka insulina.<ref name="Pathologic Basis of Disease">{{Cite book | vauthors = Kumar V, Fausto N, Abbas AK, Cotran RS, Robbins SL |title=Robbins and Cotran Pathologic Basis of Disease|year=2005|edition=7th|publisher=Saunders|location=Philadelphia, Pa.|isbn=978-0-7216-0187-8|pages=1194–95}}</ref> Ovo je u suprotnosti sa [[dijabetes tipa 1|dijabetesom tipa 1]] kod kojeg postoji apsolutni nedostatak insulina, zbog uništavanja ćelija [[Lanenhansova ostrvaca|pankreasna ostrvaca]] u pankreasu i [[gestacijski dijabetes|gestacijskim dijabetesom]] koji je nova pojava visokog šećera u krvi povezanog s trudnoćom.<ref name="Green2011"/> Tip&nbsp;1 i tip&nbsp;2 dijabetesa obično se mogu razlikovati na osnovu prisutnih okolnosti.<ref name=Expert2009/> Ako je dijagnoza u nedoumici, testiranje na [[antitijela]] može biti korisno za potvrdu dijabetesa tipa 1, a nivoi [[C-peptid]]a mogu biti korisni za potvrdu dijabetesa tipa 2,<ref>{{cite book|title=Diabetes mellitus a guide to patient care.|year=2007|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=978-1-58255-732-8|page=[https://archive.org/details/diabetesmellitus0000unse_k9g1/page/201 201]|url=https://archive.org/details/diabetesmellitus0000unse_k9g1|url-access=registration}}</ref> sa normalnim ili visokim nivoima [[C-peptid]]a kod dijabetesa tipa 2, ali niskim kod dijabetesa tipa 1.<ref>{{cite book | vauthors = Vivian EM, Blackorbay B | veditors = Lee M |title=Basic Skills in Interpreting Laboratory Data |edition=5th |date=2013 |publisher=American Society of Health-System Pharmacists |location=Bethesda, MD |isbn=978-1-58528-345-3 |oclc=859778842 |chapter=Chapter 13: Endocrine Disorders |chapter-url=https://books.google.com/books?id=5WW1AAAAQBAJ&pg=PT539}}</ref> ==Skrining== [[Radna grupa za preventivne usluge Sjedinjenih Američkih Država]] (USPSTF) preporučila je 2021. skrining za dijabetes tipa 2 kod odraslih osoba starosti od 35 do 70 godina koje imaju prekomjernu težinu (tj. [[indeks tjelesne mase]] iznad 25) ili [[gojaznost]].<ref name="USPSTF2021"/> Za [[azijsko-amerikanci|osobe azijskog porijekla]], skrining se preporučuje ako imaju BMI preko 23.<ref name="USPSTF2021"/> Skrining u ranijoj dobi može se razmotriti kod osoba sa [[porodična anamneza|porodičnom anamnezom]] dijabetesa; neke etničke grupe, uključujući [[Hispanoamerikanci|Hispanoamerikance]], [[Afroamerikanci|Afroamerikance]] i [[Indijanci|autohtone Amerikance]]; anamneza [[gestacijski dijabetes|gestacijskog dijabetesa]]; [[sindrom policistastih jajnika]].<ref name="USPSTF2021"/> Skrining se može ponavljati svake tri godine.<ref name="USPSTF2021"/> Prema preporuci Američke radne grupe za preventivne usluge, [[Skrining (medicina)|skrining]] za dijabetes kod osoba bez faktora rizika ili simptoma ne preporučuje se.<ref name="USPSTF2021">{{cite journal | vauthors = Davidson KW, Barry MJ, Mangione CM, Cabana M, Caughey AB, Davis EM, Donahue KE, Doubeni CA, Krist AH, Kubik M, Li L, Ogedegbe G, Owens DK, Pbert L, Silverstein M, Stevermer J, Tseng CW, Wong JB | title = Screening for Prediabetes and Type 2 Diabetes: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement | journal = JAMA | volume = 326 | issue = 8 | pages = 736–743 | date = august 2021 | pmid = 34427594 | doi = 10.1001/jama.2021.12531 | doi-access = free }}</ref> Međutim, [[Američko udruženje za dijabetes]] (ADA) preporučilo je 2024. skrining kod svih odraslih osoba starijih od 35 godina.<ref name="ADA2024ch2">{{cite journal | vauthors = ElSayed NA, Aleppo G, Bannuru RR, Bruemmer D, Collins BS, Ekhlaspour L, etal | collaboration = American Diabetes Association Professional Practice Committee | title = 2. Diagnosis and Classification of Diabetes: Standards of Care in Diabetes-2024 | journal = Diabetes Care | volume = 47 | issue = Suppl 1 | pages = S20–S42 | date = januar 2024 | pmid = 38078589 | pmc = 10725812 | doi = 10.2337/dc24-S002 | doi-access = free }}</ref> ADA također preporučuje skrining kod odraslih osoba svih dobnih skupina s [[BMI]] preko 25 (ili preko 23 kod [[azijski Amerikanaci|azijskih Amerikanaca]]) s drugim faktorom rizika: [[rođak prvog stupnja]] s dijabetesom, etnička pripadnost s visokim rizikom za dijabetes, [[krvni pritisak]] ≥130/80 mmHg ili na terapiji za [[hipertenzija|hipertenziju]], anamneza [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih bolesti]], [[fizička neaktivnost]], [[sindrom policistastih jajnika]] ili teška [[pretilost]].<ref name="ADA2024ch2"/> ADA preporučuje ponavljanje skrininga najmanje svake tri godine.<ref name="ADA2024ch2"/> ADA preporučuje godišnje testove kod osoba s [[predijabetes]]om.<ref name="ADA2024ch2"/> Osobama s prethodnim [[gestacijski dijabetes|gestacijskim dijabetesom]] ili [[pankreatitis]]om također se preporučuje skrining.<ref name="ADA2024ch2"/> Nema dokaza da skrining mijenja rizik od smrti i bilo kakvu korist od skrininga na neželjene efekte, incidenciju dijabetesa tipa 2, HbA1c ili socioekonomskih efekata nije jasna.<ref name=Selph_et_al-2015>{{cite journal | vauthors = Selph S, Dana T, Blazina I, Bougatsos C, Patel H, Chou R | title = Screening for type 2 diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 162 | issue = 11 | pages = 765–76 | date = juni 2015 | pmid = 25867111 | doi = 10.7326/M14-2221 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal |vauthors=Peer N, Balakrishna Y, Durao S |date=maj 2020 |title=Screening for type 2 diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=5 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.cd005266.pub2 |pmc=7259754 |pmid=32470201}}</ref> U [[UK|Velikoj Britaniji]], smjernice [[Nacionalni institut za zdravlje i izvrsnost u njezi|NICE]] predlažu poduzimanje mjera za prevenciju dijabetesa kod osoba s indeksom tjelesne mase ([[BMI]]) od 30 ili više.<ref name="NIHR2022"/> Za osobe [[crnih Britanaci|britanskih Afrikanaca]], [[britanci afro-karipskog porijekla|Afro-karipskog porijekla]], [[Južnoazijsko porijeklu u Ujedinjenom Kraljevstvu|Južnoazijskog porijekla]] i [[britanski Kinezi|kineskog]] porijekla preporuka za početak prevencije počinje pri [[BMI]] od 27,5.<ref name="NIHR2022">{{Cite journal |date=26. 7. 2022 |title=Diabetes: putting people at the heart of services |url=https://evidence.nihr.ac.uk/collection/diabetes-putting-people-at-the-heart-of-services/ |journal=NIHR Evidence |language=en |publisher=National Institute for Health and Care Research |doi=10.3310/nihrevidence_52026|s2cid=251299176 |url-access=subscription }}</ref> Studija zasnovana na velikom uzorku ljudi u Engleskoj sugeriše još niže indekse tjelesne mase (BMI) za određene etničke grupe kao početak prevencije, na primjer 24 u južnoazijskoj i 21 u [[britanski Bangladešani|britanskobangladeškim]] [[populacija]]ma.<ref>{{Cite journal |date=10. 3. 2022 |title=Are you at risk of diabetes? Research finds prevention should start at a different BMI for each ethnic group |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/diabetes-prevention-should-start-at-different-bmi-for-each-ethnic-group/ |journal=NIHR Evidence |type=Plain English summary |language=en |publisher=National Institute for Health and Care Research |doi=10.3310/alert_48878|s2cid=247390548 |url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Caleyachetty R, Barber TM, Mohammed NI, Cappuccio FP, Hardy R, Mathur R, Banerjee A, Gill P | title = Ethnicity-specific BMI cutoffs for obesity based on type 2 diabetes risk in England: a population-based cohort study | journal = The Lancet. Diabetes & Endocrinology | volume = 9 | issue = 7 | pages = 419–426 | date = juli 2021 | pmid = 33989535 | pmc = 8208895 | doi = 10.1016/S2213-8587(21)00088-7 }}</ref> ==Prevencija== {{Glavni|Prevencija dijabetesa tipa 2}} Početak dijabetesa tipa 2 može se odgoditi ili spriječiti pravilnom ishranom i redovnim [[fizička vježba|vježbanjem]].<ref>{{cite journal | vauthors = Raina Elley C, Kenealy T | title = Lifestyle interventions reduced the long-term risk of diabetes in adults with impaired glucose tolerance | journal = Evidence-Based Medicine | volume = 13 | issue = 6 | page = 173 | date = decembar 2008 | pmid = 19043031 | doi = 10.1136/ebm.13.6.173 | s2cid = 26714233 }}</ref><ref name="Hemmingsen2017">{{cite journal | vauthors = Hemmingsen B, Gimenez-Perez G, Mauricio D, Roqué I, Figuls M, Metzendorf MI, Richter B | title = Diet, physical activity or both for prevention or delay of type 2 diabetes mellitus and its associated complications in people at increased risk of developing type 2 diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2017 | issue = 12 | date = decembar 2017 | pmid = 29205264 | pmc = 6486271 | doi = 10.1002/14651858.CD003054.pub4 }}</ref> Intenzivne mjere promjene načina života mogu smanjiti rizik za više od polovine.<ref name=AFP09/><ref name=Schellenberg2013>{{cite journal | vauthors = Schellenberg ES, Dryden DM, Vandermeer B, Ha C, Korownyk C | title = Lifestyle interventions for patients with and at risk for type 2 diabetes: a systematic review and meta-analysis | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 159 | issue = 8 | pages = 543–551 | date = oktobar 2013 | pmid = 24126648 | doi = 10.7326/0003-4819-159-8-201310150-00007 | doi-access = free }}</ref> Koristi od vježbanja javljaju se bez obzira na početnu težinu osobe ili naknadni gubitak težine.<ref>{{cite journal | vauthors = O'Gorman DJ, Krook A | title = Exercise and the treatment of diabetes and obesity | journal = The Medical Clinics of North America | volume = 95 | issue = 5 | pages = 953–969 | date = septembar 2011 | pmid = 21855702 | doi = 10.1016/j.mcna.2011.06.007 }}</ref> Visoka razina fizičke aktivnosti smanjuje rizik od dijabetesa za oko 28%.<ref name=BMJ2016>{{cite journal | vauthors = Kyu HH, Bachman VF, Alexander LT, Mumford JE, Afshin A, Estep K, Veerman JL, Delwiche K, Iannarone ML, Moyer ML, Cercy K, Vos T, Murray CJ, Forouzanfar MH | title = Physical activity and risk of breast cancer, colon cancer, diabetes, ischemic heart disease, and ischemic stroke events: systematic review and dose-response meta-analysis for the Global Burden of Disease Study 2013 | journal = BMJ | volume = 354 | date = august 2016 | pmid = 27510511 | pmc = 4979358 | doi = 10.1136/bmj.i3857 | doi-access = free }}</ref> Međutim, dokazi o koristi samih promjena u ishrani su ograničeni,<ref name="Hemmingsen2017"/> s nekim dokazima o ishrani bogatoj zelenim lisnatim [[povrće]]m <ref>{{cite journal | vauthors = Carter P, Gray LJ, Troughton J, Khunti K, Davies MJ | title = Fruit and vegetable intake and incidence of type 2 diabetes mellitus: systematic review and meta-analysis | journal = BMJ | volume = 341 | date = august 2010 | pmid = 20724400 | pmc = 2924474 | doi = 10.1136/bmj.c4229 }}</ref> a neke za ograničavanje unosa zaslađenih pića.<ref name="Schwing">{{cite journal | vauthors = Schwingshackl L, Hoffmann G, Lampousi AM, Knüppel S, Iqbal K, Schwedhelm C, Bechthold A, Schlesinger S, Boeing H | title = Food groups and risk of type 2 diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of prospective studies | journal = European Journal of Epidemiology | volume = 32 | issue = 5 | pages = 363–375 | date = maj 2017 | pmid = 28397016 | pmc = 5506108 | doi = 10.1007/s10654-017-0246-y }}</ref> Postoji [[korelacija|povezanost]] između većeg unosa voćnih sokova zaslađenih šećerom i dijabetesa, ali nema dokaza o povezanosti sa 100% voćnim sokom.<ref>{{cite journal | vauthors = Xi B, Li S, Liu Z, Tian H, Yin X, Huai P, Tang W, Zhou D, Steffen LM | title = Intake of fruit juice and incidence of type 2 diabetes: a systematic review and meta-analysis | journal = PLOS ONE | volume = 9 | issue = 3 | date = 2014 | pmid = 24682091 | pmc = 3969361 | doi = 10.1371/journal.pone.0093471 | doi-access = free | bibcode = 2014PLoSO..993471X }}</ref> Pregled iz 2019. pronašao je dokaze o koristima od [[vlakno|prehrambenih vlakana]].<ref>{{cite journal | vauthors = Reynolds A, Mann J, Cummings J, Winter N, Mete E, Te Morenga L | title = Carbohydrate quality and human health: a series of systematic reviews and meta-analyses | journal = Lancet | volume = 393 | issue = 10170 | pages = 434–445 | date = februar 2019 | pmid = 30638909 | doi = 10.1016/S0140-6736(18)31809-9 | s2cid = 58632705 | doi-access = free }}</ref> Pregled iz 2017. pokazao je da dugoročne promjene načina života smanjuju rizik za 28%, dok lijekovi ne smanjuju rizik nakon prestanka uzimanja [[lijek]]ova.<ref>{{cite journal | vauthors = Haw JS, Galaviz KI, Straus AN, Kowalski AJ, Magee MJ, Weber MB, Wei J, Narayan KM, Ali MK | title = Long-term Sustainability of Diabetes Prevention Approaches: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized Clinical Trials | journal = JAMA Internal Medicine | volume = 177 | issue = 12 | pages = 1808–1817 | date = decembar 2017 | pmid = 29114778 | pmc = 5820728 | doi = 10.1001/jamainternmed.2017.6040 }}</ref> Iako su niski nivoi [[vitamin D|vitamina D]] povezani sa povećanim rizikom od dijabetesa, korekcija nivoa suplementacijom vitaminom D3 ne poboljšava taj rizik.<ref>{{cite journal | vauthors = Seida JC, Mitri J, Colmers IN, Majumdar SR, Davidson MB, Edwards AL, Hanley DA, Pittas AG, Tjosvold L, Johnson JA | title = Clinical review: Effect of vitamin D3 supplementation on improving glucose homeostasis and preventing diabetes: a systematic review and meta-analysis | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 99 | issue = 10 | pages = 3551–60 | date = oktobar 2014 | pmid = 25062463 | pmc = 4483466 | doi = 10.1210/jc.2014-2136 }}</ref> Kod osoba s [[predijabetes]]om, prehrana u kombinaciji s fizičkom aktivnošću odgađa ili smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, prema [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2017.<ref name="Hemmingsen2017"/> Kod osoba s predijabetesom, [[metformin]] može odgoditi ili smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s prehranom i vježbanjem ili [[placebo]] intervencijom, ali ne i u usporedbi s intenzivnom prehranom i vježbanjem, a nije bilo dovoljno podataka o ishodima kao što su smrtnost i dijabeteske komplikacije te kvalitet života povezan sa zdravljem, prema Cochraneovom pregledu iz 2019. g odine.<ref name="Madsen2019">{{cite journal | vauthors = Madsen KS, Chi Y, Metzendorf MI, Richter B, Hemmingsen B | title = Metformin for prevention or delay of type 2 diabetes mellitus and its associated complications in persons at increased risk for the development of type 2 diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2019 | issue = 12 | date = decembar 2019 | pmid = 31794067 | pmc = 6889926 | doi = 10.1002/14651858.CD008558.pub2 | collaboration = Cochrane Metabolic and Endocrine Disorders Group }}</ref> Kod osoba s predijabetesom, [[inhibitor alfa-glukozidaze|inhibitori alfa-glukozidaze]] poput akarboze mogu odgoditi ili smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 u usporedbi s [[placebo]]m, međutim, nije bilo konačnih dokaza da je [[akarboza]] poboljšala kardiovaskularnu smrtnost ili kardiovaskularne događaje, prema Cochraneovom pregledu iz 2018.<ref name="Moelands2018">{{cite journal | vauthors = Moelands SV, Lucassen PL, Akkermans RP, De Grauw WJ, Van de Laar FA | title = Alpha-glucosidase inhibitors for prevention or delay of type 2 diabetes mellitus and its associated complications in people at increased risk of developing type 2 diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | issue = 12 | date = decembar 2018 | pmid = 30592787 | pmc = 6517235 | doi = 10.1002/14651858.CD005061.pub3 | collaboration = Cochrane Metabolic and Endocrine Disorders Group }}</ref> Kod osoba s predijabetesom, [[pioglitazon]] može odgoditi ili smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s placebom ili bez intervencije, ali nije uočena razlika u usporedbi s [[metformin]]om, a nedostajali su i podaci o smrtnosti, komplikacijama i kvalitetu života, prema Cochraneovom pregledu iz 2020.<ref name="Ipsen2020">{{cite journal | vauthors = Ipsen EØ, Madsen KS, Chi Y, Pedersen-Bjergaard U, Richter B, Metzendorf MI, Hemmingsen B | title = Pioglitazone for prevention or delay of type 2 diabetes mellitus and its associated complications in people at risk for the development of type 2 diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 11 | date = novembar 2020 | pmid = 33210751 | pmc = 8092670 | doi = 10.1002/14651858.CD013516.pub2 | doi-access = free | collaboration = Cochrane Metabolic and Endocrine Disorders Group }}</ref> Kod osoba s predijabetesom, nije bilo dovoljno podataka da bi se izveli bilo kakvi zaključci o tome možs li [[inhibitor SGLT2]] odgoditi ili smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, prema Cochraneovom pregledu iz 2016.<ref>{{cite journal | vauthors = Hemmingsen B, Krogh J, Metzendorf MI, Richter B | title = Sodium-glucose cotransporter (SGLT) 2 inhibitors for prevention or delay of type 2 diabetes mellitus and its associated complications in people at risk for the development of type 2 diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | issue = 4 | date = april 2016 | pmid = 27101360 | pmc = 6486006 | doi = 10.1002/14651858.CD012106.pub2 | doi-access = free | collaboration = Cochrane Metabolic and Endocrine Disorders Group }}</ref> ==Upravljanje== {{glavni|Upravljanje dijabetesom}} Upravljanje dijabetesom tipa 2 fokusira se na promjene načina života, smanjenje drugih kardiovaskularnih faktora rizika i održavanje [[nivo glukoze u krvi|nivoa glukoze u krvi]] u normalnom rasponu.<ref name=AFP09>{{cite journal | vauthors = Ripsin CM, Kang H, Urban RJ | title = Management of blood glucose in type 2 diabetes mellitus | journal = American Family Physician | volume = 79 | issue = 1 | pages = 29–36 | date = januar 2009 | pmid = 19145963 }}</ref> Samopraćenje glukoze u krvi kod osoba s novodijagnosticiranim dijabetesom tipa 2 može se koristiti u kombinaciji s edukacijom,<ref>{{cite journal | vauthors = Mannucci E, Giaccari A, Gallo M, Bonifazi A, Belén ÁD, Masini ML, Trento M, Monami M | title = Self-management in patients with type 2 diabetes: Group-based versus individual education. A systematic review with meta-analysis of randomized trails | journal = Nutrition, Metabolism, and Cardiovascular Diseases | volume = 32 | issue = 2 | pages = 330–336 | date = februar 2022 | pmid = 34893413 | doi = 10.1016/j.numecd.2021.10.005 | s2cid = 244580173 }}</ref> iako je korist od samopraćenja kod onih koji ne koriste višedozni insulin upitna.<ref name=AFP09/> Kod onih koji ne žele mjeriti nivo u krvi, može se izvršiti mjerenje nivoa u [[urin|mokraći]].<ref name="NICE2009Self">{{Cite web|date=maj 2009|title=Type 2 diabetes: The management of type 2 diabetes|url=http://www.nice.org.uk/guidance/cg87/chapter/1-recommendations#self-monitoring-of-plasma-glucose|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150522055955/http://www.nice.org.uk/guidance/cg87/chapter/1-recommendations#self-monitoring-of-plasma-glucose|archive-date=22. 5. 2015}}</ref> Upravljanje drugim faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti, kao što su [[hipertenzija]], [[visok holesterol]] i [[mikroalbuminurija]], produžava životni vijek osobe.<ref name=AFP09/> Snižavanje sistolbog [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] na manje od 140 mmHg povezano je s manjim rizikom od smrti i boljim ishodima.<ref>{{cite journal | vauthors = Emdin CA, Rahimi K, Neal B, Callender T, Perkovic V, Patel A | title = Blood pressure lowering in type 2 diabetes: a systematic review and meta-analysis | journal = JAMA | volume = 313 | issue = 6 | pages = 603–615 | date = februar 2015 | pmid = 25668264 | doi = 10.1001/jama.2014.18574 | doi-access = free }}</ref> Intenzivno upravljanje krvnim pritiskom (manje od 130/80 mmHg), za razliku od standardnog upravljanja krvnim pritiskom (manje od 140–160 mmHg sistolnog do 85–100 mmHg dijastolnog), rezultira blagim smanjenjem rizika od [[moždani udar|moždanog udara]], ali ne utiče na ukupni rizik od [[smrt]]i.<ref>{{cite journal | vauthors = McBrien K, Rabi DM, Campbell N, Barnieh L, Clement F, Hemmelgarn BR, Tonelli M, Leiter LA, Klarenbach SW, Manns BJ | title = Intensive and Standard Blood Pressure Targets in Patients With Type 2 Diabetes Mellitus: Systematic Review and Meta-analysis | journal = Archives of Internal Medicine | volume = 172 | issue = 17 | pages = 1296–1303 | date = septembar 2012 | pmid = 22868819 | doi = 10.1001/archinternmed.2012.3147 | doi-access = free }}</ref> Intenzivno snižavanje šećera u krvi (HbA1c < 6%), za razliku od standardnog snižavanja šećera u krvi (HbA1c od 7–7,9%), ne mijenja [[smrtnost]].<ref>{{cite journal | vauthors = Boussageon R, Bejan-Angoulvant T, Saadatian-Elahi M, Lafont S, Bergeonneau C, Kassaï B, Erpeldinger S, Wright JM, Gueyffier F, Cornu C | title = Effect of intensive glucose lowering treatment on all cause mortality, cardiovascular death, and microvascular events in type 2 diabetes: meta-analysis of randomised controlled trials | journal = BMJ | volume = 343 | date = juli 2011 | pmid = 21791495 | pmc = 3144314 | doi = 10.1136/bmj.d4169 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Webster MW | title = Clinical practice and implications of recent diabetes trials | journal = Current Opinion in Cardiology | volume = 26 | issue = 4 | pages = 288–93 | date = juli 2011 | pmid = 21577100 | doi = 10.1097/HCO.0b013e328347b139 | s2cid = 20819316 }}</ref> Cilj liječenja je obično HbA1c od 7 do 8% ili [[glukoza]] natašte manja od 7,2&nbsp;mmol/L (130&nbsp;mg/dL); međutim, ovi ciljevi se mogu promijeniti nakon stručne kliničke konsultacije, uzimajući u obzir posebne rizike od [[hipoglikemija|hipoglikemije]] i očekivano trajanje života.<ref name="ADA2024ch6">{{cite journal | vauthors = ElSayed NA, Aleppo G, Bannuru RR, Bruemmer D, Collins BS, Ekhlaspour L, etal | title = 6. Glycemic Goals and Hypoglycemia: Standards of Care in Diabetes-2024 | journal = Diabetes Care | volume = 47 | issue = Suppl 1 | pages = S111–S125 | date = januar 2024 | pmid = 38078586 | pmc = 10725808 | doi = 10.2337/dc24-S006 | collaboration = American Diabetes Association Professional Practice Committee | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Qaseem A, Wilt TJ, Kansagara D, Horwitch C, Barry MJ, Forciea MA | title = Hemoglobin A1c Targets for Glycemic Control With Pharmacologic Therapy for Nonpregnant Adults With Type 2 Diabetes Mellitus: A Guidance Statement Update From the American College of Physicians | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 168 | issue = 8 | pages = 569–576 | date = april 2018 | pmid = 29507945 | doi = 10.7326/M17-0939 | doi-access = free }}</ref> Hipoglikemija je povezana s neželjenim ishodima kod starijih osoba s dijabetesom tipa 2.<ref>{{cite journal | vauthors = Seaquist ER, Anderson J, Childs B, Cryer P, Dagogo-Jack S, Fish L, Heller SR, Rodriguez H, Rosenzweig J, Vigersky R | title = Hypoglycemia and diabetes: a report of a workgroup of the American Diabetes Association and the Endocrine Society | journal = Diabetes Care | volume = 36 | issue = 5 | pages = 1384–1395 | date = maj 2013 | pmid = 23589542 | pmc = 3631867 | doi = 10.2337/dc12-2480 | type = Professional society guidelines }}</ref> Uprkos smjernicama koje preporučuju da se intenzivna kontrola šećera u krvi zasniva na balansiranju neposredne štete i dugoročnih koristi, mnogi ljudi - na primjer, ljudi sa očekivanim životnim vijekom kraćim od devet godina koji neće imati koristi, su [[Nepotrebna zdravstvena njega|pretjerano liječeni]].<ref>{{cite journal | vauthors = Makam AN, Nguyen OK | title = An Evidence-Based Medicine Approach to Antihyperglycemic Therapy in Diabetes Mellitus to Overcome Overtreatment | journal = Circulation | volume = 135 | issue = 2 | pages = 180–195 | date = januar 2017 | pmid = 28069712 | pmc = 5502688 | doi = 10.1161/CIRCULATIONAHA.116.022622 }}</ref> Preporučuje se da sve osobe s dijabetesom tipa 2 redovno idu na preglede [[oči]]ju.<ref name=Green2011/> Postoje umjereni dokazi koji ukazuju na to da liječenje bolesti desni čišćenjem zuba i izrastanjem zuba rezultira poboljšanjem nivoa šećera u krvi kod osoba s dijabetesom.<ref name="Simpson2015">{{cite journal |vauthors=Simpson TC, Clarkson JE, Worthington HV, MacDonald L, Weldon JC, Needleman I, Iheozor-Ejiofor Z, Wild SH, Qureshi A, Walker A, Patel VA, Boyers D, Twigg J |date=14. 4. 2022 |title=Treatment of periodontitis for glycaemic control in people with diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume= 2022|issue= 4|doi=10.1002/14651858.CD004714.pub4 |pmc= 9009294|pmid=35420698|hdl=2164/20480|hdl-access=free}}</ref> ===Životni stil=== ==== Vježbanje ==== Pravilna prehrana i redovna [[fizička vježba|vježbanje]] su osnove liječenja dijabetesa,<ref name=Vij2010/> pri čemu jedna studija ukazuje da veća količina vježbanja poboljšava ishode.<ref>{{cite journal|vauthors=Smith AD, Crippa A, Woodcock J, Brage S|date=decembar 2016|title=Physical activity and incident type 2 diabetes mellitus: a systematic review and dose-response meta-analysis of prospective cohort studies|journal=Diabetologia|volume=59|issue=12|pages=2527–2545|doi=10.1007/s00125-016-4079-0|pmc=6207340|pmid=27747395}}</ref> Redovna tjelovježba može poboljšati kontrolu šećera u krvi, smanjiti sadržaj tjelesne [[masti]] i smanjiti nivo [[lipid]]a u [[krv]]i.<ref>{{cite journal|vauthors=Thomas DE, Elliott EJ, Naughton GA|date=juli 2006|title=Exercise for type 2 diabetes mellitus|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2009|issue=3|doi=10.1002/14651858.CD002968.pub2|pmid=16855995|pmc=8989410|s2cid=25505640}}</ref> ==== Dijeta ==== {{glavni|Dijeta kod dijabetesa}} Općenito se preporučuje [[Ograničenje kalorija]] za podsticanje gubitka težine.[<ref name="Diet09">{{cite journal | vauthors = Davis N, Forbes B, Wylie-Rosett J | title = Nutritional strategies in type 2 diabetes mellitus | journal = The Mount Sinai Journal of Medicine, New York | volume = 76 | issue = 3 | pages = 257–268 | date = juni 2009 | pmid = 19421969 | doi = 10.1002/msj.20118 }}</ref> Oko 80 % [[gojaznost|gojaznih osoba]] s dijabetesom tipa 2 postiže potpunu remisiju bez potrebe za lijekovima ako održe gubitak težine od najmanje 15&nbsp;kg.<ref>{{cite journal | vauthors = Magkos F, Hjorth MF, Astrup A | title = Diet and exercise in the prevention and treatment of type 2 diabetes mellitus | journal = Nature Reviews. Endocrinology | volume = 16 | issue = 10 | pages = 545–555 | date = oktobar 2020 | pmid = 32690918 | doi = 10.1038/s41574-020-0381-5 | quote = A weight loss of ~15 kg, achieved by calorie restriction as part of an intensive management programme, can lead to remission of T2DM in ~80% of patients with obesity and T2DM. | s2cid = 220651657 }}</ref><ref>{{cite web |title=Achieving Type 2 Diabetes Remission through Weight Loss |url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/professionals/diabetes-discoveries-practice/achieving-type-2-diabetes-remission-through-weight-loss |website=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases |access-date=29. 11. 2023 |date=30. 9. 2020}}</ref> ali većina pacijenata nije u stanju postići ili održati značajan gubitak težine.<ref name="UpToDate"/> Čak i skroman gubitak težine može dovesti do značajnih poboljšanja u kontroli glikemije i smanjiti potrebu za [[Lijekovi za dijabetes|lijekovima]].<ref>{{cite journal |title=8. Obesity Management for the Treatment of Type 2 Diabetes: Standards of Medical Care in Diabetes—2021 |journal=Diabetes Care |date=1. 1. 2021 |volume=44 |issue=Supplement_1 |pages=S100–S110 |doi=10.2337/dc21-S008|pmid=33298419 |author1=American Diabetes Association |s2cid=228087486 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko dijeta može biti učinkovito, kao što su [[DASH dijeta]], [[mediteranska dijeta]], [[dijeta s niskim udjelom masti]] ili [[s niskim glikemijskim indeksom|dijete s kontroliranim udjelom ugljikohidrata]] kao što je [[niskougljikohidratna dijeta]].<ref name="ADA2024ch5">{{Cite journal | collaboration = American Diabetes Association Professional Practice Committee | vauthors = ElSayed NA, Aleppo G, Bannuru RR, Bruemmer D, Collins BS, Ekhlaspour L, etal |date=januar 2024 |title=5. Facilitating Positive Health Behaviors and Well-being to Improve Health Outcomes: Standards of Care in Diabetes—2024 |journal=Diabetes Care |language=en |volume=47 |issue=Supplement_1 |pages=S77–S110 |doi=10.2337/dc24-S005 |doi-access=free |issn=0149-5992 |pmc=10725816 |pmid=38078584}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Thomas D, Elliott EJ | title = Low glycaemic index, or low glycaemic load, diets for diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 1 | date = januar 2009 | volume = 2009 | pmid = 19160276 | pmc = 6486008 | doi = 10.1002/14651858.CD006296.pub2 | veditors = Thomas D }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Feinman RD, Pogozelski WK, Astrup A, Bernstein RK, Fine EJ, Westman EC, Accurso A, Frassetto L, Gower BA, McFarlane SI, Nielsen JV, Krarup T, Saslow L, Roth KS, Vernon MC, Volek JS, Wilshire GB, Dahlqvist A, Sundberg R, Childers A, Morrison K, Manninen AH, Dashti HM, Wood RJ, Wortman J, Worm N | title = Dietary carbohydrate restriction as the first approach in diabetes management: critical review and evidence base | journal = Nutrition | volume = 31 | issue = 1 | pages = 1–13 | date = januar 2015 | pmid = 25287761 | doi = 10.1016/j.nut.2014.06.011 | doi-access = free }}</ref> Druge preporuke uključuju naglašavanje unosa [[voće|voća]], [[povrće|povrća]], mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom zasićenih [[masti]] i [[mliječni proizvod|mliječnih proizvoda]] sa niskim udjelom masti, te unos makronutrijenata prilagođen pojedincu, kako bi se kalorije i [[ugljikohidrati]] rasporedili tokom dana.<ref name="ADA2024ch5"/><ref name="ADA2013-nutrition">{{cite journal | vauthors = Evert AB, Boucher JL, Cypress M, Dunbar SA, Franz MJ, Mayer-Davis EJ, Neumiller JJ, Nwankwo R, Verdi CL, Urbanski P, Yancy WS | title = Nutrition therapy recommendations for the management of adults with diabetes | journal = Diabetes Care | volume = 37 | issue = Supplement_1 | pages = S120–S143 | date = januar 2014 | pmid = 24357208 | doi = 10.2337/dc14-S120 | type = Professional society guidelines | doi-access = free }}</ref> Pregled iz 2021. pokazao je da konzumacija orašastih plodova ([[orah]]a, [[badem]] ai [[lješnjak]]a) smanjuje glukozu u krvi natašte kod dijabetičara.<ref>{{cite journal | vauthors = Muley A, Fernandez R, Ellwood L, Muley P, Shah M | title = Effect of tree nuts on glycemic outcomes in adults with type 2 diabetes mellitus: a systematic review | journal = JBI Evidence Synthesis | volume = 19 | issue = 5 | pages = 966–1002 | date = maj 2021 | pmid = 33141798 | doi = 10.11124/JBISRIR-D-19-00397 | s2cid = 226250006 }}</ref> Od 2015, nema dovoljno podataka da bi se preporučili nenutritivni zaslađivači, koji mogu pomoći u smanjenju unosa [[kalorija]].<ref>{{cite journal | vauthors = Gardner C, Wylie-Rosett J, Gidding SS, Steffen LM, Johnson RK, Reader D, Lichtenstein AH | title = Nonnutritive sweeteners: current use and health perspectives: a scientific statement from the American Heart Association and the American Diabetes Association | journal = Diabetes Care | volume = 35 | issue = 8 | pages = 1798–1808 | date = august 2012 | pmid = 22778165 | doi = 10.2337/dc12-9002 | pmc = 3402256 }}</ref> Povećani unos [[rezistentni škrob|ugljikohidrata dostupnih mikrobioti]] može pomoći u smanjenju učinaka T2D.<ref>{{cite journal | vauthors = Xu B, Fu J, Qiao Y, Cao J, Deehan EC, Li Z, Jin M, Wang X, Wang Y | title = Higher intake of microbiota-accessible carbohydrates and improved cardiometabolic risk factors: a meta-analysis and umbrella review of dietary management in patients with type 2 diabetes | journal = The American Journal of Clinical Nutrition | volume = 113 | issue = 6 | pages = 1515–1530 | date = juni 2021 | pmid = 33693499 | doi = 10.1093/ajcn/nqaa435 | doi-access = free }}</ref> [[Dodaci viskoznih vlakana]] mogu biti korisni kod osoba s dijabetesom.<ref>{{cite journal | vauthors = Jovanovski E, Khayyat R, Zurbau A, Komishon A, Mazhar N, Sievenpiper JL, Blanco Mejia S, Ho HV, Li D, Jenkins AL, Duvnjak L, Vuksan V | title = Should Viscous Fiber Supplements Be Considered in Diabetes Control? Results From a Systematic Review and Meta-analysis of Randomized Controlled Trials | journal = Diabetes Care | volume = 42 | issue = 5 | pages = 755–766 | date = maj 2019 | pmid = 30617143 | doi = 10.2337/dc18-1126 | s2cid = 58665219 | doi-access = free }}</ref> Kulturno prikladno [[obrazovanje]] može pomoći osobama s dijabetesom tipa 2 da kontroliraju razinu šećera u krvi do 24 mjeseca.<ref>{{cite journal | vauthors = Attridge M, Creamer J, Ramsden M, Cannings-John R, Hawthorne K | title = Culturally appropriate health education for people in ethnic minority groups with type 2 diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 9 | date = septembar 2014 | volume = 2014 | pmid = 25188210 | doi = 10.1002/14651858.CD006424.pub3 | pmc = 10680058 }}</ref> Nema dovoljno dokaza da se utvrdi da li intervencije u načinu života utiču na [[smrtnost]] kod onih koji već imaju dijabetes tipa 2.<ref name="Schellenberg2013" /> ==== Upravljanje stresom ==== Iako je psihički stres prepoznat kao faktor rizika za dijabetes tipa 2,<ref name=Will2011/> učinak intervencija [[upravljanje stresom|upravljanja stresom]] na progresiju bolesti nije utvrđen.<ref>{{cite journal | vauthors = Hackett RA, Steptoe A | title = Type 2 diabetes mellitus and psychological stress - a modifiable risk factor | journal = Nature Reviews. Endocrinology | volume = 13 | issue = 9 | pages = 547–560 | date = septembar 2017 | pmid = 28664919 | doi = 10.1038/nrendo.2017.64 | s2cid = 34925223 | url = https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/1562662/ }}</ref> U toku je [[Cochraneov pregled]] za procjenu učinaka intervencija zasnovanih na [[svijest|svjesnosti]] za odrasle s dijabetesom tipa 2.<ref>{{cite journal | title = Mindfulness‐based interventions for adults with type 2 diabetes mellitus | journal = Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = | issue = 12 | date = januar 2021 | doi = 10.1002/14651858.CD014881 | collaboration = Cochrane Metabolic and Endocrine Disorders Group | vauthors = Ee CC, Armour M, Piya MK, McMorrow R, Al-Kanini I, Sabag A | pmc = 8701561 }}</ref> ===Lijekovi=== ==== Kontrola šećera u krvi ==== {{glavni|Lijekovi za dijabetes}} Postoji nekoliko klasa lijekova za dijabetes. [[Metformin]] se općenito preporučuje kao prva linija liječenja jer postoje dokazi da smanjuje [[smrtnost]];<ref name="AFP09" /><ref>{{cite journal | vauthors = Palmer SC, Mavridis D, Nicolucci A, Johnson DW, Tonelli M, Craig JC, Maggo J, Gray V, De Berardis G, Ruospo M, Natale P, Saglimbene V, Badve SV, Cho Y, Nadeau-Fredette AC, Burke M, Faruque L, Lloyd A, Ahmad N, Liu Y, Tiv S, Wiebe N, Strippoli GF | title = Comparison of Clinical Outcomes and Adverse Events Associated With Glucose-Lowering Drugs in Patients With Type 2 Diabetes: A Meta-analysis | journal = JAMA | volume = 316 | issue = 3 | pages = 313–24 | date = juli 2016 | pmid = 27434443 | doi = 10.1001/jama.2016.9400 | doi-access = free }}</ref> međutim, ovaj zaključak je doveden u pitanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Boussageon R, Supper I, Bejan-Angoulvant T, Kellou N, Cucherat M, Boissel JP, Kassai B, Moreau A, Gueyffier F, Cornu C | title = Reappraisal of metformin efficacy in the treatment of type 2 diabetes: a meta-analysis of randomised controlled trials | journal = PLOS Medicine | volume = 9 | issue = 4 | year = 2012 | pmid = 22509138 | pmc = 3323508 | doi = 10.1371/journal.pmed.1001204 | veditors = Groop L | doi-access = free }}</ref> Metformin should not be used in those with severe kidney or liver problems.<ref name="Vij2010" /> Američko udruženje za dijabetes i Evropsko udruženje za proučavanje dijabetesa preporučuju upotrebu agonista GLP-1 receptora ili inhibitora SGLT2 kao terapije prve linije kod pacijenata koji imaju ili imaju visok rizik od aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, [[srčano zatajenje|zatajenja srca]] ili [[hronične bubrežna bolest|hronične bolesti bubrega]].<ref name=ADA2022EASD>{{Cite journal |vauthors = Davies M, Aroda VR, Collins BS, Gabbay RA, Green J, Maruthur NM, Rosas SE, Del Prato S, Mathieu C |date=28. 9. 2022 |title=Management of Hyperglycemia in Type 2 Diabetes, 2022. A Consensus Report by the American Diabetes Association (ADA) and the European Association for the Study of Diabetes (EASD) |journal=Diabetes Care |volume=45 |issue=11 |pages=2753–2786 |doi=10.2337/dci22-0034 |doi-access=free |issn=0149-5992 |pmc=10008140 |pmid=36148880}}</ref><ref name="ADA2024ch9">{{Cite journal | collaboration = American Diabetes Association Professional Practice Committee | vauthors = ElSayed NA, Aleppo G, Bannuru RR, Bruemmer D, Collins BS, Ekhlaspour L, etal |date=januar 2024 |title=9. Pharmacologic Approaches to Glycemic Treatment: Standards of Care in Diabetes—2024 |journal=Diabetes Care |language=en |volume=47 |issue=Supplement_1 |pages=S158–S178 |doi= 10.2337/dc24-S011 |doi-access=free |issn=1935-5548 |pmc=10725810 |pmid=38078590 }}</ref> Viša cijena ovih lijekova u poređenju sa metforminom ograničila je njihovu upotrebu.<ref name="UpToDate">{{cite web |title=Initial management of hyperglycemia in adults with type 2 diabetes mellitus |url=https://www.uptodate.com/contents/initial-management-of-hyperglycemia-in-adults-with-type-2-diabetes-mellitus |website=[[UpToDate]] |access-date=29. 11. 2023 |date=septembar 2023}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Choi JG, Winn AN, Skandari MR, Franco MI, Staab EM, Alexander J, Wan W, Zhu M, Huang ES, Philipson L, Laiteerapong N | title = First-Line Therapy for Type 2 Diabetes With Sodium-Glucose Cotransporter-2 Inhibitors and Glucagon-Like Peptide-1 Receptor Agonists: A Cost-Effectiveness Study | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 175 | issue = 10 | pages = 1392–1400 | date = oktobar 2022 | pmid = 36191315 | pmc = 10155215 | doi = 10.7326/M21-2941 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Baker C, Retzik-Stahr C, Singh V, Plomondon R, Anderson V, Rasouli N | title = Should metformin remain the first-line therapy for treatment of type 2 diabetes? | journal = Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism | volume = 12 | date = 13. 1. 2021 | pmid = 33489086 | pmc = 7809522 | doi = 10.1177/2042018820980225 }}</ref> Ostale klase lijekova uključuju: [[sulfonilurea|sulfonilureju]], [[tiazolidindion]]e, [[inhibitor dipeptidil-peptidaze-4|inhibitore dipeptidil-peptidaze-4]], [[SGLT2 inhibitor]]e i [[agonist GLP-1 receptora|agoniste GLP-1 receptora]]<ref name=ADA2024ch9/> Pregled iz 2018. otkrio je da su inhibitori SGLT2 i agonisti GLP-1, ali ne i inhibitori DPP-4, povezani s nižom smrtnošću u odnosu na [[placebo]] ili nikakvo liječenje.<ref>{{cite journal | vauthors = Zheng SL, Roddick AJ, Aghar-Jaffar R, Shun-Shin MJ, Francis D, Oliver N, Meeran K | title = Association Between Use of Sodium-Glucose Cotransporter 2 Inhibitors, Glucagon-like Peptide 1 Agonists, and Dipeptidyl Peptidase 4 Inhibitors With All-Cause Mortality in Patients With Type 2 Diabetes: A Systematic Review and Meta-analysis | journal = JAMA | volume = 319 | issue = 15 | pages = 1580–1591 | date = april 2018 | pmid = 29677303 | pmc = 5933330 | doi = 10.1001/jama.2018.3024 }}</ref> Nije utvrđeno da [[rosiglitazon]], [[tiazolidindion]], poboljšava dugoročne ishode iako poboljšava nivo šećera u krvi.<ref>{{cite journal | vauthors = Richter B, Bandeira-Echtler E, Bergerhoff K, Clar C, Ebrahim SH | title = Rosiglitazone for type 2 diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 3 | date = juli 2007 | volume = 2007 | pmid = 17636824 | doi = 10.1002/14651858.CD006063.pub2 | pmc = 7389529 | url = http://researchonline.lshtm.ac.uk/20292/1/20292.pdf | veditors = Richter B }}</ref> Osim toga, povezan je s povećanom stopom srčanih bolesti i smrtnosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Chen X, Yang L, Zhai SD | title = Risk of cardiovascular disease and all-cause mortality among diabetic patients prescribed rosiglitazone or pioglitazone: a meta-analysis of retrospective cohort studies | journal = Chinese Medical Journal | volume = 125 | issue = 23 | pages = 4301–6 | date = decembar 2012 | pmid = 23217404 }}</ref> [[Insulin|Injekcije inzulina]] se mogu dodati oralnim lijekovima ili koristiti samostalno.<ref name=AFP09/> Većini ljudi u početku nije potreban insulin.<ref name=Green2011/> Kada se koristi, dugodjelujuća formulacija se obično dodaje noću, a oralni lijekovi se nastavljaju.<ref name=Vij2010/><ref name=AFP09/> Doze se zatim povećavaju do postizanja efekta (uz dobru kontrolu nivoa šećera u krvi).<ref name=AFP09/> Kada noćni insulin nije dovoljan, dva puta dnevno primijenjen insulin može postići bolju kontrolu.<ref name=Vij2010/> Dugodjelujući insulini [[insulin-glargin|glargin]] i [[insulin-detemir|detemir]] podjednako su sigurni i efikasni,<ref>{{cite journal | vauthors = Swinnen SG, Simon AC, Holleman F, Hoekstra JB, Devries JH | title = Insulin detemir versus insulin glargine for type 2 diabetes mellitus | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 7 | date = juli 2011 | volume = 2011 | pmid = 21735405 | pmc = 6486036 | doi = 10.1002/14651858.CD006383.pub2 | veditors = Simon AC }}</ref> i ne izgledaju mnogo bolje od [[NPH-insulin]]a, ali budući da su znatno skuplji, nisu isplativi od 2010.<ref>{{cite journal | vauthors = Waugh N, Cummins E, Royle P, Clar C, Marien M, Richter B, Philip S | title = Newer agents for blood glucose control in type 2 diabetes: systematic review and economic evaluation | journal = Health Technology Assessment | volume = 14 | issue = 36 | pages = 1–248 | date = juli 2010 | pmid = 20646668 | doi = 10.3310/hta14360 | doi-access = free }}</ref> In those who are [[pregnant]], insulin is generally the treatment of choice.<ref name=Vij2010/> ==== Snižavanje krvnog pritiska ==== Mnoge međunarodne smjernice preporučuju ciljne vrijednosti [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] niže od 140/90 mmHg za osobe sa dijabetesom.<ref>{{cite journal | vauthors = Mitchell S, Malanda B, Damasceno A, Eckel RH, Gaita D, Kotseva K, Januzzi JL, Mensah G, Plutzky J, Prystupiuk M, Ryden L, Thierer J, Virani SS, Sperling L | title = A Roadmap on the Prevention of Cardiovascular Disease Among People Living With Diabetes | journal = Global Heart | volume = 14 | issue = 3 | pages = 215–240 | date = septembar 2019 | pmid = 31451236 | doi = 10.1016/j.gheart.2019.07.009 | doi-access = free }}</ref> Međutim, postoje samo ograničeni dokazi o tome koje bi trebale biti niže ciljne vrijednosti. Sistematski pregled iz 2016. otkrio je potencijalnu štetu od liječenja ciljnih vrijednosti nižih od 140 mmHg,<ref>{{cite journal | vauthors = Brunström M, Carlberg B | title = Effect of antihypertensive treatment at different blood pressure levels in patients with diabetes mellitus: systematic review and meta-analyses | journal = BMJ | volume = 352 | pages = i717 | date = februar 2016 | pmid = 26920333 | pmc = 4770818 | doi = 10.1136/bmj.i717 }}</ref> a naknadni pregled iz 2019. nije pronašao dokaze o dodatnoj koristi od snižavanja krvnog pritiska na vrijednosti između 130 i 140 mmHg, iako je postojao povećan rizik od neželjenih događaja.<ref>{{cite journal | vauthors = Brunström M, Carlberg B | title = Benefits and harms of lower blood pressure treatment targets: systematic review and meta-analysis of randomised placebo-controlled trials | journal = BMJ Open | volume = 9 | issue = 9 | date = septembar 2019 | pmid = 31575567 | pmc = 6773352 | doi = 10.1136/bmjopen-2018-026686 | doi-access = free}}</ref> Smjernice Evropskog kardiološkog društva iz 2023. preporučuju snižavanje sistolnog krvnog pritiska na 130 mmHg kod većine osoba sa dijabetesom.<ref name=ESC2023>{{Cite journal |vauthors = Marx N, Federici M, Schütt K, Müller-Wieland D, Ajjan RA, Antunes MJ, Christodorescu RM, Crawford C, Di Angelantonio E |date=14. 10. 2023 |title=2023 ESC Guidelines for the management of cardiovascular disease in patients with diabetes: Developed by the task force on the management of cardiovascular disease in patients with diabetes of the European Society of Cardiology (ESC) |journal=European Heart Journal |volume=44 |issue=39 |pages=4043–4140 |doi=10.1093/eurheartj/ehad192 |doi-access = free |pmid=37622663 |issn=0195-668X|hdl=20.500.14279/34673 |hdl-access=free }}</ref> Kod osoba sa dijabetesom i [[hipertenzija|hipertenzijom]] i bilo [[albuminurija|albuminurijom]] ili [[hronična bubrežna bolest|hroničnom bolešću bubrega]], inhibitor [[renin-angiotenzinski sistem|renin-angiotenzinskog sistema]] (kao što je [[AC-inhibitor]] ili [[blokator angiotenzinskih receptora]]) radi smanjenja rizika od progresije bolesti bubrega i nastanka neželjenih kardiovaskularnih događanja.<ref name="ADA2024ch11">{{Cite journal | collaboration = American Diabetes Association Professional Practice Committee | vauthors = ElSayed NA, Aleppo G, Bannuru RR, Bruemmer D, Collins BS, Ekhlaspour L, etal |date=januar 2024 |title=11. Chronic Kidney Disease and Risk Management: Standards of Care in Diabetes—2024 |journal=Diabetes Care |language=en |volume=47 |issue=Supplement_1 |pages=S219–S230 |doi= 10.2337/dc24-S011 |doi-access=free |issn=1935-5548 |pmc=10725805 |pmid=38078574 }}</ref> Postoje neki dokazi da su inhibitori [[enzim]]a za konverziju [[angiotenzin]]a (ACEI) superiorniji od drugih inhibitora renin-angiotenzinskog sistema kao što su blokatori receptora angiotenzina (ARB),<ref>{{cite journal | vauthors = Cheng J, Zhang W, Zhang X, Han F, Li X, He X, Li Q, Chen J | title = Effect of angiotensin-converting enzyme inhibitors and angiotensin II receptor blockers on all-cause mortality, cardiovascular deaths, and cardiovascular events in patients with diabetes mellitus: a meta-analysis | journal = JAMA Internal Medicine | volume = 174 | issue = 5 | pages = 773–785 | date = maj 2014 | pmid = 24687000 | doi = 10.1001/jamainternmed.2014.348 | doi-access = free }}</ref> ili [[aliskiren]] u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Zheng SL, Roddick AJ, Ayis S | title = Effects of aliskiren on mortality, cardiovascular outcomes and adverse events in patients with diabetes and cardiovascular disease or risk: A systematic review and meta-analysis of 13,395 patients | journal = Diabetes & Vascular Disease Research | volume = 14 | issue = 5 | pages = 400–406 | date = septembar 2017 | pmid = 28844155 | pmc = 5600262 | doi = 10.1177/1479164117715854 }}</ref> Iako je pregled iz 2016. pronašao slične efekte ACEI i ARB na glavne kardiovaskularne i bubrežne ishode.<ref name="PLOS2016">{{cite journal| vauthors = Catalá-López F, Macías Saint-Gerons D, González-Bermejo D, Rosano GM, Davis BR, Ridao M, Zaragoza A, Montero-Corominas D, Tobías A, de la Fuente-Honrubia C, Tabarés-Seisdedos R, Hutton B | title = Cardiovascular and Renal Outcomes of Renin-Angiotensin System Blockade in Adult Patients with Diabetes Mellitus: A Systematic Review with Network Meta-Analyses | journal = PLOS Medicine | volume = 13 | issue = 3 | date = mart 2016 | pmid = 26954482 | pmc = 4783064 | doi = 10.1371/journal.pmed.1001971 | doi-access = free }}</ref> Nema dokaza da kombinovanje ACEI i ARB-ova pruža dodatne koristi.<ref name="PLOS2016" /> ==== Ostalo ==== Upotreba [[statin]]a kod dijabetesa za prevenciju [[kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnih bolesti]] treba se razmotriti nakon procjene ukupnog rizika osobe za kardiovaskularne bolesti.<ref name="ADA2024ch10">{{Cite journal | collaboration = American Diabetes Association Professional Practice Committee | vauthors = ElSayed NA, Aleppo G, Bannuru RR, Bruemmer D, Collins BS, Ekhlaspour L, etal |date=januar 2024 |title=10. Cardiovascular Disease and Risk Management: Standards of Care in Diabetes—2024 |journal=Diabetes Care |language=en |volume=47 |issue=Supplement_1 |pages=S179–S218 |doi=10.2337/dc24-S010 |doi-access=free |issn=1935-5548 |pmc=10725811 |pmid= 38078592}}</ref> Upotreba [[aspirin]]a ([[acetilsalicilna kiselina|acetilsalicilne kiseline]]) za prevenciju kardiovaskularnih bolesti kod dijabetesa je kontroverzna.<ref name="ADA2024ch10"/> Aspirin se preporučuje osobama s prethodnim kardiovaskularnim bolestima; međutim, nije utvrđeno da rutinska upotreba aspirina poboljšava ishode kod nekompliciranog dijabetesa.<ref>{{cite journal|vauthors=Pignone M, Alberts MJ, Colwell JA, Cushman M, Inzucchi SE, Mukherjee D, Rosenson RS, Williams CD, Wilson PW, Kirkman MS|date=juni 2010|title=Aspirin for primary prevention of cardiovascular events in people with diabetes: a position statement of the American Diabetes Association, a scientific statement of the American Heart Association, and an expert consensus document of the American College of Cardiology Foundation|journal=Diabetes Care|volume=33|issue=6|pages=1395–402|doi=10.2337/dc10-0555|pmc=2875463|pmid=20508233}}</ref> Aspirin kao [[primarna prevencija]] može imati veći rizik nego korist, ali bi se mogao razmotriti kod osoba starosti od 50 do 70 godina sa drugim značajnim faktorom kardiovaskularnog rizika i niskim rizikom od [[krvarenje|krvarenja]] nakon što se dobiju informacije o mogućim rizicima i koristima kao dio zajedničkog donošenja odluka.<ref name="ADA2024ch10"/> [[Vitamin D]], dodatak prehrani kod osoba sa dijabetesom tipa 2 može poboljšati markere insulinske rezistencije i HbA1c.<ref>{{cite journal | vauthors = Mirhosseini N, Vatanparast H, Mazidi M, Kimball SM | title = The Effect of Improved Serum 25-Hydroxyvitamin D Status on Glycemic Control in Diabetic Patients: A Meta-Analysis | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 102 | issue = 9 | pages = 3097–3110 | date = septembar 2017 | pmid = 28957454 | doi = 10.1210/jc.2017-01024 | doi-access = free }}</ref> Dijeljenje elektronskih zdravstvenih kartona s osobama koje imaju dijabetes tipa 2 pomaže im da smanje nivo šećera u krvi. To je način da se ljudima pomogne da razumiju vlastito zdravstveno stanje i da se aktivno uključe u njegovo upravljanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Neves AL, Freise L, Laranjo L, Carter AW, Darzi A, Mayer E | title = Impact of providing patients access to electronic health records on quality and safety of care: a systematic review and meta-analysis | journal = BMJ Quality & Safety | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1019–1032 | date = decembar 2020 | pmid = 32532814 | pmc = 7785164 | doi = 10.1136/bmjqs-2019-010581 }}</ref><ref>{{Cite journal |date=21. 10. 2020 |title=Sharing electronic records with patients led to improved control of type two diabetes |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/sharing-electronic-records-with-patients-led-to-improved-control-of-type-two-diabetes/ |journal=NIHR Evidence |type=Plain English summary |language=en |doi=10.3310/alert_42103|s2cid=242149388 |url-access=subscription }}</ref> ===Hirurgija=== [[Barijatrijska hirurgija|Hirurgija za mršavljenje]] kod osoba koje su [[gojaznost|gojazne]] efikasna jemjera za liječenje dijabetesa.<ref>{{cite journal | vauthors = Picot J, Jones J, Colquitt JL, Gospodarevskaya E, Loveman E, Baxter L, Clegg AJ | title = The clinical effectiveness and cost-effectiveness of bariatric (weight loss) surgery for obesity: a systematic review and economic evaluation | journal = Health Technology Assessment | volume = 13 | issue = 41 | pages = 1–190, 215–357, iii–iv | date = septembar 2009 | pmid = 19726018 | doi = 10.3310/hta13410 | hdl = 10536/DRO/DU:30064294 | doi-access = free | hdl-access = free }}</ref> Mnogi su u stanju održati normalan nivo šećera u krvi uz malo ili bez lijekova nakon operacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Frachetti KJ, Goldfine AB | title = Bariatric surgery for diabetes management | journal = Current Opinion in Endocrinology, Diabetes and Obesity | volume = 16 | issue = 2 | pages = 119–24 | date = april 2009 | pmid = 19276974 | doi = 10.1097/MED.0b013e32832912e7 | s2cid = 31797748 | doi-access = free }}</ref> i dugoročna [[smrtnost]] je smanjena.<ref name=Schum2009/> There however is some short-term mortality risk of less than 1% from the surgery.<ref>{{cite journal | vauthors = Colucci RA | title = Bariatric surgery in patients with type 2 diabetes: a viable option | journal = Postgraduate Medicine | volume = 123 | issue = 1 | pages = 24–33 | date = januar 2011 | pmid = 21293081 | doi = 10.3810/pgm.2011.01.2242 | s2cid = 207551737 }}</ref> Granične vrijednosti [[BMI|indeksa tjelesne mase]] za kada je [[operacija]] prikladna još nisu jasne.<ref name=Schum2009>{{cite journal | vauthors = Schulman AP, del Genio F, Sinha N, Rubino F | title = "Metabolic" surgery for treatment of type 2 diabetes mellitus | journal = Endocrine Practice | volume = 15 | issue = 6 | pages = 624–31 | date = September–October 2009 | pmid = 19625245 | doi = 10.4158/EP09170.RAR }}</ref> Preporučuje se da se ova opcija razmotri kod onih koji ne mogu kontrolirati ni svoju težinu ni šećer u krvi.<ref>{{cite journal | vauthors = Dixon JB, le Roux CW, Rubino F, Zimmet P | title = Bariatric surgery for type 2 diabetes | journal = Lancet | volume = 379 | issue = 9833 | pages = 2300–11 | date = juni 2012 | pmid = 22683132 | doi = 10.1016/S0140-6736(12)60401-2 | s2cid = 5198462 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Rubino F, Nathan DM, Eckel RH, Schauer PR, Alberti KG, Zimmet PZ, Del Prato S, Ji L, Sadikot SM, Herman WH, Amiel SA, Kaplan LM, Taroncher-Oldenburg G, Cummings DE | title = Metabolic Surgery in the Treatment Algorithm for Type 2 Diabetes: A Joint Statement by International Diabetes Organizations | journal = Diabetes Care | volume = 39 | issue = 6 | pages = 861–77 | date = juni 2016 | pmid = 27222544 | doi = 10.2337/dc16-0236 | doi-access = free }}</ref> ==Epidemiologija== {{glavni|Epidemiologija dijabetesa}} [[Datoteka:Prevalence of total diabetes by age and GBD super-region in 2021.jpg|thumb|upright=1.6| Prevalencija ukupnog dijabetesa po dobi i [[Globalni teret bolesti]] superregiji u 2021.]] [[Međunarodna dijabetička federacija]] procjenjuje da je gotovo 537 miliona ljudi širom svijeta živjelo s dijabetesom u 2021,<ref>{{cite book |author=International Diabetes Federation |date=2021 |title=IDF Diabetes Atlas |publisher=International Diabetes Federation |page=33 |edition=10 |url=https://diabetesatlas.org/idfawp/resource-files/2021/07/IDF_Atlas_10th_Edition_2021.pdf |access-date=18. 3. 2022 |isbn=978-2-930229-98-0 |archive-date=28. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220728211347/http://diabetesatlas.org/idfawp/resource-files/2021/07/IDF_Atlas_10th_Edition_2021.pdf |url-status=dead }}</ref> 90–95% njih ima dijabetes tipa 2.<ref>{{cite book|vauthors=Kahn CR, Ferris HA, O'Neill BT |chapter=Pathophysiology of Type 1 Diabetes Mellitus: Epidemiology |title=Williams Textbook of Endocrinology |edition=14 |publisher=Elsevier |date=2020 |pages=1349–1370}}</ref> Dijabetes je čest i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju.<ref name=Will2011/> Neke etničke grupe kao što su [[južnoazijske etničke grupe|Južni Azijati]], [[stanovnici pacifičkih ostrva]], [[Latinoamerikanci]] i [[Indijanci|autohtoni narodi Amerike]] imaju posebno visok rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.<ref name=Vij2010/> Dijabetes tipa 2 kod osoba normalne težine predstavlja 60 – 80 % svih slučajeva u nekim azijskim zemljama. Mehanizam koji uzrokuje dijabetes kod osoba koje nisu gojazne nije dobro shvaćen.<ref>{{cite journal | vauthors = Olaogun I, Farag M, Hamid P | title = The Pathophysiology of Type 2 Diabetes Mellitus in Non-obese Individuals: An Overview of the Current Understanding | journal = Cureus | volume = 12 | issue = 4 | date = april 2020 | pmid = 32399348 | pmc = 7213678 | doi = 10.7759/cureus.7614 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Salvatore T, Galiero R, Caturano A, Rinaldi L, Criscuolo L, Di Martino A, Albanese G, Vetrano E, Catalini C, Sardu C, Docimo G, Marfella R, Sasso FC | title = Current Knowledge on the Pathophysiology of Lean/Normal-Weight Type 2 Diabetes | journal = International Journal of Molecular Sciences | volume = 24 | issue = 1 | page = 658 | date = decembar 2022 | pmid = 36614099 | pmc = 9820420 | doi = 10.3390/ijms24010658 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Vipin VA, Blesson CS, Yallampalli C | title = Maternal low protein diet and fetal programming of lean type 2 diabetes | journal = World Journal of Diabetes | volume = 13 | issue = 3 | pages = 185–202 | date = mart 2022 | pmid = 35432755 | pmc = 8984567 | doi = 10.4239/wjd.v13.i3.185 | doi-access = free }}</ref> Stope dijabetesa 1985. procijenjene su na 30 miliona, a porasle su na 135 miliona 1995. i 217 miliona 2005. Vjeruje se da je ovaj porast prvenstveno posljedica starenja globalne populacije, smanjenja fizičke aktivnosti i rastuće stope [[gojaznost]]i. Tradicionalno smatran bolešću odraslih, dijabetes tipa 2 se sve češće dijagnosticira kod djece, paralelno s porastom stope gojaznosti kod djece.<ref name=Will2011/> Pet zemalja s najvećim brojem ljudi s dijabetesom od 2000. su *{{flag|Indija}} sa 31,7 miliona, *{{flag|Kina}} 20,8 miliona, *{{flag|Sjedinjene Američke Države}} 17,7 miliona, *{{flag|Indonezija}} 8,4 miliona i *{{flag|Japan}} 6,8 miliona.<ref name = "Wild 2004">{{cite journal | vauthors = Wild S, Roglic G, Green A, Sicree R, King H | title = Global prevalence of diabetes: estimates for the year 2000 and projections for 2030 | journal = Diabetes Care | volume = 27 | issue = 5 | pages = 1047–53 | date = maj 2004 | pmid = 15111519 | doi = 10.2337/diacare.27.5.1047 | doi-access = free }}</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] priznala je da je to globalna [[epidemija|pandemija]]<ref name=WHO2024>{{cite web|title=Diabetes |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/diabetes |website=World Health Organization |date=14. 11. 2024 |access-date=17. 3. 2025 }}</ref> ==Historija== {{glavni|Historija dijabetesa}} Dijabetes je jedna od prvih bolesti opisanih u [[egipat]]skom rukopisu iz oko 1500. p. n. e, u kojem se spominje "preveliko pražnjenje urina."<ref name=History2010/><ref>{{Cite book | vauthors = Sajida S |url=https://books.google.com/books?id=Gd0WEAAAQBAJ&q=Egyptian&pg=PA2 |title=A Hand Book On Diabetes |date=26. 1. 2021 |publisher=OrangeBooks Publication |page=2 |language=en}}</ref> Vjeruje se da su prvi opisani slučajevi dijabetesa tipa 1.<ref name=History2010>{{cite book | vauthors = Zajac J, Shrestha A, Patel P, Poretsky L |chapter=The Main Events in the History of Diabetes Mellitus | veditors = Poretsky L |title=Principles of diabetes mellitus|year=2009|publisher=Springer|location=New York|isbn=978-0-387-09840-1|chapter-url = https://books.google.com/books?id=i0qojvF1SpUC&pg=PA3 | pages = 3–16 |edition=2nd |oclc=663097550 }}</ref> Indijski ljekari su otprilike u isto vrijeme identificirali bolest i klasificirali je kao ''madhumeha'' ili ''medeni urin'', napominjući da urin privlači mrave.<ref name=History2010/> Termin "dijabetes" ili "proći kroz" prvi put je upotrijebio grčki [[Spisak ljekara po imenu Apolonius|Apollonius Memfites]].<ref name=History2010/> Bolest je bila rijetka u vrijeme [[Rimskog carstva]], a [[Galen]] je komentirao da je vidio samo dva slučaja tokom svoje karijere.<ref name=History2010/> Dijabetes tipa 1 i tipa 2 prvi put su identificirali kao odvojena stanja indijski ljekari [[Sushruta]] i [[Charaka]] 400–500, pri čemu je tip 1 bio povezan s mladošću, a tip 2 s [[gojaznost|prekomjernom težinom]].<ref name=History2010/> Efikasan tretman nije razvijen sve do početka 20. vijeka kada su Kanađani [[Frederick Banting]] i [[Charles Best (medicinski naučnik)|Charles Best]] otkrili [[insulin]] 1921. i 1922.<ref name=History2010/> Nakon toga je uslijedio razvoj dugotrajnijeg [[NPH inzulina]] 1940-ih.<ref name=History2010/> Godine 1916. Elliot Joslin je predložio da su periodi [[post]]a korisni za osobe s dijabetesom.<ref name="Koutroumpakis2019">{{cite journal | vauthors = Koutroumpakis E, Jozwik B, Aguilar D, Taegtmeyer H | title = Strategies of Unloading the Failing Heart from Metabolic Stress | journal = The American Journal of Medicine | volume = 133 | issue = 3 | pages = 290–296 | date = mart 2020 | pmid = 31520618 | pmc = 7054139 | doi = 10.1016/j.amjmed.2019.08.035 | type = Review }}</ref> Naknadna istraživanja su ovo podržala, a [[gubitak težine]] je prva linija terapije kod dijabetesa tipa 2.<ref name="Koutroumpakis2019"/> == Istraživanje == U 2020. razvijen je Indeks težine dijabetesa (DISSCO), alat koji bi mogao biti bolji od HbA1c za utvrđivanje da li se stanje osobe pogoršava.<ref name=ToolsPredictRisk/><ref name="DISSCO2020">{{cite journal | vauthors = Zghebi SS, Mamas MA, Ashcroft DM, Salisbury C, Mallen CD, Chew-Graham CA, Reeves D, Van Marwijk H, Qureshi N, Weng S, Holt T, Buchan I, Peek N, Giles S, Rutter MK, Kontopantelis E | title = Development and validation of the DIabetes Severity SCOre (DISSCO) in 139 626 individuals with type 2 diabetes: a retrospective cohort study | journal = BMJ Open Diabetes Research & Care | volume = 8 | issue = 1| date = maj 2020 | pmid = 32385076 | pmc = 7228474 | doi = 10.1136/bmjdrc-2019-000962 }}</ref> Koristi [[kompjuter]]ski [[algoritam]] za analizu podataka iz anonimiziranih elektronskih kartona pacijenata i generira rezultat na osnovu 34 indikatora.<ref name="DISSCO2020"/><ref>{{Cite journal |date=7. 8. 2020 |title=New tool for assessing the severity of type 2 diabetes could help personalise treatment and improve outcomes |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/new-tool-for-assessing-the-severity-of-type-2-diabetes-could-help-personalise-treatment-and-improve-outcomes/ |journal=NIHR Evidence |type=Plain English summary |language=en |publisher=National Institute for Health and Care Research |doi=10.3310/alert_40652|s2cid=242997909 |url-access=subscription }}</ref> === Matične ćelije === {{glavni|Dijabetes tipa 1|Matične ćelije|Liječenje dijabetesa}} U aprilu 2024. naučnici su prijavili prvi slučaj reverzije dijabetesa tipa 2 upotrebom [[matične ćelije|matičnih ćelija]] kod 59-godišnjeg muškarca liječenog 2021, koji od tada ne uzima [[insulin]].<ref>{{cite journal | vauthors = Wu J, Li T, Guo M, Ji J, Meng X, Fu T, Nie T, Wei T, Zhou Y, Dong W, Zhang M, Shi Y, Cheng X, Yin H | title = Treating a type 2 diabetic patient with impaired pancreatic islet function by personalized endoderm stem cell-derived islet tissue | journal = Cell Discovery | volume = 10 | issue = 1 | page = 45 | date = april 2024 | pmid = 38684699 | pmc = 11058776 | doi = 10.1038/s41421-024-00662-3 }}</ref><ref>{{Cite web | vauthors = Gupta S |title=World's first diabetes cure with cell therapy achieved in China |url=https://interestingengineering.com/health/stem-cell-therapy-diabetes-china |access-date=12. 10. 2024 |website=Interesting Engineering |language=en}}</ref> Prije nego što se ovaj tretman razmotri kao mogući lijek, potrebna je replikacija na većem broju pacijenata i dokazi tokom dužih perioda. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Linkovi sestrinskih projekata|display=Diabetes mellitus}} * [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas 2021] * [https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases] * [https://www.cdc.gov/diabetes/index.html Centers for Disease Control and Prevention] * [https://diabetesjournals.org/care/issue/48/Supplement_1 ADA's Standards of Medical Care in Diabetes 2025] {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 3661 | ICD11 = {{ICD11|5A11}} | ICD10 = {{ICD10|E|11||e|10}} | ICD9 = {{ICD9|250.00}}, {{ICD9|250.02}} | ICDO = | OMIM = 125853 | MedlinePlus = 000313 | eMedicineSubj = article | eMedicineTopic = 117853 | MeshID = D003924 }} {{Bolesti gušterače i metabolizma glukoze}} {{Dijabetes}} {{Authority control}} {{commons| Diabetes Mellitus Type 2}} [[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]] [[Kategorija:Dijabetes]] [[Kategorija:Endokrinologija]] 1crfsejs7kka0agdm87q19dvmg4428g 0 534868 3894527 3848595 2026-06-06T10:09:53Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894527 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Kutina | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = ispod [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]], kod [[Čaire|Čaira]] | izvor_koordinate = {{coord|45|20|54.6|N|16|46|22.8|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = u [[Sava|Savu]], kod [[Trebež (Jasenovac)|Trebež]]a | ušće_koordinate = {{coord|45|33|26.82|N|16|47|31.67|E}} | progresija = [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 29,6 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 126 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Kutina''' ili '''Kutinica''' je [[rijeka]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3196863/kutina.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=22. 5. 2026}}</ref> i lijeva pritoka [[Sava|Save]]. Izvire ispod [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]], kod [[Čaire|Čaira]]. Duga je 29,6&nbsp;km.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/kutina-rijeka|title=Kutina|last=|first=|website=enciklopedija.hr|publisher=Hrvatska enciklopedija|access-date=22. 5. 2026|language=hr}}</ref> Protječe kroz [[Kutina|Kutinu]], koja je dobila ime po rijeci. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Čaire]], [[Katoličke Čaire]], [[Brinjani]], [[Kutinska Slatina]], [[Šartovac]], [[Kutina]]. Pri kraju se ulijeva u kanal koji je spaja s [[Ilova (Lonja)|Ilovom]] te [[Lonja (rijeka)|Lonjom]] u [[Lonjsko polje|Lonjskom polju]], blizu sela [[Trebež (Jasenovac)|Trebež]]a. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Save]] korcu1pch83tce9bf9y6snub0ratvww 0 534872 3894526 3848616 2026-06-06T10:09:51Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894526 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Lonja | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = izvire između planina [[Ivanščica|Ivanščice]] i [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnika]] | izvor_koordinate = {{coord|46|11|17|N|16|16|21|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = | ušće_koordinate = {{coord|45|21|50.767|N|16|45|13.000|E}} | progresija = [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 132,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 5.944 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Lonja''' je [[rijeka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lijeva je pritoka [[Sava|Save]]. == Tok rijeke == Izvire između planina [[Ivanščica|Ivanščice]] i [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnika]]. Duga je 132,5&nbsp;km, a površina sliva iznosi 5.944&nbsp;km².<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava River Basin Analysis Report|date=septembar 2009|website=www.savacommission.org|publisher=INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION|access-date=22. 5. 2026|archive-date=17. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100717153813/http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|url-status=dead|language=en}}</ref> Teče prema zapadu dok ne skrene prema jugu kod [[Breznički Hum|Brezničkog Huma]], prolazeći istočno od [[Sveti Ivan Zelina|Svetog Ivana Zeline]] i okrećući se jugoistočno kod [[Sveta Helena (Sveti Ivan Zelina)|Svete Helene]]. Istočno od [[Lupoglav (Hrvatska)|Lupoglava]], ponovo skreće prema jugu, prolazeći kroz [[Ivanić-Grad]] i približavajući se rijeci Savi. Tok Lonje je izmijenjen vještačkim kanalima: kanalom za odvođenje Črnec – Lonja (Žutica), kanalom za odvođenje poplava Lonja – Strug i spojnim kanalom Zelina – Lonja – Glogovnica – Česma.<ref>{{cite journal | journal = [[Narodne novine]] | issue = 79/2010 | title = Odluka o Popisu voda 1. reda | author = [[Vlada Republike Hrvatske]]|language=hr | date = 24. 6. 2010 | url = https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_79_2264.html }}</ref> Zatim teče paralelno sa Savom do kraja svog toka, a park prirode [[Park prirode Lonjsko polje|Lonjsko polje]], zaštićeno područje, pokriva ostatak sliva rijeke Lonje. Pri kraju svog toka, rijeka se dijeli na Staru Lonju, koja se ulijeva u Savu kod istoimenog sela Lonja; i Trebež koji se ulijeva u Savu oko 5,5&nbsp;km nizvodno u istoimenom selu Trebež. Glavne pritoke Lonje su [[Česma (rijeka)|Česma]] (duga 106&nbsp;km),<ref name=":0" /> koja se spaja s Lonjom sjeveroistočno od Siska i [[Zelina (rijeka)|Zelinom]], južno od Ivanić-Grada. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Orljave]] 4t4ry2smirinevqelqz3avf8b6g1tm0 0 534879 3894524 3891271 2026-06-06T10:09:49Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen|Name=IRAP|Alt Names="cystinyl aminopeptidase", " placental leucine aminopeptidase"|Symbol=IRAP|AltSymbol=IRAP, CAP, P-LAP, PLAP|EntrezGene=4012 (Human), 240028 (Mouse)|HGNCid=HGNC:6656|OMIM=151300 (https://omim.org/entry/151300)|MGI=2387123 (http://www.informatics.jax.org/marker/MGI:2387123)|PDB=PDBe, RCSB, List of PDB codes (4PJ6, 4P8Q, 4Z7I, 5C97)|RefSeq (nucleotide)=(Human) NM_175920, NM_005575 (Mouse) NM_172827|RefSeq (protein)=(Human)NP_787116 , NP_005566 (Mouse) NP_766415 |UniProt (human)(mouse)=Human: Q9UIQ6 Mouse: Q8C129|AlphaFold=(Human)AF-Q9UIQ6-F1 (https://alphafold.ebi.ac.uk/entry/Q9UIQ6), (Mouse) Q8C129 (https://alphafold.ebi.ac.uk/entry/Q8C129)|ECnumber=3.4.11.3 Expasy (http://enzyme.expasy.org/EC/3.4.11.3)|(human)Chromosome=5|(human) Arm=q|(human) Band=15 (96.94 - 97.04 Mb) (https://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgTracks?org=Human&db=hg38&position=chr5:96935394-97037513)|(mouse) Chromosome=17|(mouse) Arm=q|(mouse) Band=A3.2 (17.74 -17.85 Mb) (https://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgTracks?org=Mouse&db=mm0&position=chr17:17741672-17845312)}} '''Insulinom regulirana aminopeptidaza''' (IRAP) je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''LNPEP''' (leucil i cistinil aminopeptidaza), sa [[hromosom 5|hromosoma 5, sekvenca 5q15]]. IRAP je [[transmembranski protein]] tipa II koji pripada potporodici [[oksitocinaza]], M1 [[aminopeptidaza]], zajedno s ERAP1 i ERAP2. Također je poznat kao oksitocinaza, leucil i cistinil aminopeptidaza, placentalna [[leucin]]-aminopeptidaza (P-LAP), cistinil-aminopeptidaza (CAP) i vazopresinaza. IRAP eksprimira se u različitim tipovima ćelija, uglavnom smještenim u specijaliziranim reguliranim [[endosom]]ima, koji se mogu regrutirati na površinu ćelije nakon aktivacije receptora specifičnog za tip ćelije. == Biologija / Funkcije == Funkcije IRAP-a zavise od tipa ćelije i vanćelijskog okruženja. Naprimjer, u [[adipocit]]ima i [[miocit|mišićnim ćelijama]], IRAP je glavna komponenta [[GLUT4|Glut4]]<nowiki/>[[vezikula]] za skladištenje (GSV) i reguliše promet GSV-a kao odgovor na signalizaciju [[insulin]]skog receptora. Promjena regrutacije IRAP-a na površini ćelije, kao što je uočeno kod [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], oštećuje unos glukoze, blokiranjem prometa transportera glukoze tipa 4 (Glut4) na ćelijskoj membrani. Ovaj dokaz je u osnovi centralne funkcije aminopeptidaze u ovoj bolesti.<ref>{{cite journal | vauthors = Keller SR | title = Role of the insulin-regulated aminopeptidase IRAP in insulin action and diabetes | journal = Biological & Pharmaceutical Bulletin | volume = 27 | issue = 6 | pages = 761–764 | date = juni 2004 | pmid = 15187412 | doi = 10.1248/bpb.27.761 | doi-access = free }}</ref> IRAP cijepa nekoliko [[hormon]]a, vazoaktivnih peptida i neuropeptida kao što su [[oksitocin]], [[somatostatin]], [[holecistokinin]], [[angiotenzin|angiotenzin III]] (Ang), [[bradikinin|Lys-bradikinin]], [[vazopresin|argininski vazopresin]], [[enkefalin|Met– i Leu-enkefalin]], [[neurokinin A]] i [[dinorfin A]].<ref>{{cite journal | vauthors = Herbst JJ, Ross SA, Scott HM, Bobin SA, Morris NJ, Lienhard GE, Keller SR | title = Insulin stimulates cell surface aminopeptidase activity toward vasopressin in adipocytes | journal = The American Journal of Physiology | volume = 272 | issue = 4 Pt 1 | pages = E600–E606 | date = april 1997 | pmid = 9142880 | doi = 10.1152/ajpendo.1997.272.4.e600 }}</ref> Većina njih ima primarne funkcije u razvoju nervnih poremećaja, uključujući [[shizofrenija|shizofreniju]] i [[poremećaj pamćenja|poremećaje pamćenja]].[<ref>{{cite journal | vauthors = Bernstein HG, Müller S, Dobrowolny H, Wolke C, Lendeckel U, Bukowska A, Keilhoff G, Becker A, Trübner K, Steiner J, Bogerts B | title = Insulin-regulated aminopeptidase immunoreactivity is abundantly present in human hypothalamus and posterior pituitary gland, with reduced expression in paraventricular and suprachiasmatic neurons in chronic schizophrenia | journal = European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience | volume = 267 | issue = 5 | pages = 427–443 | date = august 2017 | pmid = 28035472 | doi = 10.1007/s00406-016-0757-7 }}</ref> Nadalje, promjena u nivoima neuropeptida, zbog deregulacije IRAP-a, čini se da je jedan od mehanizama koji utiču na procese [[učenje|učenja]] i kognitivnih procesa, što ističe fundamentalnu funkciju IRAP-a i kod poremećaja [[pamćenje|pamćenja]].<ref>{{cite journal | vauthors = Yeatman HR, Albiston AL, Burns P, Chai SY | title = Forebrain neurone-specific deletion of insulin-regulated aminopeptidase causes age related deficits in memory | journal = Neurobiology of Learning and Memory | volume = 136 | pages = 174–182 | date = decembar 2016 | pmid = 27713012 | doi = 10.1016/j.nlm.2016.09.017 }}</ref> U mozgu, IRAP je glavni receptor Ang IV, esencijalne komponente [[renin-angiotenzinski sistem|renin-angiotenzinskog sistema]] za koji je dokazano da ima neuroprotektivni učinak.<ref>{{cite journal | vauthors = Royea J, Hamel E | title = Brain angiotensin II and angiotensin IV receptors as potential Alzheimer's disease therapeutic targets | journal = GeroScience | volume = 42 | issue = 5 | pages = 1237–1256 | date = oktobar 2020 | pmid = 32700176 | pmc = 7525853 | doi = 10.1007/s11357-020-00231-y }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Sun X, Deng Y, Fu X, Wang S, Duan R, Zhang Y | title = AngIV-Analog Dihexa Rescues Cognitive Impairment and Recovers Memory in the APP/PS1 Mouse via the PI3K/AKT Signaling Pathway | journal = Brain Sciences | volume = 11 | issue = 11 | page = 1487 | date = novembar 2021 | pmid = 34827486 | pmc = 8615599 | doi = 10.3390/brainsci11111487 | doi-access = free }}</ref> Ovi dokazi su podstakli istraživanje razvoja analoga sa visokom IRAP selektivnošću, koji pokazuju potencijal u poboljšanju pamćenja, vaskularnoj regulaciji i antikonvulzivnim/antiepileptogenim efektima.<ref>{{cite journal | vauthors = Demaegdt H, Gard P, De Backer JP, Lukaszuk A, Szemenyei E, Tóth G, Tourwé D, Vauquelin G | title = Binding of "AT4 receptor" ligands to insulin regulated aminopeptidase (IRAP) in intact Chinese hamster ovary cells | journal = Molecular and Cellular Endocrinology | volume = 339 | issue = 1–2 | pages = 34–44 | date = juni 2011 | pmid = 21457753 | doi = 10.1016/j.mce.2011.03.005 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00708531/file/PEER_stage2_10.1016%252Fj.mce.2011.03.005.pdf }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nikolaou A, Van den Eynde I, Tourwé D, Vauquelin G, Tóth G, Mallareddy JR, Poglitsch M, Van Ginderachter JA, Vanderheyden PM | title = [3H]IVDE77, a novel radioligand with high affinity and selectivity for the insulin-regulated aminopeptidase | journal = European Journal of Pharmacology | volume = 702 | issue = 1–3 | pages = 93–102 | date = februar 2013 | pmid = 23376157 | doi = 10.1016/j.ejphar.2013.01.026 }}</ref> Ovi analozi su proučavani za [[neurodegenerativna bolest|neurodegenerativne bolesti]], pokazujući poboljšanu stabilnost i prodiranje u [[mozak]], snažan afinitet vezivanja za ciljane receptore i pozitivne efekte na kognitivne funkcije i neuroprotekciju kod [[modelni organizam|životinjskih modela]].<ref>{{cite journal | vauthors = Wright JW, Kawas LH, Harding JW | title = The development of small molecule angiotensin IV analogs to treat Alzheimer's and Parkinson's diseases | journal = Progress in Neurobiology | volume = 125 | pages = 26–46 | date = februar 2015 | pmid = 25455861 | doi = 10.1016/j.pneurobio.2014.11.004 }}</ref> Također je utvrđeno da inhibitori IRAP-a djeluju protiv [[vazokonstrikcija|vazokonstrikcije]], izazvane acetilholinom ''[[in vivo]]'', što naglašava ulogu IRAP-a u modulaciji vaskularne funkcije.<ref>{{cite journal | vauthors = El-Hawli A, Qaradakhi T, Hayes A, Rybalka E, Smith R, Caprnda M, Opatrilova R, Gazdikova K, Benckova M, Kruzliak P, Zulli A | title = IRAP inhibition using HFI419 prevents moderate to severe acetylcholine mediated vasoconstriction in a rabbit model | journal = Biomedicine & Pharmacotherapy | volume = 86 | pages = 23–26 | date = februar 2017 | pmid = 27936390 | doi = 10.1016/j.biopha.2016.11.142 }}</ref> [[delecija (genetika)|Delecija]] IRAP-a smanjuje osjetljivost na [[epilepsijski napad|napade]] izazvane pentilentetrazolom kod miševa, što ukazuje na njegov potencijal kao terapijske mete za epilepsiju. IRAP ima važnu ulogu u regulaciji [[imunski sistem|imunskog sistema]]. Slično ERAP1 i ERAP2, IRAP je u stanju da skrati [[N-terminal]]ni dio antigenih peptida, smanjujući njihovu dužinu na 8–10 [[aminokiselina]], što je optimalna dužina za vezivanje za [[MHC]] klasu I. Za razliku od ERAP1 i ERAP2, nema dokaza o skraćivanju [[antigen]]ih [[peptid]]a, posredovanom IRAP-om u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]] za prezentaciju MHC-I direktnim putem. S druge strane, IRAP ima primarnu funkciju u unakrsnoj prezentaciji. Ovdje aminopeptidaza skraćuje unakrsno prezentirane peptide u specifičnom [[endosom]]skom odjeljku, opisanom u dendritičnim ćelijama,<ref name="Saveanu_2009">{{cite journal | vauthors = Saveanu L, Carroll O, Weimershaus M, Guermonprez P, Firat E, Lindo V, Greer F, Davoust J, Kratzer R, Keller SR, Niedermann G, van Endert P | title = IRAP identifies an endosomal compartment required for MHC class I cross-presentation | journal = Science | volume = 325 | issue = 5937 | pages = 213–217 | date = juli 2009 | pmid = 19498108 | doi = 10.1126/science.1172845 | bibcode = 2009Sci...325..213S }}</ref> prije njihovog učitavanja na molekule MHC klase I povezane s IRAP-om. IRAP stabilizira određeni tip reguliranih ranih endosoma u kojima se nalazi. Stabilnost ovih endosoma ključna je za put unakrsne prezentacije u [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]] i regulira nekoliko endosomanih signalnih puteva ([[T-ćelijski receptor|TCR]], [[Toll-liki receptor 9|TLR9]], [[faktor tumorske nekroze|TNFα]], [[interleukin 6|IL-6]]) u drugim tipovima imunskih ćelija. U [[T-ćelija]]ma, IRAP regulira promet TCD3ζ lanaca, koji se regrutuju u IRAP intraćelijske vezikule, kao i endosomnu signalizaciju putem TCR-kompleksa.<ref name="Baldari_2021">{{Cite report | vauthors = Baldari CT, Onnis A |date=2021 |work = Faculty Opinions Recommendation | title = IRAP-dependent endosomal T cell receptor signalling is essential for T cell responses. |doi=10.3410/f.738064950.793586214 |doi-access=free }}</ref> Smanjenje IRAP-a povećava nivoe TCR-a na površini ćelije, što, međutim, pokazuje defektnu signalizaciju. Druge studije pokazale su da IRAP reguliše aktivaciju [[Toll-liki receptor|Toll-likog receptora]] 9 (TLR9) odgađanjem sazrijevanja endosoma koji sadrže TLR9 u [[lizosom]]e i, kao posljedicu, ograničavanjem cijepanja i aktivacije TLR9.<ref>{{cite journal | vauthors = Babdor J, Descamps D, Adiko AC, Tohmé M, Maschalidi S, Evnouchidou I, Vasconcellos LR, De Luca M, Mauvais FX, Garfa-Traore M, Brinkmann MM, Chignard M, Manoury B, Saveanu L | title = IRAP⁺ endosomes restrict TLR9 activation and signaling | journal = Nature Immunology | volume = 18 | issue = 5 | pages = 509–518 | date = maj 2017 | pmid = 28319098 | doi = 10.1038/ni.3711 | hdl = 10033/621226 | hdl-access = free }}</ref> Konačno, IRAP ima važnu ulogu u lučenju proupalnih [[citokin]]a TNFα i IL-6 od strane [[mastocit]]a. U odsustvu IRAP-a, transport vezikula koje sadrže TNFα i IL-6 od [[Golgijev aparat|Golgijevog aparata]] do [[plazmamembrana]] je otežan.<ref>{{cite journal | vauthors = Weimershaus M, Carvalho C, Rignault R, Waeckel-Enee E, Dussiot M, van Endert P, Maciel TT, Hermine O | title = Mast cell-mediated inflammation relies on insulin-regulated aminopeptidase controlling cytokine export from the Golgi | journal = The Journal of Allergy and Clinical Immunology | volume = 151 | issue = 6 | pages = 1595–1608.e6 | date = juni 2023 | pmid = 36708814| biorxiv = 10.1101/2022.01.21.477149 |doi=10.1016/j.jaci.2023.01.014| doi-access = free }}</ref> == Genetika / Klinički značaj == === Lokacija gena === IRAP je kodiran genom ''LNPEP'' (leucil i cistinil aminopeptidaza), koji se nalazi na hromosomu ''5q15.'' Ovaj gen je dug ~75 kb i sastoji se od 18 [[egzon]]na i 17 [[intron]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Venema WJ, Hiddingh S, van Loosdregt J, Bowes J, Balliu B, de Boer JH, Ossewaarde-van Norel J, Thompson SD, Langefeld CD, de Ligt A, van der Veken LT, Krijger PH, de Laat W, Kuiper JJ | title = A cis-regulatory element regulates ERAP2 expression through autoimmune disease risk SNPs | journal = Cell Genomics | volume = 4 | issue = 1 | article-number = 100460 | date = januar 2024 | biorxiv= 10.1101/2023.03.03.530973 |doi=10.1016/j.xgen.2023.100460| pmid = 38190099 | pmc = 10794781 }}</ref> Prema Ensembl.org, ''LNPEP'' ima pet transkripata, ali samo jednu glavnu eksprimiranu [[izoforma|izoformu]] (NM_005575.3). === SNP-ovi === Među različitim genetičkim varijantama koje su do sada identificirane, nekoliko [[jednonukleotidni polimorfizam|varijante jednog nukleotida]] povezano je s bolestima. Velika većina jednonukleotidnih varijanti u ''LNPEP'' su intronske; dio su proširenog [[haplotip]]a koji funkcionira kao transkripcijski pojačivač susjednog gena ''ERAP2'', ali ne regulira ekspresiju ''LNPEP''. U stvari, u usporedbi s članovima porodice M1-aminopeptidaza ''ERAP1'' i ''ERAP2, LNPEP'' pokazuje nisku toleranciju na genetičke varijacije koje skraćuju proteine i sadrži malo varijanti s gubitkom funkcije u svom genu.<ref>{{Cite book | vauthors = Mulder N |date=2020 |title=Faculty Opinions recommendation of The mutational constraint spectrum quantified from variation in 141,456 humans. |doi=10.3410/f.738024093.793575805 |doi-access=free }}</ref> === Povezanost s bolešću === ''LNPEP'' ima pet uobičajenih (>1% kod GnomAD) [[misens mutacija|missens varijanti]] od kojih je najčešća rs2303138, koja dovodi do supstitucije aminokiselina (Ala763Thr), povezana s rizikom od [[psorijaza|psorijaze]] i [[ankilozirajući spondilitis|ankilozirajućeg spondilitisa]].<ref name="pmid17952073">{{cite journal | vauthors = Burton PR, Clayton DG, Cardon LR, Craddock N, Deloukas P, Duncanson A, etal | collaboration = Wellcome Trust Case Control Consortium | title = Association scan of 14,500 nonsynonymous SNPs in four diseases identifies autoimmunity variants | journal = Nature Genetics | volume = 39 | issue = 11 | pages = 1329–37 | date = novembar 2007 | pmid = 17952073 | pmc = 2680141 | doi = 10.1038/ng.2007.17 | url = }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Cheng H, Li Y, Zuo XB, Tang HY, Tang XF, Gao JP, Sheng YJ, Yin XY, Zhou FS, Zhang C, Chen G, Zhu J, Pan Q, Liang B, Zheng XD, Li P, Ding YT, Cheng F, Luo J, Chang RX, Pan GB, Fan X, Wang ZX, Zhang AP, Liu JJ, Yang S, Sun LD, Zhang XJ | title = Identification of a missense variant in LNPEP that confers psoriasis risk | journal = The Journal of Investigative Dermatology | volume = 134 | issue = 2 | pages = 359–365 | date = februar 2014 | pmid = 23897274 | doi = 10.1038/jid.2013.317 | doi-access = free }}</ref> Precizna uloga IRAP-a u ovim stanjima ostaje nepoznata, ali s obzirom na njegovu uključenost u aktivaciju [[adaptivni imunski sistem|adaptivnog]] i [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog odgovora]], renin-angiotenzinskog sistema (RAS) i metabolizma glukoze, ove genetičke varijante mogu imati [[plejotropija|plejotropne]] uticaje na [[imunski sistem|imunski]], [[cirkulatorni sistem|cirkulatorni]] i [[metabolizam|metabolički sistem]].<ref>{{cite journal | vauthors = Shibata K, Kajiyama H, Ino K, Nawa A, Nomura S, Mizutani S, Kikkawa F | title = P-LAP/IRAP-induced cell proliferation and glucose uptake in endometrial carcinoma cells via insulin receptor signaling | journal = BMC Cancer | volume = 7 | issue = 1 | article-number = 15 | date = januar 2007 | pmid = 17233921 | doi = 10.1186/1471-2407-7-15 | doi-access = free | pmc = 1781462 }}</ref> Two other common missense variants rs41276279 (p.&nbsp;Val373Ile) and rs11746232 (p.&nbsp;Ile963Val) moderately correlate with ''LNPEP'' gene expression levels (reference to gtexportal.org) but have not been linked to disease so far. == Struktura / Mehanizam == === Struktura === Ljudski IRAP gen kodira [[transmembranski protein]] tipa II koji se sastoji od tri različita domena: [[N-terminal]]nog [[citoplazma]]tskog domena koji sadrži 109 [[aminokiselina]], [[transmembranski domen|transmembranskog]] od 23 aminokiseline i intralumenskog (ili vamćelijskog) domena sastavljenog od 893 aminokiseline.<ref>{{cite journal | vauthors = Keller SR, Scott HM, Mastick CC, Aebersold R, Lienhard GE | title = Cloning and characterization of a novel insulin-regulated membrane aminopeptidase from Glut4 vesicles | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 270 | issue = 40 | pages = 23612–23618 | date = oktobar 1995 | pmid = 7559527 | doi = 10.1016/s0021-9258(17)45857-1 | doi-access = free }}</ref> [[C-terminal]]ni intra[[endosom]]ni domen sadrži motiv vezivanja Zn poznat kao HEXXH(X)18E, kao i motiv [[egzopeptidaza|egzopeptidaze]] GAMEN. Ova dva motiva su također prisutna u ERAP1 i ERAP2 i zajednički su svim članovima M1 porodice aminopeptidaza. C-terminalni domen je [[kristal]]iziran kao dimer, pri čemu svaki monomer se sastoji od četiri kontinuirana domena i formira zatvorenu šuplju strukturu s aktivnim mjestom u svom centru. Domen I (ostaci 171–365) formira opsežni [[Beta-sendvič|β-sendvič]] sa sedmolančanim β-sedlom, okruženim s obje strane trolančanim i četverolančanim [[beta-list|β-listovima]]. Domen II (ostaci 366–615) sadrži [[katalitsko mjesto]] sa Zn ionom u svom centru. Katalitski [[cink|Zn]]-ion, koordiniran je His464, His468 i Glu487 motiva za vezivanje cinka u HEXXH(X)18-E. Domen III (ostaci 616–704) usvaja β-sendvič nabor koji se sastoji od trostrukih i četverolančanih β-listova i formira most između domena II i IV. Domen IV (ostaci 705–1025) sastoji se od [[alfa-heliks|α-heliksa]] i sastavlja se u obliku "zdjele". [[Aktivno mjesto]] IRAP-a prekriveno je domenom IV, formirajući veliku, uglavnom zatvorenu šupljinu uz Zn ion.<ref name="Hermans_2015">{{cite journal | vauthors = Hermans SJ, Ascher DB, Hancock NC, Holien JK, Michell BJ, Chai SY, Morton CJ, Parker MW | title = Crystal structure of human insulin-regulated aminopeptidase with specificity for cyclic peptides | journal = Protein Science | volume = 24 | issue = 2 | pages = 190–199 | date = februar 2015 | pmid = 25408552 | doi = 10.2210/pdb4p8q/pdb | pmc = 4315657 }}</ref> ===Aminokiselinska sekvenca=== {{Legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MEPFTNDRLQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPRNMIENSM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FEEEPDVVDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AKEPCLHPLE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PDEVEYEPRG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SRLLVRGLGE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HEMEEDEEDY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ESSAKLLGMS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FMNRSSGLRN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SATGYRQSPD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GACSVPSART</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MVVCAFVIVV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AVSVIMVIYL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPRCTFTKEG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CHKKNQSIGL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IQPFATNGKL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FPWAQIRLPT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AVVPLRYELS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LHPNLTSMTF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RGSVTISVQA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LQVTWNIILH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>STGHNISRVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FMSAVSSQEK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QAEILEYAYH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GQIAIVAPEA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LLAGHNYTLK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IEYSANISSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YYGFYGFSYT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DESNEKKYFA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ATQFEPLAAR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SAFPCFDEPA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FKATFIIKII</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RDEQYTALSN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MPKKSSVVLD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DGLVQDEFSE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SVKMSTYLVA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FIVGEMKNLS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QDVNGTLVSI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YAVPEKIGQV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HYALETTVKL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LEFFQNYFEI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QYPLKKLDLV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AIPDFEAGAM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ENWGLLTFRE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ETLLYDSNTS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SMADRKLVTK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IIAHELAHQW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FGNLVTMKWW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NDLWLNEGFA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TFMEYFSLEK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IFKELSSYED</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FLDARFKTMK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KDSLNSSHPI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSSVQSSEQI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEMFDSLSYF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KGSSLLLMLK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TYLSEDVFQH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AVVLYLHNHS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YASIQSDDLW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DSFNEVTNQT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LDVKRMMKTW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TLQKGFPLVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VQKKGKELFI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QQERFFLNMK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PEIQPSDTSY</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LWHIPLSYVT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EGRNYSKYQS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSLLDKKSGV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>INLTEEVLWV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVNINMNGYY</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>IVHYADDDWE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ALIHQLKINP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YVLSDKDRAN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LINNIFELAG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGKVPLKRAF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DLINYLGNEN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HTAPITEALF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QTDLIYNLLE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KLGYMDLASR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LVTRVFKLLQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NQIQQQTWTD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EGTPSMRELR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SALLEFACTH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NLGNCSTTAM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KLFDDWMASN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GTQSLPTDVM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TTVFKVGAKT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DKGWSFLLGK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YISIGSEAEK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NKILEALASS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EDVRKLYWLM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KSSLNGDNFR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TQKLSFIIRT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VGRHFPGHLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AWDFVKENWN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>KLVQKFPLGS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YTIQNIVAGS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TYLFSTKTHL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SEVQAFFENQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SEATFRLRCV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QEALEVIQLN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IQWMEKNLKS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LTWWL</td></tr> </table> === Mehanizam === [[Slika:Crystal structures of IRAP in different conformations.png|thumb|448x448px|'''Slika 1.''' [[Kristalna struktura]] IRAP-a u različitim konformacijama. Četiri domena su prikazana zelenom, ljubičastom, cijan i narandžastom bojom za domen I, II, III i IV. Atom cinka je prikazan kao crvena sfera, a spojevi kokristalizirani s enzimom su prikazani žutom. <br>'''A.''' Kristalna struktura u zatvorenoj konformaciji (PDB ID 4P8Q),<br> '''B.''' Kristalna struktura u otvorenoj konformaciji (PDB ID 5C97), <br>'''C.''' Kristalna struktura s linearnim peptidnim analogom (PDB ID 4z7i). Enzim se nalazi u poluzatvorenoj konformaciji,<br> '''D.''' [[Kristalna struktura]] s makrocikličkim peptidnim inhibitorom (PDB ID 6YDX). Enzim se nalazi u zatvorenoj konformaciji nakon vezivanja inhibitora.<br>IRAP1 koristi katalitski mehanizam sličan onome predloženom za LTA4 hidrolazu. Usvaja termolizinsku strukturu i kristaliziran je u dvije različite konformacije, otvorenoj i zatvorenoj (Slika 1).<ref name="Hermans_2015"/><ref name="Mpakali_2015">{{cite journal | vauthors = Mpakali A, Saridakis E, Harlos K, Zhao Y, Papakyriakou A, Kokkala P, Georgiadis D, Stratikos E | title = Crystal Structure of Insulin-Regulated Aminopeptidase with Bound Substrate Analogue Provides Insight on Antigenic Epitope Precursor Recognition and Processing | journal = Journal of Immunology | volume = 195 | issue = 6 | pages = 2842–2851 | date = septembar 2015 | pmid = 26259583 | doi = 10.4049/jimmunol.1501103 }}</ref> IRAP je jedina dokumentovana M1 aminopeptidaza koja može cijepati cikličke peptide poput vazopresina i oksitocina. Izrazita konfiguracija GAMEN motiva u IRAP-u generira dodatni prostor oko ostataka 3 i 4 vezanog linearnog peptida, koji bi se mogao koristiti za smještaj većih bočnih lanaca, što bi moguće omogućilo širu selektivnost za [[peptid]]e.<ref name="Mpakali_2015"/> Atomske interakcije između liganda i IRAP-a mogu promovirati konformacijsko zatvaranje. Otvorena konformacija je odgovorna za početno hvatanje supstrata, što može izazvati daljnje zatvaranje koje pojačava interakcije i olakšava katalizu. Struktura IRAP/ligand-vezan ima značajne razlike u poređenju sa "otvorenom" strukturom i strukturom IRAP/peptid.<ref name="pmid28328206">{{cite journal | vauthors = Mpakali A, Saridakis E, Harlos K, Zhao Y, Kokkala P, Georgiadis D, Giastas P, Papakyriakou A, Stratikos E | title = Ligand-Induced Conformational Change of Insulin-Regulated Aminopeptidase: Insights on Catalytic Mechanism and Active Site Plasticity | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 60 | issue = 7 | pages = 2963–2972 | date = april 2017 | pmid = 28328206 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.6b01890 | url = https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:e215f1e8-386b-42d8-a818-a0461d9ea763 }}</ref>]] Domen IV pronađen je u suprotstavljenom položaju naspram domena I/II, što je rezultiralo potpunim isključivanjem unutrašnje šupljine iz vanjskog [[rastvarač]]a. Nedavno je riješena [[kristalna struktura]] IRAP-a s makrocikličkim peptidnim inhibitorom, identificirajući nekoliko ključnih karakteristika mehanizma inhibicije. Bliska jukstapozicija GAMEN-petlje na vezanom inhibitoru ne dozvoljava prostor za kretanje molekula vode da interaguju s ioniziranim karboksilatom ostatka aktivnog mjesta Glu (Glu465). [[Sinergija]] dva mehanizma, stabilizacija zatvorene konformacije i isključivanje katalitske vode pomoću čvrsto postavljene GAMEN-petlje, predložena je kao mehanizam inhibicije.<ref name="Mpakali_2020">{{cite journal | vauthors = Mpakali A, Saridakis E, Giastas P, Maben Z, Stern LJ, Larhed M, Hallberg M, Stratikos E | title = Structural Basis of Inhibition of Insulin-Regulated Aminopeptidase by a Macrocyclic Peptidic Inhibitor | journal = ACS Medicinal Chemistry Letters | volume = 11 | issue = 7 | pages = 1429–1434 | date = juli 2020 | pmid = 32676150 | pmc = 7357224 | doi = 10.1021/acsmedchemlett.0c00172 | url = }}</ref> Štaviše, M1 aminopeptidaze koriste tirozinski ostatak u aktivnom mjestu za stabilizaciju prelaznog stanja. U slučaju IRAP-a, katalitički Tyr549 se nalazi u različitim orijentacijama u otvorenim i zatvorenim konformacijama. Na primjer, u slučaju fosfinskih pseudopeptidnih inhibitora, koji oponašaju prelazno stanje peptidnih supstrata, Tyr549 mijenja orijentaciju nakon vezivanja liganda kako bi interagovao sa jednim od atoma kisika fosfinske grupe, što je ekvivalentno atomima kisika supstrata u prelaznom stanju.<ref name="Mpakali_2015" /> === Interakcije === Prijavljeno je da IRAP interaguje putem svoje [[citoplazma]]tskog domena sa različitim proteinima uključenim u vezikularni transport, vezivanje [[organela]] i remodeliranje [[citoskelet]]a. Ovi proteini uključuju [[Tankyraza|tankyrazu-1]], [[Tankyraza 2|tankyrazu-2]] i p115, koji regulišu transport [[Golgijev aparat|Golgijevih vezikula]]; vimentin, intermedijarni filament citoskeleta; i protein FHOS koji remodelira [[aktin]]. Nadalje, utvrđeno je da se IRAP povezuje sa [[TBC1D4|AS160/Tbc1d4]], proteinom koji aktivira Rab [[GTPaza|GTPazu]] (GAP) specifičnim za [[RAB8A|Rab8]], [[RAB10|10]] i [[RAB14|14]]. Ovo ukazuje na to da IRAP ima ulogu u regrutovanju AS160 na endocitne membrane.<ref name="Descamps_2020">{{cite journal | vauthors = Descamps D, Evnouchidou I, Caillens V, Drajac C, Riffault S, van Endert P, Saveanu L | title = The Role of Insulin Regulated Aminopeptidase in Endocytic Trafficking and Receptor Signaling in Immune Cells | journal = Frontiers in Molecular Biosciences | volume = 7 | article-number = 583556 | date = 2020 | pmid = 33195428 | pmc = 7606930 | doi = 10.3389/fmolb.2020.583556 | doi-access = free }}</ref> Osim povezanosti s unutarćelijskim proteinima za transport, uočeno je i da IRAP interaguje s proteinima prisutnim u vezikulama za skladištenje Glut4 (GSV), kao što su [[Sortilin 1|sortilin]], [[LRP1]] i [[GLUT4|Glut4]] u [[adipocit]]ima''. U upalnim uslovima, njegovu ulogu u transportu GSV u adipocitima reguliše TNFa protein putem [[glikozilacija]].<ref name="Descamps_2020" /> Nedavno je otkrivena njegova interakcija sa z lancem TCR (T-ćelijski receptor) i Lck kinazom u T limfocitima.[<ref name="Baldari_2021" /> U dendritnim ćelijama, transport vezikula zavisnih od IRAP-a i translokacija u [[fagocit]]nu čašicu regulisani su imunskim receptorima, kao što su TLR4 i FcgR. Konačno, predloženo je da IRAP interaguje s [[MHC|glavnim kompleksima histokompatibilnosti klase I (MHC-I)]] u specijalizovanim endosomima u dendritnim ćelijama. Tamo pokazuje ulogu u unakrsnoj prezentaciji antigena.<ref name="Saveanu_2009" /> == Terapijski pristupi i farmakologija == Terapijski pristupi za regulaciju IRAP-a oslanjaju se na razvoj peptidomimetika i inhibitora [[mala molekula|malih molekula]]. Najistraženije klase inhibitora za IRAP su oni katalitskog ili alosternog mjesta. === Inhibitori katalitsog mjesta IRAP-a === * Peptidomimetici Prvi prijavljeni IRAP inhibitori dizajnirani su kao analozi angiotenzina IV (AngIV).<ref>{{cite journal | vauthors = Georgiadis D, Ziotopoulou A, Kaloumenou E, Lelis A, Papasava A | title = The Discovery of Insulin-Regulated Aminopeptidase (IRAP) Inhibitors: A Literature Review | journal = Frontiers in Pharmacology | volume = 11 | article-number = 585838 | date = 2020 | pmid = 33071797 | pmc = 7538644 | doi = 10.3389/fphar.2020.585838 | doi-access = free }}</ref> U 2006., Axén ''et al'' objavili su makrocikliziranu verziju derivata AngIV-a (Spoj 1) koji pruža metaboličku stabilnost zajedno s visokim afinitetom za IRAP (''K''_i = 25,8 nM).<ref>{{cite journal | vauthors = Demaegdt H, Gard P, De Backer JP, Lukaszuk A, Szemenyei E, Tóth G, Tourwé D, Vauquelin G | title = Binding of "AT4 receptor" ligands to insulin regulated aminopeptidase (IRAP) in intact Chinese hamster ovary cells | journal = Molecular and Cellular Endocrinology | volume = 339 | issue = 1–2 | pages = 34–44 | date = juni 2011 | pmid = 21457753 | doi = 10.1016/j.mce.2011.03.005 | url = https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00708531/file/PEER_stage2_10.1016%252Fj.mce.2011.03.005.pdf }}</ref> U sličnom obimu istraživanja, Lukaszuk i saradnici su proizveli spoj AL-11 koji je bio u stanju inhibirati IRAP (Ki = 27,5 nM) i pokazao oko 200 puta veću selektivnost u odnosu na APN.<ref>{{cite journal | vauthors = Lukaszuk A, Demaegdt H, Szemenyei E, Tóth G, Tymecka D, Misicka A, Karoyan P, Vanderheyden P, Vauquelin G, Tourwé D | title = Beta-homo-amino acid scan of angiotensin IV | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 51 | issue = 7 | pages = 2291–2296 | date = april 2008 | pmid = 18386881 | doi = 10.1021/jm701490g }}</ref> Daljnje strukturne modifikacije inhibitora baziranih na AngIV-u od Andersona ''et al'' dovele su do optimiziranog makrociklusa HA08 (dostupna [[kristalna struktura]] unutar IRAP-a, slika 2<ref name="Mpakali_2020" />) sa odličnom potentnošću IRAP-a (''K''_i = 3,3 nM) i selektivnošću u odnosu na APN, ali slabom metaboličkom stabilnošću.<ref name="Andersson_2010">{{cite journal | vauthors = Andersson H, Demaegdt H, Vauquelin G, Lindeberg G, Karlén A, Hallberg M, Erdélyi M, Hallberg A | title = Disulfide cyclized tripeptide analogues of angiotensin IV as potent and selective inhibitors of insulin-regulated aminopeptidase (IRAP) | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 53 | issue = 22 | pages = 8059–8071 | date = novembar 2010 | pmid = 21047126 | doi = 10.1021/jm100793t }}</ref> * Benzopirani Spojexi na bazi [[benzopiran]]a identificirani su u virtualnom skriningu protiv IRAP-a 2008. godine i interaguju sa cinkovim kationom katalitičkog mjesta.<ref name="Andersson_2010"/> Svi spojevi pokazali su specifičnost prema IRAP-u protiv drugih [[aminopeptidaza]] s nanomolarnim afinitetom, dok je HFI-419 pokazao najveću potentnost (Ki = 0,48 μM) i također je testiran u ''in vivo'' biološkim testovima memorijske funkcije.<ref>{{cite journal | vauthors = Albiston AL, Morton CJ, Ng HL, Pham V, Yeatman HR, Ye S, Fernando RN, De Bundel D, Ascher DB, Mendelsohn FA, Parker MW, Chai SY | title = Identification and characterization of a new cognitive enhancer based on inhibition of insulin-regulated aminopeptidase | journal = FASEB Journal | volume = 22 | issue = 12 | pages = 4209–4217 | date = decembar 2008 | pmid = 18716029 | doi = 10.1096/fj.08-112227 | doi-access = free }}</ref> * Fosfinski pseudopeptidi Iako je većina fosfinskih pseudopeptidnih analoga koje su otkrili Kokkala ''et al'' 2016. godine bila neselektivni inhibitori ERAP-a, DG026 je pokazao nanomolarni afinitet prema IRAP-u (IC50 = 32 nM) sa poboljšanom selektivnošću.<ref name="Kokkala_2016">{{cite journal | vauthors = Kokkala P, Mpakali A, Mauvais FX, Papakyriakou A, Daskalaki I, Petropoulou I, Kavvalou S, Papathanasopoulou M, Agrotis S, Fonsou TM, van Endert P, Stratikos E, Georgiadis D | title = Optimization and Structure-Activity Relationships of Phosphinic Pseudotripeptide Inhibitors of Aminopeptidases That Generate Antigenic Peptides | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 59 | issue = 19 | pages = 9107–9123 | date = oktobar 2016 | pmid = 27606717 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.6b01031 }}</ref> * DABA-derivati [[Slika:Figure 2. Crystal structure of IRAP co-crystallized with macrocycle HA08 in two binding poses..png|thumb|477x477px|'''Slika 2'''. '''A.''' [[Kristalna struktura]] IRAP-a kokristaliziranog s makrociklusom HA08 u dvije vezivne poze. Adaptirano i rekreirano iz PDB koda 6YDX⁴.<br> '''B.''' 2D hemijska struktura HA08. Isprekidane linije prikazuju interakciju C-terminala liganda s Arg 929.]]Nova porodica spojeva diaminobenzojeve kiseline (DABA) koji ciljaju cink racionalno je dizajnirana s prirodnim i neprirodnim aminokiselinskim dijelovima, s mikromolarnom potencijom za IRAP (spoj 6, IC₅₀ = 2,1 μM) i umjerenom selektivnošću u odnosu na ERAP1 i ERAP2.<ref name = "Kokkala_2016" /><ref>{{cite journal | vauthors = Smith RJ, Bryant RG | title = Metal substitutions incarbonic anhydrase: a halide ion probe study | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 66 | issue = 4 | pages = 1281–1286 | date = oktobar 1975 | pmid = 3 | doi = 10.1016/0006-291x(75)90498-2 | bibcode = 1975BBRC...66.1281S }}</ref> * Aril-sulfonamidi U 2014., Vanga ''et al'' prepoznali su sposobnost aril sulfonamida da inhibiraju IRAP nakon pregleda biblioteke od 10.500 spojeva sličnih lijekovima. Nakon daljnje optimizacije, razvijen je spoj 7 koji pokazuje mikromolarni afinitet prema IRAP-u (IC50 = 0,8 μM).<ref>{{cite journal | vauthors = Vanga SR, Sävmarker J, Ng L, Larhed M, Hallberg M, Åqvist J, Hallberg A, Chai SY, Gutiérrez-de-Terán H | title = Structural Basis of Inhibition of Human Insulin-Regulated Aminopeptidase (IRAP) by Aryl Sulfonamides | journal = ACS Omega | volume = 3 | issue = 4 | pages = 4509–4521 | date = april 2018 | pmid = 30023895 | pmc = 6045421 | doi = 10.1021/acsomega.8b00595.s003 | doi-access = free}}</ref> * Derivati α‐Hidroksi-β-aminokiselina Opisani su selektivni niskomolarni inhibitori IRAP-a zasnovani na α‐Hidroksi-β-amino skeletu lijeka Ubenimex (Bestatin), koji pokazuju odličnu selektivnost i snažnu ćelijsku aktivnost u blokiranju unakrsne prezentacije.<ref>{{cite journal | vauthors = Vourloumis D, Mavridis I, Athanasoulis A, Temponeras I, Koumantou S, Giastas P, Mpakali A, Magrioti V, Leib J, van Endert P, Stratikos E, Papakyriakou A | title = Discovery of Selective Nanomolar Inhibitors for Insulin-Regulated Aminopeptidase Based on α-Hydroxy-β-amino Acid Derivatives of Bestatin | journal = J Med Chem | volume = 65 | issue = 14 | pages = 10098–10117 | date = juli 2022 | pmid = 35833347 | doi = 10.1021/acs.jmedchem.2c00904 | url = https://bib-pubdb1.desy.de/record/481559 }}</ref> === Inhibitori alosteričnih mjesta IRAP-a === * Spiro-oksindol dihidrokinazolini Tokom procesa skrininga 2016. godine, spiro-oksindol, dihidrokinazolinski spoj identificiran je kao jedan od najsnažnijih inhibitora IRAP-a. Ova vrsta spojeva pokazuje visoku specifičnost za IRAP protiv APN-a (IC50 Spoja 8 = 5,8 μM) i prema studijama dokinga, inhibitor djeluje u džepu vezivanja blizu GAMEN petlje bez interakcije sa cinkovim atomom, što dovodi do nekompetitivne inhibicije, što je kasnije potvrđeno kinetičkim studijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Engen K, Vanga SR, Lundbäck T, Agalo F, Konda V, Jensen AJ, Åqvist J, Gutiérrez-de-Terán H, Hallberg M, Larhed M, Rosenström U | title = Synthesis, Evaluation and Proposed Binding Pose of Substituted Spiro-Oxindole Dihydroquinazolinones as IRAP Inhibitors | journal = ChemistryOpen | volume = 9 | issue = 3 | pages = 325–337 | date = mart 2020 | pmid = 32154052 | pmc = 7050655 | doi = 10.1002/open.201900344 }}</ref> [[Slika:Table 1 Representative examples of reported IRAP inhibitors..png|center|thumb|654x654px|'''Tabela 1'''. Reprezentativni primjeri prijavljenih IRAP inhibitora. Vrijednost IC50 izmjerena testom dugog peptida.]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Enzimi}} [[Kategorija:EC 3.4.11]] [[Kategorija:Enzimi]] qor1buuw4wq3n64bkznrhr84amzuebv 0 534882 3894523 3848767 2026-06-06T10:09:45Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = Bistriji ili tuplji čovek biva kad... | vrsta = Studijski album | pozadina = studio | izvođač_gen = Šarla akrobate | slika = Omot albuma Bistriji ili tuplji čovek biva kad.jpg | objavljen = juli 1981. | snimljen = april – maj 1981. | žanr = {{flatlist| * [[post-pank]] * [[reggae rok]] * [[ska pank]] * [[art pank]] * [[novi val]] * [[eksperimentalni rok]] }} | trajanje = | izdavač = [[Jugoton]] | producent = *Akpiđoto ([[Šarlo akrobata|Akrobata]]) *Mile "Pile" Miletić *Đorđe Petrović *Toni Jurij | preth_naziv = [[Paket aranžman]] | preth_godina = 1981 | prethodni_album = ''[[Paket aranžman]]''<br>(1981) | ovaj_album = '''''Bistriji ili tuplji čovek biva kad...'''''<br>(1981) }} '''Bistriji ili tuplji čovek biva kad...''' jest prvi i jedini studijski album beogradske grupe [[Šarlo akrobata]], objavljen u julu 1981. Album predstavlja jedno od ključnih izdanja [[Jugoslavenski novi val|jugoslavenskog novog vala]] i [[post-pank]]a. Iako u vrijeme objavljivanja nije ostvario veliki komercijalni uspjeh, album je dobio izuzetne ocjene kritike, a tokom narednih decenija stekao je kultni status i ogroman uticaj na alternativnu muzičku scenu na prostoru bivše Jugoslavije. == Snimanje == Nakon velikog uspjeha na kultnoj kompilaciji ''[[Paket aranžman]]'' (1981), gdje su učestvovali sa muzičarima iz sastava [[Idoli]] i [[Električni orgazam]], članovi Šarlo akrobate – [[Milan Mladenović]], [[Dušan Kojić]] i [[Ivan Vdović|Ivica Vdović Vd]] – dobili su ponudu od diskografske kuće [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP RTB]] za snimanje punog studijskog albuma. Materijal je sniman tokom aprila i maja 1981. u Studiju 5 PGP RTB-a. Međutim, radikalni, eksperimentalni i nekonvencionalni zvuk zbunio je i uznemirio urednike beogradske diskografske kuće, koji su zaključili da je materijal komercijalno neisplativ. PGP RTB je odlučio prepustiti ugovor zagrebačkom [[Jugoton]]u, koji je prepoznao umjetnički potencijal i objavio album u julu iste godine.<ref name=":0">{{Cite book|last=Janjatović|first=Petar|title=Ex YU rock enciklopedija: 1960-2006|year=2007|isbn=9788690531714|edition=2|location=Beograd|pages=220}}</ref> == Muzički stil i koncept == Dok je na ''Paket aranžmanu'' zvuk benda bio baziran na dinamičnom [[pank-rok]]u i white [[reggae]] zvuku (poput pjesama "Ona se budi" i "Mali čovek"), na albumu ''Bistriji ili tuplji čovek biva kad...'' grupa je u potpunosti dekonstruisala tradicionalnu rok formu. Tekstualno, album je fokusiran na motive odrastanja, adolescencije, lične borbe pojedinca i sukoba s društvenim autoritetima. Kojini tekstovi su svedeni na formu ljutitih, repetitivnih grafita (npr. u pjesmama "Fenomen" i "Bes"), dok su Milanovi tekstovi zadržali apstraktnu naraciju.<ref name=":0" /> == Raspad grupe i naslijeđe == Unutrašnje umjetničke i lične nesuglasice dovele su do brzog raspada grupe u jesen 1981, samo nekoliko mjeseci nakon izlaska albuma. Nakon raspada, Milan Mladenović i Ivica Vdović su s [[Dragomir Mihajlović|Dragomirom Mihajlovićem]] osnovali grupu Katarina II (kasnije [[Ekatarina Velika]]), dok je Dušan Kojić Koja osnovao uticajnu psihodeličnu rok-fank grupu [[Disciplina kičme]]. U anketi iz 1998. godine, album je zauzeo 11. mjesto na listi 100 najvećih jugoslovenskih rok i pop albuma u knjizi ''[[YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike]]''.<ref>{{Cite book|last=Antonić|first=Duško|title=YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike|last2=Štrbac|first2=Danilo|publisher=YU Rock Press|year=1998|location=Beograd|pages=15}}</ref> Godine 2015, album je proglašen drugim na listi 100 najvećih jugoslovenskih albuma koju je objavilo hrvatsko izdanje časopisa ''[[Rolling Stone (časopis)|Rolling Stone]]''.<ref>{{Cite book|title=Rolling Stone - Specijalno izdanje: 100 najboljih albuma 1955–2015|publisher=Rolling Stone|location=Zagreb|language=hr}}</ref> Povodom 40. godišnjice novog vala, [[Croatia Records]] je 2021. godine objavila luksuzno reizdanje ovog albuma na bijelom 180-gramskom vinilu.<ref>{{Cite web|url=https://crorec.net/album/bistriji-ili-tuplji-covek-biva-kad-reizdanje-lp/|title=Bistriji ili tuplji čovek biva kad... (Reizdanje) (LP)|last=Knežević|first=Nikola|date=22. 1. 2021|website=[[Croatia Records]]|language=hr|access-date=22. 5. 2026}}</ref> == Spisak pjesama == {{tracklist |title1=Šarlo je nežan |length1=0:55 |title2=Pazite na decu (I) |length2=3:34 |title3=Fenomen |length3=1:50 |title4=Sad se jasno vidi |length4=1:36 |title5=Rano izjutra |length5=3:10 |title6=Ljubavna priča |length6=7:11 |title7=Samo ponekad |length7=2:19 |title8=Čovek |length8=2:43 |title9=Bes |length9=1:20 |title10=O, O, O... |length10=2:59 |title11=Problem |length11=4:31 |title12=Ja želim jako |length12=1:47 |title13=Pazite na decu (II) |length13=3:53 }} == Sastav == * [[Milan Mladenović]] – gitara, vokal * [[Dušan Kojić|Dušan Kojić Koja]] – bas-gitara, vokal * [[Ivan Vdović|Ivica Vdović Vd]] – bubnjevi, vokal '''Tehnička produkcija:''' * Mile "Pile" Miletić * Đorđe Petrović * Toni Jurij == Top-liste == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |+Pozicije na top-listama za album ''Bistriji ili tuplji čovek biva kad...'' ! scope="col" |Top-lista (2021) ! scope="col" |Najviša pozicija |- ! scope="row" |Hrvatska lista domaćih albuma ([[Top of the Shops|HDU]])<ref>{{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-4-tjedan-2021/|title=Lista prodaje (domaće) 4. tjedan 2021. (18.01.2021. – 24.01.2021.)|date=1. 2. 2021|website=[[Top lista]]|language=hr|access-date=22. 5. 2026}}</ref> |1 |} == Vanjski linkovi == *[https://www.discogs.com/master/330350-%C5%A0arlo-Akrobata-Bistriji-Ili-Tuplji-%C4%8Covek-Biva-Kad-?srsltid=AfmBOorRPU0kpnykjytm1M4BmCom_CkGltx2yMae79RM_ijeNQnQ7nUt Šarlo akrobata na Discogsu] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 1981.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] [[Kategorija:Šarlo akrobata]] gzxovckr6q1ndqoczw78db9sso23z9l 0 534884 3894522 3893681 2026-06-06T10:09:43Z WumpusBot 120674 /* Biografija */ razne ispravke 3894522 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Miro Lazović | slika = Miro Lazović.jpg | opis_slike = Lazović 2017. | redoslijed = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 1992–1996. | prethodnik = [[Momčilo Krajišnik]] | nasljednik = [[Halid Genjac]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1954|5|5}} | mjesto_rođenja = [[Ljubuški]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | nacionalnost = | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | zanimanje = sociolog, političar | etnicitet = [[Srbi]]n }} '''Miro Lazović''' (rođen 1954. u [[Ljubuški|Ljubuškom]]) bosanskohercegovački je [[Sociologija|sociolog]] i [[političar]]. Bio je predsjednik [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine Republike Bosne i Hercegovine]] u ratnom periodu i jedan od članova bosanskohercegovačke delegacije u mirovnim pregovorima koji su prethodili [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom mirovnom sporazumu]].<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Miro Lazović |url=https://istinomjer.ba/akter/miro-lazovic/ |website=Istinomjer |access-date=22. 5. 2026}}</ref><ref name="rse">{{cite web |title=Miro Lazović: Utopisti i buhe |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1045348.html |website=Radio Slobodna Evropa |date=27. 2. 2008 |access-date=22. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Lazović je rođen 1954. u [[Ljubuški|Ljubuškom]], a profesionalno je vezan za [[Sarajevo]]. Po zanimanju je diplomirani sociolog. Prva radna iskustva stekao je u preduzeću UNIS-PRETIS u [[Vogošća|Vogošći]], a od kraja 1980-ih djelovao je u strukturama [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]].<ref name="istinomjer"/> Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Skupština|prvim višestranačkim izborima]] izabran je u [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. U skupštinskom radu bio je šef Kluba [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP-a BiH]] i učestvovao u raspravama koje su prethodile raspisivanju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]].<ref name="istinomjer"/> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] imenovan je za predsjednika Skupštine Republike Bosne i Hercegovine. Na toj funkciji naslijedio je politički vakuum nastao nakon odlaska dijela rukovodstva Skupštine povezanog sa [[Srpska demokratska stranka|Srpskom demokratskom strankom]].<ref name="rse"/> Kao predsjednik Skupštine učestvovao je u radu državnih organa Republike Bosne i Hercegovine i u međunarodnim mirovnim procesima. Godine 1993. učestvovao je u pregovorima o [[Vance–Owenov plan|Vance–Owenovom planu]] u [[Ženeva|Ženevi]], gdje su članovi državnog vrha Republike Bosne i Hercegovine, uključujući Predsjedništvo i predsjednika Skupštine, s posrednikom [[David Owen|Davidom Owenom]] razmatrali mirovne opcije za unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine.<ref name="istinomjer"/><ref name="ibu">{{cite web |title=Miro Lazovic's Independence Day Address |url=https://www.ibu.edu.ba/in-focus/miro-lazovic-s-independence-day |website=International Burch University |date=25. 2. 2024 |access-date=22. 5. 2026}}</ref> Bio je član i funkcioner SDP-a BiH, a potom jedan od istaknutih članova [[Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske unije Bosne i Hercegovine]]. Obavljao je i dužnost zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća [[Sarajevo|Grada Sarajeva]].<ref>{{Cite news|title=Miro Lazović: Utopisti i buhe|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1045348.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=5. 12. 2024|access-date=22. 5. 2026|language=sh|first=Sabina|last=Čabaravdić}}</ref> U decembru 2023. pristupio je [[Demokratska fronta|Demokratskoj fronti]]. Mediji su taj potez opisali kao njegov povratak u aktivniji stranački politički rad.<ref name="df">{{cite web |title=Miro Lazović i Emir Turkušić se priključili Demokratskoj fronti |url=https://n1info.ba/vijesti/miro-lazovic-i-emir-turkusic-se-prikljucili-demokratskoj-fronti/ |website=N1 |date=27. 12. 2023 |access-date=22. 5. 2026}}</ref> Kasnije je u javnosti nastupao kao član Predsjedništva Demokratske fronte.<ref name="n1pressing">{{cite web |title=Pressing večeras u 20 sati: Gost Miro Lazović |url=https://n1info.ba/vijesti/pressing-veceras-u-20-sati-gost-miro-lazovic/ |website=N1 |date=20. 11. 2024 |access-date=22. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lazović, Miro}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]] [[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] i8g384vk1xg7ixh9zhct97lllczjec8 0 534889 3894521 3848854 2026-06-06T10:09:41Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894521 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} Sljedeći [[pregled]] predstavlja sažeti vodič kroz oblast psihologije i njene najvažnije teme: '''[[Psihologija]]''' je naučna disciplina koja proučava mentalne procese, ponašanje i načine na koje ljudi i životinje doživljavaju svijet oko sebe i reaguju na njega. Kao interdisciplinarna naučna oblast, [[psihologija]] povezuje [[Prirodne nauke|prirodne]], [[Društvene nauke|društvene]] i bihevioralne nauke s ciljem razumijevanja ljudskog ponašanja i psihičkog funkcionisanja pojedinaca i grupa. Predmet psihologije obuhvata proučavanje ljudskog ponašanja, mentalnih procesa i faktora koji utječu na način na koji ljudi doživljavaju, osjećaju i djeluju. Razvoj psihologije doveo je do formiranja brojnih specijaliziranih disciplina koje proučavaju različite aspekte ljudskog ponašanja i mentalnih procesa. Pojedine grane psihologije usmjerene su na istraživanje bioloških osnova ponašanja, dok se druge bave [[učenje]]m, razvojem, ličnošću, [[Mentalno zdravlje|mentalnim zdravljem]], socijalnim odnosima ili primjenom psiholoških saznanja u [[Obrazovanje|obrazovanju]], radu, zdravstvu i drugim oblastima društvenog života. Tokom posljednjih decenija psihologija je doživjela značajan razvoj i postala jedna od zastupljenijih akademskih disciplina na univerzitetima širom svijeta. Njena saznanja imaju široku primjenu u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[zdravstvo|zdravstvu]], [[privreda|privredi]], [[sport]]u, pravosuđu i drugim područjima društva. U nastavku su prikazane najvažnije oblasti i pravci razvoja psihologije.<ref name="Fernald_2008">{{cite book |last=Fernald |first=L. Dodge |date=2008 |title=Psychology: Six perspectives |publisher=Sage Publications |pages=12–15 |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |access-date=23. 5. 2026}}</ref><ref name="Hockenbury_Psychology_2015">{{cite book |last1=Hockenbury |first1=Sandra E. |last2=Nolan |first2=Susan A. |last3=Hockenbury |first3=Don H. |date=2015 |title=Psychology |publisher=Worth Publishers |url=https://archive.org/details/psychology07edhock |access-date=23. 5. 2026}}</ref> {{TOC limit|limit=2}} == Grane psihologije == {{glavni|Spisak grana psihologije}} === Osnovne psihološke discipline === * [[Azijska psihologija]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Biološka psihologija]] * [[Crna psihologija]] * [[Diferencijalna psihologija]] * [[Domorodačka psihologija]] * [[Eksperimentalna psihologija]] * [[Evolucijska psihologija]] * [[Forenzička razvojna psihologija]] * [[Grupna psihologija]] * [[Klinička neuropsihologija]] * [[Kognitivna psihologija]] * [[Komparativna psihologija]] * [[Kriminalistička psihologija]] * [[Kritička psihologija]] * [[Kulturalna psihologija]] * [[Kvantitativna psihologija]] * [[Matematička psihologija]] * [[Medicinska psihologija]] * [[Motivacija]] * [[Neuropsihologija]] * [[Pedijatrijska psihologija]] * [[Pozitivna psihologija]] * [[Primijenjena psihologija]] * [[Psihofarmakologija]] * [[Abnormalna psihologija|Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Psihologija muzike]] * [[Psihologija zaštite okoliša]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Rehabilitacijska psihologija]] * [[Socijalna psihologija]] * [[Teorijska psihologija]] * [[Transpersonalna psihologija]] * [[Zdravstvena psihologija]] === Druge oblasti prema tematici === * [[Bihevioralna ekonomija]] * [[Dječija psihopatologija]] * [[Indijska psihologija]] * [[Inteligencija]] * [[Moralna psihologija]] * [[Podsvijest]] * [[Psihofarmakologija|Psihofarmakologija i zloupotreba psihoaktivnih supstanci]] * [[Psihofizika]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihometrija]] * [[Psihologija nauke]] * [[Psihologija religije]] * [[Psihologija seksualnosti]] * [[Psihologija umjetnosti]] * [[Psihologija žene]] * [[Psihopatologija]] * [[Self psihologija]] ** [[Pregled selfa|Self]] === Primijenjena psihologija === * [[Anomalistička psihologija]] * [[Pedagoška psihologija|Edukacijska psihologija]] * [[Ekološka psihologija]] * [[Ergonomija]] * [[Forenzička psihologija]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija]] * [[Klinička psihologija]] * [[Medicinska psihologija]] * [[Policijska psihologija]] * [[Politička psihologija]] * [[Pravna psihologija]] * [[Primijenjena bihevioralna analiza]] * [[Psihologija medija]] * [[Psihologija okoliša]] * [[Psihologija potrošača]] * [[Psihologija rada]] * [[Psihologija zajednice]] * [[Psihofarmakologija]] * [[Psihologija zdravlja na radu]] * [[Psihoneuroimunologija]] * [[Saobraćajna psihologija]] * [[Savjetodavna psihologija]] * [[Sportska psihologija]] * [[Školska psihologija]] * [[Vojna psihologija]] * [[Zdravstvena psihologija]] === Psihološke škole === [[Spisak psiholoških škola|Psihološke škole]] – u nastavku su navedeni primjeri različitih psiholoških škola i pravaca (najutjecajnije škole označene su podebljanim tekstom): * '''[[Analitička psihologija]]''' * '''[[Biheviorizam]]''' (vidi i [[Radikalni biheviorizam]]) * [[Deskriptivna psihologija]] * '''[[Diferencijalna psihologija]]''' * [[Dubinska psihologija]] * [[Ego psihologija]] * [[Egzistencijalna psihologija]] * [[Enaktivizam]] * [[Fenomenološka psihologija]] * [[Funkcionalna psihologija]] * '''[[Geštalt psihologija]]''' * '''[[Humanistička psihologija]]''' * [[Individualna psihologija]] * '''[[Kognitivizam]]''' * [[Kulturno-historijska psihologija]] * '''[[Psihoanaliza]]''' * [[Strukturalizam]] * [[Teorija ekoloških sistema]] * [[Transakcijska analiza]] * [[Transpersonalna psihologija]] === Historija psihologije === * [[Historija psihologije]] ** [[Hronologija psihologije]] ** [[Hronologija psihoterapije]] === Psihološke teorije === * [[Spisak teorija socijalne psihologije]] === Istraživačke metode === * [[Spisak psiholoških istraživačkih metoda]] * [[Spisak neuroloških istraživačkih metoda]] == Psihološki fenomeni == * [[Kognitivna pristrasnost]] ([[Spisak kognitivnih pristrasnosti|spisak]]) ** [[Spisak kognitivnih pristrasnosti povezanih sa pamćenjem]] * [[Emocija]] ([[Spisak emocija|spisak]]) * [[Percepcija]] ([[Indeks članaka povezanih sa percepcijom|indeks]]) * [[Spisak psiholoških efekata|Psihološki efekti]] * [[Mišljenje]] ([[Pregled mišljenja|pregled]]) ** [[Spisak misaonih procesa]] ** [[Spisak organizacijskih misaonih procesa]] ** [[Spisak procesa donošenja odluka]] ** [[Spisak kreativnih misaonih procesa]] ** [[Spisak mnemotehnika]] ** [[Spisak tema o emocionalnoj inteligenciji|Emocionalna inteligencija]] === Mentalni poremećaji === {{Glavni|Mentalni poremećaj}} * [[DSM-IV kodovi]] * [[DSM-IV kodovi (abecedni prikaz)]] * [[Uzroci mentalnih poremećaja]] * [[Klasifikacija mentalnih poremećaja]] * [[Spisak mentalnih poremećaja]] ** [[Spisak anksioznih poremećaja|Anksiozni poremećaji]] ** [[Ovisnost]] *** [[Ovisnost o videoigrama]] * [[Spisak poremećaja raspoloženja]] * [[Spisak neuroloških poremećaja]] * [[Pregled autizma]] == Psihološki tretmani == * [[Spisak kognitivno-bihevioralnih terapija]] * [[Spisak terapija]] * [[Spisak psihoterapija]] === Medicina === * [[Lijek]] * [[Spiskovi lijekova]] * [[Spisak nootropika]] == Obrazovanje u psihologiji == * [[Spisak kvalifikacija iz psihologije]] * [[Spisak škola psihoanalize]] == Psihološke organizacije == * [[Spisak psiholoških organizacija]] * [[Istraživačke grupe i centri za evolucijsku psihologiju]] * [[Spisak škola psihoanalize]] == Psiholozi i srodni stručnjaci == * [[Spisak psihologa]] ** [[Spisak kliničkih psihologa]] ** [[Spisak kognitivnih psihologa]] ** [[Spisak komparativnih psihologa]] ** [[Spisak razvojnih psihologa]] ** [[Spisak pedagoških psihologa|Spisak edukacijskih psihologa]] ** [[Spisak evolucijskih psihologa]] ** [[Spisak socijalnih psihologa]] * Spiskovi stručnjaka povezanih sa psihologijom ** [[Spisak kognitivnih naučnika]] ** [[Spisak izmišljenih psihijatara]] ** [[Spisak neurologa i neurohirurga]] ** [[Spisak neuronaučnika]] ** [[Spisak psihijatara]] ** [[Spisak teoretičara psihoanalize]] == Također pogledajte == * [[Indeks članaka iz psihologije]] ** [[Indeks članaka iz kognitivne nauke]] ** [[Indeks članaka iz neurobiologije]] ** [[Indeks članaka iz psihometrije]] * [[Spisak tema iz neuronauke]] * [[Spisak tema iz savjetovanja]] * [[Spisak softvera za oslikavanje mozga]] * [[Spisak regija ljudskog mozga]] * [[Spisak tema iz neurolingvističkog programiranja|Neurolingvističko programiranje]] ([[Indeks članaka povezanih s NLP-om|indeks]]) * [[Eksperimenti zasnovani na webu]] * [[Spisak psiholoških časopisa]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.apa.org/ Zvanični sajt Američkog psihološkog udruženja (APA)] (en) * [https://psycnet.apa.org/ PsycNet – Istraživačka baza Američkog psihološkog udruženja] (en) * [https://scholar.google.com/ Google Scholar – Pretraživač naučne i akademske literature] * [https://doaj.org/ DOAJ – Direktorij časopisa otvorenog pristupa (oblast psihologije)] (en) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pregledi zdravlja i fitnesa|Psihologija]] [[Kategorija:Pregledi|Psihologija]] [[Kategorija:Spiskovi iz psihologije| ]] [[Kategorija:Psihologija| 1]] 693up1gnrxkd1ad0g6ymczw2e273ys7 0 534891 3894520 3892270 2026-06-06T10:09:39Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894520 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2026. | slika = Eurovision 2026 heart - Austria.svg | veličina_slike = | slika_alt = Logotip Eurosonga 2026 s motivom srca za Austriju | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 12. maj 2026. | drugo_polufinale = 14. maj 2026. | drugi_pokušaj = | finale = 16. maj 2026. | mjesto_održavanja = [[Wiener Stadthalle]]<br />[[Beč]], [[Austrija]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Victoria Swarovski]] * [[Michael Ostrowski]] * Emily Busvine}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Michael Kögler * Robin Hofwander}} | izvršni_nadzornik = [[Martin Green (producent)|Martin Green]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Michael Krön * Gert Kark}} | emiter = [[Österreichischer Rundfunk]] (ORF) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''United by Music'' | broj_učesnika = 35 | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Bugarska}} * {{Esc|Moldavija}} * {{Esc|Rumunija}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Island}} * {{Esc|Irska}} * {{Esc|Nizozemska}} * {{Esc|Slovenija}} * {{Esc|Španija}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2026. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje dva niza po 12, 10, 8–1 bodova deset pjesama. Online glasovi gledalaca iz zemalja koje ne učestvuju zbrajaju se i dodjeljuju kao jedan niz bodova. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Bugarska}}<br />"[[Bangaranga]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2025.|2025]] | ovo_takmičenje = 2026 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2027.|2027]] }} '''Eurosong 2026.''' bio je 70. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Beč]]u ([[Austrija]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s austrijskim emiterom [[Österreichischer Rundfunk|ORF]]-om. Polufinalne večeri održane su 12. i 14. maja, dok je finalna večer održana 16. maja 2026. Voditelji sve tri večeri bili su [[Victoria Swarovski]], [[Michael Ostrowski]] i Emily Busvine.<ref name="SF1Results">{{Cite web|title=Eurovision 2026 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2026/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref><ref name="FinalResults">{{Cite web|title=Eurovision 2026 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2026|publisher=Eurovisionworld|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Učestvovalo je 35 zemalja.<ref name="Participants">{{Cite web|date=15. 12. 2025|title=35 broadcasters to compete at 70th Eurovision Song Contest in Vienna|url=https://www.eurovision.com/stories/35-broadcasters-70th-eurovision-song-contest-vienna/|publisher=European Broadcasting Union|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> Nakon odsustva s takmičenja, vratile su se [[Bugarska na Eurosongu|Bugarska]], [[Moldavija na Eurosongu|Moldavija]] i [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]], dok su [[Island na Eurosongu|Island]], [[Irska na Eurosongu|Irska]], [[Nizozemska na Eurosongu|Nizozemska]], [[Slovenija na Eurosongu|Slovenija]] i [[Španija na Eurosongu|Španija]] odbile učestvovati u znak protesta zbog učešća [[Izrael na Eurosongu|Izraela]] u kontekstu [[Rat u Gazi (2023)|rata u Gazi]]. To je bio najveći bojkot u historiji takmičenja od [[Eurosong 1970.|1970]], a [[Luksemburg na Eurosongu|Luksemburg]] se po prvi put od uvođenja polufinala 2004. nije kvalificirao u finale.<ref name="FinalResults" /><ref name="Participants" /> Pobijedila je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] s pjesmom "[[Bangaranga]]", koju su napisali Dara, [[Anne Judith Wik]], Cristian Tarcea i [[Dimitris Kontopoulos]]. To je bila prva pobjeda Bugarske na takmičenju, a pjesma je pobijedila i u glasanju žirija i u teleglasanju, prvi put nakon [[Eurosong 2017.|Portugala 2017]]. Među prvih pet našli su se još Izrael, Rumunija, Australija i Italija.<ref name="FinalResults" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Wien Rathaus hochauflösend.jpg|left|thumb|[[Bečka vijećnica]] – mjesto održavanja žrijeba i ceremonije otvaranja takmičenja.]] Takmičenje 2026. održano je u Austriji nakon pobjede te zemlje na [[Eurosong 2025.|Eurosongu 2025.]] s pjesmom "[[Wasted Love]]" u izvedbi [[JJ (pjevač)|JJ]]-a. Ovo je bio treći put da je Austrija domaćin takmičenja (nakon 1967. i 2015). Kao mjesto održavanja izabrana je Wiener Stadthalle kapaciteta 16.152 mjesta, koja je također ugostila Eurosong 2015. godine.<ref name="Eurovision.tv-2025">{{cite web |date=20. 8. 2025 |title=Eurovision 2026: Vienna is our Host City for the 70th |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2026-vienna-host-city-70th |access-date=23. 5. 2026 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en |location=Ženeva}}</ref> Pored glavne dvorane, na trgu [[Rathausplatz (Beč)|Rathausplatz]] bio je smješten ''Eurovision Village'' (Eurovizijsko selo), gdje su se održavali nastupi učesnika takmičenja i lokalnih umjetnika, kao i javna prikazivanja emisija uživo za širu publiku. Noćni klub Prater Dome ugostio je ''EuroClub'', gdje su organizirane službene zabave i privatni nastupi učesnika. Događaj "Tirkizni tepih" održan je 10. maja 2026. ispred pozorišta [[Burgtheater]]. Takmičari i njihove delegacije prošetali su kroz Eurovizijsko selo na Rathausplatzu kako bi se predstavili akreditiranim novinarima i fanovima, a događaj je završen u Bečkoj vijećnici, gdje je uslijedila ceremonija otvaranja.<ref>{{Cite web |date=7. 4. 2026 |title=What to do in Vienna during Eurovision week |url=https://www.eurovision.com/stories/what-to-do-in-vienna-during-eurovision-week-2026/ |access-date=23. 5. 2026 |website=Eurovision.com |publisher=EBU |language=en}}</ref><ref name="vol.at-2025">{{Cite web |date=20. 8. 2025 |title=Ludwig sees Eurovision Song Contest 2026 as a good investment for Vienna's economic location |url=https://www.vol.at/ludwig-sees-eurovision-song-contest-2026-as-a-good-investment-for-viennas-economic-location/9617405 |access-date=23. 5. 2026 |website=vol.at |language=en}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 12. maja 2026. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]).<ref name="SF1Results" /> Nastupalo je 15 zemalja. Glasati su također mogle [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Italija na Eurosongu|Italija]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1Results" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Moldavija}} | [[Satoshi (pjevač)|Satoshi]] | "{{lang|ro|[[Viva, Moldova!]]}}" | [[rumunski jezik|rumunski]] | 4. | 208 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Švedska}} | [[Felicia (pjevačica)|Felicia]] | "[[My System]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 9. | 96 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Lelek (bend)|Lelek]] | "{{lang|hr|[[Andromeda (Lelek)|Andromeda]]}}" | [[hrvatski jezik|hrvatski]] | 6. | 175 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Grčka}} | [[Akylas]] | "{{lang|el-Latn|[[Ferto (pjesma)|Ferto]]}}" <small>({{lang|el|Φέρτο}})</small> | [[grčki jezik|grčki]] | 7. | 159 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Portugal}} | [[Bandidos do Cante]] | "{{lang|pt|[[Rosa (Bandidos do Cante)|Rosa]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 12. | 74 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Gruzija}} | [[Bzikebi]] | "[[On Replay]]" | engleski | 15. | 5 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Finska}} | [[Linda Lampenius]] i [[Pete Parkkonen]] | "{{lang|fi|[[Liekinheitin]]}}" | [[finski jezik|finski]] | 3. | 227 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Crna Gora}} | [[Tamara Živković]] | "[[Nova zora]]" <small>({{lang|cnr|Нова зора}})</small> | [[crnogorski jezik|crnogorski]] | 13. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Estonija}} | [[Vanilla Ninja]] | "[[Too Epic to Be True]]" | engleski | 11. | 79 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Izrael}} | [[Noam Bettan]] | "[[Michelle (Noam Bettan)|Michelle]]" | [[francuski jezik|francuski]], [[hebrejski jezik|hebrejski]], engleski | 1. | 269 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Belgija}} | [[Essyla]] | "[[Dancing on the Ice]]" | engleski | 10. | 91 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Litvanija}} | [[Lion Ceccah]] | "{{lang|es|[[Sólo quiero más]]}}" | [[litvanski jezik|litvanski]], engleski | 8. | 101 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|San Marino}} | [[Senhit (pjevačica)|Senhit]] | "[[Superstar (Senhit)|Superstar]]" | engleski | 14. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Poljska}} | [[Alicja Szemplińska|Alicja]] | "[[Pray (Alicja)|Pray]]" | engleski | 2. | 247 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Srbija}} | [[Lavina (pjevačica)|Lavina]] | "[[Kraj mene]]" <small>({{lang|sr|Крај мене}})</small> | [[srpski jezik|srpski]] | 5. | 187 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 14. maja 2026. u 21 sat (CEST). Nastupalo je 15 zemalja. Glasati su također mogle Austrija, [[Francuska na Eurosongu|Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2Results">{{Cite web|title=Eurovision 2026 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2026/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=23. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Bugarska}} | [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | "[[Bangaranga]]" | engleski | 1. | 278 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Jiva (pjevač)|Jiva]] | "[[Just Go (Jiva)|Just Go]]" | engleski, [[azerski jezik|azerski]] | 15. | 2 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Rumunija}} | [[Alexandra Căpitănescu]] | "[[Choke Me]]" | engleski | 2. | 234 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Eva Marija]] | "[[Mother Nature (Eva Marija)|Mother Nature]]" | engleski | 12. | 60 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Češka}} | [[Daniel Zizka]] | "[[Crossroads (pjesma)|Crossroads]]" | engleski | 9. | 142 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Armenija}} | [[Simón (pjevač)|Simón]] | "{{lang|es|[[Paloma Rumba]]}}" | engleski | 14. | 49 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Švicarska}} | [[Veronica Fusaro]] | "[[Alice (Veronica Fusaro)|Alice]]" | engleski | 11. | 108 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Kipar}} | [[Antigoni Buxton|Antigoni]] | "[[Jalla (pjesma)|Jalla]]" | engleski, grčki | 10. | 122 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Letonija}} | [[Atvara]] | "{{lang|lv|[[Ēnā]]}}" | [[latvijski jezik|latvijski]] | 13. | 49 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Danska}} | [[Søren Torpegaard Lund]] | "{{lang|da|[[Før vi går hjem]]}}" | [[danski jezik|danski]] | 5. | 199 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Australija}} | [[Delta Goodrem]] | "[[Eclipse (Delta Goodrem)|Eclipse]]" | engleski | 3. | 222 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Leléka]] | "Ridnim" <small>({{lang|uk|Рідним}})</small> | engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | 6. | 174 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Albanija}} | [[Alis (pjevačica)|Alis]] | "{{lang|sq|[[Nân (pjesma)|Nân]]}}" | [[albanski jezik|albanski]] | 7. | 158 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Malta}} | [[Aidan (pjevač)|Aidan]] | "{{lang|it|[[Bella (Aidan)|Bella]]}}" | engleski, [[malteški jezik|malteški]] | 8. | 143 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Norveška}} | [[Jonas Lovv]] | "[[Ya Ya Ya]]" | engleski | 4. | 206 |} === Finale === Finale je održano 16. maja 2026. u 21 sat (CEST). U finalu je učestvovalo 25 zemalja, sa svih trideset pet zemalja učesnica koje su imale pravo glasa. Bugarska je pobijedila sa 516 bodova, pobijedivši i u glasanju žirija i u teleglasanju. Izrael je bio drugi sa 343 boda, a Rumunija, Australija i Italija zaokružile su prvih pet.<ref name="FinalResults" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Danska}} | [[Søren Torpegaard Lund]] | "{{lang|da|[[Før vi går hjem]]}}" | danski | 7. | 243 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Njemačka}} | [[Sarah Engels]] | "[[Fire (Sarah Engels)|Fire]]" | engleski | 23. | 12 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Izrael}} | [[Noam Bettan]] | "[[Michelle (Noam Bettan)|Michelle]]" | francuski, hebrejski, engleski | 2. | 343 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Belgija}} | [[Essyla]] | "[[Dancing on the Ice]]" | engleski | 21. | 36 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Albanija}} | [[Alis (pjevačica)|Alis]] | "{{lang|sq|[[Nân (pjesma)|Nân]]}}" | albanski | 13. | 145 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Grčka}} | [[Akylas]] | "{{lang|el-Latn|Ferto}}" <small>({{lang|el|Φέρτο}})</small> | grčki | 10. | 220 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Leléka]] | "Ridnym" <small>({{lang|uk|Рідним}})</small> | engleski, ukrajinski | 9. | 221 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Australija}} | [[Delta Goodrem]] | "[[Eclipse (Delta Goodrem)|Eclipse]]" | engleski | 4. | 287 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Srbija}} | [[Lavina (pjevačica)|Lavina]] | "[[Kraj mene]]" <small>({{lang|sr|Крај мене}})</small> | srpski | 17. | 90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Malta}} | [[Aidan (pjevač)|Aidan]] | "{{lang|it|[[Bella (Aidan)|Bella]]}}" | engleski, malteški | 18. | 89 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Češka}} | [[Daniel Zizka]] | "[[Crossroads (pjesma)|Crossroads]]" | engleski | 16. | 113 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 12. | {{Esc|Bugarska}} | [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] | "[[Bangaranga]]" | engleski | 1. | 516 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Lelek (bend)|Lelek]] | "{{lang|hr|[[Andromeda (Lelek)|Andromeda]]}}" | hrvatski | 15. | 124 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Look Mum No Computer]] | "[[Eins, Zwei, Drei]]" | engleski | 25. | 1 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Francuska}} | [[Monroe (pjevačica)|Monroe]] | "{{lang|fr|[[Regarde!]]}}" | francuski | 11. | 158 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Moldavija}} | [[Satoshi (pjevač)|Satoshi]] | "{{lang|ro|[[Viva, Moldova!]]}}" | rumunski | 8. | 226 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Finska}} | [[Linda Lampenius]] i [[Pete Parkkonen]] | "{{lang|fi|[[Liekinheitin]]}}" | finski | 6. | 279 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Poljska}} | [[Alicja Szemplińska|Alicja]] | "[[Pray (Alicja)|Pray]]" | engleski | 12. | 150 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Litvanija}} | [[Lion Ceccah]] | "{{lang|es|[[Sólo quiero más]]}}" | litvanski, engleski | 22. | 22 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Švedska}} | [[Felicia (pjevačica)|Felicia]] | "[[My System]]" | engleski | 20. | 51 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Kipar}} | [[Antigoni Buxton|Antigoni]] | "[[Jalla (pjesma)|Jalla]]" | engleski, grčki | 19. | 75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Italija}} | [[Sal Da Vinci]] | "{{lang|it|[[Per sempre sì]]}}" | italijanski | 5. | 281 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Norveška}} | [[Jonas Lovv]] | "[[Ya Ya Ya]]" | engleski | 14. | 134 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Rumunija}} | [[Alexandra Căpitănescu]] | "[[Choke Me]]" | engleski | 3. | 296 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Austrija}} | [[Cosmó]] | "{{lang|de|[[Tanzschein]]}}" | njemački | 24. | 6 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2026}} * [https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/vienna-2026/ Beč 2026.] na zvaničnom sajtu Eurosonga {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2026.]] [[Kategorija:2026. u Austriji]] [[Kategorija:2026. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Austriji]] [[Kategorija:Eurosong 2026.|*]] kaj65nguh1igm0kw6v4il00cpy9nq4t 0 534892 3894519 3891272 2026-06-06T10:09:35Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894519 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Poliendokrini metabolički sindrom jajnika | slika = Polycystic Ovaries.jpg | opis_slike = Policistasti [[jajnik]] | specijalnost = [[Ginekologija]], [[endokrinologija]] | sinonimi = PMOS, Sindrom policistastih jajnika, Hiperandrogena anovulacija (HA),<ref name="KollmannMartins2014">{{cite journal | vauthors = Kollmann M, Martins WP, Raine-Fenning N | title = Terms and thresholds for the ultrasound evaluation of the ovaries in women with hyperandrogenic anovulation | journal = Human Reproduction Update | volume = 20 | issue = 3 | pages = 463–4 |date= 2014 | pmid = 24516084 | doi = 10.1093/humupd/dmu005 | doi-access = free }}</ref> Stein–Leventhal syndrome<ref>{{Cite journal |last1=Sun |first1=Honghao |last2=Li |first2=Da |last3=Jiao |first3=Jiao |last4=Liu |first4=Qing |last5=Bian |first5=Jiansu |last6=Wang |first6=Xiuxia |date=1. 1. 2022 |title=A Potential Link Between Polycystic Ovary Syndrome and Asthma: a Meta-Analysis |journal=Reproductive Sciences |language=en |volume=29 |issue=1 |pages=312–319 |doi=10.1007/s43032-021-00662-8 |pmid=34811714 |issn=1933-7205}}</ref> | simptomi = Neredovne [[menstruacije]], [[Menoragija|obilne menstruacije]], [[hirzutizam|višak dlaka]], [[akne]], [[neplodnost|poteškoće sa začećem]], [[acanthosis nigricans|mrlje debele, tamnije, baršunaste kože]]<ref name="NICHD Koji su simptomi PCOS-a?" /> | komplikacije = [[dijabetes melitus tipa 2|dijabetes tipa 2]], [[gojaznost]], [[opstruktivna apneja u snu]], [[bolest srca]], [[poremećaj raspoloženja]], [[rak endometrija]]<ref name="NICHD Koji su simptomi PCOS-a?" /> | pojava = | trajanje = Dugoročan | uzroci = Genetički i okolišni faktori | rizici = Porodična anamneza, [[gojaznost]]{{sfn|Goodarzi|2024|p=16}} | dijagnoza = Na osnovu neredovnih [[menstruacija]], visokih nivoa [[androgen]]a, [[ciste na jajnicima]]<ref name=NIH2025Def>{{cite web|title=Polycystic Ovary Syndrome (PCOS): Condition Information|url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/pcos/conditioninfo|publisher=National Institute of Child Health and Human Development|access-date=7. 9. 2025|date=21. 8. 2024|archive-date=22. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822155502/https://www.nichd.nih.gov/health/topics/pcos/conditioninfo|url-status=live}}</ref> | diferencijalna_dijagnoza = [[Adrenalna hiperplazija]], [[hipotireoza]], [[hiperprolaktinemija|visoke razine prolaktina u krvi]]<ref>{{cite web|url=https://cks.nice.org.uk/topics/polycystic-ovary-syndrome/diagnosis/differential-diagnosis/|website=CKS NICE|title=Polycystic ovary syndrome: What else might it be?|date=mart 2025|access-date=26. 7. 2025}}</ref> | prevencija = | liječenje = [[Zdrav način života]], lijekovi | lijek = [[Kontracepcijske pilule]], [[metformin]], [[antiandrogeni]], tretmani plodnosti kao što je [[letrozol]]<ref name="NIH-treat">{{cite web|url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/pcos/conditioninfo/treatments|website=[[Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development]] |title=What are the treatments for PCOS?|date=21. 8. 2024|access-date = 24. 7. 2025}}</ref>{{sfn|Goodarzi|2024|p=3}} | prognoza = | frekvencija = 5–18% žena u reproduktivnoj dobi | smrtnost = }} '''Poliendokrini metabolički sindrom jajnika''' ('''PMOS'''), ranije nazvan '''sindrom policistastih jajnika''' ('''PCOS'''),<ref name=":15">{{cite journal |last1=Teede |first1=Helena J |last2=Khomami |first2=Mahnaz Bahri |last3=Morman |first3=Rachel |last4=Laven |first4=Joop S E |last5=Joham |first5=Anju E |last6=Costello |first6=Michael F |last7=Patil |first7=Madhuri |last8=Rees |first8=D Aled |last9=Berry |first9=Lorna |last10=Cree |first10=Melanie G |last11=Zhao |first11=Han |last12=Norman |first12=Robert J |last13=Dokras |first13=Anuja |last14=Piltonen |first14=Terhi |title=Polyendocrine metabolic ovarian syndrome, the new name for polycystic ovary syndrome: a multistep global consensus process |journal=The Lancet |date=maj 2026 |doi=10.1016/S0140-6736(26)00717-8 |pmid=42119588 }}</ref> je najčešći [[endokrini poremećaj|hormonski poremećaj]] kod žena u reproduktivnoj dobi. == Znaci i simptomi == PMOS ima širok spektar znakova i simptoma. Oni uključuju probleme sa [[ovulacija|ovulacijom]] (kao što su neredovne [[menstruacije]]), [[hiperandrogenizam|prekomjerni nivoi androgena]] (hormoni koji pokreću muške karakteristike, kao što je rast dlaka na licu) i [[metabolizam]] (kao što je debljanje). Simptomi obično počinju u [[pubertet]]u, ali mogu biti maskirani ako se rano počne uzimati oralni kontraceptivi.{{sfn|Goodarzi|2024|p=8}} Uobičajeni znakovi i simptomi PMOS-a su: * [[Menstrualni poremećaj|Neredovne menstruacije]]: [[Amenoreja|menstruacije mogu potpuno prestati]] ili mogu biti [[Oligomenoreja|rjeđe]]. Kada se dogode, [[Obilno menstruacijsko krvarenje|menstruacije mogu biti vrlo obilne]]. Može postojati i menstruacijsko [[krvarenje]] bez ovulacije; oko 40% [[žena]] sa PMOS-om koje imaju redovan ciklus imaju menstruacije [[Anovulacija|bez ovulacije]].{{sfn|Goodarzi|2024|p=13}} * [[Neplodnost]]:<ref name="NICHD What are the symptoms of PCOS?" /> PMOS is one of the leading causes of infertility in women.<ref>{{cite journal|title=Diagnosis and Management of Infertility: A review|journal=JAMA|vauthors=Carson SA, Kallen AN|year=2021|volume=326|issue=1|pages=65–76 |doi=10.1001/jama.2021.4788|pmid=34228062 |pmc=9302705 |bibcode=2021JAMA..326...65C }}</ref> * "Muški" obrazac [[tjelesma dlakavoat|rasta dlaka, uključujući dlake na bradi, gornjoj usni, grudima, gornjem dijelu bedara i na stomaku]].<ref name="NICHD What are the symptoms of PCOS?" />{{sfn|Goodarzi|2024|p=13}} This growth pattern, called [[hirsutism]], is present in about 60% of women with PMOS.{{sfn|Goodarzi|2024|p=13}} * [[Akne]]: Akne su obično teške, traju i nakon [[adolescencija|adolescencije]] ili se nastavljaju uprkos standardnom liječenju.<ref name="NICHD What are the symptoms of PCOS?" />{{sfn|Goodarzi|2024|p=13}} * [[Androgena alopecija|Gubitak kose po muškom obrascu]] (androgena alopecija), na vrhu vlasišta{{sfn|Goodarzi|2024|p=13}} * Problemi s kožom, poput masne kože ili stanja u kojem se mogu formirati tamne, debele i "baršunaste" mrlje (''[[acanthosis nigricans]]'') [[Jajnici]] mogu biti veći od normalnih, s mnogo malih vrećica ispunjenih tekućinom koje okružuju jajne ćelije ("folikule").<ref name=":0"/> Nivo [[testosteron]]a obično je povišen: jedna [[meta-analiza]] pokazala je da je nivo testosterona 1,5 puta veći kod žena s PMOS-om u usporedbi sa ženama bez PMOS-a.<ref name="pmid32462512">{{cite journal |vauthors=Loh HH, Yee A, Loh HS, Kanagasundram S, Francis B, Lim LL |date=septembar 2020 |title=Sexual dysfunction in polycystic ovary syndrome: a systematic review and meta-analysis |url= |journal=Hormones (Athens) |volume=19 |issue=3 |pages=413–423 |doi=10.1007/s42000-020-00210-0 |pmid=32462512 |s2cid=218898082 |quote=A total of 5366 women with PCOS from 21 studies were included. [...] Women with PCOS [...] [had higher] serum total testosterone level (2.34 ± 0.58 nmol/L vs 1.57 ± 0.60 nmol/L, p < 0.001) compared with women without PCOS. [...] PCOS is characterized by high levels of androgens (dehydroepiandrosterone, androstenedione, and testosterone) and luteinizing hormone (LH), and increased LH/follicle-stimulating hormone (FSH) ratio [52].}}</ref> === Pridružena stanja === Žene sa PMOS-om imaju povećan rizik od niza metaboličkih, kardiovaskularnih, reproduktivnih i mentalnih zdravstvenih stanja. [[Vjerovatnoća]] razvoja metaboličkih poremećaja je oko tri do sedam puta veća nego kod [[žena]] bez PMOS-a. [[Insulinska rezistencija]] je česta, čak i kod vitkih žena sa PMOS-om.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Stańczak |first1=Natalia Anna |last2=Grywalska |first2=Ewelina |last3=Dudzińska |first3=Ewa |date=2024 |title=The latest reports and treatment methods on polycystic ovary syndrome |journal=Annals of Medicine |volume=56 |issue=1 |doi=10.1080/07853890.2024.2357737 |issn=0785-3890 |pmid=38965663|pmc=11229724 }}</ref> Žene s prekomjernom težinom ili gojaznošću s PMOS-om imaju veći rizik od [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], u odnosu na žene bez PMOS-a s istim [[BMI]]. Čini se da mršave žene s PMOS-om nemaju veći rizik od razvoja dijabetesa.<ref name=":2"/> Druge metaboličke i kardiovaskularne komplikacije koje se obično povezuju s PMOS-om uključuju: * [[Gojaznost]]: U različitim kulturama i porijeklima, između 30% i 80% žena s PMOS-om ima prekomjernu težinu ili je gojazno.{{sfn|Goodarzi|2024|p=14}} Postoji značajno povećanje tjelesne težine između adolescencije i odrasle dobi, u usporedbi s onima bez PMOS-a.<ref name=":7"/> * [[Dislipidemija]]: poremećaji [[metabolizam|metabolizma]] [[masti]] (lipida) kao što su [[holesterol]] i [[trigliceridi]]: kod PMOS-a, nivoi holesterola [[lipoprotein niske gustoće|lipoproteina niske gustoće]] često su visoki, dok su nivoi [[lipoprotein visoke gustoće|holesterola visoke gustoće]] niski.{{sfn|Goodarzi|2024|p=67}} * [[Steatotska bolest jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom]] (MASLD; hronična bolest jetre bolest), posebno ako su nivoi androgena visoki{{sfn|Goodarzi|2024|p=66}} * [[hipertenzija|Visok krvni pritisak]]<ref name=":4"/> * [[Metabolički sindrom]], koji se javlja kod oko 40% žena sa PMOS-om<ref name=":4"/> * [[Kardiovaskularna bolest|Kardiovaskularne bolesti]]: žene sa PMOS-om imaju otprilike dvostruko veći rizik od [[moždani udar|moždanog udara]] i [[koronarna srčana bolest|koronarne srčane bolesti]] u poređenju sa ženama bez PMOS-a koje imaju sličan BMI.<ref>{{cite journal |last1=Chen |first1=Huadong |last2=Simons |first2=Pomme I.H.G. |last3=Brouwers |first3=Martijn C.G.J. |title=Is cardiovascular disease in PCOS driven by MASLD? |journal=Trends in Endocrinology & Metabolism |date=maj 2025 |volume=36 |issue=5 |pages=389–391 |doi=10.1016/j.tem.2024.10.005 |pmid=39510952 }}</ref> PMOS povećava rizik od [[komplikacija u trudnoći]], kao što su [[gestacijski dijabetes]], [[hipertenzija|visoki krvni pritisak]], [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] i [[preeklampsija]]. [[Pobačaj]]i su vjerovatniji, a kada se beba rodi, veća je [[vjerovatnoća]] da će biti potreban prijem na [[jedinica intenzivne njege novorođenčadi|jedinicu intenzivne njege novorođenčadi]].{{sfn|Goodarzi|2024|p=65}} PMOS je povezan sa stanjima povezanim sa mentalnim zdravljem, uključujući [[depresija (raspoloženje)|depresiju]], [[anksioznost]], [[bipolarni poremećaj]] i [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]].<ref name="Brutocao2018">{{Cite journal |last1=Brutocao |first1=Claire |last2=Zaiem |first2=Feras |last3=Alsawas |first3=Mouaz |last4=Morrow |first4=Allison S. |last5=Murad |first5=M. Hassan |last6=Javed |first6=Asma |date=2018 |title=Psychiatric disorders in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and meta-analysis |journal=Endocrine |volume=62 |issue=2 |pages=318–325 |doi=10.1007/s12020-018-1692-3 |issn=1559-0100 |pmid=30066285}}</ref> Osobe s PMOS-om često prijavljuju smanjen [[kvalitet života]] zbog prekomjerne tjelesne težine, a u manjoj mjeri zbog [[hirzutizam|hirzutizma]], [[neplodnost]]i i [[menstruacija|menstruacijskih ciklusa]]. U regijama gdje su neplodnost ili hirzutizam stigmatizirani, uticaj na mentalno zdravlje je ozbiljniji.<ref name=":7"/> [[Slika tijela]] može biti negativno pogođena<ref>{{cite journal |last1=Pehlivan |first1=Melissa J. |last2=Sherman |first2=Kerry A. |last3=Wuthrich |first3=Viviana |last4=Gandhi |first4=Esther |last5=Zagic |first5=Dino |last6=Kopp |first6=Emily |last7=Perica |first7=Valentina |title=The effectiveness of psychological interventions for reducing poor body image in endometriosis, PCOS and other gynaecological conditions: a systematic review and meta-analysis |journal=Health Psychology Review |date=2. 4. 2024 |volume=18 |issue=2 |pages=341–368 |doi=10.1080/17437199.2023.2245020 |pmid=37675797 }}</ref> i PMOS povećava rizik od poremećaja u ishrani,<ref name="Berni_2018">{{cite journal |vauthors=Berni TR, Morgan CL, Berni ER, Rees DA |date=juni 2018 |title=Polycystic Ovary Syndrome Is Associated With Adverse Mental Health and Neurodevelopmental Outcomes |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |volume=103 |issue=6 |pages=2116–25 |doi=10.1210/jc.2017-02667 |pmid=29648599}}</ref> kao što je [[prejedanje]].<ref name="Lancet2022" /> In addition, sexual wellbeing is often lower in women with PMOS.<ref>{{Cite journal |last1=Pastoor |first1=Hester |last2=Mousa |first2=Aya |last3=Bolt |first3=Hanneke |last4=Bramer |first4=Wichor |last5=Burgert |first5=Tania S. |last6=Dokras |first6=Anuja |last7=Tay |first7=Chau Thien |last8=Teede |first8=Helena J. |last9=Laven |first9=Joop |date=2024 |title=Sexual function in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and meta-analysis |journal=Human Reproduction Update |volume=30 |issue=3 |pages=323–340 |doi=10.1093/humupd/dmad034 |issn=1460-2369 |pmc=11063549 |pmid=38237144}}</ref> Žene s PMOS-om imaju oko tri puta veću vjerovatnoću da razviju [[rak endometrija]]. To je povezano s nedostatkom menstruacije i nižim nivoima [[globulin]]a koji veže spolne hormone (SHBG) i progesterona.<ref name=":8">{{Cite journal |last1=Throwba |first1=Harinee |last2=Unnikrishnan |first2=Lakshmi |last3=Pangath |first3=Meghna |last4=Vasudevan |first4=Karthick |last5=Jayaraman |first5=Selvaraj |last6=Li |first6=Min |last7=Iyaswamy |first7=Ashok |last8=Palaniyandi |first8=Kanagaraj |last9=Gnanasampanthapandian |first9=Dhanavathy |date=2022 |title=The epigenetic correlation among ovarian cancer, endometriosis and PCOS: A review |journal=Critical Reviews in Oncology/Hematology |volume=180 |doi=10.1016/j.critrevonc.2022.103852 |pmid=36283585 |doi-access=free }}</ref> Žene s PMOS-om češće imaju [[apnea u snu|apneju u snu]], posebno ako je prisutna [[gojaznost]].<ref>{{cite journal |last1=Teo |first1=Peiseah |last2=Henry |first2=Belinda A |last3=Moran |first3=Lisa J |last4=Cowan |first4=Stephanie |last5=Bennett |first5=Christie |title=The role of sleep in PCOS: what we know and what to consider in the future |journal=Expert Review of Endocrinology & Metabolism |date=4. 7. 2022 |volume=17 |issue=4 |pages=305–318 |doi=10.1080/17446651.2022.2082941 |pmid=35815469 }}</ref> == Uzrok == Osnovni uzrok PMOS-a je nepoznat.<ref>{{cite journal |last1=Kulkarni |first1=Swanand |last2=Gupta |first2=Khushi |last3=Ratre |first3=Pooja |last4=Mishra |first4=Pradyumna Kumar |last5=Singh |first5=Yogesh |last6=Biharee |first6=Avadh |last7=Thareja |first7=Suresh |title=Polycystic ovary syndrome: Current scenario and future insights |journal=Drug Discovery Today |date=decembar 2023 |volume=28 |issue=12 |pages=103821 |doi=10.1016/j.drudis.2023.103821 |pmid=37935329 |doi-access=free }}</ref> [[Faktori rizika]] uključuju porodičnu historiju PMOS-a, rani razvoj stidnih dlaka i znojnih žlijezda ([[adrenarha]]), te [[gojaznost]]. [[Niska porođajna težina]], izloženost [[androgen]]ima u [[maternica|maternici]] i izloženost [[hormonski disruptor|hormonskim disruptorima]] također mogu predisponirati ljude za PMOS.{{sfn|Goodarzi|2024|p=16}} === Genetika === PMOS ima jasnu genetičku komponentu i visoku [[heritabilnost]].<ref name="Lancet2022"/> Dokazi o genetičkoj osnovi dolaze iz porodičnih i [[blizanački metod|studija blizanaca]], kao i iz velikih [[GWAS|studija asocijacije na nivou cijelog genoma]]. ][Utvrđeno je da je [[korelacija]] u pojavi PMOS-a između [[Blizanci|identičnih blizanki]] sestara dvostruko veća nego između neidentičnih blizanaca, što ukazuje na značajan genetički uticaj. Utvrđeno je da dvadeset pet različitih [[Lokus (genetika)|genskih lokusa]] korelira s PMOS-om u studijama asocijacije na nivou cijelog genoma, od kojih je trinaest replicirano u najmanje jednoj drugoj studiji. Varijante gena uključenih u signalizaciju [[insulin]]a i sintezu [[androgen]]a, uključujući one koje utiču na steroidogenezu u [[jajnici]]ma, također su povezane s povećanom osjetljivošću na PMOS. Geni u blizini nekih od ovih lokusa ukazuju na [[endokrinologija|neuroendokrinu]] i [[metabolizam|metaboličku]] disfunkciju, ali uloga drugih gena još nije jasna.<ref name=":7"/> Muškarci s porodičnom anamnezom PMOS-a također pokazuju neke od simptoma povezanih s njim. Naprimjer, braća žena s PMOS-om pokazuju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] visokih nivoa AMH, insulinske rezistencije i [[Dislipidemija|abnormalnih nivoa lipida u krvi]]. Muškarci s genetičkim faktorima rizika povezanim s PMOS-om također imaju veći nivo pretilosti, [[dijabetes tipa 2]], [[ćelavost|gubitka kose]] po muškom obrascu i kardiovaskularnih bolesti. Nisu sve sličnosti između članova porodice vjerojatno posljedica genetike, jer PMOS i [[pretilost]] kod majki mogu uticati na [[fetusni razvoj]], što povećava vjerovatnoću da će muškarci razviti metaboličke poremećaje s godinama.<ref name=":7"> Muškarci s porodičnom anamnezom PMOS-a također pokazuju neke od simptoma povezanih s njim. Na primjer, braća žena s PMOS-om pokazuju veću vjerojatnost visokih nivoa AMH, insulinske rezistencije i [[Dislipidemije|abnormalnih nivoa lipida u krvi]]. Muškarci s genetskim faktorima rizika povezanim s PMOS-om također imaju veći nivo gojaznosti, dijabetesa tipa 2, muškog tipa gubitka kose i kardiovaskularnih bolesti. Nisu sve sličnosti između članova porodice vjerojatno posljedica genetike, jer PMOS i gojaznost kod majki mogu utjecati na [[fetusni razvoj]], što povećava vjerovatnoću da će muškarci razviti metaboličke poremećaje s godinama.<ref name=":7"/> [[Datoteka:Directed acyclic graph for Mendelian randomization Wikipedia page.png|thumb|440x440px|class=skin-invert-image|U Mendelovskoj randomizaciji, pitanje je da li izloženost <math>X</math> (npr. gojaznost) uzrokuje ishod <math>Y</math> (npr. PMOS). Tehnika pretpostavlja da postoje genetičke varijante <math>Z</math> koje povećavaju rizik od izloženosti, ali ne utiču direktno na ishod i nisu pod uticajem konfandera <math>U</math>.]] [[Mendelovska randomizacija]] je metoda u [[genetička epidemiologija|genetičkoj epidemiologiji]] koja nastoji da identifikuje uzročne veze između faktora rizika i bolesti. Koristi slučajnost nasljeđivanja različitih gena da bi to učinila. Korištenjem Mendelovske randomizacije utvrđeno je da PMOS ima uzročno-posljedične veze s nivoom [[globulin]]a koji veže [[spolni hormon|spolne hormone]], nivoom anti-Müllerovog hormona (AMH), godinama menopauze, postotkom tjelesne [[masti]], [[otpornost na insulin|insulinskom rezistencijom]] [[depresija (raspoloženje)|depresijom]], [[rak dojke|rakom dojke]] i [[rak jajnika|jajbika]], te [[opsesivno-kompulzivn poremećaj|opsesivno-kompulzivnim poremećajem]] i vitalnim kapacitetom [[pluća]]. Ostali faktori ne čine se uzročno povezanima: [[anksioznost|anksiozni poremećaj]], [[shizofrenija]], [[dijabetes tipa 2]], koronarna bolest srca, [[moždani udar]] ili porođajna težina.<ref>{{cite journal |last1=Wang |first1=Congying |last2=Wu |first2=Wei |last3=Yang |first3=Haiyan |last4=Ye |first4=Zhenhong |last5=Zhao |first5=Yue |last6=Liu |first6=Jun |last7=Mu |first7=Liangshan |title=Mendelian randomization analyses for PCOS: evidence, opportunities, and challenges |journal=Trends in Genetics |date=maj 2022 |volume=38 |issue=5 |pages=468–482 |doi=10.1016/j.tig.2022.01.005 |pmid=35094873 }}</ref> === Okolina === PMOS može biti pod uticajem i [[epigenetika|epigenetičkih faktora]], koji reguliraju aktivnost gena. Visoki nivoi androgena i AMH tokom trudnoće i rano dobivanje na težini mogu ometati fetusno okruženje.<ref name=":7"/> U studijama PMOS-a na miševima, izloženost AMH ili androgenu [[dihidrotestosteron]]u i dalje ima učinak tri generacije kasnije. Ako je to slučaj kod ljudi, to implicira da se PMOS može naslijeđivati putem epigenetičkih promjena.<ref name="Lancet2022"/> [[Krv]] u [[pupčan vrpca|pupčanoj vrpci]] beba čije majke imaju PMOS pokazuje specifične epigenetičke promjene koje ukazuju na PMOS.<ref name=":7"/> Postoji malo dokaza o utjecaju [[Zagađenje|zagađivača okoliša]] na rizik od PMOS-a.<ref name=":7"/> [[Endokrini disruptori|Hormonski disruptori]] su hemikalije koje remete [[hormon]]ski sistem, blokiranjem ili imitiranjem prirodnih hormona. Od njih, izloženost [[bisfenol-A|bisfenolu-A]] i [[ftalat]]ima (oba se koriste u plastici), a moguće i [[oktokrilen]]u, može povećati rizik od PMOS-a..<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Ozga |first1=Magdalena |last2=Jurewicz |first2=Joanna |date=23. 4. 2025 |title=Environmental exposure to selected non-persistent endocrine disrupting chemicals and polycystic ovary syndrome: a systematic review |journal=International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health |volume=38 |issue=2 |pages=98–121 |doi=10.13075/ijomeh.1896.02551 |issn=1896-494X |pmc=12064351 |pmid=40200737}}</ref> [[Gojaznost]] je povezana s razvojem PMOS-a. Budući da [[masno tkivo]] može proizvoditi [[androgen]]e, gojaznost dovodi do povećanih nivoa androgena. Također dovodi do supresije hormona [[SHBG|globulina koji veže spolne hormone]] (SHBG), povećane insulinske rezistencije i abnormalno [[hiperinsulinemija|povišenih nivoa insulina]]. Neki od efekata idu u oba smjera: PMOS može uticati na apetit, tako da je debljanje vjerovatnije. Gubitak težine dijetom je podjednako učinkovit kod osoba sa i bez PMOS-a.<ref name="Lancet2022"/> == Mehanizam == [[Datoteka:Polycystic ovary syndrome mechanism.svg|thumb|upright=1.3| class=skin-invert-image|Hormonski poremećaj: Povećana frekvencija pulsiranja [[gonadotropin-oslobađajući hormon|gonadotropin-oslobađajućeg hormona]] (GnRH) povećava nivo [[luteinizirajuu hormon|luteinizirajućeg hormona]] (LH), koji stimuliše folikule jajnika da proizvode više [[androgen]]a. Višak androgena usporava razvoj folikula, što dovodi do nakupljanja malih folikula koji proizvode [[anti-[[Müllerov hormon]] (AMH), povećavajući nivo [[testosteron]]a. [[Insulinska rezistencija]] povećava [[nivo šećera u krvi|šećera u krvi]] i nivo insulina, snižavajući [[SHBG|globulin koji veže spolne hormone]] (SHBG), što dodatno povećava nivo testosterona. Insulin takođe pojačava učinak LH na proizvodnju androgena.]] PMOS uključuje i [[hormon]]ske i metaboličke promjene. Žene sa PMOS-om često imaju više nivoe androgena, koje uglavnom proizvode [[jajnici]], kao dio poremećene [[hipotalamusno-hipofizna-gonadna osa|hipotalamusno-hipofizno-jajnička osa]]. U mozgu, [[hipotalamus]] šalje impulse gonadotropin-oslobađajućeg hormona (GnRH) sa većom frekvencijom. To podiže [[luteinizirajući hormon]] (LH), dok [[folikulostimulirajući hormon]] (FSH) ostaje isti ili je nešto niži. Viši LH stimuliše [[folikulska teka|teka-ćelije]] u jajniku da proizvode više androgena.<ref name=":7"/> Poremećeno hormonsko okruženje, uključujući visoke nivoe androgena, potiskuje rast i razvoj [[jajnički folikul|jajničkih folikula]] ("cista"). To dovodi do nakupljanja mnogih malih folikula,<ref name=":7" /> karakteristika koja se naziva policistasta morfologija jajnika. Nedostatak razvoja folikula jajnika također dovodi do smanjenja ovulacije.<ref name="Lancet2022"/> [[Granulaste ćelije]] u ovim malim folikulima proizvode visoke nivoe [[anti-Müllerov hormon|anti-Müllerovog hormona]], što smanjuje konverziju testosterona u [[estradiol]] (estrogen).<ref name=":7"/> Metaboličke promjene su česte kod PMOS-a. Mnoge žene razvijaju insulinsku rezistenciju, što uzrokuje da [[pankreas|gušterača]] proizvodi višak insulina. Visoki nivoi insulina smanjuju proizvodnju jetrenog globulina koji veže spolne hormone (SHBG), povećavajući količinu slobodno cirkulirajućih androgena. Upala niskog stepena može pogoršati insulinsku rezistenciju, stvarajući pojačavajuću petlju između metaboličkih i reproduktivnih poremećaja. Insulinska rezistencija nije prisutna samo kod žena s prekomjernom težinom i PMOS-om,<ref>{{Cite journal |vauthors=Su P, Chen C, Sun Y |date=2025 |title=Physiopathology of polycystic ovary syndrome in endocrinology, metabolism and inflammation |journal=Journal of Ovarian Research |volume=18 |issue=1 |doi=10.1186/s13048-025-01621-6 |pmc=11841159 |pmid=39980043 |doi-access=free |}}</ref> ali [[gojaznost]] to pogoršava.<ref name=":2">{{cite journal |last1=Helvaci |first1=Nafiye |last2=Yildiz |first2=Bulent Okan |title=Polycystic ovary syndrome as a metabolic disease |journal=Nature Reviews Endocrinology |date=april 2025 |volume=21 |issue=4 |pages=230–244 |doi=10.1038/s41574-024-01057-w |pmid=39609634 }}</ref> PMOS je povezan s kardiovaskularnom i disfunkcijom jetre. Na primjer, žene s PMOS-om mogu imati koronarnu i [[aortnu kalcifikaciju]]. Gojaznost, poremećen metabolizam glukoze i višak androgena su faktori rizika za disfunkciju jetre ([[metabolička disfunkcija – povezana steatotična bolest jetre|MASLD]]).<ref name=":7" /> == Dijagnoza == === Dijagnostički kriteriji === Za dijagnosticiranje PMOS-a koriste se različiti kriteriji, ali kliničke smjernice preporučuju (revidirane) Rotterdamske kriterije.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=5}}<ref name=":7" /> Prema ovim kriterijima, odrasloj ženi se dijagnosticira PMOS ako ispunjava dva od sljedeća tri kriterija:{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=5}}<ref name=":7">{{cite journal |last1=Stener-Victorin |first1=Elisabet |last2=Teede |first2=Helena |last3=Norman |first3=Robert J. |last4=Legro |first4=Richard |last5=Goodarzi |first5=Mark O. |last6=Dokras |first6=Anuja |last7=Laven |first7=Joop |last8=Hoeger |first8=Kathleen |last9=Piltonen |first9=Terhi T. |title=Polycystic ovary syndrome |journal=Nature Reviews Disease Primers |date=18. 4. 2024 |volume=10 |issue=1 |doi=10.1038/s41572-024-00511-3 |pmid=38637590 |url=https://pure.eur.nl/en/publications/fea7c8b4-82d3-4da4-8617-a042efaef035 }}</ref> # Znakovi viška [[androgen]]a, bilo klinički (vidljivi znaci poput dlaka na licu ili akni) ili biohemijski (otkriveni putem krvne pretrage). Androgeni su "muški" hormoni poput [[testosteron]]a.<ref name=":0">{{Cite web |date=11. 10. 2022 |title=Polycystic ovary syndrome |url=https://www.nhs.uk/conditions/polycystic-ovary-syndrome-pcos/ |access-date=27. 6. 2025 |website=NHS |language=en}}</ref> # Neredovni ili odsutni menstrualni ciklusi # Policistasti jajnici na ultrazvuku ili visoki nivoi anti-Müllerovog hormona (AMH) Za dijagnozu je potrebno isključiti oszale uzroke ovih problema. Kod [[Adolescencija|adolescenata]], potrebni su i višak androgena i neredovne ili odsutne menstruacije, jer je normalno da adolescentice imaju mnogo folikula ("cista") vidljivih u jajnicima, tako da to ne pomaže u dijagnozi.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=18}} Adolescentice koje ispunjavaju samo jedan kriterij smatraju se 'rizičnima' i treba ih ponovo procijeniti kada odrastu.<ref name=":7"/> Stariji kriteriji su kriteriji NIH-a iz 1990. i kriteriji Društva za višak androgena iz 2006.<ref name="Lancet2022"/> Kriteriji Društva za višak androgena nikada nisu široko usvojeni. Stari NIH kriteriji su strožiji od Rotterdamskih kriterija, jer moraju biti prisutni i [[oligoovulacija|rijetki ili neredovni ciklusi]] i znaci viška androgena:<ref>{{Cite journal |last1=Chang |first1=Sydney |last2=Dunaif |first2=Andrea |date=1. 3. 2021 |title=Diagnosis of Polycystic Ovary Syndrome: Which Criteria to Use and When |journal=Endocrinology and Metabolism Clinics of North America |volume=50 |issue=1 |pages=11–23 |doi=10.1016/j.ecl.2020.10.002 |issn=1558-4410 |pmc=7860982 |pmid=33518179}}</ref> # Rijetki ili neredovni ciklusi # Znakovi viška androgena (klinički ili biohemijski) # Isključivanje drugih poremećaja koji mogu dovesti do gore navedenog ===Procjena i testiranje=== [[Datoteka:Diagnosis_of_PCOS.svg|thumb|upright=1.35|class=skin-invert-image| Koraci za dijagnosticiranje PCOS-a; koraci za dijagnosticiranje sindroma policistastih jajnika kod odraslih. Kod adolescenata se slijede samo prva dva koraka.]] Postoji [[algoritam]] od tri koraka za dijagnosticiranje PMOS-a. Prvi korak procjenjuje znakove viška androgena i neredovnih menstruacijskih ciklusa. Ako neko ima oba, a drugi uzroci su isključeni, dijagnosticira se PMOS. U drugom koraku, osobe sa samo neredovnim ciklusima podvrgavaju se testu krvi na testosteron. Ako je povišen, ponovo isključujući druge uzroke simptoma, dijagnosticira se PMOS. Za adolescente, drugi korak je posljednji korak. Treći korak se primjenjuje na odrasle osobe sa neredovnim ciklusima ili viškom androgena. Izvodi se ultrazvuk ili AMH test (ali ne oba, kako bi se izbjegla [[pretjerana dijagnoza]]). Ako se otkriju policistasti jajnici ili povišeni nivoi AMH, dijagnosticira se PMOS.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=232}} Klinički višak androgena kod odraslih može rezultirati [[akna]]ma, [[hirzutizam|hirzutizmom]] (muški obrazac rasta dlaka, kao što je na bradi ili grudima) i [[gubitkom kose po ženskom obrascu]]. Hirzutizam se može procijeniti korištenjem standardiziranog [[Ferriman-Gallweyev sistem vizualnog bodovanja|Ferriman-Gallweyev sistem bodovanja]], pri čemu rezultat iznad četiri do šest ukazuje na klinički značaj.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=233}} Preporučeni granični rezultat zavisi od etničke pripadnosti, s nižom graničnom vrijednosti za azijske žene i višom graničnom vrijednosti za hispanske i žene s Bliskog istoka.<ref>{{Cite journal |last1=Ghafari |first1=Arghavan |last2=Maftoohi |first2=Malihe |last3=Samarin |first3=Mohammadamin Eslami |last4=Barani |first4=Sepideh |last5=Banimohammad |first5=Majid |last6=Samie |first6=Reza |date=1. 3. 2025 |title=The last update on polycystic ovary syndrome(PCOS), diagnosis criteria, and novel treatment |journal=Endocrine and Metabolic Science |volume=17 |doi=10.1016/j.endmts.2025.100228 |issn=2666-3961|doi-access=free }}</ref> Assessment may be complicated by self-treatment.<ref>{{cite journal |vauthors=Teede HJ, Tay CT, Laven JJ, Dokras A, Moran LJ, Piltonen TT, Costello MF, Boivin J, Redman LM, Boyle JA, Norman RJ, Mousa A, Joham AE |date=septembar 2023 |title=Recommendations From the 2023 International Evidence-based Guideline for the Assessment and Management of Polycystic Ovary Syndrome |journal=J Clin Endocrinol Metab |volume=108 |issue=10 |pages=2447–69 |doi=10.1210/clinem/dgad463 |pmc=10505534 |pmid=37580314 |ref=none}}</ref> Gubitak kose može se procijeniti pomoću [[Ludwigova skala|Ludwigovog vizualnog skora]]. Kod adolescenata, višak androgena se manifestuje kao teške akne i [[hirzutizam]].{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=233}} Za osobe koje su imale svoj [[menarha|prvi menstrualni ciklus]] prije više od tri godine, menstruacijski ciklusi se smatraju neredovnim ako se javljaju u razmaku manjem od 21 dan ili u razmaku većem od 35 dana. Za one čiji je prvi menstruacijski ciklus bio prije jedne do tri godine, ciklus se smatra neredovnim ako je razmak manji od 21 dan ili u razmaku većem od 45 dana. Konačno, za svaku ženu čiji je prvi ciklus bio prije više od godinu dana, jedan ciklus koji traje duže od 90 dana smatra se neredovnim.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=232}} Biohemijski višak androgena u PMOS-u procjenjuje se korištenjem ukupnog i slobodnog [[testosteron]]a. Precizno mjerenje zahtijeva testove [[masena spektrometrija|tandemske masene spektrometrije]], jer direktni testovi slobodnog testosterona nisu pouzdani. Interpretacija se zasniva na laboratorijskim referentnim rasponima. [[Hormonska kontracepcija]] može uticati na nivoe hormona, tako da može biti potreban period odvikavanja od najmanje tri mjeseca s alternativnom kontracepcijom. Znatno povišeni nivoi androgena mogu ukazivati na druga stanja.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=232}} [[Datoteka:Ultrasound scans and 3D rendering of polycystic ovaries.png|thumb|upright=1.4 [[ultrazvuk|Ultrazvučna]] slika koja prikazuje morfologiju policistastih jajnika: Tri ultrazvučne slike na različitim lokacijama u jajniku (različite ravni) i rekonstruisana 3D slika folikula jajnika.]] Kod odraslih, [[ginekološki ultrazvuk|ultrazvuk]] se može koristiti za traženje malih [[jajna folikula|folikula jajnika]]. Kod adolescenata se ovo ne procjenjuje jer je veći broj folikula normalan u toj dobi.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=233}} Kod PMOS-a, ovi folikuli se često nalaze na periferiji jajnika, formirajući "niz bisera".<ref>{{Cite journal |last1=Gyliene |first1=Augustina |last2=Straksyte |first2=Vestina |last3=Zaboriene |first3=Inga |date=1. 1. 2022 |title=Value of ultrasonography parameters in diagnosing polycystic ovary syndrome |journal=Open Medicine |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=1114–1122 |doi=10.1515/med-2022-0505 |pmid=35799603 |issn=2391-5463|pmc=9210988 }}</ref> Da bi se [[jajnici]] smatrali policisastim, mora biti prisutno najmanje 20 folikula, manjih od 9&nbsp;mm. (Stariji dijagnostički kriteriji zahtijevali su samo 12.<ref name=":7"/>) Manje jasan marker PMOS-a su uvećani jajnici.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=233}} Jajnici moraju biti veličine najmanje 10&nbsp;cm³ da bi se smatrali uvećanim.<ref name=":7"/> Za seksualno aktivne osobe i one koje daju pristanak, preferira se pristup [[Vaginska ultrasonografija|transvaginski ultrazvuk]].{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=233}} Ako je transvaginski ultrazvuk neprihvatljiv (iz ličnih ili kulturnih razloga), može se izvršiti transabdominalni ultrazvuk.<ref>{{cite journal |last1=Amreen |first1=Saika |title=Ultrasound in Polycystic Ovarian Syndrome: What? When? How? Why? Who? |journal=EMJ Radiology |date=16. 8. 2022 |doi=10.33590/emjradiol/22-00058 |doi-access=free }}</ref> Alternatively, AMH levels can be tested in the blood.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=233}} === Diferencijalna dijagnoza === Da bi se dijagnosticirao PMOS, prvo se moraju isključiti druga stanja. To uključuje [[bolest štitnjače]] (procjenjuje se putem [[TCH|hormona koji stimulira štitnjaču]]), [[Hiperprolaktinemija|hiperprolaktinemiju]] (procjenjuje se putem [[prolaktin]]a) i neklasičnu [[kongenitalna adrenalna hiperplazija|kongenitalnu adrenalnu hiperplaziju]] (testira se putem [[17-hidroksi progesterona]]a). Za one koji imaju [[Amenoreja|bez ikakvih menstruacija]] ili teže znakove ili simptome, preporučuju se daljnji testovi kako bi se isključio [[hipogonadotropni hipogonadizam]], bilo koji [[Neoplazma|tumori]] koji proizvode androgene ili [[Cushingova bolest]]. Očigledna [[virilizacija]] (razvoj muških spolnih karakteristika) nije karakteristična za PMOS i ukazuje na to da bi drugo osnovno stanje moglo biti odgovorno.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=18}} == Upravljanje == PMOS nema lijeka,<ref name="NICHD Is there a cure for PCOS?">{{cite web |title=Is there a cure for PCOS? |url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/pcos/conditioninfo/cure |website=[[Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development]] |date=31. 1. 2017 |access-date=13. 10. 2021 |archive-date=9. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211009211338/https://www.nichd.nih.gov/health/topics/pcos/conditioninfo/cure }}</ref> a upravljanje se fokusira na ublažavanje simptoma.<ref name="Lancet2022" /> Treatment usually involves lifestyle changes such as diet and exercise of moderate intensity.<ref name=":10">{{cite book |title=Polycystic Ovary Syndrome |chapter=Diet and exercise in the management of PCOS: Starting from the basics |date=2022 |pages=97–115 |doi=10.1016/B978-0-12-823045-9.00010-9 |isbn=978-0-12-823045-9 | vauthors = Markantes GK, Tsichlia G, Georgopoulos NA }}</ref> Metabolički problemi mogu se dalje liječiti [[metformin]]om ili [[agonist GLP-1 receptora|agonistima GLP-1 receptora]]. Za žene s [[BMI]] preko 35, [[barijatrijska hirurgija]] može biti opcija.<ref name=":7"/> Kombinirani oralni kontraceptivi su posebno učinkoviti i koriste se kao prva linija liječenja za smanjenje akni i hirzutizma te regulaciju menstruacijskog ciklusa.<ref>{{cite book |title=Polycystic Ovary Syndrome |chapter=Combined oral contraceptives: Why, when, where? |date=2022 |pages=135–152 |doi=10.1016/B978-0-12-823045-9.00018-3 |isbn=978-0-12-823045-9 | vauthors = Antoniou-Tsigkos A, Pastroma K, Memi E, Vrachnis N, Mastorakos G }}</ref> Mogu se koristiti i drugi tipični tretmani za akne i tehnike uklanjanja dlačica.<ref name="NIH-treat" /> Prva linija liječenja problema s plodnošću koristi [[indukciju ovulacije]] s [[klomifenom]] ili [[letrozolom]].<ref name="Lancet2022" /> Budući da je PMOS povezan s psihološkim poremećajima i kardiovaskularnim rizikom, preporučuje se skrining za oba.<ref name="Lancet2022" /> === Životni stil === [[Kontrola težine]] i [[zdrav način života]] su prva linija liječenja PMOS-a. Kontrola težine uključuje sprječavanje debljanja, gubitak dijela težine ili održavanje gubitka težine.<ref name="Lancet2022"/> Ograničeni gubitak težine od 5% pokazuje metaboličke koristi, a moguće i koristi za reproduktivno zdravlje.<ref name=":7"/> Malo je dokaza da je jedna vrsta zdrave prehrane bolja od druge kod PMOS-a.<ref name="Lancet2022"/> Što se tiče vježbanja, preporučuje se opća populacijska preporuka od 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta sedmično kako bi se spriječilo debljanje. Za gubitak težine preporučuje se 250 minuta umjerenog vježbanja.<ref name="Lancet2022"/> Dokazano je da su promjene načina života za osobe s PMOS-om teške zbog različitih faktora. Neke studije pokazuju da žene s PMOS-om mogu imati problema s osjećajem sitosti nakon jela, što otežava gubitak težine. Poremećaji spavanja, češći kod žena s PMOS-om, uzrokuju [[umor]], što dodatno otežava zdrav način života. Konačno, problemi sa slikom tijela, poremećajima u ishrani, depresijom ili nedostatkom unutrašnje motivacije (neuživanje u vježbanju) mogu otežati intervencije u načinu života.<ref>{{cite journal |vauthors=Ee C, Pirotta S, Mousa A, Moran L, Lim S |date=novembar 2021 |title=Providing lifestyle advice to women with PCOS: an overview of practical issues affecting success |journal=BMC Endocrine Disorders |volume=21 |issue=1 |doi=10.1186/s12902-021-00890-8 |pmc=8609880 |pmid=34814919 |doi-access=free |}}</ref> Intervencije u životom stilu za žene s PMOS-om mogu uključivati strategije poput [[postavljanje ciljeva]], praćenja napretka, učenja [[asertivnost]]i i [[prevencija recidiva|prevencije recidiva]]. Ovi pristupi imaju za cilj podršku kontroli težine, zdravom načinu života i [[emocija|emocijskom]] blagostanju. Podrška može uključivati i korištenje [[SMART kriterij|SMART ciljeva]] (specifičnih, mjerljivih, ostvarivih, realističnih i pravovremenih). Širi bihevioralni ili kognitivno-bihevioralni programi mogu pomoći u povećanju motivacije, kontinuiranog sudjelovanja i dugoročnih zdravih navika. {{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=100}} === Lijekovi === Lijekovi za PMOS uključuju [[metformin]] i [[oralni kontraceptiv|oralne kontraceptive]]. Metformin je lijek koji se često koristi kod [[dijabetes melitus tipa 2|dijabetesa tipa 2]] i često se koristi [[neovlaštena upotreba|neovlaštena upotrebu]] u liječenju PMOS-a.<ref name=":7"/>{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=117}} Preporučuje se ženama s [[BMI]] preko 25 za liječenje insulinske rezistencije i normalizaciju [[lipidni profil|lipidnog profila]], a može se razmotriti i za liječenje neredovnih menstruacija kod adolescenata i kod osoba s BMI ispod 25.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=118}} Metformin je povezan s nekoliko [[nuspojava]], uključujući [[bol u trbuhu]], metalni okus u ustima, [[dijareja|dijareju]] i [[povraćanje]].<ref>{{cite web |author=NICE |date=decembar 2018 |title=Metformin Hydrochloride |url=https://bnf.nice.org.uk/drug/metformin-hydrochloride.html#sideEffects |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210610014142/https://www.nice.org.uk/bnf-uk-only#sideEffects |archive-date=10. 6. 2021 |access-date=2. 11. 2017 |website=National Institute for Care Excellence |publisher=NICE}}</ref> Također se može koristiti kao pomoć ženama da zatrudne, ali nije najefikasniji lijek za to.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=149}} [[Kombinovani oralni kontraceptiv]]i (KOK) mogu se koristiti za smanjenje simptoma hirzutizma i regulaciju [[menstruacuja|menstruacijskih ciklusa]].{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=116}} Oni povećavaju proizvodnju [[globulin koji veže spolne hormone|globulina koji veže spolne hormone]] i smanjuju nivo [[androgen]]a. Redovan ciklus smanjuje rizik od [[rak endometrija|raka endometrija]]. Kontracepcijske pilule koje sadrže samo progestagene mogu se koristiti za poboljšanje menstruacijske redovnosti, ali ne i za simptome viška androgena.<ref name="Lancet2022"/> [[Antiandrogen]]i poput [[finasterid]]a i [[flutamid]]a ne pokazuju prednosti u odnosu na KOK-ove za liječenje hirzutizma, ali mogu biti opcija za osobe kod kojih su KOK-ovi kontraindicirani ili ih ne podnose.<ref>{{cite journal | vauthors = Alesi S, Forslund M, Melin J, Romualdi D, Peña A, Tay CT, Witchel SF, Teede H, Mousa A | title = Efficacy and safety of anti-androgens in the management of polycystic ovary syndrome: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials | journal = eClinicalMedicine | volume = 63 | date = septembar 2023 | pmid = 37583655 | pmc = 10424142 | doi = 10.1016/j.eclinm.2023.102162 }}</ref> Može proći šest do dvanaest mjeseci prije nego što KOK-i postanu efikasni kod hirzutizma.<ref name="Lancet2022" /> Za liječenje [[alopecija|androgene alopecije]], može se isprobati kombinacija antiandrogena i kombinovanih oralnih kontraceptiva,{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=240}}, ali je to teško liječiti.<ref name="Lancet2022"/> Agonisti GLP-1 receptora, kao što su [[liraglutid]] i [[semaglutid]], mogu biti efikasniji od samog metformina u poboljšanju [[metabolizam|metabolizma]]. Njihova kombinacija ima jače efekte od bilo koje terapije zasebno. Mala ispitivanja su pronašla pozitivne efekte na redovnost menstruacije i nivoe androgena. Ovi lijekovi se ne preporučuju kada se pokušava [[trudnoća|zatrudniti]].<ref name=":7"/> Postoje neki dokazi da [[inozitol]] može imati pozitivne efekte na metaboličke probleme kod PMOS-a. Međutim, metformin se preporučuje umjesto dodataka prehrani s [[inozitol]]om za [[hirzutizam]] i smanjenje abdominalne [[masti]].{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=128}} === Neplodnost === Može biti teško zatrudnjeti s PMOS-om zbog neredovne [[ovulacija|ovulacije]]. Prvi korak u liječenju je poboljšanje općeg zdravlja majke, kao što su promjene načina života.<ref name=":7"/> GLP-1 agonisti za mršavljenje mogu se koristiti, ali ih treba prekinuti najmanje dva mjeseca prije začeća. {{Od|2025}} nema dovoljno podataka da bi se znalo jesu li sigurni u trudnoći.<ref>{{Cite journal |last1=Duah |first1=Janelle |last2=Seifer |first2=David B. ][|date=2025 |title=Medical therapy to treat obesity and optimize fertility in women of reproductive age: a narrative review |journal=Reproductive Biology and Endocrinology |volume=23 |issue=1 |page=2 |doi=10.1186/s12958-024-01339-y |doi-access=free |issn=1477-7827 |pmc=11702155 |pmid=39762910}}</ref> Trudnoća kod PMOS-a je rizičnija nego inače, a liječenje je usmjereno na postizanje jedne trudnoće, a ne, naprimjer, [[blizanac]]a ([[višestruka trudnoća]]).<ref name=":7"/> Uz liječenje, konačna veličina porodice žena s PMOS-om ne čini se drugačijom od onih bez njega.<ref name="Lancet2022"/> Prvi izbor liječenja neplodnosti kod žena s PMOS-om je letrozol (Femara) za indukciju ovulacije.<ref name=":7"/> Ovo je, općenito, učinkovitije od [[klomifen|klomifen-citrata]] u poboljšanju i stope trudnoće i živorođene djece.<ref>{{cite journal |vauthors=Franik S, Le QK, Kremer JA, Kiesel L, Farquhar C |date=2022 |title=Aromatase inhibitors (letrozole) for ovulation induction in infertile women with polycystic ovary syndrome |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2022 |issue=9 |doi=10.1002/14651858.CD010287.pub4 |pmc=9514207 |pmid=36165742}}</ref> Drugi lijekovi koji se mogu koristiti za liječenje neplodnosti, navedeni od najefikasnijih do najmanje efikasnih, su metformin + klomifen-citrat, klomifen-citrat sam i metformin sam.<ref name=":7"/> Žene mogu imati veću vjerovatnoću da iskuse gastrointestinalne nuspojave s metforminom.<ref>{{cite journal |vauthors=Sharpe A, Morley LC, Tang T, Norman RJ, Balen AH |date=decembar 2019 |title=Metformin for ovulation induction (excluding gonadotrophins) in women with polycystic ovary syndrome |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=12 |doi=10.1002/14651858.CD013505 |pmc=6915832 |pmid=31845767}}</ref> Terapija [[preparatima gonadotropina|gonadotropinom]] također može biti učinkovita, ali zahtijeva praćenje i povećava rizik od višestrukih trudnoća.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=153}} Kada lijekovi i intervencije u načinu života nisu učinkoviti, neplodnost se može liječiti laparoskopskim postupkom koji se naziva "[[bušenje jajnika]]", koji uključuje punkciju 4–10 malih folikula [[elektrokauterizacija|elektrokauterizacijom]], [[laser]]om ili iglama za [[biopsija|biopsiju]].<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Bordewijk |first1=Esmée M. |last2=Ng |first2=Ka Ying Bonnie |last3=Rakic |first3=Lidija |last4=Mol |first4=Ben Willem J. |last5=Brown |first5=Julie |last6=Crawford |first6=Tineke J. |last7=van Wely |first7=Madelon |date=11. 2. 2020 |title=Laparoscopic ovarian drilling for ovulation induction in women with anovulatory polycystic ovary syndrome |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD001122.pub5 |issn=1469-493X |pmc=7013239 |pmid=32048270}}</ref> Ovaj postupak može izazvati ovulaciju, obično dovodi do jedne trudnoće, ali drugi rizici mogu biti veći u poređenju s lijekovima.<ref name="Lancet2022" />{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=154}} Postupak može dovesti do manje šanse za [[Živorođenče|živorođene]] u poređenju sa samo lijekovima.<ref name=":5"/> Resekcija jajnika se više ne koristi toliko zbog komplikacija kao što su [[adhezija|adhezije]] i prisustva često efikasnih lijekova.<ref name="emedicine_treatment">{{EMedicine|article|256806|Polycystic Ovarian Syndrome|treatment}}</ref> Kao konačna opcija liječenja, može se razmotriti [[in vitro oplodnja]] (IVF). IVF povećava rizik od [[sindrom hiperstimulacije jajnika|sindroma hiperstimulacije jajnika]].{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=156}} Korištenje [[Transfer embrija|strategije 'zamrzavanja svih']] olakšava transfer jednog embrija i pruža [[jajnici]]ma vrijeme da se oporave od hiperstimulacije.<ref name=":7"/> Manje efikasna alternativa, ali sa mnogo manjim rizikom od sindroma hiperstimulacije jajnika, je [[in vitro sazrijevanje]] umjesto potpune IVF.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=156}} Ova opcija izbjegava [[Gonadotropin|terapiju visokim dozama gonadotropina]].<ref name="Lancet2022"/> === Hirzutizam i akne === {{glavni|Hirzutizam}} [[Datoteka:Laser-hair-removal-face-ama-regenerative-medicine.jpg|thumb|Lasersko uklanjanje dlaka]] Liječenje hirzutizma uključuje snižavanje nivoa androgena i uklanjanje postojećih dlaka, naprimjer, [[Lasersko uklanjanje dlaka|laserskim tretmanom]] ili brijanjem.<ref name="Lancet2022"/> Standardna kontracepcijska pilula je često efikasna u smanjenju hirzutizma i akni.<ref name="emedicine_treatment"/> Progestagene poput [[norgestrel]]a i [[levonorgestrel]]a treba izbjegavati zbog njihovih androgenih efekata.<ref name="emedicine_treatment"/> Metformin u kombinaciji s oralnim kontraceptivom može biti efikasniji od samog oralnog kontraceptiva.<ref name="emedicine_treatment"/> ref>{{cite journal | vauthors = Fraison E, Kostova E, Moran LJ, Bilal S, Ee CC, Venetis C, Costello MF | title = Metformin versus the combined oral contraceptive pill for hirsutism, acne, and menstrual pattern in polycystic ovary syndrome | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 8| date = august 2020 | pmid = 32794179 | pmc = 7437400 | doi = 10.1002/14651858.CD005552.pub3 }}</ref> Iako su oralni kontraceptivi pokazali značajnu efikasnost u kliničkim ispitivanjima (60–100% pojedinaca za liječenje hirzutizma), teške akne ili [[hirzutizam]] mogu zahtijevati dodatni tretman.<ref name="emedicine_treatment"/> Ostali lijekovi s antiandrogenim efektima uključuju [[flutamid]] i [[spironolakton]], koji mogu poboljšati hirzutizam.<ref>{{Cite web |date=11. 10. 2022 |title=Polycystic ovary syndrome - Treatment |url=https://www.nhs.uk/conditions/polycystic-ovary-syndrome-pcos/treatment/ |access-date=27. 7. 2025 |website=nhs.uk |language=en}}</ref> [[Antiandrogen]]i se ponekad koriste, kao što je [[finasterid]], ali su kontraindicirani u trudnoći. Finasterid inhibira konverziju [[testosteron]]a u njegov jači oblik [[dihidrotestosteron]].<ref>{{cite journal |last1=Shirasath |first1=Kamini R. |last2=Ahmed |first2=N. Zaheer |last3=Kumar |first3=Pawan |last4=Alam |first4=Shah |last5=Karwasra |first5=Ritu |last6=Goyal |first6=Sameer N. |last7=Agrawal |first7=Yogeeta O. |title=Unraveling PCOS therapies: Pharmacotherapeutic strategies and emerging therapeutic targets |journal=Pathology - Research and Practice |date=novembar 2025 |volume=275 |doi=10.1016/j.prp.2025.156245 |pmid=41027241 }}</ref> === Mentalno zdravlje === Žene sa PMOS-om imaju mnogo veću vjerovatnoću da obole od depresije nego žene bez PMOS-a. Simptomi depresije mogu biti pojačani određenim simptomima stanja, poput hirzutizma ili gojaznosti, što može dovesti do niskog samopoštovanja ili loše slike tijela.<ref name="Brutocao2018" /> Preporučuje se skrining za depresiju i anksiozne poremećaje korištenjem validiranih upitnika, na primjer, prilikom dijagnoze, kao i naknadno, na osnovu kliničke procjene.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=82}} Za poremećaje prehrane i poremećaje slike tijela, skrining se preporučuje samo kada je klinički indiciran.<ref name=":7"/> Za seksualno aktivne žene koje daju dozvolu da o tome razgovaraju, može se procijeniti i [[psihoseksualna disfunkcija]].{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=83}} Liječenje PMOS-a ne pokazuje do umjeren učinak na [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] ili [[anksioznost]], te se umjesto toga preporučuju standardne terapije (kao što su [[psihoterapija]] i [[antidepresi]]vi).<ref name=":7"/> [[Kognitivno-bihejvioralna terapija]] može se koristiti kod djevojaka i žena s niskim samopoštovanjem, lošim utiskom o slici sopstvenog tijela, poremećajem prehrane ili psihoseksualnom disfunkcijom.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=93}} === Pregled za kardiometaboličke probleme === S obzirom na veći rizik od kardiometaboličkih stanja, preporučuje se praćenje.<ref name="Lancet2022"/> To uključuje testiranje tolerancije glukoze, korištenjem dvosatnog oralnog [[test tolerancije glukoze|testa tolerancije glukoze]] (GTT) kod svih žena s PMOS-om. Nakon početnog testiranja prilikom postavljanja dijagnoze, preporučuju se kontrolni pregledi svake jedne do tri godine, ovisno o prisutnosti faktora rizika za dijabetes.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|pp=70-71}} Skrining za kardiovaskularne faktore rizika uključuje testove lipidnog profila i godišnja mjerenja krvnog pritiska.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|pp=68}} == Epidemiologija == PMOS je najčešći hormonski poremećaj (endokrini poremećaj) kod žena u reproduktivnoj dobi.<ref>{{cite journal |last1=Guan |first1=Carolyn |last2=Zahid |first2=Salman |last3=Minhas |first3=Anum S. |last4=Ouyang |first4=Pamela |last5=Vaught |first5=Arthur |last6=Baker |first6=Valerie L. |last7=Michos |first7=Erin D. |title=Polycystic ovary syndrome: a "risk-enhancing" factor for cardiovascular disease |journal=Fertility and Sterility |date=maj 2022 |volume=117 |issue=5 |pages=924–935 |doi=10.1016/j.fertnstert.2022.03.009 |pmid=35512976 }}</ref> When someone is infertile due to a lack of ovulation, PMOS is the most common cause.<ref name="NIH2025Def" /> Prema [[SZO|Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji]] (SZO), PMOS pogađa preko 6–13% žena reproduktivne dobi.<ref>{{Cite web |last=WHO |date=28. 6. 2023 |title=Polycystic ovary syndrome |url=https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/polycystic-ovary-syndrome |access-date=20. 9. 2024 |website=World Health Organization- Polycystic Ovary Syndrome}}</ref> U pregledu iz 2022. godine zabilježena je prevalencija između 5% i 18%.<ref name="Lancet2022"/> Prevalencija PMOS-a zavisi od izbora dijagnostičkih kriterija.<ref name=":1"/> Koristeći Rotterdamske kriterije, oko 10–13% žena ima PMOS.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=64}} Na osnovu NIH kriterija, globalna prevalencija je bila 5,5%, a povećava se na približno 7,1% kada se koriste kriteriji Društva za višak androgena. Bez obzira na kriterije, prevalencija PMOS-a se povećava, vjerovatno zbog starenja stanovništva, veće svijesti i rastuće stope [[gojaznost]]i.<ref name=":1">{{cite journal |last1=Salari |first1=Nader |last2=Nankali |first2=Anisodowleh |last3=Ghanbari |first3=Amirhossaien |last4=Jafarpour |first4=Sima |last5=Ghasemi |first5=Hooman |last6=Dokaneheifard |first6=Sadat |last7=Mohammadi |first7=Masoud |title=Global prevalence of polycystic ovary syndrome in women worldwide: a comprehensive systematic review and meta-analysis |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |date=26. 6. 2024 |volume=310 |issue=3 |pages=1303–1314 |doi=10.1007/s00404-024-07607-x |pmid=38922413 }}</ref> Prevalencija se čini prilično ravnomjernom među ljudima različitih etničkih pripadnosti, ali može biti veća kod ljudi iz jugoistočne Azije i istočnog Mediterana.{{sfn|Teede|Tay|Laven|Dokras|2023|p=64}} Ali PMOS se može manifestirati drugačije. Naprimjer, kod [[Afroamerikanaci|Afro–]] i [[Hispanoamerikanci|Hispanoamerikanki]] s PMOS-om postoji veća insulinska rezistencija u usporedbi s drugim etničkim skupinama.<ref name=":7"/> Isto vrijedi i za ljude iz Južne Azije s PMOS-om, koji također imaju više metaboličkih simptoma i viši [[BMI]]. Žene iz Istočne Azije obično imaju manje hirzutizma i niži BMI u usporedbi s drugim skupinama.<ref name="Lancet2022"/> Dok su rane studije malog obima otkrile da su [[Transrodnost|transmaskuline]] osobe imale veću vjerovatnoću da će imati PMOS od cis žena, to nije pronađeno u većoj, rigoroznijoj studiji.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Minghao |last2=Murthi |first2=Swetha |last3=Poretsky |first3=Leonid |date=2020 |title=Polycystic Ovary Syndrome and Gender Identity |journal=The Yale Journal of Biology and Medicine |volume=93 |issue=4 |pages=529–537 |issn=1551-4056 |pmc=7513432 |pmid=33005117}}</ref> == Historija == Historijski opisi mogućih simptoma PMOS-a datiraju još iz antičke Grčke, gdje je [[Hipokrat]] opisao žene sa "debelom, masnom kožom i odsustvom menstruacije".<ref>{{cite journal |last1=Hanson |first1=Ann Ellis |title=Hippocrates: ''Diseases of Women'' 1 |journal=Signs |date=1975 |volume=1 |issue=2 |pages=567–584 |id={{ProQuest|1300109042}} |doi=10.1086/493243 |jstor=3173068 |pmid=21213645 }}</ref> Najraniji poznati opis onoga što se danas prepoznaje kao PMOS datira iz 1721. godine u Italiji, u kojem su opisane "mlade udane seljanke, umjereno gojazne i neplodne, s dva veća jajnika od normalnih, neravnih, sjajnih i bjelkastih, baš poput golubljih jaja".<ref name="Kovacs2007">{{cite book| vauthors = Kovacs GT, Norman R |title=Polycystic Ovary Syndrome|url=https://books.google.com/books?id=bpn1u9hziVgC&pg=PA4|access-date=29. 3. 2013|date=22. 2. 2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-46203-7|page=4|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130616151243/http://books.google.com/books?id=bpn1u9hziVgC&pg=PA4|archive-date=16. 6. 2013}}</ref> Policistasti jajnici vjerovatno su prvi put formalno opisani 1844. godine od strane francuskog doktora Achillea Chereaua.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Adashi |first1=Eli Y. |last2=Cibula |first2=David |last3=Peterson |first3=Matthew |last4=Azziz |first4=Ricardo |date=2023 |title=The polycystic ovary syndrome: the first 150 years of study |journal=F&S Reports |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=2–18 |doi=10.1016/j.xfre.2022.12.002 |pmc=10028479 |pmid=36959968}}</ref> Američki ginekolozi Irving F. Stein i Michael L. Leventhal 1935. godine objavili su izvještaj u kojem su povezali policistaste jajnike s hirzutizmom, neplodnošću i nedostatkom menstruacije. U izvještaju je također postavljena hipoteza da je PMOS rezultat endokrine disfunkcije, što je pokrenulo istraživanje njegovih hormonalnih uzroka i dovelo do termina "Stein-Leventhalov sindrom".<ref name=":3"/><ref name="emedicine_imaging">{{EMedicine|article|404754|Imaging in Polycystic Ovary Disease}}</ref> Do 1980-ih, metabolička strana PMOS-a počela se proučavati, prije početka genetičkih istraživanja 1990-ih.<ref name=":3"/> == Terminologija == Naziv koji se koristio do 2026. godine, ''sindrom policistastih jajnika'', izveden je iz tipičnog nalaza na [[Meicinsko simanje|medicinskim slikama]] koji se naziva morfologija policistastih jajnika. Policistasti jajnik ima abnormalno veliki broj folikula u razvoju, koji izgledaju kao mnoge male [[cista|ciste]]. Postojali su različiti prigovori na naziv sindrom policistastih jajnika: "ciste" nisu prave ciste, već zaustavljeni folikuli. Prisustvo mnogih folikula u jajnicima također nije jedinstveno za PMOS i često se viđa kod žena bez PMOS-a, posebno adolescenata.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Myers |first1=Samuel H. |last2=Forte |first2=Gianpiero |last3=Unfer |first3=Vittorio |date=1. 9. 2024 |title=Has the name PCOS run its course? |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |language=en |volume=310 |issue=3 |pages=1761–1762 |doi=10.1007/s00404-024-07571-6 |pmid=38836930 |issn=1432-0711}}</ref> Nadalje, sam naziv je implicirao da je PMOS samo ginekološko stanje, a ne metaboličko i endokrino.<ref name=":12">{{Cite web |last=Burge |first=Karen |date=29. 5. 2025 |title=Name change for PCOS under discussion |url=https://www1.racgp.org.au/newsgp/clinical/name-change-for-pcos-under-discussion |access-date=26. 7. 2025 |website=NewsGP |language=en}}</ref> Ostali raniji nazivi za PMOS bili su Stein-Leventhalov sindrom i bolest policistastih jajnika. Predloženi nazivi uključivali su hiperandrogenu (hroničnu) [[anovulacija|anovulaciju]], [[estrogen]]u [[ovulacija|ovulacijsku]] disfunkciju ili funkcionalni ženski hiperandrogenizam.<ref>{{Cite journal |last1=Taieb |first1=Ach |last2=Asma |first2=Gorchane |last3=Jabeur |first3=Methnani |last4=Fatma |first4=Ben Abdessalem |last5=Nassim |first5=Ben Haj Slama |last6=Asma |first6=Ben Abdelkrim |date=1. 9. 2024 |title=Rethinking the Terminology: A Perspective on Renaming Polycystic Ovary Syndrome for an Enhanced Pathophysiological Understanding |journal=Clinical Medicine Insights: Endocrinology and Diabetes |language=EN |volume=17 |doi=10.1177/11795514241296777 |pmid=39494232 |issn=1179-5514|pmc=11528641 }}</ref><ref name=":13">{{Cite journal |last=Azziz |first=Ricardo |date=2014 |title=Polycystic ovary syndrome: what's in a name? |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |volume=99 |issue=4 |pages=1142–1145 |doi=10.1210/jc.2013-3996 |issn=1945-7197 |pmc=3973784 |pmid=24491161}}</ref> Za specifične podgrupe, predloženi nazivi uključivali su multifolikulski poremećaj jajnika za one s policistastnom morfologijom jajnika,<ref name=":11"/> i metabolički hiperandrogeni sindrom za one koje ispunjavaju kriterije NIH PMOS-a.<ref name=":13"/> Nakon diskusija među kliničarima i osobama s PMOS-om, od kojih je većina bila za preimenovanje stanja, pokrenuta je anketa kako bi se pronašao novi naziv.<ref name=":12"/> Godine 2026., članak [[Helena Teede|Helene Teede]] i drugih u ''The Lancet'' opisao je "višestepeni globalni proces konsenzusa" kroz koji su se kliničari složili da preimenuju stanje u "poliendokrini metabolički sindrom jajnika" (PMOS).<ref name=":15"/> Prethodni naziv PCOS smatran je "netačnim, implicirajući patološke ciste jajnika, prikrivajući različite endokrine i metaboličke karakteristike i doprinoseći odgođenoj dijagnozi, fragmentiranoj njezi i stigmi, istovremeno ograničavajući istraživanje i oblikovanje politika." Novi termin odražava "multisistemsku patofiziologiju stanja" i precizniji je jer izostavlja ciste.<ref name=":15"/> == Pravci istraživanja == Ključna istraživačka pitanja u PMOS-u fokusiraju se na najbolji način upravljanja stanjem, uključujući i nove [[agonist GLP-1 receptora|lijekove protiv gojaznosti]]. Što se tiče kriterija za dijagnozu, potrebno je specificirati nivoe AMH specifične za dob. Biomarkeri su potrebni za ranu dijagnozu i za vođenje razvoja lijekova. Još jedno otvoreno pitanje je kako definirati muški fenotip za procjenu muških rođaka žena sa PMOS-om.<ref name=":7"/> Istraživanje istražuje bolje načine za procjenu i predviđanje metaboličkih komplikacija. Trenutnim kliničkim testovima za insulinsku rezistenciju nedostaje tačnosti i standardizacije, a [[Hiperinsulinska euglikemijska klema|zlatna standardna metoda]] nepraktična je u kliničkim okruženjima. Novi pristupi uključuju [[Multiomika|multi-omiku]], koja može otkriti [[biomarker]]e za dijagnozu i [[Fenotip|podtipizaciju]], te metode zasnovane na [[vještačka inteligencija|vještačkoj inteligenciji]] (AI), koje mogu identificirati obrasce u medicinskim podacima, a također i klasificirati pacijente u podgrupe. Kombinacija vještačke inteligencije s [[omika]]ma mogla bi poboljšati ranu dijagnozu, predviđanje rizika, personalizirani tretman i dugoročno praćenje, iako je i dalje potrebna robusna validacija u velikim, raznolikim kohortama.<ref name=":2" /> Studije iz 2024. uspješno su razvile ''[[in vitro]]'' modele PMOS bolesti putem [[ljudske embrionalne matične ćelije|ljudskih embrionalnih matičnih ćelija]] (hESC) i tehnologije [[inducirane pluripotentne matične ćelije|induciranih pluripotentnih matičnih ćelija]] (iPSC).<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Khatun |first1=Masuma |last2=Lundin |first2=Karolina |last3=Naillat |first3=Florence |last4=Loog |first4=Liisa |last5=Saarela |first5=Ulla |last6=Tuuri |first6=Timo |last7=Salumets |first7=Andres |last8=Piltonen |first8=Terhi T. |last9=Tapanainen |first9=Juha S. |date=januar 2024 |title=Induced Pluripotent Stem Cells as a Possible Approach for Exploring the Pathophysiology of Polycystic Ovary Syndrome (PCOS) |journal=Stem Cell Reviews and Reports |language=en |volume=20 |issue=1 |pages=67–87 |doi=10.1007/s12015-023-10627-w |issn=2629-3269 |pmc=10799779 |pmid=37768523}}</ref> Obje se mogu izvesti iz osoba s PMOS-om i mogu se diferencirati u različite tipove ćelija. Koristeći odrasle [[somatska ćelija|somatske ćelije]], iPSC-i mogu reprogramirati ćelije u [[pluripotentnost|pluripotentno stanje]], koje se zatim može specificirati da replicira osobine slične PMOS-u. Nadalje, 3D "organoidni" modeli ženskog reproduktivnog tkiva, poput maternice i [[jajnik]]a, proizvedeni iz iPSC-a, predstavljaju način za stimuliranje razvoja reproduktivnih poremećaja poput PMOS-a in vitro.<ref name=":6"/> ==Društvo i kultura== Direktni ekonomski troškovi PMOS-a u Sjedinjenim Državama procjenjuju se na preko 15 milijardi dolara godišnje (u 2021. USD). To uključuje troškove upravljanja PMOS-om, liječenja njegovih komplikacija poput [[moždani udar|moždanog udara]] i troškove mentalnog zdravlja.<ref>{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Surabhi |last2=Delau |first2=Olivia |last3=Bonner |first3=Adam J |last4=Markovic |first4=Daniela |last5=Patterson |first5=William |last6=Ottey |first6=Sasha |last7=Buyalos |first7=Richard P |last8=Azziz |first8=Ricardo |date=3. 8. 2023 |title=Direct economic burden of mental health disorders associated with polycystic ovary syndrome: Systematic review and meta-analysis |journal=eLife |language=en |volume=12 |doi=10.7554/eLife.85338 |pmid=37534878 |doi-access=free |issn=2050-084X|pmc=10471160 }}</ref> U poređenju sa reumatoidnim artritisom i lupusom - bolestima sa sličnom ili nižom prevalencijom i sličnom težinom - PMOS je primio manje finansiranja za istraživanje od strane NIH između 2005. i 2015. godine.<ref name=":14" /> Australija je također zabilježila mali broj grantova.<ref>{{Cite journal |last1=Rodgers |first1=Raymond J |last2=Avery |first2=Jodie |last3=McAllister |first3=Veryan |date=2019 |title=A new evidence-based guideline for assessment and management of polycystic ovary syndrome |journal=Medical Journal of Australia |language=en |volume=210 |issue=6 |pages=285–285.e1 |doi=10.5694/mja2.50054 |issn=1326-5377 |pmc=6850714 |pmid=30835836}}</ref> Od septembra 2024., nijedno istraživanje o PMOS-u nije finansirano od strane EU od 2020. godine.<ref>{{Cite web |date=12. 9. 2024 |title='Patients feel unheard': PCOS experts call out lack of research |url=https://www.euronews.com/health/2024/09/12/pcos-patient-advocates-call-out-lack-of-research-as-up-to-70-of-women-remain-undiagnosed-w |access-date=2. 12. 2025 |website=euronews |language=en}}</ref> This possible underfunding reflects a [[gender bias in health care]], where conditions mostly affecting women receive less research funding.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Brakta |first1=Soumia |last2=Lizneva |first2=Daria |last3=Mykhalchenko |first3=Kateryna |last4=Imam |first4=Adonis |last5=Walker |first5=Walidah |last6=Diamond |first6=Michael P |last7=Azziz |first7=Ricardo |date=1. 12. 2017 |title=Perspectives on Polycystic Ovary Syndrome: Is Polycystic Ovary Syndrome Research Underfunded? |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |volume=102 |issue=12 |pages=4421–4427 |doi=10.1210/jc.2017-01415 |pmid=29092064 |issn=0021-972X}}</ref> Postoje značajne dezinformacije o zdravstvenim aktivnostima na društvenim mrežama. Naprimjer, neki zdravstveni influenceri promoviraju restriktivne dijete, poput eliminacije [[gluten]]a ili mliječnih proizvoda, za koje ne postoje dokazi o učinkovitosti. Drugi preporučuju da se ne vježba intenzivno, uprkos njegovoj korisnosti.<ref>{{cite news |last1=Brinkhurst-Cuff |first1=Charlie |title=I was diagnosed with PCOS – and was soon drowning in misinformation |url=https://www.theguardian.com/society/2025/jun/22/i-was-diagnosed-with-pcos-and-was-soon-drowning-in-misinformation |work=The Guardian |date=22. 6. 2025 }}</ref> Neki [[influencer]]i na društvenim mrežama bez medicinskih kvalifikacija, uključujući i one s velikim brojem pratitelja, predstavili su se kao autoriteti na PMOS-u kako bi promovirali svoje [[nadriljakarsrtvo|nedokazane tretmane]], koristeći ograničene medicinske mogućnosti dostupne za liječenje ovog stanja.<ref>{{cite news |last1=Wakefield |first1=Jacqui |title=Influencers selling fake cures for polycystic ovary syndrome |url=https://www.bbc.com/news/articles/ckgz2p0999yo |work=BBC News |date=7. 12. 2024 }}</ref> Istraživanja su identifikovala značajne nedostatke u znanju i obrazovanju ljekara u vezi sa PMOS-om, što može doprinijeti izazovima u pravovremenoj dijagnozi i liječenju.<ref>{{Cite journal |vauthors=Dokras A, Saini S, Gibson-Helm M, Schulkin J, Cooney L, Teede H |date=2017 |title=Gaps in knowledge among physicians regarding diagnostic criteria and management of polycystic ovary syndrome |journal=Fertility and Sterility |volume=107 |issue=6 |pages=1380–1386.e1 |doi=10.1016/j.fertnstert.2017.04.011 |pmid=28483503}}</ref> Naprimjer, zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i u ginekologiji i reproduktivnim specijalistima, često nisu upoznati s preciznim dijagnostičkim kriterijima. Što se tiče upravljanja, mnogi stručnjaci imaju ograničeno znanje o povezanim metaboličkim stanjima, preporučenom skriningu i psihološkim utjecajima. [[Kašnjenje u dijagnostici|Dijagnoza se često postavlja kasno]], a osobe s PMOS-om obično su nezadovoljne njegom.<ref name="Lancet2022" /> == Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Sindromi ovisni o androgenima]] == Reference == {{refspisak}} === Citirani izvori === * {{Cite book |vauthors=Goodarzi MO |year=2024 |title=BMJ Best Practice: Polycystic Ovary Syndrome |url=https://bestpractice.bmj.com/topics/en-us/141 |url-access=subscription |publisher=BMJ Publishing Group |access-date=29. 6. 2025}}<!-- Dead link: https://bestpractice.bmj.com/topics/en-gb/141/pdf/141/Polycystic%20ovary%20syndrome.pdf --> * {{Cite book |vauthors=Teede HJ, Tay CT, Laven JJ, Dokras A, Moran LJ, Piltonen TT, Costello MF, Boivin J, Redman LM, Boyle JA, Norman RJ, Mousa A, Joham AE |year=2023 |title=International Evidence-based Guideline for the Assessment and Management of Polycystic Ovary Syndrome 2023 |url=https://www.monash.edu/__data/assets/pdf_file/0003/3379521/Evidence-Based-Guidelines-2023.pdf |location=Melbourne, Australia |publisher=Monash University |isbn=978-0-6458209-0-4}} == Dopunski izvori == {{Refbegin}} * {{Cite web |title=Polycystic Ovary Syndrome (PCOS) |date=21. 8. 2024 |url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/pcos |archive-date=6. 9. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250906171459/https://www.nichd.nih.gov/health/topics/pcos |url-status=live |publisher=[[Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development]] |access-date=9. 9. 2025}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{Commons category|Polycystic Ovary Syndrome}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|5A80.1}} | ICD10 = {{ICD10|E|28|2|e|20}} | ICDO = | OMIM = 184700 | MedlinePlus = 000369 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 2173 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|ped|2155}} {{eMedicine2|radio|565}} | MeshID = D011085 }} {{Gonadni poremećaj}} {{DEFAULTSORT:Polycystic Ovary Syndrome}} [[Kategorija:Endokrini poremećaji gonada]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Endokrino-povezana kožna stanja]] [[Kategorija:Ginekološki poremećaji]] [[Kategorija:Ginekološka endokrinologija]] [[Kategorija:Ženski endokrini sistem]] [[Kategorija:Ljudska reprodukcija]] [[Kategorija:Metabolički poremećaji]] [[Kategorija:Sindromi kod žena]] [[Kategorija:Sindromi s gojaznošću]] s4f0yf38a9ka1v7iypiboej4z1p66lx 0 534896 3894518 3892269 2026-06-06T10:09:27Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2025. | slika = EuroSuiza.svg | veličina_slike = | slika_alt = Logotip Eurosonga 2025 | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 13. maj 2025. | drugo_polufinale = 15. maj 2025. | drugi_pokušaj = | finale = 17. maj 2025. | mjesto_održavanja = [[St. Jakobshalle]]<br />[[Basel]], [[Švicarska]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Hazel Brugger]] * [[Sandra Studer]] * [[Michelle Hunziker]] (finale)}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Robin Hofwander * Fredrik Bäcklund * Myriam von Necker}} | izvršni_nadzornik = [[Martin Österdahl]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Reto Peritz * Moritz Stadler}} | emiter = [[Swiss Broadcasting Corporation]] (SRG SSR) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Welcome Home'' | broj_učesnika = 37 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Crna Gora}} | odustajanje = {{Esc|Moldavija}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2025. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz u polufinalu, ili dva niza u finalu po 12, 10, 8–1 bodova deset pjesama. U svim emisijama, online glasovi gledalaca iz zemalja koje ne učestvuju zbrajaju se i dodjeljuju kao jedan niz bodova. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Austrija}}<br />"[[Wasted Love]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2024.|2024]] | ovo_takmičenje = 2025 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2026.|2026]] }} '''Eurosong 2025.''' bio je 69. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Basel]]u ([[Švicarska]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji sa švicarskim emiterom [[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]. Polufinalne večeri održane su 13. i 15. maja, dok je finalna večer održana 17. maja 2025. Voditelji polufinala bili su [[Hazel Brugger]] i [[Sandra Studer]], kojima se u finalu pridružila [[Michelle Hunziker]].<ref name="SF1Results">{{Cite web|title=Eurovision 2025 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2025/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=18. 5. 2025|language=en}}</ref><ref name="FinalResults">{{Cite web|title=Eurovision 2025 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2025|publisher=Eurovisionworld|access-date=18. 5. 2025|language=en}}</ref> Učestvovalo je 37 zemalja.<ref name="Participants">{{Cite web|date=11. 12. 2024|title=38 Countries Will Participate in Eurovision Song Contest 2025|url=https://eurovoix.com/2024/12/12/38-countries-eurovision-song-contest-2025/|publisher=Eurovoix|access-date=18. 5. 2025|language=en}}</ref> [[Crna Gora na Eurosongu|Crna Gora]] se vratila takmičenju nakon dvogodišnje pauze, dok se [[Moldavija na Eurosongu|Moldavija]], koja je prvobitno planirala učestvovati, povukla zbog ekonomskih razloga i kvaliteta pjesama na nacionalnoj selekciji. Učešće [[Izrael na Eurosongu|Izraela]] nastavilo je izazivati kontroverze u kontekstu [[Rat u Gazi (2023)|rata u Gazi]].<ref name="Participants" /> Pobijedila je [[Austrija na Eurosongu|Austrija]] s pjesmom "[[Wasted Love]]" u izvedbi [[JJ (pjevač)|JJ]]-a, koju su napisali JJ, [[Teya (muzičarka)|Teodora Špirić]] i Thomas Thurner. Austrija je pobijedila u kombinovanom glasanju i glasanju žirija, dok je u teleglasanju završila na četvrtom mjestu. [[Izrael na Eurosongu|Izrael]] je pobijedio u teleglasanju i završio na drugom mjestu, a [[Estonija na Eurosongu|Estonija]], [[Švedska na Eurosongu|Švedska]] i [[Italija na Eurosongu|Italija]] zaokružile su prvih pet. Bila je to treća pobjeda Austrije na takmičenju, nakon pobjeda 1966. i 2014.<ref name="FinalResults" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Eurovision Song Contest 2025 ST Jakobshalle.jpg|left|thumb|250x250px|[[St. Jakobshalle]], Basel – glavno mjesto održavanja takmičenja 2025.]] Takmičenje 2025. održano je u Švicarskoj nakon pobjede te zemlje [[Eurosong 2024.|2024.]] s pjesmom "[[The Code (Nemo song)|The Code]]" u izvedbi [[Nemo (pjevač)|Nema]]. Bio je to treći put da je Švicarska domaćin takmičenja, nakon prvih izdanja u [[Lugano|Luganu]] [[Eurosong 1956.|1956]]. i [[Lausanne]]u [[Eurosong 1989.|1989]]. Kao mjesto održavanja izabrana je St. Jakobshalle kapaciteta 12.400 mjesta u Baselu.<ref name="Eurovoix-Host">{{cite web |date=29. 8. 2024 |title=Basel to Host Eurovision 2025 |url=https://eurovoix.com/2024/08/30/basel-to-host-eurovision-2025/ |access-date=18. 5. 2025 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> Kompleks Messe i Congress Center Basel ugostio je ''Eurovision Village'' (Eurovizijsko selo), gdje su se održavali nastupi učesnika takmičenja i lokalnih umjetnika, kao i javna prikazivanja emisija uživo za širu publiku, kao i ''EuroClub'', gdje su organizirane službene zabave i privatni nastupi učesnika. Događaj "Tirkizni tepih" održan je 11. maja 2025. ispred [[Basel Town Hall|Bašelske vijećnice]] i vodio je kroz Srednji most, a ceremonija otvaranja održana je u Messe Baselu.<ref>{{Cite web |date=10. 5. 2025 |title=Live from Basel: Eurovision 2025 Turquoise Carpet & Opening Ceremony |url=https://eurovoix.com/2025/05/11/eurovision-2025-turquoise-carpet-opening-ceremony/ |access-date=18. 5. 2025 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 13. maja 2025. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Nastupalo je 15 zemalja. Glasati su također mogle [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Italija na Eurosongu|Italija]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1Results" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Island}} | [[Væb]] | "{{lang|is|[[Róa]]}}" | [[islandski jezik|islandski]] | 6. | 97 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Poljska}} | [[Justyna Steczkowska]] | "{{lang|pl|[[Gaja (song)|Gaja]]}}" | [[poljski jezik|poljski]], engleski | 7. | 85 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Slovenija}} | [[Klemen Slakonja|Klemen]] | "[[How Much Time Do We Have Left]]" | engleski | 13. | 23 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Estonija}} | [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]] | "{{lang|it|[[Espresso Macchiato (song)|Espresso Macchiato]]}}" | [[italijanski jezik|italijanski]], engleski | 5. | 113 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Ziferblat (bend)|Ziferblat]] | "[[Bird of Pray]]" | engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | 1. | 137 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Švedska}} | [[KAJ (grupa)|KAJ]] | "{{lang|sv|[[Bara bada bastu]]}}" | [[švedski jezik|švedski]], [[finski jezik|finski]] | 4. | 118 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Portugal}} | [[Napa (bend)|Napa]] | "{{lang|pt|[[Deslocado]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 9. | 56 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Norveška}} | [[Kyle Alessandro]] | "[[Lighter (Kyle Alessandro song)|Lighter]]" | engleski | 8. | 82 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Belgija}} | [[Red Sebastian]] | "[[Strobe Lights]]" | engleski | 14. | 23 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Mamagama]] | "[[Run with U (Mamagama song)|Run with U]]" | engleski, [[azerski jezik|azerski]] | 15. | 7 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|San Marino}} | [[Gabry Ponte]] | "{{lang|it|[[Tutta l'Italia]]}}" | [[italijanski jezik|italijanski]] | 10. | 46 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Albanija}} | [[Shkodra Elektronike]] | "{{lang|sq|[[Zjerm (song)|Zjerm]]}}" | [[albanski jezik|albanski]] | 2. | 122 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Claude (pjevač)|Claude]] | "{{lang|fr|[[C'est la vie (Claude song)|C'est la vie]]}}" | [[francuski jezik|francuski]], engleski | 3. | 121 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Marko Bošnjak]] | "[[Poison Cake]]" | engleski | 12. | 28 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Kipar}} | [[Theo Evan]] | "[[Shh (Theo Evan song)|Shh]]" | engleski | 11. | 44 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 15. maja 2025. u 21 sat (CEST). Nastupalo je 16 zemalja. Glasati su također mogle Austrija, [[Francuska na Eurosongu|Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2Results">{{Cite web|title=Eurovision 2025 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2025/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=18. 5. 2025|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Australija}} | [[Go-Jo]] | "[[Milkshake Man]]" | engleski | 11. | 41 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Crna Gora}} | [[Nina Žižić]] | "{{lang|cnr|[[Dobrodošli]]}}" <small>({{lang|cnr|Добродошли}})</small> | [[crnogorski jezik|crnogorski]] | 16. | 12 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Irska}} | [[Emmy (pjevačica)|Emmy]] | "[[Laika Party]]" | engleski | 13. | 28 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Letonija}} | [[Tautumeitas]] | "{{lang|lv|[[Bur man laimi]]}}" | [[latvijski jezik|latvijski]] | 2. | 130 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Armenija}} | [[Parg (muzičar)|Parg]] | "[[Survivor (Parg song)|Survivor]]" | engleski, [[armenski jezik|armenski]] | 10. | 51 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Austrija}} | [[JJ (pjevač)|JJ]] | "[[Wasted Love]]" | engleski | 5. | 104 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Grčka}} | [[Klavdia (pjevačica)|Klavdia]] | "{{lang|el-Latn|[[Asteromata]]}}" <small>({{lang|el|Αστερομάτα}})</small> | [[grčki jezik|grčki]] | 4. | 112 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Litvanija}} | [[Katarsis (bend)|Katarsis]] | "{{lang|lt|[[Tavo akys]]}}" | [[litvanski jezik|litvanski]] | 6. | 103 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Malta}} | [[Miriana Conte]] | "[[Serving (song)|Serving]]" | engleski | 9. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Gruzija}} | [[Mariam Shengelia]] | "[[Freedom (Mariam Shengelia song)|Freedom]]" | [[gruzijski jezik|gruzijski]], engleski | 15. | 28 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Danska}} | [[Sissal]] | "[[Hallucination (Sissal song)|Hallucination]]" | engleski | 8. | 61 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Češka}} | [[Adonxs]] | "[[Kiss Kiss Goodbye]]" | engleski | 12. | 29 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Laura Thorn]] | "{{lang|fr|[[La poupée monte le son]]}}" | [[francuski jezik|francuski]] | 7. | 62 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Izrael}} | [[Yuval Raphael]] | "[[New Day Will Rise]]" | engleski, [[francuski jezik|francuski]], [[hebrejski jezik|hebrejski]] | 1. | 203 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Srbija}} | [[Princ od Vranje|Princ]] | "{{lang|sr-Latn|[[Mila (song)|Mila]]}}" <small>({{lang|sr|Мила}})</small> | [[srpski jezik|srpski]] | 14. | 28 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Finska}} | [[Erika Vikman]] | "{{lang|de|[[Ich komme]]}}" | [[finski jezik|finski]], [[njemački jezik|njemački]] | 3. | 115 |} === Finale === Finale je održano 17. maja 2025. u 21:00 (CEST). U finalu je učestvovalo 26 zemalja, sa svih trideset sedam zemalja učesnica koje su imale pravo glasa. Austrija je pobijedila sa 436 bodova, pobijedivši i u glasanju žirija. Izrael je bio drugi sa 357 bodova i pobijedio u teleglasanju, a Estonija, Švedska i Italija zaokružile su prvih pet.<ref name="FinalResults" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Norveška}} | [[Kyle Alessandro]] | "[[Lighter (Kyle Alessandro song)|Lighter]]" | engleski | 18. | 89 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Laura Thorn]] | "{{lang|fr|[[La poupée monte le son]]}}" | francuski | 22. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Estonija}} | [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]] | "{{lang|it|[[Espresso Macchiato (song)|Espresso Macchiato]]}}" | italijanski, engleski | 3. | 356 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Izrael}} | [[Yuval Raphael]] | "[[New Day Will Rise]]" | engleski, francuski, hebrejski | 2. | 357 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Litvanija}} | [[Katarsis (bend)|Katarsis]] | "{{lang|lt|[[Tavo akys]]}}" | litvanski | 16. | 96 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Španija}} | [[Melody (španska pjevačica)|Melody]] | "{{lang|es|[[Esa diva]]}}" | [[španski jezik|španski]] | 24. | 37 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Ziferblat (bend)|Ziferblat]] | "[[Bird of Pray]]" | engleski, ukrajinski | 9. | 218 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Remember Monday]] | "[[What the Hell Just Happened?]]" | engleski | 19. | 88 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 9. | {{Esc|Austrija}} | [[JJ (pjevač)|JJ]] | "[[Wasted Love]]" | engleski | 1. | 436 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Island}} | [[Væb]] | "{{lang|is|[[Róa]]}}" | islandski | 25. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Letonija}} | [[Tautumeitas]] | "{{lang|lv|[[Bur man laimi]]}}" | latvijski | 13. | 158 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Claude (pjevač)|Claude]] | "{{lang|fr|[[C'est la vie (Claude song)|C'est la vie]]}}" | francuski, engleski | 12. | 175 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Finska}} | [[Erika Vikman]] | "{{lang|de|[[Ich komme]]}}" | finski, njemački | 11. | 196 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Italija}} | [[Lucio Corsi]] | "{{lang|it|[[Volevo essere un duro]]}}" | [[italijanski jezik|italijanski]] | 5. | 256 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Poljska}} | [[Justyna Steczkowska]] | "{{lang|pl|[[Gaja (song)|Gaja]]}}" | poljski, engleski | 14. | 156 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Njemačka}} | [[Abor & Tynna]] | "{{lang|de|[[Baller (song)|Baller]]}}" | [[njemački jezik|njemački]] | 15. | 151 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Grčka}} | [[Klavdia (pjevačica)|Klavdia]] | "{{lang|el-Latn|[[Asteromata]]}}" <small>({{lang|el|Αστερομάτα}})</small> | grčki | 6. | 231 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Armenija}} | [[Parg (muzičar)|Parg]] | "[[Survivor (Parg song)|Survivor]]" | engleski, armenski | 20. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Švicarska}} | [[Zoë Më]] | "[[Voyage (Zoë Më song)|Voyage]]" | [[francuski jezik|francuski]] | 10. | 214 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Malta}} | [[Miriana Conte]] | "[[Serving (song)|Serving]]" | engleski | 17. | 91 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Portugal}} | [[Napa (bend)|Napa]] | "{{lang|pt|[[Deslocado]]}}" | portugalski | 21. | 50 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Danska}} | [[Sissal]] | "[[Hallucination (Sissal song)|Hallucination]]" | engleski | 23. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Švedska}} | [[KAJ (grupa)|KAJ]] | "{{lang|sv|[[Bara bada bastu]]}}" | švedski, finski | 4. | 321 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Francuska}} | [[Louane (pjevačica)|Louane]] | "{{lang|fr|[[Maman (2025 song)|Maman]]}}" | francuski | 7. | 230 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|San Marino}} | [[Gabry Ponte]] | "{{lang|it|[[Tutta l'Italia]]}}" | italijanski | 26. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 26. | {{Esc|Albanija}} | [[Shkodra Elektronike]] | "{{lang|sq|[[Zjerm (song)|Zjerm]]}}" | albanski | 8. | 218 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2025}} * [https://www.eurovision.com/eurovision-song-contest/basel-2025/ Zvanična stranica Eurosonga u Baselu 2025.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2025.]] [[Kategorija:2025. u Švicarskoj]] [[Kategorija:2025. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Švicarskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2025.|*]] c280vf9wkeqc9w97jpnbf4g9zhh8q1r 0 534898 3894517 3849420 2026-06-06T10:09:24Z WumpusBot 120674 /* Okolina */ razne ispravke 3894517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Suhalj | slika = | opis_slike = Rijeka Suhalj | države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija = [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Glamoč]] | plovnost = nije plovna | dužina = 3,32 | izvor = [[Hrast (jezero)]] | izvor_koordinate = {{coord|44.035570|16.874213|display=inline}} | nadmorska visina izvora = 915 | ušće = [[Babića Brdo]] | ušće_koordinate = {{coord|44.045678|16.903749|display=inline}} | nadmorska visina ušća = 900 | ulijeva_se_u = Jaruga | pritoke = Busija | mapframe = yes }} '''Suhalj''' je mali vodotok u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na području [[Glamoč]]a u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se južno od gradskog područja i ima jednu pritoku, Busiju. Teče kroz sela [[Kamen (Glamoč)|Kamen]] i [[Jakir]], a ulijeva se u blizini [[Babića Brdo|Babićevog Brda]]. == Tok == Nadmorska visina izvora iznosi 915 m. U Suhalj se s desne strane magistralne ceste ulijeva riječica Busija, nakon čega vodotok nastavlja kroz selo [[Jakir]]. Tok završava nešto niže od sela [[Babića Brdo|Babićevo Brdo]], gdje se ulijeva u rijeku [[Jaruga (rijeka)|Jarugu]].<ref name="GoogleMaps">{{cite web |title=Suhalj, Glamoč |url=https://www.google.com/maps/@44.0456646,16.903879,230m/data=!3m1!1e3?entry=ttu |website=Google Maps |publisher=Google |access-date=23. 5. 2026}}</ref> == Okolina == Na početku toka nalazi se [[Hrast (jezero)|jezero Hrast]], vještačko jezero koje se nalazi oko 3&nbsp;km od Glamoča i zauzima površinu od 25.000 m².<ref name="OpcinaTurizam">{{cite web |title=Tourism |url=https://opstinaglamoc.ba/language/en/tourism/ |website=Official web site |publisher=Municipality of Glamoč |language=en |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Vodic">{{cite web |last1=Paštar |first1=Neven |last2=Radoja |first2=Dušan |title=Glamoč: turistički vodič |url=https://www.hbsume.ba/glamoc/public/files/turisticki_vodic_glamoc.pdf |publisher=Turističko-razvojna agencija Glamoč |date=2014 |format=PDF |access-date=24. 5. 2026}}</ref> U blizini grada nalazi se i jezero Busija, površine oko 4.000 m².<ref name="OpcinaTurizam"/><ref name="Vodic"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Glamoč]] msawp7c6zcj074hqklocgcfhwslhanu 0 534902 3894516 3849120 2026-06-06T10:09:22Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894516 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} [[Psihologija]] se definiše kao naučna disciplina koja proučava mentalne procese, ponašanje i načine na koje ljudi i životinje doživljavaju svijet oko sebe i reaguju na njega. Kao savremena nauka, psihologija se razvila iz dugotrajnog interesovanja za ljudski um, emocije i [[ponašanje]], koje je bilo prisutno još od najstarijih [[civilizacija]], uključujući [[Stari Egipat|Egipat]], [[Perzija|Perziju]], [[Stara Grčka|Grčku]], [[Historija Kine|Kinu]] i [[Historija Indije|Indiju]]. U tim ranim filozofskim i kulturnim tradicijama psihološka pitanja nisu bila izdvojena kao posebna naučna disciplina, već su se razmatrala u okviru [[Filozofija|filozofije]], [[Medicina|medicine]] i općih učenja o čovjeku. Razvojem eksperimentalnog pristupa u 19. vijeku, [[psihologija]] dobija status samostalne naučne discipline, kada se formiraju prvi sistematski pristupi proučavanju mentalnih procesa. U tom kontekstu, značajnu ulogu ima [[Gustav Fechner]], koji je 1854. u njemačkom gradu [[Leipzig]]u postavio prvu teoriju o načinu na koji ljudi donose procjene o osjetilnim iskustvima, te razvio metode za njihovo eksperimentalno proučavanje.<ref name="Hall1912">{{cite book |last=Hall |first=G. Stanley |year=1912 |title=Founders of Modern Psychology |publisher=D. Appleton and Company |location=New York, London |url=https://archive.org/download/foundersofmodern1912hall/foundersofmodern1912hall.pdf}}</ref> Njegov rad doprinio je razvoju [[teorija detekcije signala|teorije detekcije signala]] i statističkih teorija komparativnog prosuđivanja, koje su kasnije imale značajan utjecaj na razvoj eksperimentalnih metoda u psihologiji.<ref name="Link1994">{{cite journal |last=Link |first=Stephen Warren |year=1994 |title=Rediscovering the Past: Gustav Fechner and Signal Detection Theory |journal=Psychological Science |volume=5 |issue=6 |pages=335–340 |doi=10.1111/j.1467-9280.1994.tb00282.x |url=https://www.researchgate.net/publication/258181031_Rediscovering_the_Past_Gustav_Fechner_and_Signal_Detection_Theory}}</ref> Na tim osnovama dalje se razvija [[eksperimentalna psihologija]], a posebno značajan doprinos daje [[Wilhelm Wundt]], koji 1879. u [[Leipzig]]u osniva prvi psihološki laboratorij. Ovaj događaj se u historiji psihologije često smatra simboličnim početkom razvoja psihologije kao samostalne nauke. Wundt je ujedno bio i jedan od prvih naučnika koji se profesionalno identifikovao kao ″psiholog″.<ref name="NicolasFerrand1999">{{cite journal |last1=Nicolas |first1=Serge |last2=Ferrand |first2=Ludovic |year=1999 |title=Wundt's Laboratory at Leipzig in 1891 |journal=History of Psychology |volume=2 |issue=3 |pages=194–203 |doi=10.1037//1093-4510.2.3.194 |url=https://www.researchgate.net/publication/11727302_Wundt's_Laboratory_at_Leipzig_in_1891}}</ref> Pored njega, važnim pretečom savremene psihologije smatra se i [[Ferdinand Ueberwasser]] (1752–1812), koji je još krajem 18. vijeka koristio termin empirijska psihologija te predavao sadržaje iz ove oblasti na Starom univerzitetu u Münsteru u [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref name="SchwarzPfister2016">{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |year=2016 |title=Scientific Psychology in the 18th Century: A Historical Rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |pmid=27217252 |s2cid=6784135|url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery}}</ref> U ranoj fazi razvoja psihologije ističu se i [[Hermann Ebbinghaus]], pionir eksperimentalnog istraživanja [[pamćenje|pamćenja]], [[William James]], jedan od osnivača [[pragmatizam|pragmatizma]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], te [[Ivan Pavlov]], čija su istraživanja [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] imala dugotrajan utjecaj na razvoj teorija učenja. Nakon uspostavljanja [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]], krajem 19. vijeka dolazi do postepenog razvoja različitih specijaliziranih disciplina [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]] u kojima se psihološka saznanja počinju koristiti za rješavanje praktičnih problema u [[Obrazovanje|obrazovanju]], radu, pravu i kliničkoj praksi. U oblasti obrazovanja, [[G. Stanley Hall]] početkom 1880-ih godina uvodi naučnu [[pedagogija|pedagogiju]] u [[Sjedinjene Američke Države]], oslanjajući se na njemačke modele obrazovanja i psihološkog istraživanja. Nešto kasnije (tokom 1890-ih), [[John Dewey]] razvija teoriju obrazovanja zasnovanu na iskustvenom učenju i praktičnoj primjeni znanja. Paralelno s razvojem psihologije u oblasti obrazovanja, krajem 19. vijeka počinje i primjena psihologije u drugim društvenim oblastima. [[Hugo Münsterberg]] 1890-ih godina piše o primjeni psiholoških principa u industriji, pravu i organizaciji rada, što predstavlja početak razvoja [[Industrijska i organizacijska psihologija|industrijske i organizacijske psihologije]]. U oblasti kliničke prakse, [[Lightner Witmer]] osniva prvu psihološku kliniku, čime se uspostavlja institucionalni okvir za razvoj [[Klinička psihologija|kliničke psihologije]] kao [[Primijenjena psihologija|primijenjene discipline]]. Istovremeno se razvija i psihološko testiranje. [[James McKeen Cattell]] prilagođava antropometrijske metode [[Francis Galton|Francisa Galtona]] i uvodi sistematsko mjerenje mentalnih sposobnosti, što predstavlja početak razvoja standardiziranog psihološkog testiranja. U [[Beč]]u, [[Sigmund Freud]] razvija teorijski i klinički pristup poznat kao [[psihoanaliza]], koji će imati dugotrajan i značajan utjecaj na razvoj teorijske i kliničke psihologije.<ref name="Cautin2011">{{cite book |last=Cautin |first=Robin L. |year=2011 |chapter=A century of psychotherapy, 1860–1960 |title=History of psychotherapy: Continuity and change |edition=2nd |publisher=American Psychological Association |location=Washington |pages=3–38 |doi=10.1037/12353-001 |isbn=978-1-4338-0762-6 |url=https://doi.org/10.1037/12353-001}}</ref> Početak 20. vijeka obilježen je kritičkim preispitivanjem dotadašnjeg [[Empirizam|empirizma]], posebno kroz radove [[Edward Titchener|Edwarda Titchenera]].<ref name="Leahey1981">{{cite journal |last=Leahey |first=Thomas H. |year=1981 |title=The mistaken mirror: On Wundt's and Titchener's psychologies |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=17 |issue=2 |pages=273–282 |url=https://www.academia.edu/56554298/The_mistaken_mirror_On_WundtS_and_TitchenerS_psychologies}}</ref> U tom kontekstu razvija se [[biheviorizam]], pravac koji je osnovao [[John B. Watson]], a koji kasnije značajno proširio [[B. F. Skinner]] kroz koncept [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]]. Biheviorizam se usmjerava na proučavanje vidljivog ponašanja, koje se smatra pogodnim za naučno istraživanje zbog mogućnosti objektivnog mjerenja i eksperimentalne provjere. Iako su rani bihevioristi odbacivali proučavanje mentalnih procesa kao nedovoljno precizno, kasniji razvoj ovog pravca, posebno u radovima Skinnera, uključuje i analizu mišljenja kao oblika prikrivenog ponašanja na koje se mogu primijeniti isti osnovni principi učenja i ponašanja. Posljednje decenije 20. vijeka obilježene su razvojem [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]], interdisciplinarne oblasti koja se bavi proučavanjem ljudskog uma i mentalnih procesa. Za razliku od ranijih pravaca koji su naglasak stavljali prvenstveno na vidljivo ponašanje, kognitivna nauka ponovo usmjerava istraživanja na procese poput [[mišljenje|mišljenja]], [[Pamćenje|pamćenja]], [[Percepcija|percepcije]], jezika i donošenja odluka. Ovaj pristup razvija se povezivanjem više naučnih disciplina, uključujući [[kognitivna psihologija|kognitivnu psihologiju]], [[lingvistika|lingvistiku]], [[računarstvo]], [[filozofija|filozofiju]], [[biheviorizam]] i [[neurobiologija|neurobiologiju]]. Kombinovanjem teorijskih i eksperimentalnih metoda iz različitih oblasti nastoji se razviti sveobuhvatnije razumijevanje načina na koji ljudski um obrađuje informacije i oblikuje ponašanje. Razvoj kognitivne nauke imao je značajan utjecaj i na druge istraživačke oblasti. Posebno je doprinio razvoju [[vještačka inteligencija|vještačke inteligencije]], u kojoj se modeli ljudskog mišljenja i obrade informacija koriste za razvoj računarskih sistema sposobnih za učenje, zaključivanje i rješavanje problema. U historiji psihologije često se koristi podjela na različite ″snage″ ili ″valovi″, kojima se označavaju dominantni teorijski pravci i promjene u razvoju psihološke misli i psihoterapijske prakse. Ovakva terminologija naročito se počinje koristiti od 1930-ih godina, kada se razvija [[humanistička psihologija]], poznata i kao ″treći val″ psihologije. Humanistički pristup nastaje kao reakcija na [[psihološki determinizam|determinističke]] tendencije [[biheviorizam|biheviorizma]] [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[psihoanaliza|psihoanalize]] [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], koje su ljudsko ponašanje uglavnom objašnjavale kroz vanjske [[podražaj]]e ili nesvjesne procese.<ref name="HumanisticPsychology1981">{{cite book |last1=Angyal |first1=Andras |last2=Maslow |first2=Abraham |last3=Murray |first3=Henry A. |last4=Bugental |first4=J. F. T. |last5=Murphy |first5=Gardner |last6=Rogers |first6=Carl |editor-last=Wolman |editor-first=Benjamin B. |year=1981 |chapter=Humanistic Psychology |title=Contemporary Theories and Systems in Psychology |publisher=Springer US |location=Boston, MA |pages=507–515 |doi=10.1007/978-1-4684-3800-0_14 |isbn=978-1-4684-3800-0 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.553335}}</ref> Za razliku od tih pravaca, humanistička psihologija stavlja naglasak na subjektivno iskustvo, slobodnu volju, lični razvoj i mogućnost samoostvarenja. Među njenim najpoznatijim predstavnicima bili su [[Carl Rogers]], [[Abraham Maslow]], [[Gordon Allport]], [[Erich Fromm]] i [[Rollo May]]. Ideje humanističke psihologije povezane su i s razvojem [[egzistencijalna psihologija|egzistencijalne psihologije]] [[Viktor Frankl|Viktora Frankla]], [[logoterapija|logoterapije]], [[pozitivna psihologija|pozitivne psihologije]], čiji je jedan od vodećih predstavnika [[Martin Seligman]], kao i pristupa [[C. Robert Cloninger|C. R. Cloningera]] usmjerenog na blagostanje i razvoj karaktera.<ref name="Cloninger2004">{{cite book |last=Cloninger |first=C. R. |year=2004 |title=Feeling Good: The Science of Well-Being |publisher=Oxford University Press |location=EUA |url=https://archive.org/details/feelinggoodscien0000clon}}</ref> Humanistički pristup imao je značajan utjecaj i na razvoj [[transpersonalna psihologija|transpersonalne psihologije]], koja u proučavanje psiholoških procesa uključuje pojmove poput duhovnosti, samotranscendencije, samoaktualizacije i svjesne prisutnosti ({{en|mindfulness}}).<ref name="FriedmanHartelius2013">{{cite book |editor-last1=Friedman |editor-first1=Harris L. |editor-last2=Hartelius |editor-first2=Glenn |year=2013 |title=The Wiley-Blackwell Handbook of Transpersonal Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |isbn=978-1-119-96755-2 |url=http://ndl.ethernet.edu.et/bitstream/123456789/15088/1/Harris%20L.%20Friedman.pdf}}</ref> Koncept ″valova″ kasnije se počinje koristiti i u okviru [[kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralne terapije]]. U tom kontekstu, ″prvi val″ odnosi se na rane oblike [[bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]], zasnovane na principima učenja i uslovljavanja. ″Drugi val″ obuhvata razvoj [[kognitivna terapija|kognitivne terapije]], posebno kroz rad [[Albert Ellis|Alberta Ellisa]], u kojoj se naglasak stavlja na utjecaj mišljenja i uvjerenja na emocije i ponašanje. Tokom kasnijeg razvoja pojavljuje se i ″treći val″ [[Kognitivno-bihevioralna terapija|kognitivno-bihevioralnih terapija]], koji uključuje pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]]. Ovi pristupi naglašavaju prihvatanje iskustava, razvoj samosvijesti, psihološku fleksibilnost i djelovanje u skladu s ličnim vrijednostima, umjesto primarnog fokusiranja na osporavanje negativnih obrazaca mišljenja.<ref name="Hayes2016">{{cite journal |last=Hayes |first=Steven C. |year=2016 |title=Acceptance and Commitment Therapy, Relational Frame Theory, and the Third Wave of Behavioral and Cognitive Therapies – Republished Article |journal=Behavior Therapy |volume=47 |issue=6 |pages=869–885 |url=https://www.reachcambridge.com/wp-content/uploads/providing-a-rationale-on-different-treatments.pdf |doi=10.1016/j.beth.2016.11.006 |issn=0005-7894 |pmid=27993338}}</ref> Pojedini autori govore i o ″četvrtom valu″ [[Psihoterapija|psihoterapije]], koji nastoji integrisati elemente transpersonalne psihologije i pozitivnog psihološkog razvoja. Međutim, ovakav pristup predmet je određenih kritika zbog teorijske heterogenosti i nedovoljno jasno definisanog metodološkog okvira.<ref name="Peteet2018">{{cite journal |last=Peteet |first=J. R. |year=2018 |title=A Fourth Wave of Psychotherapies: Moving Beyond Recovery Toward Well-Being |journal=Harvard Review of Psychiatry |volume=26 |issue=2 |pages=90–95 |doi=10.1097/hrp.0000000000000155 |pmid=29394174 |url=https://www.researchgate.net/publication/322904672_A_Fourth_Wave_of_Psychotherapies_Moving_Beyond_Recovery_Toward_Well-Being}}</ref> U novijem periodu pojavljuju se i prijedlozi za razvoj ″petog vala″ psihoterapije, čiji je cilj povezivanje ranijih teorijskih pravaca u jedinstveniji model razumijevanja psiholoških procesa i psihoterapijske prakse.<ref name="MarquisEtAl2021">{{cite journal |last1=Marquis |first1=Andre |last2=Henriques |first2=Gregg |last3=Anchin |first3=Jack |last4=Critchfield |first4=Ken |last5=Harris |first5=Jeff |last6=Ingram |first6=Barbara |last7=Magnavita |first7=Jeffrey |last8=Osborn |first8=Kristin |year=2021 |title=Unification: The Fifth Pathway to Psychotherapy Integration |journal=Journal of Contemporary Psychotherapy |volume=51 |issue=4 |doi=10.1007/s10879-021-09506-7 |url=https://www.researchgate.net/publication/351204101_Unification_The_Fifth_Pathway_to_Psychotherapy_Integration}}</ref><ref name="Henriques2011">{{cite book |last=Henriques |first=Gregg |year=2011 |title=A New Unified Theory of Psychology |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4614-0058-5 |isbn=978-1-4614-0057-8 |url=http://www.gregghenriques.com/uploads/2/4/3/6/24368778/preface.pdf}}</ref><ref name="Henriques_FifthWave_2012">{{cite web |last=Henriques |first=Gregg |title=Psychotherapy’s Fifth Wave |url=https://www.psychologytoday.com/us/blog/theory-knowledge/201205/psychotherapy-s-fifth-wave |website=Psychology Today |date=2012 |access-date=24. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rana psihološka misao == {{Glavni|Filozofija uma}} Različite civilizacije kroz historiju razvijale su vlastita tumačenja prirode uma, duše, svijesti, srca i mozga, nastojeći objasniti ljudsko ponašanje, emocije i mentalne procese. U drevnim kulturama psihološka pitanja najčešće su bila povezana sa [[Filozofija|filozofijom]], [[Religija|religijom]] i [[Medicina|medicinom]], a razumijevanje čovjekove psihe razvijalo se kroz mitološka, duhovna i rana naučna objašnjenja. Među najstarijim poznatim zapisima koji se odnose na funkcije [[Mozak|mozga]] i ponašanja nalaze se medicinski tekstovi iz [[Stari Egipat|starog Egipta]]. Posebno mjesto zauzima [[Edwin Smithov papirus]], koji sadrži jedan od ranih opisa mozga, kao i određena razmatranja o njegovim funkcijama, prikazana u medicinskom i hirurškom kontekstu. Ovi opisi dovode u vezu s [[Imhotep]]om, egipatskim ljekarom i učenjakom koji se smatra prvim egipatskim ljekarom koji je vršio anatomska proučavanja i istraživao ljudsko tijelo. Za razliku od mnogih drugih medicinskih spisa iz antičkog perioda, koji su sadržavali magijske formule i rituale usmjerene na otklanjanje demona i natprirodnih uzroka bolesti, [[Edwin Smithov papirus]] donosi racionalniji pristup liječenju. U njemu su opisani postupci liječenja za gotovo pedeset različitih zdravstvenih stanja, dok se samo u dva slučaja spominju magijske formule za odbijanje zla.<ref name="Breasted_Papyrus_1930">{{cite book |last=Breasted |first=James Henry |title=The Edwin Smith Surgical Papyrus: Published in facsimile and hieroglyphic transliteration with translation and commentary in two volumes |url=https://archive.org/details/oip3_20220624/page/n1/mode/2up |volume=1 |date=1930 |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |series=Oriental Institute Publications (OIP 3) |language=en}}</ref> Značajan doprinos ranom razvoju psihološke misli dali su i filozofi [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Od [[Tales|Talesa iz Mileta]] pa do mislioca rimskog perioda, razvijaju se teorije o prirodi ljudske [[Psiha|psihe]] (''psuchẽ''), pojmu iz kojeg je kasnije nastao prvi dio naziva ″psihologija″. Pored toga, koristili su i druge pojmove povezane s mentalnim procesima, poput ''nous'', ''thumos'' i ''logistikon''.<ref name="Everson_Psychology_1991">{{cite book |editor-last=Everson |editor-first=Stephen |title=Companions to Ancient Thought 2: Psychology |url=http://edulll.ekt.gr/edulll/retrieve/7050/1883_platostheoryofmind.pdf |date=1991 |publisher=Cambridge University Press |location=New York |isbn=9780521358132 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Green_Groff_2003">{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |title=Early Psychological Thought: Ancient Accounts of Mind and Soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree/page/n5/mode/2up |date=2003 |publisher=Praeger |location=Westport, Connecticut |isbn=9780275979256 |language=en}}</ref> Tokom klasičnog perioda grčke filozofije, naročito u 5. vijeku p. n. e., razvija se [[naturalizam|naturalistički]] pogled na svijet. Prema tom shvatanju, prirodne pojave i ljudsko ponašanje objašnjavaju se zakonima prirode, a ne djelovanjem bogova, demona ili natprirodnih sila. Takav pristup predstavljao je značajan pomak prema racionalnom i sistematskom proučavanju čovjeka. Jedan od značajnih predstavnika ovakvog pristupa bio je [[Alkmeon|Alkmeon iz Krotona]], koji je smatrao da je [[mozak]], a ne [[srce]], središte [[mišljenje|mišljenja]] i mentalnih procesa. Proučavajući povezanost osjetilnih nerava i mozga, zaključio je da mentalni procesi potiču iz [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]]. Također je vjerovao da se uzroci [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] nalaze u mozgu, te je na osnovu tih shvatanja pokušavao klasifikovati mentalne bolesti i načine njihovog liječenja. Na razvoj ranih psiholoških ideja posebno su utjecali [[Platon]] i [[Aristotel]]. Platon je u djelu ''[[Država (Platon)|Država]]'' razmatrao pitanja duše, znanja i ljudskog ponašanja,<ref name="Platon_Drzava_2002">{{cite book |last=Platon |title=Država |url=https://www.ivantic.info/Ostale_knjiige/Platon%20-%20Drzava.pdf |date=2002 |edition=5. |publisher=Beogradski izdavačko-grafički zavod |location=Beograd |language=sr |format=PDF}}</ref><ref name="Robinson_Plato_1995">{{cite book |last=Robinson |first=Thomas M. |title=Plato's Psychology |url=https://archive.org/details/platospsychology0000robi/page/n5/mode/2up |date=1995 |publisher=University of Toronto Press |location=Toronto |isbn=9780802075901 |language=en}}</ref> dok je Aristotel u djelu ''[[O duši]]'' (''De Anima'') sistematski analizirao prirodu duše, opažanja, mišljenja i emocija.<ref name="Hicks_Aristotle_1907">{{cite book |last=Aristotel |first1= |author-link=Aristotel |editor-last=Hicks |editor-first=Robert Drew |title=Aristotle: De Anima |url=https://archive.org/details/aristotledeanima005947mbp/page/n7/mode/2up |date=1907 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |language=en}}</ref><ref name="Durrant_Aristotle_1993">{{cite book |editor-last=Durrant |editor-first=Michael |title=Aristotle's De Anima in Focus |url=https://archive.org/details/durrant-0083-aristotles-de-anima-in-focus |date=1993 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780415053402 |language=en}}</ref><ref name="Nussbaum_Rorty_1992">{{cite book |editor1-last=Nussbaum |editor1-first=Martha C. |editor2-last=Rorty |editor2-first=Amélie Oksenberg |title=Essays on Aristotle's De Anima |url=https://archive.org/details/essaysonaristotl0000unse_b2k7 |date=1992 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |isbn=9780198244615 |language=en}}</ref> Njihove ideje imale su dugotrajan utjecaj na razvoj filozofije, medicine i kasnije psihologije kao naučne discipline. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == === Naučna društva i udruženja === * [https://dpfbih.ba/ Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine (DPFBIH)] * [https://dprs.rs.ba/ Društvo psihologa Republike Srpske (DPRS)] * [https://www.apa.org/ Američko psihološko udruženje (APA)] (en) * [https://www.bps.org.uk/ Britansko psihološko društvo (BPS)] (en) * [http://www.eshhs.eu/ Evropsko društvo za historiju humanističkih nauka (ESHHS)] (en) * [http://www.fhhs.org/ Forum za historiju ljudskih nauka] (en) === E-udžbenici i izvori === * [https://psycnet.apa.org/ PsycNet – Istraživačka baza Američkog psihološkog udruženja] (en) * [https://scholar.google.com/ Google Scholar – Pretraživač naučne i akademske literature] * [https://doi.org/10.25651/1.2022.0005 Gerhard Medicus: Biti čovjek – Premošćivanje jaza između nauka o tijelu i nauka o umu] (Berlin: VWB) (en) * [http://webspace.ship.edu/cgboer/historyofpsych.html Historija psihologije] – Pregled historijske i filozofske pozadine psihologije (C. George Boeree) (en) === Kolekcije primarnih izvora === * [http://psychclassics.yorku.ca/index.htm Klasici u historiji psihologije] – Digitalna arhiva primarnih izvora (ur. Christopher D. Green) (en) * [http://www.fondationjeanpiaget.ch/fjp/site/textes/index.php Fondacija Jean Piaget] – Kolekcija izvora o radu Jeana Piageta (fr) (en) * [http://galton.org/start.html Sir Francis Galton, F.R.S.] – Digitalna arhiva radova Francisa Galtona (en) === Arhivi i dokumentacija === * [https://www.apa.org/about/apa/archives Američko psihološko udruženje (APA) – Arhiva] (en) * [http://www3.uakron.edu/ahap/ Arhiva historije američke psihologije] – Arhiva historije američke psihologije (Univerzitet u Akronu) (en) === Multimedijalni resursi === [https://www.youtube.com/@cgreen99 Christopher D. Green: Ove sedmice u historiji psihologije] – Podcast serijal o historiji psihologije (en) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija psihologije| ]] [[Kategorija:Historija nauke po disciplinama|Psihologija]] 9m525r4cw09o1dxryb5kn1qewo3k5ab 0 534907 3894515 3893783 2026-06-06T10:09:20Z WumpusBot 120674 /* Vanjske poveznice */ razne ispravke 3894515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Emina Žuna | image = | datum_rođenja = 1981. | mjesto_rođenja = Jajce, SR Bosna i Hercegovina | zanimanje = Književnica, psihologinja, psihoterapeutkinja | nacionalnost = Bosanskohercegovačka | period = 2002. – danas | žanr = Roman, kratka priča, esej, drama, kolumna | značajna_djela = ''Linija života'' (2016), ''Do boljeg jučer'' (2022) }} '''Emina Žuna''' (Jajce, 1981) bosanskohercegovačka je književnica, kolumnistica i psihoterapeutkinja. Autorica je romana, kratkih priča, eseja i dramskih tekstova. Njezini romani uvršteni su u najuže izbore za najprestižnije regionalne književne nagrade.<ref name="pen-bih">{{cite web |url=https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ |title=Članovi P.E.N. Centra BiH: Emina Žuna |publisher=P.E.N. centar Bosne i Hercegovine}}</ref> Radi kao kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja u privatnoj praksi u Jajcu.<ref name="bhukbt-registar">{{cite web |url=https://www.bhukbt.org/registar-terapeuta |title=Registar sertifikovanih KBT terapeuta u BiH |publisher=Bosansko-hercegovačko udruženje za kognitivno-bihejvioralnu terapiju}}</ref> Članica je P.E.N. centra Bosne i Hercegovine i Društva pisaca Bosne i Hercegovine.<ref name="pen-bih"/> == Obrazovanje == Diplomirala je psihologiju (2005) te komparativnu književnost i bibliotekarstvo (2006) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnica je stipendije Fondacije „Karim Zaimović" (2004).<ref name="napolaputa-fest">{{cite web |url=http://napolaputa.net/emina-zuna/ |title=Festival Na pola puta: Emina Žuna |publisher=Festival Na pola puta Užice}}</ref> Magistrirala je na programu ''European Literary Cultures'' (Erasmus Mundus CLE) u Strazburu, Bolonji i Solunu.<ref name="cle-alumni">{{cite web |url=https://cle.unibo.it/pages/19/alumni |title=Alumni – Master CLE Erasmus Mundus |publisher=Università di Bologna}}</ref> == Književni rad == === Romani === Debitantski roman ''Linija života'' (Planjax, 2016) nagrađen je na konkursu Fondacije za izdavaštvo BiH<ref name="fondacija-izdavastvo">{{cite web |url=https://fondacijaizdavastvo.ba/odluke-o-dodjeli-nagrada-konkursi/ |title=Odluka o dodjeli nagrada za izvornu literaturu |publisher=Fondacija za izdavaštvo Sarajevo}}</ref> te nominovan 2017. za nagrade „Meša Selimović" i „Mirko Kovač".<ref name="tuzla-mesa2017">{{cite web |url=http://www.tuzla.ba/nominovani-romani-za-nagradu-mesa-selimovic-2017/ |title=Nominovani romani za Nagradu 'Meša Selimović' 2017. |publisher=Grad Tuzla}}</ref> Drugi roman ''Do boljeg jučer'' (Buybook, 2022)<ref name="buybook-izdanje">{{cite web |url=https://buybook.ba/proizvod/do-boljeg-jucer-16345/ |title=Do boljeg jučer – Emina Žuna |publisher=Buybook}}</ref> uvršten je 2023. u uži izbor za nagrade „Meša Selimović"<ref name="tportal-mesa">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/finalisti-nagrade-mesa-selimovic-2023-foto-20230818 |title=Finalisti Nagrade 'Meša Selimović' 2023 |publisher=tportal.hr}}</ref> i „Štefica Cvek".<ref name="bookvica-sve">{{cite web |url=http://bookvica.net/stefica-cvek-uzi-izbor-2023/ |title=Uži izbor za nagradu 'Štefica Cvek' 2023 |publisher=Bookvica}}</ref> === Kratka proza i dramski tekstovi === Kratke priče objavljuje od početka 2000-ih u časopisima: ''Sarajevske sveske'', ''Zarez'', ''Odjek'', ''Bejahad'', ''Avlija'', ''Behar'', ''Polja'', ''Vox Feminae'', ''Eckermann'' i dr. Priče objavljuje i na portalima ''Strane''<ref name="strane-arh">{{cite web |url=https://strane.ba/category/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Strane.ba}}</ref> i ''Ajfelov most''.<ref name="jergovic-ajfel">{{cite web |url=https://www.jergovic.com/ajfelov-most/emina-zuna-tri-price/ |title=Ajfelov most: Emina Žuna |author=Miljenko Jergović |publisher=Jergovic.com}}</ref> Dramski tekst uvršten je u uži izbor za nagradu „Alija Isaković" (2008).<ref name="klix-preporod">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/svedsko-srce-moje-majke-dobitnik-nagrade-alija-isakovic/81124024 |title='Švedsko srce moje majke' dobitnik nagrade 'Alija Isaković' |publisher=Klix.ba}}</ref> == Analize i kolumnistika == Sarađivala je s Mediacentrom Sarajevo,<ref name="mediacentar-izvor">{{cite web |url=https://media.ba/bs/author/emina-zuna |title=Emina Žuna – Mediacentar Sarajevo}}</ref> Al Jazeera Balkans,<ref name="aljazeera-izvor">{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 |title=Emina Žuna – Al Jazeera Balkans}}</ref> Oslobođenjem, Bukom i dr. Na portalu ''Prometej'' vodila je kolumnu ''Psihoterapija, politika & popularna kultura''.<ref name="prometej-kolumna">{{cite web |url=https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura |title=Arhiv kolumne – Prometej.ba}}</ref> == Rezidencije i festivali == * 2018. – ''Reading Balkans'', Tirana<ref name="traduki-tirana">{{cite web |url=https://traduki.eu/reading-balkans-emina-zuna-in-tirana/ |title=Reading Balkans: Emina Žuna in Tirana |publisher=Traduki}}</ref> * 2018. – ''Blasfem II'', Banja Luka<ref name="buka-blasfem">{{cite web |url=https://6yka.com/bih/blasfem-ii-banjalucki-feministicki-festival/ |title=Blasfem II – banjalučki feministički festival |publisher=Buka}}</ref> * 2022. – Festival „Na pola puta", Užice<ref name="napolaputa-fest"/> * 2023. – Traduki rezidencija, Novo Mesto (Goga)<ref name="goga-novo-mesto">{{cite web |url=https://www.goga.si/dogodek/literarni-vecer-z-emino-zuna/ |title=Literarni večer z Emino Žuna |publisher=Založba Goga}}</ref> * 2023. – Kuća za pisce, Pazin<ref name="pazin-rezidencija">{{cite web |url=http://www.kucazapisce.hr/gosti/emina-zuna/ |title=Emina Žuna – Kuća za pisce Pazin}}</ref> == Recepcija i akademski osvrti == Roman ''Linija života'' bio je predmet akademskih studija Ivana Šunjića (''Translation Studies'', Brill, 2018),<ref name="brill-izdavac">{{cite web |url=https://brill.com/view/journals/ts/translation-studies-contemporary-female-writers.xml |title=Narrative Strategies – Brill 2018 |author=Ivan Šunjić |publisher=Brill Academic Publishers}}</ref> Fatime Bećarević (''DHS'', 2018),<ref name="dhs-tuzla">{{cite web |url=http://dhs.ff.untz.ba/index.php/dhs/article/view/becarevic-zenske-vrijednosti |title=Reprezentacija ženskih vrijednosti – DHS 2018 |author=Fatima Bećarević |publisher=Filozofski fakultet Tuzla}}</ref> Melide Travančić (''DHS''/CEEOL, 2020)<ref name="ceeol-baza">{{cite web |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=912534 |title=Sumnja u kontingenciju – CEEOL 2020 |author=Melida Travančić}}</ref> i Jasmine Mujezin (P.E.N. centar BiH, 2020).<ref name="pen-zbilja-esej">{{cite web |url=https://penbih.ba/zenska-citaonica/jasmina-mujezin-drustvena-zbilja-u-fiktivnoj-povijesti/ |title=Društvena zbilja u fiktivnoj povijesti – P.E.N. BiH |author=Jasmina Mujezin}}</ref> Roman se navodi i u zborniku ''Između otpora i trenda'' (Booksa/Kulturtreger, 2023). Roman ''Do boljeg jučer'' naišao je na odjek u književnoj kritici, o čemu su pisale Maja Abadžija (''Naratorium'')<ref name="naratorium-kritika">{{cite web |url=https://naratorium.ba/roman-s-predumislajem-emina-zuna-do-boljeg-jucer/ |title=Roman s predumišljajem – Naratorium |author=Maja Abadžija}}</ref> i Dalibor Plečić (''Booksa.hr'').<ref name="booksa-kritika">{{cite web |url=https://booksa.hr/kritike/do-boljeg-jucer-mnogo-mogucih-tumacenja |title=Mnogo mogućih tumačenja – Booksa.hr |author=Dalibor Plečić}}</ref> Dara Šljukić u ''Vogue Adria'' (2025) ističe roman kao primjer književnog eksperimenta s prošlošću.<ref name="vogue-adria">{{cite web |url=https://vogueadria.com/print_edition/tenth-issue/pobunjene-citateljke-2/ |title=Pobunjene čitateljke: Novelistički retro – Vogue Adria |author=Dara Šljukić}}</ref> == Psihoterapeutski rad == Sertifikovana je KBT psihoterapeutkinja uvrštena u Registar BHUKBT-a.<ref name="bhukbt-registar"/> == Bibliografija == === Romani === * ''Linija života'' (Planjax, Tešanj, 2016) * ''Do boljeg jučer'' (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2022) === Koautorska djela i zbornici === * ''Zabilježene – Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku''<ref name="cobiss-referenca">{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/24361734/nubbih?format=isbd |title=Zabilježene – COBISS.bh}}</ref> * ''Feministička i queer čitanja popularne kulture'' (ur. Ivan Šunjić)<ref name="cobiss-queer">{{cite web |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/17498118 |title=Feministička i queer čitanja – COBISS.bh}}</ref> * ''Da sam Šejn'' (zbornik kratkih priča) * ''Tragovima bosanskog kraljevstva'' (zbornik) == Nagrade i nominacije == * '''2002.''' – Nagrada Radija Federacije BiH za kratku priču * '''2008.''' – Nagrada „Bejahad" za kratku priču * '''2008.''' – Uži izbor za nagradu „Alija Isaković" (dramski tekst)<ref name="klix-preporod"/> * '''2013.''' – Nagrada „Avlija" za kratku priču * '''2016.''' – Nagrada Fondacije za izdavaštvo BiH (''Linija života'')<ref name="fondacija-izdavastvo"/> * '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović" (''Linija života'')<ref name="tuzla-mesa2017"/> * '''2017.''' – Nominacija za Nagradu „Mirko Kovač" (''Linija života'') * '''2022.''' – Nagrada „Zija Dizdarević" za kratku priču<ref name="zija-dizdarevic">{{cite web |url=https://www.fokus.ba/kultura/emini-zuni-prva-nagrada-na-konkursu-zija-dizdarevic/2610547/ |title=Emini Žuni nagrada 'Zija Dizdarević' |publisher=Fokus.ba}}</ref> * '''2023.''' – Nominacija za Nagradu „Meša Selimović" (''Do boljeg jučer'')<ref name="tportal-mesa"/> * '''2023.''' – Uži izbor za Nagradu „Štefica Cvek" (''Do boljeg jučer'')<ref name="bookvica-sve"/> * '''2025.''' – Uži izbor konkursa „Raštan" za zbirku priča == Reference == {{refspisak}} == Vanjske poveznice == * [https://penbih.ba/clanovi/emina-zuna/ Profil na stranici P.E.N. centra BiH] * [https://balkans.aljazeera.net/author/emina-zuna-1 Arhiva tekstova na Al Jazeera Balkans] * [https://www.prometej.ba/arhiva/drustvo-i-znanost/psihoterapija-politika-and-popularna-kultura Arhiva kolumne na portalu Prometej] * [https://media.ba/bs/author/emina-zuna Profil na Mediacentru Sarajevo] * [https://strane.ba/category/emina-zuna/ Profil na portalu Strane] * [https://www.jergovic.com/author/eminaz/ Tekstovi na Jergović.com] {{DEFAULTSORT:Žuna, Emina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Jajce]] [[Kategorija:Rođeni 1981.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rhnhskts9xnbacan798lg6z773oyvyv 0 534908 3894514 3892268 2026-06-06T10:09:18Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2024. | slika = EuroSuecia.svg | veličina_slike = | slika_alt = Logotip Eurosonga 2024 | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 7. maj 2024. | drugo_polufinale = 9. maj 2024. | drugi_pokušaj = | finale = 11. maj 2024. | mjesto_održavanja = [[Malmö Arena]]<br />[[Malmö]], [[Švedska]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Petra Mede]] * [[Malin Åkerman]]}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Edward af Sillén * Daniel Jelinek}} | izvršni_nadzornik = [[Martin Österdahl]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Ebba Adielsson * Christel Tholse Willers}} | emiter = [[Sveriges Television]] (SVT) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''United by Music'' | broj_učesnika = 37 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Luksemburg}} | odustajanje = {{Esc|Rumunija}} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2024. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz u polufinalu, ili dva niza u finalu po 12, 10, 8–1 bodova deset pjesama. U svim emisijama, online glasovi gledalaca iz zemalja koje ne učestvuju zbrajaju se i dodjeljuju kao jedan niz bodova. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Švicarska}}<br />"[[The Code (Nemo song)|The Code]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2023.|2023]] | ovo_takmičenje = 2024 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2025.|2025]] }} '''Eurosong 2024.''' bio je 68. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Malmö]]u ([[Švedska]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji sa švedskim emiterom [[Sveriges Television|SVT]]. Polufinalne večeri održane su 7. i 9. maja, dok je finalna večer održana 11. maja 2024. Voditeljice sve tri večeri bile su [[Petra Mede]] i [[Malin Åkerman]].<ref name="Calendar24">{{Cite web|date=16. 11. 2023|title=Eurovision 2024: Ticket Details to be Announced on November 23rd|url=https://eurovoix.com/2023/11/16/eurovision-2024-ticket-details-to-be-announced-on-november-23rd/|publisher=Eurovoix|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref><ref name="FinalResults">{{Cite web|title=Eurovision 2024 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2024|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Učestvovalo je 37 zemalja. [[Luksemburg na Eurosongu|Luksemburg]] se vratio takmičenju nakon više od tri decenije pauze (od 1993), dok se [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]] povukla iz finansijskih razloga. Kao i 2025, i ovo izdanje bilo je obilježeno političkim tenzijama i kontroverzama zbog učešća [[Izrael na Eurosongu|Izraela]] tokom rata u Gazi.<ref name="37Countries">{{Cite web|date=5. 12. 2023|title=37 Countries Confirmed for Eurovision 2024|url=https://eurovoix.com/2023/12/05/37-countries-confirmed-for-eurovision-2024/|publisher=Eurovoix|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Pobijedila je [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]] s pjesmom "[[The Code (Nemo song)|The Code]]" u izvedbi [[Nemo (pjevač)|Nema]], koju su napisali Nemo, Benjamin Alasu, Lasse Midtsian Nymann i Linda Dale. Švicarska je pobijedila sa 591 bodom, ostvarivši pritom i pobjedu u glasanju žirija, dok je u teleglasanju bila na petom mjestu. [[Hrvatska na Eurosongu|Hrvatska]] je osvojila drugo mjesto i pobijedila u teleglasanju sa 547 bodova. Prvih pet zaokružile su [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]], [[Francuska na Eurosongu|Francuska]] i [[Izrael na Eurosongu|Izrael]]. Ovo je bila treća pobjeda Švicarske u historiji takmičenja, nakon 1956. i 1988.<ref name="FinalResults" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:ESC24, Malmö Arena Standing A pre-Semi 1.jpg|left|thumb|250x250px|[[Malmö Arena]], glavno mjesto održavanja takmičenja 2024.]] Takmičenje 2024. održano je u Švedskoj nakon pobjede te zemlje na [[Eurosong 2023.|Eurosongu 2023.]] s pjesmom "[[Tattoo (Loreen song)|Tattoo]]" u izvedbi [[Loreen]]. Bio je to sedmi put da je Švedska domaćin takmičenja, i treći put da se ono održava u Malmöu (nakon 1992. i 2013). Kao mjesto održavanja izabrana je Malmö Arena kapaciteta oko 15.500 mjesta.<ref name="MalmoArena">{{cite web |date=7. 7. 2023 |title=Malmö Confirmed as Host City of Eurovision 2024 |url=https://eurovoix.com/2023/07/07/malmo-eurovision-2024/ |access-date=24. 5. 2026 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> Eurovision Village (Eurovizijsko selo) nalazilo se u Folkets parku, a događaj "Tirkizni tepih" (Turquoise Carpet) održan je u prostorijama kongresnog centra Malmö Live.<ref>{{Cite web |date=5. 5. 2024 |title=Live from Malmö: Eurovision 2024 Turquoise Carpet & Opening Ceremony |url=https://eurovoix.com/2024/05/05/eurovision-2024-turquoise-carpet/ |access-date=24. 5. 2026 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 7. maja 2024. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Nastupalo je 15 zemalja. Glasati su također mogle [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]], [[Švedska na Eurosongu|Švedska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1Results">{{Cite web|title=Eurovision 2024 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2024/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Kipar}} | [[Silia Kapsis]] | "[[Liar (Silia Kapsis song)|Liar]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 6. | 67 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Srbija}} | [[Teya Dora]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ramonda (song)|Ramonda]]}}" <small>({{lang|sr|Рамонда}})</small> | [[Srpski jezik|srpski]] | 10. | 47 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Litvanija}} | [[Silvester Belt]] | "{{lang|lt|[[Luktelk]]}}" | [[litvanski jezik|litvanski]] | 4. | 119 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Irska}} | [[Bambie Thug]] | "[[Doomsday Blue]]" | engleski | 3. | 124 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Alyona Alyona]] i [[Jerry Heil]] | "[[Teresa & Maria]]" | engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | 2. | 173 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Poljska}} | [[Luna (poljska pjevačica)|Luna]] | "[[The Tower (Luna song)|The Tower]]" | engleski | 12. | 35 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Baby Lasagna]] | "[[Rim Tim Tagi Dim]]" | engleski | 1. | 177 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Island}} | [[Hera Björk]] | "[[Scared of Heights (Hera Björk song)|Scared of Heights]]" | engleski | 15. | 3 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Slovenija}} | [[Raiven]] | "[[Veronika (Raiven song)|Veronika]]" | [[Slovenski jezik|slovenski]] | 9. | 51 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Finska}} | [[Teemu Keisteri|Windows95man]] | "[[No Rules!]]" | engleski | 7. | 59 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Moldavija}} | [[Natalia Barbu]] | "[[In the Middle (Natalia Barbu song)|In the Middle]]" | engleski | 13. | 20 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Fahree]] feat. [[Ilkin Dovlatov]] | "{{lang|az|[[Özünlə apar]]}}" | engleski, [[azerski jezik|azerski]] | 14. | 11 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Australija}} | [[Electric Fields]] | "[[One Milkali (One Blood)]]" | engleski, yankunytjatjara | 11. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Portugal}} | [[Iolanda (pjevačica)|Iolanda]] | "{{lang|pt|[[Grito (song)|Grito]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 8. | 58 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Tali Golergant|Tali]] | "[[Fighter (Tali song)|Fighter]]" | [[Francuski jezik|francuski]], engleski | 5. | 117 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 9. maja 2024. u 21 sat (CEST). Nastupalo je 16 zemalja. Glasati su također mogle [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Italija na Eurosongu|Italija]] i [[Španija na Eurosongu|Španija]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2Results">{{Cite web|title=Eurovision 2024 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2024/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Malta}} | [[Sarah Bonnici]] | "[[Loop (Sarah Bonnici song)|Loop]]" | engleski | 16. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Albanija}} | [[Besa (pjevačica)|Besa]] | "[[Titan (Besa song)|Titan]]" | engleski | 15. | 14 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Grčka}} | [[Marina Satti]] | "{{lang|el-Latn|[[Zari (song)|Zari]]}}" <small>({{lang|el|Ζάρι}})</small> | [[grčki jezik|grčki]], engleski | 5. | 86 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Švicarska}} | [[Nemo (pjevač)|Nemo]] | "[[The Code (Nemo song)|The Code]]" | engleski | 4. | 132 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Češka}} | [[Aiko (pjevačica)|Aiko]] | "[[Pedestal (Aiko song)|Pedestal]]" | engleski | 11. | 38 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Austrija}} | [[Kaleen (pjevačica)|Kaleen]] | "[[We Will Rave]]" | engleski | 9. | 46 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Danska}} | [[Saba (pjevačica)|Saba]] | "[[Sand (Saba song)|Sand]]" | engleski | 12. | 36 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Armenija}} | [[Ladaniva]] | "{{lang|hy-Latn|[[Jako (song)|Jako]]}}" <small>({{lang|hy|Ժակո}})</small> | [[armenski jezik|armenski]] | 3. | 137 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Letonija}} | [[Dons (pjevač)|Dons]] | "[[Hollow (Dons song)|Hollow]]" | engleski | 7. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|San Marino}} | [[Megara (bend)|Megara]] | "[[11:11 (Megara song)|11:11]]" | [[španski jezik|španski]], italijanski | 14. | 16 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Gruzija}} | [[Nutsa Buzaladze]] | "[[Firefighter (song)|Firefighter]]" | engleski | 8. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Belgija}} | [[Mustii]] | "[[Before the Party's Over]]" | engleski | 13. | 18 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Estonija}} | [[5miinust]] i [[Puuluup]] | "{{lang|et|[[Nendest narkootikumidest ei tea me küll midagi]]}}" | [[estonski jezik|estonski]] | 6. | 79 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Izrael}} | [[Eden Golan]] | "[[Hurricane (Eden Golan song)|Hurricane]]" | engleski, hebrejski | 1. | 194 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Norveška}} | [[Gåte]] | "{{lang|no|[[Ulveham]]}}" | [[norveški jezik|norveški]] | 10. | 43 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Joost Klein]] | "{{lang|nl|[[Europapa]]}}" | [[Nizozemski jezik|nizozemski]] | 2. | 182 |} === Finale === Finale je održano 11. maja 2024. u 21:00 (CEST). U finalu je nastupilo 25 zemalja, s obzirom na to da je predstavnik Nizozemske [[Joost Klein]] diskvalificiran na dan finala zbog incidenta iza pozornice. Pravo glasa imalo je svih trideset sedam zemalja učesnica, kao i "Ostatak svijeta". Švicarska je pobijedila sa 591 bodom (pobijedivši i u glasanju žirija). Hrvatska je bila druga sa 547 bodova (pobijedivši u teleglasanju), dok su Ukrajina, Francuska i Izrael zaokružile prvih pet.<ref name="FinalResults" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Švedska}} | [[Marcus & Martinus]] | "[[Unforgettable (Marcus & Martinus song)|Unforgettable]]" | engleski | 9. | 174 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Alyona Alyona]] i [[Jerry Heil]] | "[[Teresa & Maria]]" | engleski, ukrajinski | 3. | 453 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Njemačka}} | [[Isaak (pjevač)|Isaak]] | "[[Always on the Run (Isaak song)|Always on the Run]]" | engleski | 12. | 117 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Luksemburg}} | [[Tali Golergant|Tali]] | "[[Fighter (Tali song)|Fighter]]" | francuski, engleski | 13. | 103 |- style="background: #FFE6E6;" ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | <s>{{Esc|Nizozemska}}</s> | <s>[[Joost Klein]]</s> | <s>"{{lang|nl|[[Europapa]]}}"</s> | <s>nizozemski</s> | - | - |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Izrael}} | [[Eden Golan]] | "[[Hurricane (Eden Golan song)|Hurricane]]" | engleski, hebrejski | 5. | 375 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Litvanija}} | [[Silvester Belt]] | "{{lang|lt|[[Luktelk]]}}" | litvanski | 14. | 90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Španija}} | [[Nebulossa]] | "{{lang|es|[[Zorra (Nebulossa song)|Zorra]]}}" | španski | 22. | 30 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Estonija}} | [[5miinust]] i [[Puuluup]] | "{{lang|et|[[Nendest narkootikumidest ei tea me küll midagi]]}}" | estonski | 20. | 37 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Irska}} | [[Bambie Thug]] | "[[Doomsday Blue]]" | engleski | 6. | 278 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Letonija}} | [[Dons (pjevač)|Dons]] | "[[Hollow (Dons song)|Hollow]]" | engleski | 16. | 64 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Grčka}} | [[Marina Satti]] | "{{lang|el-Latn|[[Zari (song)|Zari]]}}" <small>({{lang|el|Ζάρι}})</small> | grčki, engleski | 11. | 126 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Olly Alexander]] | "[[Dizzy (Olly Alexander song)|Dizzy]]" | engleski | 18. | 46 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Norveška}} | [[Gåte]] | "{{lang|no|[[Ulveham]]}}" | norveški | 25. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Italija}} | [[Angelina Mango]] | "{{lang|it|[[La noia (Angelina Mango song)|La noia]]}}" | italijanski | 7. | 268 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Srbija}} | [[Teya Dora]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ramonda (song)|Ramonda]]}}" <small>({{lang|sr|Рамонда}})</small> | srpski | 17. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Finska}} | [[Teemu Keisteri|Windows95man]] | "[[No Rules!]]" | engleski | 19. | 38 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Portugal}} | [[Iolanda (pjevačica)|Iolanda]] | "{{lang|pt|[[Grito (song)|Grito]]}}" | portugalski | 10. | 152 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Armenija}} | [[Ladaniva]] | "{{lang|hy-Latn|[[Jako (song)|Jako]]}}" <small>({{lang|hy|Ժակո}})</small> | armenski | 8. | 183 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Kipar}} | [[Silia Kapsis]] | "[[Liar (Silia Kapsis song)|Liar]]" | engleski | 15. | 78 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 21. | {{Esc|Švicarska}} | [[Nemo (pjevač)|Nemo]] | "[[The Code (Nemo song)|The Code]]" | engleski | 1. | 591 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Slovenija}} | [[Raiven]] | "[[Veronika (Raiven song)|Veronika]]" | slovenski | 23. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Baby Lasagna]] | "[[Rim Tim Tagi Dim]]" | engleski | 2. | 547 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Gruzija}} | [[Nutsa Buzaladze]] | "[[Firefighter (song)|Firefighter]]" | engleski | 21. | 34 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Francuska}} | [[Slimane]] | "{{lang|fr|[[Mon amour (Slimane song)|Mon amour]]}}" | francuski | 4. | 445 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 26. | {{Esc|Austrija}} | [[Kaleen (pjevačica)|Kaleen]] | "[[We Will Rave]]" | engleski | 24. | 24 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2024}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2024 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2024.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2024.]] [[Kategorija:2024. u Švedskoj]] [[Kategorija:2024. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Švedskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2024.|*]] cwynaxykiyovbpjofotrq1kftnchzwz 0 534909 3894513 3892250 2026-06-06T10:09:14Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894513 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2013. | slika = EuroSueciaAnterior.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 14. maj 2013. | drugo_polufinale = 16. maj 2013. | drugi_pokušaj = | finale = 18. maj 2013. | mjesto_održavanja = [[Malmö Arena]]<br />[[Malmö]], [[Švedska]] | voditelji = [[Petra Mede]] | dirigent = | režiser = | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = [[Martin Österdahl]] | emiter = [[Sveriges Television]] (SVT) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''We Are One'' | broj_učesnika = 39 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Armenija}} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Bosna i Hercegovina}} * {{Esc|Portugal}} * {{Esc|Slovačka}} * {{Esc|Turska}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2013. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz bodova po 12, 10, 8–1 deset najbolje ocijenjenih pjesama. Bodovi su po prvi put rezultat cjelokupnog rangiranja svih pjesama od strane žirija i publike u omjeru 50:50. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Danska}}<br />"[[Only Teardrops]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2012.|2012]] | ovo_takmičenje = 2013 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2014.|2014]] }} '''Eurosong 2013.''' bio je 58. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Malmö]]u ([[Švedska]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji sa švedskim emiterom [[Sveriges Television|SVT]]. Polufinalne večeri održane su 14. i 16. maja, dok je finalna večer održana 18. maja 2013. Voditeljica sve tri večeri bila je [[Petra Mede]], postavši time prvi samostalni voditelj cijelog takmičenja od 1995.<ref name="Calendar13">{{Cite web|date=18. 5. 2013|title=ESC'3: Split Results Announced - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2013/05/28/esc3-split-results-announced/|publisher=Eurovoix|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref><ref name="FinalResults">{{Cite web|title=Eurovision 2013 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2013|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Učestvovalo je 39 zemalja. [[Armenija na Eurosongu|Armenija]] se vratila na takmičenje nakon jednogodišnje pauze. S druge strane, [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosna i Hercegovina]], [[Portugal na Eurosongu|Portugal]] i [[Slovačka na Eurosongu|Slovačka]] povukle su se zbog finansijskih razloga, dok se [[Turska na Eurosongu|Turska]] povukla zbog nezadovoljstva pravilima o glasanju i statusom zemalja "Velike petorke" (Big 5).<ref name="39Countries">{{Cite web|date=14. 12. 2012|title=Turkey: Withdrawing From Eurovision - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2012/12/14/turkey-withdrawing-from-eurovision/|publisher=Eurovoix|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Pobijedila je [[Danska na Eurosongu|Danska]] s pjesmom "[[Only Teardrops]]" u izvedbi [[Emmelie de Forest]], koju su napisali Lise Cabble, Julia Fabrin Jakobsen i Thomas Stengaard. Danska je pobijedila i po glasovima publike i po glasovima žirija, osvojivši ukupno 281 bod. [[Azerbejdžan na Eurosongu|Azerbejdžan]] je osvojio drugo mjesto sa 234 boda. Prvih pet zaokružile su [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]], [[Norveška na Eurosongu|Norveška]] i [[Rusija na Eurosongu|Rusija]]. Ovo je bila treća pobjeda Danske u historiji takmičenja, nakon 1963. i 2000.<ref name="FinalResults" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:20171031 Malmo Arena 0232 (25463574977).jpg|left|thumb|250x250px|[[Malmö Arena]], glavno mjesto održavanja takmičenja 2013.]] Takmičenje 2013. održano je u Švedskoj nakon pobjede te zemlje [[Eurosong 2012.|2012.]] s pjesmom "[[Euphoria (Loreen song)|Euphoria]]" u izvedbi [[Loreen]]. Malmö je drugi put postao grad domaćin (prethodno 1992). Odabrana lokacija bila je Malmö Arena.<ref name="MalmoArena">{{cite web |date=8. 7. 2012 |title=Malmö'13: Malmö Will Host Eurovision 2013 |url=https://eurovoix.com/2012/07/08/malmo13-malmo-will-host-eurovision-2013/ |access-date=24. 5. 2026 |website=Eurovoix |language=en}}</ref> == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 14. maja 2013. u 21 sat ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Nastupalo je 16 zemalja. Glasati su također mogle [[Italija na Eurosongu|Italija]], [[Švedska na Eurosongu|Švedska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF1Results">{{Cite web|title=Eurovision 2013 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2013/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Austrija}} | [[Natália Kelly]] | "[[Shine (Natália Kelly song)|Shine]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 14. | 27 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Estonija}} | [[Birgit Sarrap|Birgit]] | "{{lang|et|[[Et uus saaks alguse]]}}" | [[estonski jezik|estonski]] | 10. | 52 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Slovenija}} | [[Hannah Mancini|Hannah]] | "[[Straight into Love]]" | engleski | 16. | 8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Klapa s Mora]] | "[[Mižerja]]" | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | 13. | 38 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Danska}} | [[Emmelie de Forest]] | "[[Only Teardrops]]" | engleski | 1. | 167 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Rusija}} | [[Dina Garipova]] | "[[What If (Dina Garipova song)|What If]]" | engleski | 2. | 156 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Zlata Ognevich]] | "[[Gravity (Zlata Ognevich song)|Gravity]]" | engleski | 3. | 140 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Anouk]] | "[[Birds (Anouk song)|Birds]]" | engleski | 6. | 75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Crna Gora}} | [[Who See]] | "{{lang|cnr-Latn|[[Igranka]]}}" | [[crnogorski jezik|crnogorski]] | 12. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Litvanija}} | [[Andrius Pojavis]] | "[[Something (Andrius Pojavis song)|Something]]" | [[litvanski jezik|litvanski]] | 9. | 53 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Bjelorusija}} | [[Alyona Lanskaya]] | "[[Solayoh]]" | engleski | 7. | 64 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Moldavija}} | [[Aliona Moon]] | "{{lang|ro|[[O mie]]}}" | [[rumunski jezik|rumunski]] | 4. | 95 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Irska}} | [[Ryan Dolan]] | "[[Only Love Survives]]" | engleski | 8. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Kipar}} | [[Despina Olympiou]] | "{{lang|el-Latn|[[An me thimasai]]}}" | [[grčki jezik|grčki]] | 15. | 11 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Belgija}} | [[Roberto Bellarosa]] | "[[Love Kills (Roberto Bellarosa song)|Love Kills]]" | engleski | 5. | 75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Srbija}} | [[Moje 3]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ljubav je svuda]]}}" | [[Srpski jezik|srpski]] | 11. | 46 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 16. maja 2013. u 21 sat (CEST). Nastupalo je 17 zemalja. Glasati su također mogle [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Španija na Eurosongu|Španija]]. Istaknute su zemlje koje su se kvalificirale u finale.<ref name="SF2Results">{{Cite web|title=Eurovision 2013 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2013/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Latvija}} | [[PeR]] | "[[Here We Go (PeR song)|Here We Go]]" | engleski | 17. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|San Marino}} | [[Valentina Monetta]] | "{{lang|it|[[Crisalide (Vola)]]}}" | [[Italijanski jezik|italijanski]] | 11. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Makedonija}} | [[Esma Redžepova|Esma]] i [[Vlatko Lozanoski|Lozano]] | "{{lang|mk-Latn|[[Pred da se razdeni]]}}" | [[makedonski jezik|makedonski]], romski | 16. | 28 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Farid Mammadov]] | "[[Hold Me (Farid Mammadov song)|Hold Me]]" | engleski | 1. | 139 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Finska}} | [[Krista Siegfrids]] | "[[Marry Me (Krista Siegfrids song)|Marry Me]]" | engleski | 9. | 64 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Malta}} | [[Gianluca Bezzina|Gianluca]] | "[[Tomorrow (Gianluca Bezzina song)|Tomorrow]]" | engleski | 4. | 118 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Bugarska}} | [[Elitsa Todorova|Elitsa]] i [[Stoyan Yankoulov|Stoyan]] | "{{lang|bg-Latn|[[Samo shampioni]]}}" | [[bugarski jezik|bugarski]] | 12. | 45 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Island}} | [[Eyþór Ingi Gunnlaugsson|Eythor Ingi]] | "{{lang|is|[[Ég á líf]]}}" | [[islandski jezik|islandski]] | 6. | 72 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Grčka}} | [[Koza Mostra]] feat. [[Agathonas Iakovidis|Agathon Iakovidis]] | "[[Alcohol Is Free]]" | grčki, engleski | 2. | 121 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Izrael}} | [[Moran Mazor]] | "{{lang|he-Latn|[[Rak Bishvilo]]}}" | [[hebrejski jezik|hebrejski]] | 14. | 40 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 11. | {{Esc|Armenija}} | [[Dorians]] | "[[Lonely Planet (song)|Lonely Planet]]" | engleski | 7. | 69 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Mađarska}} | [[ByeAlex]] | "{{lang|hu|[[Kedvesem]]}}" | [[mađarski jezik|mađarski]] | 8. | 66 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Norveška}} | [[Margaret Berger]] | "[[I Feed You My Love]]" | engleski | 3. | 120 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Albanija}} | [[Adrian Lulgjuraj]] i [[Bledar Sejko]] | "{{lang|sq|[[Identitet]]}}" | [[albanski jezik|albanski]] | 15. | 31 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Gruzija}} | [[Nodiko Tatishvili]] i [[Sophie Gelovani]] | "[[Waterfall (Nodi Tatishvili and Sophie Gelovani song)|Waterfall]]" | engleski | 10. | 63 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Švicarska}} | [[Takasa]] | "[[You and Me (Takasa song)|You and Me]]" | engleski | 13. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Rumunija}} | [[Florin Cezar Ouatu|Cezar]] | "[[It's My Life (Cezar song)|It's My Life]]" | engleski | 5. | 83 |} === Finale === Finale je održano 18. maja 2013. u 21:00 (CEST). Nastupalo je 26 zemalja. Pravo glasa imalo je svih 39 zemalja učesnica. Danska je pobijedila sa 281 bodom. Azerbejdžan je bio drugi sa 234 boda, dok su Ukrajina, Norveška i Rusija zaokružile prvih pet. Prvi put od 1985. godine nijedna zemlja bivše Jugoslavije nije uspjela ući u finale.<ref name="FinalResults" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Francuska}} | [[Amandine Bourgeois]] | "{{lang|fr|[[L'Enfer et moi]]}}" | [[francuski jezik|francuski]] | 23. | 14 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Litvanija}} | [[Andrius Pojavis]] | "[[Something (Andrius Pojavis song)|Something]]" | litvanski | 22. | 17 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Moldavija}} | [[Aliona Moon]] | "{{lang|ro|[[O mie]]}}" | rumunski | 11. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Finska}} | [[Krista Siegfrids]] | "[[Marry Me (Krista Siegfrids song)|Marry Me]]" | engleski | 24. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Španija}} | [[El Sueño de Morfeo|ESDM]] | "{{lang|es|[[Contigo hasta el final]]}}" | [[španski jezik|španski]] | 25. | 8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Belgija}} | [[Roberto Bellarosa]] | "[[Love Kills (Roberto Bellarosa song)|Love Kills]]" | engleski | 12. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Estonija}} | [[Birgit Sarrap|Birgit]] | "{{lang|et|[[Et uus saaks alguse]]}}" | estonski | 20. | 19 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Bjelorusija}} | [[Alyona Lanskaya]] | "[[Solayoh]]" | engleski | 16. | 48 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Malta}} | [[Gianluca Bezzina|Gianluca]] | "[[Tomorrow (Gianluca Bezzina song)|Tomorrow]]" | engleski | 8. | 120 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Rusija}} | [[Dina Garipova]] | "[[What If (Dina Garipova song)|What If]]" | engleski | 5. | 174 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Njemačka}} | [[Cascada]] | "[[Glorious (Cascada song)|Glorious]]" | engleski | 21. | 18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Armenija}} | [[Dorians]] | "[[Lonely Planet (song)|Lonely Planet]]" | engleski | 18. | 41 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Anouk]] | "[[Birds (Anouk song)|Birds]]" | engleski | 9. | 114 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Rumunija}} | [[Florin Cezar Ouatu|Cezar]] | "[[It's My Life (Cezar song)|It's My Life]]" | engleski | 13. | 65 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Bonnie Tyler]] | "[[Believe in Me (Bonnie Tyler song)|Believe in Me]]" | engleski | 19. | 23 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Švedska}} | [[Robin Stjernberg]] | "[[You (Robin Stjernberg song)|You]]" | engleski | 14. | 62 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Mađarska}} | [[ByeAlex]] | "{{lang|hu|[[Kedvesem]]}}" | mađarski | 10. | 84 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 18. | {{Esc|Danska}} | [[Emmelie de Forest]] | "[[Only Teardrops]]" | engleski | 1. | 281 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Island}} | [[Eyþór Ingi Gunnlaugsson|Eythor Ingi]] | "{{lang|is|[[Ég á líf]]}}" | islandski | 17. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Farid Mammadov]] | "[[Hold Me (Farid Mammadov song)|Hold Me]]" | engleski | 2. | 234 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Grčka}} | [[Koza Mostra]] feat. [[Agathonas Iakovidis|Agathon Iakovidis]] | "[[Alcohol Is Free]]" | grčki, engleski | 6. | 152 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Zlata Ognevich]] | "[[Gravity (Zlata Ognevich song)|Gravity]]" | engleski | 3. | 214 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Italija}} | [[Marco Mengoni]] | "{{lang|it|[[L'essenziale (Marco Mengoni song)|L'essenziale]]}}" | italijanski | 7. | 126 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Norveška}} | [[Margaret Berger]] | "[[I Feed You My Love]]" | engleski | 4. | 191 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Gruzija}} | [[Nodiko Tatishvili]] i [[Sophie Gelovani]] | "[[Waterfall (Nodi Tatishvili and Sophie Gelovani song)|Waterfall]]" | engleski | 15. | 50 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 26. | {{Esc|Irska}} | [[Ryan Dolan]] | "[[Only Love Survives]]" | engleski | 26. | 5 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2013}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2013 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2013.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2013.]] [[Kategorija:2013. u Švedskoj]] [[Kategorija:2013. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Švedskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2013.|*]] d0e9ej0e72chi1wg7nhmolh59hwaedc 0 534910 3894512 3892247 2026-06-06T10:09:11Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894512 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2011. | slika = EuroAlemaniaAnterior.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 10. maj 2011. | drugo_polufinale = 12. maj 2011. | drugi_pokušaj = | finale = 14. maj 2011. | mjesto_održavanja = [[Merkur Spiel-Arena|Esprit Arena]]<br />[[Düsseldorf]], [[Njemačka]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Anke Engelke]] * [[Judith Rakers]] * [[Stefan Raab]]}} | dirigent = | režiser = Ladislaus Kiraly | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = {{Plainlist| * Ralf Quibeldey * Thomas Schreiber}} | emiter = [[ARD]] / [[Norddeutscher Rundfunk|NDR]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Feel Your Heart Beat!'' | broj_učesnika = 43 | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Austrija}} * {{Esc|Italija}} * {{Esc|Mađarska}} * {{Esc|San Marino}} }} | odustajanje = | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2011. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz bodova po 12, 10, 8–1 deset najbolje ocijenjenih pjesama. Bodovi su kombinacija glasova žirija i publike u omjeru 50:50. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Azerbejdžan}}<br />"[[Running Scared (Ell & Nikki song)|Running Scared]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2010.|2010]] | ovo_takmičenje = 2011 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2012.|2012]] }} '''Eurosong 2011.''' bio je 56. izdanje [[Eurosong]]a. Takmičenje je održano u Düsseldorfu ([[Njemačka]]), nakon što je [[Lena Meyer-Landrut]] s pjesmom "[[Satellite (Lena Meyer-Landrut song)|Satellite]]" donijela pobjedu svojoj zemlji [[Eurosong 2010.|2010.]] Takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s njemačkim emiterima [[ARD]] i [[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]. Održana su dva polufinala, 10. i 12. maja, dok je finale održano 14. maja 2011.<ref name="SplitVoting">{{Cite web|date=26. 5. 2011|title=Split Voting results announced Final - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2011/05/27/split-voting-results-announced-final/|publisher=Eurovoix|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Na takmičenju su učestvovale 43 zemlje, izjednačivši dotadašnji rekord iz 2008. godine. Nakon dužih pauza, na takmičenje su se vratile [[Austrija na Eurosongu|Austrija]], [[Italija na Eurosongu|Italija]], [[Mađarska na Eurosongu|Mađarska]] i [[San Marino na Eurosongu|San Marino]].<ref name="43Countries">{{Cite web|date=20. 10. 2017|title=43 Countries Confirmed For Eurovision 2018 - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2017/10/21/43-countries-confirmed-eurovision-2018/|publisher=Eurovoix|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Pobjedu je odnio [[Azerbejdžan na Eurosongu|Azerbejdžan]] s pjesmom "[[Running Scared (Ell & Nikki song)|Running Scared]]", u izvedbi dueta [[Ell i Nikki]]. Osvojili su ukupno 221 bod, trijumfirajući u kombinovanom glasanju (Azerbejdžan je bio prvi kod publike, dok je Italija osvojila najviše glasova žirija). Italija je zauzela drugo mjesto sa 189 bodova, a prvo peto zaokružile su [[Švedska na Eurosongu|Švedska]], [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]] i [[Danska na Eurosongu|Danska]]. Pobjeda Azerbejdžana bila je prva pobjeda ove zemlje od njenog debija 2008.<ref name="SplitVoting" /><ref name="Rules2011">{{Cite web|date=17. 2. 2016|title=How Would 2011 Have Turned Out Under The New Rules? - Eurovoix|url=https://eurovoix.com/2016/02/18/how-would-2011-have-turned-out-under-the-new-rules/|publisher=Eurovoix|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> == Mjesto održavanja == Düsseldorf je izabran kao grad domaćin, a lokacija je bila [[Merkur Spiel-Arena|Esprit Arena]]. Dvorana, primarno predviđena za nogometne utakmice, preuređena je i prilagođena potrebama takmičenja. Ovo je bio prvi put od ujedinjenja Njemačke da je takmičenje održano u ovoj zemlji (Zapadna Njemačka je bila domaćin 1957. i 1983). == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 10. maja 2011. u 21:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Pravo glasa također su imali [[Španija na Eurosongu|Španija]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Zemlje koje su se kvalificirale u finale su istaknute.<ref name="SF1">{{Cite web|title=Eurovision 2011 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2011/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Poljska}} | [[Magdalena Tul]] | "{{lang|pl|[[Jestem]]}}" | [[Poljski jezik|poljski]] | 19. | 18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Norveška}} | [[Stella Mwangi]] | "{{lang|sw|[[Haba Haba]]}}" | engleski, svahili | 17. | 30 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Albanija}} | [[Aurela Gaçe]] | "[[Feel the Passion]]" | engleski, albanski | 14. | 47 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Armenija}} | [[Emmy (Armenian singer)|Emmy]] | "[[Boom Boom (Emmy song)|Boom Boom]]" | engleski | 12. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Turska}} | [[Yüksek Sadakat]] | "[[Live It Up (Yüksek Sadakat song)|Live It Up]]" | engleski | 13. | 47 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Srbija}} | [[Nina (Serbian singer)|Nina]] | "{{lang|sr-Latn|[[Čaroban]]}}" | [[srpski jezik|srpski]] | 8. | 67 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Rusija}} | [[Alexey Vorobyov]] | "[[Get You]]" | engleski, ruski | 9. | 64 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Švicarska}} | [[Anna Rossinelli]] | "[[In Love for a While]]" | engleski | 10. | 55 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Gruzija}} | [[Eldrine]] | "[[One More Day (Eldrine song)|One More Day]]" | engleski | 6. | 74 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Finska}} | [[Paradise Oskar]] | "[[Da Da Dam]]" | engleski | 3. | 103 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Malta}} | [[Glen Vella]] | "[[One Life (Glen Vella song)|One Life]]" | engleski | 11. | 54 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|San Marino}} | [[Senhit (singer)|Senit]] | "[[Stand By (Senit song)|Stand By]]" | engleski | 16. | 34 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Daria Kinzer|Daria]] | "[[Celebrate (Daria Kinzer song)|Celebrate]]" | engleski | 15. | 41 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Island}} | [[Sjonni's Friends]] | "[[Coming Home (Sjonni's Friends song)|Coming Home]]" | engleski | 4. | 100 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Mađarska}} | [[Kati Wolf]] | "[[What About My Dreams?]]" | engleski, mađarski | 7. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Portugal}} | [[Homens da Luta]] | "{{lang|pt|[[A luta é alegria]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 18. | 22 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Litvanija}} | [[Evelina Sašenko]] | "{{lang|fr|[[C'est ma vie]]}}" | engleski, [[francuski jezik|francuski]] | 5. | 81 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 18. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Ell i Nikki]] | "[[Running Scared (Ell & Nikki song)|Running Scared]]" | engleski | 2. | 122 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 19. | {{Esc|Grčka}} | [[Loukas Yorkas]] feat. [[Stereo Mike]] | "[[Watch My Dance]]" | engleski, [[Grčki jezik|grčki]] | 1. | 133 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 12. maja 2011. u 21:00 (CEST). Pravo glasa također su imali [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Italija na Eurosongu|Italija]]. Zemlje koje su se kvalificirale u finale su istaknute.<ref name="SF2">{{Cite web|title=Eurovision 2011 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2011/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Dino Merlin]] | "[[Love in Rewind]]" | engleski, [[Bosanski jezik|bosanski]] | 5. | 109 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Austrija}} | [[Nadine Beiler]] | "[[The Secret Is Love]]" | engleski | 7. | 69 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Nizozemska}} | [[3JS]] | "[[Never Alone (3JS song)|Never Alone]]" | engleski | 19. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Belgija}} | [[Witloof Bay]] | "[[With Love Baby]]" | engleski | 11. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Slovačka}} | [[Twiins]] | "[[I'm Still Alive (Twiins song)|I'm Still Alive]]" | engleski | 13. | 48 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Mika Newton]] | "[[Angel (Mika Newton song)|Angel]]" | engleski | 6. | 81 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Moldavija}} | [[Zdob și Zdub]] | "[[So Lucky (Zdob și Zdub song)|So Lucky]]" | engleski | 10. | 54 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Švedska}} | [[Eric Saade]] | "[[Popular (Eric Saade song)|Popular]]" | engleski | 1. | 155 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Kipar}} | [[Christos Mylordos]] | "{{lang|el-Latn|[[San aggelos s'agapisai]]}}" | grčki | 18. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Bugarska}} | [[Poli Genova]] | "{{lang|bg-Latn|[[Na inat]]}}" | [[bugarski jezik|bugarski]] | 12. | 48 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Makedonija}} | [[Vlatko Ilievski]] | "{{lang|mk-Latn|[[Rusinka]]}}" | [[makedonski jezik|makedonski]], engleski | 16. | 36 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Izrael}} | [[Dana International]] | "[[Ding Dong (Dana International song)|Ding Dong]]" | [[hebrejski jezik|hebrejski]], engleski | 15. | 38 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Slovenija}} | [[Maja Keuc]] | "[[No One (Maja Keuc song)|No One]]" | engleski | 3. | 112 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Rumunija}} | [[Hotel FM]] | "[[Change (Hotel FM song)|Change]]" | engleski | 4. | 111 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Estonija}} | [[Getter Jaani]] | "[[Rockefeller Street]]" | engleski | 9. | 60 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Bjelorusija}} | [[Anastasia Vinnikova]] | "[[I Love Belarus]]" | engleski | 14. | 45 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Latvija}} | [[Musiqq]] | "[[Angel in Disguise (Musiqq song)|Angel in Disguise]]" | engleski | 17. | 25 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 18. | {{Esc|Danska}} | [[A Friend in London]] | "[[New Tomorrow]]" | engleski | 2. | 135 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 19. | {{Esc|Irska}} | [[Jedward]] | "[[Lipstick (Jedward song)|Lipstick]]" | engleski | 8. | 68 |} === Finale === Finale je održano 14. maja 2011. u 21:00 (CEST). Direktni finalisti bili su članovi "Velike petorke". Takmičilo se 25 zemalja, a pobjedu je, zahvaljujući glasovima publike, odnio Azerbejdžan sa 221 bodom.<ref name="FinalResults11">{{Cite web|title=Eurovision 2011 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2011|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Finska}} | [[Paradise Oskar]] | "[[Da Da Dam]]" | engleski | 21. | 57 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Dino Merlin]] | "[[Love in Rewind]]" | engleski, bosanski | 6. | 125 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Danska}} | [[A Friend in London]] | "[[New Tomorrow]]" | engleski | 5. | 134 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Litvanija}} | [[Evelina Sašenko]] | "{{lang|fr|[[C'est ma vie]]}}" | engleski, francuski | 19. | 63 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Mađarska}} | [[Kati Wolf]] | "[[What About My Dreams?]]" | engleski, mađarski | 22. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Irska}} | [[Jedward]] | "[[Lipstick (Jedward song)|Lipstick]]" | engleski | 8. | 119 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Švedska}} | [[Eric Saade]] | "[[Popular (Eric Saade song)|Popular]]" | engleski | 3. | 185 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Estonija}} | [[Getter Jaani]] | "[[Rockefeller Street]]" | engleski | 24. | 44 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Grčka}} | [[Loukas Yorkas]] feat. [[Stereo Mike]] | "[[Watch My Dance]]" | engleski, grčki | 7. | 120 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Rusija}} | [[Alexey Vorobyov]] | "[[Get You]]" | engleski, ruski | 16. | 77 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Francuska}} | [[Amaury Vassili]] | "{{lang|co|[[Sognu]]}}" | [[korzički jezik|korzički]] | 15. | 82 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Italija}} | [[Raphael Gualazzi]] | "[[Follia d'amore|Madness of Love]]" | [[Italijanski jezik|italijanski]], engleski | 2. | 189 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Švicarska}} | [[Anna Rossinelli]] | "[[In Love for a While]]" | engleski | 25. | 19 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Blue (English band)|Blue]] | "[[I Can (Blue song)|I Can]]" | engleski | 11. | 100 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Moldavija}} | [[Zdob și Zdub]] | "[[So Lucky (Zdob și Zdub song)|So Lucky]]" | engleski | 12. | 97 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Njemačka}} | [[Lena Meyer-Landrut|Lena]] | "[[Taken by a Stranger]]" | engleski | 10. | 107 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Rumunija}} | [[Hotel FM]] | "[[Change (Hotel FM song)|Change]]" | engleski | 17. | 77 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Austrija}} | [[Nadine Beiler]] | "[[The Secret Is Love]]" | engleski | 18. | 64 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 19. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Ell i Nikki]] | "[[Running Scared (Ell & Nikki song)|Running Scared]]" | engleski | 1. | 221 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Slovenija}} | [[Maja Keuc]] | "[[No One (Maja Keuc song)|No One]]" | engleski | 13. | 96 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Island}} | [[Sjonni's Friends]] | "[[Coming Home (Sjonni's Friends song)|Coming Home]]" | engleski | 20. | 61 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Španija}} | [[Lucía Pérez]] | "{{lang|es|[[Que me quiten lo bailao]]}}" | [[španski jezik|španski]] | 23. | 50 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Mika Newton]] | "[[Angel (Mika Newton song)|Angel]]" | engleski | 4. | 159 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Srbija}} | [[Nina (Serbian singer)|Nina]] | "{{lang|sr-Latn|[[Čaroban]]}}" | srpski | 14. | 85 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Gruzija}} | [[Eldrine]] | "[[One More Day (Eldrine song)|One More Day]]" | engleski | 9. | 110 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2011}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2011 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2011.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2011.]] [[Kategorija:2011. u Njemačkoj]] [[Kategorija:2011. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Njemačkoj]] [[Kategorija:Eurosong 2011.|*]] pck1o4ykqt0qx1707wuwudx5ssbepbk 0 534911 3894511 3892244 2026-06-06T10:09:08Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2010. | slika = EuroNoruegaAnterior.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 25. maj 2010. | drugo_polufinale = 27. maj 2010. | drugi_pokušaj = | finale = 29. maj 2010. | mjesto_održavanja = [[Telenor Arena]]<br />Bærum, Oslo, [[Norveška]] | voditelji = {{Plainlist| * [[Erik Solbakken]] * [[Haddy Njie]] * [[Nadia Hasnaoui]]}} | dirigent = | režiser = {{Plainlist| * Ole Jørgen Grønlund * Kim Strømstad}} | izvršni_nadzornik = [[Svante Stockselius]] | izvršni_producent = [[Jon Ola Sand]] | emiter = [[NRK]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Share the Moment'' | broj_učesnika = 39 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Gruzija}} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Andora}} * {{Esc|Crna Gora}} * {{Esc|Češka}} * {{Esc|Mađarska}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2010. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz bodova po 12, 10, 8–1 deset najbolje ocijenjenih pjesama. Bodovi su kombinacija glasova žirija i publike u omjeru 50:50. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Njemačka}}<br />"[[Satellite (Lena Meyer-Landrut song)|Satellite]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2009.|2009]] | ovo_takmičenje = 2010 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2011.|2011]] }} '''Eurosong 2010.''' bio je 55. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u širem području [[Oslo|Osla]] ([[Norveška]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s norveškim emiterom [[NRK]]. Polufinalne večeri održane su 25. i 27. maja, dok je finalna večer održana 29. maja 2010. Voditelji sve tri večeri bili su [[Erik Solbakken]], [[Haddy Njie]] i [[Nadia Hasnaoui]].<ref name="Hosts2010">{{Cite web|title=Details of Eurovision Song Contest 2010|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2010|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Telenor Arena Eurovision 2010.JPG|left|thumb|250x250px|Telenor Arena, glavno mjesto održavanja takmičenja 2010.]] Takmičenje 2010. održano je u Norveškoj nakon pobjede te zemlje na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009.]] s pjesmom "[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" u izvedbi [[Alexander Rybak|Alexandra Rybaka]]. Kao mjesto održavanja izabrana je [[Telenor Arena]] u općini Bærum, u širem području Osla. Odluka o izboru dvorane donesena je 3. jula 2009, dok je [[Oslo Spektrum]], koji je bio domaćin takmičenja 1996, otpao zbog manjeg kapaciteta. == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 25. maja 2010. u 21:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Pravo glasa također su imali [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Španija na Eurosongu|Španija]]. Istaknute su zemlje koje su se plasirale u finale.<ref name="SF1_2010">{{Cite web|title=Eurovision 2010 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2010/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 1. | {{Esc|Moldavija|1990}} | [[SunStroke Project]] i [[Olia Tira]] | "[[Run Away (SunStroke Project and Olia Tira song)|Run Away]]" | [[Engleski jezik|engleski]] | 10. | 52 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Rusija}} | [[Peter Nalitch]] | "[[Lost and Forgotten]]" | engleski | 7. | 74 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Estonija}} | [[Malcolm Lincoln]] | "[[Siren (Malcolm Lincoln song)|Siren]]" | engleski | 14. | 39 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Slovačka}} | [[Kristína (singer)|Kristína]] | "{{lang|sk|[[Horehronie (song)|Horehronie]]}}" | [[slovački jezik|slovački]] | 16. | 24 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Finska}} | [[Kuunkuiskaajat]] | "{{lang|fi|[[Työlki ellää]]}}" | [[finski jezik|finski]] | 11. | 49 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Latvija}} | [[Aisha (Latvian singer)|Aisha]] | "[[What For? (Aisha song)|What For?]]" | engleski | 17. | 11 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Srbija|2004}} | [[Milan Stanković]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ovo je Balkan]]}}" | [[Srpski jezik|srpski]] | 5. | 79 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Vukašin Brajić]] | "[[Thunder and Lightning (Vukašin Brajić song)|Thunder and Lightning]]" | engleski | 8. | 59 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Poljska}} | [[Marcin Mroziński]] | "{{lang|pl|[[Legenda]]}}" | engleski, [[poljski jezik|poljski]] | 13. | 44 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Belgija}} | [[Tom Dice]] | "[[Me and My Guitar (Tom Dice song)|Me and My Guitar]]" | engleski | 1. | 167 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Malta}} | [[Thea Garrett]] | "[[My Dream (Thea Garrett song)|My Dream]]" | engleski | 12. | 45 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Albanija}} | [[Juliana Pasha]] | "[[It's All About You (Juliana Pasha song)|It's All About You]]" | engleski | 6. | 76 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Grčka}} | [[Giorgos Alkaios]] i Friends | "{{lang|el-Latn|[[Opa (song)|Opa]]}}" | [[grčki jezik|grčki]] | 2. | 133 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Portugal}} | [[Filipa Azevedo]] | "{{lang|pt|[[Há dias assim]]}}" | [[portugalski jezik|portugalski]] | 4. | 89 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Makedonija}} | [[Gjoko Taneski]] | "{{lang|mk-Latn|[[Jas ja imam silata]]}}" | [[makedonski jezik|makedonski]] | 15. | 37 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Bjelorusija|1995}} | [[3+2 (band)|3+2]] feat. [[Robert Wells (composer)|Robert Wells]] | "[[Butterflies (3+2 song)|Butterflies]]" | engleski | 9. | 59 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Island}} | [[Hera Björk]] | "{{lang|fr|[[Je ne sais quoi (song)|Je ne sais quoi]]}}" | engleski | 3. | 123 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 27. maja 2010. u 21:00 (CEST). Pravo glasa također su imali [[Norveška na Eurosongu|Norveška]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Istaknute su zemlje koje su se plasirale u finale.<ref name="SF2_2010">{{Cite web|title=Eurovision 2010 Semi-final 2 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2010/semi-final-2|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Litvanija}} | [[InCulto]] | "[[Eastern European Funk]]" | engleski | 12. | 44 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 2. | {{Esc|Armenija}} | [[Eva Rivas]] | "[[Apricot Stone]]" | engleski | 6. | 83 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 3. | {{Esc|Izrael}} | [[Harel Skaat]] | "{{lang|he-Latn|[[Milim]]}}" | [[hebrejski jezik|hebrejski]] | 8. | 71 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 4. | {{Esc|Danska}} | [[Chanée]] i [[N'evergreen]] | "[[In a Moment like This]]" | engleski | 5. | 101 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Švicarska}} | [[Michael von der Heide]] | "{{lang|fr|[[Il pleut de l'or]]}}" | [[Francuski jezik|francuski]] | 17. | 2 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Švedska}} | [[Anna Bergendahl]] | "[[This Is My Life (Anna Bergendahl song)|This Is My Life]]" | engleski | 11. | 62 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 7. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Safura Alizadeh|Safura]] | "[[Drip Drop (Safura song)|Drip Drop]]" | engleski | 2. | 113 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 8. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Alyosha (singer)|Alyosha]] | "[[Sweet People]]" | engleski | 7. | 77 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Sieneke]] | "{{lang|nl|[[Ik ben verliefd (Sha-la-lie)]]}}" | [[Nizozemski jezik|nizozemski]] | 14. | 29 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Rumunija}} | [[Paula Seling]] i [[Ovidiu Cernăuțeanu|Ovi]] | "[[Playing with Fire (Paula Seling and Ovi song)|Playing with Fire]]" | engleski | 4. | 104 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Slovenija}} | [[Ansambel Roka Žlindre]] i [[Kalamari (band)|Kalamari]] | "{{lang|sl|[[Narodnozabavni rock]]}}" | [[slovenski jezik|slovenski]] | 16. | 6 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Irska}} | [[Niamh Kavanagh]] | "[[It's for You]]" | engleski | 9. | 67 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Bugarska}} | [[Miro (singer)|Miro]] | "{{lang|bg-Latn|[[Angel si ti]]}}" | [[bugarski jezik|bugarski]], engleski | 15. | 19 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Kipar}} | [[Jon Lilygreen]] i [[The Islanders (Cypriot band)|The Islanders]] | "[[Life Looks Better in Spring]]" | engleski | 10. | 67 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Feminnem]] | "{{lang|hr|[[Lako je sve]]}}" | [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | 13. | 33 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Gruzija}} | [[Sofia Nizharadze]] | "[[Shine (Sofia Nizharadze song)|Shine]]" | engleski | 3. | 106 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Turska}} | [[Manga (band)|Manga]] | "[[We Could Be the Same]]" | engleski | 1. | 118 |} === Finale === Finale je održano 29. maja 2010. u 21:00 (CEST). Direktni finalisti bili su članovi "Velike četvorke" i Norveška, kao zemlja domaćin. Takmičilo se 25 zemalja. Pobjedu je ostvarila Njemačka s 246 bodova, osvojivši prvo mjesto i prema glasovima žirija i prema televotingu.<ref name="Hosts2010" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Jezik/-ci ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Safura Alizadeh|Safura]] | "[[Drip Drop (Safura song)|Drip Drop]]" | engleski | 5. | 145 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Španija}} | [[Daniel Diges]] | "{{lang|es|[[Algo pequeñito]]}}" | [[španski jezik|španski]] | 15. | 68 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Norveška}} | [[Didrik Solli-Tangen]] | "[[My Heart Is Yours]]" | engleski | 20. | 35 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Moldavija|1990}} | [[SunStroke Project]] i [[Olia Tira]] | "[[Run Away (SunStroke Project and Olia Tira song)|Run Away]]" | engleski | 22. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Kipar}} | [[Jon Lilygreen]] i [[The Islanders (Cypriot band)|The Islanders]] | "[[Life Looks Better in Spring]]" | engleski | 21. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Vukašin Brajić]] | "[[Thunder and Lightning (Vukašin Brajić song)|Thunder and Lightning]]" | engleski | 17. | 51 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Belgija}} | [[Tom Dice]] | "[[Me and My Guitar (Tom Dice song)|Me and My Guitar]]" | engleski | 6. | 143 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Srbija|2004}} | [[Milan Stanković]] | "{{lang|sr-Latn|[[Ovo je Balkan]]}}" | srpski | 13. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Bjelorusija|1995}} | [[3+2 (band)|3+2]] feat. [[Robert Wells (composer)|Robert Wells]] | "[[Butterflies (3+2 song)|Butterflies]]" | engleski | 24. | 18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Irska}} | [[Niamh Kavanagh]] | "[[It's for You]]" | engleski | 23. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Grčka}} | [[Giorgos Alkaios]] i Friends | "{{lang|el-Latn|[[Opa (song)|Opa]]}}" | grčki | 8. | 140 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Josh Dubovie]] | "[[That Sounds Good to Me]]" | engleski | 25. | 10 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Gruzija}} | [[Sofia Nizharadze]] | "[[Shine (Sofia Nizharadze song)|Shine]]" | engleski | 9. | 136 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Turska}} | [[Manga (band)|Manga]] | "[[We Could Be the Same]]" | engleski | 2. | 170 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Albanija}} | [[Juliana Pasha]] | "[[It's All About You (Juliana Pasha song)|It's All About You]]" | engleski | 16. | 62 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Island}} | [[Hera Björk]] | "{{lang|fr|[[Je ne sais quoi (song)|Je ne sais quoi]]}}" | engleski | 19. | 41 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Alyosha (singer)|Alyosha]] | "[[Sweet People]]" | engleski | 10. | 108 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Francuska}} | [[Jessy Matador]] | "{{lang|fr|[[Allez Ola Olé]]}}" | francuski | 12. | 82 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Rumunija}} | [[Paula Seling]] i [[Ovidiu Cernăuțeanu|Ovi]] | "[[Playing with Fire (Paula Seling and Ovi song)|Playing with Fire]]" | engleski | 3. | 162 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Rusija}} | [[Peter Nalitch]] | "[[Lost and Forgotten]]" | engleski | 11. | 90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Armenija}} | [[Eva Rivas]] | "[[Apricot Stone]]" | engleski | 7. | 141 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 22. | {{Esc|Njemačka}} | [[Lena Meyer-Landrut|Lena]] | "[[Satellite (Lena Meyer-Landrut song)|Satellite]]" | engleski | 1. | 246 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Portugal}} | [[Filipa Azevedo]] | "{{lang|pt|[[Há dias assim]]}}" | portugalski | 18. | 43 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Izrael}} | [[Harel Skaat]] | "{{lang|he-Latn|[[Milim]]}}" | hebrejski | 14. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Danska}} | [[Chanée]] i [[N'evergreen]] | "[[In a Moment like This]]" | engleski | 4. | 149 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2010}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2010 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2010.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2010.]] [[Kategorija:2010. u Norveškoj]] [[Kategorija:2010. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Norveškoj]] [[Kategorija:Eurosong 2010.|*]] c0gostxd08sse0pmle0sqkwhmwkvbps 0 534912 3894510 3891273 2026-06-06T10:09:05Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894510 wikitext text/x-wiki '''Aficirana osoba''' ili '''pogođena osoba''' (također se naziva '''ograničenje koje utiče na osobu''')<ref name=":0">{{Cite journal |last=Arrhenius |first=Gustaf |date=2003 |title=The person-affecting restriction, comparativism, and the moral status of potential people |url=https://www.iffs.se/media/2287/the-person-affecting-restriction-comparativism-and-the-moral-status-of-potential-people.pdf |journal=Ethical Perspectives |volume=10 |issue=3-4 |pages=185–195 |doi=10.2143/ep.10.3.503884 |issn=1370-0049 |pmid=16206457}}</ref>) u [[populacijska etika populacijskoj etici]] obuhvata intuiciju da pojva ili čin može biti loš samo ako je loš ''za'' nekoga.<ref>{{Cite web |title=The Nonidentity Problem |url=https://plato.stanford.edu/entries/nonidentity-problem/ |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref> Slično tome, nešto može biti dobro samo ako je dobro „za“ nekoga. Stoga, prema standardnim stavovima o uticaju na osobu, ne postoji moralna obaveza stvaranja ljudi niti moralno dobro u stvaranju ljudi jer nepostojanje znači „nikada ne postoji osoba koja bi mogla imati koristi od toga što je stvorena“. To da li neko prihvata stavove o uticaju na osobu uveliko utiče na to u kojoj mjeri je oblikovanje daleke budućnosti važno ako u budućnosti bude više potencijalnih ljudi.<ref name="beckstead-thesis">{{Citation | last = Beckstead | first = Nick | year = 2013 | title = On the Overwhelming Importance of Shaping the Far Future | publisher = PhD thesis, Department of Philosophy, Rutgers University | url = https://rucore.libraries.rutgers.edu/rutgers-lib/40469/ | accessdate = 5. 7. 2017 }}</ref> Stavovi koji utiču na osobu su također važni pri razmatranju [[kontrola ljudske populacije|kontrole ljudske populacije]]. Slabiji oblik stavova koji utiču na osobu tvrdi da čin može biti loš samo ako je loš za neku postojeću ili buduću osobu. Stavovi koji utiču na osobu mogu se posmatrati kao revizija [[totalni utilitarizam|totalnog utilitarizma]] u kojoj se "opseg agregacije" mijenja sa svih pojedinaca koji bi postojali na podskup tih pojedinaca (iako se detalji ovoga razlikuju, pogledajte odjeljak ispod)).<ref name="beckstead-thesis"/><ref name="sep-article">{{cite web |last1=Arrhenius |first1=Gustaf |title=The Repugnant Conclusion |url=https://plato.stanford.edu/entries/repugnant-conclusion/#CouWelDifDepTemModFea |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy |accessdate=9. 9. 2020}}</ref> Neki filozofi koji su raspravljali o stavovima koji utiču na osobu su [[Derek Parfit]], [[Jan Narveson]], [[John Broome (filozof)|John Broome]], [[Jeff McMahan (filozof)|Jeff McMahan]], [[Larry Temkin]], [[Tatjana Višak]], [[Gustaf Arrhenius]], Johann Frick, Nick Beckstead i [[Hilary Greaves]]. ==Varijante== Ne postoji jedinstven "stav koji utiče na osobu", već postoji niz formulacija koje uključuju ideju da je nešto dobro ili loše "za" nekoga.<ref>{{cite journal |last1=Horta |first1=Oscar |title=In Defense of the Internal Aspects View: Person-Affecting Reasons, Spectrum Arguments and Inconsistent Intuitions |journal=Law, Ethics and Philosophy |date=2014 |volume=2 |pages= 93–99}}</ref> Gustaf Arrhenius formuliše "ograničenje uticaja na osobu" kao tvrdnju da moralne tvrdnje "nužno uključuju referencu na ljude", tako da se izjave koje se odnose samo na "krajolik" ili "ravnotežu ekosistema" (bez reference na ljude) isključuju iz moralnog razmatranja.<ref name=":0" /> * Nick Beckstead navodi da stav uticaja na osobu tvrdi sljedeće: "Prilikom agregiranja interesa različitih ljudi radi određivanja vrijednosti ishoda, interesi 'dodatnih' ljudi manje znače ili se mogu zanemariti" (gdje "dodatni" može značiti različite stvari u različitim kontekstima, ali u svakom slučaju postupci ne mogu biti dobri ili loši ''za'' "dodatne" ljude).<ref name="beckstead-thesis"/> * Beckstead dalje razlikuje ''umjerene'' i ''stroge'' stavove uticaja na osobu, gdje umjereni stavovi daju manju težinu "dodatnim" ljudima (tako da iako je stvaranje novih života koji su dobri dobra stvar, ovo je inferiorno u odnosu na poboljšanje već postojećih života), dok strogi stavovi uopće ne uzimaju u obzir "dodatne" ljude.<ref name="beckstead-thesis"/> * Larry Temkin razvio je ''"uski pogled na utjecaj na osobu"'' prema kojem "[pri] procjeni mogućih ishoda treba (1) fokusirati se na status nezavisno postojećih ljudi, s ciljem da im se želi što bolje osigurati, i (2) ignorirati status ovisno postojećih ljudi, osim što se želi izbjeći nanošenje štete koliko god je to moguće."<ref>{{cite journal |last1=Temkin |first1=Larry |title=Rethinking the Good- A Small Taste |journal=Law, Ethics and Philosophy |date=2014 |volume=2 |pages=77–78 |url=https://www.raco.cat/index.php/LEAP/article/view/297557/386539 |accessdate=14. 7. 2020}}</ref> *U [[genetika|genetici]], aricirana ili pogođena osoba je svaka ona koja posjeduje posmatrano [[svojstvo]] ([[fenotip]], [[genotip]]), bez obzira na [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] „pogođenosti“. ===Asimetrični stavovi koji utiču na osobu=== Postoje i ''[[Asimetrija|asimetrični]]'' stavovi, prema kojima se smatra lošim ili pogrešnim donositi na ovaj svijet živote koji nisu vrijedni življenja, iako je moralno neutralno donositi na ovaj svijet živote koji su vrijedni življenja.<ref name="beckstead-thesis"/> Tvrdi asimetrični stavovi posebno mogu dovesti do zaključka da je [[izumiranje ljudi]] (ili izumiranje svih života) dobro, prema Becksteadu.<ref name="beckstead-thesis"/> Međutim, prema Simonu Knutssonu, ovo može biti slučaj za [[utilitarizam]] i [[konsekvencijalizam]] općenito, ne samo za asimetrične konsekvencijalističke teorije, poput [[negativni utilitarizam|negativnog utilitarizma]] i [[negativni konsekvencijalizam|negativnog konsekvencijalizma]].<ref>{{Cite journal|last=Knutsson|first=Simon|date=29. 8. 2019|title=The world destruction argument|journal=Inquiry|pages=1–20|doi=10.1080/0020174X.2019.1658631|issn=0020-174X|doi-access=free}}</ref> Mehki asimetrični stavovi, kakve opisuje Teruji Thomas, smatraju da dodatni životi vrijedni življenja mogu nadoknaditi loše živote, ali kada se loši životi nadoknade, više života vrijednih življenja ne poboljšava ishod.<ref>{{Cite web|last=Thomas|first=Teruji|title=The Asymmetry, Uncertainty, and the Long Term|url=https://globalprioritiesinstitute.org/teruji-thomas-the-asymmetry-uncertainty-and-the-long-term/|website=Global Priorities Institute|publisher=Global Priorities Institute, University of Oxford}}</ref> Ovi su manje skloni zaključku da je izumiranje dobro nego tvrdokorni asimetrični stavovi. ==Također pogledajte== * [[Antinatalizam]] * [[Paradoks pukog sabiranja]] (također poznat kao odbojan zaključak) * [[Natalizam]] *[[Genealoški metod]] *[[Genealogija]] * [[Problem neidentiteta]] * [[Asimetrija (populacijska etika)]] * [[Antifrustracionizam]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Populacijska genetika]] [[Kategorija:Populacijska etika]] bs3wbwzmvgv2vteqa4fd5fuklfknmhv 0 534915 3894509 3892243 2026-06-06T10:09:01Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894509 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2009. | slika = EuroRusiaAnterior.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale = 12. maj 2009. | drugo_polufinale = 14. maj 2009. | drugi_pokušaj = | finale = 16. maj 2009. | mjesto_održavanja = [[Olimpijski stadion (Moskva)|Olimpijski stadion]]<br />[[Moskva]], [[Rusija]] | voditelji = {{Plainlist| * Natalija Vodjanova (polufinala) * Andrej Malahov (polufinala) * Ivan Urgant (finale) * Alsu (finale) }} | dirigent = | režiser = Andrej Boltenko | izvršni_nadzornik = [[Svante Stockselius]] | izvršni_producent = Jurij Aksjuta | emiter = Pervij kanal (C1R) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 42 | debitiranje = | povratak = {{Esc|Slovačka}} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Gruzija}} * {{Esc|San Marino}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale | žuto = Zemlje koje su ranije učestvovale, a nisu 2009. | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje jedan niz bodova po 12, 10, 8–1 deset najbolje ocijenjenih pjesama. Bodovi u finalu su kombinacija glasova žirija i publike u omjeru 50:50, dok o kvalifikantima u polufinalu odlučuje publika uz jednog spašenog od strane žirija. | bez_poena = {{Esc|Češka}} | pobjednička_pjesma = {{Esc|Norveška}}<br />"[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2008.|2008]] | ovo_takmičenje = 2009 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2010.|2010]] }} '''Eurosong 2009.''' bio je 54. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je u [[Moskva|Moskvi]] ([[Rusija]]), a takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) u saradnji s ruskim emiterom C1R. Polufinalne večeri održane su 12. i 14. maja, dok je finalna večer održana 16. maja 2009. Polufinala su vodili [[Natalija Vodjanova]] i [[Andrej Malahov]], a finale Ivan Urgant i ruska pjevačica (te ranija učesnica) Alsu.<ref name="Details2009">{{Cite web|title=Details of Eurovision Song Contest 2009|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2009|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Na takmičenju su učestvovale 42 zemlje. [[Slovačka na Eurosongu|Slovačka]] se vratila na takmičenje po prvi put od 1998, dok [[San Marino na Eurosongu|San Marino]] nije učestvovao zbog finansijskih razloga. [[Gruzija na Eurosongu|Gruzija]] je odustala nakon što je EBU odbio njihovu pjesmu pod sumnjom da krši pravila takmičenja vezana za političke poruke.<ref name="GeorgiaWithdrawal">{{Cite web|title=Georgian Selection 2009|url=https://eurovisionworld.com/national/georgia/2009|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Pobijedila je [[Norveška na Eurosongu|Norveška]] s pjesmom "[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" u izvedbi i autorstvu [[Alexander Rybak|Alexandera Rybaka]]. Osvojivši 387 bodova (pobijedivši i kod publike i kod žirija), Rybak je postavio tadašnji rekord po najvećem broju osvojenih bodova u historiji takmičenja. Prvo peto kompletirali su redom [[Island na Eurosongu|Island]], [[Azerbejdžan na Eurosongu|Azerbejdžan]], [[Turska na Eurosongu|Turska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Nakon kritika na račun sistema glasanja iz [[Eurosong 2007.|2007]]. i [[Eurosong 2008.|2008]], EBU je za finale ponovo uveo miješani sistem glasanja u omjeru 50% glasovi publike, 50% glasovi nacionalnog žirija.<ref name="Details2009" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Olimpijski 2010.jpg|left|thumb|250x250px|Olimpijski stadion u Moskvi, glavno mjesto održavanja takmičenja 2009.]] Takmičenje 2009. održano je u Rusiji nakon pobjede te zemlje [[Eurosong 2008.|2008.]] s pjesmom "[[Believe (Dima Bilan song)|Believe]]" u izvedbi [[Dima Bilan|Dime Bilana]]. Kao mjesto održavanja izabran je [[Olimpijski stadion (Moskva)|Olimpijski stadion]] (''Olimpijskij'') u Moskvi. Ovaj veliki zatvoreni kompleks predložen je od strane C1R i službeno potvrđen od strane EBU-a u septembru 2008, obzirom na kapacitet koji je mogao primiti desetine hiljada gledatelja. == Rezultati == === Prvo polufinale === Prvo polufinale održano je 12. maja 2009. u 23:00 (MSK) / 21:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]). Pravo glasa također su imali [[Njemačka na Eurosongu|Njemačka]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Zemlje s devet najvećih bodova od televotinga išle su direktno u finale (žuto), dok je desetu zemlju birao tzv. "back-up" žiri (plavo).<ref name="SF1_2009">{{Cite web|title=Eurovision 2009 Semi-final 1 Results|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2009/semi-final-1|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Crna Gora}} | [[Andrea Demirović]] | "[[Just Get Out of My Life]]" | 11. | 44 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Češka}} | [[Gipsy.cz]] | "{{lang|rom|[[Aven Romale]]}}" | 18. | 0 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Belgija}} | [[Patrick Ouchène|Copycat]] | "[[Copycat (Patrick Ouchène song)|Copycat]]" | 17. | 1 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Bjelorusija|1995}} | [[Petr Elfimov]] | "[[Eyes That Never Lie]]" | 13. | 25 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 5. | {{Esc|Švedska}} | [[Malena Ernman]] | "{{lang|fr|[[La Voix (song)|La Voix]]}}" | 4. | 105 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Armenija}} | [[Inga and Anush Arshakyan|Inga i Anush]] | "[[Jan Jan]]" | 5. | 99 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Andora}} | [[Susanne Georgi]] | "{{lang|ca|[[La teva decisió (Get a Life)]]}}" | 15. | 8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Švicarska}} | [[Lovebugs (band)|Lovebugs]] | "[[The Highest Heights]]" | 14. | 15 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Turska}} | [[Hadise]] | "[[Düm Tek Tek]]" | 2. | 172 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 10. | {{Esc|Izrael}} | [[Noa (singer)|Noa]] i [[Mira Awad]] | "[[There Must Be Another Way]]" | 7. | 75 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Bugarska}} | [[Krassimir Avramov]] | "[[Illusion (Krassimir Avramov song)|Illusion]]" | 16. | 7 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Island}} | [[Yohanna]] | "[[Is It True? (Yohanna song)|Is It True?]]" | 1. | 174 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Makedonija}} | [[Next Time]] | "{{lang|mk-Latn|[[Nešto što kje ostane]]}}" | 10. | 45 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Rumunija}} | [[Elena Gheorghe|Elena]] | "[[The Balkan Girls]]" | 9. | 67 |- style="font-weight:bold; background:paleturquoise;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:paleturquoise;" | 15. | {{Esc|Finska}} | [[Waldo's People]] | "[[Lose Control (Waldo's People song)|Lose Control]]" | 12. | 42 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Portugal}} | [[Flor-de-Lis]] | "{{lang|pt|[[Todas as ruas do amor]]}}" | 8. | 70 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Malta}} | [[Chiara Siracusa|Chiara]] | "[[What If We]]" | 6. | 86 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 18. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Regina (Bosnia and Herzegovina band)|Regina]] | "{{lang|bs|[[Bistra voda]]}}" | 3. | 125 |} === Drugo polufinale === Drugo polufinale održano je 14. maja 2009. u 23:00 (MSK) / 21:00 (CEST). Pravo glasa također su imali [[Francuska na Eurosongu|Francuska]], domaćin [[Rusija na Eurosongu|Rusija]] te [[Španija na Eurosongu|Španija]] (koja je zbog naknadnog prijenosa koristila isključivo glasove žirija). Zemlje s devet najvećih bodova od televotinga išle su direktno u finale (žuto), dok je desetu zemlju birao tzv. "back-up" žiri (plavo).<ref name="Details2009" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- style="font-weight:bold; background:paleturquoise;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:paleturquoise;" | 1. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Igor Cukrov]] feat. [[Andrea Šušnjara|Andrea]] | "{{lang|hr|[[Lijepa Tena]]}}" | 13. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Irska}} | [[Sinéad Mulvey]] i [[Black Daisy]] | "[[Et Cetera (song)|Et Cetera]]" | 11. | 52 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Latvija}} | [[Intars Busulis]] | "{{lang|ru-Latn|[[Probka]]}}" | 19. | 7 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Srbija|2004}} | [[Marko Kon]] i [[Milan Nikolić (musician)|Milaan]] | "{{lang|sr-Latn|[[Cipela]]}}" | 10. | 60 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Poljska}} | [[Lidia Kopania]] | "[[I Don't Wanna Leave]]" | 12. | 43 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 6. | {{Esc|Norveška}} | [[Alexander Rybak]] | "[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" | 1. | 201 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Kipar}} | [[Christina Metaxa]] | "[[Firefly (Christina Metaxa song)|Firefly]]" | 14. | 32 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Slovačka}} | [[Kamil Mikulčík]] i [[Nela Pocisková]] | "{{lang|sk|[[Leť tmou]]}}" | 18. | 8 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 9. | {{Esc|Danska}} | [[Niels Brinck|Brinck]] | "[[Believe Again]]" | 8. | 69 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Slovenija}} | [[Quartissimo]] feat. [[Martina Majerle|Martina]] | "[[Love Symphony]]" | 16. | 14 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Mađarska}} | [[Zoli Ádok]] | "[[Dance with Me (Zoli Ádok song)|Dance with Me]]" | 15. | 16 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 12. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Aysel Teymurzadeh|Aysel]] i [[Arash (singer)|Arash]] | "[[Always (Aysel and Arash song)|Always]]" | 2. | 180 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 13. | {{Esc|Grčka}} | [[Sakis Rouvas]] | "[[This Is Our Night]]" | 4. | 110 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 14. | {{Esc|Litvanija}} | [[Sasha Song]] | "[[Love (Sasha Son song)|Love]]" | 9. | 66 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 15. | {{Esc|Moldavija|1990}} | [[Nelly Ciobanu]] | "{{lang|ro|[[Hora din Moldova]]}}" | 5. | 106 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 16. | {{Esc|Albanija}} | [[Kejsi Tola]] | "[[Carry Me in Your Dreams]]" | 7. | 73 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 17. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Svetlana Loboda]] | "[[Be My Valentine! (Anti-Crisis Girl)]]" | 6. | 80 |- style="font-weight:bold; background:navajowhite;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:navajowhite;" | 18. | {{Esc|Estonija}} | [[Urban Symphony]] | "{{lang|et|[[Rändajad]]}}" | 3. | 115 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Nizozemska}} | [[The Toppers|De Toppers]] | "[[Shine (De Toppers song)|Shine]]" | 17. | 11 |} === Finale === Finale je održano 16. maja 2009. u 23:00 (MSK) / 21:00 (CEST). Direktni finalisti bili su članovi "Velike četvorke" i Rusija, kao zemlja domaćin. Takmičilo se 25 zemalja, a Norveška je uvjerljivo pobijedila s 387 bodova, dobivši ukupno šesnaest "dvanaestica".<ref name="Details2009" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Litvanija}} | [[Sasha Song]] | "[[Love (Sasha Son song)|Love]]" | 23. | 23 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Izrael}} | [[Noa (singer)|Noa]] i [[Mira Awad]] | "[[There Must Be Another Way]]" | 16. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Francuska}} | [[Patricia Kaas]] | "{{lang|fr|[[Et s'il fallait le faire]]}}" | 8. | 107 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Švedska}} | [[Malena Ernman]] | "{{lang|fr|[[La Voix (song)|La Voix]]}}" | 21. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Igor Cukrov]] feat. [[Andrea Šušnjara|Andrea]] | "{{lang|hr|[[Lijepa Tena]]}}" | 18. | 45 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Portugal}} | [[Flor-de-Lis]] | "{{lang|pt|[[Todas as ruas do amor]]}}" | 15. | 57 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Island}} | [[Yohanna]] | "[[Is It True? (Yohanna song)|Is It True?]]" | 2. | 218 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Grčka}} | [[Sakis Rouvas]] | "[[This Is Our Night]]" | 7. | 120 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Armenija}} | [[Inga and Anush Arshakyan|Inga i Anush]] | "[[Jan Jan]]" | 10. | 92 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Rusija}} | [[Anastasia Prikhodko]] | "{{lang|uk-Latn|[[Mamo]]}}" | 11. | 91 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Azerbejdžan}} | [[Aysel Teymurzadeh|Aysel]] i [[Arash (singer)|Arash]] | "[[Always (Aysel and Arash song)|Always]]" | 3. | 207 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Regina (Bosnia and Herzegovina band)|Regina]] | "{{lang|bs|[[Bistra voda]]}}" | 9. | 106 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Moldavija|1990}} | [[Nelly Ciobanu]] | "{{lang|ro|[[Hora din Moldova]]}}" | 14. | 69 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Malta}} | [[Chiara Siracusa|Chiara]] | "[[What If We]]" | 22. | 31 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Estonija}} | [[Urban Symphony]] | "{{lang|et|[[Rändajad]]}}" | 6. | 129 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Danska}} | [[Niels Brinck|Brinck]] | "[[Believe Again]]" | 13. | 74 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Njemačka}} | [[Alex Christensen|Alex Swings Oscar Sings!]] | "[[Miss Kiss Kiss Bang]]" | 20. | 35 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Turska}} | [[Hadise]] | "[[Düm Tek Tek]]" | 4. | 177 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Albanija}} | [[Kejsi Tola]] | "[[Carry Me in Your Dreams]]" | 17. | 48 |- style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="text-align:center; font-weight:bold; background:gold;" | 20. | {{Esc|Norveška}} | [[Alexander Rybak]] | "[[Fairytale (Alexander Rybak song)|Fairytale]]" | 1. | 387 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Svetlana Loboda]] | "[[Be My Valentine! (Anti-Crisis Girl)]]" | 12. | 76 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Rumunija}} | [[Elena Gheorghe|Elena]] | "[[The Balkan Girls]]" | 19. | 40 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Jade Ewen]] | "[[It's My Time (Jade Ewen song)|It's My Time]]" | 5. | 173 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Finska}} | [[Waldo's People]] | "[[Lose Control (Waldo's People song)|Lose Control]]" | 25. | 22 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Španija}} | [[Soraya Arnelas|Soraya]] | "{{lang|es|[[La noche es para mí]]}}" | 24. | 23 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2009}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2009 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2009.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2009.]] [[Kategorija:2009. u Rusiji]] [[Kategorija:2009. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Rusiji]] [[Kategorija:Eurosong 2009.|*]] lokmb99t3s89izyulx1029e0to86who 0 534916 3894508 3891274 2026-06-06T10:08:58Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894508 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Nefrogeni diabetes insipidus|Diabetes insipidus }} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime =Centralni diabetes insipidus | sinonimi = Nedostatak arginin-vazopresina; AVP-; hipofizni diabetes insipidus; neurohipofizni diabetes insipidus; kranijalni diabetes insipidus; neurogeni diabetes insipidus | slika = Arginine vasopressin3d.png | opis_slike =Arginin – vazopresin faktor je više tipova diabetes insipidus | specijalnost = [[Endokrinologija]] | simptomi = [[Poliurija]], [[nikturija]] i [[polidipsija]]. | komplikacije = [[Dehidracija]], [[epilepsijski napad|napad]] | pojava = Bilo koja dob | trajanje =Doživotno | vrste =Kongenitalni, stečeni, idiopatski | uzroci = Razne kongenitalne ili stečene [[lezija|lezije]], a kada je uzrok nepoznat, klasificira se kao idiopatski. | rizici = Pacijenti mogu iskusiti i nervne simptome povezane s osnovnom bolešću, kao što su [[glavobolja]] i [[diplopija]], ovisno o tačnom porijeklu poremećaja | dijagnoza = [[urinski test|analiza urina]], [[krvni test|analiza krvi]], [[test deprivacije tekućine]] | diferencijalna_dijagnoza = AVP-R ([[Nefrogeni diabetes insipidus|nefrogeni]]), [[Primarna polidipsija]], [[Dijabetes]] melitus | prevencija = | liječenje = Pijenje dovoljne količine tekućine | lijek = [[Dezmopresin]] | prognoza = | frekvencija = 3/100.000 godišnje | smrti = }} '''Centralni diabetes insipidus''', također poznat kao '''deficijencija arginin vazopresina''' (AVP-D),<ref>{{Cite web |date=17. 11. 2022 |title=Diabetes Insipidus is changing its name: Arginine Vasopressin Deficiency |url=https://www.pituitary.org.uk/diabetes-insipidus-is-changing-its-name-arginine-vasopressin-deficiency/ |access-date=31. 1. 2024 |website=Pituitary Foundation |language=en-GB}}</ref> oblik je [[diabetes insipidus]]a, koji je uzrokovan nedostatkom proizvodnje [[vazopresin]]a (ADH) u [[mozak|mozgu]]. Vasopresin djeluje tako što povećava [[volumen krvi]] (intravaskularno), a [[antidiuretik|smanjuje]] proizvednju [[urin]]a. Stoga, njegov nedostatak uzrokuje [[poliurija|povećano lučenje urina]] i [[hipovolemija|smanjenje volumena]]. Također je poznat kao '''neurohipofiznidiabetes insipidus''',<ref name="pmid18494865">{{cite journal | vauthors = Chitturi S, Harris M, Thomsett MJ, Bowling F, McGown I, Cowley D, Leong GM, Batch J, Cotterill AM | title = Utility of AVP gene testing in familial neurohypophyseal diabetes insipidus | journal = Clinical Endocrinology | volume = 69 | issue = 6 | pages = 926–930 | date = decembar 2008 | pmid = 18494865 | doi = 10.1111/j.1365-2265.2008.03303.x | s2cid = 22350358 }}</ref><ref name="pmid18316776">{{cite journal | vauthors = Lee YW, Lee KW, Ryu JW, Mok JO, Ki CS, Park HK, Kim YJ, Kim SJ, Byun DW, Suh KI, Yoo MH, Shin HB, Lee YK, Kim CH | title = Mutation of Glu78 of the AVP-NPII gene impairs neurophysin as a carrier protein for arginine vasopressin in a family with neurohypophyseal diabetes insipidus | journal = Annals of Clinical and Laboratory Science | volume = 38 | issue = 1 | pages = 12–14 | year = 2008 | pmid = 18316776 | url = http://www.annclinlabsci.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=18316776 }}</ref> odnoseći se na [[stražnji režanj hipofize]] (neurohipofizu), koja prima [[vazopresin]] iz [[hipotalamus]]a, u mozgu, putem hipotalamo-hipofiznog trakta u [[hipofizna peteljka|hipofiznoj peteljci]]. Ovo stanje ima samo [[poliurija|poliuriju]] kao zajedničko [[svojstvo]] sa [[dijabetes]]om. Iako se ne isključuju međusobno, kod većine tipičnih slučajeva, naziv dijabetes insipidus je obmanjujući.<ref name="JAMA">{{cite journal |url=https://books.google.com/books?id=4akhAQAAMAAJ&pg=PA499 |title=The Pathogenesis of Diabetes Insipidus |journal=Journal of the American Medical Association |volume=49 |issue=6 |page=499 |doi=10.1001/jama.1907.02530060049004|year=1907 |url-access=subscription }}</ref> Neliječeni pacijenti s centralnim dijabetesom insipidusom često doživljavaju [[poliurija|poliuriju]], [[nikturija|nikturiju]] i [[polidipsija|polidipsiju]], zbog početnog povećanja serumskog natrija i [[osmolarnost]]i. Centralni dijabetes insipidus može biti uzrokovan raznim kongenitalnim ili stečenim lezijama, a kada je uzrok nepoznat, klasificira se kao idiopatski. Test deprivacije vode (WDT) je često korišteni test za dijabetes insipidus, dvostepeni proces koji uključuje parenteralnu primjenu dezmopresina nakon početnog 8-satnog posta na vodi. On razlikuje primarnu polidipsiju od dijabetesa insipidusa i centralni dijabetes insipidus od nefrogenog dijabetesa insipidusa. Dijabetes insipidus liječi se obnavljanjem deficita slobodne vode, nadoknadom nedostajućeg [[hormon]]a i rješavanjem osnovnog oboljenja. [[Dezmopresin]], analog [[arginin- vazopresin]]a, koristi se za liječenje centralnog dijabetesa insipidusa. == Znaci i simptomi == Neliječeni pacijenti s centralnim dijabetesom insipidusom obično pokazuju [[poliuriju]], [[nokturiju]] i [[polidipsiju]] kao rezultat početnog porasta serumskog [[natrija]] i [[molarnost|osmolarnosti]].<ref name="UpToDate">{{cite web | vauthors = Bichet DG, Emmett M | date = oktobar 2023 | veditors = Sterns RH, Christ-Crain M, Forman JP | title = Arginine vasopressin deficiency (central diabetes insipidus): Etiology, clinical manifestations, and postdiagnostic evaluation | work =UpToDate |url=https://www.uptodate.com/contents/arginine-vasopressin-deficiency-central-diabetes-insipidus-etiology-clinical-manifestations-and-postdiagnostic-evaluation | access-date=23. 6. 2024}}</ref> Pacijenti mogu iskusiti i nervne simptome povezane s osnovnom bolešću, kao što su [[glavobolja]] i [[diplopija]], ovisno o tačnom porijeklu centralnog dijabetesa insipidusa.<ref name="intracranial metastasis">{{cite journal | vauthors = Munir G, Kusumawardani DA, Agustina H | title = Multiple intracranial metastasis from lung adenocarcinoma in a pregnant young woman: A case report | journal = Radiology Case Reports | volume = 18 | issue = 3 | pages = 835–839 | date = mart 2023 | pmid = 36582759 | doi = 10.1016/j.radcr.2022.11.046 | publisher = Elsevier BV | pmc = 9793174 }}</ref> Čak i kada se njihova poliurija i polidipsija adekvatno liječe, pacijenti s centralnim dijabetesom insipidusom često pate od psiholoških simptoma poput povišene [[anksioznost]]i, socijalne izolacije i općenito nižeg kvaliteta života.<ref name="web-based survey">{{cite journal | vauthors = Atila C, Loughrey PB, Garrahy A, Winzeler B, Refardt J, Gildroy P, Hamza M, Pal A, Verbalis JG, Thompson CJ, Hemkens LG, Hunter SJ, Sherlock M, Levy MJ, Karavitaki N, Newell-Price J, Wass JA, Christ-Crain M | title = Central diabetes insipidus from a patient's perspective: management, psychological co-morbidities, and renaming of the condition: results from an international web-based survey | journal = The Lancet. Diabetes & Endocrinology | volume = 10 | issue = 10 | pages = 700–709 | date = oktobar 2022 | pmid = 36007536 | doi = 10.1016/s2213-8587(22)00219-4 | publisher = Elsevier BV | url = https://eprints.whiterose.ac.uk/191079/3/DImond_Manuscript_Final.pdf }}</ref> == Uzroci == Klinička manifestacija centralnog dijabetesa insipidusa je nedostatak lučenja [[arginin-vazopresin]]a kao rezultat uništavanja neurona ose [[hipotalamus]]/[[zadnji režanj hipofize|zadnje hipofize]]. Brojne različite kongenitalne ili stečene lezije mogu uzrokovati ovo stanje.<ref name="Diagnosis and management">{{cite journal | vauthors = Garrahy A, Moran C, Thompson CJ | title = Diagnosis and management of central diabetes insipidus in adults | journal = Clinical Endocrinology | volume = 90 | issue = 1 | pages = 23–30 | date = januar 2019 | pmid = 30269342 | doi = 10.1111/cen.13866 }}</ref> === Idiopatski === Kada uzroci centralnog dijabetesa insipidusa nisu poznati, stanje se kategorizira kao [[Idiopatska bolest|idiopatski]].<ref name="Arima 2024" /> === Stečeni === Centralni dijabetes insipidus je obično stečeni poremećaj.<ref name="Arima 2024">{{cite journal | vauthors = Arima H, Azuma Y, Morishita Y, Hagiwara D | title = Central diabetes insipidus | journal = Nagoya Journal of Medical Science | volume = 78 | issue = 4 | pages = 349–358 | date = decembar 2016 | pmid = 28008190 | pmc = 5159460 | doi = 10.18999/nagjms.78.4.349 | publisher = Nagoya University School of Medicine/Graduate School of Medicine }}</ref> Sljedeća stanja mogu dovesti do centralnog dijabetesa insipidusa:<ref name="Tomkins 2022">{{cite journal | vauthors = Tomkins M, Lawless S, Martin-Grace J, Sherlock M, Thompson CJ | title = Diagnosis and Management of Central Diabetes Insipidus in Adults | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 107 | issue = 10 | pages = 2701–2715 | date = septembar 2022 | pmid = 35771962 | doi = 10.1210/clinem/dgac381 | publisher = The Endocrine Society | pmc = 9516129 }}</ref> # Operacija - [[Neurohirurgija]], obično u selanom ili [[sela turcica|supraselnom]] području, može izazvati centralni dijabetes insipidus.<ref name="Postoperative">{{cite journal | vauthors = Seckl J, Dunger D | title = Postoperative diabetes insipidus | journal = BMJ | volume = 298 | issue = 6665 | pages = 2–3 | date = januar 1989 | pmid = 2492841 | pmc = 1835326 | doi = 10.1136/bmj.298.6665.2 }}</ref> U većini neurohirurških situacija, centralni dijabetes insipidus je privremen.<ref name="j567">{{cite journal | vauthors = Prete A, Corsello SM, Salvatori R | title = Current best practice in the management of patients after pituitary surgery | journal = Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism | volume = 8 | issue = 3 | pages = 33–48 | date = mart 2017 | pmid = 28377801 | doi = 10.1177/2042018816687240 | publisher = SAGE Publications | pmc = 5363454 }}</ref> Rijetko se javlja perzistentni postoperativni centralni dijabetes insipidus.<ref name="g632">{{cite journal | vauthors = Schreckinger M, Szerlip N, Mittal S | title = Diabetes insipidus following resection of pituitary tumors | journal = Clinical Neurology and Neurosurgery | volume = 115 | issue = 2 | pages = 121–126 | date = februar 2013 | pmid = 22921808 | doi = 10.1016/j.clineuro.2012.08.009 }}</ref> # [[neoplazma|Neoplazmatska stanja]] – Centralni dijabetes insipidus može biti rezultat primarnih ili sekundarnih malignosti mozga, koje zahvataju hipotalamusno-hipofizno područje; sekundarni tumori su obično uzrokovani [[metastaza]]ma od [[rak pluća|pluća]] ili [[rak dojke|raka dojke]], [[leukemija]] ili [[limfom]]a.<ref name="j323">{{cite journal | vauthors = Kimmel DW, O'Neill BP | title = Systemic cancer presenting as diabetes insipidus. Clinical and radiographic features of 11 patients with a review of metastatic-induced diabetes insipidus | journal = Cancer | volume = 52 | issue = 12 | pages = 2355–2358 | date = decembar 1983 | pmid = 6640507 | doi = 10.1002/1097-0142(19831215)52:12<2355::aid-cncr2820521232>3.0.co;2-j }}</ref> Osim toga, centralni dijabetes insipidus se javlja kod [[mijelodisplazijski sindrom|mijelodisplazijskog sindroma]].<ref name="e221">{{cite journal | vauthors = Sun R, Wang C, Zhong X, Wu Y | title = Diabetes Insipidus as an Initial Presentation of Myelodysplastic Syndrome: Diagnosis with Single-Nucleotide Polymorphism Array-Based Karyotyping | journal = The Tohoku Journal of Experimental Medicine | volume = 238 | issue = 4 | pages = 305–310 | date = april 2016 | pmid = 27075406 | doi = 10.1620/tjem.238.305 | publisher = Tohoku University Medical Press | doi-access = free }}</ref> [[Kraniofaringiom]], [[germinom]], [[pinealom]], [[gliom]] i [[meningiom]], također mogu uzrokovati centralni dijabetes insipidus.<ref name="Tomkins 2022"/> # [[Trauma]] – Centralni dijabetes insipidus može biti uzrokovan traumom glave koja utiče na [[zadnji režanj hipofize]] i [[hipotalamus]].<r ef name="t729">{{cite journal | vauthors = Hadjizacharia P, Beale EO, Inaba K, Chan LS, Demetriades D | title = Acute diabetes insipidus in severe head injury: a prospective study | journal = Journal of the American College of Surgeons | volume = 207 | issue = 4 | pages = 477–484 | date = oktobar 2008 | pmid = 18926448 | doi = 10.1016/j.jamcollsurg.2008.04.017 | publisher = Ovid Technologies (Wolters Kluwer Health) }}</ref> # [[krvotok|Vaskularni]] poremećaji – Poznato je da vaskularni poremećaji poput [[subarahnoidno krvarenje|subarahnoidnog]] i [[intrakranijsko krvarenje|intrakranijskog krvarenja]] i [[Sheehanov sindrom|Sheehanovog sindroma]] uzrokuju centralni dijabetes insipidus.<ref name="Tomkins 2022"/> # [[Upala]]/[[infekcija]] – Centralni dijabetes insipidus povezan je sa [[sarkoidoza|sarkoidom]], [[histiocitoza|histiocitozom]], [[granulomatoza s poliangiitisom|granulomatozom s poliangiitisom]], post[[tuberkuloza|tuberkuloznim]] [[meningitis]]om, [[HIV]]-om, [[COVID-19]], post[[encefalitis]]om, [[toksoplazmoza|toksoplazmozom]], [[apsces]]om i [[sistemski lupus eritematozus|sistemskim lupusom eritematozusom]].<ref name="Tomkins 2022"/> # [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]] – Smatra se da [[degeneracija]] ćelija koje luče [[hormon]]e u jezgrima [[hipotalamus]]a čini između 30 i 50 % netraumatski slučajevi centralnog dijabetesa insipidusa.<ref name="UpToDate"/> Mnogi, ako ne i većina, od ovih osoba mogu biti pogođeni autoimunskim procesom.<ref name="r996">{{cite journal | vauthors = De Bellis A, Colao A, Di Salle F, Muccitelli VI, Iorio S, Perrino S, Pivonello R, Coronella C, Bizzarro A, Lombardi G, Bellastella A | title = A longitudinal study of vasopressin cell antibodies, posterior pituitary function, and magnetic resonance imaging evaluations in subclinical autoimmune central diabetes insipidus | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 84 | issue = 9 | pages = 3047–3051 | date = septembar 1999 | pmid = 10487663 | doi = 10.1210/jcem.84.9.5945 | publisher = The Endocrine Society }}</ref><ref name="t921">{{cite journal | vauthors = Pivonello R, De Bellis A, Faggiano A, Di Salle F, Petretta M, Di Somma C, Perrino S, Altucci P, Bizzarro A, Bellastella A, Lombardi G, Colao A | title = Central diabetes insipidus and autoimmunity: relationship between the occurrence of antibodies to arginine vasopressin-secreting cells and clinical, immunological, and radiological features in a large cohort of patients with central diabetes insipidus of known and unknown etiology | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 88 | issue = 4 | pages = 1629–1636 | date = april 2003 | pmid = 12679449 | doi = 10.1210/jc.2002-020791 }}</ref> [[Limfocit]]na upala [[hipofizna peteljika|hipofizne peteljike]] i [[zadnji režanj hipofize|zadnjeg režnja hipofize]] jeste obilježje autoimunskog procesa.<ref name="z098">{{cite journal | vauthors = Imura H, Nakao K, Shimatsu A, Ogawa Y, Sando T, Fujisawa I, Yamabe H | title = Lymphocytic infundibuloneurohypophysitis as a cause of central diabetes insipidus | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 329 | issue = 10 | pages = 683–689 | date = septembar 1993 | pmid = 8345854 | doi = 10.1056/nejm199309023291002 | publisher = Massachusetts Medical Society }}</ref> [[Lymphocytic infundibuloneurohypophysitis]] (LINH) is the name of the disease process that most likely explains autoimmune cases of central diabetes insipidus.<ref name="f680">{{cite journal | vauthors = Johnston PC, Chew LS, Hamrahian AH, Kennedy L | title = Lymphocytic infundibulo-neurohypophysitis: a clinical overview | journal = Endocrine | volume = 50 | issue = 3 | pages = 531–536 | date = decembar 2015 | pmid = 26219407 | doi = 10.1007/s12020-015-0707-6 | publisher = Springer Science and Business Media LLC }}</ref> # Trudnoća - Trudnoća može uzrokovati centralni dijabetes insipidus zbog enzima [[vazopresinaze]].<ref name="Tomkins 2022"/> # Malformacije [[CNS|centralnog nervnog sistema]] – Malformacije u centralnom nervnom sistemu kao što su [[sepsno-optička displazija]], [[ageneza žuljevitog tijela]], [[sindrom prazne sele]] i hipoplazija hipofize mogu uzrokovati centralni dijabetes insipidus.<ref name="Tomkins 2022"/> # [[Moždana smrt]] – Centralni dijabetes insipidus javlja se kod otprilike polovine pacijenata sa moždanom smrću <ref>{{cite journal |last1=Essien |first1=E-O |last2=Fioretti |first2=K |last3=Scalea |first3=TM |last4=Stein |first4=DM |title=Physiologic Features of Brain Death |journal=The American Surgeon |date=2017 |volume=83 |issue=8 |pages=850-854 |doi=10.1177/000313481708300835 |pmid=28822390}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Nair-Collins |first1=M |last2=Northrup |first2=J |last3=Olcese |first3=J |title=Hypothalamic-Pituitary Function in Brain Death: A Review |journal=Journal of Intensive Care Medicine |date=2016 |volume=31 |issue=1 |pages=41-50 |doi=10.1177/0885066614527410 |pmid=24692211}}</ref> i uzrokovan je infarktom hipofize <ref>{{cite book |last1=Auer |first1=RN |last2=Dunn |first2=JF |last3=Sutherland |first3=GR |title=Greenfield's Neuropathology |date=2008 |publisher=Edward Arnold |location=London |isbn=978-0-340-90681-1 |pages=62-119 |edition=8th}}</ref> uzrokovano nedostatkom dotoka krvi u hipofizu iz mozga putem [[Hipofizni portalni sistem|hipotalamo-hipofizni portalni sistem dotoka krvi]]. === Genetički === Centralni dijabetes insipidus povezan je s nekoliko kongenitalnih i porodičnih poremećaja. To uključuje kongenitalni [[hipopituitarizam]], [[septo-optička displazija|septo-optičku displaziju]], porodični nedostatak arginin [[vazopresin]]a, [[Wolframov sindrom]] ([[mutacija]] gena [[WFS1]]) i nedostatak gena [[Proprotein konvertaza 1|proprotein konvertaza subtilizin/keksin tip 1]] (PCSK1). Glavne mutacije su povezane s [[gen APV|AVP genom]].<ref name="UpToDate"/> == Dijagnoza == Utvrđivanje postojanja hipotonične [[poliurija|poliurije]] je prva faza u dijagnostičkom procesu.<ref name="Diagnosis and management"/> Proizvodnja urina preko 50 mL/kg tjelesne težine kod odraslih okarakterizirana je kao [[poliurija]] na [[Test urina|24-satnom sakupljanju urina]]<ref name="d806">{{cite journal | vauthors = Refardt J | title = Diagnosis and differential diagnosis of diabetes insipidus: Update | journal = Best Practice & Research. Clinical Endocrinology & Metabolism | volume = 34 | issue = 5 | article-number = 101398 | date = septembar 2020 | pmid = 32387127 | doi = 10.1016/j.beem.2020.101398 }}</ref> i također je proizvoljno definirano kao više od 3 L/dan.<ref name="u707">{{cite journal | vauthors = Christ-Crain M, Winzeler B, Refardt J | title = Diagnosis and management of diabetes insipidus for the internist: an update | journal = Journal of Internal Medicine | volume = 290 | issue = 1 | pages = 73–87 | date = juli 2021 | pmid = 33713498 | doi = 10.1111/joim.13261 }}</ref> Zbunjujuće bolesti poput [[dijabetes melitus]]a, [[oštećenje bubrega|oštećenja bubrega]], [[hiperglikemija|hiperglikemije]], [[hiperkalcemija|hiperkalcemije]] i [[hipokalemija|hipokalemije]] treba isključiti početnim laboratorijskim testiranjem nakon što se utvrdi [[poliurija]]. Budući da osobe s centralnim dijabetesom insipidusom imaju veću vjerojatnost od onih s primarnom poliurijom da imaju koncentracije [[natrij]]a u plazmi na gornjoj granici normalnog referentnog raspona, mjerenje ambulantne koncentracije [[natrij]]a u plazmi je korisno.<ref name="Diagnosis and management"/> Najčešće korišteni test za dijabetes insipidus je [[test deprivacije vode]] (WDT). Ovo je dvostepeni test u kojem se parenteralni [[dezmopresin]] primjenjuje nakon početnog 8-satnog posta na vodi.<ref name="Tomkins 2022"/> Prvi korak je osmišljen kako bi se razlikovala [[primarna polidipsija]] od [[diabetes insipidus]]a. Drugi dio testa pomaže u razlikovanju centralnog dijabetes insipidusa od [[nefrogeni dijabetes insipidus|nefrogenog dijabetes insipidusa]].<ref name="Diagnosis and management" /> Mjerenje odgovora [[arginin-vazopresin]]a tokom intravenske infuzije hipertoničnog (3–5%) rastvora [[natrij-hlorid]]a može pomoći u razlikovanju centralnog dijabetesa insipidusa od nefrogenog dijabetesa insipidusa ili [[primarna polidipsija|primarne polidipsije]] ako WDT ne može dati konačnu dijagnozu.<ref name="r913">{{cite journal | vauthors = Baylis PH, Cheetham T | title = Diabetes insipidus | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 79 | issue = 1 | pages = 84–89 | date = juli 1998 | pmid = 9771260 | pmc = 1717616 | doi = 10.1136/adc.79.1.84 | publisher = BMJ }}</ref> Predloženo je mjerenje plazmatskog [[kopeptin]]a kao zamjene za mjerenje plazmatskog [[arginin- vazopresin]]a.<ref name="Diagnosis and management"/> Mjerenje [[žeđ]]i korištenjem neoznačene, osnovne vizualne analogne skale od 10&nbsp;cm otkrilo je da se početak žeđi događa na istom osmotskom pragu kao i lučenje arginin vazopresina.<ref name="m027">{{cite journal | vauthors = Thompson CJ, Bland J, Burd J, Baylis PH | title = The osmotic thresholds for thirst and vasopressin release are similar in healthy man | journal = Clinical Science | location = London | volume = 71 | issue = 6 | pages = 651–656 | date = decembar 1986 | pmid = 3791867 | doi = 10.1042/cs0710651 }}</ref> Kod pacijenata sa centralnim dijabetesom insipidusom, reakcije na žeđ pokazuju fiziološki obrazac linearnog porasta tokom osmotske stimulacije i smanjenja nakon konzumiranja vode.<ref name="k861">{{cite journal | vauthors = Thompson CJ, Baylis PH | title = Thirst in diabetes insipidus: clinical relevance of quantitative assessment | journal = The Quarterly Journal of Medicine | volume = 65 | issue = 246 | pages = 853–862 | date = oktobar 1987 | pmid = 3449889 }}</ref> Nakon dijagnoze centralnog dijabetesa insipidusa, potrebna je [[magnetna rezonanca]] hipotalamo-hipofizne regije kako bi se utvrdilo da li je centralni dijabetes insipidus uzrokovan strukturnom lezijom.<ref name="Diagnosis and management"/> == Liječenje == Da bi se liječio dijabetes insipidus, mora se nadoknaditi deficit slobodne vode, nadoknaditi nedostajući hormon (ako je prisutan centralni dijabetes insipidus) i mora se liječiti osnovna bolest.<ref name="Diagnosis and management"/> Lijek [[dezmopresin]], analog [[arginin-vazopresin]]a, koristi se za liječenje centralnog dijabetesa insipidusa.<ref name="Arima 2024"/>. == Također pogledajte == * [[Test deprivacije tekućine]] * [[Diabetes insipidus]] == Reference == {{refspisak}} == Dodatni izvori == {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Atila C, Loughrey PB, Garrahy A, Winzeler B, Refardt J, Gildroy P, Hamza M, Pal A, Verbalis JG, Thompson CJ, Hemkens LG, Hunter SJ, Sherlock M, Levy MJ, Karavitaki N, Newell-Price J, Wass JA, Christ-Crain M | title = Central diabetes insipidus from a patient's perspective: management, psychological co-morbidities, and renaming of the condition: results from an international web-based survey | journal = The Lancet. Diabetes & Endocrinology | volume = 10 | issue = 10 | pages = 700–709 | date = oktobar 2022 | pmid = 36007536 | doi = 10.1016/S2213-8587(22)00219-4 | ref = none | publisher = Elsevier | url = https://eprints.whiterose.ac.uk/191079/3/DImond_Manuscript_Final.pdf }} * {{cite journal | vauthors = Atila C, Refardt J, Christ-Crain M | title = Arginine vasopressin deficiency: diagnosis, management and the relevance of oxytocin deficiency | journal = Nature Reviews. Endocrinology | pages = 1–14 | date = maj 2024 | pmid = 38693275 | doi = 10.1038/s41574-024-00985-x | ref = none }} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/23515-central-diabetes-insipidus-cdi Cleveland Clinic] * [https://www.merckmanuals.com/professional/endocrine-and-metabolic-disorders/pituitary-disorders/argininevasopressin-deficiency-central-diabetes-insipidus Merck Manual] {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|5A61.5}} | ICD10 = {{ICD10|E23.2}} | ICD10CM = {{ICD10CM|E23.2}} | ICD9 = {{ICD9|253.5}} | ICDO = | OMIM = 125700 | OMIM_mult = , {{OMIM|304900||none}} | MeshID = D020790 | DiseasesDB = 3638 | SNOMED CT = 45369008 | MedlinePlus = 000460 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | PatientUK = | NCI = | GeneReviewsNBK = | GeneReviewsName = | NORD = central-diabetes-insipidus | GARDNum = 6015 | GARDName = Central diabetes insipidus | RP = | AO = | WO = | OrthoInfo = | Orphanet = 178029 | Scholia = Q12412172 | OB = }} {{Bolest hipofize}} {{Bolest hipotalamusa|state=collapsed}} {{Authority control}} [[Kategorija:Poremećaji hipotalamusa]] [[Kategorija:Poremećaji hipofize]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Autoimune bolesti]] 6lvtn9lxfalza5s5rf693ymfv75uufe 0 534924 3894507 3891275 2026-06-06T10:08:55Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894507 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Dijabeteska ketoacidoza | slika = Diabetic Ketoacidosis.png |sinonim=DKA | opis_slike = 1. – Nedostatak insulina dovodi do oslobađanja [[aminokiselina]] iz mišićnih vlakana.<br> 2. – Aminokiseline se oslobađaju iz mišićnih vlakana, koje se pretvaraju u glukozu unutar jetre.(7) <br>3. – Proizvedena [[glukoza]] postaje obilna u [[krvotok]]u.<br> 4. – [[masne kiseline]] i glicerol se oslobađaju iz [[masno tkivo|[masnog tkiva]] i pretvaraju se u [[keton]]e unutar jetre.(7) <br>5. – Zajedno s masnim kiselinama i glicerolom, glukoza proizvedena zbog nedostatka insulina također se pretvara u ketone unutar jetre.(7) <br>6. Proizvedeni ketoni postaju obilni u [[krvotok]]u. To dovodi do visokog nivoa šećera u krvi, mučnine, povraćanja, žeđi, prekomjernog urina i bolova u trbuhu. | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[medicina hitne pomoći]] | simptomi = [[Povraćanje]], [[bol u trbuhu]], [[Kussmaulovo disanje|duboko disanje s dahom]], [[poliurija|povećano mokrenje]], [[mentalna konfuzija|zbunjenost]], specifičan miris<ref name=BMJ2015/> | komplikacije = [[Cerebralni edem]] | pojava = Relativno brza | trajanje = | vrste = | uzroci = Nedostatak [[insulin]]a | rizici = Obično [[Dijabetes melitus tip 1|dijabetes tipa 1]], rjeđe drugi tipovi | dijagnoza = [[Visok šećer u krvi]], [[acidoza|nizak pH krvi]], visoki nivoi [[ketokicetin]]a | diferencijalna_dijagnoza = [[Hiperosmolarno neketotonsko stanje]], [[alkoholna ketoacidoza]], [[uremija]], [[toksičnost salicilata]]<ref>{{cite book| vauthors = Ferri FF |title=Ferri's Differential Diagnosis: A Practical Guide to the Differential Diagnosis of Symptoms, Signs, and Clinical Disorders|date=2010 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-07699-9 |page=146|url=https://books.google.com/books?id=pHNlxxrPHNsC&pg=PA146|language=en|url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20170908185746/https://books.google.ca/books?id=pHNlxxrPHNsC&pg=PA146|archive-date=8. 9. 2017 }}</ref> | prevencija = | liječenje = [[Intravenska tečnost]], insulin, [[kalijum]]<ref name=BMJ2015/> | lijekovi = | prognoza = | frekvencija = 6–7% osoba sa [[dijabete tipa 1|dijabetesom tipa 1]] godišnje | smrtnost = Cerebralni [[edem]] može uzrokovati [[glavobolja|glavobolju]], [[koma|komu]], gubitak [[refleks zjenice na svjetlo|refleksa zjenice na svjetlo]] i može napredovati do [[smrt]]i }} '''Dijabeteska ketoacidoza''' ('''DKA''') je potencijalno životno opasna akutna komplikacija [[dijabetes melitus]]a.<ref name=BMJ2015/> Znaci i simptomi mogu uključivati [[povraćanje]], [[bol u trbuhu]], [[Kussmaulovo disanje|duboko disanje s poteškoćama]], [[poliurija|povećano mokrenje]], slabost, [[mentalna konfuzija|zbunjenost]] i povremeno [[koma|gubitak svijesti]].<ref name=BMJ2015/> Zadah osobe može razviti specifičan "voćni" ili [[aceton]]ski miris.<ref name=BMJ2015/> Pojava simptoma je obično brza.<ref name=BMJ2015/> Osobe bez prethodne dijagnoze dijabetesa mogu razviti DKA kao prvi očigledan simptom.<ref name=BMJ2015>{{cite journal | vauthors = Misra S, Oliver NS | title = Diabetic ketoacidosis in adults | journal = BMJ | volume = 351 | date = oktobar 2015 | pmid = 26510442 | doi = 10.1136/bmj.h5660 | hdl-access = free | s2cid = 38872958 | hdl = 10044/1/41091 }}</ref> DKA javlja se najčešće kod osoba sa [[Dijabetes melitus tipa 1|dijabetesom tipa 1]], ali se pod određenim okolnostima može javiti i kod osoba sa drugim tipovima [[dijabetes]]a.<ref name=BMJ2015/> Okidači mogu uključivati [[infekcija|infekciju]], nepravilno uzimanje [[insulin]]a, [[moždani udar]] i određene lijekove poput [[kortikosteroidi|steroida]].<ref name=BMJ2015/> DKA je poslkedica nedostatka insulina; kao odgovor, tijelo prelazi na sagorijevanje [[masne kiseline|masnih kiselina]], što proizvodi kisela [[ketonska tijelo|ketonska tijela]].<ref name=ADA2009>{{cite journal | vauthors = Kitabchi AE, Umpierrez GE, Miles JM, Fisher JN | title = Hyperglycemic crises in adult patients with diabetes | journal = Diabetes Care | volume = 32 | issue = 7 | pages = 1335–1343 | date = juli 2009 | pmid = 19564476 | pmc = 2699725 | doi = 10.2337/dc09-9032 }}</ref> DKA se obično dijagnosticira kada testiranje otkrije [[hiperglikemija|visok šećer u krvi]], [[acidoza|nizak pH krvi]] i [[ketokiselina|ketokiseline]] u [[krv]]i ili [[urin|mokraći]].<ref name=BMJ2015/> Primarni tretman DKA je [[intravenska tečnost]] i insulin.<ref name=BMJ2015/> Ovisno o težini, insulin se može davati intravenski ili [[supkutana primjena|injekcijom pod kožu]].<ref name=ADA2009/> Obično je također potreban [[kalij]], kako bi se spriječio razvoj [[hipokalemija|niskog kalija u krvi]].<ref name=BMJ2015/> Tokom liječenja treba redovno provjeravati nivo glukoze u krvi i kalija.<ref name=BMJ2015/> Treba identificirati osnovne uzroke DKA.<ref name=JBDS/> Kod osoba s teško niskim [[pH]] krvi koje su kritično bolesne, može se dati [[natrij-bikarbonat]]; Međutim, korist od njegove upotrebe nije jasna i obično se ne preporučuje.<ref name=BMJ2015/><ref name=JBDS/> Stope DKA variraju širom svijeta.<ref name=Mal2013>{{cite journal | vauthors = Maletkovic J, Drexler A | title = Diabetic ketoacidosis and hyperglycemic hyperosmolar state | journal = Endocrinology and Metabolism Clinics of North America | volume = 42 | issue = 4 | pages = 677–695 | date = decembar 2013 | pmid = 24286946 | doi = 10.1016/j.ecl.2013.07.001 }}</ref> Svake godine, oko 4% dijabetičara tipa 1 u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] razvije DKA, u poređenju sa 25% dijabetičara tipa 1 u [[Malezija|Maleziji]].<ref name=BMJ2015/><ref name=Mal2013/> DKA je prvi put opisana 1886. godine i nastavila je biti univerzalno fatalno stanje sve do uvođenja insulinske terapije 1920-ih.<ref name=Eledrisi>{{cite journal | vauthors = Eledrisi MS, Alshanti MS, Shah MF, Brolosy B, Jaha N | title = Overview of the diagnosis and management of diabetic ketoacidosis | journal = The American Journal of the Medical Sciences | volume = 331 | issue = 5 | pages = 243–251 | date = maj 2006 | pmid = 16702793 | doi = 10.1097/00000441-200605000-00002 }}</ref> With adequate and timely treatment, the risk of death is between <1% and 5%.<ref name=BMJ2015/><ref name=JBDS/> ==Historija== Prvi potpuni opis dijabeteske ketoacidoze pripisuje se [[Julius Dreschfeld|Juliusu Dreschfeldu]], njemačko-britanskom patologu koji je radio u [[Manchester]]u, [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]]. U svom opisu, koji je dao na predavanju 1886. godine na [[Kraljevskom koledžu ljekara]] u Londonu, oslanjao se na izvještaje [[Adolph Kussmaul|Adolfa Kussmaula]], kao i na opis glavnih [[keton]]a, [[acetoacetat]]a i β-hidroksibutirata, te njihovog hemijskog određivanja.<ref>{{cite journal |vauthors=Dreschfeld J |date=august 1886 |title=The Bradshawe Lecture on Diabetic Coma |journal=British Medical Journal |volume=2 |issue=1338 |pages=358–363 |doi=10.1136/bmj.2.1338.358 |pmc=2256374 |pmid=20751675}}</ref> Stanje je ostalo gotovo univerzalno fatalno sve do [[Otkriće i karakterizacija insulina|otkrića insulina]] 1920-ih; do 1930-ih smrtnost je pala na 29 %,<ref name="Eledrisi" /> a do 1950-ih je postala manja od 10 %.[<ref name="Kitabchi2008">{{cite journal |vauthors=Kitabchi AE, Umpierrez GE, Fisher JN, Murphy MB, Stentz FB |date=maj 2008 |title=Thirty years of personal experience in hyperglycemic crises: diabetic ketoacidosis and hyperglycemic hyperosmolar state |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |volume=93 |issue=5 |pages=1541–1552 |doi=10.1210/jc.2007-2577 |pmc=2386681 |pmid=18270259}}</ref> [[Entitet]] cerebralnog [[edem]]a uzrokovanog DKA opisao je tim ljekara iz Filadelfije 1936.<ref>{{cite journal |vauthors=Dillon ES, Riggs HE, Dyer WW |year=1936 |title=Cerebral lesions in uncomplicated fatal diabetic acidosis |journal=American Journal of the Medical Sciences |volume=192 |issue=3 |pages=360–365 |doi=10.1097/00000441-193609000-00007 |s2cid=72917358}}</ref> Brojne istraživačke studije od 1950-ih fokusirale su se na idealan tretman za dijabetesku ketoacidozu. Značajan dio ovih studija proveden je na Univerzitetskom centru za zdravstvene nauke u [[Tennessee]]ju i Medicinskom fakultetu Univerziteta Emory.<ref name="Kitabchi2008"/> Proučavane mogućnosti liječenja uključivale su visoke ili niske doze intravenske, potkožne ili intramuskularne primjene (npr. "[[George Alberti|Alberti]] režim"<ref>{{cite journal | vauthors = Page MM, Alberti KG, Greenwood R, Gumaa KA, Hockaday TD, Lowy C, Nabarro JD, Pyke DA, Sönksen PH, Watkins PJ, West TE | display-authors = 6 | title = Treatment of diabetic coma with continuous low-dose infusion of insulin | journal = British Medical Journal | volume = 2 | issue = 5921 | pages = 687–690 | date = juni 1974 | pmid = 4855253 | pmc = 1611148 | doi = 10.1136/bmj.2.5921.687 }}</ref>) insulin, suplementacija kalijem, potreba za udarnom dozom insulina i prikladnost korištenja terapije bikarbonatom kod umjerene DKA.<ref name="Kitabchi2008" /> Različita pitanja ostaju bez odgovora, poput toga da li primjena bikarbonata kod teške DKA pravi ikakvu stvarnu razliku u kliničkom toku i da li je potrebna udarna doza insulina kod odraslih.<ref name="Kitabchi2008"/> ==Znaci i simptomi== Simptomi epizode dijabeteske ketoacidoze obično se razvijaju tokom perioda od oko 24 sata. Prevladavajući simptomi su [[mučnina]] i [[povraćanje]], izražena žeđ, [[poliurija|prekomjerna proizvodnja urina]] i [[bol u trbuhu]] koji može biti ozbiljan.<ref>{{Cite web |title=Diabetic ketoacidosis: Know the warning signs-Diabetic ketoacidosis - Symptoms & causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/diabetic-ketoacidosis/symptoms-causes/syc-20371551 |access-date=27. 4. 2024 |website=Mayo Clinic |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |date=9. 8. 2023 |title=Diabetic Ketoacidosis (DKA) |url=https://www.diabetesdaily.com/learn-about-diabetes/complications/diabetes-complications/diabetic-ketoacidosis-dka/ |website=diabetesdaily.com}}</ref> Kod teške DKA, disanje postaje ubrzano i duboko, sa zadihanim karakterom, što se naziva "[[Kussmaulovo disanje]]".<ref name=NelsonEss7e>{{cite book | chapter = Diabetes Melitus | veditors = Marcdante KJ, Kliegman R, Nelson WD |title=Nelson Essentials of Pediatrics|date=2015|isbn=978-1-4557-5980-4|pages=573–576|edition=7th| vauthors = Marcdante KJ, Kliegman R | publisher = Elsevier/Saunders }}</ref><ref name=Powers2005>{{cite book | vauthors = Powers AC |veditors= Kasper DL, Braunwald E, Fauci AS, Hauser SL, Longo DL, Jameson JL|title=Harrison's Principles of Internal Medicine|edition=16th |year=2005 |publisher=McGraw-Hill |location=New York, NY |isbn=978-0-07-139140-5 |pages=2152–2180 }}</ref> [[Abdomen]] može biti osjetljiv do te mjere da se može posumnjati na [[akutni abdomen|ozbiljno abdominalno stanje]], kao što su [[akutni pankreatitis]], [[upala slijepog crijeva]] ili [[gastrointestinalna perforacija]].<ref name=Powers2005/> [[Povraćanje poput taloga kafe|Povraćanje promijenjene krvi koja podsjeća na talog kafe]] javlja se kod manjeg broja ljudi i obično potiče od erozije [[jednjak]]a.<ref name=Eledrisi/> Kod teške DKA, može doći do konfuzije ili značajnog smanjenja [[nivo svijesti|budnosti]], uključujući [[koma|komu]].<ref name=JBDS>{{cite web | author=Joint British Diabetes Societies Inpatient Care Group | title=The Management of Diabetic Ketoacidosis in Adults | date=juni 2021 | url=https://abcd.care/resource/management-diabetic-ketoacidosis-dka-adults | publisher=Association of British Clinical Diabetologists | access-date=10. 8. 2021 | archive-date=9. 12. 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20211209064832/https://abcd.care/resource/management-diabetic-ketoacidosis-dka-adults }}</ref><ref name=Powers2005/> Pri [[fenotipski pregled|fizičkom pregledu]] obično postoje klinički dokazi [[dehidracija|dehidracije]], kao što su suha usta i smanjen [[kožni turgor]].<ref>{{Cite web |title=Skin turgor: MedlinePlus Medical Encyclopedia |url=https://medlineplus.gov/ency/article/003281.htm |access-date=27. 4. 2024 |website=medlineplus.gov |language=en}}</ref> Ako je dehidracija dovoljno duboka da uzrokuje smanjenje volumena krvi u cirkulaciji, mogu se primijetiti [[tahikardija]] i [[hipotenzija]]. Često je prisutan "ketonski" miris, koji se često opisuje kao "voćni" ili "poput kapljica kruške".<ref name="BMJ2015"/><ref name="Powers2005"/> Miris je posljedica prisustva [[aceton]]a.<ref>{{cite book | vauthors = Elzouki AY, Harfi HA, Nazer H, Oh W, Stapleton FB, Whitley RJ |title=Textbook of Clinical Pediatrics |date=2011 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-3-642-02201-2 |page=2567 |url=https://books.google.com/books?id=FEf4EMjYSrgC&pg=PA2567 |language=en}}</ref> Ako je prisutno [[Kussmaulovo disanje]], to se odražava u [[tahipnea|povećanoj frekvenciji disanja]].<ref name=Powers2005/> Mala djeca s DKA relativno su sklona [[cerebralni edem|oticanju mozga]], također zvanom cerebralni [[edem]], koji može uzrokovati [[glavobolja|glavobolju]], [[koma|komu]], gubitak [[refleks zjenice na svjetlo|refleksa zjenice na svjetlo]] i može napredovati do ]]smrt]]i.<ref>{{Cite journal |date=25. 4. 2023 |title=Brain injury in children with diabetic ketoacidosis: Review of the literature and a proposed pathophysiologic pathway for the development of cerebral edema |journal= Pediatric Diabetes|pmc=10127934 |volume=22 |issue=2 |pages=148–160 |doi=10.1111/pedi.13152 |pmid=33197066 | vauthors = Azova S, Rapaport R, Wolfsdorf J }}</ref> It occurs in about 1 out of 100 children with DKA and more rarely occurs in adults.<ref name=ADA2009/><ref name=Powers2005/><ref name=Glaser2006>{{cite journal | vauthors = Glaser N | title = New perspectives on the pathogenesis of cerebral edema complicating diabetic ketoacidosis in children | journal = Pediatric Endocrinology Reviews | volume = 3 | issue = 4 | pages = 379–386 | date = juni 2006 | pmid = 16816806 }}</ref> ==Uzrok== DKA se najčešće javlja kod osoba koje znaju da imaju dijabetes, ali može biti i prvi put da se pojavi kod nekoga ko ranije nije bio poznat kao dijabetičar. Često postoji određeni osnovni problem koji je doveo do epizode DKA; to može biti interkurentna bolest ([[upala pluća]], [[gripa]], [[gastroenteritis]], [[infekcija urinarnog trakta]]), [[trudnoća]], neadekvatna primjena insulina (npr. neispravna insulinska pumpica), [[infarkt miokarda]] (srčani udar), [[moždani udar]] ili upotreba [[kokaina]]. Mladi ljudi s ponavljajućim epizodama DKA mogu imati osnovni [[poremećaj u ishrani]] ili mogu koristiti nedovoljno insulina iz straha da će to uzrokovati [[gojaznost|debljanje]].<ref name=Powers2005/> Dijabeteska ketoacidoza može se javiti kod osoba za koje je prethodno poznato da imaju dijabetes melitus tipa 2 ili kod onih kod kojih se daljnjim ispitivanjima pokažu karakteristike [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]] (npr. [[gojaznost]], jaka [[porodična anamneza]]); ovo je češće kod [[Afroamerikanaci|Afro– i [[Hispanoamerikanci|Hispanoamerikanaca]].<ref>{{Cite web |title=Diabetes |url=https://www.who.int/health-topics/diabetes |access-date=27. 4. 2024 |website=www.who.int |language=en}}</ref> Njihovo stanje se tada označava kao "[[dijabetes tipa 2]] sklon [[ketoza|ketozi]]".<ref name=ADA2009/><ref name=Umpierrez2006>{{cite journal | vauthors = Umpierrez GE, Smiley D, Kitabchi AE | title = Narrative review: ketosis-prone type 2 diabetes mellitus | journal = Annals of Internal Medicine | volume = 144 | issue = 5 | pages = 350–357 | date = mart 2006 | pmid = 16520476 | doi = 10.7326/0003-4819-144-5-200603070-00011 | s2cid = 33296818 }}</ref> Lijekovi iz klase [[SGLT2 inhibitor|gliflozina]] ([[SGLT2]] inhibitori), koji se obično koriste za dijabetes tipa 2, povezani su sa slučajevima dijabeteske ketoacidoze gdje [[šećer u krvi]] možda nije značajno povišen ("euglikemijska DKA").<ref name=Goldenberg2016>{{cite journal | vauthors = Goldenberg RM, Berard LD, Cheng AY, Gilbert JD, Verma S, Woo VC, Yale JF | title = SGLT2 Inhibitor-associated Diabetic Ketoacidosis: Clinical Review and Recommendations for Prevention and Diagnosis | journal = Clinical Therapeutics | volume = 38 | issue = 12 | pages = 2654–2664.e1 | date = decembar 2016 | pmid = 28003053 | doi = 10.1016/j.clinthera.2016.11.002 }}</ref> Iako je ovo relativno rijedak neželjeni događaj, smatra se da je češći ako neko ko prima SGLT2 inhibitor, a istovremeno prima i insulin, smanji ili propusti doze insulina. Nadalje, može biti izazvan teškom akutnom bolešću, dehidracijom, intenzivnim vježbanjem, operacijom, dijetama s niskim udjelom [[ugljikohidrat]]a ili prekomjernim unosom [[alkohol]]a ([[droga]]).<ref name=Goldenberg2016/> Proposed mechanisms for SGLT2-I induced "euglycemic DKA" include increased ketosis due to [[Hypovolemia|volume depletion]] combined with relative insulin deficiency and [[glucagon]] excess.<ref>{{cite journal | vauthors = Perry RJ, Rabin-Court A, Song JD, Cardone RL, Wang Y, Kibbey RG, Shulman GI | title = Dehydration and insulinopenia are necessary and sufficient for euglycemic ketoacidosis in SGLT2 inhibitor-treated rats | journal = Nature Communications | volume = 10 | issue = 1 | date = februar 2019 | pmid = 30710078 | pmc = 6358621 | doi = 10.1038/s41467-019-08466-w | bibcode = 2019NatCo..10..548P }}</ref> Primjenu SGLT2 inhibitora treba prekinuti prije operacije i ponovo ih započeti tek kada je to sigurno.<ref>{{cite journal | vauthors = Milder DA, Milder TY, Kam PC | title = Sodium-glucose co-transporter type-2 inhibitors: pharmacology and peri-operative considerations | journal = Anaesthesia | volume = 73 | issue = 8 | pages = 1008–1018 | date = august 2018 | pmid = 29529345 | doi = 10.1111/anae.14251 | doi-access = free }}</ref> SGLT2 inhibitori mogu se koristiti kod osoba sa [[dijabetes tipa 1|dijabetesom tipa 1]], ali mogućnost ketoacidoze zahtijeva specifično upravljanje rizikom.<ref>{{Cite journal |last1=Horii |first1=Takeshi |last2=Oikawa |first2=Yoichi |last3=Atsuda |first3=Koichiro |last4=Shimada |first4=Akira |date=septembar 2021 |title=On-label use of sodium–glucose cotransporter 2 inhibitors might increase the risk of diabetic ketoacidosis in patients with type 1 diabetes |journal=Journal of Diabetes Investigation |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=1586–1593 |doi=10.1111/jdi.13506 |pmid=33448127 |issn=2040-1116|pmc=8409873 }}</ref> Konkretno, ne bi ih trebalo koristiti ako neko također koristi [[dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata|dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata]] ili [[ketogena dijeta|ketogenu dijetu]].<ref name=Dan2019>{{cite journal | vauthors = Danne T, Garg S, Peters AL, Buse JB, Mathieu C, Pettus JH, Alexander CM, Battelino T, Ampudia-Blasco FJ, Bode BW, Cariou B, Close KL, Dandona P, Dutta S, Ferrannini E, Fourlanos S, Grunberger G, Heller SR, Henry RR, Kurian MJ, Kushner JA, Oron T, Parkin CG, Pieber TR, Rodbard HW, Schatz D, Skyler JS, Tamborlane WV, Yokote K, Phillip M | display-authors = 6 | title = International Consensus on Risk Management of Diabetic Ketoacidosis in Patients With Type 1 Diabetes Treated With Sodium-Glucose Cotransporter (SGLT) Inhibitors | journal = Diabetes Care | volume = 42 | issue = 6 | pages = 1147–1154 | date = juni 2019 | pmid = 30728224 | pmc = 6973545 | doi = 10.2337/dc18-2316 | quote = As a general guideline, SGLT-inhibitor therapy should not be used in patients using lowcarbohydrate or ketogenic diets as, anecdotally, they seem to be at increased risk of adverse ketosis effects | doi-access = free }}</ref> ==Mehanizam== Dijabeteska ketoacidoza nastaje zbog nedostatka insulina u tijelu.<ref>{{Citation |last1=Ghimire |first1=Pranita |title=Ketoacidosis |date=2024 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK534848/ |access-date=27. 4. 2024 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=30521269 |last2=Dhamoon |first2=Amit S.}}</ref> Nedostatak insulina i odgovarajuće povišenje [[glukagon]]a dovodi do povećanog oslobađanja [[glukoza|glukoze]] iz [[jetra|jetre]] (proces koji je normalno potisnut insulinom) iz glikogena putem [[glikogenoliza|glikogenolize]], a također i putem [[glukoneogeneza|glukoneogeneze]].<ref>{{Cite journal |date=novembar 2010 |title=The Physiology of Glucagon |journal= Journal of Diabetes Science and Technology|pmc=3005043 |volume=4 |issue=6 |pages=1338–1344 |doi=10.1177/193229681000400607 |pmid=21129328 | vauthors = Taborsky GJ Jr }}</ref> Visoki nivoi glukoze prelijevaju se u urin, uzimajući vodu i rastvorene materije (kao što su [[natrij]] i [[kalij]]) zajedno s njim u procesu poznatom kao [[osmotska diureza]].<ref name=ADA2009/> To dovodi do [[poliurije]], dehidracije i [[polidipsije]]. Odsustvo insulina također dovodi do oslobađanja slobodnih [[masnih kiselina]] iz [[masnog tkiva]] ([[lipoliza]]), koje jetra pretvara u [[acetil-CoA]] kroz proces koji se naziva [[beta oksidacija]]. Acetil-CoA se metabolizira u [[keton]]ska tijela u teškim stanjima nedostatka energije, poput gladovanja, kroz proces koji se naziva [[ketogeneza]], čiji su konačni produkti [[aceto-acetat]] i β-hidroksibutirat. Ova ketonska tijela mogu poslužiti kao izvor [[energija|energije]], u odsustvu isporuke [[glukoza|glukoze]], posredovane insulinom i predstavljaju zaštitni mehanizam u slučaju gladovanja. Međutim, ketonska tijela imaju nisku [[konstanta disocijacije kiseline|pKa]] i stoga krv pretvaraju u kiselu ([[metabolička acidoza]]). Tijelo u početku [[puferski rastvor|puferira]] promjenu [[sistem bikarbonatnog puferiranja|sistemom bikarbonatnog puferiranja]], ali ovaj sistem brzo se preoptereti i drugi mehanizmi moraju raditi kako bi kompenzirali acidozu.<ref name=ADA2009/> Jedan takav mehanizam je [[hiperventilacija]] za snižavanje nivoa [[ugljik-dioksid]]a u krvi (oblik kompenzacijske [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]). Ova hiperventilacija, u svom ekstremnom obliku, može se primijetiti kao [[Kussmaulovo disanje]].<ref name=Powers2005/> U raznim situacijama, poput infekcije, potrebe za insulinom rastu, ali ih ne zadovoljava otkazujući [[pankreas|gušteraču]]. Razina šećera u krvi raste, dolazi do dehidracije i [[insulinska rezistencija|otpornost na normalne efekte insulina]] se dodatno povećava putem [[začarani krug i krug vrline|začaranog kruga]].<ref name=ADA2009/><ref name=Eledrisi/> Kao rezultat gore navedenih mehanizama, prosječna odrasla osoba s DKA ima ukupni nedostatak vode u tijelu od oko šest litara (ili 100 mL/kg), pored značajnog nedostatka natrija, [[kalijuma]], [[hlorida]], [[fosfata]], [[magnezija]] i [[kalcijuma]]. Razina glukoze obično prelazi 13,8&nbsp;mmol/L ili 250&nbsp;mg/dL.<ref name=ADA2006>{{cite journal | vauthors = Kitabchi AE, Umpierrez GE, Murphy MB, Kreisberg RA | title = Hyperglycemic crises in adult patients with diabetes: a consensus statement from the American Diabetes Association | journal = Diabetes Care | volume = 29 | issue = 12 | pages = 2739–2748 | date = decembar 2006 | pmid = 17130218 | doi = 10.2337/dc06-9916 | url = http://care.diabetesjournals.org/content/29/12/2739.full | url-status = live | doi-access = free | archive-url = https://web.archive.org/web/20100327082010/http://care.diabetesjournals.org/content/29/12/2739.full | archive-date = 27. 3. 2010 }}</ref> [[Slika:beta-Hydroxybutyric acid-2D-skeletal.svg|right|thumb|[[beta-hidroksibuterna kiselina|β-hidroksibutirat]] (konjugirana baza β-hidroksibutirne kiseline, prikazana gore) uprkos tome što hemijski sadrži karboksilatnu grupu umjesto ketona, glavno je "ketonsko tijelo" u dijabeteskoj ketoacidozi.]] DKA je česta kod dijabetesa tipa 1 jer je ovaj oblik dijabetesa povezan s apsolutnim nedostatkom proizvodnje insulina od strane [[Langerhansovi otočići|Langerhansovih otočića]]. Kod dijabetesa tipa 2, proizvodnja insulina je prisutna, ali je nedovoljna da zadovolji potrebe tijela, kao rezultat insulinske rezistencije krajnjih organa. Obično su ove količine insulina dovoljne za suzbijanje ketogeneze. Ako se DKA pojavi kod osobe s [[dijabetes tipa 2|dijabetesom tipa 2]], njihovo stanje se naziva "dijabetes tipa 2 sklon ketozi".<ref name=Umpierrez2006/> Tačan mehanizam ovog [[fenomen]]a nije jasan, ali postoje dokazi i o oštećenoj sekreciji insulina i o djelovanju insulina.<ref name=ADA2009/><ref name=Umpierrez2006/> Nakon što se stanje liječi, proizvodnja insulina se nastavlja i osoba često može nastaviti s dijetom ili liječenjem tabletama kako se obično preporučuje kod dijabetesa tipa 2.<ref name=ADA2009/> Kliničko stanje DKA povezano je, pored navedenog, s oslobađanjem različitih [[kontraregulatorni hormon|ontraregulacijskih hormona]]] kao što su [[glukagon]] i [[adrenalin]], kao i [[citokin]]a, od kojih potonji dovode do povećanih markera [[upala]], čak i u odsustvu [[infekcija]].<ref name=ADA2009/><ref name=ESPE>{{cite journal | vauthors = Dunger DB, Sperling MA, Acerini CL, Bohn DJ, Daneman D, Danne TP, Glaser NS, Hanas R, Hintz RL, Levitsky LL, Savage MO, Tasker RC, Wolfsdorf JI | display-authors = 6 | title = European Society for Paediatric Endocrinology/Lawson Wilkins Pediatric Endocrine Society consensus statement on diabetic ketoacidosis in children and adolescents | journal = Pediatrics | volume = 113 | issue = 2 | pages = e133–e140 | date = februar 2004 | pmid = 14754983 | doi = 10.1542/peds.113.2.e133 | url = http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/113/2/e133 | url-status = live | doi-access = | archive-url = https://web.archive.org/web/20090912041227/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/113/2/e133 | archive-date = 12. 9. 2009 | url-access = subscription }}</ref> [[Cerebralni edem]], koji je najopasnija komplikacija DKA, vjerovatno je rezultat niza faktora. Neki stručnjaci smatraju da je to posljedica prekomjerne nadoknade tečnosti, ali komplikacija se može razviti prije početka liječenja.<ref name=Glaser2006 /><ref name=Brown2004 /> Vjerovatnije je kod osoba sa težim oblikom DKA,<ref name=ESPE/> i u prvoj epizodi DKA.<ref name=Glaser2006 /> Vjerovatni faktori u razvoju cerebralnog [[edem]]a su [[dehidracija]], [[acidoza[[ i nizak nivo [[ugljik-dioksid]]a; osim toga, povećani nivo upale i [[koagulacija|koagulacije]] može, zajedno s ovim faktorima, dovesti do smanjenog protoka krvi u dijelove mozga, koji zatim otiču nakon što se započne s nadoknadom tekućine.<ref name=Glaser2006 /> Oticanje moždanog tkiva dovodi do povišenog [[unutarkranijski pritisak|intrakranijskog pritiska]] što na kraju dovodi do smrti.<ref name=ESPE/><ref name=Brown2004/> == Dijabetes sklon ketozi == [[Entitet]] dijabetesa tipa 2 sklonog ketozi prvi put je u potpunosti opisan 1987., nakon nekoliko prethodnih izvještaja o slučajevima. U početku se smatralo da je to oblik [[mladalački dijabetes|dijabetesa koji se javlja u zreloj dobi kod mladih]],<ref>{{cite journal |vauthors=Winter WE, Maclaren NK, Riley WJ, Clarke DW, Kappy MS, Spillar RP |date=februar 1987 |title=Maturity-onset diabetes of youth in black Americans |journal=The New England Journal of Medicine |volume=316 |issue=6 |pages=285–291 |doi=10.1056/NEJM198702053160601 |pmid=3543673}}</ref> i prošao je kroz nekoliko drugih opisnih naziva (kao što su "idiopatski dijabetes tipa 1", "Flatbush dijabetes", "atipični dijabetes" i "dijabetes tipa 1.5") prije nego što je usvojena trenutna terminologija "dijabetes tipa 2 sklon ketozi".<ref name="ADA2009" /><ref name="Umpierrez2006" /> Prijavljen je pretežno kod nebijelaca među [[Afroamerikanci]]ma, [[Hispanoamerikanci]]ma, crnim Afrikancima i crnim [[Karibi|Karibljanima]].<ref>{{cite journal | vauthors = Smiley D, Chandra P, Umpierrez GE | title = Update on diagnosis, pathogenesis and management of ketosis-prone Type 2 diabetes mellitus | journal = Diabetes Management | volume = 1 | issue = 6 | pages = 589–600 | date = novembar 2011 | pmid = 22611441 | pmc = 3351851 | doi = 10.2217/dmt.11.57 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Lee YN, Huda MS | title = Uncommon forms of diabetes | journal = Clinical Medicine | volume = 21 | issue = 4 | pages = e337–e341 | date = juli 2021 | pmid = 35192474 | pmc = 8313202 | doi = 10.7861/clinmed.2021-0369 }}</ref> Postoji veza sa [[nedostatak glukoza-6-fosfat dehidrogenaze|deficitom G6PD]].<ref>{{cite journal | vauthors = Sobngwi E, Gautier JF, Kevorkian JP, Villette JM, Riveline JP, Zhang S, Vexiau P, Leal SM, Vaisse C, Mauvais-Jarvis F | display-authors = 6 | title = High prevalence of glucose-6-phosphate dehydrogenase deficiency without gene mutation suggests a novel genetic mechanism predisposing to ketosis-prone diabetes | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 90 | issue = 8 | pages = 4446–4451 | date = august 2005 | pmid = 15914531 | pmc = 6143174 | doi = 10.1210/jc.2004-2545 }}</ref> ==Dijagnoza== ===Istraživanja=== Dijabetička ketoacidoza može se dijagnosticirati kada se pokaže kombinacija [[hiperglikemije]] (visok šećer u krvi), ketona u krvi ili na [[analizi urina]] i acidoze.<ref name=JBDS/> U oko 10% slučajeva šećer u krvi nije značajno povišen ("euglikemijska dijabetička ketoacidoza").<ref name=ADA2009/> Mjerenje [[pH vrijednost]]i vrši se radi otkrivanja acidoze. Krv iz [[vena]] je adekvatna, jer postoji mala razlika između arterijskog i venskog pH; arterijski uzorci su potrebni samo ako postoji zabrinutost zbog nivoa kisika.<ref name=JBDS/> [[Keton]]i se mogu mjeriti u urinu (acetoacetat) i krvi (β-hidroksibutirat). U poređenju s testiranjem acetoacetata u urinu, određivanje β-hidroksibutirata u kapilarnoj krvi može smanjiti potrebu za prijemom, skratiti trajanje hospitalizacije i potencijalno smanjiti troškove bolničkog liječenja.<ref>{{cite journal | vauthors = Klocker AA, Phelan H, Twigg SM, Craig ME | title = Blood β-hydroxybutyrate vs. urine acetoacetate testing for the prevention and management of ketoacidosis in Type 1 diabetes: a systematic review | journal = Diabetic Medicine | volume = 30 | issue = 7 | pages = 818–824 | date = juli 2013 | pmid = 23330615 | doi = 10.1111/dme.12136 | s2cid = 22070325 }}</ref> Pri vrlo visokim nivoima, mjerenje ketona u kapilarnoj krvi postaje neprecizno.<ref name=Misra2015>{{cite journal | vauthors = Misra S, Oliver NS | title = Utility of ketone measurement in the prevention, diagnosis and management of diabetic ketoacidosis | journal = Diabetic Medicine | volume = 32 | issue = 1 | pages = 14–23 | date = januar 2015 | pmid = 25307274 | doi = 10.1111/dme.12604 | s2cid = 11923923 }}</ref> Pored navedenog, uzorci krvi se obično uzimaju za mjerenje [[urea|ureje]] i [[kreatinin]] a (mjere [[bubrežna funkcija|funkcije bubrega]], koja može biti oštećena kod DKA, kao posljedica [[dehidracija|dehidracije]]) i [[elektrolit]]a. Nadalje, mogu se mjeriti markeri infekcije ([[kompletna krvna slika]], [[C-reaktivni protein]]) i [[akutni pankreatitis]] ([[amilaza]] i [[lipaza]]). S obzirom na potrebu isključivanja infekcije, obično se izvode [[rendgenski snimak grudnog koša|radiografija grudnog koša]] i [[urinski test|analiza urina]].<ref name=ADA2009/> Ako se sumnja na cerebralni edem zbog konfuzije, ponavljajućeg [[povraćanje|povraćanja]] ili drugih simptoma, može se izvršiti [[kompjuterizovana tomografija]], kako bi se procijenila njegova težina i isključili drugi uzroci poput [[moždani udar|moždanog udara]].<ref name=Brown2004/> ===Kriteriji=== Dijabeteska ketoacidoza se razlikuje od drugih dijabeteskih hitnih stanja po prisustvu velikih količina ketona u krvi i urinu i izraženoj metaboličkoj acidozi. [[Neketonska hiperosmolarna koma|Hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje]] (HHS, ponekad označeno kao "hiperosmolarno neketotičko stanje" ili HONK) mnogo je češća kod [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]] i karakterizira je povećana [[osmolarnost plazme]] (iznad 320 mosm/kg) zbog duboke dehidracije i koncentracije krvi; Blaga [[acidoza]] i [[ketonemija]] mogu se javiti u ovom stanju, ali ne u mjeri u kojoj se to opaža kod DKA. Postoji određeni stepen preklapanja između DKA i HHS, jer kod DKA [[osmolarnost]] također može biti povećana.<ref name=ADA2009/> [[Ketoacidoza]] nije uvijek rezultat dijabetesa. Može nastati i zbog [[alkoholno piće|prekomjerne konzumacije alkohola]] i zbog [[gladovanje|gladovanja]]; u oba stanja nivo glukoze je normalan ili nizak. [[Metabolička acidoza]] može se javiti kod osoba sa dijabetesom iz drugih razloga, kao što je [[trovanje]] [[etilen-glikol]]om ili [[paraldehid]]om.<ref name=ADA2009/> [[Američko udruženje za dijabetes]] kategorizira DKA kod odraslih u jedan od tri stepena težine:<ref name=ADA2009/> * ''Blaga:'' [[pH]] krvi blago smanjen između 7,25 i 7,30 (normalno 7,35–7,45); serumski [[bikarbonat]] smanjen na 15–18&nbsp;mmol/L (normalno iznad 20); osoba je budna * ''Umjerena:'' pH 7,00–7,25, bikarbonat 10–15, može biti prisutna blaga pospanost * ''Teška:'' pH ispod 7,00, bikarbonat ispod 10, može doći do stupora ili [[koma|kome]] Izjava Evropskog društva za pedijatrijsku endokrinologiju i Lawson Wilkins pedijatrijskog endokrinološkog društva (za djecu) iz 2004. godine koristi malo drugačije granične vrijednosti, gdje se blaga DKA definira pH 7,20–7,30 (bikarbonat 10–15&nbsp;mmol/L), umjerena DKA pH 7,1–7,2 (bikarbonat 5–10) i teška DKA pH <7,1 (bikarbonat ispod 5).<ref name=ESPE/> ==Prevencija== Napadi DKA mogu se spriječiti kod osoba za koje se zna da u određenoj mjeri imaju dijabetes pridržavanjem "pravila bolovanja";<ref name=JBDS/> to su jasne upute pacijentima o tome kako da se liječe kada se ne osjećaju dobro. Upute uključuju savjete o tome koliko dodatnog insulina treba uzeti kada se nivo [[šećer]]a čini nekontroliranim, lahko probavljivu prehranu bogatu soli i [[ugljikohidrati]]ma, sredstva za suzbijanje groznice i liječenje infekcije, te preporuke o tome kada pozvati medicinsku pomoć.<ref name=ADA2009/> Osobe s dijabetesom mogu pratiti vlastite nivoe ketona kada se ne osjećaju dobro i potražiti pomoć ako su povišeni.<ref name=NICE2015/> ==Liječenje== Glavni cilj u liječenju dijabeteske ketoacidoze je nadoknada izgubljene tekućine i [[elektrolit]]a, uz istovremeno suzbijanje visokog šećera u krvi i proizvodnje ketona insulinom. Prijem na [[jedinica intenzivne njege|jedinicu intenzivne njege]] (JIL) ili sličnu [[jedinica visoke ovisnosti|područje ili odjeljenje visoke ovisnosti]] radi pažljivog praćenja može biti potreban.<ref name=JBDS/> ===Nadoknada tekućine=== Količina nadoknađene tekućine ovisi o procijenjenom stupnju [[dehidracija|dehidracije]]. Ako je dehidracija toliko teška da uzrokuje [[šok]] (ozbiljno snižen [[krvni pritisak]] s nedovoljnom opskrbom krvlju organa u tijelu) ili smanjen nivo svijesti, preporučuje se brza infuzija [[fiziološki rastvor|fiziološkog rastvora]] (litar za odrasle, 10 mL/kg u ponovljenim dozama za djecu) kako bi se obnovio volumen krvi u cirkulaciji.<ref name=ADA2009/><ref name=BSPED>{{cite web | vauthors = Edge J | title=BSPED Recommended DKA Guidelines 2009 | publisher=British Society for Paediatric Endocrinology and Diabetes | date=maj 2009 | url=https://www.bsped.org.uk/professional/guidelines/docs/DKAGuideline.pdf | access-date=12. 7. 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111027082817/http://www.bsped.org.uk/professional/guidelines/docs/DKAGuideline.pdf | archive-date=27. 10. 2011 }}</ref> Sporija rehidratacija, zasnovana na izračunatom nedostatku vode i natrija, moguća je ako je [[dehidracija]] umjerena, a ponovo je preporučena tečnost fiziološki [[rastvor]].<ref name=NICE2015>{{cite web|title=Type 1 diabetes in adults: diagnosis and management|url=https://www.nice.org.uk/guidance/ng17|publisher=National Institute for Health and Care Excellence|access-date=10. 2. 2016|date=august 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809065421/https://www.nice.org.uk/guidance/NG17|archive-date=9. 8. 2016}}</ref><ref name=BSPED/> Vrlo blaga ketoacidoza bez povezanog povraćanja i blaga dehidracija mogu se liječiti oralnom rehidracijom i potkožnim, a ne intravenskim insulinom, uz praćenje znakova pogoršanja.<ref name=BSPED/> [[Normalni fiziološki rastvor]] (0,9% fiziološki rastvor) je uglavnom tekućina izbora.<ref name=Jay2019>{{cite journal | vauthors = Jayashree M, Williams V, Iyer R | title = Fluid Therapy For Pediatric Patients With Diabetic Ketoacidosis: Current Perspectives | journal = Diabetes, Metabolic Syndrome and Obesity: Targets and Therapy| volume = 12 | pages = 2355–2361 | date = 2019 | pmid = 31814748 | pmc = 6858801 | doi = 10.2147/DMSO.S194944 | doi-access = free }}</ref> Bilo je nekoliko manjih ispitivanja koja su proučavala uravnoteženu ishranu, s malo razlika.<ref name=Jay2019/> Posebno, ali neobično razmatranje je [[kardiogeni šok]], gdje [[krvni pritisak]] nije smanjen zbog dehidracije, već zbog nemogućnosti srca da pumpa krv kroz krvne sudove. Ova situacija zahtijeva prijem na jedinicu intenzivne njege, praćenje [[centralni venski pritisak|centralnog venskog pritiska]] (što zahtijeva umetanje [[centralni venski kateter|centralnog venskog katetera]] u veliku venu gornjeg dijela tijela) i primjenu [[inotropni lijek|lijekova koji povećavaju pumpanje srca]] i [[krvni pritisak]].<ref name=ADA2009/> ===Insulin=== Neke smjernice preporučuju bolus (početnu veliku dozu) insulina od 0,1 jedinice insulina po kilogramu tjelesne težine. Ovo se može primijeniti odmah nakon što se sazna da je nivo kalija veći od 3,3&nbsp;mmol/L; Ako je nivo niži, davanje insulina može dovesti do opasno niskog nivoa kalija (vidi dolje).<ref name=ADA2009/> Druge smjernice preporučuju bolus koji se daje intramuskularno ako postoji kašnjenje u započinjanju intravenske infuzije insulina,<ref name=JBDS/> dok smjernice za liječenje pedijatrijske DKA preporučuju odgađanje početka primjene insulina dok se ne daju tekućine.<ref name=BSPED/> Moguće je koristiti brzodjelujuće [[analog insulina|analoge insulina]] [[Subkutana injekcija|injekcije pod kožu]] za blage ili umjerene slučajeve.<ref>{{cite journal | vauthors = Andrade-Castellanos CA, Colunga-Lozano LE, Delgado-Figueroa N, Gonzalez-Padilla DA | title = Subcutaneous rapid-acting insulin analogues for diabetic ketoacidosis | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = januar 2016 | pmid = 26798030 | pmc = 8829395 | doi = 10.1002/14651858.CD011281.pub2 }}</ref> Općenito, insulin se daje u dozi od 0,1 jedinica/kg na sat kako bi se smanjio [[šećer u krvi]] i suzbila proizvodnja ketona. Smjernice se razlikuju u pogledu doze koju treba koristiti kada nivo šećera u krvi počne padati; američke smjernice preporučuju smanjenje doze insulina kada glukoza padne ispod 16,6&nbsp;mmol/L (300&nbsp;mg/dL)<ref name=ADA2009/>, a britanske smjernice 14&nbsp;mmol/L (253&nbsp;mg/dL).<ref name=JBDS/> Druge preporučuju infuziju glukoze pored fiziološkog [[rastvor]]a, kako bi se omogućila kontinuirana infuzija većih doza insulina.<ref name=NICE2015/><ref name=BSPED/> ===Kalij=== Nivoi kalija mogu značajno fluktuirati tokom liječenja DKA, jer insulin smanjuje nivo kalija u krvi tako što ga preraspodjeljuje u [[Ćelija (biologija)|ćelije]] putem povećane aktivnosti natrij-kalijeve pumpe. Veliki dio pomjerenog vanćelijskog kalija bi se izgubio urinom zbog osmotske diureze. [[Hipokalemija]] (niska koncentracija kalija u krvi) često slijedi nakon liječenja. To povećava rizik od [[srčana aritmija|opasnih nepravilnosti u srčanom ritmu]]. Stoga se preporučuje kontinuirano praćenje srčanog ritma,<ref name=JBDS/><ref name=BSPED/>, kao i ponovljeno mjerenje nivoa kalija i dodavanje kalija intravenskim tekućinama kada nivoi padnu ispod 5,3&nbsp;mmol/L. Ako nivo kalija padne ispod 3,3&nbsp;mmol/L, možda će biti potrebno prekinuti primjenu insulina kako bi se omogućila korekcija hipokalemije.<ref name=ADA2009/> ===Natrij-bikarbonat=== Primjena rastvora [[natrij-bikarbonat]]a za brzo poboljšanje nivoa kiseline u krvi je kontroverzna. Malo je dokaza da poboljšava ishode izvan standardne terapije, a zapravo postoje neki dokazi da, iako može poboljšati kiselost krvi, zapravo može pogoršati kiselost unutar ćelija tijela i povećati rizik od određenih komplikacija. Stoga se njegova upotreba ne preporučuje,<ref name=JBDS/><ref name=ESPE/><ref name=NICE2015/> iako ga neke smjernice preporučuju za ekstremnu acidozu ([[pH]] <6,9), a manje količine za tešku acidozu (pH 6,9–7,0).<ref name=ADA2009/> ===Moždani edem=== Moždani [[edem]], ako je povezan s [[koma|komom]], često zahtijeva prijem na intenzivnu njegu, [[vještačka ventilacija|vještačku ventilaciju]] i pažljivo praćenje. Davanje tekućine je usporeno. Idealan tretman cerebralnog edema kod DKA nije utvrđen, ali se intravenski [[manitol]] i [[Fiziološki rastvor|hipertonična otopina]] (3%) koriste – kao i kod nekih drugih oblika cerebralnog edema – u pokušaju smanjenja otoka.<ref name=ESPE/> Cerebralni edem je neuobičajen kod odraslih.<ref name=JBDS/> ===Rezolucija=== Rezolucija DKA se definiše kao opšte poboljšanje simptoma, kao što su sposobnost podnošenja oralne ishrane i tečnosti, normalizacija kiselosti krvi (pH > 7,3) i odsustvo ketona u krvi (< 1&nbsp;mmol/L) ili urinu. Nakon što se ovo postigne, insulin se može preći na uobičajeni režim subkutane primjene, nakon čega se intravenska primjena može prekinuti jedan sat.<ref name=JBDS/><ref name=BSPED/> Kod osoba sa sumnjom na [[dijabetes tipa 2]] sklon [[ketoza|ketozi]], određivanje [[antitijela]] protiv [[glutamin-dekarboksilaza|glutamin-dekarboksilaze]] i [[Langerhansovi otočići|ćelija otočića]] može pomoći u odluci o tome hoće li se nastaviti s primjenom insulina dugoročno (ako se otkriju antitijela) ili će se prekinuti insulin i pokušati liječenje oralnim lijekovima kao kod dijabetesa tipa 2.<ref name=Umpierrez2006/> Općenito govoreći, rutinsko mjerenje [[C-peptid]]a, kao mjere proizvodnje insulina se ne preporučuje osim ako ne postoji ozbiljna sumnja u to da li neko ima dijabetes tipa 1 ili tipa 2.<ref name=NICE2015/> ==Epidemiologija== Dijabetička ketoacidoza se javlja kod 4,6–8,0 na 1000 osoba sa dijabetesom godišnje.<ref name=ADA2006/> Stope među osobama s [[dijabetes tipa 1|dijabetesom tipa 1]] su veće, s oko 4% slučajeva u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] koji razviju DKA godišnje, dok u [[Malezija|Maleziji]] ovo stanje pogađa oko 25% godišnje.<ref name=BMJ2015/><ref name=Mal2013/> U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], 135.000 hospitalizacija se godišnje dogodi kao posljedica DKA, uz procijenjeni trošak od 2,4 milijarde dolara ili četvrtinu do polovine ukupnih troškova brige o osobama s dijabetesom tipa 1. Postoji dokumentirani trend porasta broja hospitalizacija.<ref name=ADA2009/> Rizik je povećan kod osoba s trajnim faktorom rizika, kao što je poremećaj prehrane, i onih koji si ne mogu priuštiti insulin.<ref name=ADA2009/> Oko 30% djece s dijabetesom tipa 1 dobije dijagnozu nakon epizode DKA.<ref>{{cite journal | vauthors = Silverstein J, Klingensmith G, Copeland K, Plotnick L, Kaufman F, Laffel L, Deeb L, Grey M, Anderson B, Holzmeister LA, Clark N | display-authors = 6 | title = Care of children and adolescents with type 1 diabetes: a statement of the American Diabetes Association | journal = Diabetes Care | volume = 28 | issue = 1 | pages = 186–212 | date = januar 2005 | pmid = 15616254 | doi = 10.2337/diacare.28.1.186 | url = http://care.diabetesjournals.org/content/28/1/186.full | url-status = live | doi-access = | s2cid = 6002670 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160419083507/http://care.diabetesjournals.org/content/28/1/186.full | archive-date = 19. 4. 2016 | url-access = subscription }}</ref> Niži socioekonomski status i veća deprivacija na nivou područja povezani su s povećanim rizikom od dijabetičke ketoacidoze kod osoba s dijabetes melitusom tipa 1.<ref>{{cite journal | vauthors = Lindner LM, Rathmann W, Rosenbauer J | title = Inequalities in glycaemic control, hypoglycaemia and diabetic ketoacidosis according to socio-economic status and area-level deprivation in Type 1 diabetes mellitus: a systematic review | journal = Diabetic Medicine | volume = 35 | issue = 1 | pages = 12–32 | date = januar 2018 | pmid = 28945942 | doi = 10.1111/dme.13519 | s2cid = 24297858 }}</ref> Ranije smatran univerzalno fatalnim, rizik od smrti uz adekvatno i pravovremeno liječenje je između <1% i 5%.<ref name=BMJ2015/><ref name=JBDS/> Međutim, uprkos niskim stopama akutne [[smrtnost]]i, epizoda DKA ostaje značajan prediktor smrti tokom narednih 12 mjeseci.<ref>{{cite journal |last1=Shand |first1=JAD |last2=Morrow |first2=P |last3=Braatvedt |first3=G |title=Mortality after discharge from hospital following an episode of diabetic ketoacidosis. |journal=Acta Diabetologica |date=novembar 2022 |volume=59 |issue=11 |pages=1485–1492 |doi=10.1007/s00592-022-01953-5 |pmid=35951132}}</ref> Do 1% djece s DKA razvije komplikaciju poznatu kao [[cerebralni edem]].<ref name=Bia2015>{{cite journal | vauthors = Bialo SR, Agrawal S, Boney CM, Quintos JB | title = Rare complications of pediatric diabetic ketoacidosis | journal = World Journal of Diabetes | volume = 6 | issue = 1 | pages = 167–174 | date = februar 2015 | pmid = 25685287 | pmc = 4317308 | doi = 10.4239/wjd.v6.i1.167 | doi-access = free }}</ref> Stope cerebralnog edema kod djece s DKA u SAD-u porasle su s 0,4% u 2002. godini na 0,7% u 2012. godini.<ref>{{cite journal | vauthors = Patel A, Singh D, Bhatt P, Thakkar B, Akingbola OA, Srivastav SK | title = Incidence, Trends, and Outcomes of Cerebral Edema Among Children With Diabetic Ketoacidosis in the United States | journal = Clinical Pediatrics | volume = 55 | issue = 10 | pages = 943–951 | date = septembar 2016 | pmid = 26603587 | doi = 10.1177/0009922815617975 | s2cid = 25624176 }}</ref> Između 2–5/10 djece koja razviju oticanje mozga umrijet će kao posljedica.<ref name=Brown2004>{{cite journal | vauthors = Brown TB | title = Cerebral oedema in childhood diabetic ketoacidosis: is treatment a factor? | journal = Emergency Medicine Journal | volume = 21 | issue = 2 | pages = 141–144 | date = mart 2004 | pmid = 14988335 | pmc = 1726262 | doi = 10.1136/emj.2002.001578 }}</ref> == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commons|Diabetic Ketoacidosis}} {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 3709 | ICD10 = {{ICD10|E|10|1|e|10}}, {{ICD10|E|12|1|e|10}}, {{ICD10|E|13|1|e|10}}, {{ICD10|E|14|1|e|10}} | ICD9 = {{ICD9|250.1}} | MedlinePlus = 000320 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 548 | MeshID = D016883 }} {{Clear}} {{Neravnoteža vode i elektrolita i neravnoteža kiselinsko-bazne ravnoteže}} {{Dijabetes}} {{DEFAULTSORT:Diabetic Ketoacidosis}} [[Kategorija:Komplikacije dijabetesa]] [[Kategorija:Hitna medicinska stanja]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Sindromi]] 2swrjozv1x3rlhjg1srwero6y9tibfn 0 534926 3894506 3891276 2026-06-06T10:08:50Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894506 wikitext text/x-wiki [[Slika:Central Dogma of Molecular Biochemistry with Enzymes.jpg|thumb|right| Tok informacija unutar ćelije. DNK se prvo transkribira u RNK, koja se potom prevodi u protein. (Vidi [[Centralna dogma molekularne biologije]].)]] [[Slika:MRNA structure.svg|thumb|400px| Struktura [[iRNK]], približno u mjerilu za ljudsku iRNK, gdje je medijana dužine 3′UTR 700 [[nukleotid]]a]] U [[molekularna genetika|molekulnoj genetici]], '''tri prim neprevedena regija''' ('''3'UTR''') je dio [[informacijska RNK|iRNK]] koji odmah slijedi nakon [[translacija (biologija)|translacija]] [[terminacijski kodon]]. 3′{{nbsp}}UTR često sadrži regulatorne regije koje [[Posttranskripcijska regulacija|posttranskripcijski utiču]] na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. Tokom [[ekspresija gena]], molekula iRNK se [[Transkripcija (genetika)|transkribuje]] iz [[DNK]] sekvence i kasnije se [[translacija|translatira]] u [[protein]]. Nekoliko regija molekule iRNA nije prevedeno u protein, uključujući [[5′ kapa|5' kapu]], [[pet prim neprevedena regija|5′ neprevedenu regiju]], 3′ neprevedenu regiju i [[poli(A) rep]]. Regulatorne regije unutar 3′ neprevedene regije mogu uticati na [[poliadenilacija|poliadenilaciju]], efikasnost translacije, lokalizaciju i stabilnost iRNK.<ref name="Barrett">{{cite journal |last1=Barrett |first1=Lucy W. |last2=Fletcher |first2=Sue |last3=Wilton |first3=Steve D. |title=Regulation of eukaryotic gene expression by the untranslated gene regions and other non-coding elements |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |date=novembar 2012 |volume=69 |issue=21 |pages=3613–3634 |doi=10.1007/s00018-012-0990-9|pmid=22538991 |pmc=3474909 }}</ref><ref name=Pichon>{{cite journal |last1=Pichon |first1=Xavier |last2=Wilson |first2=Lindsay A. |last3=Stoneley |first3=Mark |last4=Bastide |first4=Amandine |last5=King |first5=Helen A. |last6=Somers |first6=Joanna |last7=Willis |first7=Anne E. |title=RNA Binding Protein/RNA Element Interactions and the Control of Translation |journal=Current Protein & Peptide Science |date=2012 |volume=13 |issue=4 |pages=294–304 |doi=10.2174/138920312801619475 |pmid=22708490|pmc=3431537}}</ref> 3′{{nbsp}}UTR sadrži [[mjesta vezivanja]] i za regulatorne proteine i za [[mikroRNK]] (miRNK). Vezivanjem za specifična mjesta unutar 3′{{nbsp}}UTR, miRNK mogu smanjiti ekspresiju gena različitih iRNK, inhibiranjem translacije ili direktnim uzrokovanjem degradacije transkripta. 3′{{nbsp}}UTR također ima [[prigušivač (DNK)|prigušivač]] regije koje se vežu za [[represor]]ske proteine i inhibirat će ekspresiju iRNK. Mnoge 3′{{nbsp}}UTR također sadrže [[AU-bogati element|AU-bogate elemente]] (ARE). Proteini se vežu za ARE, kako bi uticali na stabilnost ili brzinu raspada transkripata na lokalizovani način ili uticali na inicijaciju translacije. Nadalje, 3′{{nbsp}}UTR sadrži sekvencu AAUAAA koja usmjerava dodavanje nekoliko stotina [[adenin]]skih ostataka nazvanih [[poli(A) rep]] na kraj iRNK transkripta. Poli(A) vezujući protein (PABP) se veže za ovaj rep, doprinoseći regulaciji translacije, stabilnosti i izvoza iRNK. Naprimjer, poli(A) repno vezan PABP interaguje sa proteinima povezanim sa 5′ krajem transkripta, uzrokujući kružnu transformaciju iRNK koja promoviše translaciju. 3′{{nbsp}}UTR također može sadržavati sekvence koje privlače proteine da povežu iRNK sa [[citoskelet]]om, transportuju je do ili iz [[ćelijsko jedro|ćelijskog jedra]] ili vrše druge vrste lokalizacije. Pored sekvenci unutar 3′{{nbsp}}UTR, fizičke karakteristike regije, uključujući njenu dužinu i [[sekundarna struktura|sekundarnu strukturu]], doprinose regulaciji translacije. Ovi raznoliki mehanizmi regulacije gena osiguravaju da se ispravni geni eksprimiraju u ispravnim ćelijama u odgovarajuće vrijeme. ==Fizičke karakteristike== 3′{{nbsp}}UTR iRNK ima veliki broj regulatornih funkcija koje kontrolišu fizičke karakteristike regije. Jedna takva karakteristika je dužina 3′{{nbsp}}UTR, koja u genomu [[sisar]]a ima značajne varijacije. Ova regija iRNK transkripta može se kretati od 60 do oko 4000 [[nukleotid]]a.<ref name="Hesketh">{{cite book|last=Hesketh|first=John|chapter=3′{{nbsp}}UTRs and Regulation|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=23 Sep 2005|doi=10.1038/npg.els.0005011|isbn=978-0470016176}}</ref> U [[prosjek]]u, dužina 3′{{nbsp}}UTR-a kod ljudi je približno 800 nukleotida, dok je prosječna dužina 5′{{nbsp}}UTR-a samo oko 200 nukleotida.<ref name="Mignone"/> Dužina 3′{{nbsp}}UTR-a je značajna jer su duži 3′{{nbsp}}UTR-i povezani s nižim nivoima ekspresije gena. Jedno moguće objašnjenje za ovaj [[fenomen]] je da duži regioni imaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] posjedovanja više mjesta vezivanja [[miRNK]] koja imaju sposobnost inhibiranja translacije. Pored dužine, sastav nukleotida se također značajno razlikuje između 5′ i 3′{{nbsp}}UTR-a. Prosječni [[GC-sadržaj|G+C procenat]] 5′{{nbsp}}UTR-a kod [[eutermija|toplokrvnih]] [[kičmenjak]]a je oko 60% u poređenju sa samo 45% za 3′{{nbsp}}UTR-ove. Ovo je važno jer je uočena inverzna [[korelacija]] između G+C% 5′ i 3′{{nbsp}}UTR-ova i njihovih odgovarajućih dužina. [[UTR]]-ovi koji su siromašni GC-om imaju tendenciju da budu duži od onih koji se nalaze u genomskim regijama bogatim [[guanin|G]][[citizin|C]]-om.<ref name="Mignone">{{cite book|last1=Mignone|first1=Flavio|first2=Graziano |last2=Pesole |chapter=mRNA Untranslated Regions (UTRs)|date=15 Aug 2011|doi=10.1002/9780470015902.a0005009.pub2|title=eLS|isbn=978-0470016176}}</ref> Sekvence unutar 3′{{nbsp}}UTR također imaju sposobnost degradacije ili stabilizacije [[iRNK]] transkripta. Modifikacije koje kontroliraju stabilnost transkripta omogućavaju brzu kontrolu [[ekspresije gena]] bez promjene brzine translacije. Jedna grupa elemenata u 3′{{nbsp}}UTR koja može pomoći u destabilizaciji iRNK-[[primarni transkript|transkripta]] su [[AU-bogati elementi]] (ARE). Ovi elementi kreću se u veličini od 50 do 150 [[bazni par|baznih parova]] i uglavnom sadrže više kopija pentanukleotida AUUUA. Rane studije pokazale su da se ARE mogu razlikovati u sekvenci i svrstavaju u tri glavne klase koje se razlikuju po broju i rasporedu motiva.<ref name="Barrett"/> Drugi skup elemenata koji je prisutan i u 5′ i u 3′{{nbsp}}UTR su [[element odgovora na željezo|elementi odgovora na željezo]] (IREIRE je struktura petlje unutar neprevedenih regija iRNK koje ). [[kodon|kodiraju]] proteine uključene u ćelijski [[metabolizam]] željeza. iRNK transkript koji sadrži ovaj element se ili degradira ili stabilizuje u zavisnosti od vezivanja specifičnih proteina i unutarćelijskih koncentracija gvožđa.<ref name="Hesketh" /> [[Datoteka:Stem-loop.svg|thumb|[[Drška-petlja]] struktura molekule RNK]] 3′{{nbsp}}UTR također sadrži sekvence koje signaliziraju dodavanje, bilo samom transkriptu ili produktu translacije. Naprimjer, unutar 3′{{nbsp}}UTR-a postoje dva različita signala poliadenilacije koji signaliziraju dodavanje poli(A) repa. Ovi signali iniciraju sintezu [[poli(A)rep]]a na definiranoj dužini od oko 250 [[bazni par|baznih parova]].<ref name="Barrett"/> Primarni signal koji se koristi je signal [[Poliadenilacija|jedarne poliadenilacije]] (PAS) sa sekvencom AAUAAA koja se nalazi prema kraju 3′{{nbsp}}UTR-a.<ref name="Hesketh"/> Međutim, tokom ranog razvoja, umjesto toga se može javiti [[Poliadenilacija|citoplazmatska poliadenilacija]] i regulirati translacijsku aktivaciju majčinih mRNA. Element koji kontrolira ovaj proces naziva se CPE, bogat AU i također se nalazi u 3′{{nbsp}}UTR-u. CPE općenito ima strukturu UUUUUUAU i obično se nalazi unutar 100 baznih parova jedarne PAS.<ref name="Hesketh"/> Još jedna specifična adicija koju signalizira 3′{{nbsp}}UTR je ugradnja [[selenocistein]]a na UGA [[kodon]]e iRNK, koje kodiraju selenoproteine. Normalno, UGA kodon kodira zaustavljanje translacije, ali u ovom slučaju [[konzrtvirana sekvenca|konzervirana struktura]] [[petlja matične strukture]] nazvana [[SECIS-element|sekvenca insercije selenocisteina (SECIS)]] uzrokujujć inserciju selenocisteina umjesto toga.<ref name="Mignone"/> ==Uloga u ekspresiji gena== 3′ netranslatirana regija igra ključnu ulogu u ekspresiji gena utičući na lokalizaciju, stabilnost, izvoz i efikasnost translacije iRNK. Sadrži različite sekvence koje su uključene u [[ekspresija gena|ekspresiju gena]], uključujući elemente odgovora [[mikroRNK]] (MRE), elemente bogate AU (ARE) i poli(A) rep. Pored toga, strukturne karakteristike 3′{{nbsp}}UTR, kao i njegova upotreba alternativne poliadenilacije, imaju ulogu u ekspresiji gena. [[File:Role of miRNA in a normal cell.svg|thumb|400px|left| Uloga miRNK u regulaciji gena]] ===Elementi odgovora mikroRNK=== 3′{{nbsp}}UTR često sadrži elemente odgovora [[mikroRNK]] (MRE), koji su sekvence na koje se miRNK vežu. miRNK su kratke, [[nekodirajuća sekvenca|nekodirajuće molekule RNK]], sposobne za vezivanje za transkripte iRNK i regulaciju njihove ekspresije. Jedan mehanizam [[miRNK]] uključuje djelomično [[sparivanje baza]] 5′ sjemene sekvence miRNK sa MRE unutar 3′{{nbsp}}UTR iRNK; ovo vezivanje zatim uzrokuje translacijsku represiju. ===AU-bogati elementi=== Pored toga što sadrži MRE, 3′{{nbsp}}UTR također često sadrži [[AU-bogati element|AU-bogati elementi (ARE)]], koji su dugi 50 do 150 bp i obično uključuju mnogo kopija sekvence AUUUA. ARE-vezujući proteini (ARE-BP) vežu se za AU-bogate elemente na način koji zavisi od tipa tkiva, tipa ćelije, vremena, ćelijske lokalizacije i okruženja. Kao odgovor na različite intracelularne i ekstracelularne signale, ARE-BP proteini mogu promovirati raspad mRNA, utjecati na stabilnost mRNA ili aktivirati translaciju. Ovaj mehanizam regulacije gena uključen je u rast ćelija, [[ćelijsku diferencijaciju]] i adaptaciju na vanjske podražaje. Stoga djeluje na transkripte koji kodiraju [[citokine]], [[faktore rasta]], tumorske supresore, [[proto-onkogen]]e, [[ciklin]]e, [[enzim]]e, [[transkripcijski faktor|transkripcijske faktore]], [[receptor (biohemija)|receptore]] i [[membranski protein|membranske proteine]].<ref name="Barrett"/> ===Poli(A) rep=== [[Slika:MRNAcircle.svg|thumb|400px| Cirkularizacija transkripta iRNK posredovana je proteinima koji interaguju sa 5′ kapom i poli(A) repom.]] Poli(A) rep sadrži mjesta vezivanja za proteine koji vežu poli(A) (PABP). Ovi proteini sarađuju sa drugim faktorima kako bi uticali na izvoz, stabilnost, raspad i translaciju iRNK. PABP-ovi vezani za poli(A) rep mogu takođe interagovati sa proteinima, kao što su faktori inicijacije translacije, koji su vezani za 5′ kapu mRNA. Ova interakcija uzrokuje cikularizaciju transkripta, što potom promoviše inicijaciju translacije. Nadalje, omogućava efikasnu translaciju izazivajući recikliranje [[ribosom]]a.<ref name=Barrett /><ref name=Pichon /> Dok prisustvo poli(A) repa obično pomaže u pokretanju translacije, odsustvo ili uklanjanje jednog često dovodi do degradacije iRNK, posredovane [[egzonukleaza]]ma. Sama [[poliadenilacija]] regulisana je sekvencama unutar 3′{{nbsp}}UTR transkripta. Ove sekvence uključuju [[citoplazma]]tske poliadenilacijske elemente (CPE), koji su sekvence bogate [[uridin]]om i doprinose i aktivaciji i represiji poliadenilacije. Protein koji veže CPE (CPEB) veže se za CPE zajedno s raznim drugim proteinima kako bi izazvao različite odgovore.<ref name=Pichon/> ===Strukturna obilježja=== Dok sekvenca koja čini 3′{{nbsp}}UTR uveliko doprinosi ekspresiji gena, strukturne karakteristike 3′{{nbsp}}UTR također imaju veliku ulogu. Općenito, duži 3′{{nbsp}}UTR odgovaraju nižim stopama ekspresije jer često sadrže više miRNK i mjesta vezivanja proteina koja su uključena u inhibiciju translacije.<ref name=Barrett /><ref name=Pichon /><ref name="Di Giammartino">{{cite journal |last1=Di Giammartino |first1=Dafne Campigli |last2=Nishida |first2=Kensei |last3=Manley |first3=James L. |title=Mechanisms and Consequences of Alternative Polyadenylation |journal=Molecular Cell |date=septembar 2011 |volume=43 |issue=6 |pages=853–866 |doi=10.1016/j.molcel.2011.08.017 |pmid=21925375|pmc=3194005}}</ref> [[ljudi|Ljudski]] transkripti posjeduju 3′{{nbsp}}UTR-ove koji su u prosjeku dvostruko duži od ostalih 3′{{nbsp}}UTR-ova sisara. Ovaj trend odražava visok nivo složenosti uključen u regulaciju ljudskih gena. Pored dužine, sekundarna struktura 3′ netranslatirane regije također ima regulatorne funkcije. Proteinski faktori mogu ili pomoći ili poremetiti savijanje regije u različite [[sekundarna struktura|sekundarne strukture]]. Najčešća struktura je petlja-matica, koja pruža osnovu za proteine koji vežu RNK i nekodirajuće RNK koje utiču na ekspresiju transkripta.<ref name=Barrett/> [[Slika:Alternative polyadenylation.svg|thumb|left|300px|Alternativna poliadenilacija rezultira transkriptima s različitim 3′{{nbsp}}UTR-ovima]] ===Alternativna poliadenilacija=== Drugi mehanizam koji uključuje strukturu 3′{{nbsp}}UTR-a naziva se alternativna poliadenilacija (APA), koja rezultira mRNA [[izoformama]] koje se razlikuju samo po svojim 3′{{nbsp}}UTR-ovima. Ovaj mehanizam je posebno koristan za složene [[organizam|organizme]], jer omogućava ekspresiju istog proteina, ali u različitim količinama i lokacijama. Koristi ga oko polovina ljudskih gena. APA može nastati zbog prisustva više mjesta poliadenilacije ili međusobno isključivih terminalnih [[egzon]]a. Budući da može uticati na prisustvo mjesta vezivanja proteina i [[miRNK]], APA može uzrokovati diferencijalnu ekspresiju iRNK transkripata utičući na njihovu stabilnost, izvoz u [[citoplazma|citoplazmu]] i efikasnost translacije.<ref name=Barrett /><ref name="Di Giammartino" /><ref name=Proudfoot>{{cite journal|last=Proudfoot|first=Nick J.|title=Ending the message: poly(A) signals then and now|journal=Genes & Development|volume=25|issue=17|pages=1770–1782|doi=10.1101/gad.17268411|pmid=21896654|pmc=3175714|year=2011}}</ref> ==Metode proučavanja== Naučnici koriste brojne metode za proučavanje složenih struktura i funkcija 3′{{nbsp}}UTR-a. Čak i ako se pokaže da je dati 3′{{nbsp}}UTR u iRNK prisutan u tkivu, efekti lokalizacije, funkcionalnog poluživota, translacijske efikasnosti i trans-aktivnih elemenata moraju se utvrditi kako bi se razumjela puna funkcionalnost 3′{{nbsp}}UTR-a.<ref name="Conne">{{cite journal |last1=Conne |first1=Béatrice |last2=Stutz |first2=André |last3=Vassalli |first3=Jean-Dominique |title=The 3′ untranslated region of messenger RNA: A molecular 'hotspot' for pathology? |journal=Nature Medicine |date=juni 2000 |volume=6 |issue=6 |pages=637–641 |doi=10.1038/76211 |pmid=10835679|s2cid=7718209}}</ref> [[Računar]]ski pristupi, prvenstveno analizom sekvenci, pokazali su postojanje ARE-ova u približno 5–8% ljudskih 3′{{nbsp}}UTR-ova i prisustvo jedne ili više miRNK ciljeva u čak 60% ili više ljudskih 3′{{nbsp}}UTR-ova. Softver može brzo uporediti milione sekvenci odjednom kako bi pronašao sličnosti između različitih 3′{{nbsp}}UTR-ova unutar [[genom]]a. Eksperimentalni pristupi su korišteni za definisanje sekvenci koje se povezuju sa specifičnim proteinima koji vežu RNK; posebno, nedavna poboljšanja u tehnikama sekvenciranja i unakrsnog povezivanja omogućila su fino mapiranje mjesta vezivanja proteina unutar transkripta.<ref>{{cite journal |last1=Zhao |first1=W. |last2=Blagev |first2=D. |last3=Pollack |first3=J. L. |last4=Erle |first4=D. J. |title=Toward a Systematic Understanding of mRNA 3′ Untranslated Regions |journal=Proceedings of the American Thoracic Society |date=1. 5. 2011 |volume=8 |issue=2 |pages=163–166 |doi=10.1513/pats.201007-054MS|pmid=21543795|pmc=3131834}}</ref> Inducirane [[mutacije]] specifične za mjesto, naprimjer one koje utječu na terminacijski kodon, signal poliadenilacije ili sekundarnu strukturu 3′{{nbsp}}UTR-a, mogu pokazati kako mutirane regije mogu uzrokovati deregulaciju translacije i bolest.<ref name= "Chatterjee">{{cite journal |last1=Chatterjee |first1=Sangeeta |last2=Pal |first2=Jayanta K. |title=Role of 5′- and 3′-untranslated regions of mRNAs in human diseases |journal=Biology of the Cell |date=maj 2009 |volume=101 |issue=5 |pages=251–262 |doi=10.1042/BC20080104 |pmid=19275763|doi-access=free|s2cid=22689654 }}</ref> Ove vrste metoda koje obuhvataju cijeli transkript trebale bi nam pomoći u razumijevanju poznatih cis elemenata i trans-regulatornih faktora unutar 3′{{nbsp}}UTR-ova. ==Bolest== [[Slika:UTR enfermedades 2 - multilingual.svg|thumb|350px| Bolesti uzrokovane različitim mutacijama unutar 3′{{nbsp}}UTR]] Mutacije 3′{{nbsp}}UTR mogu biti vrlo značajne jer jedna promjena može biti odgovorna za promijenjenu ekspresiju mnogih gena. ]]Transkripcijski, [[mutacija]] može utjecati samo na alel i gene koji su fizički povezani. Međutim, budući da proteini koji vežu 3′{{nbsp}}UTR također funkcioniraju u obradi i nuklearnom izvozu iRNK, mutacija može utjecati i na druge nepovezane gene.<ref name="Chatterjee"/> Disregulacija proteina koji vežu ARE (AUBP) zbog mutacija u regijama bogatim [[adenin|A]][[uracil|U]] može dovesti do bolesti uključujući [[tumorigeneza|tumorigenezu]] ([[kancer|rak]]), [[hemetopoeza|hematopoetske]] malignisti, leukemogenezu i razvojno kašnjenje/[[poremećaji iz autističnog spektra|poremećaje iz autističnog spektra]].<ref>{{cite journal |last1=Baou |first1=Maria |last2=Norton |first2=John D. |last3=Murphy |first3=John J. |title=AU-rich RNA binding proteins in hematopoiesis and leukemogenesis |journal=Blood |date=24. 11. 2011 |volume=118 |issue=22 |pages=5732–5740 |doi=10.1182/blood-2011-07-347237 |pmid=21917750|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|last=Khabar|first=Khalid S. A.|title=Post-transcriptional control during chronic inflammation and cancer: a focus on AU-rich elements|journal=Cellular and Molecular Life Sciences|date=22. 5. 2010|volume=67|issue=17|pages=2937–2955|doi=10.1007/s00018-010-0383-x|pmid=20495997|pmc=2921490}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Suhl |first1=Joshua A. |last2=Muddashetty |first2=Ravi S. |last3=Anderson |first3=Bart R. |last4=Ifrim |first4=Marius F. |last5=Visootsak |first5=Jeannie |last6=Bassell |first6=Gary J. |last7=Warren |first7=Stephen T. |title=A 3′ untranslated region variant in FMR1 eliminates neuronal activity-dependent translation of FMRP by disrupting binding of the RNA-binding protein HuR |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=24. 11. 2015 |volume=112 |issue=47 |pages=E6553–E6561 |doi=10.1073/pnas.1514260112|pmid=26554012 |pmc=4664359|bibcode=2015PNAS..112E6553S|doi-access=free}}</ref> Povećan broj trinukleotidnih (CTG) ponavljanja u 3′{{nbsp}}UTR gena [[miotonin-protein kinaza|dystrophia myotonica protein kinaza]] (DMPK) uzrokuje [[miotoničnu distrofiju]].<ref name="Conne" /> Retro-transpozalna insercija tandemskih ponavljajućih sekvenci od tri kilobaze unutar 3′{{nbsp}}UTR proteina fukutina povezana je s kongenitalnom mišićnom distrofijom tipa Fukuyama.<ref name="Conne" /> Elementi u 3′{{nbsp}}UTR-u također su povezani s ljudskom [[akutna mijeloidna leukemija|akutnom mijeloidnom leukemijom]], [[alfa-talasemija|alfa-talasemijom]], [[neuroblastom]]om, [[keratinopatija|keratinopatijom]], [[aniridija|aniridijom]], [[IPEX-sindrom]]om i [[kongenitalna srčana mana|kongenitalnim srčanim mahanama]].<ref name="Chatterjee"/> Nekoliko identificiranih bolesti posredovanih [[UTR]]-om samo nagovještavaju bezbrojne veze koje tek treba otkriti. ==Budući razvoj== Uprkos trenutnom razumijevanju 3′{{nbsp}}UTR-ova, oni su i dalje relativna misterija. Budući da iRNK obično sadrže nekoliko preklapajućih kontrolnih elemenata, često je teško odrediti identitet i funkciju svakog 3′{{nbsp}}UTR elementa, a kamoli regulatorne faktore koji se mogu vezati na ovim mjestima. Osim toga, svaki 3′{{nbsp}}UTR sadrži mnoge alternativne elemente bogate AU i poliadenilacijske signale. Ovi cis- i trans-djelujući elementi, zajedno s [[miRNK]], nude praktično neograničen raspon mogućnosti kontrole unutar jedne iRNK.<ref name="Conne"/> Buduća istraživanja kroz povećanu upotrebu profiliranja [[ribosom]]a zasnovanog na dubokom sekvenciranju otkrit će više regulatornih suptilnosti, kao i nove kontrolne elemente i AUBP-ove.<ref name="Barrett"/> == Također pogledajte == * [[Pet primarnih netranslairanih regija]] * [[UTRdb]] * [[UTrome]] ==Reference== {{refspisak}} ==Dodatni izvori== * {{cite journal |last1=Mazumder |first1=Barsanjit |last2=Seshadri |first2=Vasudevan |last3=Fox |first3=Paul L |title=Translational control by the 3′ UTR: the ends specify the means |journal=Trends in Biochemical Sciences |date=februar 2003 |volume=28 |issue=2 |pages=91–98 |doi=10.1016/S0968-0004(03)00002-1 |pmid=12575997}} ==Vanjski linkovi== *[https://web.archive.org/web/20080207173029/http://transterm.otago.ac.nz/RNAMotif.html Brief introduction to mRNA regulatory elements] *[https://web.archive.org/web/20080923202457/http://www.ba.itb.cnr.it/UTR/ UTResource] 3′{{nbsp}}UTR analysis *[http://www.utrome.org UTRome.org] 3′{{nbsp}}UTRs in nematodes *[[Medical Subject Heading]]: [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/mesh?cmd=Retrieve&dopt=Full&list_uids=68020413 3′ Untranslated Regions] {{commonscat|3'UTR}} [[Kategorija:RNK]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] 8vbvsj3qjxumncmgbxvi6whz5mq0rnz 0 534930 3894505 3892198 2026-06-06T10:08:48Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2003. | slika = ESC 2003 Map.svg | veličina_slike = | slika_alt = Karta učesnika Eurosonga 2003 | opis_slike = Karta učesnika Eurosonga 2003 | polufinale = | finale = 24. maj 2003. | mjesto_održavanja = [[Skonto Hall]]<br />[[Riga]], [[Latvija]] | voditelji = [[Marie N]] i [[Renārs Kaupers]] | dirigent = | režiser = Sven Stojanović | izvršni_nadzornik = [[Sven Stojanović]] | izvršni_producent = Brigita Rozenbrika | emiter = [[Latvijas Televīzija|LTV]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''Magical Rendez-vous'' | broj_učesnika = 26 | debitiranje = {{Esc|Ukrajina}} | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Island}} * {{Esc|Irska}} * {{Esc|Nizozemska}} * {{Esc|Norveška}} * {{Esc|Poljska}} * {{Esc|Portugal}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Danska}} * {{Esc|Finska}} * {{Esc|Litvanija}} * {{Esc|Sjeverna Makedonija|Makedonija}} * {{Esc|Švicarska}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje su bile ispod crte | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje poene 1–8, 10 i 12 svojim deset omiljenih pjesama. | bez_poena = {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | pobjednička_pjesma = {{Esc|Turska}}<br />"[[Everyway That I Can]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2002.|2002]] | ovo_takmičenje = 2003 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2004.|2004]] }} '''Eurosong 2003.''' bio je 48. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je 24. maja 2003. u [[Skonto Hall]]u u [[Riga|Rigi]], [[Latvija]], a vodili su ga [[Marie N]] i [[Renārs Kaupers]]. Takmičenje je organizirala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) zajedno s [[Latvijas Televīzija|LTV]], nakon što je Latvija pobijedila na [[Eurosong 2002.|Eurosongu 2002.]] s pjesmom ''I Wanna'' u izvođenju [[Marie N]].<ref name="Details2003">{{Cite web|title=Eurovision 2003 Results: Voting & Points - Eurovisionworld|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2003|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Na takmičenju je učestvovalo 26 zemalja, što je u tom trenutku bio rekord. Po prvi put se pojavila [[Ukrajina na Eurosongu|Ukrajina]], dok su se vratile [[Island na Eurosongu|Island]], [[Irska na Eurosongu|Irska]], [[Nizozemska na Eurosongu|Nizozemska]], [[Norveška na Eurosongu|Norveška]], [[Poljska na Eurosongu|Poljska]] i [[Portugal na Eurosongu|Portugal]]. Zbog slabijih rezultata iz 2002. izostale su [[Danska na Eurosongu|Danska]], [[Finska na Eurosongu|Finska]], [[Litvanija na Eurosongu|Litvanija]], [[Sjeverna Makedonija na Eurosongu|Makedonija]] i [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]].<ref name="Participants2003">{{Cite web|title=Eurovision 2003 Results: Voting & Points - Eurovisionworld|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2003|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Pobijedila je [[Turska na Eurosongu|Turska]] s pjesmom "[[Everyway That I Can]]" u izvođenju [[Sertab Erener]]. Turska je osvojila 167 bodova, a odmah iza nje završila je [[Belgija na Eurosongu|Belgija]] s 165 bodova. Ovo je bila prva pobjeda Turske na takmičenju. [[Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu|Ujedinjeno Kraljevstvo]] završilo je bez ijednog boda.<ref name="Details2003" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Olimpiskā Skonto halle.jpg|left|thumb|250x250px|Karta učesnika Eurosonga 2003.]] Latvija je dobila pravo organizacije takmičenja nakon pobjede 2002. godine. Kao domaćin je izabrana [[Skonto Hall]] u Rigi, a ova dvorana je potvrđena kao konačno mjesto održavanja nakon razmatranja više prijedloga i lokacija. Takmičenje 2003. bilo je posljednje koje se održalo u jednom večernjem programu bez polufinala.<ref name="Venue2003">{{Cite web|title=Riga 2003|url=https://eurovision.tv/event/riga-2003|publisher=European Broadcasting Union|access-date=24. 5. 2026|language=en|archive-date=2. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210102233702/https://eurovision.tv/event/riga-2003|url-status=bot: unknown}}</ref> == Rezultati == === Učesnici === Na Eurosongu 2003. učestvovalo je 26 zemalja. Takmičenje je obuhvatilo povratnike iz prethodnih godina i debitantsku Ukrajinu, dok je nekoliko zemalja ispalo zbog ranijih slabih plasmana. Ovo izdanje je ujedno bilo jedno od posljednjih s klasičnim sistemom kvalifikacije bez polufinala.<ref name="Participants2003" /> {|class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Austrija}} | [[Alf Poier]] | "[[Weil der Mensch zählt]]" | 6. | 101 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Belgija}} | [[Urban Trad]] | "[[Sanomi]]" | 2. | 165 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Mija Martina]] | "[[Ne brini]]" | 17. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Claudia Beni]] | "[[Više nisam tvoja]]" | 4. | 67 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Kipar}} | [[Stelios Constantas]] | "[[Feeling Alive]]" | 20. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Estonija}} | [[Ruffus]] | "[[Eighties Coming Back]]" | 21. | 14 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Francuska}} | [[Louisa Baïleche]] | "[[Monts et merveilles]]" | 18. | 19 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Njemačka}} | [[Lou (singer)|Lou]] | "[[Let's Get Happy]]" | 11. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Grčka}} | [[Mando]] | "[[Never Let You Go]]" | 17. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Island}} | [[Birgitta Haukdal]] | "[[Open Your Heart]]" | 8. | 81 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Irska}} | [[Mickey Harte]] | "[[We've Got the World]]" | 10. | 53 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Izrael}} | [[Lior Narkis]] | "[[Words for Love]]" | 19. | 17 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Latvija}} | [[F.L.Y.]] | "[[Hello from Mars]]" | 24. | 5 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Malta}} | [[Lynn Chircop]] | "[[To Dream Again]]" | 16. | 12 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Nizozemska}} | [[Esther Hart]] | "[[One More Night (Esther Hart song)|One More Night]]" | 13. | 45 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Norveška}} | [[Jostein Hasselgård]] | "[[I'm Not Afraid to Move On]]" | 4. | 123 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Poljska}} | [[Ich Troje]] | "[[Keine Grenzen]]" | 7. | 90 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Portugal}} | [[Rita Guerra]] | "[[Deixa-me sonhar (Só mais uma vez)]]" | 22. | 13 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Rumunija}} | [[Nicola]] | "[[Don't Break My Heart]]" | 10. | 73 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Rusija}} | [[t.A.T.u.]] | "[[Ne ver', ne boisia]]" | 3. | 164 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Slovenija}} | [[Karmen Stavec]] | "[[Nanana]]" | 23. | 8 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Španija}} | [[Beth (singer)|Beth]] | "[[Dime]]" | 8. | 81 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Švedska}} | [[Fame (duo)|Fame]] | "[[Give Me Your Love]]" | 5. | 107 |- ! scope="row" style="text-align:center; background:gold; font-weight:bold;" | 24. | style="background:gold; font-weight:bold;" | {{Esc|Turska}} | style="background:gold; font-weight:bold;" | [[Sertab Erener]] | style="background:gold; font-weight:bold;" | "[[Everyway That I Can]]" | style="background:gold; font-weight:bold;" | 1. | style="background:gold; font-weight:bold;" | 167 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 25. | {{Esc|Ukrajina}} | [[Oleksandr Ponomariov]] | "[[Hasta la vista]]" | 14. | 30 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 26. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Jemini]] | "[[Cry Baby (Jemini song)|Cry Baby]]" | 26. | 0 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2003}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2003 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2003.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2003.]] [[Kategorija:2003. u Latviji]] [[Kategorija:2003. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Latviji]] [[Kategorija:Eurosong 2003.|*]] nizg7mdpig7dzy6664l92gpyxranzkf 0 534932 3894504 3891277 2026-06-06T10:08:45Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894504 wikitext text/x-wiki {{Multiple image | direction = vertical | image1 = Cat and dog standoff (3926784260).jpg | image2 = Dog and cat showing fight or flight responses.jpg | alt1 = Pas kruži oko mačke sa savijenim leđima | alt2 = Pas na zadnjim nogama i mačka sikće sa savijenim leđima | total_width = 300 | footer = Susreću se [[pas]] i [[mačka]], istovremeno izražavajući reakcije borbe (gore) i bijega (dolje).}} '''Reakcija borbe ili bijega''', '''bori se ili bježi''', '''bori se i bježi''' ili '''reakcija borbe-bijega-ili-zamrzavanja''', također poznata kao '''hiperuzbuđenost''' ili '''akutno stresna reakcija''', jest [[fiziologija|fiziološka]] reakcija koja se javlja kao odgovor na percipirani [[Psihološka trauma|štetni događaj]], [[Trauma|napad]] ili prijetnju preživljavanju.<ref name="Cannon - Fight or Flight Response">{{cite book |last=Cannon |first=Walter |title=The Wisdom Of The Body |date=17. 4. 1963 |publisher=W.W. Norton & Company |isbn=978-0-393-00205-8 |location=United States}}</ref> Prvi put ga je opisao [[Walter Bradford Cannon]] 1914.<ref>{{cite journal |last1=Cannon |first1=Walter B. |title=The emergency function of the adrenal medulla in pain and the major emotions |journal=American Journal of Physiology |date=1914 |volume=33 |issue=2 |pages=356–372 |doi=10.1152/ajplegacy.1914.33.2.356}}</ref> koje je on nazivao "potrebama borbe ili bijega" u 1915.<ref name="Walter Bradford Cannon 1915 211">{{Cite book|title=Bodily changes in pain, hunger, fear, and rage|author=[[Walter Bradford Cannon]]|publisher=Appleton-Century-Crofts|year=1915|location=New York|page=211}}</ref> Njegova teorija tvrdi da životinje reaguju na prijetnje općim pražnjenjem [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]], pripremajući životinju za borbu ili bijeg.<ref name="Jansen - Intro fight or flight physiology">{{cite journal|last=Jansen|first=A|author2=Nguyen, X |author3=Karpitsky, V |author4= Mettenleiter, M |title=Central Command Neurons of the Sympathetic Nervous System: Basis of the Fight-or-Flight Response|journal=Science Magazine|date=27. 10. 1995|volume=5236|issue=270|pages=644–6|doi=10.1126/science.270.5236.644|pmid=7570024|bibcode=1995Sci...270..644J|s2cid=38807605}}</ref> Preciznije, [[srž nadbubrežne žlijezde]] proizvodi hormonsku kaskadu koja rezultira lučenjem [[kateholamin]]a, posebno [[norepinefrin]]a i [[epinefrin]]a.<ref>{{cite book |author=Walter Bradford Cannon |title=Bodily Changes in Pain, Hunger, Fear and Rage: An Account of Recent Researches into the Function of Emotional Excitement |year=1915 |publisher=Appleton-Century-Crofts }}</ref> Hormoni [[estrogen]], [[testosteron]] i [[kortizol]], kao i [[neurotransmiter]]i [[dopamin]] i [[serotonin]], također utiču na to kako organizmi reagiraju na [[stres]].<ref>{{cite news|title=Adrenaline, Cortisol, Norepinephrine: The Three Major Stress Hormones, Explained|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/04/19/adrenaline-cortisol-stress-hormones_n_3112800.html|access-date=16. 8. 2014|work=Huffington Post|date=19. 4. 2014}}</ref> Hormon [[osteokalcin]] bi također mogao imati ulogu.<ref>{{Cite web|last=Kwon|first=Diana|title=Fight or Flight May Be in Our Bones|url=https://www.scientificamerican.com/article/fight-or-flight-may-be-in-our-bones/|access-date=22. 6. 2020|website=Scientific American|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Bone, not adrenaline, drives fight or flight response|url=https://phys.org/news/2019-09-bone-adrenaline-flight-response.html|access-date=22. 6. 2020|website=phys.org|language=en}}</ref> Ovaj odgovor se prepoznaje kao prva faza [[Stres|sindrom opće adaptacije]] koji reguliše [[stres]] odgovore među [[kičmenjaci]]ma i drugim [[organizmi]]ma.<ref name="Pathology - Theory Medical Student's Library">{{cite book|last=Gozhenko|first=A|title=PATHOLOGY – Theory. Medical Student's Library|year=2009|publisher=Radom|pages=270–275|author2=Gurkalova, I.P. |author3=Zukow, W |author4= Kwasnik, Z }}</ref> {{TOC limit|3}} ==Ime== Prvobitno shvaćeno kao reakcija "bori se ili bježi" u Cannonovom istraživanju,<ref name="Walter Bradford Cannon 1915 211"/> stanje hiperuzbuđenosti rezultira nekoliko reakcija osim borbe ili bježanja. To je navelo ljude da ga nazovu reakcijom "bori se, bježi, zamrzni se", "bori se-bježi-zamrzni se-ukloni se"<ref name="fawn">{{cite book |last=Walker |first=Peter |date=2013 |title=Complex PTSD: From Surviving to Thriving: a Guide and Map for Recovering from Childhood Trauma |url= |location= |publisher= An Azure Coyote Book|page= |isbn=978-1-4928-7184-2}}</ref><ref>{{Cite web |title=It's Not Just 'Fight or Flight'—Other Ways Your Body Responds To Stress |url=https://www.health.com/fight-flight-freeze-fawn-8348342 |access-date=26. 5. 2025 |website=Health |language=en}}</ref> ili "bori se-bježi-onesvijesti se-ili-ukoči se", između ostalih varijanti.<ref>{{cite book |last1=Donahue |first1=J.J. |chapter=Fight-Flight-Freeze System |editor1-last=Zeigler-Hill |editor1-first=V. |editor2-last=Shackelford |editor2-first=T.K. |title=Encyclopedia of Personality and Individual Differences |date=2020 |pages=1590–1595 |doi=10.1007/978-3-319-24612-3_751 |isbn=978-3-319-24610-9 |s2cid=240856695 }}</ref> Širi spektar reakcija, kao što su [[smrzavanje]], padanje u nesvijest, bijeg i strah,<ref>{{cite journal |last1=Bracha |first1=H. Stefan |title=Freeze, Flight, Fight, Fright, Faint: Adaptationist Perspectives on the Acute Stress Response Spectrum |journal=CNS Spectrums |date=septembar 2004 |volume=9 |issue=9 |pages=679–685 |doi=10.1017/S1092852900001954 |pmid=15337864 |s2cid=8430710 |url=http://cogprints.org/5014/1/2004_C.N.S_Five_Fs_of_FEAR--Freeze_Flight_Fight_Fright_Faint.pdf?q=fright |access-date=31. 5. 2021}}</ref> navelo je istraživače da koriste neutralniju ili prilagodljiviju terminologiju kao što su "hiperuzbuđenost" ili "akutni stresni odgovor". ==Fiziologija == ===Autonomni nervni sistem=== {{gkavni|Autonomni nervni sistem}} [[Autonomni nervni sistem]] jest kontrolni sistem koji djeluje uglavnom podsvjesno i reguliše [[puls|otkucaje srca]], [[probavni sistem|probavu]], [[frekvencija disanja|frekvenciju disanja]], [[dilatacija zjenica|pupilarni odgovor]], [[mokrenje|urinaciju]] i [[seksualno uzbuđenje]]. Ovaj sistem je primarni mehanizam u kontroli reakcije "bori se ili bježi", a njegovu ulogu posreduju dvije različite komponente: [[simpatički nervni sistem|simpatički]] i [[parasimpatički nervni sistem]].<ref name="Human Physiology - Janig">{{cite book|editor-last=Janig|editor-first=W|title=Human Physiology|year=1989|publisher=Springer-Verlag|location=New York, NY|pages=333–370|author1=Schmidt, A |author2=Thews, G |edition=2|chapter=Autonomic Nervous System}}</ref> Reakcija "bori se ili bježi" je ugrađeni mehanizam preživljavanja tijela [[Anti-predatorska adaptacija|mehanizam preživljavanja]]. Aktivira se bez svjesnog razmišljanja, pripremajući tijelo da se suoči s opasnošću (bori se) ili pobjegne od nje (bijeg). Ovu akutnu reakciju na stres kontrolira dio tijelesnog autopilotnog sistema koji se naziva autonomni nervni sistem (ANS), koji se sastoji od dvije grane: simpatički nervni sistem (SNS) aktivira reakciju "bori se ili bježi", a parasimpatički nervni sistem (PNS) pomaže tijelu da se smiri kada opasnost prođe.<ref>{{cite web |title=Fight or Flight Response: What It Is and How to Manage |url=https://anxietychecklist.com/fight-or-flight-response-guide |website=Anxiety Checklist |access-date=18. 11. 2025}}</ref> [[Slika:The Autonomic Nervous System.png|thumb|455x455px|Poređenje simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sistema]] ====Simpatički nervni sistem==== {{glavni|Simpatički nervni sistem}} [[Simpatički nervni sistem]] potiče iz [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i njegova glavna funkcija je aktiviranje reakcija uzbuđenja koje se javljaju tokom reakcije "bori se ili bježi".<ref name=":23">{{Cite book |last1=Myers |first1=David G. |title=Psychology |last2=DeWall |first2=C. Nathan |publisher=MacMillan Publishing |year=2021 |edition=13 |page=422}}</ref> Simpatički nervni sistem prenosi signale iz dorzalnog [[hipotalamus]]a, što aktivira [[srce]], povećava vaskularni otpor i povećava [[krvotok|protok krvi]], posebno u mišićno, srčano i moždano tkivo.<ref name=":03">{{Cite journal |last1=Kozlowska |first1=Kasia |last2=Walker |first2=Peter |last3=McLean |first3=Loyola |last4=Carrive |first4=Pascal |date=2015 |title=Fear and the Defense Cascade: Clinical Implications and Management |journal=Harvard Review of Psychiatry |volume=23 |issue=4 |pages=263–287 |doi=10.1097/HRP.0000000000000065 |issn=1067-3229 |pmc=4495877 |pmid=26062169}}</ref> Aktivira [[srž nadbubrežne žlijezde]], oslobađajući [[kateholamin]]e koji pojačavaju simpatički odgovor. Osim toga, ova komponenta autonomnog nervnog sistema koristi i aktivira oslobađanje [[norepinefrin]]a iz nadbubrežnih žlijezda u reakciji.<ref name="Autonomic Nervous System - Chudler2">{{cite web |last=Chudler |first=Eric |title=Neuroscience For Kids |url=https://faculty.washington.edu/chudler/auto.html |access-date=19. 4. 2013 |publisher=University of Washington}}</ref> ====Parasimpatički nervni sistem==== {{glavni|Parasimpatički nervni sistem}} [[Parasimpatički nervni sistem]] potiče iz trtičnog dijela [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[Medulla oblongata|medula]], fizički okružujući simpatički izvor, i radi u skladu sa simpatičkim nervnim sistemom. Poznat je kao dio za smirivanje autonomnog nervnog sistema.<ref name=":23"/> Dok je [[simpatički nervni sistem]] aktiviran, parasimpatički smanjuje svoj odgovor. Eferentna [[Vagusni nerv|vagusna vlakna]] koja potiču iz dvosmislenog jezgra šire se paralelno sa respiratornim sistemom, smanjujući vagusni srčani parasimpatički tonus.<ref name=":03"/> Nakon reakcije "bori se ili bježi", glavna funkcija parasimpatičkog sistema je aktiviranje reakcije "odmori se i probavi" i vraćanje tijela u [[homeostaza|homeostazu]]. Ovaj sistem koristi i aktivira oslobađanje [[neurotransmiter]]a [[acetilholin]]a. ===Reakcija=== Reakcija počinje u [[amigdala|amigdali]], što izaziva nervni odgovor u [[hipotalamus]]u. Početnu reakciju prati aktivacija [[hipofiza|hipofize]] i lučenje hormona [[adrenokortikotropni hormon|ACTH]].<ref name="ACTH Action">{{cite web |last=Margioris |first=Andrew |title=ACTH Action on the Adrenal |url=http://www.endotext.org/adrenal/adrenal5/adrenal5.htm |publisher=Endotext.org |access-date=18. 4. 2013 |author2=Tsatsanis, Christos |date=april 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130306182338/http://www.endotext.org/adrenal/adrenal5/adrenal5.htm |archive-date=6. 3. 2013 }}</ref> [[Nadbubrežna žlijezda]] aktivira se gotovo istovremeno, putem simpatičkog nervnog sistema, i oslobađa hormon [[epinefrin]]. Oslobađanje hemijskih glasnika rezultira proizvodnjom hormona [[kortizol]]a, koji povećava [[krvni pritisak]], [[šećer u krvi]] i potiskuje [[imunski sistem]].<ref name="physiological reactions - Padgett & Glaser">{{cite journal|last=Padgett|first=David|author2=Glaser, R|title=How stress influences the immune response|journal=Trends in Immunology|date=august 2003|volume=24|issue=8|pages=444–448|doi=10.1016/S1471-4906(03)00173-X|pmid=12909458|citeseerx=10.1.1.467.1386}}</ref> Početni odgovor i naknadne reakcije se pokreću u nastojanju da se stvori nalet energije. Ovaj nalet energije aktivira se vezivanjem adrenalina za [[ćelija (biologija)|ćelije jetre]] i naknadnom proizvodnjom [[glukoza|glukoze]].<ref name="Glycogen Metabolism - King">{{cite web |last=King |first=Michael |title=PATHWAYS: GLYCOGEN & GLUCOSE |url=https://neuromuscular.wustl.edu/pathol/diagrams/glycogen.htm |publisher=Washington University in St. Louis}}</ref> Osim toga, cirkulacija kortizola služi za pretvaranje [[masne kiseline|masnih kiselina]] u dostupnu [[energija|energiju]], što priprema mišiće u cijelom tijelu za reakciju.<ref name="Cell Communication in Fight or Flight">{{cite web |title=HOW CELLS communicate during the fight or flight response |url=http://learn.genetics.utah.edu/content/begin/cells/fight_flight/ |publisher=University of Utah |access-date=18. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130808004906/http://learn.genetics.utah.edu/content/begin/cells/fight_flight/ |archive-date=8. 8. 2013 }}</ref> Kateholaminski hormoni, kao što su [[adrenalin|epinefrin]] ([[epinefrin]]) ili [[noradrenalin]] (norepinefrin), olakšavaju trenutne fizičke reakcije povezane s pripremom za nasilnu [[mišićna kontrakcija|mišićnu akciju]].<ref name=gleitman>{{Cite book|author= Henry Gleitman, Alan J. Fridlund and Daniel Reisberg |title= Psychology |edition= 6 |year= 2004 |publisher= W. W. Norton & Company |isbn= 978-0-393-97767-7 }}</ref> ===Funkcija fizioloških promjena=== Fiziološke promjene koje se javljaju tokom reakcije "bori se ili bježi" aktiviraju se kako bi tijelu dale povećanu snagu i brzinu u iščekivanju borbe ili trčanja. Neke od specifičnih fizioloških promjena i njihovih funkcija uključuju:<ref name=":23"/><ref name="Physiological Changes - Tripod2">{{cite web |last=Stress Management for Health Course |title=The Fight Flight Response |url=http://stresscourse.tripod.com/id11.html |access-date=19. 4. 2013}}</ref><ref name="The Science of Stress - Olpin2">{{cite web |last=Olpin |first=Michael |title=The Science of Stress |url=http://faculty.weber.edu/molpin/healthclasses/1110/bookchapters/stressphysiologychapter.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20171120215838/http://faculty.weber.edu/molpin/healthclasses/1110/bookchapters/stressphysiologychapter.htm |archive-date=20. 11. 2017 |access-date=25. 4. 2013 |publisher=Weber State University}}</ref> * Povećani [[protok krvi]] u mišićima i mozgu aktivira se preusmjeravanjem protoka krvi iz drugih dijelova tijela kako bi se olakšalo brzo djelovanje, što smanjuje protok krvi u [[probavni sistem]], što smanjuje [[apetit]] i sposobnost probave hrane. * Povećani [[krvni pritisak]] i otkucaji srca povećavaju [[minutni volumen srca]], kako bi se tijelu osiguralo više energije. * [[Jetra]] luči povećane količine [[glukoza|glukoze]] (putem [[glikogenoliza|glikogenolize]], izazvane [[adrenalin]]om<ref>{{Cite web |title=Glycogenolysis {{!}} Glucose Metabolism, Liver Function & Regulation {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/science/glycogenolysis |access-date=9. 1. 2025 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref> i [[masti]] u [[krv]], kako bi tijelu osigurali izvor goriva za zadovoljavanje energetskih potreba. * [[Brzina disanja]] se povećava, kako bi se osigurao [[kisik]], potreban za sagorijevanje viška glukoze. * [[Koagulacija|Zgrušavanje krvi]] funkcija tijela ubrzava se, kako bi se smanjilo [[krvarenje]] i spriječio prekomjerni gubitak krvi u slučaju povrede zadobijene tokom reakcije. * Povećan [[mišićni tonus|napetost mišića]] kako bi se tijelu osigurala dodatna brzina i snaga, što može rezultirati drhtanjem ili tresenjem dok se napetost ne oslobodi. * Zjenice [[Midrijaza|se šire]] kako bi propustile više svjetla, omogućavajući bolji vid okoline tijela. ==Emocijske komponente== ===Regulacija emocija=== {{glavni|Emocijska samoregulacija}} U kontekstu reakcije "bori se ili bježi", emocijska regulacija koristi se proaktivno, kako bi se izbjegle prijetnje stresom ili kako bi se kontrolirao nivo emocijskog uzbuđenja. Emocijska socijalizacija može razviti nečiju sposobnost da uspješno reguliše svoje emocije. Suočeni s percipiranom prijetnjom (u kontekstu situacije borbe ili bijega), oni koji su odrasli uz podržavajuće [[roditelj]]sko [[ponašanje]] mnogo su skloniji samoregulaciji svojih [[emocija]].<ref name="Emotional Regulation - Cistler">{{cite journal|last=Cistler|first=Josh|author2=Bunmi O. Olatunji |author3=Matthew T. Feldner |author4=John P. Forsyth |title=Emotion Regulation and the Anxiety Disorders: An Integrative Review|journal=Journal of Psychopathology and Behavioral Assessment|year=2010|volume=32|issue=1|pages=68–82|doi=10.1007/s10862-009-9161-1|pmid=20622981|pmc=2901125}}</ref><ref name="Emotional Regulation - Gross">{{cite journal|last=Gross|first=James|title=Sharpening the Focus: Emotion Regulation, Arousal, and Social Competence|journal=Psychological Inquiry|year=1998|volume=9|issue=4|pages=287–290|doi=10.1207/s15327965pli0904_8}}</ref> ===Emocijska reaktivnost=== Tokom reakcije, intenzitet emocije koju izaziva stimulus također će odrediti prirodu i intenzitet odgovora u [[ponašanje|ponašanju]].<ref name="Emotional Reactivity - Avero">{{cite journal|last=Avero|first=Pedro|author2=Calvo, M|title=Emotional reactivity to social-evaluative stress: genderdifferences in response systems concordance|journal=Personality and Individual Differences|date=1. 7. 1999|volume=27|issue=1|pages=155–170|doi=10.1016/S0191-8869(98)00229-3}}</ref> U eksperimentu koji su proveli Clayton, Lang, Leshner i Quick (2019), posmatrali su odgovore 49 učesnika na poruke protiv [[pušenje|pušenja]].<ref>{{Cite journal |last1=Clayton |first1=Russell B. |last2=Lang |first2=Annie |last3=Leshner |first3=Glenn |last4=Quick |first4=Brian L. |date=4. 7. 2019 |title=Who Fights, Who Flees? An Integration of the LC4MP and Psychological Reactance Theory |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/15213269.2018.1476157 |journal=Media Psychology |language=en |volume=22 |issue=4 |pages=545–571 |doi=10.1080/15213269.2018.1476157 |issn=1521-3269|url-access=subscription }}</ref> Participants reacted in two orders of fashion after seeing the message with the individual smoker and their effects on those surrounding them.<ref>{{Cite journal |last1=Sanders-Jackson |first1=Ashley N. |last2=Cappella |first2=Joseph N. |last3=Linebarger |first3=Deborah L. |last4=Piotrowski |first4=Jessica Taylor |last5=O'Keeffe |first5=Moira |last6=Strasser |first6=Andrew A. |date=1. 4. 2011 |title=Visual Attention to Antismoking PSAs: Smoking Cues versus Other Attention-Grabbing Features |journal=Human Communication Research |volume=37 |issue=2 |pages=275–292 |doi=10.1111/j.1468-2958.2010.01402.x |issn=0360-3989 |pmc=3489183 |pmid=23136462}}</ref> Prva reakcija bila je kod učesnika koji su imali jače odbrambene mehanizme, koji su odlučili ignorisati poruke, dok su drugi učesnici koji su imali niže odbrambene mehanizme, na kraju počeli da se svađaju i frustriraju nakon što su vidjeli poruke protiv pušenja.<ref>{{Cite journal |last1=Clayton |first1=Russell B. |last2=Leshner |first2=Glenn |last3=Tomko |first3=Rachel L. |last4=Trull |first4=Timothy J. |last5=Piasecki |first5=Thomas M. |date=4. 3. 2017 |title=Who Fights, Who Flees? An Integration of the LC4MP and Psychological Reactance Theory |journal=Media Psychology |volume=22 |issue=3 |pages=254–261 |doi=10.1080/10810730.2016.1268222 |issn=1081-0730 |pmc=5451094 |pmid=28248620}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Wong |first1=Norman C. H. |last2=Harrison |first2=Kylie J. |last3=Harvell |first3=Lindsey A. |date=24. 9. 2015 |title=Reactance and Public Health Messages: The Unintended Dangers of Anti-tobacco PSAs |url=https://redfame.com/journal/index.php/smc/article/view/1022 |journal=Studies in Media and Communication |language=en |volume=3 |issue=2 |pages=72–83 |doi=10.11114/smc.v3i2.1022 |issn=2325-808X}}</ref> Pojedinci s višim nivoima emocionalne reaktivnosti (kao što je [[anksiozni poremećaj]]) mogu biti skloni [[anksioznost]]i i [[agresija|agresiji]], što ilustruje implikacije odgovarajuće emocijske reakcije u odgovoru "bori se ili bježi".<ref name="Emotional Reactivity - Carthy">{{cite journal|last=Carthy|first=T|author2=Horesh N |author3=Apter A |author4=Edge MD |author5=Gross JJ |title=Emotional reactivity and cognitive regulation in anxious children|journal=Behaviour Research and Therapy|date=maj 2010|volume=48|issue=5|pages=384–393|doi=10.1016/j.brat.2009.12.013|pmid=20089246|s2cid=14382059}}</ref><ref name="Emotional reactivity - Valiente">{{cite journal|last=Valiente|first=C|author2=Eisenberg N |author3=Smith CL |author4=Reiser M |author5=Fabes RA |author6=Losoya S |author7=Guthrie IK |author8=Murphy BC |title=The relations of effortful control and reactive control to children's externalising problems: A longitudinal assessment|journal=Personality|date=decembar 2003|volume=71|issue=6|pages=1171–1196|doi=10.1111/1467-6494.7106011 |pmid=14633062}}</ref> ==Kognitivne komponente== ===Specifičnost sadržaja=== Specifične komponente kognicija u reakciji "bori se ili bježi" izgleda da su uglavnom negativne. Ove negativne kognicije mogu se karakterizirati: pažnjom na negativne podražaje, percepcijom dvosmislenih situacija kao negativnih i ponavljanjem prisjećanja negativnih riječi.<ref name="Content specificity - Reid">{{cite journal|last1=Reid|first1=Sophie C.|last2=Salmon|first2=Karen|author3=Peter F. Lovibond|title=Cognitive Biases in Childhood Anxiety, Depression, and Aggression: Are They Pervasive or Specific?|journal=Cognitive Therapy and Research|date=oktobar 2006|volume=30|issue=5|pages=531–549|doi=10.1007/s10608-006-9077-y|s2cid=28911747}}</ref> Također mogu postojati specifične negativne misli povezane s emocijama koje se obično vide u reakciji.<ref name="Content Specificity - Beck">{{cite book|last=Beck|first=Aaron|title=Cognitive Therapy and the Emotional Disorders|year=1979|publisher=Penguin Books|location=United States}}</ref> ===Percepcija kontrole=== {{glavni|Kontrola (psihologija)}} [[Percepcija kontrole]] odnosi se na misli pojedinca o kontroli nad situacijama i događajima.<ref name="Perceived Control - Weems">{{cite journal|last=Weems|first=CF|author2=Silverman, WK|title=An integrative model of control: implications for understanding emotion regulation and dysregulation in childhood anxiety|journal=Journal of Affective Disorders|date=april 2006|volume=91|issue=2|pages=113–124|doi=10.1016/j.jad.2006.01.009|pmid=16487599}}</ref> Percipiranu kontrolu treba razlikovati od stvarne kontrole jer uvjerenja pojedinca o vlastitim sposobnostima ne moraju odražavati stvarne sposobnosti. Stoga, precjenjivanje ili potcjenjivanje percipirane kontrole može dovesti do [[anksioznost]]i i agresije.<ref name="Perceived Control - Brendgen">{{cite journal|last=Brendgen|first=M|author2=Vitaro F |author3=Turgeon L |author4=Poulin F |author5=Wanner B |title=Is there a dark side of positive illusions? Overestimation of social competence and subsequent adjustment in aggressive and nonaggressive children|journal=Journal of Abnormal Child Psychology|date=juni 2004|volume=32|issue=3|pages=305–320|doi=10.1023/B:JACP.0000026144.08470.cd|pmid=15228179|s2cid=11239252}}</ref> ===Obrada socijalnih informacija=== {{Glavni|Obrada socijalnih informacija (kognicija)}} Model obrade socijalnih informacija predlaže niz faktora koji određuju ponašanje u kontekstu socijalnih situacija i postojećih [[misao|misli]].<ref name="Social Information Processing - Crick">{{cite journal|last=Crick|first=Nicki|author2=Dodge, Kenneth|title=A review and reformulation of social information-processing mechanisms in children's social adjustment|journal=Psychological Bulletin|date=januar 1994|volume=115|issue=1|pages=74–101|doi=10.1037/0033-2909.115.1.74}}</ref> Pripisivanje neprijateljstva, posebno u dvosmislenim situacijama, čini se jednim od najvažnijih kognitivnih faktora povezanih s reakcijom "bori se ili bježi" zbog svojih implikacija na [[agresija|agresiju]].<ref name="Social Information Processing - Dodge">{{cite journal|last=Dodge|first=Kenneth|title=Social cognition and children's aggressive behavior|journal=Journal of Child Development|date=mart 1980|volume=51|issue=1|pages=162–170|doi=10.2307/1129603|jstor=1129603|pmid=7363732 }}</ref> ==Ostale životinje== ===Evolucijska perspektiva=== Objašnjenje [[evolucijska psihologija|evolucijske psihologije]] je da su rane životinje morale brzo reagirati na prijeteće podražaje i nisu imale vremena da se psihološki i fizički pripreme.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Adamo |first=S. A. |date=1. 9. 2014 |title=The Effects of Stress Hormones on Immune Function May be Vital for the Adaptive Reconfiguration of the Immune System During Fight-or-Flight Behavior |journal=Integrative and Comparative Biology |language=en |volume=54 |issue=3 |pages=419–426 |doi=10.1093/icb/icu005 |issn=1540-7063|doi-access=free |pmid=24691569 }}</ref> Reakcija "bori se ili bježi" pružila im je mehanizme za brzo reagiranje na prijetnje opstanku.<ref name="Purpose of fight or fight - Grohol">{{cite web|last=Grohol|first=John|title=What's the purpose of the fight or flight response?|url=http://psychcentral.com/blog/archives/2012/12/04/whats-the-purpose-of-the-fight-or-flight-response/|access-date=18. 4. 2013|archive-date=23. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130323170934/http://psychcentral.com/blog/archives/2012/12/04/whats-the-purpose-of-the-fight-or-flight-response/}}</ref><ref name="Concepts of Stress - Goldstein">{{cite journal|last=Goldstein|first=David|author2=Kopin, I|title=Evolution of concepts of stress|journal=Stress|year=2007|volume=10|issue=2|doi=10.1080/10253890701288935|pages=109–20|pmid=17514579|s2cid=25072963|doi-access=free}}</ref> ===Primjeri=== Tipičan primjer stresne reakcije je [[zebre|zebra]] koja pase. Ako vidi [[lav]]a kako se približava tražeći ulov, [[stres]]na aktivira se reakcija, kao sredstvo za bijeg od svog [[predator]]a. Bijeg zahtijeva intenzivan mišićni napor, podržan od strane svih tjelesnih sistema. Aktivacija simpatičkog nervnog sistema zadovoljava ove potrebe. Sličan primjer borbe je mačka koju će napasti pas. Mačka pokazuje ubrzan rad srca, piloerekciju (dlaka koja se diže na leđima i glavi) i proširenje [[zjenica]], sve znakove simpatičkog uzbuđenja.<ref name=gleitman/> Treba napomenuti da zebra i mačka i dalje održavaju [[homeostaza|homeostazu]] u svim stanjima. U julu 1992., časopis ''Behavioral Ecology'' objavio je eksperimentalno istraživanje koje je proveo biolog Lee A. Dugatkin, gdje su [[Guppy|gupiji]] razvrstani u "hrabre", "obične" i "plašljive" grupe, na osnovu njihovih reakcija kada su se suočili s [[brancin|maloustim brancinom]] (tj. pregledali su predatora, sakrili se ili otplivali), nakon čega su gupiji ostavljeni u [[akvarij]]u s brancinom. Nakon 60 sati, 40 % plašljivih i 15 % običnih gupija je preživjelo, dok nijedan od hrabrih gupija nije.<ref>{{cite journal|last=Dugatkin|first=Lee Alan|title=Tendency to inspect predators predicts mortality risk in the guppy ''(Poecilia reticulata)''|journal=Behavioral Ecology|year=1992|publisher=Oxford University Press|volume=3|issue=2|pages=125–127|doi=10.1093/beheco/3.2.124|url=https://academic.oup.com/beheco/article-abstract/3/2/124/218010|access-date=9. 9. 2020|url-access=subscription}}</ref><ref>{{cite book|last1=Nesse|first1=Randolph|last2=Williams|first2=George C.|title=Why We Get Sick: The New Science of Darwinian Medicine|year=1994|page=213|publisher=Vintage Books|place=New York|isbn=978-0-679-74674-4}}</ref> ===Različiti odgovori=== [[Slika:Ruseckas-Stumbro medžioklė.jpg|thumb|300px| Bizoni koje love psi]] [[Životinje]] reaguju na prijetnje na mnogo složenih načina.<ref name=":0"/> Pacovi, na primjer, pokušavaju pobjeći kada su ugroženi, ali će se boriti kada su stjerani u kut. Neke životinje stoje potpuno mirno kako ih predatori ne bi vidjeli.<ref>{{Cite magazine |last=Schulz |first=Kathryn |date=28. 10. 2024 |title=What Do Animals Understand About Death? |url=https://www.newyorker.com/magazine/2024/11/04/playing-possum-susana-monso-book-review |access-date=26. 5. 2025 |magazine=The New Yorker |language=en-US |issn=0028-792X}}</ref> Mnoge životinje ukoče se ili se prave mrtve kada ih se dodirne u nadi da će predator izgubiti interes.<ref>{{Cite journal |last1=Niermann |first1=H.C.M. |last2=Figner |first2=F. |last3=Roelofs |first3=K. |date=24. 1. 2017 |title=Individual differences in defensive stress-responses: the potential relevance for psychopathology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352154616301425 |journal=Current Opinion in Behavioral Sciences |volume=14 |pages=94–101 |doi=10.1016/j.cobeha.2017.01.002 |via=Science Direct|hdl=2066/166278 |hdl-access=free |url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite web |last=Bristol |first=University of |title=How long to play dead in order to stay alive? |url=https://www.bristol.ac.uk/news/2020/july/antlions-play-dead.html |access-date=26. 5. 2025 |website=www.bristol.ac.uk |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Humphreys |first1=Rosalind K. |last2=Ruxton |first2=Graeme D. |date=2018 |title=A review of thanatosis (death feigning) as an anti-predator behaviour |journal=Behavioral Ecology and Sociobiology |volume=72 |issue=2 |page=22 |doi=10.1007/s00265-017-2436-8 |issn=0340-5443 |pmc=5769822 |pmid=29386702|bibcode=2018BEcoS..72...22H }}</ref> Druge životinje imaju alternativne metode samozaštite. Neke vrste [[Ektotermija|hladnokrvnih]] životinja brzo [[hromatofor|mijenjaju boju]], kako bi se kamuflirale.<ref name="Fish changing colors">{{cite book|last=Gill|first=A.C.|title=Revision of the Indo-Pacific dottyback fish subfamily Pseudochrominae (Perciformes: Pseudochromidae)|year=2004|publisher=Smithiana Monographs|pages=1–123}}</ref> Ove reakcije pokreće [[simpatički nervni sistem]], ali, da bi se uklopile u model borbe ili bijega, ideja bijega mora se proširiti tako da uključuje izbjegavanje zarobljavanja, bilo na fizički ili senzorni način.<ref>{{Cite journal |last1=Rösler |first1=Lara |last2=Gamer |first2=Matthias |date=20. 11. 2019 |title=Freezing of gaze during action preparation under threat imminence |journal=Scientific Reports |language=en |volume=9 |issue=1 |page=17215 |doi=10.1038/s41598-019-53683-4 |pmid=31748589 |pmc=6868270 |bibcode=2019NatSR...917215R |issn=2045-2322}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Kozlowska |first1=Kasia |last2=Walker |first2=Peter |last3=McLean |first3=Loyola |last4=Carrive |first4=Pascal |date=2015 |title=Fear and the Defense Cascade: Clinical Implications and Management |journal=Harvard Review of Psychiatry |volume=23 |issue=4 |pages=263–287 |doi=10.1097/HRP.0000000000000065 |issn=1465-7309 |pmc=4495877 |pmid=26062169}}</ref> Dakle, bijeg može biti nestajanje na drugu lokaciju ili jednostavno nestajanje na mjestu, a borba i bijeg se često kombiniraju u datoj situaciji.<ref name="BIFF Response-Aballay">{{cite journal|last=Singh|first=J|author2=Aballay, A|title=Microbial Colonization Activates an Immune Fight-and-Flight Response via Neuroendocrine Signaling|journal=Developmental Cell|date=8. 4. 2019|volume=49|issue=1|pages=89–99|doi=10.1016/j.devcel.2019.02.001|pmid=30827896|pmc=6456415|doi-access=free}}</ref> Radnje borbe ili bijega također imaju polarnost – individua može se boriti protiv ili bježati od nečega što je prijeteće, poput gladnog [[lav]]a, ili se boriti za ili letjeti prema nečemu što je potrebno, poput sigurnosti obale od bijesne [[rijeka|rijeke]].<ref name=":0">{{Cite web |date=9. 11. 2023 |title=Fight, Flight, Freeze, or Fawn: How We Respond to Threats |url=https://www.simplypsychology.org/fight-flight-freeze-fawn.html |access-date=26. 5. 2025 |language=en-US}}</ref> Prijetnja od druge životinje ne mora uvijek rezultirati trenutnom borbom ili bijegom. Može postojati period pojačane [[svijest]]i, tokom kojeg svaka životinja interpretira signale ponašanja od druge. Znakovi poput blijeđenja, piloerekcije, nepokretnosti, zvukova i govora tijela komuniciraju status i namjere svake [[životinje]]. Može postojati neki oblik vrsta pregovaranja, nakon čega može uslijediti borba ili bijeg, ali to također može rezultirati igrom, [[parenje]]m ili ničim. Primjer za to su [[mačke|mačići]] koji se igraju: svaki pokazuje znakove simpatikusnog uzbuđenja, ali nikada ne nanose stvarnu štetu partneru.<ref>{{Cite journal |last=Roelofs |first=Karin |date=19. 4. 2017 |title=Freeze for action: neurobiological mechanisms in animal and human freezing |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=372 |issue=1718 |doi=10.1098/rstb.2016.0206 |issn=1471-2970 |pmc=5332864 |pmid=28242739}}</ref><ref>{{Cite web |title=The 5 Fs: fight, flight, freeze, flop and friend |url=https://rapecrisis.org.uk/get-help/tools-for-victims-and-survivors/understanding-your-response/fight-or-flight/ |access-date=26. 5. 2025 |website=Rape Crisis England & Wales}}</ref> ==U krivičnom pravu== Akutna stresna reakcija je čest problem u krivičnim slučajevima samoodbrane. Stručna mišljenja su obično potrebna ako krivica branitelja postane fokus slučaja.<ref>{{cite book | last = Gawron | first = Tomáš | date = 2023 | title = Nutná obrana v právní praxi | url = https://knihovna.usoud.cz/arl-us/cs/detail-us_us_cat-0054718-Nutna-obrana-v-pravni-praxi/?disprec=1&iset=1 | location = Brno | publisher = Václav Klemm | page = 289 | isbn = 978-80-87713-23-5 | language = cs }}</ref> ==Također pogledajte== {{columns-list|colwidth=22em| * [[Akutna stresna reakcija]] * [[Anksioznost]] * [[Anksiozni poremećaj]] * [[Prividna smrt]] * [[Tjelesna reaktivnost]] * [[Suočavanje (psihologija)]] * [[Fiziologija odbrane]] * [[Emocionalna disregulacija]] * [[Strah]] * [[Ponašanje ukočenosti]] * [[Generalizovani anksiozni poremećaj]] * [[Distanca bijega]] * [[Hipotalamus-hipofiza-adrenalna osovina]] * [[Napad panike]] * [[Fobija]] * [[Odmor i probava]] * [[Socijalna anksioznost]] * [[Socijalan anksiozni poremećaj]] * [[Njegujte i sprijateljite se]] * ''[[Reakcija opuštanja]]'' * [[Vazokonstrikcija]] * [[Yerkes-Dodsonov zakon]] * [[Refleksna sinkopa]] * [[Hipervigilanca]]}} ==Reference== {{refspisak}} ==Dodatni izvori== *Sapolsky, Robert M., 1994. Why Zebras Don't Get Ulcers. W.H. Freeman and Company. * {{USGovernment|url=http://www.surgeongeneral.gov/library/mentalhealth/chapter4/sec2_1.html}} * Arun, C. P. (2004). Fight or flight, forbearance and fortitude: the spectrum of actions of the catecholamines and their cousins. ''Annals of the New York Academy of sciences'', ''1018''(1), 137-140. * Seng, J., & Group, C. (2019). From Fight or Flight, Freeze or Faint, to "Flow": Identifying a Concept to Express a Positive Embodied Outcome of Trauma Recovery. ''Journal of the American Psychiatric Nurses Association'', ''25''(3), 200-207. * Katz, Carmit., Tsur, Noga., Talmon, Anat., and Nicolet, Racheli, (2021). Beyond fight, flight, and freeze: Towards a new conceptualization of peritraumatic responses to child sexual abuse based on retrospective accounts of adult survivors. ''Child Abuse and Neglect, 112''(1), 1-12 * O'Dea, Connor., Castro Bueno, Angelica M., and Saucier, Donald A, (2017). Fight or flight: Perceptions of men who confront versus ignore threats to themselves and others. ''Personality and Individual Differences, 104''(1), 345-351. ==Vanjski linkovi== *{{commons category|Fight-Or-Flight Response}} {{Evolucijska psihologija}} {{DEFAULTSORT:Fight-Or-Flight Response}} [[Kategorija:Nervni sistem]] [[Kategorija:Agresivnost]] [[Kategorija:Strah]] [[Kategorija:Ponašanje]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Agonizam]] 5fvj5hq3vj8efhb19jmp7wicoz2bf5e 0 534933 3894503 3848982 2026-06-06T10:08:41Z WumpusBot 120674 /* Reference */ razne ispravke 3894503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Jaruga | države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija = [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Glamoč]] | plovnost = nije plovna }} '''Jaruga''' je [[ponornica]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na području [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] kod [[Glamoč]]a. Pripada kraškoj hidrografskoj mreži zapadne Bosne, gdje su vodotoci uglavnom vezani za sezonski režim voda i poniranje u kraškom terenu. Uz [[Ribnik (rijeka)|Ribnik]] i [[Vrba (rijeka, Glamoč)|Vrbu]], jedna je od ponornica koje se navode za Glamočko polje.<ref name="HE">{{cite web |title=Glamočko polje |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/glamocko-polje |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Tok == Jaruga teče kroz donji dio Glamočkog polja, kraškog polja koje leži na 882–950 m nadmorske visine i pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok.<ref name="HE"/> Kao ponornica, vezana je za kraški reljef u kojem površinski tokovi gube vodu kroz propusnu podlogu. U hidrološkom opisu Glamočkog područja ističu se nedostatak vode i tipična kraška hidrografska slika, s prostranim pašnjacima i šumskim kompleksima.<ref name="Vodic">{{cite web |last1=Paštar |first1=Neven |last2=Radoja |first2=Dušan |title=Glamoč: turistički vodič |url=https://www.hbsume.ba/glamoc/public/files/turisticki_vodic_glamoc.pdf |publisher=Turističko-razvojna agencija Glamoč |date=2014 |format=PDF |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Geografski kontekst == Glamočko polje zauzima središnji dio općine Glamoč i okruženo je visokim kraškim planinama. Turistički vodič za Glamoč navodi da se polje nalazi na oko 900 m nadmorske visine, a da cijeli glamočki kraj pripada planinsko-kraškom prostoru.<ref name="Vodic"/> Općinska turistička stranica za Glamoč u prirodne odlike područja ubraja jezera Hrast, Busija i Šatorsko jezero, a jezera Hrast i Busija nalaze se u blizini grada i koriste se za izlete, rekreaciju i sportski ribolov.<ref name="Opcina">{{cite web |title=Tourism |url=https://opstinaglamoc.ba/language/en/tourism/ |website=Official web site |publisher=Municipality of Glamoč |language=en |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Glamoč]] gygyjrgpji2pq5biliihy9c5auxir4c 0 534940 3894502 3892196 2026-06-06T10:08:39Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2002. | slika = ESC 2002 Map.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Karta učesnika Eurosonga 2002 | polufinale = | finale = 25. maj 2002. | mjesto_održavanja = [[Saku Suurhall]]<br />[[Tallinn]], [[Estonija]] | voditelji = [[Annely Peebo]] i [[Marko Matvere]] | dirigent = | režiser = Marius Bratten | izvršni_nadzornik = Christine Marchal-Ortiz | izvršni_producent = Juhan Paadam | emiter = [[Eesti Televisioon|ETV]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = ''A Modern Fairytale'' | broj_učesnika = 24 | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Austrija}} * {{Esc|Belgija}} * {{Esc|Kipar}} * {{Esc|Finska}} * {{Esc|Sjeverna Makedonija|Makedonija}} * {{Esc|Rumunija}} * {{Esc|Švicarska}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Island}} * {{Esc|Irska}} * {{Esc|Nizozemska}} * {{Esc|Norveška}} * {{Esc|Poljska}} * {{Esc|Portugal}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje nisu učestvovale | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje poene 1–8, 10 i 12 svojim deset omiljenih pjesama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Latvija}}<br />"[[I Wanna (Marie N song)|I Wanna]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2001.|2001]] | ovo_takmičenje = 2002 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2003.|2003]] }} '''Eurosong 2002.''' bio je 47. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je 25. maja 2002. u [[Saku Suurhall]]u u [[Tallinn]]u, [[Estonija]], a vodili su ga [[Annely Peebo]] i [[Marko Matvere]]. Takmičenje su organizirali [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) i [[Eesti Televisioon|ETV]], nakon pobjede Estonije na [[Eurosong 2001.|Eurosongu 2001.]] s pjesmom "[[Everybody (Tanel Padar, Dave Benton and 2XL song)|Everybody]]".<ref name="Details2002">{{Cite web|title=Eurovision Song Contest 2002|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2002|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Na takmičenju su učestvovale 24 zemlje. Vratile su se [[Austrija na Eurosongu|Austrija]], [[Belgija na Eurosongu|Belgija]], [[Kipar na Eurosongu|Kipar]], [[Finska na Eurosongu|Finska]], [[Sjeverna Makedonija na Eurosongu|Makedonija]], [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]] i [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]], dok [[Island na Eurosongu|Island]], [[Irska na Eurosongu|Irska]], [[Nizozemska na Eurosongu|Nizozemska]], [[Norveška na Eurosongu|Norveška]] i [[Poljska na Eurosongu|Poljska]] nisu učestvovali zbog relegacije, a [[Portugal na Eurosongu|Portugal]] je odustao od učešća. Latvija je prvobitno također bila izvan takmičenja, ali je naknadno ušla nakon portugalskog povlačenja.<ref name="Participants2002">{{Cite web|title=Eurovision Song Contest 2002|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2002|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref><ref name="Annex2002">{{Cite web|title=Eurovision Song Contest 2002 participants|url=https://eurovision.tv/event/tallinn-2002/participants|publisher=European Broadcasting Union|access-date=24. 5. 2026|language=en|archive-date=23. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230323050945/https://eurovision.tv/event/tallinn-2002/participants|url-status=bot: unknown}}</ref> Pobijedila je [[Latvija na Eurosongu|Latvija]] s pjesmom "[[I Wanna (Marie N song)|I Wanna]]" u izvođenju [[Marie N]]. Latvija je osvojila 176 bodova, dok je [[Malta na Eurosongu|Malta]] završila na drugom mjestu sa 164 boda. Ovo je bila prva pobjeda Latvije na takmičenju.<ref name="Details2002" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Eurovisiooni 2002 Raekoja platsil (13).jpg|left|thumb|250x250px|[[Saku Suurhall]] u Tallinnu, mjesto održavanja Eurosonga 2002.]] Estonija je stekla pravo organizacije nakon pobjede 2001. godine. Kao domaćin je izabrana [[Saku Suurhall]] u Tallinnu, najveća zatvorena arena u Estoniji, izgrađena 2001. i kapaciteta do oko 10.000 gledalaca. Uoči izbora lokacije postojale su sumnje oko finansiranja i organizacije, ali su one riješene uz podršku estonske vlade i dodatno finansiranje.<ref name="Venue2002">{{Cite web|title=Tallinn 2002 participants and venue overview|url=https://eurovision.tv/event/tallinn-2002/participants|publisher=European Broadcasting Union|access-date=24. 5. 2026|language=en|archive-date=23. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230323050945/https://eurovision.tv/event/tallinn-2002/participants|url-status=bot: unknown}}</ref> == Rezultati == === Učesnici === Na Eurosongu 2002. učestvovale su 24 zemlje. Takmičenje je uključivalo sedam povratnika, dok je nekoliko država izostalo zbog prethodnih slabih rezultata ili dobrovoljnog povlačenja.<ref name="Participants2002" /><ref name="Annex2002" /> {| class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Kipar}} | [[One (Cypriot band)|One]] | "[[Gimme (song)|Gimme]]" | 6. | 85 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | [[Jessica Garlick]] | "[[Come Back (Jessica Garlick song)|Come Back]]" | 3. | 111 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Austrija}} | [[Manuel Ortega (singer)|Manuel Ortega]] | "[[Say a Word]]" | 18. | 26 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Grčka}} | [[Michalis Rakintzis]] | "[[S.A.G.A.P.O.]]" | 17. | 27 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Španija}} | [[Rosa López|Rosa]] | "[[Europe's Living a Celebration]]" | 7. | 81 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Hrvatska}} | [[Vesna Pisarović]] | "[[Everything I Want (Vesna Pisarović song)|Everything I Want]]" | 11. | 44 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Rusija}} | [[Prime Minister (band)|Prime Minister]] | "[[Northern Girl]]" | 10. | 55 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Estonija}} | [[Sahlene]] | "[[Runaway (Sahlene song)|Runaway]]" | 3. | 111 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Sjeverna Makedonija|Makedonija}} | [[Karolina Gočeva]] | "[[Od nas zavisi]]" | 19. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Izrael}} | [[Sarit Hadad]] | "[[Light a Candle]]" | 12. | 37 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Švicarska}} | [[Francine Jordi]] | "[[Dans le jardin de mon âme]]" | 22. | 15 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Švedska}} | [[Afro-dite]] | "[[Never Let It Go (Afro-dite song)|Never Let It Go]]" | 8. | 72 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Finska}} | [[Laura Voutilainen]] | "[[Addicted to You (Laura Voutilainen song)|Addicted to You]]" | 20. | 24 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Danska}} | [[Malene Mortensen]] | "[[Tell Me Who You Are (Malene song)|Tell Me Who You Are]]" | 24. | 7 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | [[Maja Tatić]] | "[[Na jastuku za dvoje]]" | 13. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Belgija}} | [[Sergio & The Ladies]] | "[[Sister (Sergio & The Ladies song)|Sister]]" | 13. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Francuska}} | [[Sandrine François]] | "[[Il faut du temps]]" | 5. | 104 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Njemačka}} | [[Corinna May]] | "[[I Can't Live Without Music]]" | 21. | 17 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Turska}} | [[Buket Bengisu]] i Group Safir | "[[Leylaklar Soldu Kalbinde]]" | 16. | 29 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 20. | {{Esc|Malta}} | [[Ira Losco]] | "[[7th Wonder]]" | 2. | 164 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Rumunija}} | [[Monica Anghel]] i [[Marcel Pavel]] | "[[Tell Me Why (Monica Anghel and Marcel Pavel song)|Tell Me Why]]" | 9. | 71 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Slovenija}} | [[Sestre]] | "[[Samo ljubezen]]" | 13. | 33 |- ! scope="row" style="text-align:center; background:gold; font-weight:bold;" | 23. | style="background:gold; font-weight:bold;" | {{Esc|Latvija}} | style="background:gold; font-weight:bold;" | [[Marie N]] | style="background:gold; font-weight:bold;" | "[[I Wanna (Marie N song)|I Wanna]]" | style="background:gold; font-weight:bold;" | 1. | style="background:gold; font-weight:bold;" | 176 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 24. | {{Esc|Litvanija}} | [[Aivaras Stepukonis|Aivaras]] | "[[Happy You]]" | 23. | 12 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Eurovision Song Contest 2002}} * [https://eurovisionworld.com/eurovision/2002 Zvanični rezultati i detalji za Eurosong 2002.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2002.]] [[Kategorija:2002. u Estoniji]] [[Kategorija:2002. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Estoniji]] [[Kategorija:Eurosong 2002.|*]] korzs97g7njbbcm8k623jryten5jnd8 0 534941 3894501 3892195 2026-06-06T10:08:37Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2001. | slika = ESC 2001 Map.svg | veličina_slike = | slika_alt = Karta učesnika Eurosonga 2001 | opis_slike = Karta učesnika Eurosonga 2001 | polufinale = | finale = 12. maj 2001. | mjesto_održavanja = [[Parken Stadium]]<br />[[Kopenhagen]], [[Danska]] | voditelji = [[Natasja Crone Back]] i [[Søren Pilmark]] | dirigent = | režiser = Jan Frifelt | izvršni_nadzornik = [[Christine Marchal-Ortiz]] | izvršni_producent = Jørgen Ramskov | emiter = [[DR (broadcaster)|DR]] | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 23 | debitiranje = | povratak = {{Plainlist| * {{Esc|Bosna i Hercegovina}} * {{Esc|Grčka}} * {{Esc|Litvanija|1988}} * {{Esc|Poljska}} * {{Esc|Portugal}} * {{Esc|Slovenija}} }} | odustajanje = {{Plainlist| * {{Esc|Austrija}} * {{Esc|Belgija}} * {{Esc|Kipar|1960}} * {{Esc|Finska}} * {{Esc|Sjeverna Makedonija|Makedonija}} * {{Esc|Rumunija}} * {{Esc|Švicarska}} }} | karta = | veličina_karte = | zeleno = Zemlje učesnice | crveno = Zemlje koje nisu učestvovale | sistem_glasanja = Svaka zemlja dodjeljuje poene 1–8, 10 i 12 svojih deset omiljenih pjesama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{Esc|Estonija|y=2001}}<br />"[[Everybody (Tanel Padar and Dave Benton song)|Everybody]]" | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2000.|2000]] | ovo_takmičenje = 2001 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2002.|2002]] }} '''Eurosong 2001.''' bio je 46. izdanje [[Eurosong]]a. Održan je 12. maja 2001. u [[Parken Stadium]]u u [[Kopenhagen]]u, [[Danska]], a vodili su ga [[Natasja Crone Back]] i [[Søren Pilmark]]. Takmičenje je organizovala [[Evropska radiodifuzijska unija]] (EBU) zajedno s [[DR (broadcaster)|DR]], nakon pobjede Danske [[Eurosong 2000.|2000.]] s pjesmom „[[Fly on the Wings of Love]]” u izvođenju [[Olsen Brothers]].<ref name="ESC2001">{{Cite web|title=Eurovision 2001 Results: Voting & Points|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/2001|publisher=Eurovisionworld|access-date=24. 5. 2026|language=en}}</ref> Na takmičenju je učestvovalo 23 zemlje. Vratile su se [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|Bosna i Hercegovina]], [[Grčka na Eurosongu|Grčka]], [[Litvanija na Eurosongu|Litvanija]], [[Poljska na Eurosongu|Poljska]], [[Portugal na Eurosongu|Portugal]] i [[Slovenija na Eurosongu|Slovenija]], dok su [[Austrija na Eurosongu|Austrija]], [[Belgija na Eurosongu|Belgija]], [[Kipar na Eurosongu|Kipar]], [[Finska na Eurosongu|Finska]], [[Sjeverna Makedonija na Eurosongu|Makedonija]], [[Rumunija na Eurosongu|Rumunija]] i [[Švicarska na Eurosongu|Švicarska]] ispale iz takmičenja. [[Estonija na Eurosongu|Estonija]] je pobijedila s pjesmom „[[Everybody (Tanel Padar and Dave Benton song)|Everybody]]” u izvođenju [[Tanel Padar]]a, [[Dave Benton]]a i [[2XL]], a pjesmu su napisali [[Ivar Must]] i [[Maian-Anna Kärmas]].<ref name="ESC2001" /> Estonija je osvojila 198 bodova, dok je [[Danska na Eurosongu|Danska]] zauzela drugo mjesto sa 177 bodova. Ovo je bila prva pobjeda Estonije na takmičenju. [[Irska na Eurosongu|Irska]] je završila na 21. mjestu, što je tada bio njen najlošiji plasman do tog trenutka.<ref name="ESC2001" /> == Mjesto održavanja == [[Datoteka:Denmark copenhagen parken stadium.jpg|left|thumb|250x250px|[[Parken Stadium]] u Kopenhagenu, mjesto održavanja Eurosonga 2001.]] Kopenhagen je izabran za domaćina nakon što je Danska pobijedila 2000. Kao mjesto održavanja odabran je [[Parken Stadium]], nacionalni fudbalski stadion u Kopenhagenu. Stadion je imao kapacitet od oko 38.000 gledalaca i bio je najveće mjesto održavanja u istoriji takmičenja do tog trenutka.<ref name="ESC2001" /> == Rezultati == === Učesnici === Na Eurosongu 2001. učestvovalo je 23 zemlje. Učešće je bilo određeno sistemom relegacije, pa su neke zemlje mogle da se vrate nakon što su prethodne godine ispale, dok su druge morale da pauziraju zbog slabijih rezultata iz ranijih izdanja.<ref name="ESC2001" /> {| class="sortable wikitable plainrowheaders" |- ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Zemlja ! scope="col" | Izvođač(ica) ! scope="col" | Pjesma ! scope="col" | Plasman ! scope="col" | Bodovi |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 1. | {{Esc|Nizozemska}} | Michelle | "Out on My Own" | 18. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 2. | {{Esc|Island}} | Two Tricky | "Angel" | 22. | 3 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 3. | {{Esc|Bosna i Hercegovina}} | Nino | "Hano" | 14. | 29 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 4. | {{Esc|Norveška}} | Haldor Lægreid | "On My Own" | 22. | 3 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 5. | {{Esc|Izrael}} | Tal Sondak | "Ein Davar" | 16. | 25 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 6. | {{Esc|Rusija}} | Mumiy Troll | "Lady Alpine Blue" | 12. | 37 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 7. | {{Esc|Švedska}} | Friends | "Listen to Your Heartbeat" | 5. | 100 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 8. | {{Esc|Litvanija}} | Skamp | "You Got Style" | 13. | 35 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 9. | {{Esc|Latvija}} | Arnis Mednis | "Too Much" | 18. | 16 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 10. | {{Esc|Hrvatska}} | Vanna | "Strings of My Heart" | 10. | 42 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 11. | {{Esc|Portugal}} | MTM | "Só sei ser feliz assim" | 17. | 18 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 12. | {{Esc|Irska}} | Gary O'Shaughnessy | "Without Your Love" | 21. | 6 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 13. | {{Esc|Španija}} | David Civera | "Dile que la quiero" | 6. | 76 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 14. | {{Esc|Francuska}} | Natasha St-Pier | "Je n'ai que mon âme" | 4. | 142 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 15. | {{Esc|Turska}} | Sedat Yüce | "Sevgiliye Son" | 11. | 41 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 16. | {{Esc|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | Lindsay Dracass | "No Dream Impossible" | 15. | 28 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 17. | {{Esc|Slovenija}} | Nuša Derenda | "Energy" | 7. | 70 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 18. | {{Esc|Poljska}} | Piasek | "2 Long" | 20. | 11 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 19. | {{Esc|Njemačka}} | Michelle | "Wer Liebe lebt" | 8. | 66 |- ! scope="row" style="text-align:center; background:gold; font-weight:bold;" | 20. | style="background:gold; font-weight:bold;" | {{Esc|Estonija}} | style="background:gold; font-weight:bold;" | Tanel Padar, Dave Benton i 2XL | style="background:gold; font-weight:bold;" | "Everybody" | style="background:gold; font-weight:bold;" | 1. | style="background:gold; font-weight:bold;" | 198 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 21. | {{Esc|Malta}} | Fabrizio Faniello | "Another Summer Night" | 9. | 48 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 22. | {{Esc|Grčka}} | Antique | "Die for You" | 3. | 147 |- ! scope="row" style="text-align:center;" | 23. | {{Esc|Danska}} | Rollo & King | "Never Ever Let You Go" | 2. | 177 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eurovision.tv/event/copenhagen-2001 Zvanični pregled Eurosonga 2001.] {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong|2001.]] [[Kategorija:2001. u Danskoj]] [[Kategorija:2001. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Danskoj]] [[Kategorija:Eurosong 2001.|*]] 0odag009i4kn2oac8r752y50hseegv7 0 534942 3894500 3849009 2026-06-06T10:08:35Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Paučko jezero | drugo_ime = Gorsko oko | lokacija = [[Konjuh]], [[Kladanj]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44.2337|18.6016|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = prirodno jezero | priliv = manji izvori i potoci | odliv = prema [[Gornja Drinjača|Gornjoj Drinjači]] | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | dužina = 0.15 | širina = 0.06 | površina = 0.0044 | maks_dubina = 4 | nadmorska_visina = 650 }} '''Paučko jezero''', poznato i kao '''Gorsko oko''', prirodno je planinsko [[jezero]] na [[Konjuh (planina)|Konjuhu]], u području [[Kladanj|Kladnj]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Nalazi se nedaleko od izletišta [[Muška voda]], u šumovitom dijelu planine i unutar šireg prostora [[Zaštićeni pejzaž Konjuh|Zaštićenog pejzaža Konjuh]].<ref name="Kladanj">{{cite web |title=Muška voda |url=https://www.kladanj.ba/op%C4%87ina/turizam/mu%C5%A1ka-voda.html |website=Općina Kladanj |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Svjetlo">{{cite web |last=Ballian |first=Dalibor |title=Paučko jezero |url=https://www.svjetlorijeci.ba/paucko-jezero/ |website=Svjetlo riječi |date=4. 6. 2023 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Jezero se nalazi oko 10&nbsp;km od Kladnja, u pravcu Muške vode. Smješteno je u planinskom ambijentu Konjuha, u blizini sela [[Zagrađe (Kladanj)|Zagrađe]] i [[Brateljevići]], na nadmorskoj visini oko 650 m.<ref name="Kladanj"/><ref name="Mapcarta">{{cite web |title=Paučko jezero |url=https://mapcarta.com/de/W312127916 |website=Mapcarta |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Pristup jezeru vodi iz Kladnja prema Muškoj vodi, a zatim lokalnim makadamskim putem prema šumskom području u kojem se nalazi jezero. Od hotelskog kompleksa Muška voda udaljeno je nešto manje od 2&nbsp;km.<ref name="MuskaVoda">{{cite web |title=Paučko jezero |url=https://muska-voda.ba/paucko-jezero/ |website=Hotel Muška voda |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Geografske i hidrološke odlike == Paučko jezero prirodnog je porijekla. Nastalo je u manjoj kotlini u koju se slijevaju vode nekoliko potoka i izvora, a kasnijom izgradnjom male brane podignut je nivo vode i osiguran stalniji vodostaj.<ref name="Bistro2026">{{cite web |title=Paučko jezero (Gorsko oko) – Kladanj |url=https://www.bistrobih.ba/nova/paucko-jezero-gorsko-oko-kladanj/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=18. 4. 2026 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Jezero je protočnog karaktera: puni se s istočne strane, gdje se nalaze manji izvori skoro stalnog karaktera, a voda nakon oticanja završava u Gornjoj Drinjači.<ref name="Svjetlo"/> Dugo je približno 150 m, široko oko 60 m, a dubina mu se najčešće kreće između 3 i 4 m.<ref name="Svjetlo"/><ref name="Bistro2026"/> Površina jezera iznosi oko 4.400 m².<ref name="Svjetlo"/> == Flora, fauna i korištenje == Jezero je poznato kao ribolovna voda. U njemu su zabilježeni [[šaran]], [[linjak]], [[bjelica]], [[štuka]], [[amur]], [[klijen]], zela, [[Salmonidae|pastrmka]], [[babuška]] i koštro, a prisustvo riječnog raka navodi se kao pokazatelj čistoće vode.<ref name="Bistro2026"/> Ribolovnim područjem gazduje Sportsko-ribolovno društvo "Drinjača" iz Kladnja, koje obavlja nadzor i povremeno organizira akcije uređenja i čišćenja obale.<ref name="Bistro2009">{{cite web |title=SRD "Drinjača" Kladanj – Čišćenje jezera Gorsko oko (Paučko jezero) |url=https://www.bistrobih.ba/nova/2009/05/25/srd-drinjaca-kladanj-ciscenje-jezera-gorsko-oko-paucko-jezero/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=25. 5. 2009 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Paučko jezero koristi se za izlete, rekreativni ribolov, šetnju i kraći boravak u prirodi.<ref name="Kladanj"/><ref name="MuskaVoda"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sliv Drine]] [[Kategorija:Zaštićeni pejzaž Konjuh]] jg5wsdmeoj92tqa4v5lg2oucyxjak5j 0 534943 3894499 3849012 2026-06-06T10:08:33Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894499 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Šićki Brod | drugo_ime = Kop, Jezero Kop | lokacija = [[Šićki Brod]], [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44.5271|18.5769|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = rudničko jezero | priliv = izvori i podzemne vode | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | dužina = 0.8 | širina = 0.4 | maks_dubina = 35 }} '''Šićki Brod''', poznat i kao '''Kop''' ili '''Jezero Kop''', rudničko je [[jezero]] u naselju [[Šićki Brod]], na području [[Tuzla|Tuzle]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nastalo je 1987. u napuštenom krateru površinskog kopa "Šićki Brod", nakon prestanka eksploatacije [[Ugalj|uglja]] u tom dijelu rudnika Kreka. Jezero je ispunjeno podzemnim i izvorskim vodama, a danas se koristi za rekreaciju, ribolov i ronjenje.<ref name="Softic">{{cite journal |last=Softić |first=Sead |title=Jezero "Kop" Šićki Brod sportsko-rekreacioni centar ili odlagalište šljake i pepela Termoelektrane Tuzla |journal=Zbornik radova |volume=11 |year=2022 |pages=223–226 |url=https://zriut.com/article/323 |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="RTVSlon">{{cite web |title=Tuzla calling: Jezero Kop Šićki Brod |url=https://www.rtvslon.ba/tuzla-calling-jezero-kop-sicki-brod/ |website=RTV Slon |date=3. 8. 2024 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Jezero se nalazi zapadno od urbanog područja Tuzle, u naselju Šićki Brod, na lokalitetu nekadašnjeg rudarskog površinskog kopa. Smješteno je u industrijsko-rudarskom pojasu tuzlanskog bazena, u blizini saobraćajnih pravaca koji povezuju Tuzlu s [[Lukavac|Lukavcem]] i zapadnim dijelovima Tuzlanskog kantona. Lokalitet je nastao u prostoru intenzivne eksploatacije uglja, zbog čega obale imaju razveden i dijelom terasast izgled. Jezero je okruženo manjim uvalama, zalivima i vodenim rastinjem, a njegov pejzaž zadržava prepoznatljive oblike rudničkog reljefa.<ref name="Vijesti">{{cite web |title=Jezero Kop u Tuzli: Neiskorišteni prirodni biser |url=https://www.vijesti.ba/clanak/617911/jezero-kop-u-tuzli-neiskoristeni-prirodni-biser |website=Vijesti.ba |date=29. 10. 2023 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i odlike == Površinski kop "Šićki Brod" prestao je s eksploatacijom uglja 1987, nakon čega se napušteni kop postepeno ispunio vodom iz podzemnih izvora i okolnih dotoka.<ref name="Softic"/> Jezero je dugo oko 800 m, široko oko 400 m, a najveća dubina iznosi približno 35 m.<ref name="RTVSlon"/><ref name="Vijesti"/> Dno nije jednolično, a u dostupnim opisima navodi se da ga pokriva šljunak.<ref name="RTVSlon"/> Voda u jezero dotječe iz više izvora, uključujući podzemne vode koje su imale ključnu ulogu u njegovom formiranju.<ref name="Softic"/><ref name="RTVSlon"/> U analizi kvaliteta vode, provedenoj u okviru aktivnosti lokalnih ekoloških organizacija, voda je klasificirana u I kategoriju površinskih voda.<ref name="BoljaTuzla">{{cite web |title=Uspješno realizovana akcija čišćenja na jezeru Kop Šićki Brod |url=https://boljatuzla.ba/uspjesno-realizovana-akcija-ciscenja-na-jezeru-kop-sicki-brod/ |website=Bolja Tuzla |date=2022 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Korištenje == Zbog veličine, dubine i pristupačnosti, Šićki Brod se koristi za rekreativni i takmičarski ribolov. Jezero je poribljavano od 2000-ih, a u njegovoj fauni spominju se [[som]], [[šaran]], [[Amur (riba)|amur]], [[crvenperka]], [[bjelica]], [[deverika]] i [[štuka]].<ref name="KlixPodvodno">{{cite web |title=Fascinantan podvodni svijet jezera Kop u Šićkom Brodu |url=https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/fascinantan-podvodni-svijet-jezera-kop-u-sickom-brodu/200903026 |website=Klix.ba |date=3. 9. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Jezero koriste i ronioci gdje se održavaju takmičenja u podvodnoj fotografiji, uključujući Međunarodni kup "Lukavac 2024".<ref name="VijestiFoto">{{cite web |title=Jezero Kop: Takmičenje u podvodnoj fotografiji okupilo ronioce iz cijele regije |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657847/jezero-kop-takmicenje-u-podvodnoj-fotografiji-okupilo-ronioce-iz-cijele-regije |website=Vijesti.ba |date=7. 9. 2024 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Jezero je i lokalno izletište. Prostor se u javnim i planskim raspravama spominje kao potencijalna rekreacijska zona, s mogućnošću uređenja obale, staza i pratećeg mobilijara.<ref name="Vijesti"/> == Zaštita i javne rasprave == Šićki Brod je bio predmet višegodišnjih rasprava o njegovoj namjeni. U prostorno-planskim dokumentima Tuzlanskog kantona lokalitet je predviđan kao sportsko-rekreacijska zona, dok su se istovremeno pojavljivale inicijative da se prostor koristi za odlaganje šljake i pepela iz [[Termoelektrana Tuzla|Termoelektrane Tuzla]].<ref name="Softic"/> Takvi planovi izazvali su protivljenje lokalnih ekoloških organizacija i stanovnika, koji su ukazivali na vrijednost jezera kao vodene površine nastale u napuštenom rudarskom prostoru. Centar za ekologiju i energiju, UG "Eko-sport" Šićki Brod i lokalni volonteri organizirali su akcije čišćenja obale i okolnog prostora. Te aktivnosti bile su usmjerene na očuvanje jezera i podizanje svijesti o vrijednosti podzemnih i površinskih voda u tuzlanskom području.<ref name="BoljaTuzla"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rudarska jezera]] qrcixqmx3o82e87n6jh1jj9d961v2ly 0 534944 3894498 3849014 2026-06-06T10:08:31Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894498 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Pasje jezero | drugo_ime = Pasije jezero | lokacija = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.92035|17.61981|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = prirodno jezero | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | dužina = 0.08 | širina = 0.04 | površina = 0.0026 | nadmorska_visina = 735 }} '''Pasje jezero''' ili '''Pasije jezero''' prirodno je jezero u naselju [[Ždrimci]], u području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Jedno je od tri [[Ždrimačka jezera]], zajedno s [[Hadžino jezero|Hadžinim]] i [[Pijavičko jezero|Pijavičkim jezerom]], smještenim ispod [[Vranica|Vranice]] u gornjovrbaskom području. Jezera se u lokalnim i prirodoslovnim opisima navode kao manje stajaće vode za koje se pretpostavlja ledenjačko porijeklo.<ref name="Dinarsko">{{cite web |title=Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja |url=https://www.dinarskogorje.com/jezera-srediscaronnjeg-bosansko-hercegova269kog-planinskog-podru269ja.html |website=Dinarsko gorje |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Bistro">{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://www.bistrobih.ba/nova/hadzino-adzica-jezero-zdrimacko/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Smješteno je u valovitoj dolini između grada i Crnodolskog potoka, u prostoru koji se spušta prema gornjem toku [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]].<ref name="SRD">{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://new.srdvrbas.ba/2016/03/02/zdrimacka-jezera/ |website=SRD "Vrbas" |date=2. 3. 2016 |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="BKZS">{{cite web |title=Ždrimački vodopad (Crnodolski slap) i Ždrimačka jezera |url=https://www.bkzs.si/zdrimacki-vodopad-crnodolski-slap-i-zdrimacka-jezera/ |website=Bošnjaška kulturna zveza Slovenije |date=2023 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Nalazi se na nadmorskoj visini od 735 m, u blizini Ždrimaca, Karamustafića i drugih manjih lokaliteta oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja.<ref name="Mapcarta">{{cite web |title=Pasje Jezero |url=https://mapcarta.com/18932050 |website=Mapcarta |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Geoview">{{cite web |title=Pasje Jezero |url=https://ba.geoview.info/pasje_jezero,3293186 |website=Geoview.info |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Geografske odlike == Drugo je po veličini među Ždrimačkim jezerima. Elipsastog je oblika, dugo oko 80 m i široko oko 40 m.<ref name="Dinarsko"/> Površina jezera iznosi približno 0,26 ha, dok se promjer opisuje kao oko 50 m.<ref name="Wonderful">{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://wonderfulbosnia.com/zdrimacka-jezera/ |website=Wonderful Bosnia |date=6. 2. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Jezero je dio male skupine stajaćih voda koje se nalaze na međusobnoj udaljenosti od približno 250 m. Najveće je Hadžino, odnosno Adžića jezero, dok je Pijavičko jezero najmanje i poznato po prisustvu medicinske pijavice.<ref name="SRD"/><ref name="BKZS"/> == Živi svijet i korištenje == Pasje jezero koristi se kao lokalna ribolovna i izletnička voda. Jezero je bogato ribom, naročito [[šaran]]om, [[Babuška|babuškom]] i [[klijen]]om.<ref name="SRD"/><ref name="Wonderful"/> Okolina se koristi za šetnju, ribolov i ljetni boravak u prirodi, ali jezero nema razvijenu turističku infrastrukturu. Ždrimačka jezera i obližnji Crnodolski slap su kao prirodni lokaliteti zaštićeni ranijim zakonskim aktima koji su ostali na snazi.<ref name="SRD" /> Područje je zbog malih dimenzija jezera, zatvorenog prirodnog ambijenta i osjetljivih vodenih staništa podložno utjecaju nekontroliranog odlaganja otpada i neuređenog korištenja obala, što se posebno ističe u opisima stanja Pijavičkog jezera u istoj skupini.<ref name="Bistro" /><ref name="BKZS" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] ajujewr29lu9wpa2anczmtnoscl6aw8 0 534945 3894497 3849021 2026-06-06T10:08:29Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Hadžino jezero | drugo_ime = Adžića jezero, Hadžića jezero, Ždrimačko jezero | lokacija = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.9204|17.6210|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = prirodno jezero | priliv = izvori i oborinske vode | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | dužina = 0.12 | širina = 0.10 | površina = 0.01 | maks_dubina = 9.2 | nadmorska_visina = 738 }} '''Hadžino jezero''', poznato i kao '''Adžića jezero''', '''Hadžića jezero''' ili '''Ždrimačko jezero''', prirodno je jezero u naselju [[Ždrimci]], u području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Najveće je od tri [[Ždrimačka jezera]], zajedno s [[Pasje jezero|Pasjim]] i [[Pijavičko jezero|Pijavičkim jezerom]], smještenim ispod [[Vranica|Vranice]] u gornjovrbaskom području. Za jezera se u lokalnim i prirodoslovnim opisima pretpostavlja ledenjačko porijeklo.<ref name="Dinarsko">{{cite web |title=Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja |url=https://www.dinarskogorje.com/jezera-srediscaronnjeg-bosansko-hercegova269kog-planinskog-podru269ja.html |website=Dinarsko gorje |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Kantonalni">{{cite web |title=Kantonalni plan zaštite okoliša za period 2015–2025 |url=https://paperzz.com/doc/5162643/kantonalni-plan-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a-za-period-2015. |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Nalazi se valovitoj dolini koja se spušta prema gradu i gornjem toku [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]]. Smješteno je u skupini manjih jezera na međusobnoj udaljenosti od oko 250 m, u blizini [[Crnodolski potok|Crnodolskog potoka]] i Ždrimačkog, odnosno Crnodolskog slapa.<ref name="SRD">{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://new.srdvrbas.ba/2016/03/02/zdrimacka-jezera/ |website=SRD "Vrbas" |date=2. 3. 2016 |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="BKZS">{{cite web |title=Ždrimački vodopad (Crnodolski slap) i Ždrimačka jezera |url=https://www.bkzs.si/zdrimacki-vodopad-crnodolski-slap-i-zdrimacka-jezera/ |website=Bošnjaška kulturna zveza Slovenije |date=2023 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> U starijoj literaturi o zaštićenim prirodnim vrijednostima navodi se da se Hadžino, odnosno Hadžića jezero, nalazi oko 6&nbsp;km jugoistočno od Gornjeg Vakufa, u udolini okruženoj planinskim vrhovima.<ref name="Prirodne">{{cite web |title=Prirodne rijetkosti i ljepote Bosne i Hercegovine |url=https://www.scribd.com/document/459151022/PRIRODNE-RIJETKOSTI-I-LJEPOTE-BOSNE-29-pdf |website=Scribd |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Geografske i hidrološke odlike == Gotovo je kružno, odnosno kružno-elipsoidnog oblika. Dugo je 120 m, široko 100 m i duboko najviše 9,20 m.<ref name="Dinarsko"/><ref name="Bistro">{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://www.bistrobih.ba/nova/hadzino-adzica-jezero-zdrimacko/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Stariji popis prirodnih rijetkosti bilježi dužinu od 115 m i širinu od 100 m, uz napomenu da vodu dobiva iz više izvora, naročito s istočne strane, te od oborina.<ref name="Prirodne"/> Jezero je najveća vodena površina u skupini Ždrimačkih jezera. Obale su obrasle šašom, trskom i drugom močvarnom vegetacijom, koja na pojedinim mjestima prodire prema unutrašnjosti jezera. Takav vegetacijski pojas važan je za obalni ekosistem, ali istovremeno se navodi kao jedan od procesa koji doprinosi zatrpavanju jezerske površine.<ref name="Prirodne"/> == Živi svijet i korištenje == U jezeru žive [[klijen]] i [[šaran]], a ribarska društva ga opisuju kao ribolovne vode u kojima se, osim ovih vrsta, spominju [[Amur (riba)|amur]], [[jezerska zlatovčica]], [[babuška]] i [[potočna pastrmka]].<ref name="Dinarsko"/><ref name="SRD"/> Jezero se koristi za izlete, rekreativni ribolov i kraći boravak u prirodi. Hadžino, odnosno Adžića jezero, u starijem popisu prirodnih rijetkosti navedeno je kao zaštićeni prirodni lokalitet, s rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.<ref name="Prirodne" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Adzica jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Gornji Vakuf-Uskoplje]] 6uf081708mpmi7rgjhccuwpx0mknvs3 0 534948 3894496 3849031 2026-06-06T10:08:27Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Pijavičko jezero | lokacija = [[Ždrimci]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43.92648|17.62663|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = prirodno jezero | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | nadmorska_visina = 760 | širina_km = 0,02 | dužina_km = 0,025 }} '''Pijavičko jezero''' prirodno je jezero u naselju [[Ždrimci]], u području [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bosna i Hercegovina]]. Najmanje je od tri [[Ždrimačka jezera]], zajedno s [[Hadžino jezero|Hadžinim]] i [[Pasje jezero|Pasjim jezerom]], smještenim ispod [[Vranica|Vranice]] u gornjovrbaskom području. Ime je dobilo po [[medicinska pijavica|medicinskim pijavicama]] (''Hirudo medicinalis''), po kojima se razlikuje od druga dva jezera u istoj skupini.<ref name="SRD">{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://new.srdvrbas.ba/2016/03/02/zdrimacka-jezera/ |website=SRD "Vrbas" |date=2. 3. 2016 |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Bistro">{{cite web |title=Ždrimačka jezera |url=https://www.bistrobih.ba/nova/hadzino-adzica-jezero-zdrimacko/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Položaj i geografske odlike == Jezero je dio male skupine stajaćih voda koje su međusobno udaljene oko 250 m. U istoj skupini najveće je Adžića, odnosno Hadžino jezero, dok je Pasje jezero srednje veličine. Sva tri jezera nalaze se u valovitoj dolini koja se spušta prema Gornjem Vakufu-Uskoplju, u prirodnom ambijentu šuma, livada i vlažnih zemljišta.<ref name="SRD" /><ref name="Mapcarta">{{cite web |title=Pijavičko Jezero |url=https://mapcarta.com/18932052 |website=Mapcarta |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="BKZS">{{cite web |title=Ždrimački vodopad (Crnodolski slap) i Ždrimačka jezera |url=https://www.bkzs.si/zdrimacki-vodopad-crnodolski-slap-i-zdrimacka-jezera/ |website=Bošnjaška kulturna zveza Slovenije |date=2023 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Voda je tamne boje zbog podloge i okolnog reljefa, ali se u opisima Ždrimačkih jezera navodi kao bistra i čista. Jezero nema razvijenu turističku infrastrukturu i slabije je poznato od Adžića jezera, koje je veće i pogodnije za ribolov i izlete.<ref name="BKZS" /><ref name="Wonderful">{{cite web|title=Ždrimačka jezera|url=https://wonderfulbosnia.com/zdrimacka-jezera/|website=Wonderful Bosnia|date=6. 2. 2020|access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Živi svijet == Nije poznato kao ribolovna voda. U njemu se ne navodi prisustvo ribe, ali je poznato po velikom broju medicinskih pijavica. Njihovo prisustvo u lokalnim izvorima povezuje se s čistoćom vode i osjetljivošću staništa.<ref name="SRD"/><ref name="Bistro"/> Medicinska pijavica spada među vrste vezane za čiste, plitke i vegetacijom bogate stajaće vode.<ref name="Bistro"/><ref name="BKZS"/> == Zaštita == Pijavičko jezero je zbog medicinskih pijavica i odsustva ribljeg fonda najosjetljiviji dio ove male jezerske skupine. U opisima stanja lokaliteta posebno se ističe problem otpada, koji ugrožava stanište medicinske pijavice i narušava prirodni izgled jezera.<ref name="Bistro" /><ref name="BKZS" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine]] jqk8zpoqlvfx9ef8uqntwavacc5bqzk 0 534949 3894495 3849044 2026-06-06T10:08:26Z WumpusBot 120674 /* Organizacijska struktura */ razne ispravke 3894495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2008|04|15}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Upravna organizacija s operativnom samostalnošću | nadležnost = {{Plainlist| * Forenzička ispitivanja i vještačenja * Pružanje stručne pomoći pravosudnim tijelima i policijskim agencijama }} | status = | sjedište = [[Istočno Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|50|00|N|18|22|00|E|display=inline,title}} | adresa = Nikole Tesle 59 | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = 52 (ukupno) | budžet = | direktor = Radiša Samardžija | šef_agencije = | ministar = ''Upražnjeno'' ([[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti]]) | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH | veb-sajt = {{URL|afiv.gov.ba}} | id = | fusnote = Agency for Forensic Examinations and Expertises }} '''Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja''' je upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]], nadležna za obavljanje forenzičkih ispitivanja i vještačenja, pružanje stručne pomoći nadležnim tijelima te razvoj i unapređenje forenzičkih standarda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref name="Zakon_policijska_struktura">{{cite web |title=Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://www.psa.gov.ba/Popisi_i_dokumenti/Zakoni/?id=1508 |website=psa.gov.ba |publisher=Agencija za policijsku podršku BiH |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AFIVOpći">{{cite web |title=Opšti podaci |url=https://www.afiv.gov.ba/pages/general |website=afiv.gov.ba |publisher=Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Agencija je osnovana na osnovu Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, koji je usvojen u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupština Bosne i Hercegovine]] 16. aprila 2008.<ref name="Parlament_BiH">{{cite web |title=Podaci o Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://parlament.ba/law/LawDetails?lawId=978&lang=bs |website=parlament.ba |publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja uspostavljena je kao dio reforme sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine s ciljem razvoja i unapređenja forenzičkih kapaciteta, standardizacije forenzičkih postupaka i metoda rada, te pružanja stručne i naučno-tehničke podrške policijskim i pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini.<ref name="AFIVOpći" /> Sa radom je počela 26. februara 2009.<ref name="AFIVOpći" /> Odlukom [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]], na 95. Sjednici održanoj 23. јula 2009, osiguran je prostor za trajni smještaj Agencije u objektu u kome je smještena i [[Državna agencija za istrage i zaštitu]]. == Pravni status i nadležnosti == Nadležnosti Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja definisane su članom 14. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Agencija je nadležna za: * balistička i mehanoskopska vještačenja; * hemijska i toksikološka ispitivanja; * daktiloskopska vještačenja; * grafološka vještačenja; * biološka ispitivanja; * biohemijska ispitivanja; * analize DNK; * specijalističke obuke; * vođenje evidencije, statistika i baza podataka; * vještačenje požara i eksplozija; * pružanje stručne pomoći ostalim tijelima iz Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine; * standardizaciju rada na terenu; * ostale poslove propisane zakonom i drugim propisima.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> == Organizacijska struktura == Agencijom za forenzička ispitivanja i vještačenja rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji je za svoj rad odgovoran direktoru. Direktora i zamjenika direktora imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] na prijedlog [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti BiH]], u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine, uz mogućnost reimenovanja u drugom narednom mandatu.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Osnovne organizacijske jedinice Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja su: * Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja; * Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja; * Sektor za pravne, finansijske i informatičke poslove. Odjeljenje za podršku je samostalna unutrašnja organizacijska jedinica. === Odjeljenje za podršku === Odjeljenje za podršku je organizacijska jedinica Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja koja pruža stručnu, administrativno-tehničku i operativnu podršku radu direktora i zamjenika direktora Agencije, uključujući organizaciju sastanaka rukovodstva, protokolarne poslove, koordinaciju saradnje sa institucijama u Bosni i Hercegovini te međunarodnim i drugim relevantnim institucijama u oblasti forenzičkih ispitivanja i vještačenja i primjene međunarodnih standarda iz ove oblasti. U okviru svojih nadležnosti Odjeljenje vrši standardizaciju rada na terenu, kontrolu primjene propisanih standarda i kontrolu kvaliteta, te koordiniše aktivnosti s agencijama za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini i međunarodnim partnerima. Također učestvuje u pripremi i realizaciji radnih sastanaka rukovodstva, prati realizaciju zaključaka sa tih sastanaka te obavlja poslove koordinacije unutar Agencije u vezi sa prikupljanjem statističko-analitičkih podataka, izradom izvještaja, analiza i informacija, kao i pripremom prijedloga godišnjeg programa rada Agencije. Odjeljenje obavlja i poslove odnosa s javnošću, uključujući pripremu saopštenja, organizaciju konferencija za medije, izradu promotivnih materijala i interne komunikacije, kao i protokolarne aktivnosti vezane za rad direktora i zamjenika direktora. Također vodi evidencije dokumenata sa stepenom tajnosti, organizuje prijem pošte i obavlja poslove prevođenja, te osigurava pristup informacijama u skladu sa važećim propisima o slobodi pristupa informacijama i zaštiti ličnih podataka. U oblasti forenzičke prakse, Odjeljenje je nadležno za nadzor nad pravilnim postupanjem sa tragovima i dokaznim materijalom, uključujući njihovo preuzimanje, čuvanje, obradu i vraćanje nadležnim organima, uz osiguranje očuvanja lanca dokaza i usklađenosti sa naučnim i stručnim standardima. Ujedno učestvuje u izradi stručnih procedura, predlaže programe stručnog usavršavanja u ovoj oblasti te učestvuje u njihovoj realizaciji.<ref name="Pravilnik_AFIV">{{cite web |title=Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja |url=https://www.afiv.gov.ba/files/pravilnik-sistematizacija.pdf |website=afiv.gov.ba |publisher=Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja |access-date=24. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja === Sektor za biološka, DNK i hemijsko-fizička vještačenja ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za biološka i DNK vještačenja; * Odsjek za hemijsko-fizička vještačenja.<ref name="Pravilnik_AFIV" /> === Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja === Sektor za kriminalističko-tehnička vještačenja ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za kriminalističko-tehnička vještačenja; * Odsjek za vještačenja digitalnih dokaza.<ref name="Pravilnik_AFIV" /> === Sektor za pravne, finansijske i informatičke poslove === Sektor za za pravne, finansijske i informatičke poslove ima tri unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove; * Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom; * Odsjek za informatičke poslove.<ref name="Pravilnik_AFIV" /> == Također pogledajte == * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] * [[Granična policija Bosne i Hercegovine]] * [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]] * [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]] * [[Agencija za policijsku podršku]] * [[Služba za poslove sa strancima]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.afiv.gov.ba Službena web stranica] {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Vladavina zakona u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2008.]] 59fe4gu0zzskg8fx0997xoq1yb9cah8 0 534950 3894494 3849043 2026-06-06T10:08:24Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Kvrkulja | drugo_ime = Kvrkulja Jezero | lokacija = [[Velika Kladuša]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|45.17167|15.85333|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = jezero | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | nadmorska_visina = 146 }} '''Kvrkulja''' je jezero u području [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]], istočno od gradskog područja Velike Kladuše i u blizini naselja [[Podzvizd]].<ref name="Geoview">{{cite web |title=Kvrkulja Jezero |url=https://ba.geoview.info/kvrkulja_jezero,3280506 |website=Geoview.info |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Mapcarta">{{cite web |title=Kvrkulja Jezero |url=https://mapcarta.com/de/18906690 |website=Mapcarta |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Jezero se nalazibrdsko-ravničarskom prostoru između Velike Kladuše, Podzvizda, Jelinića i Dabravina.<ref name="Geoview"/><ref name="Mapcarta"/> Od središta Velike Kladuše udaljeno je približno 4&nbsp;km, uz regionalni pravac prema Podzvizdu.<ref name="DronBM">{{cite web |title=Jezero Kvrkulja pod snijegom, Podzvizd, Velika Kladuša, USK, Bosna i Hercegovina |url=https://www.youtube.com/watch?v=pQW_S-YWmP0 |website=YouTube |publisher=Dron BM |date=16. 1. 2021 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> U neposrednoj okolini nalaze se lokaliteti [[Brezova Kosa]] i [[Vukića Poljane]].<ref name="Geoview" /> == Geografske odlike i korištenje == Kvrkulja je mala stajaća vodena površina u krajiškom prostoru Velike Kladuše. Leži na nadmorskoj visini od oko 146 m, u području nižih pobrđa i lokalnih dolina sjeverozapadne Bosne.<ref name="Geoview"/> Lokalitet se najčešće veže za odmaralište Kvrkulja, koje obuhvata jezero i okolni prostor za kraći boravak u prirodi. Uz jezero nalaze se mlin, dječije igralište i staze za šetnju.<ref name="DronBM"/><ref name="Bistro">{{cite web |title=Jezero Kvrkulja |url=https://www.bistrobih.ba/nova/jezero-kvrkulja/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Kvrkulja}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Velika Kladuša]] 8b3luochxj46fjlnppf66dtlrjcm8br 0 534951 3894493 3849055 2026-06-06T10:08:22Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Turija | izvor = ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]] | izvor_koordinate = {{coord|44.457961|18.403043|display=inline}} | ušće = [[Modrac]] | ušće_koordinate = {{coord|44.50840|18.47166|display=inline,title}} | progresija = [[Modrac]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | dužina_km = 23.8 | površina_sliva_km2 = 242 | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | mapframe = yes }} '''Turija''' jest rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Spreča|Spreče]] i [[Modrac|jezera Modrac]]. Izvire ispod Brezja, sjeverozapadno od [[Banovići|Banovića]], a ulijeva se u akumulaciju Modrac, koju zajedno sa Sprečom i pritokama formira kao jedan od glavnih dotoka.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Rijeka Turija |url=https://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-turija/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=18. 5. 2026 |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="Spreca">{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/services/agricultural-processing/ |website=JP "Spreča" d.d. Tuzla |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Tok == Turija izvire u brdskom području sjeverozapadno od Banovića. Gornje dvije trećine toka usmjerene su uglavnom prema sjeverozapadu, dok donji dio skreće prema istoku i završava u akumulaciji Modrac. Ukupna dužina riječnog korita iznosi oko 23,8&nbsp;km, a više od dvije trećine toka nalazi se na području Lukavca.<ref name="Bistro"/> Ušće Turije nalazi se na zapadnom dijelu jezera Modrac. Prije nastanka akumulacije voda Turije direktno je ulazila u donji dio sistema Spreče, dok je izgradnjom brane na Spreči 1964. njen donji tok uključen u vodni režim Modraca.<ref name="Spreca"/><ref name="TourismTK">{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://tourism-tk.ba/jezero-modrac/ |website=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Sliv Turije s pritokama zauzima približno 242&nbsp;km². Riječni tok ima ukupan pad od oko 1,03%, dok prosječan nagib iznosi oko 0,52%. Prosječna godišnja temperatura vode iznosi oko 10&nbsp;°C.<ref name="Bistro"/> Najveće pritoke Turije jesu [[Brijesnica (pritoka Turije)|Brijesnica]] i [[Lukavčić]]. U njen sliv ulaze i manji vodotoci Bukovica, Seona, Strojina i Orahovačka rijeka. Većina pritoka ulijeva se s lijeve strane korita, iz slabije naseljenog dijela sliva, dok je desna obala u većoj mjeri povezana s naseljima i lokalnom infrastrukturom.<ref name="Bistro"/> == Hidrološki značaj == Turija je jedan od glavnih dotoka Jezera Modrac. Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama, a sliv do profila brane Modrac zauzima 1.189&nbsp;km², što predstavlja više od 60% ukupnog sliva Spreče.<ref name="Spreca"/> Zbog toga vodni režim Turije ima neposredan utjecaj na dotok u jezero, taloženje nanosa i promjene vodostaja u zapadnom dijelu akumulacije. Jezero Modrac koristi se za prikupljanje, prečišćavanje i distribuciju vode industrijskim potrošačima tuzlanskog područja, a ima i funkciju ublažavanja velikih voda u slivu Spreče.<ref name="Spreca"/> == Poplave i ekološko stanje == Turija ima bujične osobine, naročito u periodima jakih padavina. Tokom [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|majskih poplava 2014.]] izlila se zajedno s drugim vodotocima lukavačkog područja, a poplave su zahvatile naselja Turija, [[Orahovica (Lukavac)|Orahovica]], [[Lukavac Gornji]], [[Huskići]], Modrac, [[Dobošnica]], [[Gnojnica]] i [[Kruševica (Lukavac)|Kruševica]].<ref name="RTVPoplave">{{cite web |title=Dani užasa i straha: Prije tačno šest godina katastrofa uzrokovana poplavama koju će Lukavčani dugo pamtiti |url=https://rtvlukavac.ba/dani-uzasa-i-straha-prije-tacno-sest-godina-katastrofa-uzrokovana-poplavama-koju-ce-lukavcani-dugo-pamtiti/ |website=RTV Lukavac |date=18. 5. 2020 |access-date=24. 5. 2026}}</ref><ref name="JPRad">{{cite web |title=Iz arhiva J. P. "Rad" d.o.o. Lukavac |url=https://jpradlukavac.ba/2022/05/27/iz-arhiva-j-p-radd-o-o-lukavac/ |website=JP "Rad" d.o.o. Lukavac |date=27. 5. 2022 |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Navodi se među vodotocima preko kojih se otpadne vode i procjedne vode iz neuređenih deponija prenose prema Spreči, Jezeru Modrac i drugim površinskim vodama lukavačkog područja.<ref name="Strategija">{{cite web |title=Strategija integriranog razvoja općine Lukavac 2019–2027 |url=https://www.sogfbih.ba/sites/default/files/javni_dokument/2021-06/Lukavac%20-%20Strategija%20integriranog%20razvoja%202019%20-%202027.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}</ref> Takvo stanje povezano je s nedovoljno razvijenom kanalizacionom mrežom u ruralnim naseljima, difuznim zagađenjem i pritiscima koje na vodotoke stvaraju komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.<ref name="LEAP">{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Lukavac |url=https://lukavac.ba/wp-content/uploads/2021/09/LEAP-Lukavac.pdf |publisher=Općina Lukavac |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Korištenje == Sam riječni tok koristi se lokalno, naročito u prostoru naselja Turija i okolnih sela, gdje je vezan za poljoprivredno zemljište, manje mostove, lokalne puteve i ribolov. U prostornim i energetskim dokumentima za šire područje Banovića i sliva Spreče Turija se spominje i kao vodotok s razmatranim potencijalom za malu hidroelektranu. U tabeli potencijalnih malih [[hidroelektrana]] za sliv Spreče navedena je MHE "Turija", s planiranim kapacitetom od 812&nbsp;kW i procijenjenom neto proizvodnjom od 3,010 GWh.<ref name="Banovici">{{cite web |title=Prostorni plan općine Banovići 2015–2035 |url=https://banovici.gov.ba/wp-content/uploads/2023/01/prostorni_plan_2015_2035/Tekstualni_dio/PPO_BANOVICI.pdf |publisher=Općina Banovići |access-date=24. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] 3ipw0jpkvmd7ooyelu6la9czyltx3dp 0 534967 3894492 3891279 2026-06-06T10:08:20Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894492 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Dijabetes melitus|Dijabetes tipa 1|Dijabetes tipa 2}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Gestacijski dijabetes | sinonimi = Gestacijski dijabetes melitus (GDM) | slika = Blue circle for diabetes.svg | opis_slike = Univerzalni plavi kružni simbol za dijabetes <ref>{{Cite web |date=17. 3. 2006 |title=Diabetes Blue Circle Symbol |url=http://www.diabetesbluecircle.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20070805042346/http://www.diabetesbluecircle.org/ |archive-date=5. 8. 2007 |publisher=International Diabetes Federation}}</ref> | specijalnost = [[Akušerstvo]] i [[endokrinologija]] | simptomi = Tipično malo [[simptom]]a | komplikacije = [[Preeklampsija]], [[mrtvorođenče]], depresija, povećan rizik od potrebe za [[carski rez|carskim rezom]] | pojava = Najčešći [[treći trimestar|posljednja tri mjeseca trudnoće]] | trajanje = | vrste =Tip A i pregestacijski. Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju: tipovi A1, A2, B, C, D, E, F, R, RF, H i T | uzroci = Nedovoljno [[insulin]]a u kontekstu [[otpornost na insulin|insulinske rezistencije]] | rizici = [[Prekomjerna težina]], prethodni gestacijski dijabetes, porodična historija [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]], [[sindrom policistastih jajnika]] | dijagnoza = Skrining, [[krvni test|testovi krvi]] | diferencijalna_dijagnoza=[[Dijabetes]] | prevencija = Održavanje zdrave težine i vježbanje prije trudnoće | liječenje = [[Dijabetička dijeta]], vježbanje, injekcije [[insulina]]<ref name=NIH2014/> | lijek = | prognoza = | frekvencija = ~6% [[trudnoća]] | smrtnost =[[Mrtvorođenče]] }} '''Gestacijski dijabetes''' je stanje u kojem osoba bez [[dijabetes]]a razvija [[hiperglikemija|visok nivo šećera u krvi]] tokom [[trudnoća|trudnoće]].<ref name="NIH2014">{{cite journal |id={{ProQuest|2480363576}} |last1=Antoniou |first1=Andoula |last2=Papadimitriou |first2=Niki |last3=Kotrotsiou |first3=Styliani |last4=Theofanidis |first4=Dimitris |last5=Diamantidou |first5=Vassiliki |last6=Sapountzi-Krepia |first6=Despina |title=Investigation of the Effects of Obesity on Pregnant Women: A Systematic Review |journal=International Journal of Caring Sciences |volume=13 |issue=3 |date=2020 |pages=1699–1710 }}</ref> ==Klasifikacija== Gestacijski dijabetes se formalno definiše kao "bilo koji stepen [[intolerancija gkukoze|glukozne intolerancije]] sa pojavom ili prvim prepoznavanjem tokom trudnoće ".<ref name="definition">{{Cite journal |vauthors=Metzger BE, Coustan DR |date=august 1998 |title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee |journal=Diabetes Care |volume=21 |issue=Suppl 2 |pages=B161-7 |pmid=9704245}} And the rest of the issue B1–B167.</ref> Ova definicija priznaje mogućnost da žena možda ima prethodno nedijagnosticiran dijabetes melitus ili da je možda razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Da li se simptomi povuku nakon trudnoće također nije relevantno za dijagnozu.<ref name="ADA2004">{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=januar 2004 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=27 Suppl 1 |issue=Supplement 1 |pages=S88-90 |doi=10.2337/diacare.27.2007.s88 |pmid=14693936 |doi-access=free}}</ref> Ženi se dijagnosticira gestacijski dijabetes kada intolerancija na glukozu traje duže od 24. do 28. sedmice trudnoće. Whiteova klasifikacija, nazvana po [[Priscilla White (ljekarici)|Priscilli White]],<ref name="PWhite">{{Cite journal |vauthors=White P |date=novembar 1949 |title=Pregnancy complicating diabetes |journal=The American Journal of Medicine |volume=7 |issue=5 |pages=609–16 |doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4 |pmid=15396063}}</ref> koji je bio pionir u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na ishod peri[[neonatus]]nog sindroma, široko se koristi za procjenu rizika za majku i [[fetus]].<ref>{{Cite web |title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy |url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html |archive-date=2. 3. 2017 |access-date=20. 2. 2017}}</ref> Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove dvije grupe se dalje dijele prema povezanim rizicima i liječenju.<ref name="OBSTETRICS">{{Cite book |title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies |vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL |date=2002 |publisher=Churchill Livingstone |isbn=978-0-443-06572-9 |edition=Fourth |location=New York}}</ref> (Pod)tipovi gestacijskog dijabetesa prema ovom sistemu klasifikacije su: * Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije glukoze (OGTT), ali normalni nivoi glukoze u krvi tokom gladovanja i dva sata nakon obroka; modifikacija ishrane je dovoljna za kontrolu nivoa glukoze.<ref>{{Cite journal |date=august 1993 |title=Class A1 gestational diabetes: a meaningful diagnosis? |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=82 |issue=2 |pages=260–265 |issn=0029-7844 |pmid=8336875 | vauthors = Lucas MJ, Lowe TW, Bowe L, McIntire DD }}</ref> * Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim nivoima glukoze tokom gladovanja ili nakon obroka; potrebna je dodatna terapija jnsulinom ili drugim lijekovima.<ref>{{Cite journal |date=juli 2001 |title=Gestational diabetes mellitus diagnosed with a 2-h 75-g oral glucose tolerance test and adverse pregnancy outcomes |journal=Diabetes Care |volume=24 |issue=7 |pages=1151–1155 |doi=10.2337/diacare.24.7.1151 |issn=0149-5992 |pmid=11423494 |author11=Brazilian Gestational Diabetes Study Group | vauthors = Schmidt MI, Duncan BB, Reichelt AJ, Branchtein L, Matos MC, Costa e Forti A, Spichler ER, Pousada JM, Teixeira MM, Yamashita T }}</ref> * Tip B: početak u dobi od 20 ili više godina i trajanje kraće od 10 godina. * Tip C: početak u dobi od 10-19 godina ili trajanje od 10–19 godina. * Tip D: početak prije 10. godine života ili trajanje duže od 20 godina. * Tip E: manifestni dijabetes melitus s kalcificiranim karličnim krvnim sudovima. * Tip F: [[dijabetička nefropatija]]. * Tip R: proliferativna [[retinopatija]]. * Tip RF: [[retinopatija]] i [[nefropatija]]. * Tip H: [[ishemijska srčana bolest]]. * Tip T: prethodna transplantacija [[bubreg]]a. Postoje još dva seta kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oba zasnovana na nivou šećera u krvi.<ref name="ADA_2017">{{Cite journal |last=American Diabetes Association |date=januar 2017 |title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=40 |issue=Suppl 1 |pages=S11–S24 |doi=10.2337/dc17-S005 |pmid=27979889 |doi-access=free}}</ref> Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, korištenjem testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenteru i Coustanu:<ref name="NCBI2">{{Cite journal |vauthors=Carpenter MW, Coustan DR |date=decembar 1982 |title=Criteria for screening tests for gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=144 |issue=7 |pages=768–73 |doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0 |pmid=7148898}}</ref> * Natašte 95&nbsp;mg/dl * 1 sat 180&nbsp;mg/dl * 2 sata 155&nbsp;mg/dl * 3 sata 140&nbsp;mg/dl Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj grupi za podatke o dijabetesu:<ref name="ADA_2017" /><ref>{{Cite journal |last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics |date=februar 2018 |title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=131 |issue=2 |pages=e49–e64 |doi=10.1097/AOG.0000000000002501 |pmid=29370047 }}</ref> * Natašte 105&nbsp;mg/dl * 1 sat 190&nbsp;mg/dl * 2 sata 165&nbsp;mg/dl * 3 sata 145&nbsp;mg/dl Treći kriterij koji je korišten podržala je Indijska studijska grupa za dijabetes u trudnoći, a odobrila ga je Nacionalna zdravstvena misija u svojim smjernicama.<ref>{{Cite web| title=Technical and Operational Guidelines | date=februar 2018 | url=https://nhm.gov.in/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20180619114741/http://nhm.gov.in:80/New_Updates_2018/NHM_Components/RMNCH_MH_Guidelines/Gestational-Diabetes-Mellitus.pdf | archive-date=19. 6. 2018}}</ref> [https://dipsi.in/guidelines/ DIPSI](Smjernice Indijske studijske grupe za dijabetes u trudnoći OGTT se provodi kod trudnica mjerenjem glukoze u plazmi nakon dva sata posta ili dva sata nakon unosa 75 grama glukoze (bezvodni monohidrat-dekstroze). Indijske smjernice (DIPSI test) su jednostavne za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa (GDM). Mogu se brzo uraditi u okruženjima s niskim resursima, gdje mnoge trudnice dolaze na ANC preglede bez posta. Jedna vrijednost ≥140&nbsp;mg/dl je dijagnostička za gestacijski dijabetes melitus.<ref>{{cite journal |title=Diagnosing Gestational Diabetes by a Single-Test Procedure Is a Propitious Step Towards Containing the Epidemic of Diabetes |journal=Cureus |date=2021 |volume=13 |issue=11 |doi=10.7759/cureus.19910 |pmid=34976516 |pmc=8712238 |doi-access=free | vauthors = Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar A, Seshiah V, Balaji V, Bronson SC, Jain R, Chandrasekar AD }}</ref> Smjernice za skrining intolerancije glukoze u odgovarajućim sedmicama gestacije: Predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) može se izvršiti ako je PPBG nakon 2 sata ≥110&nbsp;mg/dl u 10. sedmici. U samoj 8. sedmici, PPBG treba procijeniti jer, u slučaju da je PPBG > 110&nbsp;mg/dl u ovoj sedmici, dostupan je period od dvije sedmice da se smanji na PPBG <110&nbsp;mg/dl u 10. sedmici uz metformin 250&nbsp;mg dva puta dnevno, pored medicinske nutritivne terapije (MNT) i [[fizička vježba|vježbanja]].<ref>{{cite journal |title=Treatment of Early Gestational Glucose Intolerance |journal=Diabetes Asia Journal |date=30. 10. 2024 |volume=1 |issue=2 |pages=19–22 |doi=10.62996/daj.30102024 }}</ref> ==Faktori rizika== Klasični faktori rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su:<ref name="ACHOISreview">{{Cite journal |vauthors=Ross G |date=juni 2006 |title=Gestational diabetes |journal=Australian Family Physician |volume=35 |issue=6 |pages=392–6 |pmid=16751853}}</ref> * [[Sindrom policistastih jajnika]]<ref name="controversial">{{Cite journal |vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I |date=august 2009 |title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis |journal=Fertility and Sterility |volume=92 |issue=2 |pages=667–77 |doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045 |pmid=18710713 |doi-access=free}}</ref> * Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili [[predijabetes]]a, [[poremećaj tolerancije glukoze|poremećene tolerancije glukoze]] ili [[poremećaj glikemije natašte|poremećene glikemije natašte]] * [[Porodična anamneza (medicina)|porodična anamneza]] koja otkriva rođaka prvog stepena sa [[Dijabetes melitus tipa 2|dijabetesom tipa 2]] * Majčina dob – faktor rizika kod žene se povećava kako stari (posebno kod žena starijih od 35 godina). * Očeva dob – jedna studija je otkrila da je [[Uticaj očeve dobi|očeva dob]] preko 55 godina povezana sa gestacijskim dijabetesom <ref>{{Cite journal |vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML |date=oktobar 2018 |title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study |journal=BMJ |volume=363 |doi=10.1136/bmj.k4372 |pmc=6207919 |pmid=30381468}}</ref> * Etnička pripadnost (osobe s višim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], [[Afro-Karibanci|Afro-Karibance]], [[Indijanci|autohtone amerčke narode]], [[Hispanoamerikanci|Hispanoamerikance]], [[stanovnici Pacifičkih ostrva|stanovnike Pacifičkih ostrva]] i ljude porijeklom iz [[Južna Azija|Južne Azije]]) * [[prekomjerna težina]], [[gojaznost]] ili teška gojaznost povećavaju rizik za faktor 2,1, odnosno 3,6 i 8,6.<ref name="obesity">{{Cite journal |vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM |date=august 2007 |title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=8 |pages=2070–6 |doi=10.2337/dc06-2559a |pmid=17416786 |doi-access=free}}</ref> * Prethodna [[trudnoća]] koja je rezultirala djetetom sa [[makrosomija|makrosomijom]] (visoka porođajna težina: >90. percentil ili >4000 g (8&nbsp;lbs 12,8 oz)) * Prethodna loša akušerska anamneza * Drugi genetički faktori rizika: Postoji najmanje 10 gena gdje su određeni [[polimorfizam (biologija)|polimorfizam]] povezani sa povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, a najznačajniji je [[TCF7L2]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M |year=2013 |title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Human Reproduction Update |volume=19 |issue=4 |pages=376–90 |doi=10.1093/humupd/dmt013 |pmc=3682671 |pmid=23690305}}</ref> Gen MTNR1B je čest gen koji je povezan s načinom na koji tijelo obrađuje [[insulin]] i [[glukoza|glukozu]]. Kada ovaj gen ne funkcionira ispravno, to može dovesti do manje proizvodnje insulina i višeg nivoa glukoze u krvi.<ref>{{cite journal |vauthors=Yahaya TO, Salisu T, Abdulrahman YB, Umar AK |title=Update on the genetic and epigenetic etiology of gestational diabetes mellitus: a review |journal=Egyptian Journal of Medical Human Genetics |date=decembar 2020 |volume=21 |issue=1 |doi=10.1186/s43042-020-00054-8 |arxiv=2101.07350 |doi-access=free }}</ref> Pored ovoga, statistike pokazuju dvostruki rizik od GDM-a kod [[pušenje|pušača]].<ref name="smoking">{{Cite journal |vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A |date=decembar 2004 |title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women |journal=American Journal of Epidemiology |volume=160 |issue=12 |pages=1168–76 |doi=10.1093/aje/kwh345 |pmid=15583369 |doi-access=free}}</ref> Neke studije su se bavile kontroverznijim potencijalnim faktorima rizika, kao što je [[nizak rast]].<ref name="short">{{Cite journal |vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X |date=novembar 2007 |title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=11 |pages=2960–1 |doi=10.2337/dc07-0763 |pmid=17666468 |doi-access=free}}</ref> Oko 40–60% žena s gestacijskim dijabetesom nema dokazivih faktora rizika; iz tog razloga, mnogi se zalažu za skrining svih žena.<ref name="precis">{{Cite book |last=ACOG |title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology. |date=decembar 1994 |publisher=ACOG (1994) |isbn=978-0-915473-22-9 |page=170}}</ref> Tipično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog za univerzalni skrining), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, [[poliurija|povećano mokrenje]], [[umor]], [[mčnina|mučninu]] i [[povraćanje]], [[cistitis|infekciju mokraćne bešike]], gljivične [[infekcije]] i [[zamagljen vid]].<ref>{{Cite web |date=27. 4. 2020 |title=Gestational Diabetes |work=American Pregnancy Association |url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |access-date=14. 10. 2020 |archive-date=12. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512231544/https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/ |url-status=dead }}</ref> [[Trudnice]] s ovim faktorima rizika možda će morati proći rani skrining pored rutinskog skrininga.<ref>{{Cite web| title=Gestational Diabetes: Screening Strategies, Glycemic Targets and Pharmacologic Management - Obstetric Consensus Conference | url=https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20210225004730/https://www.uwmedicine.org/sites/stevie/files/2020-11/Gestational-Diabetes-Screening-Strategies%2C-Glycemic-Targets-and-Pharmacologic-Management-OB-Consensus-Conference.pdf | archive-date=25. 2. 2021}}</ref> ==Patofiziologija == [[Slika:insulin glucose metabolism.jpg|thumbnail|280px|Učinak jnsulina na unos i metabolizam glukoze. Insulin se veže za svoj receptor (1) na ćelijskoj membrani, što pokreće mnoge kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju Glut-4 transportera na [[plazmamembrana|plazmamembranu]] i priliv glukoze (3), sintezu [[glikogen]]a (4), [[glikoliza|glikolizu]] (5) i sintezu [[masne kiseline|masnih kiselina]] (6).]] Precizni mehanizmi koji leže u osnovi gestacijskog dijabetesa ostaju nepoznati. Obilježje gestacijskog dijabetesa je povećana [[insulinska rezistencija]]. Smatra se da [[hormon]]i trudnoće i drugi faktori ometaju djelovanje jnsulina dok se on veže za [[insulinski receptor]]. Ometanje se vjerovatno javlja na nivou [[ćelijska signalizacija|ćelijskog signalnog puta]] izvan insulinskog receptora..<ref name="clinicaldiabetes">{{cite journal |id={{Gale|A20331127}} |last1=Carr |first1=Darcy Barry |last2=Gabbe |first2=Steven |title=Gestational diabetes: detection, management, and implications |journal=Clinical Diabetes |date=januar 1998 |volume=16 |issue=1 |pages=4–12 }}</ref> Budući da jnsulin potiče ulazak glukoze u većinu ćelija, jnsulinska rezistencija sprječava pravilan ulazak glukoze u ćelije. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje nivo glukoze raste. Potrebno je više jnsulina da bi se prevazišao ovaj otpor; proizvodi se oko 1,5-2,5 puta više jnsulina nego u normalnoj trudnoći.<ref name="clinicaldiabetes" /> Insulinska rezistencija je normalna pojava koja se javlja u drugom tromjesečju trudnoće, a u slučajevima gestacijskog dijabetesa (GDM) nakon toga napreduje do nivoa koji se vidi kod žena koje nisu trudne s dijabetesom tipa 2. Smatra se da osigurava opskrbu glukozom rastućem fetusu. Žene s GDM-om imaju jnsulinsku rezistenciju koju ne mogu kompenzirati povećanom proizvodnjom u β-ćelijama gušterače. [[Placenta]]l [[hormoni]], i, u manjoj mjeri, povećane [[masti|masne]] naslage tokom trudnoće, čini se da posreduju u jnsulinskoj rezistenciji tokom trudnoće. [[Kortizol]] i [[progesteron]] su glavni krivci, ali [[ljudski placentni laktogen]], [[prolaktin]] i [[estradiol]] također doprinose. Multivarijantna postepena regresijska analiza otkriva da su, u kombinaciji s drugim placentnim hormonima, [[leptin]], [[faktor tumorske nekroze alfa]] i [[rezistin]] uključeni u smanjenje osjetljivosti na jnsulin koje se javlja tokom trudnoće, pri čemu je faktor tumorske nekroze alfa naveden kao najjači nezavisni prediktor osjetljivosti na jnsulin u trudnoći.<ref>{{Cite journal |vauthors=Xu J, Zhao YH, Chen YP, Yuan XL, Wang J, Zhu H, Lu CM |date=2014 |title=Maternal circulating concentrations of tumor necrosis factor-alpha, leptin, and adiponectin in gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis |journal=TheScientificWorldJournal |volume=2014 |doi=10.1155/2014/926932 |pmc=4151523 |pmid=25202741 |doi-access=free}}</ref> Inverzna [[korelacija]] s promjenama u osjetljivosti na jnsulin od vremena prije začeća do kasne trudnoće objašnjava oko polovinu varijanse u smanjenju osjetljivosti na jnsulin tokom trudnoće: drugim riječima, niski nivoi ili promjene TNF alfa faktora odgovaraju većoj [[vjerovatnoća|vjerovatnoći]] ili predispoziciji za jnsulinsku rezistenciju ili osjetljivost.<ref>{{Cite book |title=Obstetrics normal and problem pregnancies |vauthors=Gabbe SG |date=2012 |publisher=Elsevier/Saunders |isbn=978-1-4557-3395-8 |edition=6th |location=Philadelphia |page=890}}</ref> Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za jnsulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dato je nekoliko objašnjenja, sličnih onima kod [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]]: [[autoimunost]], [[mutacije]] jednog gena, [[gojaznost]], zajedno s drugim mehanizmima.<ref name="pathophysiology">{{Cite journal |vauthors=Buchanan TA, Xiang AH |date=mart 2005 |title=Gestational diabetes mellitus |journal=The Journal of Clinical Investigation |volume=115 |issue=3 |pages=485–91 |doi=10.1172/JCI24531 |pmc=1052018 |pmid=15765129}}</ref> Iako je klinička slika gestacijskog dijabetesa dobro okarakterizirana, biohemijski mehanizam koji stoji iza bolesti nije dobro poznat. Jedan predloženi biohemijski mehanizam uključuje adaptaciju [[beta-ćelija|β-ćelija]], koje proizvode jnsulin, a kontrolira ih signalni put HGF/c-MET. Adaptacija β-ćelija odnosi se na promjenu koju [[Langerhansovi otočići|ćelije pankreasnih otočića]] prolaze tokom trudnoće kao odgovor na majčine hormone, kako bi se kompenzirale povećane fiziološke potrebe majke i djeteta. Ove promjene u β-ćelijama uzrokuju povećano lučenje jnsulina zbog povećane [[ćelijska proliferacija|proliferacije β-ćelija]].<ref name="SorensonBrelje2007">{{Cite journal |vauthors=Sorenson RL, Brelje TC |date=juni 1997 |title=Adaptation of islets of Langerhans to pregnancy: beta-cell growth, enhanced insulin secretion and the role of lactogenic hormones |journal=Hormone and Metabolic Research |volume=29 |issue=6 |pages=301–7 |doi=10.1055/s-2007-979040 |pmid=9230352 }}</ref> HGF/[[c-MET]] je također povezan s regeneracijom β-ćelija, što ukazuje na to da HGF/c-MET može pomoći u povećanju mase β-ćelija kako bi se kompenzirale potrebe za jnsulinom tokom trudnoće. Nedavne studije podržavaju tvrdnju da gubitak HGF/c-MET signalizacije rezultira aberantnom adaptacijom β-ćelija.<ref name="Alverez-Perez, 2014">{{Cite journal |vauthors=Alvarez-Perez JC, Ernst S, Demirci C, Casinelli GP, Mellado-Gil JM, Rausell-Palamos F, Vasavada RC, Garcia-Ocaña A |date=januar 2014 |title=Hepatocyte growth factor/c-Met signaling is required for β-cell regeneration |journal=Diabetes |volume=63 |issue=1 |pages=216–23 |doi=10.2337/db13-0333 |pmc=3868042 |pmid=24089510}}</ref><ref name="Alverez-Perez, 2012">{{Cite journal |vauthors=Demirci C, Ernst S, Alvarez-Perez JC, Rosa T, Valle S, Shridhar V, Casinelli GP, Alonso LC, Vasavada RC, García-Ocana A |date=maj 2012 |title=Loss of HGF/c-Met signaling in pancreatic β-cells leads to incomplete maternal β-cell adaptation and gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=61 |issue=5 |pages=1143–52 |doi=10.2337/db11-1154 |pmc=3331762 |pmid=22427375}}</ref> c-MET je [[receptor tirozin kinaze]] (RTK) koji se aktivira svojim ligandom, faktorom rasta hepatocita (HGF), i uključen je u aktivaciju nekoliko ćelijskih procesa. Kada se HGF veže za c-MET, receptor se homodimerizira i samofosforilira kako bi formirao domen prepoznavanja SH2. Aktivirani nizvodni putevi uključuju uobičajene signalne molekule kao što su RAS i MAPK, koji utiču na pokretljivost ćelija i napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]].<ref name="Organ, 2011">{{Cite journal |vauthors=Organ SL, Tsao MS |date=novembar 2011 |title=An overview of the c-MET signaling pathway |journal=Therapeutic Advances in Medical Oncology |volume=3 |issue=1 Suppl |pages=S7–S19 |doi=10.1177/1758834011422556 |pmc=3225017 |pmid=22128289}}</ref> Studije su pokazale da je HGF važna signalna molekula u [[stres]]nim situacijama, gdje je potrebno više jnsulina. [[Trudnoća]] uzrokuje povećanu jnsulinsku rezistenciju i veću potražnju za jnsulinom. β-ćelije moraju to kompenzirati povećanjem proizvodnje jnsulina ili proliferacijom. Ako se nijedan od ovih procesa ne dogodi, tada se uočavaju markeri za gestacijski dijabetes. Uočeno je da trudnoća povećava nivoe HGF-a, što pokazuje [[korelacija|korelaciju]] koja ukazuje na vezu između signalnog puta i povećanih potreba za jnsulinom. Kada nema signalizacije, veća je [[vjerovatnoća]] da će se pojaviti gestacijski dijabetes.<ref name="Alverez-Perez, 2014"/> Tačan mehanizam adaptacije β-ćelija regulisane HGF/c-MET-om još nije poznat. Predloženo je nekoliko [[hipoteza]] o tome kako signalne molekule doprinose nivoima jnsulina tokom trudnoće. c-MET može stupiti u interakciju sa FoxM1, molekulom važnom u [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], jer se nivoi [[FOXM1]] smanjuju kada c-MET nije prisutan. Osim toga, c-MET može stupiti u interakciju sa [[p27 (gen)|p27]] jer se nivoi proteina povećavaju kada c-MET nije prisutan. Druga hipoteza kaže da c-MET može kontrolirati apoptozu β-ćelija jer nedostatak c-MET uzrokuje povećanu ćelijsku smrt, ali mehanizmi signalizacije nisu razjašnjeni.<ref name="Alverez-Perez, 2012"/> Iako mehanizam HGF/c-MET kontrole gestacijskog dijabetesa još nije dobro shvaćen, postoji jaka [[korelacija]] između signalnog puta i nemogućnosti proizvodnje adekvatne količine jnsulina tokom trudnoće, te stoga može biti meta budućih terapija za dijabetes.<ref name="Alverez-Perez, 2014"/><ref name="Alverez-Perez, 2012"/> Budući da [[glukoza]] putuje kroz [[placenta|posteljicu]] (putem [[difuzija|olakšane difuzije]], pomoću [[GLUT1]] nosača), koji se nalazi u sinciciotrofoblastu i na mikrovilima i na baznim membranama, ove membrane mogu biti korak koji ograničava brzinu u transportu glukoze kroz placentu. Postoji dvostruko do trostruko povećanje ekspresije sinciciotrofoblastnih transportera glukoze s napredovanjem gestacije. Konačno, uloga GLUT3/GLUT4 transporta ostaje spekulativna. Ako je neliječeni [[fetus]] s gestacijskim dijabetesom izložen konstantno višim nivoima glukoze, to dovodi do povećanih fetalnih nivoa jnsulina (sam jnsulin ne može proći kroz placentu). Efekti jnsulina koji stimuliraju rast mogu dovesti do prekomjernog rasta i velikog tijela ([[makrosomija]]). Nakon rođenja, okruženje s visokim nivoom glukoze nestaje, ostavljajući ove novorođenčad s kontinuirano visokom proizvodnjom jnsulina i osjetljivošću na niske nivoe glukoze u krvi (hipoglikemija]]).<ref name="controversies">{{Cite journal |vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D |date=maj 2005 |title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors |journal=Canadian Family Physician |volume=51 |issue=5 |pages=688–95 |pmc=1472928 |pmid=15934273}}</ref> ==Skrlning== {| class="wikitable" style = "float: right; margin-left:15px; text-align:center" |+Testovi za gestacijski dijabetes |- |Test glukoze u krvi bez izazivanja * Test glukoze natašte * Test glukoze 2 sata [[hrana|postprandijal]] (nakon obroka) * Slučajni test glukoze |- |Skrining test izazivanja glukoze |- |[[Oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT) |- |} Nekoliko skrining i dijagnostičkih testova korišteno je za traženje visokih nivoa [[glukoza|glukoze]] u [[krvnoj plazmi|plazmi]] ili [[krvnom serumu|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postepeni pristup gdje se sumnjiv rezultat na skrining testu prati dijagnostičkim testom. Alternativno, složeniji dijagnostički test može se koristiti direktno pri prvoj prenatalnoj posjeti za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (naprimjer, kod osoba sa [[sindromom policistastih jajnika]] ili ''[[acanthosis nigricans]]'').<ref name="controversies"/> Testovi glukoze u krvi bez izazivanja uključuju mjerenje nivoa glukoze u uzorcima krvi bez izazivanja ispitanika rastvorima glukoze. Nivo glukoze u krvi se određuje natašte, dva sata nakon obroka ili u bilo koje nasumično vrijeme. Nasuprot tome, testovi izazivanja uključuju ispijanje rastvora glukoze i nakon toga mjerenje koncentracije glukoze u krvi; kod dijabetesa oni imaju tendenciju da ostanu visoki. [[Rastvor]] glukoze ima vrlo sladak okus, što nekim ženama nije ugodno; stoga se ponekad dodaju vještačke arome. Neke žene mogu osjetiti mučninu tokom testa, a još više kod viših nivoa glukoze.<ref name="taste">{{Cite journal |vauthors=Sievenpiper JL, Jenkins DJ, Josse RG, Vuksan V |date=februar 2001 |title=Dilution of the 75-g oral glucose tolerance test improves overall tolerability but not reproducibility in subjects with different body compositions |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |volume=51 |issue=2 |pages=87–95 |doi=10.1016/S0168-8227(00)00209-6 |pmid=11165688}}</ref><ref name="notaste">{{Cite journal |vauthors=Reece EA, Holford T, Tuck S, Bargar M, O'Connor T, Hobbins JC |date=januar 1987 |title=Screening for gestational diabetes: one-hour carbohydrate tolerance test performed by a virtually tasteless polymer of glucose |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=156 |issue=1 |pages=132–4 |doi=10.1016/0002-9378(87)90223-7 |pmid=3799747}}</ref> Jpš uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa.<ref>{{cite journal |last1=Farrar |first1=Diane |last2=Duley |first2=Lelia |last3=Dowswell |first3=Therese |last4=Lawlor |first4=Debbie A |title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=23. 8. 2017 |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4 |pmid=28832911 |pmc=6483546 }}</ref> Rutinski pregled žena testom glukoze može otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo pregled žena s faktorima rizika.<ref name="Tieu2017">{{Cite journal |vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E |date=august 2017 |title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4 |pmc=6483271 |pmid=28771289}}</ref> Hemoglobin A^1c (HbA1c) ne preporučuje se za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, jer je manje pouzdan marker glikemije tokom trudnoće od oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT).<ref>{{cite press release |title=HbA1c Can Underestimate Maternal Glycemia During Pregnancy |url=https://advances.massgeneral.org/obgyn/journal.aspx?id=1557 |publisher=Massachusetts General Hospital |date=27. 5. 2020 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Edelson |first1=P Kaitlyn |last2=James |first2=Kaitlyn E |last3=Leong |first3=Aaron |last4=Arenas |first4=Juliana |last5=Cayford |first5=Melody |last6=Callahan |first6=Michael J |last7=Bernstein |first7=Sarah N |last8=Tangren |first8=Jessica Sheehan |last9=Hivert |first9=Marie-France |last10=Higgins |first10=John M |last11=Nathan |first11=David M |last12=Powe |first12=Camille E |title=Longitudinal Changes in the Relationship Between Hemoglobin A1c and Glucose Tolerance Across Pregnancy and Postpartum |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |date=maj 2020 |volume=105 |issue=5 |pages=e1999–e2007 |doi=10.1210/clinem/dgaa053 |pmid=32010954 |pmc=7236626 }}</ref> Budući da žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes (GDM) tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja [[dijabetes tipa 2|dijabetesa tipa 2]] nakon trudnoće, potreban je test tolerancije glukoze nakon trudnoće.<ref>{{cite journal |last1=Noctor |first1=Eoin |title=Type 2 diabetes after gestational diabetes: The influence of changing diagnostic criteria |journal=World Journal of Diabetes |date=2015 |volume=6 |issue=2 |pages=234–244 |doi=10.4239/wjd.v6.i2.234 |doi-access=free |pmid=25789105 |pmc=4360417 }}</ref> Na osnovu nedavne meta-analize koju je sproveo Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta, istraživanje je pokazalo da su podsjetnici na testiranje nakon trudnoće povezani s većim pridržavanjem oralnog testa tolerancije na glukozu do jedne godine nakon porođaja.<ref>{{Cite book |last1=Saldanha |first1=Ian J. |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK592637/ |title=Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis |last2=Adam |first2=Gaelen P. |last3=Kanaan |first3=Ghid |last4=Zahradnik |first4=Michael L. |last5=Steele |first5=Dale W. |last6=Danilack |first6=Valery A. |last7=Peahl |first7=Alex Friedman |last8=Chen |first8=Kenneth K. |last9=Stuebe |first9=Alison M. |date=2023 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=37315166}}</ref> ===Putevi=== Mišljenja o optimalnim mjerama skrininga i dijagnostike se razlikuju, dijelom zbog razlika u populacijskim rizicima, razmatranjima isplativosti i nedostatka [[medicina zasnovana na dokazima|baze dokaza]] za podršku velikim nacionalnim programima skrininga.<ref name="SOGCguidelines">{{cite journal |last1=Berger |first1=Howard |last2=Crane |first2=Joan |last3=Farine |first3=Dan |title=Screening for Gestational Diabetes Mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |date=februar 2003 |volume=25 |issue=2 |pages=96–6 |doi=10.1016/S1701-2163(16)30205-5 |pmid=12577126 }}</ref> Najsloženiji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tokom zakazivanja pregleda, skrining test glukoze oko 24–28 sedmica trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije.<ref name="ADA2004"/> U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], većina akušera preferira univerzalni skrining sa skrining testom glukoze.<ref name="USquestionnaire">{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Gregory RP, Power ML, Williams SB, Schulkin J |date=juni 2004 |title=Management of diabetes mellitus by obstetrician-gynecologists |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=103 |issue=6 |pages=1229–34 |doi=10.1097/01.AOG.0000128045.50439.89 |pmid=15172857 }}</ref> U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], akušerske jedinice se često oslanjaju na faktore rizika i nasumični test glukoze u krvi.<ref name="controversies"/><ref name="UKquestionnaire">{{Cite journal |vauthors=Mires GJ, Williams FL, Harper V |date=februar 1999 |title=Screening practices for gestational diabetes mellitus in UK obstetric units |journal=Diabetic Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=138–41 |doi=10.1046/j.1464-5491.1999.00011.x |pmid=10229307 }}</ref> [[Američko udruženje za dijabetes]] i [[Društvo opstetričara i ginekologa Kanade]] preporučuju rutinski skrining, osim ako [[žena]] nije niskog rizika (to znači da žena mora biti mlađa od 25 godina i imati [[indeks tjelesne mase]] manji od 27, bez ličnih, etničkih ili porodičnih faktora rizika)<ref name="ADA2004" /><ref name="SOGCguidelines"/> [[Kanadsko udruženje za dijabetes]] i [[Američki koledž opstetričara i ginekologa]] preporučuju univerzalni skrining.<ref>{{cite journal |last1=Thompson |first1=David |last2=Berger |first2=Howard |last3=Feig |first3=Denice |last4=Gagnon |first4=Robert |last5=Kader |first5=Tina |last6=Keely |first6=Erin |last7=Kozak |first7=Sharon |last8=Ryan |first8=Edmond |last9=Sermer |first9=Mathew |last10=Vinokuroff |first10=Christina |title=Diabetes and Pregnancy |journal=Canadian Journal of Diabetes |date=april 2013 |volume=37 |pages=S168–S183 |doi=10.1016/j.jcjd.2013.01.044 |pmid=24070943 }}</ref><ref name="ACOG">{{Cite journal |vauthors=Gabbe SG, Graves CR |date=oktobar 2003 |title=Management of diabetes mellitus complicating pregnancy |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=102 |issue=4 |pages=857–68 |doi=10.1016/j.obstetgynecol.2003.07.001 |pmid=14551019}}</ref> [[Radna grupa za preventivne usluge SAD-a]] utvrdila je da nema dovoljno dokaza za preporuku za ili protiv rutinskog pregleda,<ref name="pmid18490689">{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Vesco KK, Pedula KL, Beil TL, Whitlock EP, Pettitt DJ |date=maj 2008 |title=Screening for gestational diabetes mellitus: a systematic review for the U.S. Preventive Services Task Force |journal=Annals of Internal Medicine |volume=148 |issue=10 |pages=766–75 |doi=10.7326/0003-4819-148-10-200805200-00009 |pmid=18490689 |doi-access=free}}</ref> i Cochraneov pregled iz 2017. godine otkrio je da ne postoje dokazi koji bi utvrdili koja je metoda skrininga najbolja za žene i njihove bebe.<ref name="Tieu2017" /> Neke trudnice i pružaoci njege odlučuju se odreći rutinskog skrininga zbog odsustva faktora rizika; Međutim, ovo se ne preporučuje zbog velikog udjela žena koje razviju gestacijski dijabetes uprkos tome što nemaju faktore rizika i opasnosti za majku i bebu ako gestacijski dijabetes ostane neliječen.<ref name="precis" /> ===Testovi glukoze u krvi bez izazivanja infekcije=== Kada se utvrdi da je nivo glukoze u plazmi viši od 126&nbsp;mg/dL (7,0&nbsp;mmol/L) nakon posta ili preko 200&nbsp;mg/dL (11,1&nbsp;mmol/L) u bilo kojoj prilici, i ako se to potvrdi sljedećeg dana, postavlja se dijagnoza gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) i nije potrebno daljnje testiranje.<ref name="ADA2004" /> Ovi testovi se obično izvode prilikom prve preneonatusne posjete. Jednostavni su za primjenu i jeftini, ali imaju niže performanse u poređenju s drugim testovima, sa umjerenim [[Osjetljivost i specifičnost#Osjetljivost|senzitivnost]], niskim [[Osjetljivost i specifičnost|specifičnost]] i visokim [[lažna pozitivnost|lažno pozitivnim]] stopama.<ref name="FGTreview">{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS |date=februar 2007 |title=Fasting plasma glucose as a screening test for gestational diabetes mellitus |journal=Archives of Gynecology and Obstetrics |volume=275 |issue=2 |pages=81–7 |doi=10.1007/s00404-006-0245-9 |pmid=16967273 }}</ref><ref name="FGT">{{Cite journal |vauthors=Sacks DA, Chen W, Wolde-Tsadik G, Buchanan TA |date=juni 2003 |title=Fasting plasma glucose test at the first prenatal visit as a screen for gestational diabetes |journal=Obstetrics and Gynecology |volume=101 |issue=6 |pages=1197–203 |doi=10.1016/s0029-7844(03)00049-8 |pmid=12798525 }}</ref><ref name="fasting">{{Cite journal |vauthors=Agarwal MM, Dhatt GS, Punnose J, Zayed R |date=april 2007 |title=Gestational diabetes: fasting and postprandial glucose as first prenatal screening tests in a high-risk population |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=4 |pages=299–305 |pmid=17506370}}</ref> ===Test izazivanja glukoze=== Test izazivanja glukoze (ponekad nazvan O'Sullivanov test) izvodi se između 24. i 28. sedmice i može se smatrati pojednostavljenom verzijom oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT). Za ovaj test izazivanja nije potreban prethodni post,<ref>[http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx GLUCOSE TOLERANCE TEST] {{webarchive|url=https://archive.today/20121212203107/http://www.ddeamc.amedd.army.mil/clinical/pathology/DPALSGTT.aspx |date=12. 12. 2012 }} at the Dwight D. Eisenhower Army Medical Center. Last Modified November 25, 2009</ref> ra razliku od OGTT-a. O'Sullivanov test uključuje ispijanje rastvora koji sadrži 50 grama glukoze i mjerenje nivoa u [[krv]]i sat vremena kasnije.<ref name="niddk">{{Cite web |year=2006 |title=What I need to know about Gestational Diabetes |url=http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20061126044339/http://diabetes.niddk.nih.gov/dm/pubs/gestational/ |archive-date=26. 11. 2006 |access-date=27. 11. 2006 |website=National Diabetes Information Clearinghouse |vauthors=Metzger BE, Biastre SA, Gardner B}}</ref> Ako se granična vrijednost postavi na 140&nbsp;mg/dL (7,8&nbsp;mmol/L), 80% žena s gestacijskim dijabetesom (GDM) bit će otkriveno.<ref name="ADA2004"/> Ako se ovaj prag za daljnje testiranje snizi na 130&nbsp;mg/dL, 90% slučajeva GDM-a bit će otkriveno, ali će također biti više žena koje će biti nepotrebno podvrgnute naknadnom OGTT-u. ===Oralni test tolerancije glukoze=== Standardizirani [[oralni test tolerancije glukoze]] (OGTT)<ref name="MedlinePlus_preg_glucose">{{MedlinePlusEncyclopedia|007562|Glucose screening tests during pregnancy}}</ref> treba se uraditi ujutro nakon noćnog [[post]]a između 8 i 14 sati. Tokom prethodna tri dana, ispitanik mora imati neograničenu ishranu (koja sadrži najmanje 150 g [[ugljikohidrat]]a dnevno) i neograničenu fizičku aktivnost. Ispitanik treba da sjedi tokom testa i ne smije pušiti tokom cijelog testa. IADPSG (Međunarodno udruženje grupa za proučavanje dijabetesa i trudnoće) razvilo je dijagnostičke kriterije za GDM, na osnovu rezultata nepovoljnih ishoda trudnoće u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnim ishodima trudnoće (HAPO).<ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=maj 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |doi-access=free}}</ref> Ovo je preporučila [[SZO]] 2013. godine.<ref>{{cite book |title=Diagnostic criteria and classification of hyperglycaemia first detected in pregnancy |date=2013 |publisher=World Health Organization |hdl=10665/85975 | vauthors = Organization WH }}</ref> Prema ovome, gestacijski dijabetes melitus treba dijagnosticirati u bilo kojem trenutku trudnoće ako je ispunjen jedan od sljedećih kriterija, korištenjem OGTT testa sa 75 g glukoze: * Nivo glukoze u krvi natašte ≥92&nbsp;mg/dL (5,1&nbsp;mmol/L) * Nivo glukoze u krvi nakon 1 sata ≥180&nbsp;mg/dL (10&nbsp;mmol/L) * Nivo glukoze u krvi nakon 2 sata ≥153&nbsp;mg/dL (8,5&nbsp;mmol/L) ===Testiranje glukoze u urinu=== Žene s gestacijskim dijabetesom mogu imati visok nivo glukoze u urinu ([[glukozurija]]). Iako se testiranje [[dip-štapićem]] široko primjenjuje, ono slabo funkcionira, a nije dokazano da prekid rutinskog testiranja dip-štapićem uzrokuje nedovoljnu dijagnozu tamo gdje se provodi univerzalni skrining.<ref name="routine">{{Cite journal |vauthors=Rhode MA, Shapiro H, Jones OW |date=mart 2007 |title=Indicated vs. routine prenatal urine chemical reagent strip testing |journal=The Journal of Reproductive Medicine |volume=52 |issue=3 |pages=214–9 |pmid=17465289}}</ref> Povećana [[brzina glomerulske filtracije]] tokom trudnoće doprinosi tome da oko 50% žena ima glukozu u urinu, na testovima glukoze u urinu u nekom trenutku trudnoće. [[Glomerul]]ska filtracija se povećava tokom trudnoće zbog povećanja volumena krvi potrebnog za održavanje fetusa.<ref>Hussein, Wael, and Richard A Lafayette. "Renal Function in Normal and Disordered Pregnancy." Current Opinion in Nephrology and Hypertension, U.S. National Library of Medicine, Jan. 2014, pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4117802/#:~:text=Recent%20findings,pressure%20and%20increased%20renal%20size.</ref> Osjetljivost glukozurije za gestacijski dijabetes (GDM) u prva dva tromjesečja je samo oko 10%, a [[pozitivna prediktivna vrijednost]] je oko 20%.<ref name="glucosuria">{{Cite journal |vauthors=Alto WA |date=novembar 2005 |title=No need for glycosuria/proteinuria screen in pregnant women |journal=The Journal of Family Practice |volume=54 |issue=11 |pages=978–83 |id={{Gale|A138582366}} |pmid=16266604 |url=https://cdn.mdedge.com/files/s3fs-public/Document/September-2017/5411JFP_OriginalResearch.pdf }}</ref><ref name="ascorbicacid">{{Cite journal |vauthors=Ritterath C, Siegmund T, Rad NT, Stein U, Buhling KJ |year=2006 |title=Accuracy and influence of ascorbic acid on glucose-test with urine dip sticks in prenatal care |journal=Journal of Perinatal Medicine |volume=34 |issue=4 |pages=285–8 |doi=10.1515/JPM.2006.054 |pmid=16856816 }}</ref> ==Prevencija== Suplementacija [[vitamin D|vitaminom D]] tokom trudnoće može pomoći u sprečavanju gestacijskog dijabetesa.<ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Palacios C, Trak-Fellermeier MA, Martinez RX, Lopez-Perez L, Lips P, Salisi JA, John JC, Peña-Rosas JP |date=oktobar 2019 |title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2019 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD013446 |pmc=6776191 |pmid=31581312}}</ref> Pregled iz 2015. godine pokazao je da je umjerena fizička aktivnost, kada se izvodi tokom trudnoće, efikasna u prevenciji gestacijskog dijabetesa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V |date=august 2015 |title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis |journal=BJOG |volume=122 |issue=9 |pages=1167–74 |doi=10.1111/1471-0528.13429 |pmid=26036300 }}</ref>, Pregled iz 2014., međutim, nije pronašao značajan učinak.<ref>{{Cite journal |vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ |date=februar 2014 |title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=British Journal of Sports Medicine |volume=48 |issue=4 |pages=290–5 |doi=10.1136/bjsports-2013-092596 |pmid=24037671 }}</ref> It is uncertain if additional dietary advice interventions help to reduce the risk of gestational diabetes.<ref>{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=januar 2017 |title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3 |pmc=6464792 |pmid=28046205}}</ref> Međutim, podaci iz [[Studija o zdravlju medicinskih sestara|Studije o zdravlju medicinskih sestara]] pokazuju da je pridržavanje zdrave [[biljojed|biljne prehrane]] povezano s manjim rizikom od gestacijskog dijabetesa melitusa.<ref>{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Chen Z, Qian F, Liu G, Li M, Voortman T, Tobias DK, Ley SH, Bhupathiraju SN, Li LJ, Chavarro JE, Sun Q, Hu FB, Zhang C |date=decembar 2021 |title=Prepregnancy plant-based diets and the risk of gestational diabetes mellitus: a prospective cohort study of 14,926 women |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=114 |issue=6 |pages=1997–2005 |doi=10.1093/ajcn/nqab275 |pmc=8634573 |pmid=34510175}}</ref> Intervencije u ishrani i fizičkoj aktivnosti osmišljene da spriječe prekomjerno [[debljanje tokom gestacije]] smanjuju stopu gestacijskog dijabetesa. Međutim, uticaj ovih intervencija varira u zavisnosti od indeksa tjelesne mase osobe, kao i od regije u kojoj su studije provedene.<ref name="pmid29698713">{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H |date=juli 2018 |title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |type=Review |volume=141 |pages=69–79 |doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010 |pmid=29698713 }}</ref> Dokazi umjerenog kvaliteta ukazuju na to da postoji smanjeni rizik od gestacijskog dijabetesa melitusa i carskog reza kombinovanim dijetom i intervencijama vježbanja tokom trudnoće, kao i smanjenje gestacijskog dobijanja na težini, u poređenju sa standardnom njegom.<ref>{{Cite journal |vauthors=Shepherd E, Gomersall JC, Tieu J, Han S, Crowther CA, Middleton P |date=novembar 2017 |title=Combined diet and exercise interventions for preventing gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=11 |doi=10.1002/14651858.cd010443.pub3 |pmc=6485974 |pmid=29129039}}</ref> Ne postoje jasni dokazi da uzimanje metformina tokom trudnoće smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa, iako neki dokazi povezuju njegovu upotrebu sa smanjenim povećanjem tjelesne težine majke tokom trudnoće. Pregled iz 2023. otkrio je da biljna prehrana (uključujući [[voće]], [[povrće]], cjelovite [[žitarice]], orašaste plodove i sjemenke te čaj) bogata fitokemikalijama smanjuje rizik od gestacijskog dijabetesa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Jaworsky K, DeVillez P, Basu A |date=februar 2023 |title=The Role of Phytochemicals and Plant-Based Diets in Gestational Diabetes: Evidence from Clinical Trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=20 |issue=5 |page=4188 |doi=10.3390/ijerph20054188 |pmc=10001985 |pmid=36901197 |doi-access=free}}</ref> Cochraneov pregled, ažuriran 2023. godine, navodi da [[Inozitol|mio-inozitol]] ima potencijalno blagotvoran učinak na poboljšanje osjetljivosti na jnsulin, što sugerira da bi mogao biti koristan za žene u prevenciji gestacijskog dijabetesa.″<ref>{{Cite journal |last=Soana K Motuhifonuaa, Luling Lina. Jane Alsweiler, Tineke J Crawford, Caroline A Crowther |date=15. 2. 2023 |title=Antenatal dietary supplementation with myo-inositol for preventing gestational diabetes |journal= Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2023 |issue=2 |doi=10.1002/14651858.CD011507.pub3 |pmc=9930614 |pmid=36790138}}</ref> Pretpostavlja se da kod žena koje su imale gestacijski dijabetes, prehrana, vježbanje, [[obrazovanje]] i promjene načina života između trudnoća mogu smanjiti šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama.<ref name=":0">{{Cite journal |vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA |date=august 2017 |title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=8 |doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3 |pmc=6483533 |pmid=28836274}}</ref> Za žene s normalnim [[BMI]] prije trudnoće, lahka do umjerena fizička aktivnost od 30–60 minuta tri puta sedmično tokom trudnoće može smanjiti pojavu gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).<ref name=":02">{{cite journal |last1=Ming |first1=Wai-Kit |last2=Ding |first2=Wenjing |last3=Zhang |first3=Casper J. P. |last4=Zhong |first4=Lieqiang |last5=Long |first5=Yuhang |last6=Li |first6=Zhuyu |last7=Sun |first7=Cong |last8=Wu |first8=Yanxin |last9=Chen |first9=Hanqing |last10=Chen |first10=Haitian |last11=Wang |first11=Zilian |title=The effect of exercise during pregnancy on gestational diabetes mellitus in normal-weight women: a systematic review and meta-analysis |journal=BMC Pregnancy and Childbirth |date=decembar 2018 |volume=18 |issue=1 |page=440 |doi=10.1186/s12884-018-2068-7 |doi-access=free |pmc=6233372 |pmid=30419848 }}</ref> Utvrđeno je da žene koje su završile najmanje 600 MET-min/sedmično vježbanjem umjerenog intenziteta mogu smanjiti vjerovatnoću razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa za najmanje 25%.<ref name=":12">{{cite journal |last1=Davenport |first1=Margie H |last2=Ruchat |first2=Stephanie-May |last3=Poitras |first3=Veronica J |last4=Jaramillo Garcia |first4=Alejandra |last5=Gray |first5=Casey E |last6=Barrowman |first6=Nick |last7=Skow |first7=Rachel J |last8=Meah |first8=Victoria L |last9=Riske |first9=Laurel |last10=Sobierajski |first10=Frances |last11=James |first11=Marina |last12=Kathol |first12=Amariah J |last13=Nuspl |first13=Megan |last14=Marchand |first14=Andree-Anne |last15=Nagpal |first15=Taniya S |last16=Slater |first16=Linda G |last17=Weeks |first17=Ashley |last18=Adamo |first18=Kristi B |last19=Davies |first19=Gregory A |last20=Barakat |first20=Ruben |last21=Mottola |first21=Michelle F |title=Prenatal exercise for the prevention of gestational diabetes mellitus and hypertensive disorders of pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=British Journal of Sports Medicine |date=novembar 2018 |volume=52 |issue=21 |pages=1367–1375 |id={{ProQuest|2122258735}} |doi=10.1136/bjsports-2018-099355 |pmid=30337463 |doi-access=free }}</ref> Prilikom proučavanja razlika između aerobnog i treninga s otporom, utvrđeno je da nije bilo razlika u nivou glukoze u krvi natašte, stopi iskorištenja jnsulina ili ishodima trudnoće. Međutim, došlo je do većeg poboljšanja nivoa glukoze u krvi dva sata nakon obroka. Grupa s treningom s otporom također je bila više u skladu sa svojim programom vježbanja od aerobne grupe.<ref name=":22">{{cite journal |last1=Xie |first1=Yaping |last2=Zhao |first2=Huifen |last3=Zhao |first3=Meijing |last4=Huang |first4=Huibin |last5=Liu |first5=Chunhong |last6=Huang |first6=Fengfeng |last7=Wu |first7=Jingjing |title=Effects of resistance exercise on blood glucose level and pregnancy outcome in patients with gestational diabetes mellitus: a randomized controlled trial |journal=BMJ Open Diabetes Research & Care |date=april 2022 |volume=10 |issue=2 |doi=10.1136/bmjdrc-2021-002622 |pmid=35383101 |pmc=8984031 }}</ref> Na osnovu ovih informacija, trening s otporom može biti bolja opcija za žene s gestacijskim dijabetesom, ali bi optimalno bilo istovremeno raditi i aerobni trening i trening s otporom. ==Upravljanje== {{glavni|Upravljanje dijabetesom}} [[Datoteka:Gestational diabetes kit.jpg|thumb|Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom]] Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i jnsulinom smanjuje zdravstvene probleme za majku i dijete.<ref name="Al2009">{{Cite journal |vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J |date=juli 2009 |title=Treatments for gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2009 |issue=3 |doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2 |pmc=7154381 |pmid=19588341}}</ref> Liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) također je praćeno s više [[indukcija porođaja]].<ref name=Al2009/> Ponovni OGTT treba provesti šest sedmica nakon porođaja kako bi se potvrdio nestanak dijabetesa. Nakon toga se preporučuje redovan pregled za dijabetes tipa 2.<ref name="ACHOISreview"/> Intervencije u načinu života uključuju [[vježbanje]], savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samopraćenje glukoze i kombinovane intervencije.<ref name=":1">{{Cite journal |vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA |date=maj 2017 |title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2017 |issue=5 |doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2 |pmc=6481373 |pmid=28472859 |hdl=10292/10707 }}</ref> Žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]] i imaju veću vjerovatnoću da postignu svoje ciljeve gubitka težine nakon porođaja u odnosu na žene koje nisu imale intervenciju.<ref name=":1"/> Njihove bebe također imaju manju vjerovatnoću da budu velike za svoju gestacijsku dob i imaju manji procenat [[masti]] kada se rode.<ref name=":1"/> Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se otkrile najefikasnije intervencije u načinu života.<ref name=":1"/> Neke žene s gestacijskim dijabetesom koriste [[probiotik]]e, ali je vrlo neizvjesno da li postoje ikakve koristi u smislu nivoa glukoze u krvi, [[hipertenzijska bolest trudnoće|poremećaja visokog krvnog pritiska]] ili indukcije [[porođaj]]a.<ref>{{Cite journal |vauthors=Okesene-Gafa KA, Moore AE, Jordan V, McCowan L, Crowther CA |date=juni 2020 |title=Probiotic treatment for women with gestational diabetes to improve maternal and infant health and well-being |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012970.pub2 |pmc=7386668 |pmid=32575163}}</ref> Ako [[dijabeteska dijeta]] ili [[GI dijeta]], vježbanje i oralni lijekovi nisu dovoljni za kontrolu nivoa glukoze, terapija jnsulinom može postati neophodna. Razvoj [[makrosomija|makrosomije]] može se procijeniti tokom trudnoće korištenjem [[akušerska ultrasonografije|sonografije]]. Žene koje koriste jnsulin, s historijom [[mrtvorođenčad]]i ili s hipertenzijom liječe se kao žene s otvorenim dijabetesom.<ref name=precis/> Istraživači su pronašli načine za trudnice s gestacijskim dijabetesom da smanje komplikacije s trenutnim zdravljem, dugoročne posljedice i zdravlje fetusa uz pomoć vježbanja. Laredo-Aguilera i saradnici, te Dipla i saradnici, predstavili su nalaze iz sistematskih i meta-analiza koje su pokazale pozitivne učinke vježbanja s otporom ili kombinacije vježbanja s otporom i aerobnih vježbi. Utvrđeno je da aerobni i trening s otporom kontroliraju nivo glukoze, HgbA1c i jnsulina kod žena s gestacijskim dijabetesom. Ne utiče samo na zdravlje majke, već i na zdravlje [[fetus]]a. ][Ako se gestacijski dijabetes (GDM) ne liječi ili se stanje pogorša, dijete može patiti od makrosomije, poremećenog intrauterusnog rasta, opstetričke traume, [[hiperbilirubinemija|hiperbilirubinemije]], [[hipoglikemija|hipoglikemije]] ili čak [[infekcija]]. Trudnice s GDM-om koje imaju prekomjernu težinu ili su gojazne imaju veći rizik od prenošenja ovih negativnih efekata za 2,14–3,56 puta. Prednosti vježbi s otporom i aerobnih vježbi uključuju smanjenje grčeva, bolova u donjem dijelu leđa, [[edem]]a, depresije, urinarne inkontinencije, trajanja [[porođaj]]a, [[zatvor (probava)|zatvira]] i broja [[carski rez|carskih rezova]] kod majke. Ove prednosti mogu utjecati na fetus smanjenjem tjelesne masti, poboljšanom tolerancijom na stres i naprednim neuroponašajnim sazrijevanjem. U članku koji je napisao/la Laredo-Aguilera, et al.,<ref>{{cite journal |last1=Laredo-Aguilera |first1=José Alberto |last2=Gallardo-Bravo |first2=María |last3=Rabanales-Sotos |first3=Joseba Aingerun |last4=Cobo-Cuenca |first4=Ana Isabel |last5=Carmona-Torres |first5=Juan Manuel |title=Physical Activity Programs during Pregnancy Are Effective for the Control of Gestational Diabetes Mellitus |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |date=24. 8. 2020 |volume=17 |issue=17 |page=6151 |doi=10.3390/ijerph17176151 |doi-access=free |pmid=32847106 |pmc=7503359 }}</ref> Za istraživanje je korišteno sedam intervencija i sedam različitih zemalja. U okviru svih intervencija došlo je do značajnih poboljšanja koncentracije glukoze, smanjene potrebe za injekcijama jnsulina, kontrole nivoa glukoze nakon obroka i glikemijske kontrole. Studiju koju su pregledali Dipla, et al.,<ref>{{cite journal |last1=Dipla |first1=Konstantina |last2=Zafeiridis |first2=Andreas |last3=Mintziori |first3=Gesthimani |last4=Boutou |first4=Afroditi K. |last5=Goulis |first5=Dimitrios G. |last6=Hackney |first6=Anthony C. |title=Exercise as a Therapeutic Intervention in Gestational Diabetes Mellitus |journal=Endocrines |date=26. 3. 2021 |volume=2 |issue=2 |pages=65–78 |doi=10.3390/endocrines2020007 |doi-access=free |pmid=33870263 |pmc=8046020 }}</ref> utvrđeno je da čak i jedna serija vježbanja povećava unos glukoze u skeletne mišiće, minimizirajući hiperglikemiju. Utvrđeno je da redovni trening vježbanja potiče mitohondrijalnu biogenezu, poboljšava oksidativni kapacitet, pojačava osjetljivost na jnsulin i vaskularnu funkciju te smanjuje sistemsku upalu kod žena s gestacijskim dijabetesom. Žene s gestacijskim dijabetesom moraju fetusu osigurati dovoljno glukoze, ali često postaju otporne na jnsulin. Ranije je poznato da je vježbanje opasno za žene tokom trudnoće, ali sada su višestruke studije otkrile drugačije. Žene s gestacijskim dijabetesom trebaju mjeriti svoju rezervu srčanog ritma kako bi odredile intenzitet vježbanja i vježbati na RPE između 12 i 14. ===Životni stil=== Savjetovanje prije trudnoće (naprimjer, o preventivnim dodacima [[folna kiselina|folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće.<ref name="diabetespregnancy">{{Cite journal |vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H |date=decembar 2007 |title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence |journal=Current Opinion in Obstetrics & Gynecology |volume=19 |issue=6 |pages=586–90 |doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad |pmid=18007138 }}</ref> Većina žena može kontrolirati svoj gestacijski dijabetes promjenama u prehrani i vježbanjem. Samopraćenje nivoa glukoze u krvi može voditi terapiju. Nekim ženama će biti potrebni antidijabeteski lijekovi, najčešće terapija jnsulinom. Svaka dijeta treba osigurati dovoljno [[kalorija]] za trudnoću, obično 2.000–2.500 kcal, isključujući jednostavne [[ugljikohidrat]]e.<ref name=precis/> Glavni cilj promjena u prehrani je izbjegavanje skokova nivoa šećera u krvi. To se može postići raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i užine tokom dana i korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem – poznatih kao [[GI dijeta]]. Budući da je jnsulinska rezistencija najveća ujutro, ugljikohidrati za doručak moraju biti više ograničeni.<ref name="ACHOISreview"/> [[Mediteranska dijeta]] može biti povezana sa smanjenom učestalošću gestacijskog dijabetesa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Zhang Y, Xia M, Weng S, Wang C, Yuan P, Tang S |date=decembar 2022 |title=Effect of Mediterranean diet for pregnant women: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The Journal of Maternal-Fetal & Neonatal Medicine |volume=35 |issue=24 |pages=4824–4829 |doi=10.1080/14767058.2020.1868429 |pmid=33632052 }}</ref> Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da li je jedna vrsta savjeta o ishrani bolja od druge.<ref>{{cite journal |last1=Han |first1=Shanshan |last2=Middleton |first2=Philippa |last3=Shepherd |first3=Emily |last4=Van Ryswyk |first4=Emer |last5=Crowther |first5=Caroline A |title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |date=25. 2. 2017 |volume=2017 |issue=4 |doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3 |pmid=28236296 |pmc=6464700 }}</ref> Iako ne postoji specifična struktura za programe vježbanja za gestacijski dijabetes (GDM), smatra se da je stalna izloženost sjedilačkom načinu života i učešće u fizičkoj aktivnosti od <2999 MET-minuta sedmično povezano sa 10 puta većim rizikom od razvoja GDM-a.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Mishra |first1=Surabhi |last2=Kishore |first2=Surekha |date=oktobar 2018 |title=Effect of Physical Activity during Pregnancy on Gestational Diabetes Mellitus |journal=Indian Journal of Endocrinology and Metabolism |language=en-US |volume=22 |issue=5 |pages=661–671 |doi=10.4103/ijem.IJEM_618_17 |doi-access=free |pmid=30294578 |pmc=6166569 }}</ref> Suprotno tome, učestvovanje u > 3000 MET-minuta bilo koje fizičke aktivnosti može smanjiti razvoj gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).<ref name=":2"/> Međutim, hodanje laganog intenziteta efikasan je način za kontrolu umjerenog nivoa glukoze (CGL), ali se mora napraviti najmanje 6000 koraka dnevno kako bi se postigla dosljedna efikasnost u kontroli CGL-a.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Hayashi |first1=Ayako |last2=Oguchi |first2=Hidenori |last3=Kozawa |first3=Yumi |last4=Ban |first4=Yukiko |last5=Shinoda |first5=Junji |last6=Suganuma |first6=Nobuhiko |date=septembar 2018 |title=Daily walking is effective for the management of pregnant women with gestational diabetes mellitus |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Research |volume=44 |issue=9 |pages=1731–1738 |doi=10.1111/jog.13698 |pmc=6174974 |pmid=29974564 }}</ref> Ipak, ne postoji značajna korelacija između hodanja laganog intenziteta i hbA1c, stoga se preporučuje redovno vježbanje umjerenog intenziteta, a posebno je dokazano da aerobne vježbe poboljšavaju nivo glukoze u krvi natašte i nakon jela, dozu jnsulina i upotrebu jnsulina u tijelu.<ref name=":5" /><ref>{{Cite journal |last1=Yaping |first1=Xie |last2=Huifen |first2=Zhao |last3=Meijing |first3=Zhao |last4=Huibin |first4=Huang |last5=Chunhong |first5=Liu |last6=Fengfeng |first6=Huang |last7=Jingjing |first7=Wu |date=septembar 2021 |title=Effects of Moderate-Intensity Aerobic Exercise on Blood Glucose Levels and Pregnancy Outcomes in Patients With Gestational Diabetes Mellitus: A Randomized Controlled Trial |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13300-021-01135-6 |journal=Diabetes Therapy |language=en |volume=12 |issue=9 |pages=2585–2598 |doi=10.1007/s13300-021-01135-6 |doi-broken-date=12. 7. 2025 |pmc=8384942 |pmid=34387823}}</ref> Iako vježbanje ne smanjuje rizik od razvoja gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM), pomaže u smanjenju nekih povezanih rizika.<ref name=":6">{{cite journal |last1=Barakat |first1=Ruben |last2=Pelaez |first2=Mireia |last3=Lopez |first3=Carmina |last4=Lucia |first4=Alejandro |last5=Ruiz |first5=Jonatan R |title=Exercise during pregnancy and gestational diabetes-related adverse effects: a randomised controlled trial |journal=British Journal of Sports Medicine |date=juli 2013 |volume=47 |issue=10 |pages=630–636 |doi=10.1136/bjsports-2012-091788 |pmid=23365418 |url=http://oa.upm.es/29189/ |hdl=11268/1918 |hdl-access=free }}</ref> Kada je u pitanju vježbanje kod trudnica koje imaju gestacijski dijabetes (GDM), postoji smanjenje rizika od rađanja [[novorođenče]]ta s [[makrosomija|makrosomijom]], smanjenje dobivanja na težini majke i smanjenje broja [[carskih rez]]ova.<ref name=":6"/> Iako vježbanje nije lijek za GDM, ono pomaže trudnicama da smanje bilo kakve komplikacije ili faktore rizika koji mogu nastati zbog bolesti. Samopraćenje se može postići pomoću ručnog kapilarnog sistema za doziranje glukoze. Usklađenost s ovim sistemima glukometra može biti niska.<ref name="Langer1994"/> Nema mnogo istraživanja o tome koje bi trebale biti ciljne razine šećera u krvi za žene s gestacijskim dijabetesom, a preporučene ciljne vrijednosti za žene variraju globalno.<ref name=":4">{{Cite journal |vauthors=Hofer OJ, Martis R, Alsweiler J, Crowther CA |date=oktobar 2023 |title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD011624.pub3 |pmc=10563388 |pmid=37815094 }}</ref> Ciljni rasponi koje preporučuje Australazijsko društvo za dijabetes u trudnoći su sljedeći:<ref name="ACHOISreview" /> * nivo glukoze u kapilarnoj krvi natašte <5,5&nbsp;mmol/L * nivo glukoze u kapilarnoj krvi sat nakon obroka <8,0&nbsp;mmol/L * nivo glukoze u krvi dva sata nakon obroka <6,7&nbsp;mmol/L Redovni uzorci krvi mogu se koristiti za određivanje nivoa [[HbA1c]], što daje predstavu o kontroli glukoze tokom dužeg perioda.<ref name="ACHOISreview" /> Istraživanja ukazuju na moguću korist od [[dojenje|dojenja]] u smanjenju rizika od dijabetesa i povezanih rizika i za majku i za dijete.<ref name="breastfeeding">{{Cite journal |vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA |date=oktobar 2005 |title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes |journal=Journal of the American College of Nutrition |volume=24 |issue=5 |pages=320–6 |doi=10.1080/07315724.2005.10719480 |pmid=16192255 }}</ref> ===Lijekovi=== Ako praćenje otkrije neuspjeh u kontroli nivoa glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta [[fetus]]a, liječenje jnsulinom može biti potrebno. Najčešće se radi o brzodjelujućem jnsulinu koji se daje neposredno prije jela kako bi se ublažio porast glukoze nakon obroka.<ref name="ACHOISreview"/> Potrebno je voditi računa da se izbjegne [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]] zbog prekomjerne doze jnsulina. Terapija jnsulinom može biti normalna ili vrlo stroga; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora, i ne postoji konsenzus da ima velike koristi.<ref name="controversies" /><ref name="fourinjections">{{Cite journal |vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E |date=novembar 1999 |title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial |journal=BMJ |volume=319 |issue=7219 |pages=1223–7 |doi=10.1136/bmj.319.7219.1223 |pmc=28269 |pmid=10550081}}</ref> U [[Cochraneov pregled|Cochraneovom pregledu]] iz 2016. (ažuriranom 2023.) zaključeno je da još uvijek nisu dostupni kvalitetni dokazi za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba.<ref name=":4"/> Postoje neki dokazi da određeni lijekovi koji se uzimaju na usta mogu biti sigurni u trudnoći ili barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Prilikom usporedbe koje tablete za dijabetes (lijekovi koji se uzimaju na usta) najbolje djeluju i koje su najsigurnije, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi podržala jedan lijek u odnosu na drugi.<ref name="Brown_2017">{{Cite journal |vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA |date=januar 2017 |title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes |department=review |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=1 |issue=1 |doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2 |pmc=6464763 |pmid=28120427}}</ref> Lijek [[metformin]] je bolji od [[gliburid]]a.<ref name="Bal2015">{{Cite journal |vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R |date=januar 2015 |title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis |journal=BMJ |volume=350 |pages=h102 |doi=10.1136/bmj.h102 |pmc=4301599 |pmid=25609400 |doi-access=free}}</ref> Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim lijekom, kombinacija [[metformin]]a i jnsulina može biti bolja od samog jnsulina.<ref name=Bal2015/> Drugi pregled je utvrdio dobru kratkoročnu sigurnost metformina i za majku i za dijete, ali nejasnu dugoročnu sigurnost.<ref>{{Cite journal |vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L |date=januar 2017 |title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis |journal=Diabetic Medicine |volume=34 |issue=1 |pages=27–36 |doi=10.1111/dme.13150 |pmid=27150509 }}</ref> Žene mogu preferirati oralnu primjenu metformina u odnosu na injekcije jnsulina. Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tokom trudnoće smanjuje nivoe gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM).<ref name="metformin">{{Cite journal |vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD |date=maj 2004 |title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy |journal=The Medical Journal of Australia |volume=180 |issue=9 |pages=462–4 |doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x |pmid=15115425 }}</ref> Gotovo polovina žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija jnsulinom; u poređenju s onima koje su liječene samo jnsulinom, trebalo im je manje insulina i manje su dobijale na težini.<ref name="SivalingamMyers2014"/> Bez dugoročnih studija na djeci žena liječenih lijekom, i dalje postoji mogućnost dugoročnih komplikacija od terapije metforminom. Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima jnsulinskoj rezistenciji u kasnijem životu.<ref name="SivalingamMyers2014">{{Cite journal |vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ |year=2014 |title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications |journal=Human Reproduction Update |volume=20 |issue=6 |pages=853–68 |doi=10.1093/humupd/dmu037 |pmid=25013215 |doi-access=free}}</ref> ;Praćenje nakon [[porođaj]]a Nakon porođaja, većina slučajeva gestacijskog dijabetesa se povlači; međutim, profesionalne smjernice preporučuju da se osobe podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze od 75 grama u šest do dvanaest sedmica nakon [[porođaj]]a kako bi se otkrila perzistentna intolerancija glukoze ili dijabetes tipa 2. Također se preporučuje dugoročno praćenje, jer do 50–60% osoba s gestacijskim dijabetesom razvije dijabetes tipa 2 kasnije u životu.<ref>American College of Obstetricians and Gynecologists' (ACOG)</ref><ref>American Diabetes Association (ADA)</ref> ==Prognoza== Gestacijski dijabetes se uglavnom povlači nakon rođenja bebe. Na osnovu različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa (GDM) u drugoj trudnoći, ako je žena imala GDM u prvoj, su između 30 i 84%, ovisno o etničkoj pripadnosti. Druga [[trudnoća]] u roku od godinu dana od prethodne trudnoće ima veliku vjerovatnoću ponovne pojave GDM-a.<ref name="recurrence">{{Cite journal |vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S |date=maj 2007 |title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=5 |pages=1314–9 |doi=10.2337/dc06-2517 |pmid=17290037 |doi-access=free}}</ref> Žene kojima je dijagnosticiran gestacijski dijabetes imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa melitusa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena kojima je potrebna terapija jnsulinom, koje su imale antitijela povezana s dijabetesom (kao što su antitijela protiv glutamat dekarboksilaze, antitijela na otočiće ili antigen jnsulina-2), imale su više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile gojazne (po redoslijedu važnosti).<ref name="rsikfactors">{{Cite journal |vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG |date=mart 2006 |title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus |journal=Diabetes |volume=55 |issue=3 |pages=792–7 |doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746 |pmid=16505245 |doi-access=free}}</ref><ref name="antibodies">{{Cite journal |vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS |date=mart 2006 |title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies |journal=Diabetes Care |volume=29 |issue=3 |pages=607–12 |doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118 |pmid=16505514 |doi-access=free}}</ref> Žene kojima je potreban jnsulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizika od razvoja dijabetesa u narednih pet godina.<ref name="AMN">{{Cite web |year=2006 |title=Gestational Diabetes |url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/ |archive-date=5. 1. 2007 |access-date=27. 11. 2006 |website=Diabetes Mellitus & Pregnancy – Gestational Diabetes |publisher=Armenian Medical Network |vauthors=Janzen C, Greenspoon JS}}</ref> U zavisnosti od ispitivane populacije, dijagnostičkih kriterija i dužine praćenja, rizik može enormno varirati.<ref name="DM2">{{Cite journal |vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH |date=oktobar 2002 |title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review |journal=Diabetes Care |volume=25 |issue=10 |pages=1862–8 |doi=10.2337/diacare.25.10.1862 |pmid=12351492 |doi-access=free}}</ref> Čini se da je rizik najveći u prvih pet godina, a nakon toga dostiže plato.<ref name="DM2"/> Jedna od najdužih studija pratila je grupu žena iz [[Boston]]a, [[Massachusetts]]; polovina njih razvila je dijabetes nakon šest godina, a više od 70% imalo je dijabetes nakon 28 godina.<ref name="DM2" /> U retrospektivnoj studiji kod žena [[Navajo narod|Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina.<ref name="Navajo">{{Cite journal |vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA |date=juni 1997 |title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM |journal=Diabetes Care |volume=20 |issue=6 |pages=943–7 |doi=10.2337/diacare.20.6.943 |pmid=9167104 }}</ref> Another study found a risk of diabetes after GDM of more than 25% after 15 years.<ref name="Lee2007">{{Cite journal |vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M |date=april 2007 |title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=4 |pages=878–83 |doi=10.2337/dc06-1816 |pmid=17392549 |doi-access=free}}</ref> U [[populacija]]ma s niskim rizikom za [[dijabetes tipa 2]], kod mršavih osoba i žena s [[autoimunost|auto-antitijelima]], postoji veća stopa razvoja [[dijabetes tipa 1|dijabetesa tipa 1]] [[latentni autoimunski dijabetes odraslih|(LADA)]]. Djeca žena s GDM-om imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije glukoze i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.<ref name="Metabolicsyndrome">{{Cite journal |vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR |date=mart 2005 |title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus |journal=Pediatrics |volume=115 |issue=3 |pages=e290-6 |doi=10.1542/peds.2004-1808 |pmid=15741354 |doi-access=free}}</ref> Ovaj rizik je povezan s povećanim vrijednostima glukoze kod majke.<ref name="imprinting">{{Cite journal |vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ |date=septembar 2007 |title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia |journal=Diabetes Care |volume=30 |issue=9 |pages=2287–92 |doi=10.2337/dc06-2361 |pmid=17519427 |doi-access=free}}</ref> Još uvijek nije jasno koliko genetička predispozicija i faktori okoline doprinose ovom riziku i da li liječenje gestacijskog dijabetesa melitusa može uticati na ovaj ishod.<ref name="long-term">{{Cite journal |vauthors=Metzger BE |date=decembar 2007 |title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring |journal=Clinical Obstetrics and Gynecology |volume=50 |issue=4 |pages=972–9 |doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6 |pmid=17982340}}</ref> Relativne koristi i štete različitih oralnih antidijabetičkih lijekova još nisu dobro shvaćene 2017.<ref name="Brown_2017" />{{update inline|date=april 2025}} Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja kod žena s gestacijskim dijabetesom; u studiji Jerusalem Perinatal, 410 od 37.962 žene su imale gestacijski dijabetes, a postojala je i tendencija ka većoj učestalosti [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak gušterače|gušterače]], ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz.<ref name="breast">{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=mart 2008 |title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study |journal=Breast Cancer Research and Treatment |volume=108 |issue=1 |pages=129–35 |doi=10.1007/s10549-007-9585-9 |pmid=17476589 }}</ref><ref name="pancreas">{{Cite journal |vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S |date=august 2007 |title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study |journal=BMC Medicine |volume=5 |issue=1 |doi=10.1186/1741-7015-5-25 |pmc=2042496 |pmid=17705823 |doi-access=free}}</ref> Istraživanje se provodi s ciljem razvoja web-baziranog sistema za podršku kliničkom odlučivanju za predviđanje gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM) korištenjem tehnika mašinskog učenja. Dosadašnji rezultati pokazuju veliki potencijal u kliničkoj praktičnosti za automatsku prognozu GDM-a.<ref name="du2022explainable">{{Cite journal |vauthors=Du Y, Rafferty AR, McAuliffe FM, Wei L, Mooney C |date=januar 2022 |title=An explainable machine learning-based clinical decision support system for prediction of gestational diabetes mellitus |journal=Scientific Reports |volume=12 |issue=1 |bibcode=2022NatSR..12.1170D |doi=10.1038/s41598-022-05112-2 |pmc=8782851 |pmid=35064173}}</ref> ===Komplikacije=== GDM predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj rizik je uglavnom povezan s nekontroliranim nivoima glukoze u krvi i njihovim posljedicama. Rizik se povećava s višim nivoima glukoze u krvi.<ref name="HAPO2008">{{Cite journal |first12=J. J. |first13=B. |first14=M. S. |first15=D. A. |vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA |date=maj 2008 |title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes |url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf |journal=The New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=19 |pages=1991–2002 |doi=10.1056/NEJMoa0707943 |pmid=18463375 |access-date=24. 5. 2026 |archive-date=28. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210828093003/https://espace.library.uq.edu.au/data/UQ_165894/UQ165894_OA.pdf?Expires=1630143089&Key-Pair-Id=APKAJKNBJ4MJBJNC6NLQ&Signature=ISygLCV~XYRIP03IZXQHegE7kiedcSoiqgIMe5juff5bva5KXmeokL9t4rg0rAJGlbNnK1PenexOWo0ODnCYOTD4mnakBmXzUuH-067MU5BY64AEhdbqqXB6vJRp8dOlV9iCddvAIa0uJfQP9hGx-kFUubJHVHE6ujekQU00qfw1ay88kL6fobM~MuZm22AGmSeQVYqsKlz5pPOD1Jtwl5q3io4YOXCxQSi1bJdQMnVNKcm1znSaIpHHx0I~V6ihjbUbSUfAiH-paJBYIMwKoK1424d~PvKRwhMjXfTUazDR12MK-lqfnOTbQPKW50VDA4frt-6l4wY2yvsYrJCkJw__ |url-status=dead }}</ref> Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih nivoa može znatno smanjiti neke od rizika od GDM-a.]<ref name="Langer1994">{{Cite journal |vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F |date=april 1994 |title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=170 |issue=4 |pages=1036–46; discussion 1046–7 |doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4 |pmid=8166187}}</ref> Gestacijski dijabetes može dovesti do problema s mentalnim zdravljem, a uz to i do stresa tokom trudnoće. Žene s gestacijskim dijabetesom doživljavaju povećanu [[anksioznost]], [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i [[stres]].<ref>{{Cite journal |last1=Grinberg |first1=Keren |last2=Yisaschar-Mekuzas |first2=Yael |date=januar 2024 |title=Assessing Mental Health Conditions in Women with Gestational Diabetes Compared to Healthy Pregnant Women |journal=Healthcare |volume=12 |issue=14 |page=1438 |doi=10.3390/healthcare12141438 |doi-access=free |pmid=39057581 |pmc=11276048 }}</ref> Ne samo da utiče na mentalno zdravlje tokom trudnoće, već dovodi i do povećanog rizika od [[postporođajna depresija|postporođajne depresije]].<ref>{{cite journal |last1=Nicolazzi |first1=Ludmila |last2=Gilbert |first2=Leah |last3=Horsch |first3=Antje |last4=Quansah |first4=Dan Yedu |last5=Puder |first5=Jardena J. |title=Trajectories and associations of symptoms of mental health and well-being with insulin resistance and metabolic health in women with gestational diabetes |journal=Psychoneuroendocrinology |date=februar 2024 |volume=160 |doi=10.1016/j.psyneuen.2023.106919 |pmid=38091918 }}</ref> Rizik je preko četiri puta veći nego kod normalne trudnoće. Utvrđeno je da fizička aktivnost može smanjiti rizik od postporođajne depresije. To je oblik terapije koji može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog ovim problemima mentalnog zdravlja.<ref>{{Cite journal |last1=Rieß |first1=Claudia |last2=Heimann |first2=Yvonne |last3=Schleußner |first3=Ekkehard |last4=Groten |first4=Tanja |last5=Weschenfelder |first5=Friederike |date=januar 2023 |title=Disease Perception and Mental Health in Pregnancies with Gestational Diabetes—PsychDiab Pilot Study |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=10 |page=3358 |doi=10.3390/jcm12103358 |doi-access=free |pmid=37240463 |pmc=10219351 }}</ref> Dvoje glavne rizike kojw gestacijski dijabetes (GDM) nameće bebi su abnormalnosti rasta i hemijski disbalans nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na jedinicu intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad rođena od majki s GDM-om imaju rizik da budu i [[makrosomija|velika za gestacijsku dob]] (makrosomska)<ref name="HAPO2008"/> kod neliječenog GDM-a, i [[mikrosomija|male za gestacijsku dob]] i [[intrauterusna retardacija rasta]]<ref>{{Cite journal |vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN |date=1. 1. 2005 |title=Gestational Diabetes Mellitus |journal=Clinical Diabetes |volume=23 |issue=1 |pages=17–24 |doi=10.2337/diaclin.23.1.17 |doi-access=free}}</ref> kod kontroliranog gestacijskog dijabetesa melitusa (GDM). Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalnih porođaja (npr. [[forceps]], ventuza i [[carski rez]]) ili problema tokom [[vaginski porođaj|vaginskog porođaja]] (kao što je distocija ramena). Makrosomija može pogoditi 12% zdravih žena u poređenju sa 20% žena sa GDM.<ref name="controversies"/> Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu podjednako jaki; naprimjer, u studiji o hiperglikemiji i nepovoljnom ishodu trudnoće (HAPO), postojao je povećan rizik da bebe budu velike, ali ne i male za gestacijsku dob kod žena sa nekontroliranim GDM-om.<ref name="HAPO2008"/> U nedavnoj studiji kohorte porođaja sa 5.150 porođaja, istraživačka grupa aktivna na Univerzitetu u Helsinkiju i Univerzitetskoj bolnici u [[Helsinki]]ju u Finskoj pokazala je da je gestacijski dijabetes majke nezavisni faktor koji povećava rizik od fetusne [[hipoksija|hipoksije]] tokom porođaja. Studija je objavljena u časopisu ''Acta Diabetologica'' u junu. 2021.<ref name=":3">{{Cite journal |vauthors=Tarvonen M, Hovi P, Sainio S, Vuorela P, Andersson S, Teramo K |date=2021 |title=Intrapartal cardiotocographic patterns and hypoxia-related perinatal outcomes in pregnancies complicated by gestational diabetes mellitus |journal=Acta Diabetologica |volume=58 |issue=11 |pages=1563–1573 |doi=10.1007/s00592-021-01756-0 |pmc=8505288 |pmid=34151398}}</ref> Još jedno otkriće je da gestacijski dijabetes (GDM) povećava osjetljivost fetusa na intrapartalnu hipoksiju, bez obzira na veličinu fetusa.<ref name=":3"/> Rizik od hipoksije i posljedični rizik od lošeg stanja novorođenčadi bio je gotovo sedam puta veći kod fetusa majki s GDM-om u usporedbi s fetusima majki bez dijabetesa.<ref name=":3"/> Nadalje, prema nalazima, rizik od potrebe za reanimacijom novorođenčeta nakon rođenja bio je 10 puta veći.<ref name=":3"/> Istraživanje komplikacija GDM-a je teško zbog mnogih zbunjujućih faktora (kao što je pretilost). Označavanje žene kao osobe s GDM-om samo po sebi može povećati rizik od nepotrebnog [[carski rez|carskog reza]].<ref name="Toronto">{{Cite journal |vauthors=Naylor CD, Sermer M, Chen E, Farine D |date=novembar 1997 |title=Selective screening for gestational diabetes mellitus. Toronto Trihospital Gestational Diabetes Project Investigators |journal=The New England Journal of Medicine |volume=337 |issue=22 |pages=1591–6 |doi=10.1056/NEJM199711273372204 |pmid=9371855 |doi-access=free}}</ref><ref name="SantaBarbara">{{Cite journal |vauthors=Jovanovic-Peterson L, Bevier W, Peterson CM |date=april 1997 |title=The Santa Barbara County Health Care Services program: birth weight change concomitant with screening for and treatment of glucose-intolerance of pregnancy: a potential cost-effective intervention? |journal=American Journal of Perinatology |volume=14 |issue=4 |pages=221–8 |doi=10.1055/s-2007-994131 |pmid=9259932 }}</ref> Novorođenčad rođena od žena sa konstantno visokim nivoom šećera u krvi takođe imaju povećan rizik od niskog nivoa glukoze u krvi ([[hipoglikemija]]), [[žutica]], visoke mase [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] ([[policitemija]]) i niskog nivoa kalcija u krvi ([[hipokalcemija]]) i magnezija ([[hipomagnezemija]]).<ref name="impactneonate">{{Cite journal |vauthors=Jones CW |date=septembar 2001 |title=Gestational diabetes and its impact on the neonate |journal=Neonatal Network |volume=20 |issue=6 |pages=17–23 |doi=10.1891/0730-0832.20.6.17 |pmid=12144115 }}</ref> Neliječeni gestacijski dijabetes (GDM) također ometa sazrijevanje, uzrokujući nezrele bebe sklone [[sindromu dojenačkog respiratornog distresa|sindromu respiratornog distresa]] zbog nepotpunog sazrijevanja [[pluća]] i oštećene sinteze [[surfaktant]]a.<ref name="impactneonate"/> Za razliku od pregestacionog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije jasno pokazan kao nezavisni faktor rizika za [[urođena mana|urođene mahane]]. Urođene mahane obično nastaju negdje tokom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. sedmice) trudnoće, dok se GDM postepeno razvija i najmanje je izražen tokom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s GDM-om izloženi većem riziku od kongenitalnih malformacija.<ref name="teratogenicity">{{Cite journal |vauthors=Allen VM, Armson BA |date=novembar 2007 |title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes |journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada |volume=29 |issue=11 |pages=927–934 |doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6 |pmid=17977497 |author19=Society of Obstetricians Gynecologists of Canada}}</ref><ref name="predict-malformations">{{Cite journal |vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL |date=juni 2005 |title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes |journal=Diabetic Medicine |volume=22 |issue=6 |pages=775–81 |doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x |pmid=15910631 }}</ref><ref name="embryonal">{{Cite journal |vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M |date=august 2004 |title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus |url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614 |journal=Early Human Development |volume=79 |issue=1 |pages=59–63 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007 |pmid=15449398}}</ref> Velika studija slučaj-kontrola otkrila je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom grupom urođenih mana i da je ta povezanost uglavnom ograničena na žene s višim [[BMI|indeksom tjelesne mase]] (≥ 25&nbsp;kg/m²).<ref name="pmid18674752">{{Cite journal |vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA |date=septembar 2008 |title=Diabetes mellitus and birth defects |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=199 |issue=3 |pages=237.e1–9 |doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028 |pmc=4916956 |pmid=18674752}}</ref> Zbog kontradiktornih studija, još nije jasno da li žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik od [[preeklampsija|preeklampsije]].<ref name="hypertension">{{Cite journal |vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A |date=august 2006 |title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes |journal=Current Diabetes Reports |volume=6 |issue=4 |pages=297–304 |doi=10.1007/s11892-006-0064-1 |pmid=16879782 }}</ref> U HAPO-ovoj studiji, rizik od preeklampsije bio je između 13% i 37% veći, iako nisu svi mogući faktori koji utiču na rezultate ispravljeni.<ref name="HAPO2008"/> ==Epidemiologija== Prevalencija gestacijskog dijabetesa (GDM) bila je 14,7%, 9,9% i 14,4% u zemljama s niskim prihodima (LIC), zemljama sa srednjim prihodima (MIC) i zemljama s visokim prihodima (HIC) 2021. godine prema kriterijima Studijske grupe Međunarodnog udruženja za dijabetes u trudnoći.<ref>{{cite journal |last1=Wang |first1=Hui |last2=Li |first2=Ninghua |last3=Chivese |first3=Tawanda |last4=Werfalli |first4=Mahmoud |last5=Sun |first5=Hong |last6=Yuen |first6=Lili |last7=Hoegfeldt |first7=Cecilia Ambrosius |last8=Elise Powe |first8=Camille |last9=Immanuel |first9=Jincy |last10=Karuranga |first10=Suvi |last11=Divakar |first11=Hema |last12=Levitt |first12=NAomi |last13=Li |first13=Changping |last14=Simmons |first14=David |last15=Yang |first15=Xilin |title=IDF Diabetes Atlas: Estimation of Global and Regional Gestational Diabetes Mellitus Prevalence for 2021 by International Association of Diabetes in Pregnancy Study Group's Criteria |journal=Diabetes Research and Clinical Practice |date=januar 2022 |volume=183 |doi=10.1016/j.diabres.2021.109050 |pmid=34883186 }}</ref> Do 2021. godine, globalna prevalencija hiperglikemije u trudnoći (HIP) prema IDF atlasu iznosit će 21,1 milion ljudi, što čini 16,7% porođaja kod žena starosti 20–49 godina. Ove osobe mogu iskusiti neki oblik hiperglikemije tokom trudnoće; 80,3% njih bilo je uzrokovano gestacijskim dijabetesom.<ref>{{cite journal | doi=10.62996/daj.09072024 | title=Epidemiology of Gestational Diabetes Mellitus: Newer Evidence to curtail | date=2024 | journal=Diabetes Asia Journal | volume=1 | pages=60–65 | vauthors = Jain R, Seshiah V, Jain G | doi-access=free }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 5195 | ICD10 = {{ICD10|O|24||o|20}} | ICD9 = {{ICD9|648.8}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000896 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D016640 }} * [https://diabetesatlas.org/ IDF Diabetes Atlas] * [https://www.idf.org/ International Diabetes Federation] * National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20061002024933/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/upload/gest_diabetes_risk_2005.pdf Am I at Risk for Gestational Diabetes?] * National Institute of Child Health and Human Development – [https://web.archive.org/web/20080829230647/http://www.nichd.nih.gov/publications/pubs/gest_diabetes/ Managing Gestational Diabetes: A Patient's Guide to a Healthy Pregnancy] * Gestational Diabetes Resource Guide – [https://web.archive.org/web/20071229021412/http://www.diabetes.org/gestational-diabetes.jsp American Diabetes Association] * Diabetes.co.uk: [https://www.diabetes.co.uk/gestational-Diabetes.html Gestational Diabetes] {{Žemsko zdravlje|state=collapsed}} {{Patologija trudnoće, porođaja i babina}} {{Dijabetes}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Gestational Diabetes}} [[Kategorija:Vrste dijabetesa]] [[Kategorija:Zdravstveni problemi u trudnoći]] [[Kategorija:Žensko zdravlje]] [[Kategorija:Endokrinologija]] jjr4wkthw2r2q7rf1l01s3gwzww1gjw 0 534971 3894491 3891280 2026-06-06T10:08:05Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894491 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sofija Rusova | slika = Sofija Rusowa.jpg | alt_slike = Sofija Rusova | opis = Sofija Rusova 1874. | ime_pri_rođenju = Sofija Fedorivna Lindfors | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1856|2|18}} | mjesto_rođenja = [[Olešnja]], [[Gorodnjanski ujezđ]], [[Černjihivska oblast]], [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1940|2|5|1856|2|18}} | mjesto_smrti = [[Prag]], [[Protektorat Češka i Moravska]] | nacionalnost = [[Ukrajinci|ukrajinska]] | druga_imena = {{jez-uk|Софія Федорівна Русова}} | bračni_partner = [[Aleksandar Rusov]] | djeca = 2 | zanimanje = pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja }} '''Sofija Fedorivna Rusova''' ({{jez-uk|Софія Федорівна Русова}}; 18. februar 1856 – 5. februar 1940) bila je [[Ukrajina|ukrajinska]] pedagoginja, književnica, zagovornica ženskih prava i politička aktivistkinja.<ref name="IEU">{{Cite web|last=Bohachevsky-Chomiak|first=Marta|title=Rusova, Sofiia|url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovaSofiia.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine|publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta|access-date=25. februar 2026|location=Edmonton|language=en|date=2001}}</ref><ref name="UBE">{{Cite web|last=Poperečna|first=Lidija|title=Rusova Sofija Fedorivna|url=https://ube.nlu.org.ua/article/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B0%20%D0%A1%D0%BE%D1%84%D1%96%D1%8F%20%D0%A4%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D1%80%D1%96%D0%B2%D0%BD%D0%B0|website=Українська бібліотечна енциклопедія|publisher=Yaroslav Mudryi National Library of Ukraine|access-date=25. februar 2026|location=Kijev|language=uk|date=29. septembar 2025}}</ref> Bila je članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], a vodila je odjeljenje za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete Ukrajine.<ref name="IEU" /><ref name="UBE" /> Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena i Sveukrajinskog udruženja učitelja.<ref name="IEU" /><ref name="UBE" /> == Biografija == === Rani život === Sofija Fedorivna Lindfors rođena je 18. februara 1856. u [[Olešnja|Olešnji]], tada u [[Gorodnjanski ujezđ|Gorodnjanskom ujezdu]], na području današnje [[Černjihivska oblast|Černjihivske oblasti]] u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]].<ref name="IEU" /> Njen otac, Fedir Lindfors, bio je penzionisani oficir iz baltičke plemićke porodice švedskog porijekla, a majka Hana Gervais bila je francuskog porijekla.<ref name="tyzh">{{Cite web|title=Софія Русова — громадська й освітня лідerka nekoliko epohh|date=18. 2. 2026|url=https://tyzhden.ua/sofiia-rusova-hromadska-j-osvitnia-liderka-kilkokh-epokh/|access-date=19. 2. 2026}}</ref> U porodici su se svakodnevno govorili ruski i francuski jezik. Kao dijete izgubila je stariju sestru Nataliju i mlađeg brata Volodimira. Nakon smrti majke o njoj je brinula starija sestra Marija. Porodica se preselila u [[Kijev]], gdje je završila Funduklejivsku gimnaziju.<ref name="memoirs">{{Cite book|title=Moi spohady|last=Rusova|first=Sofia|year=1937|location=Lviv, Ukraine}}</ref> === Obrazovanje i rad === Nakon očeve smrti 1871. Sofija je sa sestrom Marijom nastavila živjeti u Kijevu. Kako u gradu tada nije bilo vrtića, sestre su proučavale rano dječije obrazovanje s namjerom da otvore vlastiti vrtić. Godine 1872. otvorile su prvi vrtić u Kijevu.<ref name="memoirs" /> U narednim godinama Rusova je organizirala nedjeljne škole i javna čitanja, sastavila ukrajinsku početnicu i udžbenik iz geografije te predavala na Fröbelovom pedagoškom institutu u Kijevu.<ref name="tyzh" /> Učestvovala je na brojnim učiteljskim kongresima i zalagala se za pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.<ref name="tyzh" /> Rusova se smatra jednom od najistaknutijih pedagoginja svog vremena i zagovornicom nacionalnog obrazovanja.<ref name="IEU" /> Iako nije imala formalno visoko obrazovanje, u Pragu je dobila počasnu diplomu iz sociologije, a predavala je i na Bestuževskim kursevima u [[Sankt Peterburg]]u.<ref name="tyzh" /> Od 1910. do 1914. uređivala je i objavljivala ''Svitlo'', prvi ukrajinski pedagoški časopis u Dnjeprskoj Ukrajini.<ref name="tyzh" /> Nakon emigracije vodila je pedagošku katedru na Drahomanovom višem pedagoškom institutu u Pragu. Objavila je i rasprave o predškolskom i društvenom obrazovanju 1927. i 1930.<ref name="tyzh" /> === Politički aktivizam === Do 19. vijeka [[Ruska Imperija]] je ukinula političke i vojne institucije Ukrajine. Ukrajinci su nazivani „Mali Rusi”, a Ukrajina je svedena na položaj provincije. Krajem 19. vijeka bio je izražen snažan antijukrajinski stav.<ref name="Subtelny">{{Cite book|title=Ukraine: A History|last=Subtelny|first=Orest|publisher=University of Toronto Press|year=1988}}</ref> Carski režim pod [[Aleksandar II|Aleksandrom II]] izdao je [[Emski ukaz]], kojim je zabranjena upotreba ukrajinskog jezika u štampi.<ref name="Subtelny" /> Ukrajinska inteligencija nastojala je objaviti cjeloviti ''Kobzar'' [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] u dva toma, uključujući dijelove koji su bili cenzurisani i gotovo nepoznati u Ukrajini.<ref>{{Cite web|url=https://issuu.com/glagoslav/docs/kobzar|title=The Complete Kobzar|last=Shevchenko|first=Taras|date=2013|website=issuu.com/glagoslav}}</ref> Rusova i njen suprug Aleksandar proveli su određeno vrijeme u [[Prag]]u pripremajući tekst za objavljivanje. [[Fedir Vovk]] pribavio je Ševčenkove rukopise koje je kupio od pjesnikove braće novcem ukrajinskih dobrotvora. Sofija i Aleksandar Rusov potom su objavljeni ''Kobzar'' prenijeli u Ukrajinu.<ref>{{Cite book|title=Shchodennyky ta spohady|last=Rusov|first=Oleksander|year=2011|location=Černihiv}}</ref> Tokom boravka u Pragu izgubili su tromjesečnu kćerku Ljudmilu.<ref name="tyzh" /> Bračni par Rusov više puta je protjerivan u [[Sankt Peterburg]] zbog građanske i političke aktivnosti. Rusova je nekoliko puta hapšena i zatvarana zbog svojih revolucionarnih stavova i tekstova. Porodični dom često je pretresala policija, a Sofija je povjerljiva dokumenta ponekad skrivala u odjeći svoje djece. Njihov mlađi sin Jurij rođen je dok je njegova majka bila pod optužbom za krijumčarenje zabranjenih knjiga iz Galicije za Tarasivtsku bratovštinu. Godine 1915. Rusova je ostala udovica nakon što je Aleksandar umro tokom evakuacije iz Kijeva u Saratov.<ref name="tyzh" /> Godine 1917. Rusova je postala članica [[Centralna Rada Ukrajine|Centralne Rade]], jedna od jedanaest žena u tom tijelu. Radila je u Ministarstvu prosvjete na odjeljenju za predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih i bila odgovorna za derusifikaciju škola i pripremu novih školskih udžbenika. Između marta i septembra 1917. nadgledala je osnivanje 66 škola i 21 gimnazije s nastavom na ukrajinskom jeziku.<ref name="tyzh" /> Kasnije je predavala na [[Kamjanec-Podiljski nacionalni univerzitet]]u. Rusova je bila osnivačica i prva predsjednica Nacionalnog savjeta ukrajinskih žena.<ref name="IEU" /><ref name="memoirs" /> Predstavljala je ukrajinske žene na međunarodnom kongresu u Hagu 1922. i u Rimu 1923. Godine 1933. objavila je poruku svjetskoj javnosti u kojoj je osudila sovjetsku politiku tokom [[Holodomor]]a.<ref name="tyzh" /> === Lični život === U augustu 1874. Rusova se udala za [[Aleksandar Rusov|Aleksandra Rusova]] (1847–1915), statističara i folkloristu.<ref name="IEU" /><ref name="UBE" /><ref name="OleksanderIEU">{{cite web |title=Rusov, Oleksander |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovOleksander.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}</ref> Po Aleksandrovom savjetu, Sofija je posjećivala rodno selo kako bi prikupljala ukrajinske narodne pjesme. Svadbi su prisustvovali [[Mihajlo Drahomanov]] i [[Mykola Lisenko]], koji je za mladu napisao rapsodiju. Aleksandar je bio uvjereni [[narodnik]], a nakon braka on i Sofija uključili su se u građanske, intelektualne i revolucionarne aktivnosti te putovali širom zemlje raspravljajući o razvoju ukrajinskog nacionalnog pokreta.<ref name="tyzh" /> Par je imao dvoje djece: [[Mihajlo Rusov]]a (1876–1909), etnografa i člana Revolucionarne ukrajinske partije, i [[Jurij Rusov|Jurija Rusova]] (1898–1961), biologa.<ref name="IEU" /><ref name="OleksanderIEU" /><ref name="MykhailoIEU">{{cite web |title=Rusov, Mykhailo |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovMykhailo.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}</ref><ref name="YuriiIEU">{{cite web |title=Rusov, Yurii |url=https://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages%5CR%5CU%5CRusovYurii.htm|website=Internet Encyclopedia of Ukraine |publisher=Canadian Institute of Ukrainian Studies, University of Alberta |access-date=25. februar 2026 |location=Edmonton, Alberta |language=en|date=2001}}</ref> === Nasljeđe === Rusova je promovirala vrtićko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, ljudska prava i političko organiziranje seljaka. Iz Sovjetske Ukrajine pobjegla je 1922. Nastanila se u Pragu, gdje je predavala na Ukrajinskom višem pedagoškom institutu od 1924. do 1939. Umrla je u Pragu u 84. godini i sahranjena na Olšanskom groblju.<ref name="Day">{{Cite web|last=Hupalo|first=Serhiy|date=28. 2. 2006|title=The cross of a great Ukrainian woman|url=https://day.kyiv.ua/en/article/culture/cross-great-ukrainian-woman|website=The Day}}</ref> Godine 2016. u Ukrajini je iskovan komemorativni novčić povodom 160. godišnjice njenog rođenja.<ref>{{Cite web|title=Sofia Rusova|url=https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507003801/https://bank.gov.ua/control/en/currentmoney/cmcoin/details;jsessionid=59209F38480B317C852DE623BB81997A?coin_id=691|archive-date=7. 5. 2018|access-date=13. 2. 2023|website=National Bank of Ukraine}}</ref> Spomenik je postavljen na školskom imanju u Ripkiju, a škola Sofije Rusove u Olešnji čuva njen muzej i organizira naučne radionice posvećene Rusovoj.<ref>{{Cite web|date=1. 10. 2013|title=Opening of the Museum of Sofia Rusova in Chernihiv|url=http://www.choim.org/%d0%b2%d1%96%d0%b4%d0%ba%d1%80%d0%b8%d1%82%d1%82%d1%8f-%d0%bc%d1%83%d0%B7%d0%B5%D1%8e-%d1%81%d0%be%d1%84%d1%96%D1%97-%d1%80%d1%83%d1%81%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%97-%d0%BD%d0%B0-%d1%87%D0%B5%D1%80%D0%BD/?lang=en|website=Chernihiv Historical Museum of VV. Tarnovsky|language=en|access-date=13. 2. 2023}}</ref> U junu 2023. Biblioteka Vladimir Korolenko Rusov u Černihivu preimenovana je u Černihivsku regionalnu univerzalnu naučnu biblioteku Sofije i Oleksandra Rusova. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sofia Rusova}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rusova, Sofija}} [[Kategorija:Rođeni 1856.]] [[Kategorija:Umrli 1940.]] [[Kategorija:Biografije, Olešnja]] [[Kategorija:Ukrajinski pisci]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] 528aipeow8zu9bmjw9rnnh5mkcfpj02 0 534975 3894490 3891281 2026-06-06T10:08:02Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894490 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{taksokvir |boja=lightgreen |naziv = Opijumski mak |slika=Papaver somniferum flowers.jpg | opis_slike = ''Papaver somniferum'' [[Köhlerove ljekovite biljke]], 1887. | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Tracheobionta]] | phylum = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Magnoliidae]] | ordo = [[Ranunculales]] | familia = [[Papaveraceae]] | subfamilia = [[Papaveroideae]] | tribus = [[Papavereae]] | genus = [[Papaver]] | species = '''''Papaver somniferum''''' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] 1753<ref>{{cite book |last=Linnaeus |first=Carl von |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/358527 |title=Species Plantarum |publisher=Laurentius Salvius |year=1753 |volume=1 |page=508}}</ref> }} [[Slika:Papaver somniferum 002.jpg|thumb| Cvjetni pupoljak prije cvjetanja s dvije gole [[čašični list|čašice]] koje zatvaraju četiri valovite [[latica|latice]].]] '''''Papaver somniferum''''', opšte poznat kao '''opijumski mak''', [[bosanski|bos]] '''pitomi mak'''<ref name="PlantAtlas">{{cite web |title=Opium Poppy ''Papaver somniferum'' L. |url=https://plantatlas2020.org/atlas/2cd4p9h.yzf |access-date=3. 1. 2026 |website=PlantAtlas}}</ref> ili '''hljebnozrni mak''',<ref name="UniWisconsin">{{cite web |title=Breadseed or opium poppy, ''Papaver somniferum'' |url=https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-url=https://archive.today/20201121225506/https://wimastergardener.org/files/2017/06/Papaver_somniferum.pdf |archive-date=21. 11. 2020 |access-date=21. 11. 2020 |publisher=University of Wisconsin Extension, Master Gardener Program}}</ref> jeste [[vrsta]] [[cvjetnica]] iz [[porodica (biologija)|porodice]] ''[[Papaveraceae]]''. To je vrsta biljke od koje se dobijaju i [[opijum]] i [[makovo sjeme|makovo zrno]], a također je i vrijedna [[ukrasna biljka]] koja se uzgaja u baštama. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je zapadna [[mediteran|mediteranska regija]], ali je od tada zasjenjeno široko rasprostranjenim [[unesena vrsta|unošenjem]] i [[hortikultura|uzgojem]] od davnina do danas. Sada je [[Naturalizacija (biologija)|naturalizovana]] u većem dijelu svijeta s [[umjerena klima|umjerenom klimom]].<ref name="POWO"/> ==Opis== ''Papaver somniferum'' je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]] [[zeljasta biljka]] koja raste do oko 100&nbsp;cm|abbr=off|-1}} visine. Biljka je jako plavozelene boje, sivkasto-zelenog izgleda, a [[stabljika]] i [[listovi]] imaju rijetko raspoređene grube dlačice. Veliki listovi su režnjati, a gornji stabljilni listovi obuhvataju stabljiku,<ref name="Stace-2019"/> donji listovi s kratkom peteljkom.<ref name="Clapham-1981">{{cite book |last1=Clapham |first1=A.R. |title=Excursion flora of the British Isles |last2=Tutin |first2=T.G. |last3=Warburg |first3=E.F. |date=1981 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-23290-6 |edition=3 |location=Cambridge, U.K.}}</ref>{{rp|40}} [[Cvjetovi]]] su promjera do 8–18&nbsp;cm, obično s četiri crvene, bijele ili ljubičaste latice, često s tamnom mrljom u podnožju svake latice.<ref name="Streeter">{{cite book |last=Streeter |first=David |title=Flower Guide |date=2010 |publisher=Collins |isbn=978-0-00-718389-0 |publication-place=London |page=90}}</ref> [[Plod]] je bezdlakava, okrugla [[kapsula (plod)|kapsula]] na vrhu sa 12–18 zrakastih [[tićak (botanika)|stigmatskih]] zraka ili žljebasta kapa.<ref name="Reader's Digest-1981">{{cite book |title=Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain |publisher=Reader's Digest |year=1981 |isbn=978-0-276-00217-5 |page=32}}</ref> All parts of the plant exude white latex when wounded.<ref name="Stace-2019">{{cite book |last=Stace |first=C. A. |author-link=Stace, C. A. |title=New Flora of the British Isles |publisher=C & M Floristics |year=2019 |isbn=978-1-5272-2630-2 |edition=Fourth |location=Middlewood Green, Suffolk, U.K.}}</ref>{{rp|93}}<ref name="Blamey-2003">{{cite book |last1=Blamey |first1=M. |title=Wild flowers of Britain and Ireland: The Complete Guide to the British and Irish Flora. |last2=Fitter |first2=R. |last3=Fitter |first3=A |publisher=A & C Black |year=2003 |isbn=978-1-4081-7950-5 |location=London}}</ref>{{rp|32}} ==Biologija== === Metabolizam === [[Alkaloid]]i su organski dušični spojevi, derivati [[sekundarni metabolizam|sekundarnog metabolizma]], sintetizirani metaboličkim putem benzilizohinolina.<ref name="Ye-2018"/> Prvo, [[aminokiselina]] [[fenilalanin]], putem [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]], transformira se u [[tirozin]]. Tirozin može slijediti dva različita puta: putem tirozin-hidroksilaze može formirati L-[[dopamin]] ([[L-DOPA]]), ili se može reducirati da bi se formirao 4-fenilhidroksiacetaldehid (4-HPAA). Nakon toga, L-DOPA reagira sa 4-HPAA i, kroz niz reakcija, formira (S)-[[norkoklaurin]], koji nosi [[benzilizohinolin]]ski skelet koji je dao ime ovom putu. Konverzija (S)-norkoklaurina u (S)-retikulin je jedna od ključnih tačaka, budući da se iz (S)-[[retikulin]]a, [[morfin]] može formirati putem morfinana, a noskapin putem noskapina ili [[berberin]]a.<ref name="Ye-2018">{{Cite journal |last1=Ye |first1=Kai |last2=Graham |first2=Ian A. |last3=Bowser |first3=Tim A. |last4=Lu |first4=Ying |last5=Teodor |first5=Roxana |last6=He |first6=Zhesi |last7=Ning |first7=Zemin |last8=Li |first8=Yi |last9=Yang |first9=Xiaofei |date=19. 10. 2018 |title=The opium poppy genome and morphinan production |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/135262/1/aat4096_ArticleContent_plus_figures.pdf |journal=Science |volume=362 |issue=6412 |pages=343–347 |bibcode=2018Sci...362..343G |doi=10.1126/science.aat4096 |issn=0036-8075 |pmid=30166436 |s2cid=52137369 |doi-access=free}}</ref> === Genom === [[Genom]] maka sadrži 51.213 [[gen]]a koji [[kodon|kodiraju]] [[protein]]e, raspoređenih 81,6% u 11 pojedinačnih [[hromosom]]a, a 18,4% ostaje u nepostavljenim skelama.<ref name="Ye-2018"/> Osim toga, 70,9% genoma čine repetitivni elementi, od kojih su najzastupljeniji dugi terminalni ponovljeni [[retrotranspozon]]i. Ovo obogaćivanje gena povezano je s održavanjem [[homeostaza|homeostaze]] i pozitivnom regulacijom [[transkripcija (genetika)|transkripcije]].<ref name="Ye-2018"/> Analiza sinergije opijumskog maka otkriva tragove [[duplikacija (genetika)|segmentnih duplikacija]] prije 110 miliona godina (MYA), prije divergencije između ''Papaveraceae'' i ''[[Ranunculaceae]]'', a događaj duplikacije kompletnog genoma čini 7,8 MYA. Geni su moguće grupirani na sljedeći način:<ref name="Ye-2018" /> * Geni odgovorni za konverziju (S)-retikulina u noskapin nalaze se na [[hromosom]]u 11. * Geni odgovorni za konverziju (S)-[[retikulin]]a u tebain nalaze se na hromosomu 11. * Geni odgovorni za konverziju tebaina nalaze se na hromosomu 1, hromosomu 2, hromosomu 7 i možda drugima. == Ekologija == === Bolesti === ''P. somniferum'' podložan je nekoliko gljivičnih, insektskih i virusnih [[infekcija]], uključujući bolesti koje se prenose sjemenom, kao što su [[peronospora]] i [[trulež korijena]]. Upotreba [[pesticid]]a u kombinaciji s metodama uzgoja smatra se glavnom mjerom kontrole različitih bolesti maka.<ref name="Singh-2016">{{Cite journal |last1=Singh |first1=Akanksha |last2=Gupta |first2=Rupali |last3=Saikia |first3=Shilpi K. |last4=Pant |first4=Aakanksha |last5=Pandey |first5=Rakesh |date=decembar 2016 |title=Diseases of medicinal and aromatic plants, their biological impact and management |journal=Plant Genetic Resources |volume=14 |issue=4 |pages=370–383 |bibcode=2016PGRCU..14..370S |doi=10.1017/S1479262116000307 |issn=1479-2621 |s2cid=88963681}}</ref> Gljivični patogen ''[[Peronospora arborescens]]'', uzročnik peronospore, prvenstveno se javlja tokom vlažnih i vlažnih uslova.<ref name="Wilfried-2000"/> Ova [[oomicete|oomiceta]] prodire u korijenje putem [[oospora]] i inficira listove kao [[konidija]] u sekundarnoj infekciji.<ref>{{Cite journal |last1=Voglmayr |first1=Hermann |last2=Montes-Borrego |first2=Miguel |last3=Landa |first3=Blanca B. |date=7. 5. 2014 |title=Disentangling Peronospora on Papaver: Phylogenetics, Taxonomy, Nomenclature and Host Range of Downy Mildew of Opium Poppy (Papaver somniferum) and Related Species |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=5 |bibcode=2014PLoSO...996838V |doi=10.1371/journal.pone.0096838 |issn=1932-6203 |pmc=4013089 |pmid=24806292 |doi-access=free |article-number=e96838}}</ref> [[Gljiva]] uzrokuje [[hipertrofija|hipertrofiju]] i zakrivljenost stabljike i cvjetnih drški.<ref>{{Cite journal |last1=Bajpai |first1=S. |last2=Gupta |first2=M. M. |last3=Kumar |first3=S. |date=septembar 1999 |title=Identification of Indian Landraces of Opium Poppy Papaver somniferum Resistant to Damping-off and Downy Mildew Fungal Diseases |journal=Journal of Phytopathology |volume=147 |issue=9 |pages=535–538 |bibcode=1999JPhyt.147..535B |doi=10.1046/j.1439-0434.1999.147009535.x |issn=0931-1785}}</ref> Simptomi su [[hloroza]] i uvijanje zahvaćenog tkiva s nekrotičnim mrljama.<ref>{{Cite journal |last1=Barnawal |first1=D. |last2=Pandey |first2=S.S. |last3=Bharti |first3=N. |last4=Pandey |first4=A. |last5=Ray |first5=T. |last6=Singh |first6=S. |last7=Chanotiya |first7=C.S. |last8=Kalra |first8=A. |date=3. 4. 2017 |title=ACC deaminase-containing plant growth-promoting rhizobacteria protect Papaver somniferum from downy mildew |journal=Journal of Applied Microbiology |volume=122 |issue=5 |pages=1286–1298 |doi=10.1111/jam.13417 |issn=1364-5072 |pmid=28186676 |s2cid=33398558}}</ref> Donja površina lista prekrivena je premazom peronospore koji sadrži [[konidija|konidiospore]] koje šire infekciju dalje što dovodi do oštećenja i smrti biljke.<ref name="Kapoor-1995">{{Cite book |last=D. |first=Kapoor, L. |title=Opium poppy: botany, chemistry, and pharmacology |date=1995 |publisher=Food Products Press |isbn=978-1-56024-923-8 |location=New York |oclc=30544395}}</ref> Druga vrsta peronospore, ''[[Peronospora|Peronospora somniferi]]'', uzrokuje sistemske infekcije koje dovode do zaostajanja u rastu i deformacije biljaka maka.<ref>{{Cite journal |last1=Thangavel |first1=T. |last2=Wilson |first2=C. R. |last3=Jones |first3=S. |last4=Scott |first4=J. B. |last5=Voglmayr |first5=H. |date=februar 2017 |title=First Report of Systemic Downy Mildew of Opium Poppy Caused by Peronospora somniferi in Australia |journal=Plant Disease |volume=101 |issue=2 |page=392 |bibcode=2017PlDis.101..392T |doi=10.1094/pdis-06-16-0796-pdn |issn=0191-2917 |doi-access=free}}</ref> Peronospora može se preventivno suzbijati u početnoj fazi razvoja [[sjeme]]na, putem primjene nekoliko [[fungicid]]a. Peronospora lišća uzrokovana gljivicom ''[[Helminthosporium solani|Helminthosporium papaveris]]'' jedna je od najrazornijih bolesti maka širom svijeta. Gljivica koja se prenosi sjemenom uzrokuje truhljenje korijena kod mladih biljaka i zakržljale stabljike kod biljaka u višoj fazi razvoja, gdje se na listovima pojavljuju pjege i prenose se na čahure i sjeme.<ref name="Kapoor-1995"/> Rana sjetva sjemena i duboko oranje ostataka maka mogu smanjiti gljivični inokulum tokom vegetacijske sezone biljke u sljedećoj godini na susjednim zalihama maka.<ref name="Wilfried-2000" /> [[Mozaična bolest|Mozaične bolesti]] kod ''P. somniferum'' uzrokovane su [[virus duhanske zvečkarice|virusom zvečkarice]] i [[karlavirus]]om.<ref name="Singh-2016"/> U 2006., novi virus, okvirno nazvan "virus mozaika opijumskog maka" (OPMV) iz roda ''[[Umbravirus]]'', izoliran je iz ''P. somniferum'', a koji sadrži simptome mozaika lista i pjegavosti, na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].<ref>{{Cite journal |last1=Tang |first1=Joe |last2=Lebas |first2=Bénédicte |last3=Liefting |first3=Lia |last4=Veerakone |first4=Stella |last5=Wei |first5=Ting |last6=Ward |first6=Lisa |date=29. 10. 2015 |title=Opium poppy mosaic virus, a new umbravirus isolated from Papaver somniferum in New Zealand |journal=Archives of Virology |volume=161 |issue=1 |pages=197–201 |doi=10.1007/s00705-015-2651-4 |issn=0304-8608 |pmid=26514844 |s2cid=16114366}}</ref> === Štetočine === Postoji samo nekoliko [[štetočina]] koje mogu naštetiti ''P.&nbsp;somniferum''.<ref name="Wilfried-2000" /> Buhe buše listove mladih biljaka, a [[lisne uši]] sišu sok cvjetnih [[pupoljak]]a.<ref name="Wilfried-2000"/> Makov žižak (''[[Stenocarus ruficornis]]'') je još jedna značajna štetočina. [[Insekt]] živi u tlu i migrira u proljeće na polja maka nakon nicanja usjeva. Odrasle jedinke oštećuju listove malih biljaka jedući ih. Ženke polažu jaja u tkivo donjih listova. Larve insekata se izlegu i ukopavaju u tlo, kako bi kao odrasle jedinke završile svoj [[životni ciklus]] na [[korijen]]ju maka.<ref>{{Cite journal |last1=Bečka |first1=D. |last2=Cihlář |first2=P. |last3=Vlažný |first3=P. |last4=Pazderů |first4=K. |last5=Vašák |first5=J. |date=3. 10. 2014 |title=Poppy root weevils (Stenocarus ruficornis, Stephens 1831) control in opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Plant, Soil and Environment |volume=60 |issue=10 |pages=470–474 |doi=10.17221/417/2014-pse |issn=1214-1178 |doi-access=free}}</ref> ==Kultivacija== U razvoju rasta vrste ''P. somniferum'' može se razlikovati šest faza. Razvoj rasta počinje rastom [[sadnica]]. U drugom koraku formiraju se listovi i stabljike tipa rozete. Nakon toga, kao treći korak, odvija se pupanje (faza kuke). Fazu kuke prati [[cvjetanje]]. Nakon toga, dostiže se tehnička zrelost, što znači da je biljka spremna za rezidbu. Posljednji korak je biološka zrelost; suho sjeme sazrijeva. Čini se da je [[fotoperiod]] glavni faktor razvoja [[cvijet]]a ''P.&nbsp;somniferum''.<ref>{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=oktobar 2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Agricultural Water Management |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |hdl=10261/94915 |issn=0378-3774}}</ref> ''P.&nbsp;somniferum'' pokazuje vrlo spor razvoj na početku vegetacijskog perioda. Zbog toga je konkurencija [[korov]]a vrlo velika u ranim fazama. Vrlo je važno efikasno suzbijati korov u prvih 50 dana nakon sjetve.<ref name="Gaur-1986">{{Cite journal |last1=Gaur |first1=B. L. |last2=Gupta |first2=P. C. |last3=Sharma |first3=D. D. |date=januar 1986 |title=Weed management in opium poppy Papaver somniferumL. |journal=Tropical Pest Management |volume=32 |issue=4 |pages=267–268 |doi=10.1080/09670878609371076 |issn=0143-6147}}</ref> Osim toga, ''Papaver somniferum'' je prilično osjetljiv na herbicide. Primjena [[herbicid]]a hlortoluron prije nicanja pokazala se učinkovitom u smanjenju nivoa korova.<ref name="Gaur-1986"/> Međutim, u posljednjoj deceniji suzbijanje korova kod ''Papaver somniferum'' prešlo je s tretmana prije nicanja na tretmane nakon [[klijanje|nicanja]].<ref name="Pinke-2014">{{Cite journal |last1=Pinke |first1=Gyula |last2=Tóth |first2=Kálmán |last3=Kovács |first3=Attila J. |last4=Milics |first4=Gábor |last5=Varga |first5=Zoltán |last6=Blazsek |first6=Katinka |last7=Gál |first7=Katalin E. |last8=Botta-Dukát |first8=Zoltán |date=3. 7. 2014 |title=Use of mesotrione and tembotrione herbicides for post-emergence weed control in alkaloid poppy (Papaver somniferum) |journal=International Journal of Pest Management |volume=60 |issue=3 |pages=187–195 |doi=10.1080/09670874.2014.953622 |issn=0967-0874 |s2cid=83721260}}</ref> Posebno je popularna primjena dva [[herbicid]]a, [[mezotrion]]a i [[tembotrion]]a. Kombinirana primjena ova dva herbicida pokazala se preporučljivom za efikasno suzbijanje korova u ''Papaver somniferum''.<ref name="Pinke-2014"/> Vrijeme sjetve (jesen ili proljeće), prethodni usjev i tekstura tla važne su varijable koje utiču na sastav vrsta korova. Pokazalo se da je ''[[Papaver rhoeas]]'' vrlo zastupljena vrsta korova na poljima ''Papaver somniferum''.<ref name="Pinke-2014" /> ref name="Pinke-2014" /><ref name="Pinke-2011">{{Cite journal |last1=PINKE |first1=G |last2=PÁL |first2=R W |last3=TÓTH |first3=K |last4=KARÁCSONY |first4=P |last5=CZÚCZ |first5=B |last6=BOTTA-DUKÁT |first6=Z |date=16. 9. 2011 |title=Weed vegetation of poppy (Papaver somniferum) fields in Hungary: effects of management and environmental factors on species composition |journal=Weed Research |volume=51 |issue=6 |pages=621–630 |bibcode=2011WeedR..51..621P |doi=10.1111/j.1365-3180.2011.00885.x |issn=0043-1737}}</ref> ''Papaver somniferum'' i ''Papaver rhoeas'' su [[Biološka specifičnost|kongeneri]] i pripadaju istoj porodici biljaka, što otežava hemijsku kontrolu ove korovske vrste.<ref name="Pinke-2011"/> Stoga, suzbijanje [[korov]]a predstavlja veliki izazov i zahtijeva tehnološko znanje od poljoprivrednika.<ref name="Pinke-2011"/> Da bi se povećala efikasnost suzbijanja korova, ne treba primjenjivati samo hemijsko, već i mehaničko (ručno).<ref name="Pinke-2011"/> Za ''P. somniferum'' preporučuje se gustina rasta od 70 do 80 biljaka po kvadratnom metru.<ref>{{Cite web |title=An overview of the Tasmanian poppy industry |url=https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328004417/https://grdc.com.au/resources-and-publications/grdc-update-papers/tab-content/grdc-update-papers/2014/07/an-overview-of-the-tasmanian-poppy-industry |archive-date=28. 3. 2020 |access-date=19. 1. 2020 |website=Grains Research and Development Corporation |language=en-AU}}</ref> Prinos pretvaranja [[lateks]]a u [[biomasa|biomasu]] najveći je u uslovima blagog nedostatka vode.<ref>{{Cite journal |last1=Mahdavi-Damghani |first1=Abdolmajid |last2=Kamkar |first2=Behnam |last3=Al-Ahmadi |first3=Majid Jami |last4=Testi |first4=Luca |last5=Muñoz-Ledesma |first5=Francisco J. |last6=Villalobos |first6=Francisco J. |date=2010 |title=Water stress effects on growth, development and yield of opium poppy (Papaver somniferum L.) |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0378377410001733 |journal=Agricultural Water Management |language=en |volume=97 |issue=10 |pages=1582–1590 |bibcode=2010AgWM...97.1582M |doi=10.1016/j.agwat.2010.05.011 |url-access=subscription}}</ref> ===Kao ukrasna biljka=== Žive biljke i sjeme opijumskog maka se široko prodaju od strane kompanija za sjeme i rasadnika u većem dijelu zapadnog svijeta, uključujući [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Mak je tražen među vrtlarima zbog žive boje cvijeća, otpornosti i pouzdanosti biljaka maka, egzotičnog čokoladno-biljnog mirisa nekih [[kultivar]]a i jednostavnosti uzgoja biljaka iz kupljenih sadnica ili direktnom sjetvom sjemena. Čahure sjemena maka se također prodaju za aranžmane od suhog cvijeća. Iako su "opijumski mak i papaver" navedeni u Prilogu II Zakona o kontroliranim supstancama Sjedinjenih Američkih Država, ''P. somniferum'' može se legalno uzgajati u Sjedinjenim Američkim Državama kao sjemenska kultura ili kao [[ukrasna biljka]].<ref>{{cite web |title=Culinary Poppy Cultivation |url=http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421041214/http://agsyst.wsu.edu/CulinaryPoppy.html |archive-date=21. 4. 2021 |access-date=14. 5. 2021 |website=WSU Mount Vernon NWREC |publisher=Washington State University}}</ref> Tokom ljeta, opijumski mak se može vidjeti kako cvjeta u vrtovima širom Sjeverne Amerike i Evrope, a eksponati se nalaze u mnogim privatnim zasadima, kao i u javnim botaničkim i muzejskim vrtovima kao što su [[Botanički vrt Sjedinjenih Država]], [[Botanički vrt Missourija]] i [[Botanički vrt Sjeverne Karoline]]. Mnoge zemlje uzgajaju ove biljke, a neke se uveliko oslanjaju na komercijalnu proizvodnju droge kao glavni izvor prihoda. Kao dodatni izvor profita, sjeme istih biljaka se prodaje za upotrebu u hrani, tako da je uzgoj biljke značajan izvor prihoda. Ova međunarodna trgovina sjemenkama ''P. somniferum'' riješena je rezolucijom UN-a "za borbu protiv međunarodne trgovine ilegalnim sjemenkama opijumskog maka" 28. jula 1998. godine. <gallery> Poppy from above.JPG| Crveni [[cvijet]] opijumskog maka Český-modrý-mák detail-květu.jpg| Češki plavi cvijet maka Cesky-modry-mak detail.jpg| Češki plavi mak </gallery> ==Rasprostranjenost i stanište== Autorno područje opijumskog maka je vjerovatno [[Makaronezija]], zapadni i centralni [[Mediteran]] <ref>{{cite web | title=Papaver somniferum L. &#124; Plants of the World Online &#124; Kew Science | url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:673724-1/general-information }}</ref>, ali ekstenzivni uzgoj i uvođenje ove vrste širom Evrope od davnina prikrili su njeno porijeklo. Izbjegla je uzgoj ili je unesena i naturalizirana u svim regijama [[UK|Britanskih ostrva]], posebno na jugu i istoku, a njeno sjeme je pronađeno u arheološkom materijalu koji datira još iz [[bronzano doba|bronzanog doba]]<ref name="PlantAtlas"/> i u gotovo svim drugim zemljama svijeta s pogodnom, umjerenom klimom.<ref name="GBIF.org">{{cite web |title=Papaver somniferum L. |url=https://www.gbif.org/species/2888439 |publisher=Global Biodiversity Information Facility, GBIF.org |location=Copenhagen, Denmark}}</ref> == Taksonomija == ''Papaver somniferum'' dobio je svoje [[prihvaćeno ime]] od strane švedskog botaničara [[Carl Linnaeus|Carla Linea]] na stranici 508 njegove ''[[Species Plantarum]]'' u 1753.<ref name="POWO">{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=673724-1 |title=''Papaver somniferum'' L. |access-date=20. 12. 2025}}</ref><ref>{{cite book |url=http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=673724-1 |title=Papaveraceae Papaver somniferum L. |publisher=ipni.org |volume=1 |access-date=1. 11. 2017}}</ref> Klasificiran je u [[rod (biologija)|rod]] ''[[Papaver]]'' unutar veće porodice ''[[Papaveraceae]]''. Između njih postoje dvije prihvaćene [[podvrsta|podvrste]] i jedan prirodni [[hibrid (biologija)|hibrid]]:<ref name="POWO" /> * ''Papaver somniferum'' notosubsp. ''authemanii''<br>Ovaj prirodni hibrid porijeklom je iz [[Francuska|Francuske]]. Prvi put je opisan kao hibrid pod nazivom ''Papaver'' × ''authemanii'' 1893. godine i reklasificiran je u svoje prihvaćeno ime 2012.<ref name="POWO nothosubsp ">{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=77125461-1 |title=''Papaver somniferum'' nothosubsp. ''authemanii'' (Rouy) B.Bock |access-date=20. 12. 2025}}</ref> * ''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum''<br>Ova podvrsta je prvi put nazvana ''Papaver setigerum'' 1815. godine od strane [[Augustin Pyramus de Candolle]]. Reklasifikovana je kao podvrsta 1882. godine od strane [[Giovanni Arcangeli|Giovannija Arcangelija]]. Njeno izvorno područje rasprostranjenosti je [[Sjeverna Afrika]], od [[Maroko|Maroka]] do [[Libija|Libije]] i u južnoj Evropi od [[Portugal]]a do [[Italija|Italije]].<ref name="POWO subsp setigerum">{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=60453010-2 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''setigerum'' (DC.) Arcang. |access-date=20. 12. 2025}}</ref> * ''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum ''<br>[[Autonim (botanika)|Autonimska]] [[podvrsta]] je [[kultigen]], biljka koja je razvijena ljudskom [[vještačka selekcija|selekcijom]].<ref name="POWO subsp somniferum">{{Cite POWO |last1=POWO |date=2025 |id=111359-3 |title=''Papaver somniferum'' subsp. ''somniferum'' |access-date=20. 12. 2025}}</ref> Opijumski mak ima {{table row counter|id=Synonyms}} [[Sinonim (botanika)|sinonimi]] svoje dvije podvrste i hibrid.<ref name="POWO subsp setigerum" /><ref name="POWO subsp somniferum" /><ref name="POWO nothosubsp" /> {|class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" |+ class="nowrap" | Tabela sinonima ! Ime ! Godina ! Rang ! Sinonim za: ! Bilješke |- | ''Papaver album'' {{small|Mill.}} | 1768 |data-sort-value=A | vrsta | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver album-nigrum'' {{small|Crantz}} | 1763 |data-sort-value=A | vrsta | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver amoenum'' {{small|Lindl.}} | 1839 |data-sort-value=A | vrsta | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver amplexicaule'' {{small|Stokes}} | 1812 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver apodocarpum'' {{small|Hussenot}} | 1835 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver × authemanii'' {{small|Rouy}} | 1893 |data-sort-value=J | hibrid | nothosubsp. ''authemanii'' |data-sort-value=A | ≡ hom. |- | ''Papaver glabrum'' {{small|Gilib.}} | 1782 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het., [[opus utique oppr.]] |- | ''Papaver glaucum'' var. ''leukum'' {{small|Rothm.}} | 1954 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver hortense'' {{small|Hussenot}} | 1835 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver hortense'' {{small|Garsault}} | 1764 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]] |- | ''Papaver indehiscens'' {{small|Dumort.}} | 1827 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver nigrum'' {{small|Garsault}} | 1764 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het., [[opus utique rej.]] |- | ''Papaver nigrum'' {{small|(DC.) Ser.}} | 1845 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver officinale'' {{mali|C.C.Gmel.}} | 1806 |data-sort-value=A | vrsta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver officinale'' var. ''monstrosum'' {{mali|Göpp.}} | 1851 |data-sort-value=D | sorta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver opiiferum'' {{mali|Forssk.}} | 1775 |data-sort-value=A | vrsta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver opiiferum'' var. ''album'' {{small|DC.}} | 1821 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver paeoniiflorum'' {{small|(Alef.) Corrêa}} | 1926 |data-sort-value=A | podvrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver polycephalum'' {{small|E.Vilm.}} | 1863 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver setigerum'' {{small|DC.}} | 1815 |data-sort-value=A | vrste | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=A | ≡ hom. |- | ''Papaver setigerum'' var. ''muticum'' {{small|Regel}} | 1856 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver setigerum'' var. ''nigrum'' {{small|(Garsault) P.Fourn.}} | 1936 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver setigerum'' var. ''valdesetosum'' {{small|Maire}} | 1935 |data-sort-value=D | varijetet | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''album'' {{mali|(Mill.) DC.}} | 1821 |data-sort-value=D | varijetet | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' f. ''album'' {{mali|(Mill.) Kuntze}} | 1887 |data-sort-value=F | oblik | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' convar. ''album'' {{mali|(Mill.) Alef.}} | 1866 |data-sort-value=G | konvarijet | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''apodocarpum'' {{small|(Hussenot) Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''atroviolaceum'' {{small|Maire}} | 1934 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=B | = het. |- | Podvar "Papaver somniferum". ''atroviolaceum'' {{small|(Maire) Maire}} | 1964 |data-sort-value=E | podvrsta | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''austroviolaceum'' {{mala|posuda.}} | 1975 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''cezijum'' {{mali|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''coccineum'' {{small|Maire}} | 1932 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''dinokarpum'' {{mali|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | sorta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' f. ''dissectum'' {{mali|Kuntze}} | 1887 |data-sort-value=F | oblik | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' convar. ''drogist'' {{mali|(Basil. & Žuk.) Posuda.}} | 1975 |data-sort-value=G | konvariejetet | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''genuinovilaceum'' {{mala|posuda.}} | 1975 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''glabrum'' {{small|Boiss.}} | 1867 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''griseum'' {{mali|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''haageanum'' {{mali|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' subsp. ''hortenzija'' {{small|Arcang.}} | 1882 |data-sort-value=B | podvrsta | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' podvrsta ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Syme}} | 1863 |data-sort-value=B | podvrsta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | varijetet | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''hortense'' {{mali|(Hussenot) Rouy & Foucaud}} | 1893 |data-sort-value=D | varijetet | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''hussenotii'' {{mali|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' convar. ''indicum'' {{mala|posuda.}} | 1975 |data-sort-value=G | konvarijetet | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het., [[bez tipa.]] |- | ''Papaver somniferum'' f. ''laciniatum'' {{small|Kuntze}} | 1887 |data-sort-value=F | forma | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''leucum'' {{mali|(Rothm.) K.Hammer}} | 1987 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''luteum'' {{mali|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' f. ''marginatum'' {{small|Kuntze}} | 1887 |data-sort-value=F | forma | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum monstrosum'' {{small|Van Houtte ex T.Moore}} | 1860 |data-sort-value=J | | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|Schübl. & G.Martens}} | 1834 |data-sort-value=B | podvrsta | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het., [[nom. ileg.]] |- | ''Papaver somniferum'' subsp. ''nigrum'' {{small|(DC.) Thell.}} | 1908 |data-sort-value=B | podvrsta | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''nigrum'' {{small|DC.}} | 1821 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' f. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Kuntze}} | 1887 |data-sort-value=F | forma | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' convar. ''nigrum'' {{mali|(DC.) Alef.}} | 1866 |data-sort-value=G | konvarijetet | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' subsp. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Bonnier & Layens}} | 1894 |data-sort-value=B | podvrsta | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' proles ''officinale'' {{small|(C.C.Gmel.) Rouy & Foucaud}} | 1893 |data-sort-value=C | proles | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' convar. ''opiiferum'' {{mala|(Forssk.) Posuda.}} | 1975 |data-sort-value=G | konvarijetet | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' subsp. ''opiiferum'' {{small|(Forssk.) Juel, Cedergr. & Örtendahl}} | 1914 |data-sort-value=B | podvrsta | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''paeoniiflorum'' {{small|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' f. ''poecilospermum'' {{mali|(Alef.) Kuntze}} | 1887 |data-sort-value=F | forma | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' convar. ''poecilospermum'' {{small|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=G | konvarijetet | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''pullatum'' {{mala|posuda.}} | 1975 |data-sort-value=D | sorta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''kvasandum'' {{mali|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''rozeum'' {{mali|Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''rubelum'' {{mala|posuda.}} | 1975 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''setigerum'' {{small|(DC.) Webb & Berthel.}} | 1836 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=A | ≡ hom. |- | ''Papaver somniferum'' proles ''setigerum'' {{small|(DC.) Rouy & Foucaud}} | 1893 |data-sort-value=C | prole | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=A | ≡ hom. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''stipitatum'' {{mali|(Husenot) Alef.}} | 1866 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' convar. ''tarbagataicum'' {{mala|(Basil.) Posuda.}} | 1975 |data-sort-value=G | konvarijetet | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' f. ''trobojna'' {{small|Kuntze}} | 1887 |data-sort-value=F | forma | subsp. ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''valdesetosum'' {{small|(Maire) Maire}} | 1964 |data-sort-value=D | raznolikost | subsp. ''setigerum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver somniferum'' var. ''violiflorum'' {{mala|Posuda.}} | 1975 |data-sort-value=D | sorta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver stipitatum'' {{mala|Hussenot}} | 1835 |data-sort-value=A | vrsta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- | ''Papaver sylvestre'' {{mala|Godr.}} | 1854 |data-sort-value=A | vrsta | podvrsta ''somniferum'' |data-sort-value=B | = het. |- !colspan=4 style="text-align: left;" | Napomene: ≡ [[homotipski sinonim]] ; = [[heterotipski sinonim]] |} ===Kultivari === ''P.&nbsp;somniferum'' ima veoma dugu tradiciju upotrebe, počevši od neolita. Ovaj dugi vremenski period omogućio je razvoj širokog spektra različitih oblika. Ukupno postoji 52 botaničke [[sorta (botanika)|sorte]].<ref name="Dittbrenner-2009"/> Uzgoj ''P. somniferum'' suočava se s izazovom uzrokovanim kontradiktornim ciljevima uzgoja za ovu vrstu.<ref name="Dittbrenner-2009"/> S jedne strane, za medicinsku upotrebu potreban je vrlo visok sadržaj [[alkaloid]]a. Globalna potražnja za alkaloidima i njihovim farmaceutskim derivatima porasla je posljednjih godina. Stoga postoji potreba za razvojem kultivara s visokim prinosom opijuma.<ref name="Yadav-2006">{{Cite journal |last1=Yadav |first1=Hemant K. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. P. |date=16. 8. 2006 |title=Genetic Variability and Interrelationship Among Opium and its Alkaloids in Opium Poppy (Papaver Somniferum L.) |journal=Euphytica |volume=150 |issue=1–2 |pages=207–214 |bibcode=2006Euphy.150..207Y |doi=10.1007/s10681-006-9111-x |issn=0014-2336 |s2cid=25242061}}</ref> S druge strane, prehrambena [[industrija]] zahtijeva da sadržaj alkaloida bude što je moguće niži.<ref name="Dittbrenner-2009">{{Cite journal |last=Dittbrenner |first=A. |date=2009 |title=Variability of alkaloid content in Papaver somniferum L . |journal=Journal of Applied Botany and Food Quality |volume=107 |pages=103–107}}</ref> Također postoje mnoge ukrasne sorte odabrane zbog boje ili broja [[latica]] ili drugih karakteristika. Postoje sorte s dvostrukim cvjetovima, često nazivane božurom ili 'paeoniflorum' u nizu boja. Postoje čak i sorte odabrane zbog oblika svojih čahura, kao što je 'Hen and Chickens' s manjim mahunama oko veće središnje čahure.<ref>{{cite book |last1=Grey-Wilson |first1=Christopher |url=https://archive.org/details/poppiesguidetopo0000grey |title=Poppies : A Guide to the Poppy Family in the Wild and in Cultivation |date=1993 |publisher=Timber Press |isbn=978-0-88192-232-5 |location=Portland, Oregon |pages=72, 132–137 |access-date=28. 12. 2025 |url-access=registration}}</ref> ==Upotreba== Ovaj mak se uzgaja kao poljoprivredna kultura u velikim razmjerima, za jednu od tri primarne svrhe; za proizvodnju sjemena, za proizvodnju [[opijum]]a za upotrebu uglavnom u farmaceutskoj industriji,<ref name="Bradsher-2014">{{cite news |last1=Bradsher |first1=Keith |date=19. 7. 2014 |title=Shake-Up on Opium Island |url=https://www.nytimes.com/2014/07/20/business/international/tasmania-big-supplier-to-drug-companies-faces-changes.html |access-date=8. 1. 2018 |work=The New York Times}}</ref> i za proizvodnju drugih [[alkaloid]]a (uglavnom [[tebain]]a i [[oripavin]]a) koje farmaceutske kompanije prerađuju u lijekove poput [[hidrokodon]]a i [[oksikodon]]a.<ref name="Bradsher-2014"/> Svaki od ovih ciljeva ima posebne sorte koje su usmjerene na jedno od ovih preduzeća, a napori u uzgoju (uključujući [[biotehnologija|biotehnološke]]) su u kontinuitetu u toku.<ref name="Bradsher-2014"/><ref name="Gaevskii-1999">{{cite journal |last=Gaevskii |first=A.V. |date=1999 |title=On the intraspecies classification of opium poppy (Papaver somniferum L.) |journal=Khimiko-Farmatsevticheskii Zhurnal |volume=33 |issue=3 |pages=32–36 |doi=10.1007/BF02508453 |s2cid=9716321}}</ref><ref name="Chaturvedi-2014">{{cite journal |last=Chaturvedi |first=Nidarshana |date=2014 |title=Latex-less opium poppy: cause for less latex and reduced peduncle strength) |url=http://staff.cimap.res.in/PublicationFiles/Physiologia_Plantarum_50436.pdf |journal=Physiologia Plantarum |volume=150 |issue=3 |pages=436–445 |bibcode=2014PPlan.150..436C |doi=10.1111/ppl.12086 |pmid=24033330 |access-date=7. 1. 2018}}</ref> Relativno mala količina sjemena ''P. somniferum'' također se komercijalno proizvodi u ukrasne svrhe. Danas je uzgojeno mnogo [[kultivar]]a koji ne proizvode značajnu količinu opijuma.<ref name="UniWisconsin"/><ref name="Gaevskii-1999"/> Kultivar 'Sujata' uopće ne proizvodi [[lateks]].<ref name="Chaturvedi-2014"/> Ova diferencijacija ima snažne implikacije na pravnu politiku koja se odnosi na uzgoj biljke.<ref name="Gaevskii-1999"/> {{gallery|mode=packed |Coquelicots - Parc floral 6.JPG| Biljka tipičnog sivkastozelenog izgleda |Opium poppy.jpg|[[Cvijet]] |Schlafmohn Papaver somniferum 2019-06-17 13-19-31 (C).jpg| Krupni plan središta cvijeta |Opium pod cut to demonstrate fluid extraction1.jpg| Kapsula koja pokazuje [[lateks]] ([[opijum]]) koji se izlučuje iz reza |Poppy-seeds.jpg| Krupni plan sjemenke bijelog maka }} ===Sjemenke maka i ulje=== {{glavni|Sjemenke maka}} [[Datoteka:3mohn z01.JPG|thumb| Sušene plave, sive i bijele sjemenke maka koje se koriste za peciva u [[Njemačka|Njemačkoj]].]] [[Slika:Makowiec.jpg|thumb|Poljski [[makowiec (pecivo)|makowiec]], [[rolnica od orašastih plodova]] punjena pastom od maka]] Mak ''Papaver somniferum'' je važna namirnica i izvor [[makovo ulje|ulja od maka]], jestivog ulja koje ima mnogo upotreba. Sjemenke sadrže vrlo niske nivoe opijata, a ulje koje se iz njih ekstrahuje sadrži još manje.<ref>{{cite web |date=7. 1. 1998 |title=Papaver somniferum |url=https://www.hort.purdue.edu/newcrop/duke_energy/Papaver_somniferum.html |website=New Crop Resource Online Program |publisher=Purdue University}}</ref> I ulje i ostatak sjemena imaju i komercijalnu upotrebu. Makova pogačica, kao ostatak presanja ulja, može se koristiti kao hrana za različite [[životinje]], poput [[goveda]].<ref>{{Cite journal |last1=Knutsen |first1=Helle Katrine |last2=Alexander |first2=Jan |last3=Barregård |first3=Lars |last4=Bignami |first4=Margherita |last5=Brüschweiler |first5=Beat |last6=Ceccatelli |first6=Sandra |last7=Cottrill |first7=Bruce |last8=Dinovi |first8=Michael |last9=Edler |first9=Lutz |last10=Grasl-Kraupp |first10=Bettina |last11=Hogstrand |first11=Christer |last12=Hoogenboom |first12=Laurentius |last13=Nebbia |first13=Carlo Stefano |last14=Oswald |first14=Isabelle P |date=16. 5. 2018 |title=Update of the Scientific Opinion on opium alkaloids in poppy seeds |journal=EFSA Journal |volume=16 |issue=5 |pages=e05243 |doi=10.2903/j.efsa.2018.5243 |pmc=7009406 |pmid=32625895 |collaboration=EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM)}}</ref> Posebno u vrijeme mitarenja peradi i ukrasnih ptica, pogača je hranjiva i odgovara njihovim posebnim potrebama. Pored stočne hrane, mak nudi i druge nusproizvode. Naprimjer, stabljika biljke može se koristiti za energetske brikete i pelet za grijanje.<ref name="Wilfried-2000">{{Cite book |last1=Wilfried |first1=Ahrens |title=Mohn: Sorten, Anbau, Rezepte |last2=Sneyd |first2=Jan |date=2000 |publisher=Ulmer |isbn=978-3-8001-3112-9 |location=Stuttgart |oclc=76179514 |lang=de}}</ref> Mak se koristi kao hrana u mnogim kulturama. Pekari ga mogu koristiti cijelog za ukrašavanje svojih proizvoda ili ga mogu samljeti i pomiješati sa šećerom kao slatki nadjev. Ima kremast i orašasti okus, a kada se koristi s mljevenim kokosom, sjemenke pružaju jedinstvenu i bogatu bazu za kari. Može se suho pržiti i samljeti za upotrebu u mokrom kaariju (curry pasta) ili suhom curryju.<ref>{{cite web |title=Mahanandi " Gasagasalu ~ Bendakaaya |url=http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083002/http://www.nandyala.org/mahanandi/?p=941 |archive-date=3. 11. 2022 |access-date=30. 12. 2011 |publisher=Nandyala.org}}</ref> ===Opijati=== {{glavni|Opijum}} [[Datoteka:Poppies-seeds-dry.png|thumb|Sušene čahure i stabljike maka (tanjir) i sjemenke (zdjela)]] Opijumski mak je glavni izvor opijuma, sušenog [[lateks]]a koji proizvode čahure sjemena iz [[jajnik (botanika)|jajnika]]. Opijum sadrži klasu prirodnih alkaloida poznatih kao [[opijati]], koji uključuju [[morfin]], [[kodein]], [[tebain]], [[oripavin]], [[papaverin]] i [[noskapin]].<ref>{{cite journal |first1=Aparna |last1=Singh |first2=Ivette M. |last2=Menéndez-Perdomo |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1007/s11101-019-09644-w |year=2019 |title=Benzylisoquinoline alkaloid biosynthesis in opium poppy: an update |journal=Phytochem Rev |volume=18 |issue=6 |pages=1457–1482 |bibcode=2019PChRv..18.1457S }}</ref><ref>{{cite journal |first1=Ivette M. |last1=Menéndez-Perdomo |first2=Jillian M. |last2=Hagel |first3=Peter J. |last3=Facchini |doi=10.1002/jms.4683 |year=2021 |title=Benzylisoquinoline alkaloid analysis using high-resolution Orbitrap LC-MSⁿ |journal=J Mass Spectrom |volume=56 |issue=2 |article-number=e4683 |pmid=33410198 }}</ref> Specifični epitet ''somniferum'' znači "uspavljujući", što se odnosi na [[sedativ]]na svojstva nekih od ovih opijata.<ref name="Bryant">Bronwen Jean Bryant and Kathleen Mary Knights {{google books|TQV6sLzYsOYC|Pharmacology for Health Professionals|page=290}}</ref> Opijati se ekstrahuju iz opijuma. [[Lateks]] se cijedi iz rezova napravljenih na zelenim sjemenskim mahunama i sakuplja se nakon sušenja. Tinktura opijuma ili [[laudanum]], koja se sastoji od opijuma [[rastvor]]enog u [[alkohol]]u ili mješavini alkohola i vode, jedan je od mnogih neodobrenih lijekova koje reguliše američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA). Njegov marketing i distribucija nastavljaju se jer je njegova historijska upotreba prethodila Federalnom zakonu o hrani, lijekovima i kozmetici iz 1938.<ref name="IJPC-2006">{{cite web |title=Unapproved Drugs, What's the Big Deal? |url=http://www.ijpc.com/RxTriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705075733/http://www.ijpc.com/rxtriad/pdf/RxTriad_V09_N02_Sample.pdf |archive-date=5. 7. 2010 |access-date=3. 1. 2009 |publisher=International Journal of Pharmaceutical Compounding, Winter 2006}}</ref> Tinktura opijuma B.P., koja sadrži 1% w/v bezvodnog [[morfin]]a, također ostaje u [[Britanska farmakopeja|Britanskoj farmakopeji]],<ref>''The Extra Pharmacopeia Martindale''. Vol. 1, 24th edition. London: The Pharmaceutical Press, 1958, page 924.</ref> [[Lista kontroliranih droga u Ujedinjenom Kraljevstvu|navedenih kao supstanca klase A]] prema [[Zakonu o zloupotrebi droga iz 1971.]]. Morfin je dominantan alkaloid koji se nalazi u kultiviranim sortama opijumskog maka koje se koriste za proizvodnju opijuma.<ref name="INCB">{{cite web |title=International Narcotics Control Bureau, Technical Reports, 2008, Part IV, Statistical information on narcotic drugs |url=http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301174402/http://www.incb.org/pdf/technical-reports/narcotic-drugs/2008/part_four_All_2008.pdf |archive-date=1. 3. 2012 |access-date=30. 12. 2011}}</ref> Ostale [[sorta (botanika)|sorte]] proizvode minimalno opijuma ili ga uopšte ne proizvode, kao što je vrsta Sujata bez lateksa. Sorte koje ne sadrže opijum, a uzgajaju se za proizvodnju droga, imaju visok nivo tebaina ili oripavina. Rafiniraju se u droge poput [[oksikodon]]a. Sirovi opijum sadrži oko 8–14% morfina po suhoj težini, ili više u visokoprinosnim sortama.<ref name="Kapoor-1995"/> Koristi se direktno i/ili kao prirodni opioidi [[kodein]], [[papaverin]], [[tebain]] i/ili [[sinteza|polusintetski]] [[buprenorfin]], [[diamorfin|diamorfin (heroin)]], [[dihidromorfon]], [[oksikodon]] i/ili [[Sintetička biologija|sintetski]]: [[alfentanil]], [[fentanil]], [[metadon]], [[petidin]], [[remifentanil]], [[tapentadol]]. Sintetički derivati opijuma sadrže sve sintetičke sastojke – neki od poznatijih sintetskih opijata uključuju: [[atarax]], [[demerol]], [[dilaudid]], [[fentanil]], [[lortab]], [[metadon]], [[Hidrokodon]]/[[paracetamol|norco]].<ref>{{cite journal|author1=Hasan Pathan|author2=John Williams|title=Basic opioid pharmacology: an update|journal=[[Br J Pain.]]|publication-date=februar 2012|volume=6|issue=1|pages=11–16 |doi=10.1177/2049463712438493 |pmid=26516461 |pmc=4590096 }}</ref> Centri za liječenje pružaju alternativnu (drugačiju) listu <ref name=opium.org>{{cite web|url=https://www.opium.org/list-opiates-derived-opium-poppy.html|title=List of Opiates That Are Derived from the Opium Poppy|date=23. 12. 2016 |publisher=opium.org, American Addiction Centers| }}</ref>}} ===Proizvodnja=== {| class="wikitable" style="float:right; clear:left; width:18em; text-align:center;" ! colspan=2|Proizvodnja maka – 2018 |- ! style="background:#ddf; width:75%;"| Zemlja ! style="background:#ddf; width:25%;"| <small>([[tona]]s)</small> |- | {{flag|Turska}} || 26.991 |- | {{flag|Češka}} || 13.666 |- | {{flag|Španija}} || 12.360 |- | {{flag|UN}} ''''Svijet''' || '''76.240''' |- |colspan=2 style="text-align:left;"|<small>Izvor: [[FAOSTAT]] of the [[United Nations]]<ref name="FAOSTAT-2019">{{cite web |date=2019 |title=Poppy seed production in 2018, Crops/Regions/World list/Production Quantity (pick lists) |url=http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-url=https://web.archive.org/web/20161122053717/http://faostat3.fao.org/browse/Q/QC/E |archive-date=22. 11. 2016 |access-date=28. 11. 2020 |publisher=UN Food and Agriculture Organization, Corporate Statistical Database (FAOSTAT)}}</ref></small> |} ====Hrana==== U 2018. godini, svjetska proizvodnja maka za konzumaciju iznosila je 76.240 [[tona]] , a prednjačila je [[Turska]] sa 35% ukupne svjetske proizvodnje (tabela). Proizvodnja i trgovina makom podložne su fluktuacijama uglavnom zbog nestabilnih prinosa. Performanse većine [[genotip]]ova vrste ''Papaver somniferum'' vrlo su podložne promjenama u okolini.<ref>{{Cite journal |last1=Yadav |first1=H. |last2=Shukla |first2=S. |last3=Singh |first3=S. |year=2007 |title=Assessment of genotype × environment interactions for yield and morphine content in opium poppy (Papaver somniferumL.) |journal=Acta Agronomica Hungarica |volume=55 |issue=3 |pages=331–338 |doi=10.1556/AAgr.55.2007.3.9}}</ref> Ovakvo ponašanje dovelo je do stagnacije tržišne vrijednosti maka između 2008. i 2009. godine kao posljedica visokih zaliha, lošeg vremena i lošeg kvaliteta.<ref>{{cite journal |last1=Procházka |first1=Petr |last2=Smutka |first2=Lubos |date=30. 6. 2012 |title=Czech Republic as an Important Producer of Poppy Seed |url=http://purl.umn.edu/131361 |journal=AGRIS On-Line Papers in Economics and Informatics |volume=4 |issue=2 |pages=35–47 |access-date=15. 11. 2018}}</ref> Vodeći svjetski uvoznik maka je [[Indija]] (16.000 tona), a slijede [[Rusija]], [[Poljska]] i [[Njemačka]].<ref>{{cite web |last1=Sergeeva |first1=Anna |title=Global Poppy Seed Market – The Czech Republic Is the Key Producing Country |url=https://www.indexbox.io/blog/global-poppy-seed-market/ |access-date=15. 11. 2018 |website=Index Box}}</ref> Ulje maka ostaje nišni proizvod zbog nižeg prinosa u poređenju s konvencionalnim [[uljarica]]ma.<ref>{{cite journal |last1=Frick |first1=Claudia |last2=Hebeisen |first2=Thomas |date=2005 |title=Mohn als alternative Ölpflanze |journal=AGRARForschung |volume=12 |issue=1 |pages=4–9}}</ref> ====Medicina==== [[Australija]] ([[Tasmanija]]), [[Turska]] i [[Indija]] glavni su proizvođači maka u medicinske svrhe i lijekova na bazi maka, kao što su [[morfij]] ili [[kodein]].<ref name="Yadav-2006" /><ref>{{cite web |author=Dicker, Jason |title=The Poppy Industry in Tasmania |url=http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211054348/http://www.launc.tased.edu.au/online/sciences/agsci/alkalo/popindus.htm |archive-date=11. 12. 2011 |access-date=2. 9. 2009 |work=University of Tasmania}}</ref> ''The New York Times'' izvijestio je 2014. godine da je [[Tasmanija]] najveći proizvođač kultivara maka koji se koriste za proizvodnju [[tebain]]a (85% svjetske proizvodnje) i [[oripavin]]a (100% svjetske proizvodnje). Tasmanija je također imala 25% svjetske proizvodnje opijuma i kodeina.<ref name="Bradsher-2014"/> ===Restrikcije=== [[Slika:Poppy Fields - geograph.org.uk - 1361923.jpg|thumb|upright=1.3|Polja opijumskog maka u blizini [[Metheringham]]a, Lincolnshire, [[Engleska]]. Na polju su također vidljivi crveni [[Papaver rhoeas|poljski mak]], još jedna srodna vrsta maka koja često raste uz ''P. somniferum'' kao korov]] U većem dijelu [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]], mak se obično koristi za tradicionalne peciva i kolače, a uzgoj maka u cijeloj regiji je legalan, iako [[Njemačka]] zahtijeva dozvolu.<ref>Ursula Heinzelmann (2008) ''Food Culture in Germany'' p. 48</ref> Od januara 1999. godine u [[Ćeška|Češkoj Republici]], prema ''Zakonu o supstancama koje izazivaju ovisnost 167/1998 Sb.'', mak koji raste na poljima većim od 100 m² podliježe obavezi prijavljivanja lokalnoj carinskoj upravi.<ref>167/1998 Sb. Zákon o návykových látkách a o změně některých dalších zákonů, Czech Republic, effective since 1 January 1999; § 29 effective since 1 January 1999; § 29</ref><ref>[https://www.celnisprava.cz/cz/o-nas/informace-dle-zak-c-1061999sb/zivotni-situace/Stranky/ohlasovaci-povinnost-pestitelu-maku-a-konopi-podle-par-29-zakona-c-1671998-sb-o-navykovych-latkach.aspx Ohlašovací povinnost pěstitelů máku a konopí podle par. 29 zákona č. 167/1999 Sb., o návykových látkách], Celní správa (Custom Service of the Czech Republic), 19. 6. 2014</ref> Ekstrakcija opijuma iz biljaka je zakonom zabranjena (§ 15 slovo d/ zakona). Također je zabranjeno uzgajati sorte sa više od 0,8% morfina u suhoj materiji njihovih [[Kapsula (plod)|kapsula]], isključujući u istraživačke i eksperimentalne svrhe (§24/1b/ zakona). Naziv „češki plavi mak“ odnosi se na plavo sjeme maka koje se koristi za hranu ([[kolač]]e). [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ne zahtijeva dozvolu za uzgoj opijumskog maka, ali zahtijeva za ekstrakciju opijuma za medicinske proizvode.<ref>{{cite web |author=Phillip, Rhodri, & Barry Wigmore |date=14. 7. 2007 |title=The painkilling fields: England's opium poppies that tackle the NHS morphine crisis |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/the-painkilling-fields-englands-opium-poppies-that-tackle-the-nhs-morphine-crisis-6597885.html |archive-url=https://archive.today/20130505140353/http://www.thisislondon.co.uk/news/article-23404311details/The%20painkilling%20fields:%20England's%20opium%20poppies%20that%20tackle%20the%20NHS%20morphine%20crisis/article.do |archive-date=5. 5. 2013 |access-date=2. 9. 2009 |url-status=live |work=Evening Standard}}</ref> Kada je [[Evropska unija]] pokušala zabraniti uzgoj 'Papaver somniferum' od strane privatnih osoba u malom obimu (kao što su lični vrtovi), građani u zemljama EU u kojima se mak konzumira u velikim količinama, poput zemalja u centralno-istočnoj regiji, snažno su se usprotivili planu, što je uzrokovalo promjenu kursa [[EU]]. U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[opijum]]ski mak i makove slamke su zabranjeni.<ref>{{cite web |date=2008 |title=Authorized Sources of Narcotic Raw Materials, 21 CFR Part 1312; Docket No. DEA-282F, RIN 1117-AB03 |url=https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103083003/https://www.deadiversion.usdoj.gov/fed_regs/rules/2008/fr0206.htm |archive-date=3. 11. 2022 |access-date=13. 9. 2017 |publisher=Drug Enforcement Administration, US Department of Justice}}</ref> Budući da je opijumski mak legalan iz kulinarskih ili estetskih razloga, mak su nekada uzgajali kao tržišnu kulturu farmeri u Kaliforniji. Zakon o uzgoju maka u Sjedinjenim Državama je donekle dvosmislen,<ref>{{cite web |title=Bulletin on Narcotics – 1950 Issue 3 – 002 |url=http://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1950-01-01_3_page003.html#s009 |access-date=30. 12. 2011 |publisher=UNODC}}</ref><ref>{{cite web |title=Controlled Substances Import and Export Act |url=https://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090710011353/http://www.fda.gov/RegulatoryInformation/Legislation/ucm148751.htm |archive-date=10. 7. 2009 |access-date=30. 12. 2011 |publisher=US Food and Drug Administration}}</ref><ref>{{cite web |title=21 U.S.C. § 188: US Code – Section 188 TO 188N: Repealed. Pub. L. 91-513, title III, Sec. 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 |url=http://codes.lp.findlaw.com/uscode/21/6/188%20to%20188n |access-date=30. 12. 2011 |publisher=Codes.lp.findlaw.com}}</ref> navodi se da svaki opijumski mak treba proglasiti ilegalnim, osim ako su poljoprivrednici dobili državnu [[licenca|dozvolu]]. Član 3. Zakona o kontroli opijumskog maka navodi: <blockquote>Nezakonito je da svaka osoba koja nije vlasnik licence koja joj ovlašćuje proizvodnju opijumskog maka, koju joj je propisno izdao Sekretar za finansije u skladu s odredbama ovog Zakona, proizvodi opijumski mak ili dozvoljava proizvodnju opijumskog maka na ili na bilo kojem mjestu koje je u njenom vlasništvu, koje zauzima, koristi ili kontroliše.</blockquote> To je dovelo do Pobune protiv maka i do toga da je Biro za narkotike uhapsio svakoga ko je sadio opijumski mak i prisilio na uništavanje polja maka svakoga ko je prkosio zabrani uzgoja maka.<ref>{{cite journal |author=Harry J. Anslinger |year=1959 |title=The traffic in narcotic drugs: The implementation of treaty obligations in regulating the traffic in narcotic drugs |url=http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |journal=The American University Law Review |volume=8 |pages=112–116 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401175114/http://www.wcl.american.edu/journal/lawrev/08/anslinger.pdf?rd=1 |archive-date=1. 4. 2012 |access-date=31. 10. 2011}}</ref><ref>{{Cite journal |author=Young, Richard |date=septembar 1952 |title=The development of international law |url=https://books.google.com/books?id=ha4oHkIiIuUC&q=opium+poppy+control+act+of+1944&pg=PA780 |journal=American Bar Association Journal |volume=38 |pages=778–80 |doi=<!--Citation bot -->}}</ref> Iako je štampa tog vremena favorizirala [[Federalni biro za narkotike]], država [[Kalifornija]] podržavala je poljoprivrednike koji su uzgajali opijumski mak za svoje sjeme koje se koristilo u hrani poput mafina od maka. Danas je ovo područje prava ostalo nejasno i donekle kontroverzno u Sjedinjenim Državama.<ref>{{cite web |last1=Richter |first1=Skip |title=Poppin' Up Poppies |url=http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104183830/http://www.texasgardener.com/pastissues/sepoct07/Poppies.html |archive-date=4. 1. 2019 |access-date=20. 5. 2021 |website=Texas Gardener}}</ref> Zakon o kontroli opijumskog maka iz 1942. godine ukinut je 27. oktobra 1970.<ref>{{cite web |title=United States Code: Title 21,188 to 188n. Repealed. Pub. L. 91–513, title III, 1101(a)(7), Oct. 27, 1970, 84 Stat. 1292 &#124; LII / Legal Information Institute |url=https://www.law.cornell.edu/uscode/text/21/188- |access-date=30. 12. 2011 |publisher=Law.cornell.edu}}</ref><ref>{{cite web |title=21 USC Chapter 6 – Narcotic Drugs 01/03/2007 |url=http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306102240/http://www.joffelaw.com/uscode/21C6.html |archive-date=6. 3. 2014 |access-date=30. 12. 2011 |publisher=Joffelaw.com}}</ref> Prema saveznom [[Zakon o kontroliranim supstancama|Zakonu o kontroliranim supstancama]], opijumski mak i makova slama navedeni su kao [[Lista droga iz Priloga II (SAD)|Droge iz Priloga II]] pod ACSN 9630. Većina država također koristi ovu klasifikaciju prema jedinstvenom krivičnom zakoniku. Posjedovanje droge iz Priloga II je savezno i državno krivično djelo. [[Kanada]] zabranjuje posjedovanje, traženje ili nabavku opijumskog maka (''Papaver somniferum''), njegovih preparata, derivata, [[alkaloid]]a i [[soli]], iako je napravljen izuzetak za sjemena maka.<ref>{{cite web |date=4. 4. 2018 |title=Controlled Drugs and Substances Act 1996 |url=http://laws-lois.justice.gc.ca/eng/acts/c-38.8/ |access-date=20. 6. 2018 |publisher=Justice Laws Website, Government of Canada}}</ref> U nekim dijelovima [[Australija|Australije]], uzgoj ''P. somniferum'' je ilegalan, ali u [[Tasmanija|Tasmaniji]] se uzgaja oko 50% svjetske ponude.<ref>{{cite web |date=2016 |title=Poppy Regulation Act |url=https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628133514/https://dpir.nt.gov.au/primary-industry/agricultural-developments/agricultural-developments-poppy-regulation-act |archive-date=28. 6. 2019 |access-date=13. 9. 2017 |publisher=Department of Primary Industry and Resources, Northern Territory Government, Australia}}</ref> U [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] je legalno uzgajati opijumski mak, sve dok se ne koristi za proizvodnju kontroliranih droga. {{Citat| Član 9(4) Zakona o zloupotrebi droga navodi: "Optužba prema pododjeljku (1) ''[Uzgoj zabranjenih biljaka]'' smatrat će se odbranom ako optužena osoba dokaže da je zabranjena biljka na koju se optužba odnosi bila vrste ''Papaver somniferum'' i da nije bila namijenjena da bude izvor bilo koje kontrolirane droge ili da nije razvijana kao soj iz kojeg bi se mogla proizvesti kontrolirana droga." <ref>{{cite web |title=New Zealand Legislation: Misuse of Drugs Act 1975 |url=http://legislation.govt.nz/act/public/1975/0116/latest/DLM436264.html?search=sw_096be8ed80861bf8_Papaver+somniferum_25&p=1&sr=1 |access-date=7. 7. 2012}}</ref>}} [[Singapur]], [[UAE]] i [[Saudijska Arabija]] su među zemljama koje zabranjuju čak i posjedovanje maka, ne samo uzgoj biljaka za njega.<ref>{{cite web |title=5 Recent Food Bans from Around the World |url=https://www.femina.in/lifestyle/in-the-news/5-recent-food-bans-from-around-the-world-357.html |access-date=8. 1. 2018 |work=The Times of India}}</ref> U [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] uzgoj opijumskog maka je ilegalan, kao i posjedovanje maka. Najmanje jedan muškarac je zatvoren zbog posjedovanja maka dobivenog iz peciva.<ref>{{cite news |author=McGrath, Ginny |date=8. 2. 2008 |title=Travellers who 'smuggle' poppy seeds face Dubai jail |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-url=https://web.archive.org/web/20111010125643/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article3333905.ece |archive-date=10. 10. 2011 |access-date=2. 9. 2009 |work=The Times |location=UK}}</ref> UAE imaju dugu zatvorsku kaznu za svakoga ko posjeduje sjeme maka.<ref>{{cite web |title=Travel Warning – Khas Khas (Poppy Seed) Imprisonment in UAE |url=http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20170619080132/http://www.hoax-slayer.com/khas-khas-poppy-seed-warning.shtml |archive-date=19. 6. 2017 |access-date=8. 1. 2018 |publisher=Brett M.Christensen}}</ref> [[Mjanmar]] zabranjuje uzgoj u određenim provincijama. Na sjeveru Mjanmara zabrane su okončale stoljetnu tradiciju uzgoja opijumskog maka. Između 20.000 i 30.000 bivših uzgajivača maka napustilo je regiju [[Kokang]] kao rezultat zabrane 2002.<ref>[http://www.tni.org/briefing/golden-triangle-rubber-belt page 4 of the Drug Policy Briefing nr. 29] by the Transnational Institute</ref> Ljudi iz regije [[Država Wa|Wa]], gdje je zabrana uvedena 2005. godine, pobjegli su u područja gdje je uzgoj opijuma još uvijek moguć. U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], uzgoj opijumskog maka je strogo zabranjen.<ref>[https://www.nongmin.com/news/NEWS/FLD/CNT/291598/view 양귀비·대마 재배 땐 '큰일'…관상용 한포기도 절대 안돼]</ref> ===Historija=== {{glavni|Opijum}} Upotreba opijumskog maka prethodi pisanoj historiji. Proizvodnja i upotreba opijuma bila je poznata [[minojska civilizacija|drevnim Minojcima]].<ref>{{cite journal |last1=Askitopoulou |first1=Helen |last2=Ramoutsaki |first2=Ioanna A |last3=Konsolaki |first3=Eleni |year=2002 |title=Archaeological evidence on the use of opium in the Minoan world |journal=International Congress Series |volume=1242 |pages=23–29 |doi=10.1016/S0531-5131(02)00769-0}}</ref> Njegov sok su kasnije nazvali "opion" od strane [[drevna Grčka|starih Grka]]. Engleski naziv zasnovan je na [[latinski|latinskoj]] adaptaciji grčkog oblika. Dokazi o ranom uzgoju opijumskog maka otkriveni su kroz male botaničke ostatke pronađene u regijama [[Mediteran]]a i zapadno od [[rijeka Rajna|rijeke Rajne]], a datiraju još iz perioda prije otprilike 5000. godine prije nove ere.<ref>{{Cite journal |last1=Salavert |first1=Aurélie |last2=Zazzo |first2=Antoine |last3=Martin |first3=Lucie |last4=Antolín |first4=Ferran |last5=Gauthier |first5=Caroline |last6=Thil |first6=François |last7=Tombret |first7=Olivier |last8=Bouby |first8=Laurent |last9=Manen |first9=Claire |last10=Mineo |first10=Mario |last11=Mueller-Bieniek |first11=Aldona |date=20. 11. 2020 |title=Direct dating reveals the early history of opium poppy in western Europe |journal=Scientific Reports |language=en |volume=10 |issue=1 |page=20263 |bibcode=2020NatSR..1020263S |doi=10.1038/s41598-020-76924-3 |issn=2045-2322 |pmc=7679390 |pmid=33219318 |doi-access=free}}</ref> Ovi uzorci pronađeni na raznim [[neolit]]skim nalazištima pokazuju nevjerovatno rano uzgajanje i prirodno širenje biljke širom zapadne Evrope. Opijum se koristio za liječenje [[astma|astme]], želučanih bolesti i lošeg [[vid]]a. Opijum je postao glavna kolonijalna roba, krećući se legalno i ilegalno kroz trgovinske mreže na [[Indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]], [[Kolonijalna historija Sjedinjenih Američkih Država|Kolonijalnim Sjedinjenim Američkim Državama]], [[dinastija Qing|Kini Qing]] i drugim zemljama.<ref name="Farooqui-2016">{{cite journal |last1=Farooqui |first1=Amar |date=decembar 2016 |title=The Global Career of Indian Opium and Local Destinies |url=http://www.scielo.br/pdf/alm/n14/2236-4633-alm-14-00052.pdf |journal=Almanack |issue=14 |pages=52–73 |doi=10.1590/2236-463320161404 |access-date=5. 9. 2018 |doi-access=free}}</ref> Članovi [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] vidjeli su trgovinu opijumom kao investicijsku priliku počevši od 1683.<ref name="Asthana-1954">{{cite journal |vauthors=Asthana SN |date=1954 |title=The Cultivation of the Opium Poppy in India |url=https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/bulletin/bulletin_1954-01-01_3_page002.html#s020 |journal=Bulletin on Narcotics |issue=3 |access-date=5. 9. 2018}}</ref> U 1773., guverner [[Bengal]]a uspostavio je monopol na proizvodnju bengalskog opijuma, u ime uprave Istočnoindijske kompanije. Uzgoj i proizvodnja indijskog opijuma dodatno su centralizirani i kontrolirani nizom zakona izdatih između 1797. i 1949. godine.<ref name="Asthana-1954"/><ref name="Deming-2011">{{cite journal |last1=Deming |first1=Sarah |date=2011 |title=The Economic Importance of Indian Opium and Trade with China on Britain's Economy, 1843–1890 |url=https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working%20Paper%20Contents/WP_25.pdf |journal=Economic Working Papers |volume=25 |issue=Spring |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112023133/https://www.whitman.edu/Documents/Academics/Economics/Working |archive-date=12. 11. 2020 |access-date=5. 9. 2018}}</ref> Trgovci Istočnoindijske kompanije uravnotežili su ekonomski deficit od uvoza kineskog čaja, prodajom indijskog opijuma koji je krijumčaren u Kinu prkoseći zabranama vlade dinastije Qing. Ova trgovina dovela je do [[Prvi opijumski rat|Prvog]] i [[Drugi opijumski rat|Drugog opijumskog rata]].<ref name="Farooqui-2016"/><ref name="Deming-2011"/><ref name="Rinde-2018">{{cite journal |last1=Rinde |first1=Meir |date=2018 |title=Opioids' Devastating Return |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/opioids-devastating-return |journal=Distillations |volume=4 |issue=2 |pages=12–23 |access-date=23. 8. 2018}}</ref><ref name="Mills-2016">{{Cite journal |last1=Mills |first1=James H. |date=2016 |title=Review of 'Opium and Empire in Southeast Asia: Regulating Consumption in British Burma' |url=https://www.recensio.net/rezensionen/zeitschriften/reviews-in-history/2016/october/opium-and-empire-in-southeast-asia |journal=Reviews in History |series=Cambridge imperial and post-colonial studies |publisher=Palgrave Macmillan |doi=10.14296/RiH/2014/2010 |isbn=978-0-230-29646-6 |access-date=5. 9. 2018 |doi-access=free}}</ref> Mnogi moderni pisci, posebno u 19. stoljeću, pisali su o opijumskom maku i njegovim efektima, posebno [[Thomas de Quincey]] u djelu ''[[Ispovijesti engleskog jedeča opijuma]]''. Francuski romantični kompozitor [[Hector Berlioz]] koristio je opijum za inspiraciju, naknadno stvarajući svoju [[Fantastična simfonija|Fantastičnu simfoniju]]. U ovom djelu, mladi umjetnik se predozira opijumom i doživljava niz vizija svoje neuzvraćene [[ljubav]]i. U SAD-u, [[Administracija za suzbijanje droga]] izvršila je raciju na imanje [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] u Monticello-u 1987. godine. Uklonili su biljke maka koje su kontinuirano bile zasađene tamo otkako je Jefferson bio živ i koristio opijum iz njih. Zaposleni u fondaciji također su uništili predmete iz suvenirnice poput majica s prikazom maka i paketića naslijeđenog [[sjeme]]na.<ref name="AlterNet-2010">{{cite journal |date=2. 3. 2010 |title=How the DEA Scrubbed Thomas Jefferson's Monticello Poppy Garden from Public Memory |url=https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |url-status=live |journal=AlterNet |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204005754/https://www.alternet.org/story/145872/how_the_dea_scrubbed_thomas_jefferson%27s_monticello_poppy_garden_from_public_memory |archive-date=4. 12. 2018 |access-date=7. 1. 2018}}</ref> ==Kultura== Opijumski mak (cvijet i plod) pojavljuje se na grbu [[Kraljevski koledž anesteziologa|Kraljevskog koledža anesteziologa]]. === Književnost === ==== More maka ==== {{Glavni|More maka}} More maka, fiktivni roman [[Amitav Ghosh|Amitava Ghosha]], koristi opijumski mak kao centralnu temu kroz cijelu naraciju, s glavnim okruženjem polja maka u [[ravnica rijeke Ganges|ravnici rijeke Ganges]].<ref>{{Cite book |last=Ghosh |first=Amitav |title=Sea of Poppies |date=14. 10. 2008 |publisher=Viking Press |isbn=978-0-374-17422-4 |location=India}}</ref> {{clear}} ==Reference== {{refspisak}} ==Dodatni izvori== * {{Cite book |last=Rätsch |first=Christian |title=The Encyclopedia of Psychoactive Plants, Enthnopharmacology and Its Applications |date=2005 |publisher=Park Street Press |isbn=978-0-89281-978-2 |location=Rochester, Vermont |translator=John R. Baker, with assistance from Annabel Lee and Cornelia Ballent |oclc=57007969 |orig-date=German edition: 1998}} ==Vaanjski linkovi== {{Commons category|Papaver somniferum}} *[https://vizyonpara.com/hashas-yetistiriciligi/ ''Grow Papaver Somniferum''] from vizyonpara.com *[http://www.maltawildplants.com/PAPV/Papaver_somniferum_subsp_setigerum.php Comprehensive profile for ''Papaver somniferum''] from MaltaWildPlants.com *[http://opioids.com/opium/faq.html Opium FAQ v1.0] from Opioids.com *[https://web.archive.org/web/20090426104305/http://www.shaps.hawaii.edu/drugs/dea20026/dea20026.html Opium Poppy Cultivation and Heroin Processing in Southeast Asia] from the School of Pacific and Asian Studies {{Dead link|date=juli 2022}} *[http://www.tni.org/briefing/downward-spiral "Downward Spiral – Banning Opium in Afghanistan and Burma", Transnational Institute TNI, Debate Paper, June 2005] *[http://www.tni.org/report/withdrawal-symptoms-golden-triangle-4 "Withdrawal Symptoms in the Golden Triangle – A Drugs Market in Disarray" TNI Paper by Tom Kramer et al.] * Chouvy P.A., 2009, [https://web.archive.org/web/20111026180046/http://www.geopium.org/opium_uncovering_politics_poppy_chouvy_ibtauris_harvard.htm "Opium. Uncovering the Politics of the Poppy"], London, I.B. Tauris (Cambridge, Harvard University Press: 2010) {{Opioidi}} {{Ljekovito bilje i gljive}} {{Taxonbar|from=Q131584}} {{Authority control}} [[Kategorija:Bilje]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Morfin]] [[Kategorija:Opijum]] [[Kategorija:Enteogeni]] [[Kategorija:Soma (piće)]] [[Kategorija:Papaver|somniferum]] [[Kategorija:Biljke opisane 1753. godine]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Carl Linnaeus]] [[Kategorija:Ukrasne biljke]] [[Kategorija:Botanika]] 7i4t6m4a45k8ujbvgmm51tragdpu5v9 0 534979 3894489 3891282 2026-06-06T10:07:51Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894489 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |Ime = Srž nadbubrežne žlijezde | Latin =''Medulla glandulae suprarenalis'' | Image = Adrenal gland hariadhi.svg | Caption = [[Nadbubrežna žlijezda]] sa srži u sredini | Image2 = Adrenal gland (medulla).JPG | Caption2 = Srž nadbubrežne žlijezde (na pokazivaču) boji se svjetlije od [[kora nadbubrežne žlijezde|njene kore]], [[boja H&E]] | Precursor = [[Nervni greben]] | System =[[Endokrini sistem|Endokrini]] | PartOf = [[Nadbubrežna žlijezda]] | Artery = [[Gornja suprabubrežna arterija]], [[srednja suprabubrežna arterija]], [[donja suprbubrežna arterija]] | Vein = [[Suprabibrežna vena|Suprabibrežne vene]] | Nerve = [[Celijačni pleksus]], [[bubrežni pleksus]] | Lymph = [[Slabinske žlijezde]] }} '''Srž nadbubrežne žlijezde''' ([[latinski|lat]]''medulla glandulae suprarenalis'') je unutrašnji dio [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]].<ref name=":0">{{Cite book|last=Carmichael|first=Stephen W.|chapter=8. The Adrenal Medulla|date=1997 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1569258297800359|title=Principles of Medical Biology|volume=10|pages=207–225|editor-last=Bittar|editor-first=E. Edward|series=Molecular and Cellular Endocrinology|publisher=Elsevier |doi=10.1016/s1569-2582(97)80035-9|isbn=978-1-55938-815-3 |editor2-last=Bittar|editor2-first=Neville}}</ref> Nalazi se u središtu žlijezde, okružena [[kora nadbubrežne žlijezde|korom nadbubrežne žlijezde]].<ref name=":0"/> To je najdublji dio nadbubrežne žlijezde, koji se sastoji od [[hromafinska ćelija|hromafinskih ćelija]] koje luče [[kateholamin]]e, uključujući [[epinefrin]] (adrenalin), [[norepinefrin]] (noradrenalin) i malu količinu [[dopamin]]a, kao odgovor na stimulaciju [[SNS|simpatičkog nervnog sistema (simpatičkih preganglijskih neurona)]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite book|last1=Hinson|first1=Joy|date=2010 |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780702033728000057|title=The Endocrine System |edition=2nd |pages=53–60|editor-last=Hinson|editor-first=Joy|publisher=Churchill Livingstone |doi=10.1016/b978-0-7020-3372-8.00005-7|isbn=978-0-7020-3372-8 |last2=Raven|first2=Peter|last3=Chew|first3=Shern|chapter=The Adrenal Glands Part I|editor2-last=Raven|editor2-first=Peter|editor3-last=Chew|editor3-first=Shern}}</ref> ==Struktura== Srž nadbubrežne žlijezde sastoji se od nepravilno oblikovanih ćelija grupiranih oko [[ktvni sud|krvnih sudova]]. Ove ćelije su blisko povezane sa simpatičkom podjelom [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] (ANS). Ove ćelije srži nadbubrežne žlijezde modificirani su postganglijski [[neuron]]i, a preganglijska autonomna nervna vlakna vode do njih direktno iz [[CNS|centralnog nervnog sistema]]. Srž nadbubrežne žlijezde utiče na dostupnost energije, [[puls|otkucaje srca]] i [[bazni metabolizam]]. Nedavna istraživanja pokazuju da srž nadbubrežne žlijezde može primati impulse iz kognitivnih centara višeg reda u [[čeoni režanj|prefrontalnom korteksu]], kao i senzornih i motornih korteksa, što potvrđuje ideju da postoje psihosomatske bolesti.<ref>{{Cite journal|last=Dum|first=Richard|year=2016|title=Motor, cognitive, and affective areas of the cerebral cortex influence the adrenal medulla|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=113|issue=35|pages=9922–7|doi=10.1073/pnas.1605044113|pmc=5024624|pmid=27528671|doi-access=free}}</ref> ===Razvoj=== [[Hromafinska ćelija|Hromafinske ćelije]] nastaju iz [[embrion]]skog [[nervni greben|nervnog grebena]] i predstavljaju modificirane [[Postganglijsko nervno vlakno|postganglijske simpatičke neurone]].<ref name=":0"/> To su modificirani postganglijski simpatički neuroni [[ANS|autonomnog nervnog sistema]] koji su izgubili svoje [[akson]]e i [[dendrit]]e, primajući inervaciju od odgovarajućih [[preganglijsko vlakno|preganglijskih vlakana]]. Ćelije formiraju klastere oko fenestriranih kapilara gdje oslobađaju norepinefrin i epinefrin u krv. Kao skup neuronskih ćelija, srž nadbubrežne žlijezde smatra se modificiranim [[autonomna ganglija|gangliom]] simpatičkog nervnog sistema.<ref name=":1"/> ==Funkcija== Umjesto oslobađanja [[neurotransmiter]]a, ćelije srži nadbubrežne žlijezde luče [[hormon]]e.<ref name=":0"/> Srž nadbubrežne žlijezde jeste glavno mjesto konverzije [[aminokiseline]] [[tirozin]]a u [[kateholamin]]e; [[Adrenalin|epinefrin]], [[norepinefrin]] i [[dopamin]]. Budući da ANS, posebno simpatički dio, vrši direktnu kontrolu nad [[hromafinska ćelija|hromafinskim ćelijama]], oslobađanje hormona može se dogoditi prilično brzo.<ref name=":1"/> Kao odgovor na [[stresor]]e, kao što su [[vježbanje]] ili neposredna opasnost, ćelije srži oslobađaju kateholamine adrenalin i noradrenalin u [[krv]]. Adrenalin čini oko 85% oslobođenih kateholamina, a noradrenalin ostatak od 15%. Značajni efekti adrenalina (epinefrina) i noradrenalina (norepinefrina) uključuju povećan [[puls|otkucaje srca]] i [[krvni pritisak]], [[vazokonstrikcija|suženje krvnih sudova]] u koži i gastrointestinalnom traktu, dilataciju glatkih mišića ([[bronhiola]] i [[kapilar]]a) i povećan [[metabolizam]], što je sve karakteristično za [[reakcija borbe ili bijega|reakciju borbe ili bijega]].<ref name=":0"/> Oslobađanje kateholamina stimuliraju nervni impulsi, a receptori za kateholamine su široko rasprostranjeni po cijelom tijelu. ==Klinički značaj== Neoplazme uključuju: * [[Feohromocitom]] (najčešći), tumor nadbubrežne srži koji luči [[kateholamin]]-lučeće.<ref name=":0" /><ref name="fung">{{cite journal|last=Fung|first=M. M.|author2=Viveros, O. H.|author3=O'Connor, D. T.|date=16. 11. 2007|title=Diseases of the adrenal medulla|journal=Acta Physiologica|volume=192|issue=2|pages=325–335|doi=10.1111/j.1748-1716.2007.01809.x|pmc=2576282|pmid=18021328}}</ref> Feokromocitomi mogu izazvati iznenadne napade paroksizmnih simptoma zbog prekomjernog lučenja kateholamina. U klasičnoj prezentaciji ovih [[tumor]]a, neki od simptoma koji se obično javljaju su palpitacije, [[znojenje]] i [[glavobolje]]; oni traju različito vrijeme (od minuta do sati) i javljaju se periodično. Ostali simptomi uključuju, ali nisu ograničeni na, bljedilo, mučninu i napade panike. Feokromocitom naziva se često medicinskim "mimikom" jer se često manifestira znacima i simptomima koji oponašaju druga stanja. Naprimjer, feokromocitom može uzrokovati crvenilo, mučninu, gubitak težine, [[umor]], bol u trbuhu, [[zatvor (probava)|zatvor]], bol u prsima i pojavu [[dijabetes]]a.<ref>{{cite journal |last1=Därr |first1=Roland |last2=Lenders |first2=Jacques W.M. |last3=Hofbauer |first3=Lorenz C. |last4=Naumann |first4=Bernd |last5=Bornstein |first5=Stefan R. |last6=Eisenhofer |first6=Graeme |title=Pheochromocytoma – update on disease management |journal=Therapeutic Advances in Endocrinology and Metabolism |date=februar 2012 |volume=3 |issue=1 |pages=11–26 |doi=10.1177/2042018812437356 |pmid=23148191 |pmc=3474647 }}</ref> * [[Neuroblastom]], neuroendokrini tumor bilo kojeg tkiva nervnog grebena [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]].<ref name="fung" /> * [[Ganglioneurom]], tumor u nervnim ćelijama [[PNS|perifernog nervnog sistema]].<ref name="fung" /> Srž nadbubrežne žlijezde može biti slabo formirana ili odsutna u slučajevima odsutne [[nadbubrežna ćlijezda|nadbubrežne žlijezde]]. Nedostatak kateholamina u cirkulaciji je blago simptomski zbog kompenzacije od strane [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], osim u epizodama [[hipoglikemija|hipoglikemije]] gdje [[glikogenoliza]] ne može biti stimulisana cirkulirajućim adrenalinom.<ref name=fung/> Kod [[deficit dopamin beta-hidroksilaze|deficita dopamin beta-hidroksilaze]], cijelo tijelo ne može efikasno proizvoditi adrenalin i norepinefrin iz dopamina, što rezultira teškom [[disautonomija|disautonomijom]], ali najvažnije zbog zatajenja [[ANS|autonomnog nervnog sistema]], koji zahtijeva [[adrenalin]] i [[norepinefrin]] kao [[neurotransmiter]]e, a [[dopamin]] se u ovoj patologiji koristi kao neadekvatna zamjena.<ref name=fung/><ref>{{cite journal|last=Robertson|first=D|author2=Haile, V|author3= Perry, SE|author4= Robertson, RM|author5= Phillips JA, 3rd|author6= Biaggioni, I|title=Dopamine beta-hydroxylase deficiency. A genetic disorder of cardiovascular regulation.|journal=Hypertension|date=juli 1991|volume=18|issue=1|pages=1–8|pmid=1677640|doi=10.1161/01.hyp.18.1.1|doi-access=free}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Nadbubrežna žlijezda]] * [[Hromafina ćelija]] * [[Historija istraživanja kateholamina]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{SUNYAnatomyLabs|40|04|02|02}} — "Posterior Abdominal Wall: Blood Supply to the Suprarenal Glands" * {{AnatomyAtlasesMicroscopic|15|292}} — "Adrenal Gland" {{Commonscat|Adrenal medulla}} {{Anatomija endokrinog sistema}} {{Authority control}} [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] [[Kategorija:Nadbubrežna žlijezda]] [[Kategorija:Simpatički nervni sistem]] [[Kategorija:Bioantropologija]] [[Kategorija:Endokrinologija]] oazaj3tu00fozcjf68lr39ongrmse8s 0 534984 3894488 3891283 2026-06-06T10:07:49Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894488 wikitext text/x-wiki <div class="skin-invert-image"> {{multiple image |style=float:right |direction = vertical |header= Kateholamini |image1=Adrenalin - Adrenaline.svg |size1=190px |caption1=[[Epinefrin]] (adrenalin) |image2=Noradrenalin - Noradrenaline.svg |size2=160px |caption2=[[Norepinefrin]] (noradrenalin) |image3=Dopamin - Dopamine.svg |size3=160px |caption3=[[Dopamin]] }}</div> [[Slika:Pyrocatechol.svg|class=skin-invert-image|thumb|100px|[[Katehol]]]] '''Kateholamin''', skraćeno '''CA''', najčešće '''3,4-dihidroksifenetilamin''', je [[monoaminski neurotransmiter]], [[organski spoj]] koji ima [[katehol]] ([[benzen]] s dvije [[hidroksil]]ne [[bočni lanac|bočne grupe]] jednu do druge i [[amin (hemija)|aminski]] [[bočni lanac]].<ref>{{cite book | last = Fitzgerald | first = P. A. | chapter = Chapter 11. Adrenal Medulla and Paraganglia | editor1-last = Gardner | editor1-first = D. G. | editor2-last = Shoback | editor2-first= D. | title = Greenspan's Basic & Clinical Endocrinology | edition = 9th | location = New York | publisher = McGraw-Hill | year = 2011 | chapter-url = http://www.accessmedicine.com/content.aspx?aID=8404198 | access-date = 26. 10. 2011 }}</ref> [[Katehol]] može biti ili slobodna molekula ili [[supstituent]] veće molekule, gdje predstavlja 1,2-dihidroksibenzensku grupu. Kateholamini se izvode iz [[aminokiseline]] [[tirozin]]a, koja se dobija iz prehrambenih izvora, kao i sintezom iz [[fenilalanin]]a.<ref name="Purves">{{cite book |editor1-last=Purves |editor1-first=D. |editor2-last=Augustine |editor2-first=G. J. |editor3-last=Fitzpatrick |editor3-first=D. |editor4-last=Hall |editor4-first=W. C. |editor5-last=LaMantia |editor5-first=A. S. |editor6-last=McNamara |editor6-first=J. O. |editor7-last=White |editor7-first=L. E. | title = Neuroscience | edition = 4th | publisher = Sinauer Associates | pages = 137–138 | year = 2008 | isbn = 978-0-87893-697-7 }}</ref> Kateholamini su rastvorljivi u vodi i 50% se vežu za proteine plazme u cirkulaciji. Među kateholaminima su [[epinefrin]] (adrenalin), [[norepinefrin]] (noradrenalin) i [[dopamin]]. Oslobađanje [[hormon]]a epinefrina i norepinefrina iz [[srž nadbubrežne žlijezde|srži nadbubrežne žlijezde]] dio je [[reakcija borbe ili bijega]].<ref>{{cite web | url = http://myhealth.ucsd.edu/library/healthguide/en-us/support/topic.asp?hwid=te7424 | publisher = University of California | location = San Diego, CA | work = Health Library | title = Catecholamines | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20110716025522/http://myhealth.ucsd.edu/library/healthguide/en-us/support/topic.asp?hwid=te7424 | archive-date = 16. 7. 2011 }}</ref> [[Tirozin]] stvara se iz [[fenilalanin]]a putem [[hidroksilacija|hidroksilacije]] pomoću [[enzim]]a [[fenilalanin-hidroksilaza]]. Tirozin se također unosi direktno iz proteina iz hrane. Ćelije koje luče kateholamin koriste nekoliko reakcija da bi serijski pretvorile tirozin u [[L-DOPA|<small>L</small>-DOPA]], a zatim u dopamin. U zavisnosti od tipa ćelije, dopamin se može dalje pretvoriti u norepinefrin ili čak dalje pretvoriti u [[epinefrin]].<ref>{{cite journal |last1=Joh |first1=T. H. |last2=Hwang |first2=O. | title = Dopamine Beta-Hydroxylase: Biochemistry and Molecular Biology | journal = Annals of the New York Academy of Sciences | volume = 493 | pages = 342–350 | year = 1987 | pmid = 3473965 | doi = 10.1111/j.1749-6632.1987.tb27217.x |s2cid=86229251 }}</ref> Različiti [[stimulans]]i droge (kao što su brojni [[supstituirani amfetamini]]) analozi su kateholamina. ==Struktura== Kateholamini imaju različitu strukturu [[benzenski prsten|benzenskog prstena]] sa dvije [[hidroksil]]ne grupe, međuproizvodnim [[etil grupa|etilnim]] lancem i terminalnom [[amin (hemija)|aminskom]] grupom. Feniletanolamini poput norepinefrina imaju hidroksilnu grupu na etilnom lancu. ==Proizvodnja i degradacija== {{Biosinteza kateholamina i tragova amina|align=right|caption=Kod ljudi, kateholamini (prikazani žutom bojom) nastaju iz [[aminokiseline]] <small>L</small>-fenilalanina.<br /><small>L</small>-Fenilalanin se pretvara u <small>L</small>-tirozin pomoću enzima [[aromatska aminokiselinska hidroksilaza|aromatska aminokiselinska hidroksilaza (AAAH)]] ([[fenilalanin 4-hidroksilaza]]), sa molekularnim [[kisik]]om (O₂) i [[tetrahidrobiopterin]]om kao [[kofaktor]]om. <small>L</small>-Tirozin se pretvara u <small>L</small>-DOPA, pomoću drugog AAAH enzima ([[tirozin 3-hidroksilaza]]) sa [[tetrahidrobiopterin]]om, O₂ i [[feri-željezo|feri–]] [[željezo]]m (Fe²⁺) kao kofaktorima. <small>L</small>-DOPA se pretvara u dopamin pomoću enzima [[aromatska L-aminokiselinska dekarboksilaza|aromatska <small>L</small>-aminokiselinska dekarboksilaza (AADC)]], sa [[piridoksal-fosfat]]om kao kofaktorom. Sam dopamin se također koristi kao prekursor u sintezi [[neurotransmiter]]a [[norepinefrin]]a i [[epinefrin]]a. Dopamin se pretvara u norepinefrin pomoću enzima [[dopamin beta-hidroksilaza|dopamin β-hidroksilaza (DBH)]], sa O₂ i [[askorbinska kiselina|<small>L</small>-askorbinske kiseline]] kao kofaktorima. Norepinefrin se pretvara u epinefrin pomoću enzima [[feniletanolamin N-metiltransferaza|feniletanolamin ''N''-metiltransferaza]] (PNMT) sa [[S-adenozil metionin|''S''-adenozil-<small>L</small>-metioninom]] kao kofaktorom.}} ===Lokacija=== Kateholamine uglavnom proizvode [[hromafina ćelija|hromafine ćelije]] [[srž nasbubrečne žlijezde]] i [[postganglijska vlakna]] [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]]. [[Dopamin]], koji djeluje kao [[neurotransmiter]] u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]], uglavnom se proizvodi u [[neuron]]skim ćelijskim tijelima u dva područja [[moždano stablo|moždanog stabla]]: [[ventralno tegmentno području|ventralnom tegmentnom području]] i ''[[substantia nigra]]'', od kojih potonja sadrži [[neuromelanin]]-pigmentirane neurone. Slično neuromelanin-pigmentirana ćelijska tijela ''[[locus coeruleus]]'' proizvode [[norepinefrin]]. [[Epinefrin]] se proizvodi u malim grupama neurona u ljudskom mozgu koji eksprimiraju njegov sintetski [[enzim]], [[feniletanolamin N-metiltransferaza|feniletanolamin ''N''-metiltransferazu]];<ref name="Human PNMT neurons">{{cite journal | last1= Kitahama |first1=K. |last2=Pearson |first2=J. |last3=Denoroy |first3=L. |last4=Kopp |first4=N. |last5=Ulrich |first5=J. |last6=Maeda |first6=T. |last7=Jouvet |first7=M. | title = Adrenergic neurons in human brain demonstrated by immunohistochemistry with antibodies to phenylethanolamine-''N''-methyltransferase (PNMT): discovery of a new group in the nucleus tractus solitarius | journal = Neuroscience Letters | volume = 53 | issue = 3 | pages = 303–308 | year = 1985 | pmid = 3885079 | doi = 10.1016/0304-3940(85)90555-5|s2cid=2578817 }}</ref> Ovi neuroni se projektuju iz jezgra koje je susjedno (ventrolateralno) od ''[[area postrema]]'' i iz jezgra u dorzalnoj regiji [[solitarni trakt|solitarnog trakta]].<ref name="Human PNMT neurons" /> ===Biosinteza=== Dopamin je prvi kateholamin sintetiziran iz [[DOPA]]. Zauzvrat, norepinefrin i epinefrin nastaju daljnjom metaboličkom modifikacijom dopamina. Enzim dopamin-[[hidroksilaza]] zahtijeva [[bakar]] kao [[kofaktor]] (nije prikazan na dijagramu), a DOPA-dekarboksilaza zahtijeva [[Piridoksal-fosfat|PLP]] (nije prikazan na dijagramu). Korak koji ograničava brzinu u [[biosinteza|biosintezi]] kateholamina kroz predominantni metabolički put je [[hidroksilacija]] <small>L</small>-tirozina u <small>L</small>-DOPA.<ref>{{cite journal |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s00702-014-1238-7 |doi=10.1007/s00702-014-1238-7 |title=Complex molecular regulation of tyrosine hydroxylase |date=2014 |last1=Tekin |first1=Izel |last2=Roskoski |first2=Robert |last3=Carkaci-Salli |first3=Nurgul |last4=Vrana |first4=Kent E. |journal=Journal of Neural Transmission |volume=121 |issue=12 |pages=1451–1481 |pmid=24866693 |url-access=subscription }}</ref> [[Aminokiseline]] [[fenilalanin]] i [[tirozin]] prekursori su kateholamina. Obje aminokiseline nalaze se u visokim koncentracijama u [[krvna plazma|krvnoj plazmi]] i [[mozak|mozgu]]. Kod [[sisar]]a, tirozin se može formirati iz fenilalanina unesenog hranom, pomoću enzima [[fenilalanin-hidroksilaza]], koji se u velikim količinama nalazi u jetri. Nedovoljne količine fenilalanin-hidroksilaze rezultiraju [[fenilketonurija|fenilketonurijom]], [[metabolički poremećaj|metaboličkim poremećajem]] koji dovodi do [[mentalna retardacija|intelektualnih deficita]], osim ako se ne liječi. Obično se smatra da sinteza kateholamina počinje tirozinom. Enzim [[tirozin-hidroksilaza]] (TH) pretvara aminokiselinu <small>L</small>-tirozin u 3,4-dihidroksifenilalanin (<small>L</small>-DOPA). Hidroksilacija <small>L</small>-tirozina pomoću TH rezultira stvaranjem DA prekursora <small>L</small>-DOPA, koji se metabolizira putem [[Aromatska L-aminokiselinska dekarboksilaza|aromatska <small>L</small>-aminokiselinska dekarboksilaza]] (AADC) u transmiter dopamin. Ovaj korak odvija se tako brzo da je teško izmjeriti <small>L</small>-DOPA u mozgu bez prethodne inhibicije AADC. U [[neuron]]imaima koji koriste DA kao transmiter, [[dekarboksilacija]] <small>L</small>-DOPA u dopamin je posljednji korak u formiranju transmitera; međutim, u onim neuronima koji koriste [[norepinefrin]] (noradrenalin) ili [[epinefrin]] (adrenalin) kao transmitere, prisutan je i enzim [[dopamin beta-hidroksilaza|dopamin β-hidroksilaza]] (DBH), koji pretvara dopamin dajući norepinefrin. U još nekim neuronima u kojima je epinefrin transmiter, treći enzim [[feniletanolamin N-metiltransferaza|feniletanolamin ''N''-metiltransferaza (PNMT)]] pretvara norepinefrin u epinefrin. Dakle, ćelija koja koristi epinefrin kao svoj transmiter sadrži četiri enzima (TH, AADC, DBH i PNMT), dok neuroni norepinefrina sadrže samo tri enzima (nedostaje im PNMT), a dopaminske ćelije samo dva (TH i AADC). ===Degradacija=== Kateholamini imaju poluživot od nekoliko minuta kada cirkulišu u krvi. Mogu se degradirati ili metilacijom pomoću [[Katehol-O-metil transferaze|katehol-''O''-metiltransferaze (COMT)]] ili deaminacijom pomoću [[Monoaminooksidaze|monoaminooksidaze (MAO)]]. [[MAOI]] se vežu za MAO, čime ga sprječavaju da razgradi kateholamine i druge monoamine. {{clear right}} [[Katabolizam]] kateholamina posredovan je dvama glavnim enzimima: katehol-''O''-metiltransferazom (COMT) koja je prisutna u sinaptičkoj pukotini i citosolu ćelije i monoaminooksidazom (MAO) koja se nalazi u [[mitohondrijska membrana|mitohondrijskoj membrani]]. Oba [[enzim]]a zahtijevaju kofaktore: COMT koristi [[Magnezij u biologiji|Mg²⁺]] kao kofaktor, dok MAO koristi [[Flavin adenin-dinukleotid|FAD]]. Prvi korak kataboličkog procesa posredovan je ili MAO ili COMT-om, što zavisi od tkiva i lokacije kateholamina (naprimjer, razgradnja kateholamina u sinapsnoj pukotini posredovana je COMT-om jer je MAO mitohondrijski enzim). Sljedeći katabolički koraci u putu uključuju [[alkohol-dehidrogenaza|alkohol-dehidrogenazu]], [[aldehid-dehidrogenaza|aldehid-dehidrogenazu]] i [[aldehid-reduktaza|aldehid-reduktazu]]. Krajnji produkt epinefrina i norepinefrina je [[vanililmandelična kiselina|vanililmandelična kiselina (VMA)]] koja se izlučuje [[urin|mokraćom]]. Katabolizam dopamina dovodi do proizvodnje [[homovanilična kiselina|homovanilične kiseline (HVA)]].<ref>{{cite journal|last1=Eisenhofer|first1=G.|last2=Kopin|first2=I. J.|last3=Goldstein|first3=D. S.|s2cid=12825309|title=Catecholamine metabolism: a contemporary view with implications for physiology and medicine|journal= Pharmacological Reviews|date=2004|volume=3|issue=56|pages=331–349|pmid=15317907|doi=10.1124/pr.56.3.1}}</ref> ==Funkcija== ===Modalitet=== Dva kateholamina, [[norepinefrin]] i [[dopamin]], djeluju kao [[neuromodulatori]] u [[CNS|centralnom nervnom sistemu]] i kao hormoni u cirkulaciji krvi. Kateholamin [[norepinefrin]] je neuromodulator [[PNS|perifernog simpatičkog nervnog sistema]], ali je prisutan i u krvi (uglavnom putem "prelivanja" iz [[sinapsa|sinapsi]] simpatičkog sistema). Visoki nivoi kateholamina u krvi povezani su sa [[stres]]om, koji može biti izazvan psihološkim reakcijama ili stresorima iz okoline kao što su [[uticaj buke na zdravlje|povišeni nivoi zvuka]], [[svjetlosno zagađenje|intenzivna svjetlost]] ili [[hipoglikemija|nizak nivo šećera u krvi]].<ref>{{Citation |last1=Chu |first1=Brianna |title=Physiology, Stress Reaction |date=2024 |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK541120/ |access-date=28. 6. 2024 |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=31082164 |last2=Marwaha |first2=Komal |last3=Sanvictores |first3=Terrence |last4=Awosika |first4=Ayoola O. |last5=Ayers |first5=Derek}}</ref> Izuzetno visoki nivoi kateholamina (također poznati kao [[toksičnost]] kateholamina) mogu se javiti kod traume [[CNS|centralnog nervnog sistema]] zbog stimulacije ili oštećenja [[jezgro (neuroanatomija)|jezgara]] u [[moždano stablo|moždanom stablu]], posebno onih jezgara koja utiču na [[simpatički nervni sistem]]. U [[hitna medicina|hitnoj medicini]], ova pojava je široko poznata kao "izbacivanje kateholamina". Izuzetno visoki nivoi kateholamina mogu biti uzrokovani i [[neuroendokrini tumor|neuroendokrinim tumorima]] u [[srž nadbubrežne žlijezde|srži nadbubrežne žlijezde]], stanje koje se može liječiti poznato kao [[feohromocitom]]. Visoki nivoi kateholamina mogu biti uzrokovani i nedostatkom [[monoaminooksidaza- A|monoaminooksidaze-A (MAO-A)]], poznatim kao [[Brunnerov sindrom]]. Budući da je MAO-A jedan od enzima odgovornih za razgradnju ovih [[neurotransmiter]]a, njegov nedostatak značajno povećava [[bioraspoloživost]] ovih neurotransmitera. Javlja se u odsustvu feohromocitoma, neuroendokrinih tumora i karcinoidnog sindroma, ali izgleda slično karcinoidnom sindromu sa simptomima kao što su crvenilo lica i agresija.<ref>{{ cite journal | last1 = Manor | first1 = I. | last2 = Tyano | first2 = S. | last3 = Mel | first3 = E. | last4 = Eisenberg | first4 = J. | last5 = Bachner-Melman | first5 = R. | last6 = Kotler | first6 = M. | last7 = Ebstein | first7 = R. P. | title = Family-Based and Association Studies of Monoamine Oxidase A and Attention Deficit Hyperactivity Disorder (ADHD): Preferential Transmission of the Long Promoter-Region Repeat and its Association with Impaired Performance on a Continuous Performance Test (TOVA) | journal = Molecular Psychiatry | volume = 7 | issue = 6 | pages = 626–632 | year = 2002 | pmid = 12140786 | doi = 10.1038/sj.mp.4001037 | doi-access = free }}</ref><ref>{{ Cite book | author = Brunner, H. G. | chapter = MAOA Deficiency and Abnormal Behaviour: Perspectives on an Association | title = Genetics of Criminal and Antisocial Behaviour | series = Ciba Foundation Symposium | volume = 194 | pages = 155–167 | year = 1996 | pmid = 8862875 | doi = 10.1002/9780470514825.ch9 | publisher = Wiley| isbn = 978-0-470-51482-5 }}</ref> Akutna [[porfirija]] može uzrokovati povišene kateholamine.<ref>{{cite journal| last1=Stewart |first1=M. F. |last2=Croft |first2=J. |last3=Reed |first3=P. |last4=New |first4=J. P. | pmc= 1994495 | pmid=17660335 | doi=10.1136/jcp.2005.032722 | volume=60 |issue=8 | title=Acute intermittent porphyria and phaeochromocytoma: shared features | journal=Journal of Clinical Pathology | pages=935–936 | year=2006}}</ref> ==Starenje== Degeneracija ''[[locus coeruleus]]'' i smanjena proizvodnja norepinefrina tokom starenja, u preliminarnim istraživanjima, oznaćeni su kao mogući faktori u patogenezi [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]].<ref name="heneka">{{cite journal |vauthors=Heneka MT, Carson MJ, El Khoury J, et al. |title=Neuroinflammation in Alzheimer's disease |journal=The Lancet. Neurology |volume=14 |issue=4 |pages=388–405 |date=april 2015 |pmid=25792098 |pmc=5909703 |doi=10.1016/S1474-4422(15)70016-5}}</ref> == Fiziološki efekti == Kateholamini uzrokuju opće fiziološke promjene koje pripremaju tijelo za fizičku aktivnost ([[reakcija borba ili bijeg]]). Neki tipični efekti su povećanje [[puls|otkucaja srca]], [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], [[nivo glukoze u krvi|nivoa glukoze u krvi]] i opće reakcije [[ANA|simpatičkog nervnog sistema]]. Neki lijekovi, poput [[tolkapon]]a (centralnog [[COMT]]-inhibitora), povećavaju nivoe svih kateholamina. Povećani kateholamini također mogu uzrokovati ubrzano disanje ([[tahipneja]]) kod pacijenata.<ref>{{Cite book|last=Estes|first=Mary|title=Health assessment and physical examination|publisher=Cengage|year=2016|isbn=978-0-17-035484-4|edition=2nd|location=[[Melbourne]]|pages=143}}</ref> Kateholamin se izlučuje u urin nakon razgradnje, a njegov nivo sekrecije može se mjeriti za dijagnozu bolesti povezanih s nivoima kateholamina u tijelu.<ref>{{cite web|title=Catecholamines in Urine|url=http://www.webmd.com/heart-disease/catecholamines-14697#1|website=webmd.com|access-date=4. 5. 2017}}</ref> [[urinski test|Testiranje urina]] na kateholamine koristi se za detekciju [[feohromocitom]]a. ===Funkcija u biljkama=== {{blockquote|Pronađeni su u 44 biljne porodice, ali za njih nije utvrđena esencijalna metabolička funkcija. Oni su prekursori benzo[''c'']fenantridinskih [[alkaloida]], koji su aktivni glavni sastojci mnogih ekstrakata [[ljekovit biljka|ljekovitih biljaka]]. Za CA se pretpostavlja da imaju moguću zaštitnu ulogu protiv insekata-[[predator]]a, [[povreda]] i detoksikacije dušika. Pokazalo se da postiču rast biljnog tkiva, somatsku [[embriogeneza|embriogenezu]] iz ''[[in vitro]]'' kultura i cvjetanje. CA inhibiraju oksidaciju [[indol-3-sirćetna kiselina|indol-3-sirćetne kiseline]] i poboljšavaju biosintezu [[etilen]]a. Također je pokazano da [[sinergija|sinergijski]] pojačavaju različite efekte [[giberelin]]a.<ref>{{ cite journal |last1=Kuklin |first1=A. I. |last2=Conger |first2=B. V. | title = Catecholamines in Plants | journal = Journal of Plant Growth Regulation | volume = 14 | issue = 2 | year = 1995 | doi = 10.1007/BF00203119 | pages = 91–97 |bibcode=1995JPGR...14...91K |s2cid=41493767 }}</ref>}} == Testiranje na kateholamine == Kateholamine luče ćelije u tkivima različitih sistema ljudskog tijela, uglavnom nervni i endokrini sistem. Nadbubrežne žlijezde luče određene kateholamine u krv kada osoba osjeti prijetnju i pripremi se za [[reakcija borba ili bijeg|reakciju borbe ili bijega]].<ref>{{Cite web |title=Adrenal Medulla: Hormone Regulation and Action - Free Sketchy MCAT Lesson |url=https://www.sketchy.com/mcat-lessons/adrenal-medulla-hormone-regulation-and-action |access-date=10. 3. 2026 |website=www.sketchy.com}}</ref> Međutim, akutni ili hronični višak kateholamina u cirkulaciji može potencijalno povećati [[krvni pritisak]] i [[puls|broj otkucaja srca]] na vrlo visoke nivoe i na kraju izazvati opasne efekte. Testovi za frakcionisane slobodne metanefrine u plazmi ili metanefrine u urinu koriste se za potvrdu ili isključivanje određenih bolesti kada ljekar identifikuje znakove [[hipertenzija|hipertenzije]] i [[tahikardija|tahikardije]] koji ne reaguju adekvatno na liječenje.<ref>{{Cite web|url=https://labtestsonline.org/tests/plasma-free-metanephrines|title=Plasma Free Metanephrines {{!}} Lab Tests Online|website=labtestsonline.org|access-date=24. 12. 2019}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://labtestsonline.org/tests/urine-metanephrines|title=Urine Metanephrines {{!}} Lab Tests Online|website=labtestsonline.org|date=6. 12. 2019|access-date=24. 12. 2019|archive-date=14. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191114050000/https://labtestsonline.org/tests/urine-metanephrines|url-status=dead}}</ref> Svaki od testova mjeri količinu [[metabolit]]a [[adrenalin]]a i noradrenalina, koji se redom nazivaju [[metanefrin]] i [[normetanefrin]]. Također se rade analize krvi kako bi se analizirala količina kateholamina prisutnih u tijelu. Testovi kateholamina se rade kako bi se identificirali rijetki tumori nadbubrežne žlijezde ili nervnog sistema. Testovi kateholamina pružaju informacije o tumorima kao što su: [[feohromocitom]], [[paragangliom]] i [[neuroblastom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.webmd.com/heart-disease/catecholamines-test-facts|title=Catecholamine Urine & Blood Tests|website=WebMD|language=en|access-date=9. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://labtestsonline.org/tests/catecholamines|title=Catecholamines|website=labtestsonline.org|language=en|access-date=9. 10. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> ==Također pogledajte== {{colbegin|colwidth=25em}} *[[Katehol-O-metiltransferaza|Katehol-''O''-metiltransferaza]] *[[Kateholaminergička polimorfna ventrikularna tahikardija]] *[[Historija istraživanja kateholamina]] *[[Hormon]] *[[Julius Axelrod]] *[[Peptidni hormon]] *[[Fenetilamin]] *[[Steroidni hormon]] *[[Simpatomimetički lijek]] *[[Vanilin-mandelična kiselina]] {{colend}} ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|Catecholamines}} {{Commonscat|Catecholamines}} {{Neurotransmiteri}} {{Intermedijari metabolizma neurotransmitera}} {{TAAR ligandi}} {{Hemijske klase psihoaktivnih lijekova}} {{Authority control}} [[Kategorija:Kateholamini| ]] [[Kategorija:Neurotransmiteri]] [[Kategorija:TAAR1 agonisti]] [[Kategorija:Hormoni stresa]] [[Kategorija:Hormoni]] [[Kategorija:Endokrinologija]] 02bcxy9r0m5igfsdrgx0k2p1t7vn12y 0 534985 3894487 3892493 2026-06-06T10:07:47Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Šemsudin Ebu Abdullah Muhamed ibn Ahmed ibn Ebu Bekr (El-Mukadasi) | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 945-946. | mjesto_rođenja = Jerusalem, Abasidski Halifat | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|991|||945||}} | mjesto_smrti = Fatimidski Halifat | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = Astronomija, matematika, astrologija | radna_institucija = | alma_mater = Geografija u srednjovjekovnom islamu | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = Ebu Zejd al-Balhi | poznat_po = Najbolje podjele u poznavanju regija | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Šemsudin Ebu Abdullah Muhamed ibn Ahmed ibn Ebu Bekr''', poznatiji kao '''nisba El-Makdisi''' ili '''El-Mukadasi''', što znači Jerusalemljanin, bio je [[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu|srednjovjekovni arapski geograf]]<ref>Rahman, Mushtaqur (2008). "Al‐Muqaddasī". Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures. p. 145. doi:10.1007/978-1-4020-4425-0_8963. ISBN 978-1-4020-4559-2.</ref>, autor djela "Najbolje podjele u poznavanju regija" i "Opis Sirije". Njegovo djelo je hvaljeno zbog živopisnih opisa, posebno njegove rodne regije [[Palestina|Palestine]], [[toponim]]skog identiteta s kojim se s ponosom identifikovao. == Biografija == === Izvori === Osim njegovog vlastitog djela, postoji malo biografskih podataka dostupnih o El-Mukadasiju.<ref>Miquel, A. (1993). "Al-Mukaddasi". In Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Heinrichs, W. P. & Pellat, Ch. (eds.). The Encyclopaedia of Islam, Second Edition. Volume VII: Mif–Naz. Leiden: E. J. Brill. pp. 492–493. ISBN 978-90-04-09419-2. p. 492.</ref> Ne spominje se ni u obimnim biografijama Ibn Halikana (umro 1282.), niti su aspekti njegovog života spomenuti u djelima njegovih savremenika. === Rani život i obrazovanje === [[Datoteka:121086-Jerusalem-Mount-of-Olives (26988237083).jpg|thumb|desno|300px|El-Mukadasi je bio iz Jerusalema ("Bejtul-Makdis" na arapskom), po kojem je i dobio ime. Posebno je volio taj grad i opširno ga je opisao u svom geografskom djelu.]] Rođen je u Jerusalemu oko 946. godine i pripadao je porodici srednje klase čiji korijeni s područjaa tog grada datiraju iz perioda približnog muslimanskom osvajanju u VII vijeku.<ref>Mukaddasi (1886). Le Strange, G. (ed.). Description of Syria, including Palestine. London: Palestine Pilgrims' Text Society.</ref> El-Mukadasi ili alternativno El-Makdisi bio je nisba što ukazuje na to da je bio iz "Bejt'ul-Makdisa" ili "Bejt'ul Mukadasa", muslimanskih naziva za Jerusalem. Njegov djed po ocu, Ebu Bekr Al-Banna, bio je odgovoran za izgradnju pomorskih utvrđenja u Acreu po naređenju Ahmeda ibn Tuluna (vladao 868–884), autonomnog abasidskog guvernera Egipta i Sirije. El-Mukadasijev djed po majci, Ebu Tajjib al-Šavva, preselio se u Jerusalem iz Bihara u Horasanu i bio je također [[Arhitektura|arhitekta]]. Kao što se može zaključiti iz njegovog rada i društvene pozadine, vjerovatno je bio dobro obrazovan. Historičar André Miquel primjećuje da El-Mukadasijeva upotreba "rimovane [[Proza|proze]], čak i [[Poezija|poezije]]" ukazuje na snažno poznavanje arapske gramatike i [[Arapska književnost|književnosti]]. Slično tome, njegovi spisi pokazuju da je rano pokazivao interes za [[Fikh]] (islamsku jurisprudenciju), historiju, [[Filologija|filologiju]] i [[hadis]]. === Sklonost ka geografiji === El-Mukadasi je obavio svoj prvi [[hadždž]] (hodočašće u Meku) 967. godine. Tokom ovog perioda, postao je odlučan u namjeri da se posveti proučavanju geografije. Da bi stekao potrebna znanja i informacije, preduzeo je niz putovanja širom islamskog svijeta, na kraju posjetivši sve njegove zemlje sa izuzetkom El-Andaluza (Iberijskog poluostrva), Sinda i Sistana.<ref>Scholten, Arnhild (1980). "Al-Muqaddasi, c. 945-c. 988". In Freeman, T. W.; Pinchemel, P. (eds.). Geographers: Biobibliographical Studies, Volume 4. Mansell Publishing. ISBN 978-1-4742-3110-7. p. 1.</ref> Poznati datumi ili rasponi datuma njegovih putovanja uključuju putovanje u [[Halep]] negdje između 965. i 974. godine, njegovo drugo hodočašće u [[Meka|Meku]] 978. godine, posjetu Horasanu 984. godine i njegov boravak u [[Širaz]]u 985. godine kada je odlučio da objedini prikupljeni materijal. Završeno djelo je nazvano Najbolje podjele u poznavanju regija. == Djela == [[File:Regions of the Lands of Islam by al-Muqaddasi.jpg|thumb|desno|300px|Regije islama u X stoljeću, na osnovu El-Mukadasijevog djela]] Iako je moguće da je bio pod uticajem prethodnika El-Džahiza (umro 869.), koji je uveo "nauku o zemljama", i Ibn El-Fakiha (umro 902.), El-Mukadasi je "nadmašio" obojicu "sve u korist onoga što bi se svakako trebalo nazvati pravom geografijom", prema Miquelu. Štaviše, Miquel pretpostavlja da je El-Mukadasi "vjerovatno bio prvi koji je želio i zamislio" pravu geografiju kao "izvornu nauku", tvrdnju koju sam El-Mukadasi iznosi u predgovoru djela Ahsan El-Takasīm. Pripadao je školi poznatoj kao "atlas islama", koju je osnovao [[Ebu Zejd al-Balhi]] (umro 934.), a razvili Istakhri (umro 957.) i El-Mukadasijev savremenik Ibn Haukal (umro 978.). Al-Balhijeva škola se gotovo isključivo bavila islamskim svijetom, kojem je i El-Mukadasi posvetio svoja istraživanja. Pri tome on ovaj svijet naziva El-mamlaka ili El-Islām (domen islama), jedinstvenim konceptom u kojem sve zemlje islama čine jedno područje . On je ovo područje podijelio na dva dijela: mamlakat El-ʿArab (oblast Arapa) i mamlakat El-ʿAjam (oblast nearapa). Prva se sastojala, od istoka prema zapadu, od šest provincija Iraka, Aqura (Gornja Mezopotamija), Arabije, Sirije, Egipta i [[Magreb]]a, dok se druga sastojala od osam provincija Mašrika (Sistan, Afganistan, Horasan i Transoksijana), Sinda, Kirmana, Farsa, Huzistana, Džibala, Dajlama i Rihaba (Armenija, Adharbajdžan i Aran). === Opis Palestine === Miquel primjećuje da je El-Mukadasi bio "veoma vezan za Palestinu svog rođenja i za grad čije ime nosi". Ahsan El-Taqasim daje sistematski prikaz svih mjesta i regija koje je El-Mukadasi posjetio. Posvetio je dio svoje knjige Bilad El-Šamu (Levantu) s posebnim fokusom na Palestinu. Za razliku od putnika u Palestinu, poput Arculfa (oko 680-ih), Nasira Khusrava (oko 1040-ih) i drugih, koji su bili hodočasnici, El-Mukadasi je dao detaljan uvid u stanovništvo regije, način života, ekonomiju i klimu. Posebnu pažnju posvetio je [[Jerusalem]]u, detaljno opisujući njegov raspored, zidine, ulice, tržnice, javne strukture i znamenitosti, posebno Haram Aš-Šarif (Brdo Hrama) i potonju [[Kupola na stijeni|Kupolu na stijeni]] i [[Mesdžidul-aksa|Mesdžid Al-Aksu]]. Opisao je ljude i običaje grada, fokusirajući se na njegove muslimane, ali i na kršćanske i, u Jerusalemu, jevrejske zajednice. Kritizirao je način na koji su se kršćani predstavljali u Jerusalemu, i opisao grad kao "zlatni bazen pun škorpiona", fraza koja je kasnije korištena kao naslov knjige Cona Coughlina.<ref>Reuben, A. (2024-06-25), "The liver in Judaism", Clin Liver Dis (Hoboken), 23 (1), doi:10.1097/CLD.0000000000000234</ref> Također je dao opsežne preglede [[Ramla|Ramle]] i Tiberijasa, glavnih gradova okruga Palestine i Jordana. U manjoj mjeri opisao je Acre, Beisan, Bejt Džibrin, [[Cezarija|Cezariju]], [[Amman]]i Ailu. U svojim opisima spomenutih gradova, al-Maqdisi je primijetio njihov prosperitet i stabilnost te dao opći dojam o Palestini kao gusto naseljenoj i bogatoj, s brojnim naseljenim mjestima.<ref>Avni, Gideon (2014). The Byzantine-Islamic Transition in Palestine: An Archaeological Approach. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-968433-5. pp. 3–4.</ref> Guy Le Strange komentariše El-Mukadasijevo djelo: <blockquote>Njegov opis Palestine, a posebno Jerusalema, njegovog rodnog grada, jedan je od najboljih dijelova djela. Sve što je napisao plod je njegovog vlastitog zapažanja, a njegovi opisi manira i običaja raznih zemalja nose pečat oštroumnog i pronicljivog uma, ojačanog dubokim poznavanjem i knjiga i ljudi.</blockquote> El-Mukadasi je također najranija poznata historijska ličnost koja se identificirala kao "Palestinac", što je učinio tokom jednog od svojih putovanja po Perziji.<ref>Al-Ju'beh, Nazmi (2008). Heacock, Roger (ed.). Temps et espaces en Palestine: Flux et résistances identitaires. Beirut, Lebanon: Presses de l'Ifpo. pp. 205–231. ISBN 9782351592656.</ref><ref>Al-Maqdisi (1906). M. J. Goeje (ed.). The Best Divisions for Knowledge of the Regions (Arabic) (2 ed.). Brill. p. 440. "في البناء فقال لي الاستاذ انت مصري ؟. قلت لا بل فلسطيني . قال سمعت ان عندكم تخرم الاحجار كما يخرم الخشب. قلت اجل (And I told them of the architecture in Palestine, and asked them questions in the art of architecture. He {a Stone cutter} asked me 'Are you Egyptian ?' I said 'No, I am Palestinian'. He said : 'I heard you drill stone as you would drill wood ?'. I said 'Yes'.)"</ref> Također, prepričava kako su mu oni koje je sreo tokom putovanja dali 36 različitih imena, a prva dva su Mukadasi ("Jerusalićanin") i Filastini ("Palestinac").<ref>Masalha, Nur (2018), Palestine:A Four Thousand Year History, Bloomsbury Publishing. p. 171.</ref><ref>Kish, George (1978). A Source Book in Geography (Reissue, illustrated ed.). Harvard University Press. p. 200. ISBN 978-0-674-82270-2. p 200.</ref> === Opis istočne Arabije === <blockquote>Hafit {Tuvvam} obiluje palmama; nalazi se u smjeru Hadžera {Al-Hase}, a džamija se nalazi na pijacama... Dibba i Džulfar, oba u smjeru Hadžera, blizu su mora... Tuvvamom dominira ogranak Kurejšija...|—Al-Muqaddasi, 985. godine nove ere.</blockquote> Spomenuo je i regije u istočnoj Arabiji koje čine dijelove današnje Saudijske Arabije, UAE i [[Oman]]a. Al-Hasa je važna [[Oaza|oazna]] regija u istočnom dijelu Saudijske Arabije, dok je Tuvvam još jedna oazna regija podijeljena između UAE i Omana, koja obuhvata moderna naselja Al Ain i Al-Buraimi na različitim stranama omansko-UAE granice. Dibba je još jedna regija podijeljena između UAE i Omana, koja dodiruje poluostrvo Musandam, kojim djelimično vlada Emirat Ras Al Khaimah, gdje se nalazi drevno naselje Džulfar.<ref>Morton, Michael Quentin (15 April 2016). Keepers of the Golden Shore: A History of the United Arab Emirates (1st ed.). London: Reaktion Books. ISBN 978-1-7802-3580-6. p. 29, 32.</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Arapski kartografi]] [[Kategorija:Geografi srednjovjekovnog islama]] doxk4utsdmso4am15wiutyubfpim578 0 534986 3894486 3849322 2026-06-06T10:07:45Z WumpusBot 120674 /* Naučna i publicistička djelatnost */ razne ispravke 3894486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Katica Lacković-Grgin | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|10|22}} | mjesto_rođenja = [[Reka (Koprivnica)|Reka]], [[Koprivnica]], [[Hrvatska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Zadar]], [[Hrvatska]] | državljanstvo = Hrvatsko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Razvojna psihologija]] | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Rijeci]] * [[Univerzitet u Zadru]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet u Zagrebu]] (Filozofski fakultet) * [[Univerzitet u Ljubljani]] (Filozofski fakultet) }} | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Psihologija adolescencije]] * Psihologija odrasle dobi i starenja * Istraživanja usamljenosti i samopoimanja * Prvi univerzitetski udžbenici iz psihologije odrasle dobi i starenja u regiji }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = "Psihologijska nagrada Ramiro Bujas" za životno djelo (2009) | religija = | fusnote = Katica Lacković-Grgin je dala značajan doprinos razvoju psihologije na prostorima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] }} '''Katica Lacković-Grgin''' (rođena 22. oktobra 1940) je [[hrvatska]] [[Psihologija|psihologinja]] i univerzitetska profesorica, poznata po istraživanjima iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], posebno psihologije adolescencije i psihologije odraslog doba i starenja, sa fokusom na stres i strategije suočavanja, samopoimanje i samopoštovanje, psihosocijalno prilagođavanje, usamljenost i subjektivnu dobrobit.<ref name="LackovicGrgin_Unizd">{{cite web |title=Katica Lacković-Grgin, red. prof. u miru – Pozvani predavači |url=https://www.unizd.hr/danipsih/hrvatski/pozvani-predavaci/katica-lackovic-grgin |website=Sveučilište u Zadru - Dani psihologije |access-date=24. 5. 2026 |language=hr}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Katica Lacković-Grgin završila je učiteljsku školu 1960. Studirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], gdje je diplomirala 1967. Doktorirala je 1982. na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]], odbranivši disertaciju pod naslovom ''Roditeljski stil rukovođenja i socijalno ponašanje učenika''.<ref name="Metel_LackovicGrgin">{{cite web |title=Katica Lacković-Grgin – Biografija i bibliografija |url=https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000005592&E=E0011VLA-Gradska%20knji%C5%BEnica%20i%20%C3%A8itaonica%20METEL%20O%C5%BDEGOVI%C3%86%20Vara%C5%BEdin |website=Baza autora Metelgrad – Fakultet organizacije i informatike Varaždin |access-date=24. 5. 2026 |language=hr}}</ref> Profesionalnu karijeru započela je 1967. kao [[Školska psihologija|školska psihologinja]] u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Od 1970. radila je kao asistentica, a zatim od 1974. kao profesorica na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.<ref name="Metel_LackovicGrgin" /> Godine 1976. prelazi na [[Filozofski fakultet u Zadru]], gdje je predavala predmete iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]]. Godine 1978, zajedno sa svojim kolegama, osnovala je Odsjek za psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Zadru, tada u sastavu [[Univerzitet u Splitu|Univerziteta u Splitu]].<ref name="O_Autoru">{{cite book |title=O autoru knjige Parenthood and Parenting in Croatia |publisher=Google Books |url=https://novapublishers.com/shop/parenthood-and-parenting-in-croatia-a-developmental-and-socio-cultural-perspective/ |date=2015 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}</ref> Za docenticu je izabrana 1984, za vanrednu profesoricu 1990, za redovnu profesoricu 1996, a za redovnu profesoricu u trajnom zvanju 2001.<ref name="Metel_LackovicGrgin" /> U zvanju redovne profesorice radila je do penzionisanja 2008. Tokom akademske karijere predavala je kao gostujuća profesorica na dodiplomskim, postdiplomskim i doktorskim studijima psihologije na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]], kao i na doktorskom studiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]].<ref name="Metel_LackovicGrgin" /> Bila je mentorica velikog broja diplomskih, magistarskih i doktorskih radova te voditeljica više naučnih i istraživačkih projekata iz oblasti razvojne psihologije, sa posebnim fokusom na [[Psihologija adolescencije|psihologiju adolescencije]] i [[Razvoj u odrasloj dobi|psihologiju odrasle dobi]] i [[Starenje|starenja]]. == Naučna i publicistička djelatnost == Naučni rad Katice Lacković-Grgin usmjeren je na [[Razvojna psihologija|razvojnu psihologiju]], posebno [[Psihologija adolescencije|psihologiju adolescencije]], [[Razvoj u odrasloj dobi|psihologiju odrasle dobi]] i [[Starenje|psihologiju starenja]]. Objavila je oko stotinu naučnih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima radova, među kojima su ''Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru'', ''Društvena istraživanja'', ''Suvremena psihologija'', ''Social Indicators Research'', ''Journal of Adult Development'', ''Adolescence'' i ''Psychology and Education''. Autorica, koautorica i urednica je više univerzitetskih udžbenika i monografija. U svojim istraživanjima bavila se razvojem samopoimanja i samopoštovanja, stresom i strategijama suočavanja, usamljenošću, žaljenjem, subjektivnom dobrobiti, životnim tranzicijama i samoregulacijom kroz životni ciklus. Posebnu pažnju posvetila je proučavanju stresa u dječjoj i adolescentskoj dobi, posebno izvorima [[Psihološki stres|stresa]], strategijama suočavanja, ulogom ličnih i okolinskih faktora te psihosocijalnim posljedicama stresnih iskustava. Rezultate višegodišnjih istraživanja objedinila je u monografiji ''Stres u djece i adolescenata: Izvori, posrednici i učinci'' (2004), u kojoj je dala sistematski prikaz teorijskih pristupa i empirijskih istraživanja stresa, s posebnim osvrtom na kognitivne modele stresa, socijalnu podršku, porodične odnose i školski kontekst. Knjiga predstavlja značajan doprinos proučavanju psihosocijalnog prilagođavanja djece i adolescenata te se koristi kao univerzitetska literatura iz oblasti razvojne psihologije.<ref name="JokicBegic_Recenzija_2008">{{cite journal |last=Jokić-Begić |first=Nataša |title=Recenzija knjige: Katica Lacković-Grgin: Stres u djece i adolescenata |journal=Sociologija i prostor |url=https://hrcak.srce.hr/en/file/39355 |date=2008 |volume=46 |issue=1 |pages=101–106 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> Posebno mjesto u njenom naučnom radu zauzimala su istraživanja [[usamljenost]]i u različitoj životnoj dobi. Analizirala je emocionalne i socijalne dimenzije usamljenosti, njenu povezanost sa kvalitetom međuljudskih odnosa i psihološkim faktorima prilagođavanja. U okviru ovog istraživačkog područja objavila je više naučnih radova,<ref name="LackovicGrgin_Penezic_Soric_1998">{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |last2=Zvjezdan |last3=Sorić |first3=Izabela |title=Usamljenost i samoća studenata: uloga afilijativne motivacije i nekih osobnih značajki |journal=Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja |url=https://hrcak.srce.hr/file/32155 |date=1998 |volume=7 |issue=4-5 (36-37) |pages=625–641 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref><ref name="LackovicGrgin_Nekic_Penezic_2009">{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Nekić |first2=Marina |last3=Penezić |first3=Zvjezdan |title=Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja |journal=Suvremena psihologija |url=https://hrcak.srce.hr/file/122952 |date=2009 |volume=12 |issue=1 |pages=7–22 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref><ref name="Soric_LackovicGrgin_Penezic_2000">{{cite journal |last1=Sorić |first1=Izabela |last2=Lacković-Grgin |first2=Katica |last3=Penezić |first3=Zvjezdan |title=Suočavanje s usamljenošću: značenje iskustva i uzroka usamljenosti |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije |url=https://morepress.unizd.hr/journals/radovifpsp/article/view/2530 |date=2000 |volume=39 |issue=16 |pages=17–32 |doi=10.15291/radovifpsp.2530 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}</ref> kao i monografiju ''Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja'', u kojoj je sistematizovala teorijske pristupe i empirijska istraživanja ovog fenomena.<ref name="LackovicGrgin_Usamljenost_2008">{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Usamljenost |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/usamljenost%200.pdf |date=2008 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=978-953-191-362-1 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> Istraživala je i proces [[Žaljenje|žaljenja]], pri čemu je analizirala njegove kognitivne i emocionalne komponente, kao i ulogu propuštenih prilika i pogrešnih odluka u njegovom nastanku. U koautorskom radu ''Žaljenja: fenomenologija, konceptualizacije i istraživanja'' razmatrana je povezanost žaljenja sa životnim domenima kao što su [[obrazovanje]], karijera i međuljudski odnosi, te njegova uloga u samoregulaciji kroz životni ciklus.<ref name="LackovicGrgin_Zaljenja_2012">{{cite journal |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Žaljenja: fenomenologija, konceptualizacije i istraživanja |journal=Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja |url=https://hrcak.srce.hr/file/133665 |date=2012 |volume=21 |issue=3 (117) |pages=635–655 |doi=10.5559/di.21.3.03 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> U kasnijim istraživanjima bavila se psihologijom starenja, generativnošću, kvalitetom života i mehanizmima samoregulacije u odrasloj i starijoj dobi.<ref name="LackovicGrgin_Motivacijska_2007">{{cite journal |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Motivacijska osnovica samoregulacije tijekom životnih tranzicija |journal=Suvremena psihologija |url=https://selfdeterminationtheory.org/SDT/documents/2007_Lackovic-Grgin_CroatianArticle.pdf |date=2007 |volume=10 |issue=2 |pages=257–275 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> Posebno je istraživala generativnost u kontekstu [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja|Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja]], analizirajući njen odnos s razvojnim komponentama ličnosti kroz životni ciklus, uključujući povjerenje, autonomiju, inicijativu, produktivnost, [[identitet]] i intimnost.<ref name="LackovicGrgin_Penezic_Tucak_2002">{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |first2=Zvjezdan |last3=Tucak |first3=Ivana |title=Odnos generativnosti i drugih komponenti ličnosti Eriksonova modela u osoba mlađe, srednje i starije odrasle dobi |journal=Suvremena psihologija |url=https://hrcak.srce.hr/en/3213 |date=2002 |volume=5 |issue=1 |pages=7–21 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}</ref> Bila je stručna redaktorica i urednica hrvatskog izdanja knjige ''Psihologija odrasle dobi i starenja'' autora K. Warnera Schaiea i Sherry L. Willis, koju je 2001. objavila Naklada Slap. Riječ je o univerzitetskom udžbeniku iz oblasti razvojne psihologije, koji je široko korišten u nastavi psihologije na univerzitetima u zemljama regiona.<ref name="Metel_LackovicGrgin" /> == Djela == === Autorske knjige === * ''Psiho-pedagoški tretman školske djece s teškoćama u učenju i ponašanju'' (1978)<ref name="LackovicGrgin_Tretman_1978">{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Psiho-pedagoški tretman školske djece s teškoćama u učenju i ponašanju |date=1978 |publisher=Zavod za prosvjetno-pedagošku službu |location=Rijeka |language=hr}}</ref> * ''Samopoimanje mladih'' (1994)<ref name="LackovicGrgin_Samopoimanje_1994">{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Samopoimanje mladih |date=1994 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |language=hr}}</ref> * ''Stres u djece i adolescenata'' (2000, 2004)<ref name="LackovicGrgin_Stres_2000">{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Stres u djece i adolescenata |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/stres%20u%20djece%20sadr.pdf |date=2000 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=953-191-135-5 |language=hr |format=PDF}}</ref> * ''Psihologija adolescencije'' (2006)<ref name="LackovicGrgin_Adolescencija_2006">{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Psihologija adolescencije |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/Psihologija%20adolescencije%20-%20poglavlje.pdf |date=2006 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=953-191-288-2 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> * ''Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja'' (2008)<ref name="LackovicGrgin_Usamljenost_2008" /> === Uredničke i koautorske publikacije === * ''Problemi adolescenata iz gradskih sredina: (zavisnost tih problema od nekih ličnih, socio-demografskih i interpersonalnih faktora)'' (1988)<ref name="LackovicGrgin_Problemi_1988">{{cite book |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Božičević |first2=Viktor |last3=Milosavljević |first3=Branko |last4=Rijavec |first4=Majda |title=Problemi adolescenata iz gradskih sredina: (zavisnost tih problema od nekih ličnih, socio-demografskih i interpersonalnih faktora) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/cg/cnr_latn/data/cobib/1746178?format=isbd |date=1988 |publisher=Narodni list |location=Zadar |isbn=86-7377-012-2 |access-date=25. 5. 2026 |language=sh}}</ref> * ''Psihologija odrasle dobi i starenja'' (2001)<ref name="Schaie_Willis_2001">{{cite book |last1=Schaie |first1=K. Warner |last2=Willis |first2=Sherry L. |editor1-last=Lacković-Grgin |editor1-first=Katica |title=Psihologija odrasle dobi i starenja |url=https://doaj.org/article/65580f5b64d34b889c2f77d938307038 |date=2001 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=978-953-191-139-9 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}</ref> * ''Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 1'' (2002, 2019)<ref name="LackovicGrgin_Zbirka_2019">{{cite book |editor1-last=Lacković-Grgin |editor1-first=Katica |editor2-last=Proroković |editor2-first=Ana |editor3-last=Ćubela |editor3-first=Vera |editor4-last=Penezić |editor4-first=Zvjezdan |title=Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 1 |url=https://morepress.unizd.hr/books/index.php/press/hr/catalog/view/28/24/365 |date=2019 |publisher=Morepress Books |isbn=953-6721-05-8 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}</ref> * ''Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 2'' (2004, 2019)<ref name="Prorokovic_Zbirka_2019">{{cite book |editor1-last=Proroković |editor1-first=Ana |editor2-last=Lacković-Grgin |editor2-first=Katica |editor3-last=Ćubela Adorić |editor3-first=Vera |editor4-last=Penezić |editor4-first=Zvjezdan |title=Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 2 |url=https://morepress.unizd.hr/books/index.php/press/hr/catalog/view/29/25/367 |date=2019 |publisher=Morepress Books |isbn=953-99229-4-1 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}</ref> * ''Odabrane teme iz psihologije odraslih'' (2005)<ref name="LackovicGrgin_Adoric_2006">{{cite book |editor1-last=Lacković-Grgin |editor1-first=Katica |editor2-last=Ćubela Adorić |editor2-first=Vera |title=Odabrane teme iz psihologije odraslih |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/Odabrane%20teme%20iz%20psihologije%20odraslih%20-%20sadrzaj.pdf |date=2006 |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=953-191-289-0 |language=hr |access-date=25. 5. 2026 |format=PDF}}</ref> * ''Parenthood and Parenting in Croatia'' (2015)<ref name="LackovicGrgin_Penezic_Parenthood_2015">{{cite book |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |first2=Zvjezdan |title=Parenthood and Parenting in Croatia: A Developmental and Socio-cultural Perspective |url=http://ebooks.wiki/parenthood-and-parenting-in-croatia-a-developmental-and-socio-cultural-perspective/ |date=2015 |publisher=Nova Science Publishers |location=New York |isbn=978-1-63482-836-9 |access-date=25. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Ličnost: razvojno-psihološka perspektiva'' (2018)<ref name="LackovicGrgin_Penezic_Licnost">{{cite book |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |first2=Zvjezdan |title=Ličnost: Razvojno-psihološka perspektiva |url=https://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/li%C4%8Dnost_lackovi%C4%87%20grgin_penezi%C4%87%200.pdf |publisher=Naklada Slap |location=Jastrebarsko |isbn=978-953-191-864-0 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> === Poglavlja u knjigama === * ''Istraživanja razvojno-psiholoških pojava'' u ''Quo vadis psychologia?'' (2008)<ref name="LackovicGrgin_Istraživanja_2008">{{cite book |last=Lacković-Grgin |first=Katica |editor1-last=Manenica |editor1-first=Ilija |editor2-last=Šimić |editor2-first=Nataša |title=Quo vadis psychologia? – 30. obljetnica Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru |chapter=Istraživanja razvojno-psiholoških pojava |url=https://www.psihologija.hr/strucne-sekcije/sekcija-za-ljudska-prava-i-psihologiju/clanak/lackovi%C4%87-grgin,-k-2008-,.html?tmpl=component&print=1 |date=2008 |publisher=Sveučilište u Zadru |location=Zadar |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}</ref> * ''Self-Regulation Across Some Life Transitions'' u ''Handbook of Stressful Transitions Across the Lifespan'' (2010)<ref name="LackovicGrgin_Penezic_2010">{{cite book |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |first2=Zvjezdan |editor1-last=Miller |editor1-first=Thomas W. |title=Handbook of Stressful Transitions Across the Lifespan |chapter=Self-Regulation Across Some Life Transitions |url=http://download.e-bookshelf.de/download/0000/0061/29/L-G-0000006129-0002369086.pdf |date=2010 |publisher=Springer |location=New York |pages=411–440 |doi=10.1007/978-1-4419-0748-6_21 |isbn=978-1-4419-0747-9 |access-date=25. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> === Odabrani naučni radovi === * ''Percepcija vlastita položaja i uloga kod žena zrele dobi'' (1996)<ref name="LackovicGrgin_Percepcija_1996">{{cite journal |last=Lacković-Grgin |first=Katica |title=Percepcija vlastita položaja i uloga kod žena zrele dobi |journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije |url=https://morepress.unizd.hr/journals/index.php/radovifpsp/en/article/view/2664/3321 |date=1996 |volume=35 |issue=12 |pages=49–58 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> * ''Korelati prilagodbe studiju tijekom prve godine'' (1997)<ref name="LackovicGrgin_Soric_1997">{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Sorić |first2=Izabela |title=Korelati prilagodbe studiju tijekom prve godine |journal=Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja |url=https://hrcak.srce.hr/file/50175 |date=1997 |volume=6 |issue=4-5 (30-31) |pages=493–507 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> * ''Dobne i spolne razlike u samootkrivanju adolescenata različitim osobama'' (2001)<ref name="LackovicGrgin_Penezic_Zutelija_2001">{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Penezić |last2=Zvjezdan |last3=Žutelija |first3=Sandra |title=Dobne i spolne razlike u samootkrivanju adolescenata različitim osobama |journal=Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja |url=https://hrcak.srce.hr/file/31337 |date=2001 |volume=10 |issue=3 (53) |pages=423–444 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> * ''Proces umirovljenja: pokušaj provjere Atchleyeva modela prilagodbe'' (2006)<ref name="Penezic_LackovicGrgin_Bacinic_2006">{{cite journal |last1=Penezić |first1=Zvjezdan |last2=Lacković-Grgin |first2=Katica |last3=Bačinić |first3=Andrijana |title=Proces umirovljenja: pokušaj provjere Atchleyeva modela prilagodbe |journal=Medica Jadertina |url=https://hrcak.srce.hr/file/19419 |date=2006 |volume=36 |issue=3-4 |pages=97–110 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr |format=PDF}}</ref> === Književno stvaralaštvo === Godine 2008. objavila je zbirku poezije ''Pjesme uz put'' u Zadru.<ref name="057info_Usamljenost_2009">{{cite web |title=Usamljenost kao znanost i poezija |url=https://www.057info.hr/vijesti/2009-05-20/usamljenost-kao-znanost-i-poezija/ |website=057info |date=2009 |access-date=25. 5. 2026 |language=hr}}</ref> Riječ je o autorskom književnom djelu koje nije direktno povezano s njenim naučnim radom iz oblasti psihologije. == Nagrade i priznanja == Za svoj naučni i stručni doprinos psihologiji dobitnica je više priznanja [[Hrvatsko psihološko društvo|Hrvatskog psihološkog društva]]: * "Psihologijska nagrada Ramiro Bujas" za posebno vrijedno psihologijsko naučno djelo Hrvatskog psihološkog društva za knjigu ''Stres u djece i adolescenata''<ref name="LackovicGrgin_Unizd" /> * "Psihologijska nagrada Ramiro Bujas" za posebno vrijedno psihologijsko naučno djelo Hrvatskog psihološkog društva za knjigu ''Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja''<ref name="Ljubotina_Bujas_2009">{{cite journal |last=Ljubotina |first=Damir |title=Report: 19th Ramiro and Zoran Bujas' Days |journal=Review of Psychology |url=https://hrcak.srce.hr/file/162346 |date=2009 |volume=16 |issue=1 |pages=67–68 |access-date=25. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> * Psihologijska nagrada ″Ramiro Bujas″ za životno djelo Hrvatskog psihološkog društva<ref name="Ljubotina_Bujas_2009" /> == Lični život == Katica Lacković-Grgin bila je supruga hrvatskog psihologa i univerzitetskog profesora [[Tomislav Grgin|Tomislava Grgina]], s kojim je sarađivala u naučnom i akademskom radu iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne]] i [[Pedagoška psihologija|edukacijske psihologije]].<ref name="LackovicGrgin_Predictors_2001">{{cite journal |last1=Lacković-Grgin |first1=Katica |last2=Grgin |first2=Tomislav |last3=Penezić |first3=Zvjezdan |last4=Sorić |first4=Izabela |title=Some Predictors of Primary Control of Development in Three Transitional Periods of Life |journal=Journal of Adult Development |url=https://link.springer.com/article/10.1023/A:1009587306847 |date=2001 |volume=8 |pages=149–160 |doi=10.1023/A:1009587306847 |access-date=25. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Razvojna psihologija]] * [[Psihologija adolescencije]] * [[Razvoj u odrasloj dobi]] * [[Starenje]] * [[Socijalizacija]] * [[Samopoimanje]] * [[Samopoštovanje]] * [[Usamljenost]] * [[Erik Erikson]] * [[Paul Baltes]] * [[Tomislav Grgin]] == Reference == {{Refspisak}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lacković-Grgin, Katica}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Koprivnica]] [[Kategorija:Hrvatski psiholozi]] [[Kategorija:Razvojni psiholozi]] 9j5iqnkt89imy2gauzqtocql61q17tc 0 534991 3894485 3891284 2026-06-06T10:07:43Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sheehanov sindrom | sinonimi = Simmondov sindrom, postporođajni hipopituitarizam, postporođajna nekroza hipofize | slika = Pituitary gland-optic chiasm-sella turcica.jpg | opis_slike = Anatomija normalne hipofize i okolnih struktura | slika2 = Brain MRI 0077 25 - Annotation.jpg | opis_slike2 = Prazna ''[[sella turcica]]'' na [[MRI]]-snimku, kao što se vidi u teškim slučajevima Sheehanovog sindroma | specijalnost = [[Endokrinologija]] | simptomi = [[Umor]], [[Osjetljivost na hladnoću|intolerancija na hladnoću]], [[zatvor (probava)|zatvor]], [[debljanje]], [[Alopecija|gubitak kose]], usporeno razmišljanje, kao i [[Bradikardija|usporen rad srca]] i [[Hipotenzija|nizak krvni pritisak]]. | komplikacije = | pojava =''[[In utero]]'' | trajanje =Doživotno | vrste =Specifični, nespecifični | uzroci = Značajno [[krvarenje]] i [[hipovolemijski šok]] (ishemijske [[nekroza|nekroze]]) ili [[moždani udar]], | rizici = | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]], klinička | diferencijalna_dijagnoza =[[Hipopituarizam]] | prevencija = | liječenje = Osnova liječenja je hormonska nadomjesna terapija za hormone koji nedostaju | lijek =Nedostajući [[hormoni]], [[glukokortikoidi]] | prognoza = |frekvencija =[[Svjetska zdravstvena organizacija]] procijenila je da je 1966. tri miliona žena pogođeno Sheehanovim sindromom. | smrtnost = }} '''Sheehanov sindrom''', također poznat kao '''postpartalna nekroza hipofize''', javlja se kada je [[hipofiza]] oštećena zbog značajnog [[krvarenja|gubitka krvi]] i [[hipovolemijski šok|hipovolemijskog šoka]] (ishemijske [[nekroza|nekroze]]) ili [[moždani udar|moždanog udara]], prvobitno opisanog tokom ili nakon [[porođaj]]a, što dovodi do smanjene funkcije hipofize ([[hipopituitarizam|hipopituitarizma]]).<ref>{{Cite book | vauthors = Kaufman MS, Stead LG |title=First aid for the obstetrics & gynecology clerkship |date=2011 |publisher=McGraw-Hill Professional |isbn=9780071634199 |oclc=768527672 |name-list-style=vanc}}</ref> Klasično, kod blažeg parcijalnog oblika, majka ne može dojiti svoju bebu zbog nemogućnosti hipofize da luči [[hormon]] [[prolaktin]], a također nema više [[menstruacija]], jer se [[folikulostimulirajući hormon|folikulostimulirajući]] FSH i ([[luteinizirajući hormon]] LH ne luče. Iako je u postmenopauzi, majka s ovim blažim oblikom Sheehanovog sindroma ne doživljava valunge, jer hipofiza ne luči FSH (visoki nivoi FSH, koje luči hipofiza kod zdravih žena u postmenopauzi, pokušaj su izazivanja ovulacije, a ovi visoki nivoi FSH uzrokuju valunge). Nedostavljanje dojenja i amenoreja su smatrani sindromom (skupom simptoma), ali sada Sheehanov sindrom posmatramo kao nemogućnost hipofize da luči 1–5 od 9 hormona koje normalno proizvodi. [[Prednji režanj hipofize]] proizvodi [[FSH]], [[LH]], [[prolaktin]], [[ACTH]] (adrenokortikotrofni hormon), [[TSH]] (tireotropin stimulirajući hormon) i GH ([[hormon rasta]]); [[stražnji režanj hipofize]] proizvodi [[ADH]] (antidiuretski hormon) i [[oksitocin]], tj. [[hipofiza]] jest uključena u regulaciju mnogih hormona. Vrlo je važno prepoznati Sheehanov moždani udar jer nedostatak ACTH-a kod Sheehanove bolesti u prisustvu stresa uzrokovanog bakterijskom infekcijom, poput urinarne infekcije, rezultirat će smrću majke od Addisonove krize. (U teškom obliku Sheehanove bolesti, s potpunim uništenjem hipofize, majka može imati [[polidipsija|polidipsiju]] (žeđ) i [[poliurija|poliuriju]] (prekomjerno [[mokrenje]]) i nekontroliranu [[laktacija|laktaciju]], s [[glavobolja|glavoboljom]].[[<ref name="Hammer_2019">{{Cite book | vauthors = Hammer G, McPhee S |title=Pathophysiology of Disease: An Introduction to Clinical Medicine |publisher=McGraw-Hill Education |year=2019 |isbn=978-1-260-02650-4 |edition=8th |location=New York, NY |chapter=Disorders of the Hypothalamus & Pituitary Gland}}</ref> Ova [[žlijezda]] nalazi se na donjoj površini mozga, oblika je trešnje i veličine slanutka, u udubljenju sfenoidne kosti poznatoj kao ''[[sella turcica]]'' (tursko sedlo).<ref>{{cite journal | vauthors = Chapman PR, Singhal A, Gaddamanugu S, Prattipati V | title = Neuroimaging of the Pituitary Gland: Practical Anatomy and Pathology | journal = Radiologic Clinics of North America | volume = 58 | issue = 6 | pages = 1115–1133 | date = novembar 2020 | pmid = 33040852 | doi = 10.1016/j.rcl.2020.07.009 | s2cid = 222299889 }}</ref> [[Hipofiza]] radi zajedno s [[hipotalamus]]om i drugim endokrinim organima kako bi modulirala brojne tjelesne funkcije, uključujući rast, metabolizam, menstruaciju, laktaciju, pa čak i reakciju "bori se ili bježi" ([[reakcija borbe ili bijega]]).<ref name="Hammer_2019" /> Ovi endokrini organi (poput štitne žlijezde u vratu ili nadbubrežnih žlijezda na gornjem polu bubrega) oslobađaju hormone vrlo specifičnim putevima, poznatim kao hormonske ose. Naprimjer, oslobađanje hormona u [[hipotalamus]]u ciljati će hipofizu, kako bi pokrenulo oslobađanje hormona koji stimulira štitnjaču (TSH), a oslobođeni hormon hipofize (TSH) će ciljati sljedeći organ u putu, tj. štitnjaču, kako bi oslobodila [[tiroksin]].<ref name="Hammer_2019" /> Stoga, oštećenje hipofize može imati posljedice na bilo koju od gore navedenih tjelesnih funkcija. ==Znaci i simptomi== Različiti znaci i simptomi Sheehanovog sindroma uzrokovani su oštećenjem hipofize, što uzrokuje smanjenje jednog ili više hormona koje ona normalno luči. Budući da hipofiza kontrolira mnoge žlijezde u [[endokrini sistem|endokrinom sistemu]], može doći do djelomičnog ili potpunog gubitka različitih funkcija.<ref name="Keleştimur_2003">{{cite journal | vauthors = Keleştimur F | title = Sheehan's syndrome | journal = Pituitary | volume = 6 | issue = 4 | pages = 181–188 | date = decembar 2003 | pmid = 15237929 | doi = 10.1023/B:PITU.0000023425.20854.8e | name-list-style = vanc | s2cid = 25547320 }}</ref> Mnogi znaci i simptomi Sheehanovog sindroma smatraju se "nespecifičnim" u medicinskoj zajednici; drugim riječima, ovi znaci i simptomi se javljaju ko<rd brojnih različitih bolesti i nisu specifični za jednu bolest ili sindrom.<ref name="Laway_2021">{{cite journal | vauthors = Laway BA, Baba MS | title = Sheehan syndrome | journal = The Journal of the Pakistan Medical Association | volume = 71 | issue = 4 | pages = 1282–12568 | date = april 2021 | pmid = 34125791 }}</ref> U nekim slučajevima, žena sa Sheehanovim sindromom može u početku biti relativno asimptomska; stoga se dijagnoza ne postavlja sve do nekoliko godina kasnije kada postanu očigledni znaci hipopituitarizma.<ref name="Schrager_20012">{{cite journal | vauthors = Schrager S, Sabo L | title = Sheehan syndrome: a rare complication of postpartum hemorrhage | journal = The Journal of the American Board of Family Practice | volume = 14 | issue = 5 | pages = 389–391 | date = septembar 2001 | pmid = 11572546 | url = https://www.jabfm.org/content/14/5/389 }}</ref> In rare instances this syndrome can present acutely with unstable vital signs, dangerously low blood glucose levels, heart failure, or even psychosis.<ref name="Shivaprasad_2011">{{cite journal | vauthors = Shivaprasad C | title = Sheehan's syndrome: Newer advances | journal = Indian Journal of Endocrinology and Metabolism | volume = 15 | issue = Suppl 3 | pages = S203–S207 | date = septembar 2011 | pmid = 22029025 | pmc = 3183525 | doi = 10.4103/2230-8210.84869 | doi-access = free }}</ref><ref name="Halit_2016"/> [[Hipopituitarizam]] može dovesti do prekida u bilo kojem od sljedećih hormonskih puteva: poremećaj štitnjače (sekundarni [[hipotireoza]]), nadbubrežna žlijezda (adrenalna insuficijencija zbog nedostatka [[glukokortikoid]]a), spolni hormon (nedostatak [[gonadotropin]]a), [[prolaktin]] (hormon odgovoran za laktaciju), [[hormon rasta]] ili rijetko nedostatak antidiuretskog hormona (centralni [[diabetes insipidus]]).<ref name="Hammer_2019"/> Budući da oštećenje hipofize može uzrokovati nedostatak u više od jednog od ovih hormonskih puteva istovremeno, moguće je imati kombinaciju bilo kojeg od znakova ili simptoma navedenih u nastavku.<ref name="Halit_2016"/> Najčešći početni simptomi Sheehanovog sindroma su poteškoće s laktacijom ili potpuni nedostatak laktacije ([[agalaktoreja]]).<ref name="Schrager_20012"/> Drugi uobičajeni znak su rijetki menstrualni ciklusi ([[oligomenoreja]]) ili odsutni menstrualni ciklusi ([[amenoreja]]) nakon [[porođaj]]a.<ref name="Halit_2016">{{cite journal | vauthors = Halit D, Karaca Z, Tanriverdi F, Unluhizarci K, Kelestimur F | title = Sheehan's syndrome: new insights into an old disease | journal = Endocrine | volume = 51 | issue = 1 | pages = 22–31 | date = januar 2016 | pmid = 26323346 | doi = 10.1007/s12020-015-0726-3 | s2cid = 6560041 }}</ref> Pored menstruacijskih nepravilnosti, drugi znaci nedostatka spolnih hormona su valunzi, smanjen [[libido]] i involucija dojki.<ref name="Laway_2021"/> Simptomi i znaci poremećaja štitnjače su [[umor]], [[Osjetljivost na hladnoću|intolerancija na hladnoću]], [[zatvor (probava)|zatvor]], [[debljanje]], [[Alopecija|gubitak kose]], usporeno razmišljanje, kao i [[Bradikardija|usporen rad srca]] i [[Hipotenzija|nizak krvni pritisak]].<ref name="Schury_2022">{{cite book |title=StatPearls |vauthors=Schury MP, Adigun R |date=2022 |publisher=StatPearls Publishing |place=Treasure Island (FL) |chapter=Sheehan Syndrome |pmid=29083621 |access-date=25. 1. 2023 |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK459166/}}</ref> Poremećaj rada nadbubrežne žlijezde može se pojaviti akutno ili hronično. U hroničnijem slučaju, sličan je Addisonovoj bolesti sa simptomima koji uključuju [[umor|zamor]], [[gubitak težine]], hipoglikemiju (nizak nivo šećera u krvi), anemiju (nizak nivo [[hemoglobin]]a)] i hiponatremiju (nizak nivo natrija) koji se razvijaju tokom nekoliko mjeseci ili godina.<ref>{{Cite web |title=Addison's disease - Symptoms and causes |url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/addisons-disease/symptoms-causes/syc-20350293 |access-date=29. 4. 2019 |website=Mayo Clinic |language=en}}</ref> Acute adrenal insufficiency is referred to as an adrenal crisis, which can be life-threatening, and occurs very shortly after the inciting event i.e. significant blood loss post-partum in the context of Sheehan's syndrome.<ref name="Elshimy_2022">{{cite book | vauthors = Elshimy G, Chippa V, Jeong JM |title=Adrenal Crisis |date=2022 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK499968/ |work=StatPearls |place=Treasure Island (FL) |publisher=StatPearls Publishing |pmid=29763143 |access-date=25. 1. 2023 }}</ref> Znaci i simptomi adrenalne krize uključuju hipoglikemiju, hipotenziju, slabost, umor i [[epilepsijski napad|napade]], uzrokovane teškom [[hiponatremija|hiponatremijom]].<ref name="Elshimy_2022"/> Nedostatak hormona rasta jedan je od najčešćih hormonskih nedostataka hipopituitarizma koji se javlja kod Sheehanovog sindroma.<ref name="Schury_2022"/> Niske razine [[hormon rasta|hormona rasta]] mogu se manifestirati niskom energijom, bolovima u tijelu ili suptilnim naboranjem kože oko [[oči]]ju ili [[usta]].<ref name="Laway_2021"/><ref name="Shivaprasad_2011"/> Simptomi nedostatka antidiuretskog hormona su povećana žeđ, prekomjerno mokrenje, glavobolja i umor.<ref name="Olmes_2022">{{cite journal | vauthors = Olmes GL, Solomayer EF, Radosa JC, Sklavounos P, Agne P, Schunk SJ, Haj Hamoud B | title = Acute Sheehan's syndrome manifesting initially with diabetes insipidus postpartum: a case report and systematic literature review | journal = Archives of Gynecology and Obstetrics | volume = 306 | issue = 3 | pages = 699–706 | date = septembar 2022 | pmid = 34779875 | pmc = 9411080 | doi = 10.1007/s00404-021-06294-2 }}</ref> Mogu se uočiti i hematološke promjene poput anemije ili niskog broja trombocita (trombocitopenija).<ref name="Schury_2022"/> [[Hiponatremija]] javlja se u mnogim slučajevima Sheehanovog sindroma, jer može biti posljedica višestrukih [[etiologija]]. Padovi hormona štitnjače i glukokortikoidnih/adrenalnih hormona mogu indirektno dovesti do hiponatremije zbog zadržavanja vode, dok gubitak krvi može izazvati hiponatremiju, zbog lučenja [[ADH]].<ref name="Shivaprasad_2011"/> Razvoj sindroma neodgovarajućeg antidiuretskog hormona kod pacijenata sa Sheehanovim sindromom dokumentovan je u literaturi, iako mehanizam nije dobro shvaćen.<ref name="Shivaprasad_2011"/> ==Uzroci== Kao što je navedeno, Sheehanov sindrom je uzrokovan oštećenjem hipofize, što uzrokuje smanjenje jednog ili više hormona koje normalno luči. Sheehanov sindrom se obično javlja zbog prekomjernog gubitka krvi nakon porođaja (postpartalno krvarenje), iako postoji nekoliko faktora rizika koji mogu doprinijeti njegovom razvoju.<ref name="Halit_2016" /> Čini se da ovaj sindrom nije isključivo povezan s [[porođaj]]em, jer je Sheehanov sindrom zabilježen kod [[trudnica]] koje su doživjele masovno [[krvarenje]] iz neopstetričkih uzroka.<ref name="Halit_2016"/> Hipofiza raste i ima veće metaboličke potrebe tokom trudnoće jer treba da poveća proizvodnju određenih hormona povezanih s trudnoćom.<ref name="Keleştimur_2003"/><ref name="Halit_2016" /> Ove veće metaboličke potrebe, zauzvrat, dovode do veće potrebe za protokom krvi.<ref name="Keleştimur_2003"/> Dakle, ako tijelo uđe u stanje šoka zbog prekomjernog gubitka krvi tokom postpartalnog porođaja, hipofiza je podložnija povredama.<ref name="Keleştimur_2003"/> Iako velika većina slučajeva Sheehanov sindrom javlja se u kontekstu masovnog gubitka [[krv]]i, dokumentirani su slučajevi akutnog Sheehanovog sindroma koji se javlja s volumenima gubitka krvi koji se ne smatraju "masivnim".<ref name="Keleştimur_2003" /><ref>{{cite journal | vauthors = Matsuzaki S, Endo M, Ueda Y, Mimura K, Kakigano A, Egawa-Takata T, Kumasawa K, Yoshino K, Kimura T | display-authors = 6 | title = A case of acute Sheehan's syndrome and literature review: a rare but life-threatening complication of postpartum hemorrhage | journal = BMC Pregnancy and Childbirth | volume = 17 | issue = 1 | pages = 188 | date = juni 2017 | pmid = 28615049 | doi = 10.1186/s12884-017-1380-y | pmc = 5471854 | doi-access = free }}</ref> Neki mogući predisponirajući faktori za Sheehanov sindrom mogu uključivati: [[Diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminirana koagulacija krvi]] (DIC), [[hipotenzija]], mala ''[[Sella turcica|sella]]'' veličina turcike i krvni ugrušci iz prethodno postojećeg hiperkoagulabilnog poremećaja.<ref name="Halit_2016" /> [[Atonija]] maternice vodeći je uzrok postporođajnog krvarenja, stoga atonija maternice može izazvati Sheehanov sindrom.<ref name="Karaca_20162">{{cite journal | vauthors = Karaca Z, Laway BA, Dokmetas HS, Atmaca H, Kelestimur F | title = Sheehan syndrome | journal = Nature Reviews. Disease Primers | volume = 2 | pages = 16092 | date = decembar 2016 | pmid = 28004764 | doi = 10.1038/nrdp.2016.92 | s2cid = 36776064 }}</ref> ==Patofiziologija== Čini se da ovaj sindrom nastaje kada se određeni faktori međusobno kombinuju i uzrokuju oštećenje hipofize. Fiziološko povećanje hipofize u kombinaciji s poremećajem u njenoj opskrbi krvlju, poput epiziotomije koja napreduje do [[anus]]nog pucanja, na kraju rezultira ishemijom i nekrozom hipofize.<ref name="Halit_2016"/> Jedan od uzroka rasta hipofize povezan s rizikom od Sheehanovog sindroma je hiperplazija laktotrofa koji proizvode prolaktin, hormon odgovoran za proizvodnju mlijeka.<ref name="Keleştimur_2003"/> Drugi režnjevi hipofize koje luče hormone također brzo rastu kod trudnica, što doprinosi povećanju žlijezde.<ref name="Schury_2022"/> [[Prednji režanj hipofize]] opskrbljuje se [[portni venski sistem]] niskog pritiska.<ref name="Karaca_20162"/> Prednji režanj hipofize je češće pogođen Sheehanovim sindromom zbog strukture portalnog venskog sistema. Zahvaćenost zadnjeg dijela hipofize koja dovodi do centralnog dijabetesa insipidusa je mnogo rjeđa i obično odražava opsežnije oštećenje organa i težu bolest.<ref name="Olmes_2022"/> Pretpostavlja se da raspored opskrbe krvlju hipofize doprinosi njenoj podložnosti oštećenjima. "Visoko vaskularizirano tkivo hipofize uključuje jedan od najbržih protoka krvi u ljudskom tijelu i vjerovatno stoga ima tendenciju ka infarktu jer čak i mali stepeni promjene intravaskularnog pritiska u hipofizi uzrokuju zastoj protoka krvi".<ref name="Halit_2016" /> [[Ishemija]] može se javiti kao rezultat [[vazospazam|vazospazma]], usljed šoka, hipotenzije, [[tromboza|tromboze]] ili direktne vaskularne kompresije hipofizne arterije od same uvećane hipofize.<ref name="Keleştimur_2003" /><ref name="Halit_2016" /><ref name="Karaca_20162"/> Prisustvo [[diseminirane intravaskularne koagulacije]] (tj. kod [[embolije amnionske tečnosti]] ili [[HELL sindrom]]a) takođe se čini kao faktor u njenom razvoju.<ref name="Halit_2016"/> ==Dijagnoza== Tipično važan trag koji vodi do dijagnoza Sheehanovog sindroma se postavlja utvrđivanjem nedostatka jednog ili više hormona koje direktno ili indirektno proizvodi hipofiza. Stepen nedostatka hormona i koji su hormoni pogođeni zavisi od stepena oštećenja hipofize. Hormonski testovi mjere nivoe ovih hormona, koji uključuju, ali nisu ograničeni na [[tiroksin|T4]], [[tireoid- stimulirajući|TSH]], [[estrogen]], [[gonadotropin]], [[kortizol]] i [[ACTH]].<ref name="Shivaprasad_2011" /> Može biti teško otkriti oštećenje ovih hormonskih puteva ako su nivoi hormona na granici abnormalnog raspona. U ovom slučaju, bit će provedeni testovi stimulacije kako bi se utvrdilo da li hipofiza reaguje na hipotalamičke hormone.<ref name="Karaca_20162" /> [[Magnetna rezonanca|MRI]] korisna je u dijagnosticiranju Sheehanovog sindroma, jer ispituje strukturu hipofize i može identificirati bilo kakvo anatomsko oštećenje.<ref name="Keleştimur_2003" /> Nalazi MRI će varirati ovisno o tome koliko rano ili kasno u procesu bolesti se test provodi. Ako se MRI provede dovoljno rano u procesu bolesti, hipofiza može izgledati veća nego normalno i pokazivati promjene koje su u skladu s oštećenjem zbog nedostatka opskrbe krvlju.<ref>{{cite journal | vauthors = Morani A, Parmar H, Ibrahim M | title = Teaching neuroimages: sequential MRI of the pituitary in Sheehan syndrome | journal = Neurology | volume = 78 | issue = 1 | pages = e3 | date = januar 2012 | pmid = 22201118 | doi = 10.1212/WNL.0b013e31823ed07d | s2cid = 32669801 | doi-access = free }}</ref> Kasnije u procesu bolesti kod ovog sindroma, oštećenje hipofize uzrokovat će njeno smanjenje i ostaviti djelomično praznu ili potpuno praznu sella turcicu na MRI snimku.<ref name="Shivaprasad_2011"/> ==Liječenje== Osnova liječenja je hormonska nadomjesna terapija za hormone koji nedostaju.<ref name="Errarhay_20092">{{cite journal | vauthors = Errarhay S, Kamaoui I, Bouchikhi C, Châara H, Bouguern H, Tizniti S, Melhouf A, Banani A | display-authors = 6 | title = Sheehan's Syndrome A Case Report and Literature Review | journal = The Libyan Journal of Medicine | volume = 4 | issue = 2 | pages = 81–82 | date = juni 2009 | pmid = 21483515 | pmc = 3066722 | doi = 10.4176/081201 }}</ref> Planove liječenja i doze treba individualizirati endokrinolog. [[Glukokortikoidi]] mogu se primijeniti za rješavanje ili sprječavanje adrenalne krize, potencijalne ozbiljne komplikacije Sheehanovog sindroma.<ref name="Keleştimur_2003" /> Hormonska nadomjesna terapija je ključna za smanjenje morbiditeta i mortaliteta ovog sindroma.<ref name="Keleştimur_2003" /> ==Epidemiologija== Tačnu prevalenciju ovog sindroma teško je definirati jer se incidencija uveliko razlikuje od zemlje do zemlje. Sheehanov sindrom je češći u zemljama u razvoju nego u razvijenim zemljama..<ref name="Karaca_20162"/> U studiji iz Ujedinjenog Kraljevstva iz 2001. godine, samo 1,4% pacijenata s hipopituitarizmom imalo je dijagnozu Sheehanovog sindroma.<ref name="Laway_2021"/> Samo nekoliko godina ranije, 1996. godine, Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da je 3 miliona žena pogođeno Sheehanovim sindromom.<ref name="Halit_2016" /> U studiji na 1.034 simptomatskih odraslih osoba, utvrđeno je da je Sheehanov sindrom šesta najčešća etiologija nedostatka hormona rasta, odgovorna za 3,1% slučajeva (u odnosu na 53,9% zbog tumora hipofize).<ref name="Shivaprasad_2011" /> Osim toga, utvrđeno je da je većina žena koje su iskusile Sheehanov sindrom rodila kod kuće, a ne u bolnici.<ref name="Karaca_20162" /> ==Historija== Specifična povezanost s postporođajnim šokom ili krvarenjem opisana je 1937. godine od strane britanskog patologa [[Harold Leeming Sheehan|Harolda Leeminga Sheehana]] (1900–1988).<ref>{{cite journal | vauthors = Sheehan HL | title = The Repair of Post-Partum Necrosis of the Anterior Lobe of the Pituitary Gland | journal = Acta Endocrinologica | volume = 48 | issue = 1 | pages = 40–60 | date = januar 1965 | pmid = 14254773 | doi = 10.1530/acta.0.0480040 }}</ref> Prva razlika je napravljena u istraživačkom članku "Postpartalna nekroza prednjeg režnja hipofize".<ref name="Sheehan_1937">{{Cite journal| vauthors = Sheehan HL |date=1937|title=Post-partum necrosis of the anterior pituitary|journal=The Journal of Pathology and Bacteriology|volume=45|issue=1|pages=189–214|doi=10.1002/path.1700450118|issn=0368-3494}}</ref> U svom istraživanju, dr. Sheehan je pregledao (putem [[autopsije]]) efekte nekroze hipofize na 12 slučajeva pacijenata koji su iskusili postporođajnu nekrozu.<ref name="Sheehan_1937" /> Posmatrao je slučajeve u kojima su se lezije i smrt dogodili tokom ili nakon trudnoće, kao i slučajeve u kojima je smrt nastupila u kasnoj fazi nekroze (godinama kasnije). Ovo je započelo početno razlikovanje Sheehanovog sindroma od Simmondsove bolesti (poznate i kao [[hipopituitarizam]]). Sheehan je primijetio da je značajna karakteristika slučajeva ovih pacijenata bilo krvarenje, koje je, prema njegovom iskustvu, najčešće uzrokovano: ''[[Placenta praevia|placenta previa]]'' (niska posteljica), ruptura maternice, [[cerviks]]ne ili materične rupture, postporođajna [[atonija]] ili zadržavanje posteljice. [[Hipopituitarizam|Simmondsova bolest]], pak, javlja se kod oba spola zbog uzroka koji nisu povezani s trudnoćom.<ref name="Karaca_20162" /> Međutim, u svojoj publikaciji iz 1939. godine, "Simmondsova bolest zbog postporođajne nekroze prednjeg režnja hipofize", Sheehan prikazuje postporođajnu nekrozu kao uzrok Simmondsove bolesti, čime uspostavlja vezu između dva stanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Cooke RT | title = Simmonds's Disease due to Post-partum Necrosis of Anterior Pituitary | journal = British Medical Journal | volume = 2 | issue = 4423 | pages = 493–494 | date = oktobar 1945 | pmid = 20786336 | pmc = 2059949 | doi = 10.1093/oxfordjournals.qjmed.a069138 }}</ref> Prema Sheehanu iz 1939. godine, otprilike 41% preživjelih od teškog [[postporođajno krvarenje|postporođajne hemoragije]] (PPH) i/ili [[hipovolemijski šok]] iskusilo je teški ili djelomični hipopituitarizam.<ref name="Karaca_20162" /> == Društvo i kultura == U razvijenom svijetu Sheehanov sindrom je rijetka komplikacija [[trudnoće]]; iako je ovaj sindrom češći u zemljama u razvoju, on i dalje pogađa žene širom svijeta.<ref name="Halit_2016"/> Retrospektivna studija u Turskoj otkrila je da je prevalencija Sheehanovog sindroma direktno proporcionalna broju porođaja kod kuće svake decenije.<ref name="Shivaprasad_2011"/> To može biti posljedica ranije ograničenih akušerskih tehnika prisutnih u kućnom okruženju. Gubitak krvi povezan s epiziotomijom i forcepsom pogoršava gubitak krvi kada se posteljica odvoji od zida maternice, posebno kod majki s niskim krvnim pritiskom, čak i u akušerskom okruženju, odnosno bolnici, uzrokovao je suptilniji Sheehanov sindrom nedostatka hormona rasta, antidiuretičkog hormona i ACTH-a, koji može biti opasan po život ako se propusti; Sheehanov sindrom u moderno doba: nacionalna retrospektivna studija Island 2011, gdje svaka majka rađa u bolnici, uz dostupnu punu akušersku njegu. == Istraživanje == Danas je uloga koju [[autoimunost]] ima u razvoju Sheehanovog sindroma neizvjesna. Nekoliko izvještaja o slučajevima identificiralo je antihipofizna antitijela kod pacijenata s dijagnozom Sheehanovog sindroma.<ref name="Keleştimur_2003"/> Neke pacijentice bile su također pozitivne na antihipotalamusna antitijela.<ref>{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=De Bellis A, Kelestimur F, Sinisi AA, Ruocco G, Tirelli G, Battaglia M, Bellastella G, Conzo G, Tanriverdi F, Unluhizarci K, Bizzarro A, Bellastella A |date=februar 2008 |title=Anti-hypothalamus and anti-pituitary antibodies may contribute to perpetuate the hypopituitarism in patients with Sheehan's syndrome |journal=European Journal of Endocrinology |volume=158 |issue=2 |pages=147–152 |doi=10.1530/EJE-07-0647 |pmid=18230820 |s2cid=24922671|doi-access=free }}</ref> S obzirom na to da mnogi pacijenti koji su razvili Sheehanov sindrom nemaju detektabilne nivoe ovih [[antitijela]], nije jasno da li ova antitijela uzrokuju ovaj sindrom ili su njegov rezultat.<ref name="Halit_2016" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|E|23|0|e|20}} | ICD9 = {{ICD9|253.2}} | ICDO = | OMIM = | DiseasesDB = 11998 | MedlinePlus = 001175 | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1914 | MeshID = D007018 }} {{Bolest hipofize}} {{Authority control}} [[Kategorija:Poremećaji hipofize]] [[Kategorija:Akušerstvo]] [[Kategorija:Sindromi]] aw228yd66zxno69z227r0hw1x4ol0gu 0 534999 3894484 3851109 2026-06-06T10:07:40Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894484 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Ljubljani | slika = University of Ljubljana Building in the Congress Square, Ljubljana, Slovenia (36427664981).jpg | latinsko_ime = Universitas Labacensis<ref name="Latitude_Ljubljana">{{cite web |title=University of Ljubljana |url=https://latitude.to/articles-by-country/si/slovenia/15694/university-of-ljubljana |website=Latitude.to |access-date=25. 5. 2026 |language=en}}</ref> | moto = | motobos = | osnovan = {{start date and age|1919|df=y}} | vrsta = [[Javni univerzitet]] | krovna = | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = Gregor Majdič | prorektor = | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = cca 4.000 | admin_osoblje = cca 2.000 | studenti = 37,509<ref name="TopUniversities_Ljubljana">{{cite web |title=University of Ljubljana |url=https://www.topuniversities.com/universities/university-ljubljana |website=TopUniversities |access-date=25. 5. 2026 |language=en}}</ref> | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | lokacija = | grad = [[Ljubljana]] i [[Portorož]] | savezna_država = | provincija = | država = [[Slovenija]] | koor = {{coord|46|02|56|N|14|30|14|E|region:SI-061_type:edu|display=inline,title}} | kampus = | prijašnja_imena = {{Plainlist| * Univerzitet kralja Aleksandra u Ljubljani * Univerzitet ″Edvard Kardelj″ u Ljubljani }} | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = {{Plainlist| * [[Udruženje evropskih istraživačkih univerziteta]] * [[Mreža Utrecht]] * [[Mreža univerziteta iz glavnih gradova Evrope]] (UNICA) }} | web-sajt = [https://www.uni-lj.si/eng/ uni-lj.si/eng] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Univerzitet u Ljubljani''', skraćeno '''UL''', javni je [[univerzitet]] i najstarija te najveća visokoškolska ustanova u [[Slovenija|Sloveniji]]. Osnovan je u [[Ljubljana|Ljubljani]], gdje se i danas nalaze centralna univerzitetska zgrada i većina njegovih fakulteta, dok su pojedini noviji objekti izgrađeni u širem gradskom području. U sastavu Univerziteta djeluju 23 [[fakultet]]a i tri umjetničke akademije, na kojima studira oko 38.000 studenata.<ref name="TopUniversities_Ljubljana" /> U nastavno-istraživačkom procesu učestvuje približno 4.000 nastavnika i istraživača, uz oko 2.000 zaposlenih u tehničkim i administrativnim službama. Na Univerzitetu u Ljubljani izvode se studijski programi iz humanističkih, [[Društvene nauke|društvenih]] i [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]], [[tehnika|tehnike]] i [[Tehnologija|tehnologije]], kao i iz oblasti [[Medicina|medicine]], [[Stomatologija|stomatologije]] i [[Veterinarska medicina|veterinarske medicine]]. == Historija == === Počeci === Počeci visokog obrazovanja na prostoru današnje Slovenia sežu u 17. vijek, kada su [[isusovci]] u Ljubljana organizovali studije [[Filozofija|filozofije]], [[Teologija|teologije]] i [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]]. Tokom 18. vijeka nastava iz [[Matematika|matematike]] i [[Fizika|fizike]] dodatno je razvijena uvođenjem eksperimentalne nastave i savremenijih nastavnih metoda.<ref name="NTF_History">{{cite web |title=History of the Faculty of Technical Sciences |url=https://www.ntf.uni-lj.si/omm/en/about-deparment/general-information/history/ |website=Naravoslovnotehniška fakulteta, Oddelek za materiale in metalurgiju – Univerza v Ljubljani |access-date=25. 5. 2026 |language=en}}</ref> Važan korak u razvoju visokog obrazovanja predstavljalo je osnivanje Carsko-kraljevskog liceja u Ljubljani 1791. Ova ustanova djelovala je kao viši obrazovni centar sa studijima [[Filozofija|filozofije]], [[Teologija|teologije]], [[Medicina|medicine]] i [[Hirurgija|hirurgije]], a obuhvatala je i nastavu iz prirodnih i tehničkih disciplina.<ref name="NTF_History" /> Za vrijeme uprave [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] nad [[Ilirske provincije|Ilirskim provincijama]], u Ljubljani je 1810. osnovan prvi univerzitet. Univerzitet je djelovao u okviru francuskog obrazovnog sistema ''Écoles centrales'', a nastava se izvodila iz [[Medicina|medicine]], [[Hirurgija|hirurgije]], [[Inženjerstvo|inženjerstva]], [[Arhitektura|arhitekture]], [[pravo|prava]] i [[Teologija|teologije]]. Njegov kancelar bio je Joseph Walland.<ref name="NTF_History" /> Nakon ponovnog uspostavljanja vlasti [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] 1813, univerzitet je ukinut, a obrazovni sistem vraćen pod upravu Carsko-kraljevskog liceja u Ljubljani.<ref name="NTF_History" /> === Osnivanje nacionalnog univerziteta === Tokom druge polovine 19. vijeka među slovenskim intelektualcima i političkim predstavnicima jačale su inicijative za osnivanje univerziteta na [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]] u Ljubljana. Potreba za nacionalnim univerzitetom posebno je došla do izražaja krajem vijeka, kada je sve veći broj slovenskih studenata studirao na univerzitetima u okviru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], naročito u [[Austrija|Austriji]] i češkim zemljama, dok su brojni slovenski naučnici ostvarivali akademske karijere širom [[Srednja Evropa|srednje Evrope]]. Među univerzitetima na kojima su djelovali slovenski intelektualci bio je [[Karlov univerzitet u Pragu]] i [[Univerzitet Palackog u Olomoucu]]. S ciljem organizovanog djelovanja, tokom 1890-ih formiran je odbor za osnivanje slovenskog univerziteta, među čijim su najistaknutijim članovima bili [[Ivan Hribar]], Henrik Tuma i [[Aleš Ušeničnik]]. Kao dio priprema za budući univerzitet, Zemaljski sabor Kranjske je 1898. uveo stipendije za studente koji su se pripremali za univerzitetsku karijeru, uz obavezu da po osnivanju univerziteta preuzmu nastavne dužnosti u Ljubljani. Time je postepeno stvaran budući nastavni kadar.<ref name="Ciperle_90let_2009">{{cite book|last=Ciperle |first=Jože |title=90 let Univerze v Ljubljani: Med tradicijo in izzivi časa |chapter=Skozi stoletja po poti ljubljanskega višjega šolstva do univerze |url=https://www.uni-lj.si/assets/Sluzba-za-pravne-zadeve/Arhivsko-muzejska-sluzba/Dokumenti/Publikacije/2009/90-let-Univerze-v-Ljubljani-Med-tradicijo-in-izzivi-casa-Monografija-90-let-Univerze.pdf |date=2009 |publisher=Univerza v Ljubljani |pages=24–35 |access-date=26. 5. 2026 |language=sl |format=PDF}}</ref> Osnivanje univerziteta dugo je bilo onemogućeno političkim okolnostima u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Tek nakon njenog raspada 1918. i formiranja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], stvoreni su uslovi za realizaciju ove ideje. Prvi sastanak osnivačkog odbora Univerziteta u Ljubljani održan je 23. novembra 1918. pod predsjedavanjem [[Mihajlo Rostohar|Mihajla Rostohara]], profesora [[Psihologija|psihologije]] na [[Karlov univerzitet u Pragu|Karlovom univerzitetu u Pragu]]. U saradnji sa [[Danilo Majaron|Danilom Majaronom]], Rostohar je učestvovao u pregovorima sa vladom u [[Beograd]]u radi donošenja zakona o osnivanju univerziteta. Zakon o osnivanju Univerziteta u Ljubljani usvojen je 23. jula 1919. Tokom iste godine imenovani su prvi profesori i formirano Univerzitetsko vijeće, čime je univerzitet započeo redovan rad. Prvo predavanje održao je [[Lingvistika|lingvista]] Franc Ramovš 3. decembra 1919. u dvorani Zemaljskog dvorca u Ljubljani, što se i danas slavi kao Dan Univerziteta u Ljubljani.<ref name="GovSI_Stoletnica">{{cite web |title=Stoletnica Univerze v Ljubljani – V družbi treh odstotkov najboljših na svetu |url=https://www.gov.si/novice/2019-09-23-stoletnica-univerze-v-ljubljani-v-druzbi-treh-odstotkov-najboljsih-na-svetu/ |website=Portal GOV.SI |date=2019 |access-date=26. 5. 2026 |language=sl}}</ref> === Prve decenije rada === [[Datoteka:Univerza v Ljubljani 1929.jpg|mini|desno|300px|Univerzitetska upravna zgrada 1929.]] Nakon osnivanja 1919, Univerzitet u Ljubljani započeo je rad sa pet osnovnih fakulteta: pravnim, filozofskim, tehničkim, teološkim i medicinskim. Univerzitet je bio smješten u centru [[Ljubljana|Ljubljane]], na Kongresnom trgu, u zgradi koja je ranije služila kao sjedište Zemaljske vlade Kranjske u periodu od 1902. do 1918. Tokom 1920-ih godina univerzitet je preimenovan u Univerzitet kralja Aleksandra u Ljubljani (''Universitas Alexandrina Labacensis''), u čast [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|kralja Jugoslavije Aleksandra I]]. Uprkos finansijskim poteškoćama i političkim pritiscima centralističkog sistema u okviru [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], univerzitet je postupno jačao svoju organizacijsku strukturu i proširivao akademsku djelatnost.<ref name="UL_Zgodovina">{{cite web |title=Zgodovina univerze |url=https://www.uni-lj.si/univerza/o-nas/zgodovina-univerze |website=Univerza v Ljubljani |access-date=26. 5. 2026 |language=sl}}</ref> U ovom periodu realizovani su i značajni infrastrukturni projekti, među kojima se posebno izdvaja izgradnja [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Slovenije|Nacionalne i univerzitetske biblioteke Slovenije]], završena 1941. prema projektu arhitekte [[Jože Plečnik]]a.<ref name="HiddenArch_NUK">{{cite web |title=NUK: National and University Library |url=https://hiddenarchitecture.net/nuk-national-and-university-library/ |website=Hidden Architecture |date=25. 11. 2018 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Izbijanjem [[aprilski rat|Invazije na Jugoslaviju]] u aprilu 1941, univerzitet je nastavio s radom u izuzetno otežanim okolnostima pod italijanskom i njemačkom okupacijom. Njegova autonomija bila je značajno ograničena, a dio nastavnog osoblja izložen represiji, uključujući hapšenja i deportacije u [[koncentracijski logor|koncentracijske logore]]. U tom periodu dio studenata i profesora uključio se u [[Osobodilačka fronta slovenačkog naroda|Osobodilačku frontu slovenačkog naroda]], dok su se drugi pridružili [[Slovensko domobranstvo|Slovenskom domobranstvu]]. === 1945. i kasniji period === Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], upravljanje Univerzitetom u Ljubljani preuzelo je novo akademsko rukovodstvo, a za [[rektor]]a je izabran [[Češka|češki]] profesor Alois Král, jedini strani državljanin koji je obavljao tu funkciju. Král je bio dugogodišnji nastavnik na Fakultetu tehničkih nauka, gdje je od 1920. radio kao profesor, a u više navrata obavljao je i dužnost [[dekan]]a.<ref name="UL_Rectors2009">{{cite web |title=The University of Ljubljana and its rectors |url=http://www.uni-lj.si/files/ULJ/userfiles/ulj/o_univerzi_v_lj/uni_arhiv/Razstave/ULinRektorji2009/Univerza_LJ_Rektorji_ANG-2009.pdf |website=Univerza v Ljubljani |date=2009 |access-date=26. 5. 2026 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719233126/http://www.uni-lj.si/files/ULJ/userfiles/ulj/o_univerzi_v_lj/uni_arhiv/Razstave/ULinRektorji2009/Univerza_LJ_Rektorji_ANG-2009.pdf |archive-date=19. 7. 2011 |language=en}}</ref> U poslijeratnom periodu, u okviru uspostave [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], univerzitet je došao pod pojačan politički nadzor. U tom kontekstu došlo je do kadrovskih promjena, uključujući razrješenja pojedinih profesora, dok su neki nastavnici bili izloženi hapšenjima i sudskim postupcima. Također, Teološki fakultet je izdvojen iz sastava univerziteta, a dio akademskog osoblja i studenata napustio je zemlju. Uprkos ovim promjenama, univerzitet je nastavio sa radom i očuvao svoju osnovnu obrazovnu i naučnu funkciju. Od sredine 1950-ih postepeno je obnovljen određeni stepen akademske [[Autonomija|autonomije]], što je omogućilo stabilizaciju nastavnog i istraživačkog rada. Tokom 1970-ih i početkom 1980-ih ponovo su zabilježena ograničenja univerzitetske autonomije, uključujući smjene pojedinih profesora. Godine 1979. univerzitet je preimenovan u Univerzitet ″Edvard Kardelj″ u Ljubljani, po jednom od političkih lidera [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]]. Nakon političkih promjena krajem 1980-ih i [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], 1990. univerzitetu je vraćeno prvobitno ime – Univerzitet u Ljubljani. == Organizacija == === Fakulteti i akademije === [[Datoteka:StiskiDvorec1-Ljubljana.JPG|mini|desno|300px|Muzička akademija]] U okviru Univerziteta u Ljubljani djeluju 23 fakulteta i tri umjetničke akademije, koji su raspoređeni na različitim lokacijama u urbanom području Ljubljane:<ref name="UL_Members">{{cite web |title=Faculties and academies |url=https://www.uni-lj.si/en/university/member-faculties-and-academies-ul |website=University of Ljubljana |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> * [[Akademija za pozorište, radio, film i televiziju u Ljubljani|Akademija za pozorište, radio, film i televiziju]] * [[Akademija likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani|Akademija likovnih umjetnosti i dizajna]] * [[Muzička akademija u Ljubljani|Muzička akademija]] * [[Fakultet za upravu u Ljubljani|Fakultet za upravu]] * [[Arhitektonski fakultet u Ljubljani|Arhitektonski fakultet]] * [[Filozofski fakultet u Ljubljani|Filozofski fakultet]] * [[Biotehnički fakultet u Ljubljani|Biotehnički fakultet]] * [[Fakultet za hemiju i hemijsku tehnologiju u Ljubljani|Fakultet za hemiju i hemijsku tehnologiju]] * [[Fakultet za građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani|Fakultet za građevinarstvo i geodeziju]] * [[Fakultet za računarstvo i informatiku u Ljubljani|Fakultet za računarstvo i informatiku]] * [[Ekonomski fakultet u Ljubljani|Ekonomski fakultet]] * [[Pedagoški fakultet u Ljubljani|Pedagoški fakultet]] * [[Elektrotehnički fakultet u Ljubljani|Elektrotehnički fakultet]] * [[Pravni fakultet u Ljubljani|Pravni fakultet]] * [[Fakultet za pomorstvo i saobraćaj u Portorožu|Fakultet za pomorstvo i saobraćaj]] * [[Fakultet za matematiku i fiziku u Ljubljani|Fakultet za matematiku i fiziku]] * [[Mašinski fakultet u Ljubljani|Mašinski fakultet]] * [[Medicinski fakultet u Ljubljani|Medicinski fakultet]] * [[Prirodno-matematički i tehnički fakultet u Ljubljani|Prirodno-matematički i tehnički fakultet]] * [[Farmaceutski fakultet u Ljubljani|Farmaceutski fakultet]] * [[Fakultet društvenih nauka u Ljubljani|Fakultet društvenih nauka]] * [[Fakultet za socijalni rad u Ljubljani|Fakultet za socijalni rad]] * [[Fakultet za sport u Ljubljani|Fakultet za sport]] * [[Teološki fakultet u Ljubljani|Teološki fakultet]] * [[Veterinarski fakultet u Ljubljani|Veterinarski fakultet]] * [[Zdravstveni fakultet u Ljubljani|Zdravstveni fakultet]] Prvobitno je univerzitet bio smješten u centru Ljubljane, gdje se i danas nalaze centralna zgrada univerziteta i većina njegovih fakulteta. Kasnije su u drugim dijelovima grada ([[Bežigrad]], [[Vič]], [[Brdo, Ljubljana|Brdo]]) izgrađene nove, moderne zgrade i manji univerzitetski kompleksi (kampusi). === Biblioteke === Univerzitet u Ljubljani raspolaže razvijenim bibliotečkim sistemom koji uključuje univerzitetske, nacionalne i fakultetske [[Biblioteka|biblioteke]]. Posebno mjesto u tom sistemu zauzima [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Slovenije]], koja istovremeno ima funkciju [[Nacionalna biblioteka|nacionalne biblioteke]] i [[Univerzitetska biblioteka|univerzitetske biblioteke]]. Ova institucija posjeduje oko 1,3 miliona knjiga, kao i brojne zbirke štampanih, vizuelnih i multimedijalnih izvora. Druga centralna institucija je Centralna tehnička biblioteka Univerziteta u Ljubljana, koja predstavlja nacionalni informacijski centar u oblasti prirodnih i tehničkih nauka. Ova biblioteka ima značajnu ulogu u podršci naučno-istraživačkom radu iz područja [[Nauka|nauke]] i [[Tehnologija|tehnologije]]. Pored centralnih biblioteka, u okviru Univerziteta u Ljubljana djeluje više od 30 biblioteka pri pojedinim fakultetima, institutima i odjeljenjima. Među najvećim i najznačajnijim izdvajaju se Centralna humanistička biblioteka u okviru Filozofskog fakulteta, Centralna ekonomska biblioteka, Centralna medicinska biblioteka i Biblioteka Biotehničkog fakulteta, koji pokriva oblasti [[Biologija|biologije]] i [[Biotehnologija|biotehnologije]].<ref name="UL_Libraries">{{cite web |title=University libraries |url=https://www.uni-lj.si/en/university/university-press-and-libraries/university-libraries |website=University of Ljubljana |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Galerija === Univerzitet u Ljubljani upravlja univerzitetskom galerijom koja je otvorena 18. juna 2012.<ref name="UL_Gallery">{{cite web |title=UL Gallery |url=https://www.uni-lj.si/en/university/arts/activities/ul-gallery |website=University of Ljubljana |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Nastavna i naučno-istraživačka djelatnost == Univerzitet u Ljubljani razvija nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost u širokom spektru disciplina, uključujući [[Prirodne nauke|prirodne]] i tehničke nauke, [[Društvene nauke|društvene]] i humanističke nauke, [[Lingvistika|lingvistiku]], [[umjetnost]], [[Medicina|medicinu]] te različita interdisciplinarna područja. U okviru svoje međunarodne akademske saradnje, Univerzitet je u periodu od 2004. do 2013. bio sjedište Međunarodnog udruženja studenata političkih nauka (IAPSS), globalne studentske organizacije koja okuplja studente [[Političke nauke|političkih nauka]] iz brojnih zemalja. Sjedište ove organizacije je 2013. premješteno u Nijmegen u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].<ref name="UIA_IAPSS">{{cite web |title=International Association for Political Science Students (IAPSS) |url=https://uia.org/s/or/en/1100039220 |website=Union of International Associations |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema ''QS World University Rankings'' za 2026, Univerzitet u Ljubljani zauzima 535. mjesto među svjetskim univerzitetima.<ref name="TopUniversities_Ljubljana" /> == Značajne ličnosti == * [[Slavoj Žižek]] – slovenački [[filozof]], kulturni kritičar i predstavnik lacanovske psihoanalize i hegelijanskog marksizma. Na Univerzitetu u Ljubljani diplomirao je i magistrirao filozofiju 1975,<ref name="Zizek_Chronology">{{Cite web |url=https://www.lacan.com/zizekchro1.htm |title=Slavoj Zizek: Chronology - His Life |website=Lacan.com |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> a kasnije je radio kao viši istraživač na Institutu za sociologiju i filozofiju univerziteta. * [[Marko Bošnjak (sudija)]] – slovenački pravnik, sudija [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], [[advokat]] i profesor. * [[Matjaž Gams]] – glavni i odgovorni urednik časopisa ''Informatica''.<ref name="Informatica_Editorial">{{Cite web |title=Editorial Team |url=https://www.informatica.si/index.php/informatica/about/editorialTeam |website=Informatica |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Član je Slovenačke inženjerske akademije<ref name="IAS_Gams">{{Cite web |title=Matjaž Gams — IAS/SAE |url=https://www.ias.si/en/matjaz-gams |website=Inženirska akademija Slovenije |access-date=26. 5. 2026 |language=en-GB}}</ref> i [[Evropska akademija nauka i umjetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]].<ref name="EASA_Report2024">{{Cite web |title=2024 Annual Report |url=https://euro-acad.eu/files/Jahresbericht_2024_v08_Ansicht_DS.pdf |website=European Academy of Sciences and Arts |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak modernih univerziteta u Evropi (1801–1945)]] * [[Slovenačka akademija nauka i umjetnosti]] * [[Institut "Jožef Stefan"]] * [[Studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani]] == Vanjski linkovi == * [https://www.uni-lj.si/eng/ Službeni sajt] (si) (en) == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Univerziteti u Ljubljani]] [[Kategorija:Udruženje evropskih istraživačkih univerziteta]] [[Kategorija:Mreža univerziteta iz glavnih gradova Evrope]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 1919.]] [[Kategorija:Javni univerziteti]] [[Kategorija:Obrazovanje u Ljubljani]] lwzz1gwo1qn29o6yuuzt0c1hwqtwcoi 0 535000 3894483 3891285 2026-06-06T10:07:37Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894483 wikitext text/x-wiki [[Slika:Streptomycin structure.svg|thumb|right|[[Streptomicin]], važan [[antibiotik]], lijek koji proizvode [[bakterije]] [[rod (biologija)|roda]] [[Streptomyces]].]] U [[biohemija|biohemiji]], '''sekundarni metabolizam''' (također zvani '''specijalizirani metabolizam''') jeste termin i pojava za puteve i [[mala molekula|male molekule]], produkte [[metabolizam|metabolizma]] koji su uključeni u ekološku [[biološka interakcija|interakcije]], ali nisu apsolutno neophodni za opstanak [[organizam]]a. Ove molekule ponekad proizvode [[biljno sekretorno tkivo|specijalizirane ćelije]], kao što su [[laticifera|laticifere]] u [[biljka]]ma.<ref>{{Cite web|url=http://www1.biologie.uni-hamburg.de/b-online/e20/20.htm|title=Botany online: The Secondary Metabolism of Plants: Secondary Defence Compounds|website=www1.biologie.uni-hamburg.de|access-date=27. 4. 2020}}</ref> [[Sekundarni metabolit]]i obično posreduju u antagonističkim interakcijama, kao što su [[kompeticija]] i [[predacija]], kao i u [[mutualizam]]skim interakcijama, kao što su [[oprašivanje]] i resursni [[trofički mutualizam|mutualizma]]. Primjeri sekundarnih [[metabolit]]a uključuju [[antibiotik]]e, [[pigment]]e i [[miris|arome]]. Suprotnost sekundarnim metabolitima su [[primarni metabolit]]i, koji se smatraju esencijalnim za normalan rast ili razvoj organizma. Sekundarne [[metabolit]]e proizvode mnogi [[mikrobi]], [[biljke]], [[gljive]] i [[životinje]], koje obično žive u prenaseljenim [[stanište|staništima]], gdje [[hemijska odbrana]] predstavlja bolju opciju od fizičkog bijega.<ref>{{Cite book|last=Cavalier-Smith|first=T. |title=Ciba Foundation Symposium 171 - Secondary Metabolites: Their Function and Evolution |chapter=Origins of Secondary Metabolism |series=Novartis Foundation Symposia |date=1992 |volume=171|pages=64–80; discussion 80–87|doi=10.1002/9780470514344.ch5|issn=0300-5208|pmid=1302186|isbn=9780470514344}}</ref> Vrlo je teško razlikovati primarne i sekundarne metabolite, zbog čestog preklapanja međuprodukata i puteva primarnog i sekundarnog metabolizma. Jedan takav primjer su [[sterol]]i, koji su produkti sekundarnog metabolizma i istovremeno predstavljaju osnovu za ćelijsku strukturu.<ref>{{Citation |last1=Fagundes |first1=Mariane Bittencourt |title=Sterols Biosynthesis in Algae |date=8. 4. 2021 |url=https://www.intechopen.com/chapters/76087 |work=Bioactive Compounds - Biosynthesis, Characterization and Applications |access-date=20. 9. 2023 |publisher=IntechOpen |language=en |isbn=978-1-83969-270-3 |last2=Wagner |first2=Roger}}</ref> == Značajniji sekundarni metaboliti == {{glavni|Sekundarni metabolit}} *[[Antibiotik]], kao što su [[streptomicin]] i [[penicilin]] *[[Pigmenti]], kao što su [[delfinidin]] *[[Miris]]i, kao što je [[ionon]] == Također pogledajte == * [[Sekundarni metabolizam biljaka]] * [[Fitohemija]] * [[Ophiocordyceps unilateralis]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20061006094907/http://www.biologie.uni-hamburg.de/b-online/e20/20.htm Secondary metabolism in plants] * [http://www.plantphysiol.org/content/169/3/1512.short Evolution of plant specialized metabolic pathways] [[Kategorija:Metabolizam]] [[Kategorija:Metaboliti]] o3rzyyi3r7n49l16fijz054tfdr94yx 0 535002 3894482 3891286 2026-06-06T10:07:35Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894482 wikitext text/x-wiki [[Slika:Allelic Heterogeneity-Locus Heterogeneity.jpg|thumb|300px| [[Alel]]na heterogenost – lokusna heterogenost]] '''Alelna heterogenost''' jest [[fenomen]] u kojem različite [[mutacije]] na istom [[lokus (genetika)|lokusu]] dovode do istih ili vrlo sličnih [[fenotip]]ova. Ove alelne varijacije mogu nastati kao rezultat procesa [[prirodno odabiranje|prirodne selekcije]], kao rezultat [[egzogen]]ih [[mutagen]]a, [[genetički drift|genetičkog drifta]] ili [[genetička migracija|genetičke migracije]]. Mnoge od ovih mutacija imaju oblik [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] u kojima je jednonukleotidna baza promijenjena u poređenju sa [[konsenzusna sekvenca|konsenzusom sekvence]]. Također mogu postojati kao [[varijacija broja kopija|varijante broja kopija]] (CNV) u kojima se kopije gena ili sekvence [[DNK]] razlikuju od populacijske.<ref name="Springer">{{cite book|last1=Singh|first1=Abinash|title=Encyclopedia of Behavioral Medicine: Allelic Heterogeneity|date=2013|publisher=Springer|location=New York|pages=66–67}}</ref> Mutirani [[alel]]i koji izražavaju alelnu heterogenost mogu se klasificirati kao adaptivni ili disadaptivni. Ove mutacije se mogu javiti u ćelijama [[klicin list|germinativne linije]], [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]] ili u [[mitohondrijski genom|mitohondrijskom genomu]]. Mutacije u ćelijama germinativne linije mogu se naslijeđivati, kao i mitohondrijskne alelne mutacije. Mitohondrijske alelne mutacije nasljeđuju se majčinski. Tipično u ljudskom [[genom]]u mala količina alelnih varijanti čini ~75% mutacija pronađenih na određenom lokusu unutar populacije. Druge pronađene varijante smatraju se rijetkim ili ekskluzivnim za jedan [[Genealogija|pedigre]]. [[OMIM|Online Mendelovo nasljeđivanje čovjeka]] ima evidenciju o preko 1000 gena i njihovim povezanim alelnim varijantama. Ovi geni pokazuju alelnu heterogenost na svojim lokusima i odgovorni su za različite [[fenotip]]ove bolesti. Neke od ovih bolesti su [[alkaptonurija]], [[albinizam]], [[ahondroplazija]] i [[fenilketonurija]], naprimjer.<ref name="Encyclopedia of Life Sciences">{{cite book|last1=Scriver|first1=Charles R|title=Encyclopedia of Life Sciences|date=2005|publisher=John Wiley & Sons Ltd.|location=Etobicoke, Canada}}</ref><ref>"Genetics Home Reference", 25 September 2009, [https://web.archive.org/web/20081208231714/http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=allelicheterogeneity Allelic heterogeneity], 29 September 2009</ref> Naprimjer, [[beta-talasemija|β-talasemija]] može biti uzrokovana nekoliko različitih mutacija u genu za [[beta globin|β-globin]]. Alelnu heterogenost ne treba miješati sa [[heterogenost lokusa|heterogenošću lokusa]], u kojoj [[mutacija]] na drugom genu uzrokuje sličan [[fenotip]]. Niti je treba miješati sa [[fenotipska heterogenost|fenotipskom heterogenošću]] u kojoj mutacija unutar istog gena uzrokuje drugačiji fenotip. Ostale glavne bolesti koje pokazuju alelnu heterogenost su alelne mutacije u genu za [[distrofin]] koje uzrokuju [[Duchenneova distrofija|Duchenneovu distrofiju]] i mutacije u genu [[CFTR]], za koje se zna da uzrokuju [[cistasta fibroza|cistastu fibrozu]].<ref name="Springer"/> ==Alkaptonurija== {{glavni|Alkaptonurija}} Ljudski gen za [[nukleotid]]nu sekvencu [[Homogentizat 1,2-dioksigenaza|HGD]] pokazuje niz alelnih mutacija koje uzrokuju AKU. Dokumentovano je približno 40 različitih alelnih varijanti. Većina ovih varijanti nema uticaja na funkciju katalize [[enzim]]a. Nekoliko poznatih alela ima indirektan uticaj na funkciju proteina uzrokujući pogrešno savijanje i remete pravilno sastavljanje enzimskog kompleksa. Alkaptonurija se smatra klasičnim primjerom alelne heterogenosti, koja pokazuje jednu varijantu u ljudskom fenotipu.<ref name="Encyclopedia of Life Sciences"/> == Također pogledajte == * [[Heterogenost lokusa]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Mutacije]] 53cowi9jr0gofbxkorbi7wxex3l41iy 0 535004 3894481 3891355 2026-06-06T10:07:33Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894481 wikitext text/x-wiki {{Psihoanaliza}} [[Datoteka:Erik_Erikson.jpg|mini|desno|300px|Erik Erikson]] '''Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja''' predstavljaju teoriju razvoja ličnosti koju je tokom druge polovine 20. stoljeća razvio [[Erik Erikson]] u saradnji sa svojom suprugom [[Joan Erikson]].<ref name="NYT_JoanErikson">{{Cite news |last=Thomas |first=Robert Mcg. Jr. |date=1997 |title=Joan Erikson Is Dead at 95; Shaped Thought on Life Cycles |url=https://www.nytimes.com/1997/08/08/us/joan-erikson-is-dead-at-95-shaped-thought-on-life-cycles.html |work=The New York Times |access-date=26. 5. 2026 |url-status=live |issn=0362-4331 |language=en-US}}</ref> Ova teorija ubraja se među najpoznatije [[psihoanaliza|psihoanalitičke]] pristupe razvoju ličnosti i opisuje osam uzastopnih faza kroz koje pojedinac prolazi od rođenja do starosti i smrti. Erikson je smatrao da razvoj ličnosti traje tokom cijelog života, a ne samo u djetinjstvu, kako se ranije često pretpostavljalo.<ref name="Syed_McLean_2017">{{Cite journal |last1=Syed |first1=Moin |last2=McLean |first2=Kate C. |date=2017 |title=Erikson's Theory of Psychosocial Development |url=https://osf.io/preprints/psyarxiv/zf35d_v1 |journal=PsyArXiv |publisher=Center for Open Science |doi=10.31234/osf.io/zf35d |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovoj teoriji, svaka razvojna faza obilježena je posebnim psihosocijalnim konfliktom koji nastaje u odnosu između unutrašnjih psiholoških potreba pojedinca i zahtjeva društvenog okruženja. Način na koji osoba riješi taj konflikt utječe na njen daljnji emocionalni, socijalni i psihološki razvoj.<ref name="Escalona_1951">{{Cite journal |last=Escalona |first=Sibylle |date=1951 |title=Childhood and Society. Erik H. Erikson. New York: Norton, 1950. 397 pp. $4.00 |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.113.2931.253.a |journal=Science |volume=113 |issue=2931 |pages=253–253 |doi=10.1126/science.113.2931.253.a |access-date=26. 5. 2026 |issn=0036-8075 |language=en}}</ref> Na formiranje Eriksonove teorije značajno je utjecao rad [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i njegova teorija [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]]. Iako je Erikson u početku prihvatao osnovne psihoanalitičke postavke, kasnije je proširio Freudov pristup naglašavajući značaj društvenih odnosa, kulture i životnog iskustva u oblikovanju ličnosti.<ref name="Knight_2017">{{Cite journal |last=Knight |first=Zelda Gillian |date=2017 |title=A proposed model of psychodynamic psychotherapy linked to Erik Erikson's eight stages of psychosocial development |url=https://www.researchgate.net/publication/312932996_A_proposed_model_of_psychodynamic_psychotherapy_linked_to_Erik_Erikson%27s_eight_stages_of_psychosocial_development |journal=Clinical Psychology & Psychotherapy |volume=24 |issue=5 |pages=1047–1058 |doi=10.1002/cpp.2066 |pmid=28124459 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Svoje ideje Erikson je sistematizirao u knjizi ''[[Childhood and Society]]'' iz 1950,<ref name="Erikson_1950">{{cite book |last=Erikson |first=Erik H. |title=Childhood and Society |url=https://archive.org/details/dli.ernet.19961 |date=1950 |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> u kojoj je detaljno predstavio model osam faza psihosocijalnog razvoja.<ref name="Knight_2017" /> Teorija je kasnije stekla širok utjecaj u oblastima [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]], [[Obrazovanje|obrazovanja]], [[Psihoterapija|psihoterapije]] i socijalnog rada, posebno zbog naglašavanja povezanosti individualnog razvoja i društvenog okruženja.<ref name="Syed_McLean_2017" /> Eriksonova teorija faza psihosocijalnog razvoja opisuje ljudski razvoj kao proces koji se odvija kroz osam međusobno povezanih životnih faza. Prema Eriksonu, razvoj pojedinca rezultat je stalnog međudjelovanja [[Biologija|bioloških]] i sociokulturnih faktora.<ref name="Orenstein_Lewis_2021">{{Cite book |last1=Orenstein |first1=Gabriel A. |last2=Lewis |first2=Lindsay |title=Eriksons Stages of Psychosocial Development |date=2021 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556096/ |work=StatPearls |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |pmid=32310556 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Svaka razvojna faza obilježena je određenom [[psihosocijalni razvoj|psihosocijalnom krizom]], odnosno unutrašnjim konfliktom između dvije suprotstavljene tendencije ili razvojne mogućnosti. Način na koji pojedinac odgovori na taj konflikt utječe na njegovo dalje emocionalno, socijalno i psihološko sazrijevanje. Uspješno prevazilaženje razvojne krize doprinosi razvoju pozitivnih osobina i sposobnosti koje Erikson naziva vrlinama. Na primjer, ukoliko dijete u najranijoj fazi razvoja stekne više povjerenja nego nepovjerenja prema okolini, razvija osjećaj nade koji postaje osnova za kasniji razvoj ličnosti.<ref name="Crain_2011">{{cite book |last=Crain |first=William |title=Theories of Development: Concepts and Applications |url=https://dn710104.ca.archive.org/0/items/WilliamCrainTheoriesOfDevelopmentConceptsBook4You/%5BWilliam_Crain%5D_Theories_of_development__concepts%28Book4You%29.pdf |date=2011 |publisher=Pearson Education, Inc. |location=Upper Saddle River, NJ |edition=6. |isbn=978-0-205-81046-8 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je smatrao da su razvojne faze međusobno povezane i da se nadograđuju jedna na drugu. Iskustva stečena u ranijim fazama utječu na sposobnost pojedinca da se suoči sa izazovima u kasnijim životnim razdobljima.<ref name="Mitchell_2021">{{Cite journal |last1=Mitchell |first1=Lauren L. |last2=Lodi-Smith |first2=Jennifer |last3=Baranski |first3=Erica N. |last4=Whitbourne |first4=Susan Krauss |date=2021 |title=Implications of identity resolution in emerging adulthood for intimacy, generativity, and integrity across the adult lifespan |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8455066/ |journal=Psychology and Aging |volume=36 |issue=5 |pages=545–556 |doi=10.1037/pag0000537 |access-date=26. 5. 2026 |issn=1939-1498 |language=en}}</ref> Konflikti koji nisu uspješno razriješeni u jednoj fazi mogu se ponovo pojaviti kao problemi u kasnijim periodima života. Ipak, Erikson nije smatrao da je potpuno savladavanje jedne faze neophodan uslov za prelazak u narednu. Istraživanja su pokazala da organizovane aktivnosti i životna iskustva mogu doprinijeti razvoju identiteta i psihosocijalnom sazrijevanju pojedinca.<ref name="Duerden_2009">{{Cite journal |last1=Duerden |first1=Mat D. |last2=Widmer |first2=Mark A. |last3=Taniguchi |first3=Stacy T. |last4=McCoy |first4=J. Kelly |date=2009 |title=Adventures in Identity Development: The Impact of Adventure Recreation on Adolescent Identity Development |url=http://www.seereducation.com/files/4713/6441/7230/Adv_in_Identity_Dvlp_Duerden_Widmer_Taniguchi__McCoy_2009.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809121149/http://www.seereducation.com/files/4713/6441/7230/Adv_in_Identity_Dvlp_Duerden_Widmer_Taniguchi__McCoy_2009.pdf |archive-date=9. 8. 2017 |url-status=usurped |journal=Identity: An International Journal of Theory and Research |volume=9 |issue=4 |pages=341–359 |doi=10.1080/15283480903422806 |issn=1528-3488 |quote=Results indicated that program participants experienced significant identity development when contrasted with the comparison group. |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na oblikovanje Eriksonove teorije značajno su utjecala njegova lična iskustva i porodične okolnosti. Rođen je u [[Njemačka|Njemačkoj]] od majke [[Jevreji|jevrejskog]] porijekla, a tokom djetinjstva nije poznavao svog biološkog oca te je odrastao uz više očinskih figura.<ref name="Whitfield_2000">{{Cite journal |last=Whitfield |first=Stephen J. |date=2000 |title=Becoming Erikson |url=https://muse.jhu.edu/article/29164 |journal=Reviews in American History |volume=28 |issue=1 |pages=134–141 |doi=10.1353/rah.2000.0019 |issn=1080-6628 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog takvih okolnosti Erikson je često osjećao da ne pripada u potpunosti ni njemačkoj ni jevrejskoj zajednici, što je kod njega razvilo osjećaj otuđenosti i unutrašnjeg konflikta u vezi sa vlastitim [[identitet]]om. Pitanja identiteta i pripadnosti kasnije su postala jedno od centralnih obilježja Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja. Nakon uspona nacističkog režima i dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast, Erikson je napustio Njemačku i neposredno svjedočio djelovanju [[Nacionalizam|nacionalizma]], [[Diskriminacija|diskriminacije]] i društvene represije. Ova iskustva dodatno su usmjerila njegovo interesovanje prema proučavanju načina na koji društvene okolnosti, [[Predrasuda|predrasude]] i različiti oblici društvene isključenosti utječu na razvoj ličnosti i identiteta. Erikson je posebno naglašavao da razvoj pojedinca nije moguće posmatrati odvojeno od društvenog i kulturnog okruženja u kojem osoba odrasta i živi.<ref name="Martin-Joy_2025">{{Cite journal |last=Martin-Joy |first=John |date=2025 |title=Race and Prejudice in Erik Erikson’s Childhood and Society |url=https://muse.jhu.edu/article/962859 |journal=American Imago |volume=82 |issue=1 |pages=93–127 |doi=10.1353/aim.2025.a962859 |issn=1085-7931 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Međukulturna istraživanja == U kontekstu 1930-ih godina Eriksonov istraživački rad smatrao se relativno progresivnim, posebno zbog njegovog interesovanja za utjecaj kulture, diskriminacije i društvenih okolnosti na razvoj identiteta. Erikson je provodio istraživanja među [[Indijanci|američkim starosjedilačkim narodima]] i [[Afroamerikanci|afroameričkom populacijom]], nastojeći razumjeti povezanost društvenog okruženja i psihološkog razvoja pojedinca. Posebno je poznat po terenskim istraživanjima među plemenima Oglala Lakota i Yurok, gdje je proučavao odgoj djece, razvoj [[identitet]]a i odnos pojedinca prema zajednici. Erikson je uočio da su starosjedilačke zajednice često bile suočene sa krizama identiteta koje su nastajale kao posljedica diskriminacije, kolonizacije i prisilnih društvenih promjena. Način na koji su se te zajednice prilagođavale posljedicama kolonijalizma imao je značajan utjecaj na njegovo razumijevanje formiranja identiteta i razvoja ličnosti.<ref name="Martin-Joy_2025" /> U istraživanjima [[Afroamerikanci|afroameričke populacije]] Erikson se usmjerio na iskustva života tokom perioda rasne segregacije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Posebnu pažnju posvetio je utjecaju internalizovanog [[Rasizam|rasizma]], društvene stigmatizacije i [[Segregacija|segregacije]] na razvoj identiteta. Smatrao je da segregacija značajno utječe na način na koji Afroamerikanci doživljavaju vlastiti identitet i društveni položaj. Iako su njegova istraživanja predstavljala značajan doprinos proučavanju društvenih i kulturnih utjecaja na razvoj ličnosti, Erikson je kasnije priznao da njegovo razumijevanje iskustava afroameričke zajednice ostaje ograničeno. Također je smatrao da sama teorija psihosocijalnog razvoja nije dovoljna za potpuno objašnjenje složenih iskustava života pod rasnom diskriminacijom i društvenom nejednakošću.<ref name="Martin-Joy_2025" /> == Faze == {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! Približna dob<ref name="Boeree_2006">{{Cite web |title=Erik Erikson |url=https://webspace.ship.edu/cgboer/erikson.html |last1=Boeree |first1=Cornelis George |date=2006 |access-date=26. 5. 2026 |website=webspace.ship.edu |publisher=Shippensburg University of Pennsylvania |language=en}}</ref> ! Vrline<ref name="Boeree_2006" /> ! Psihosocijalna kriza<ref name="Boeree_2006" /> ! Značajni odnos<ref name="Boeree_2006" /> ! Egzistencijalno pitanje<ref name="MCAT_2016">{{cite book |title=MCAT Behavioral Science Review |url=https://archive.org/details/mcatbehavioralsc0000unse_g1a6 |date=2016 |publisher=Kaplan Publishing |location=New York |edition=3. |isbn=978-1-5062-0323-2 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> ! Događaji<ref name="MCAT_2016" /> |- ! Dojenačka dob Do 1 godine<ref name="Boeree_2006" /><ref name="Dunkel_Harbke_2017">{{Cite journal |last1=Dunkel |first1=Curtis S. |last2=Harbke |first2=Colin |date=1. 3. 2017 |title=A Review of Measures of Erikson's Stages of Psychosocial Development: Evidence for a General Factor |url=https://www.researchgate.net/publication/307141257_A_Review_of_Measures_of_Erikson's_Stages_of_Psychosocial_Development_Evidence_for_a_General_Factor |journal=Journal of Adult Development |volume=24 |issue=1 |pages=58–76 |doi=10.1007/s10804-016-9247-4 |issn=1068-0667 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> || Nada || Povjerenje naspram nepovjerenja || Majka / staratelj || Mogu li vjerovati svijetu? || Hranjenje, napuštanje |- ! Rana dječija dob 1–2 godine<ref name="Boeree_2006" /><ref name="Dunkel_Harbke_2017" /> || Volja || Autonomija naspram stida i sumnje || Roditelji || Da li je u redu da budem ja? || Kontrola mokrenja, samostalno oblačenje |- ! Rano djetinjstvo 3–6 godina<ref name="Boeree_2006" /><ref name="Lugo_Hershey_1979">{{cite book |last1=Lugo |first1=James O. |last2=Hershey |first2=Gerald L. |title=Human development: a psychological, biological, and sociological approach to the life span |url=https://archive.org/details/humandevelopment0000lugo |date=1979 |publisher=Macmillan |location=New York |isbn=978-0-02372-300-1 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> || Svrha || Inicijativa naspram krivnje || Porodica || Da li je u redu da djelujem, krećem se i preduzimam aktivnosti? || Igra, korištenje alata, crtanje |- ! Školska dob 7–10 godina<ref name="Boeree_2006" /><ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Kompetentnost || Marljivost naspram inferiornosti || Škola, vršnjaci || Mogu li uspjeti u svijetu ljudi i stvari? || Škola, sport |- ! Adolescencija 11–19 godina<ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Vjernost || Identitet naspram konfuzije uloga || Vršnjaci, uzori || Ko sam ja i šta mogu postati? || Društveni odnosi |- ! Rana odrasla dob 20–44 godine<ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Ljubav || Intimnost naspram izolacije || Partneri, prijatelji || Mogu li se povezati sa drugom osobom? || Romantične veze |- ! Srednja odrasla dob 45–64 godine<ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Briga || Generativnost naspram stagnacije || Porodica, kolege || Da li moj život ima smisla i doprinosi li drugima? || Posao, roditeljstvo |- ! Pozna odrasla dob 65+ godina<ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Mudrost || Integritet ega naspram očaja || Čovječanstvo || Da li je u redu što sam bio to što jesam? || Refleksija o životu |} == Psihološka periodizacija razvoja čovjeka == === Prema Danielu Levinsonu === {| class="wikitable" |+ ! Period ! Dobni raspon ! Podperiod ! Dobni raspon |- | rowspan="3" | Djetinjstvo | rowspan="3" | 0–9/11 | Dojenačka dob | 0–3 |- | Rano djetinjstvo | 3–7 |- | Kasno djetinjstvo | 7–9/11 |- | rowspan="2" | Adolescencija | rowspan="2" | 11–25 | Rana adolescencija | 9/11–18 |- | Kasna adolescencija | 18–25 |- | rowspan="3" | Odrasla dob | rowspan="3" | 25–65 | Rana odrasla dob | 25–35 |- | Srednja odrasla dob | 35–50 |- | Kasna odrasla dob | 50–65 |- | rowspan="3" | Starost | rowspan="3" | 65+ | Rana starost | 65–80 |- | Srednja starost | 80–100 |- | Duboka starost | 100+ |} === Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) === {| class="wikitable" |+ ! Period ! Dobni raspon |- | Djetinjstvo | 0–10 |- | Adolescencija | 10–25 |- | Odrasla dob | 25–65 |- | Starost | 65+ |} == Prva faza == === Nada: povjerenje naspram nepovjerenja (oralno-senzorna faza, dojenačka dob, do 1. godine) === * Egzistencijalno pitanje: ″Mogu li vjerovati svijetu?″<ref name="MCAT_2016" /> Prva faza Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja odnosi se na dojenačku dob i zasniva se na odnosu između [[dijete|djeteta]] i [[roditelj]]a ili staratelja. U ovoj fazi dijete razvija osjećaj povjerenja ili nepovjerenja prema svijetu, zavisno od toga da li su njegove osnovne potrebe zadovoljene. Erikson je povjerenje opisivao kao osnovni osjećaj sigurnosti u druge ljude, ali i kao osjećaj vlastite vjerodostojnosti (vjerovanje u samog sebe).<ref name="Sharkey_1997">{{cite web |last=Sharkey |first=Wendy |title=Erik Erikson |url=http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/erikson.htm |date=1997 |publisher=Muskingum University |archive-url=https://web.archive.org/web/20121127075544/http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/erikson.htm |archive-date=27. 11. 2012 |url-status=dead |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dojenče u potpunosti zavisi od roditelja, naročito od [[majka|majke]] ili primarnog staratelja, koji mu pružaju hranu, zaštitu i emocionalnu podršku. Djeca u ovom periodu često koriste jednostavne oblike [[Komunikacija|komunikacije]], poput plača, pokazivanja ili gestova, kako bi izrazila svoje potrebe i interesovanja.<ref name="Begus_2014">{{cite journal |last1=Begus |first1=Katarina |last2=Gliga |first2=Teodora |last3=Southgate |first3=Victoria |date=7. 10. 2014 |title=Infants Learn What They Want to Learn: Responding to Infant Pointing Leads to Superior Learning |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=10 |pages=e108817 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4188542/ |doi=10.1371/journal.pone.0108817 |pmid=25290444 |pmc=4188542 |issn=1932-6203 |doi-access=free |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Način na koji roditelji odgovaraju na te potrebe oblikuje djetetovo prvo razumijevanje svijeta i međuljudskih odnosa. Ako roditelji ili staratelji pružaju toplinu, sigurnost, dosljednu brigu i osjećaj zaštite, dijete razvija povjerenje prema svijetu i ljudima oko sebe. Iz takvog iskustva razvija se vrlina nade, odnosno osjećaj da je potrebe moguće zadovoljiti i da svijet može biti sigurno mjesto.<ref name="Dunkel_Harbke_2017" /> S druge strane, ukoliko dijete ne dobije dovoljno pažnje, sigurnosti i emocionalne podrške, može razviti osjećaj nepovjerenja prema okolini.<ref name="Bee_Boyd_2009">{{cite book |last1=Bee |first1=Helen |last2=Boyd |first2=Denise |title=The Developing Child |edition=12. |url=https://archive.org/details/developingchild0000beeh_b9h9 |date=2009 |publisher=Pearson |location=Boston, MA |isbn=978-0-205-68593-6 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Takva iskustva kasnije mogu dovesti do osjećaja nesigurnosti, sumnjičavosti, povlačenja i nedostatka samopouzdanja.<ref name="Sharkey_1997" /> Prema Eriksonu, osnovni razvojni zadatak u dojenačkoj dobi jeste da dijete nauči da li su drugi ljudi, posebno primarni staratelji, pouzdan izvor brige, zaštite i nježnosti. Kada su roditelji dosljedni u pružanju hrane, utjehe i emocionalne podrške, dijete razvija osjećaj povjerenja. Ukoliko su zanemarujući, nedosljedni ili nasilni, dijete razvija nepovjerenje i doživljava svijet kao nesigurno i nepredvidivo mjesto. Erikson je smatrao da određena iskustva nepovjerenja mogu imati i zaštitnu ulogu, jer dijete kroz njih postepeno uči prepoznavati opasne situacije. Ipak, dugotrajna izloženost nesigurnosti i nepovjerenju može negativno utjecati na kasniji [[Socio-emocionalni razvoj|emocionalni i socijalni razvoj]]. Zbog toga su u ovoj fazi za dijete posebno važni osjećaj sigurnosti, utjehe i adekvatne brige.<ref name="Bee_Boyd_2009" /> == Druga faza == === Volja: autonomija naspram stida i sumnje (mišićna faza, rano djetinjstvo, 1–2 godine) === * Egzistencijalno pitanje: ″Da li je u redu da budem ja″<ref name="MCAT_2016" /> U drugoj fazi psihosocijalnog razvoja dijete postepeno stječe kontrolu nad tjelesnim funkcijama i razvija osnovne [[motorički razvoj|motoričke sposobnosti]], zbog čega počinje aktivnije istraživati svoju okolinu. Iako roditelji i dalje predstavljaju osnovni izvor sigurnosti, dijete u ovom periodu pokazuje sve veću potrebu za samostalnošću i izražavanjem vlastite volje. Strpljenje i podrška roditelja imaju važnu ulogu u razvoju autonomije. Tokom ranog djetinjstva dijete usvaja nove vještine i zadatke koji podstiču osjećaj lične odgovornosti, a mogućnost donošenja jednostavnih odluka doprinosi razvoju samostalnosti i samopouzdanja.<ref name="Laurence_2023">{{cite web |last=Laurence |first=Emily |date=2023 |title=Erik Erikson's Stages Of Psychosocial Development |url=https://www.forbes.com/health/mind/erik-ericksons-theory/ |work=Forbes Health |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Djeca u ovom uzrastu imaju izraženu potrebu za istraživanjem svijeta oko sebe i kroz svakodnevna iskustva neprestano uče o svojoj okolini. Zbog toga je potrebna pažnja odraslih, jer dijete može istraživati i situacije koje predstavljaju opasnost za njegovo [[zdravlje]] i sigurnost. Ukoliko roditelji ili staratelji podstiču samostalno ponašanje i pružaju podršku djetetu, razvija se osjećaj autonomije, odnosno uvjerenje da dijete može samostalno savladavati određene zadatke i probleme. Nasuprot tome, pretjerani zahtjevi, pretjerana kontrola ili ismijavanje djetetovih pokušaja mogu dovesti do razvoja stida i sumnje u vlastite sposobnosti.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2025 |title=Erik Erikson’s Stages of Psychosocial Development |url=https://www.simplypsychology.org/erik-erikson.html |work=Simply Psychology |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je smatrao da je u ovoj fazi potrebno uspostaviti ravnotežu između slobode i ograničenja. Ukoliko dijete dobije previše slobode bez odgovarajućeg nadzora, može razviti nedovoljno poštovanje prema pravilima i sigurnosnim granicama. S druge strane, pretjerana kontrola roditelja može dovesti do impulsivnosti, nesigurnosti ili buntovnog ponašanja u kasnijem razvoju.<ref name="Syed_McLean_2017" /> Prema Eriksonu, najpovoljniji pristup podrazumijeva kombinaciju podrške i postavljanja jasnih granica, pri čemu dijete dobija mogućnost da istražuje okolinu i razvija samostalnost, ali uz osjećaj sigurnosti i zaštite.<ref name="Rice_Cun_2021">{{cite journal |last1=Rice |first1=Mary Frances |last2=Cun |first2=Aijuan |date=2021 |title=Personalising digital learning for young children: Leveraging psychosocial identities and Techne for literacy development |journal=British Journal of Educational Technology |volume=52 |issue=5 |pages=1823–1838 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/bjet.13076 |doi=10.1111/bjet.13076 |issn=1467-8535 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Treća faza == === Svrha: inicijativa naspram krivnje (lokomotorno-genitalna faza, dob igre, 3–6 godina) === * Egzistencijalno pitanje: ″Da li je u redu da djelujem, krećem se i preduzimam aktivnosti?″<ref name="MCAT_2016" /> U trećoj fazi psihosocijalnog razvoja dijete razvija inicijativu, koja nadograđuje ranije stečeni osjećaj autonomije. U ovom periodu dijete postaje sposobnije za planiranje, pokretanje aktivnosti i samostalno izvršavanje zadataka, pri čemu često pokazuje želju da bude stalno aktivno i u pokretu. Kroz igru i svakodnevne aktivnosti dijete upoznaje svijet oko sebe te usvaja osnovne vještine i principe funkcionisanja okoline. Tokom ove faze dijete razvija potrebu da samostalno započinje i završava aktivnosti s određenim ciljem. Istovremeno se javlja i osjećaj krivnje kao nova [[emocija]]. Dijete može osjećati krivnju čak i u situacijama koje objektivno ne zahtijevaju takvu reakciju, naročito kada njegovi pokušaji ili inicijative ne dovedu do željenog rezultata. Razvoj hrabrosti, samostalnosti i osjećaja svrhe predstavlja jednu od osnovnih karakteristika djece uzrasta od tri do šest godina. U ovom periodu dijete prolazi kroz psihološki konflikt između inicijative i krivnje, pri čemu postepeno uči planirati aktivnosti, donositi odluke i razvijati osjećaj prosuđivanja.<ref name="Bee_Boyd_2009" /> Prema Eriksonu, dijete u ovoj fazi uči preuzimati inicijativu, razvija sposobnost postavljanja ciljeva i priprema se za buduće društvene i rukovodeće uloge. Aktivnosti koje dijete samostalno pokreće često uključuju istraživanje i određeni stepen rizika, poput samostalnog prelaska ulice ili vožnje bicikla bez zaštitne opreme. Takva ponašanja predstavljaju pokušaj ispitivanja vlastitih granica i sposobnosti. Tokom razvoja inicijative mogu se javiti i negativni oblici ponašanja, kao što su bacanje predmeta, udaranje ili vikanje. Erikson je smatrao da takve reakcije često proizlaze iz frustracije koju dijete osjeća kada ne uspije ostvariti cilj na način koji je zamislilo. == Četvrta faza == === Kompetentnost: marljivost naspram inferiornosti (latentna faza, kasno djetinjstvo, 7–10 godina) === * Egzistencijalno pitanje: ″Mogu li uspjeti u svijetu ljudi i stvari?″<ref name="MCAT_2016" /> U četvrtoj fazi psihosocijalnog razvoja dijete nastoji razviti osjećaj kompetentnosti kroz uspješno izvršavanje zadataka i postizanje konkretnih rezultata. U ovom periodu [[Igra (aktivnost)|igra]] postepeno gubi dominantnu ulogu, a dijete se sve više usmjerava prema produktivnim aktivnostima, [[Učenje|učenju]] i razvijanju praktičnih vještina. Tokom ove faze razvijaju se osnovna znanja i sposobnosti koje Erikson povezuje s razumijevanjem ″tehnologije″, odnosno načina na koji funkcionišu zadaci, alati i društvene obaveze. Prema Eriksonu, neuspjeh u razvoju povjerenja, autonomije i inicijative u ranijim fazama može dovesti do osjećaja sumnje u vlastite sposobnosti, što kod djeteta može izazvati stid, osjećaj poraza i inferiornosti.<ref name="CDI_Erikson">{{cite web |title=Erik Erikson's Stages of Social-Emotional Development |url=https://childdevelopmentinfo.com/child-development/erickson/ |website=childdevelopmentinfo.com |publisher=Child Development Institute |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Djeca u ovom uzrastu postaju svjesnija sebe kao pojedinaca i nastoje pokazati odgovornost, uspješnost i društveno prihvatljivo ponašanje. Istovremeno razvijaju veću sposobnost saradnje, dijeljenja i zajedničkog rada s drugima. Prema Allenu i Marotzu, djeca tokom ovog perioda usvajaju logičnije i praktičnije razumijevanje [[prostor]]a i vremena, bolje razumiju odnose uzroka i posljedice, te razvijaju sposobnost razumijevanja kalendarskog vremena.<ref name="Allen_Marotz_2003">{{cite book |last1=Allen |first1=Eileen |last2=Marotz |first2=Lynn |date=2003 |title=Developmental Profiles: Pre-Birth Through Twelve |edition=4. |publisher=Thomson Delmar Learning |location=Albany, NY |url=https://pcap.psychiatry.uw.edu/wp-content/uploads/2021/03/Developmental_Profiles_Ordering_Information.pdf |isbn=978-0-7668-3765-2 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj fazi djeca također počinju razvijati [[Moral|moralne vrijednosti]], prepoznavati kulturne i individualne razlike te samostalnije obavljati svakodnevne aktivnosti i brigu o sebi. Ponekad svoju potrebu za samostalnošću izražavaju suprotstavljanjem autoritetima, neposlušnošću ili buntovnim ponašanjem.<ref name="Allen_Marotz_2003" /> Erikson je smatrao da su godine osnovnog obrazovanja posebno važne za razvoj samopouzdanja. Škola djetetu pruža priliku da kroz različite aktivnosti dobije priznanje nastavnika, roditelja i vršnjaka, bilo kroz crtanje, rješavanje zadataka, pisanje ili druge oblike rada. Kada se djeca podstiču da stvaraju, rade i završavaju započete zadatke, te kada za svoje uspjehe dobijaju pohvalu, razvijaju osjećaj marljivosti, upornosti i kompetentnosti. Nasuprot tome, ukoliko su njihovi pokušaji ismijavani, kažnjavani ili ukoliko osjećaju da ne mogu zadovoljiti očekivanja odraslih, mogu razviti osjećaj inferiornosti i nesigurnosti u vlastite sposobnosti.<ref name="Crain_2011" /> == Peta faza == === Vjernost: identitet naspram konfuzije uloga (adolescencija, 11–19 godina) === * Egzistencijalno pitanje: ″Ko sam ja i šta mogu postati?″<ref name="MCAT_2016" /> U ovoj fazi razvoja [[Adolescencija|adolescent]] postaje sve više usmjeren na vlastiti [[identitet]] i način na koji ga drugi doživljavaju. Formiranje identiteta podrazumijeva uspostavljanje osjećaja unutrašnje dosljednosti i kontinuiteta ličnosti, što uključuje i planiranje budućih uloga, posebno kroz izbor [[obrazovanje|obrazovnog]] i profesionalnog pravca. Sposobnost da se uspostavi profesionalni identitet doživljava se kao pozitivno iskustvo. Adolescenti postaju radoznali u vezi s ulogama koje će imati u svijetu odraslih, u prijelazu iz djetinjstva u odraslo doba. Tokom adolescencije mladi se često suočavaju s početnom konfuzijom uloga, koja se ogleda u nejasnim ili promjenjivim idejama o tome kako će se uklopiti u društvo. U tom periodu uobičajeno je eksperimentisanje s različitim ponašanjima i aktivnostima, poput uključivanja u različite interesne grupe, [[hobi]]je ili društvene i političke aktivnosti.<ref name="CourseSidekick_Socialization">{{cite web |title=Adolescent Socialization |url=https://www.coursesidekick.com/sociology/study-guides/cochise-sociology-os/adolescent-socialization |website=Course Sidekick |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Postepeno, kroz ova iskustva, većina adolescenata razvija stabilniji osjećaj vlastitog identiteta i jasniju sliku o budućem životnom pravcu. Erikson je uveo pojam ″kriza identiteta″<ref name="Gross_1987">{{cite book |last1=Gross |first1=Francis L. |date=1987 |title=Introducing Erik Erikson: An Invitation to his Thinking |publisher=University Press of America |location=Lanham, MD |url=https://archive.org/details/introducingerike0000gros |isbn=0-8191-5788-0 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> kako bi opisao razvojnu fazu u kojoj mlada osoba pokušava integrisati različite aspekte sebe, uključujući ličnost, tjelesni identitet, društvene uloge i profesionalne mogućnosti. Ovaj proces je oblikovan kulturnim i historijskim okolnostima i predstavlja važan prijelaz između djetinjstva i odrasle dobi. Ova faza je neophodna za uspješan razvoj narednih faza.<ref name="Erikson_1970">{{cite journal |last=Erikson |first=Erik H. |date=1970 |title=Autobiographic Notes on the Identity Crisis |journal=Daedalus |volume=99 |issue=4 |pages=730–759 |url=https://www.jstor.org/stable/20023973 |issn=0011-5266 |jstor=20023973 |pmid=11609638 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kriza identiteta ne odnosi se samo na teškoće, već i na razvojnu priliku da se različita iskustva i identifikacije iz ranijih faza povežu u jedinstvenu sliku o sebi.<ref name="Wright_1982">{{cite book |last1=Wright, Jr |first1=J. Eugene |date=1982 |title=Erikson: Identity and Religion |publisher=Seabury Press |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/eriksonidentityr0000wrig/page/73 |isbn=978-0-8164-2362-0 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> U odnosu na osam životnih faza u cjelini, peta faza predstavlja svojevrsnu prekretnicu. Erikson je smatrao da se u ovom periodu uspostavlja ravnoteža između onoga što pojedinac jeste i onoga što društvo očekuje da postane. Taj proces se ostvaruje kroz povezivanje prošlih iskustava s očekivanjima i planovima za budućnost. == Šesta faza == === Ljubav: intimnost naspram izolacije (rana odrasla dob, 20–44 godine) === * Egzistencijalno pitanje: ″Mogu li se povezati sa drugom osobom?″<ref name="MCAT_2016" /> Konflikt intimnosti i izolacije javlja se nakon završetka adolescencije. Na početku ove faze proces formiranja identiteta naspram konfuzije uloga se privodi kraju, iako njegovi efekti i dalje ostaju prisutni kao osnova daljeg psihosocijalnog razvoja.<ref name="Erikson_1950" /> Ova faza ne odnosi se isključivo na romantične odnose, već i na razvoj snažnih emocionalnih veza s drugim ljudima, posebno kroz prijateljstva i bliske interpersonalne odnose.<ref name="Laurence_2023" /> U ranoj odrasloj dobi pojedinci i dalje imaju izraženu potrebu da se povezuju sa drugima i da dijelom ″usklađuju″ vlastiti identitet s identitetima bliskih osoba, kako bi ostvarili osjećaj pripadnosti. Erikson je smatrao da se u ovom periodu javlja i mogućnost izolacije upravo zbog potrebe za intimnošću. Strah od odbacivanja, prekida odnosa ili emocionalnog povređivanja može dovesti do povlačenja iz odnosa, jer iskustvo odbacivanja može biti psihološki vrlo teško. U tom kontekstu, Erikson uvodi pojam distanciranja, koji označava tendenciju pojedinca da se emocionalno ili socijalno povuče od drugih ili da odbaci ono što doživljava kao prijetnju vlastitom integritetu, vrijednostima ili životnim ciljevima. Ovaj oblik distanciranja može se javiti i kada su bliski odnosi izloženi vanjskim utjecajima ili pritiscima.<ref name="Erikson_1950" /> Kada osoba razvije stabilan osjećaj identiteta, postaje spremnija za dugoročne emocionalne obaveze prema drugima. U toj fazi pojedinac može uspostavljati intimne i uzajamne odnose, poput bliskih prijateljstava ili partnerskih odnosa, pri čemu je spreman na kompromis, dijeljenje odgovornosti i ulaganje u odnos. Istraživanja pokazuju da osobe koje imaju razvijeniji identitet češće uspješnije uspostavljaju i održavaju intimne odnose.<ref name="Kacerguis_Adams_1980">{{cite journal |last1=Kacerguis |first1=Mary Ann |last2=Adams |first2=Gerald R. |date=1980 |title=Erikson stage resolution: The relationship between identity and intimacy |journal=Journal of Youth and Adolescence |volume=9 |issue=2 |pages=117–126 |url=https://scispace.com/pdf/erikson-stage-resolution-the-relationship-between-identity-294d3vpdjq.pdf |doi=10.1007/bf02087930 |issn=0047-2891 |pmid=24318015 |s2cid=28310188 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ukoliko pojedinac ne uspije uspostaviti takve odnose, bilo zbog ličnih teškoća ili okolnosti, može se razviti osjećaj izolacije, koji često prati doživljaj emocionalne praznine, nesigurnosti i unutrašnje napetosti. == Sedma faza == === Briga: generativnost naspram stagnacije (srednja odrasla dob, 45–64 godine) === * Egzistencijalno pitanje: ″Da li moj život ima smisla i doprinosi li drugima?″<ref name="MCAT_2016" /> Generativnost se odnosi na brigu za usmjeravanje i podršku narednoj generaciji. Ona se izražava kroz društveno vrijedne aktivnosti, profesionalni rad, roditeljstvo, kao i kroz različite oblike stvaralaštva i doprinošenja zajednici. U srednjoj odrasloj dobi primarni razvojni zadatak odnosi se na doprinos društvu i brigu o budućim generacijama. Kada osoba u ovom periodu ostvaruje doprinos zajednici, bilo kroz podizanje porodice, profesionalni rad ili šire društveno djelovanje, razvija se osjećaj generativnosti, koji se ogleda u produktivnosti i osjećaju postignuća. Nasuprot tome, osoba koja je usmjerena isključivo na sebe, te ne pokazuje spremnost da doprinosi razvoju drugih i zajednice, može razviti osjećaj stagnacije, koji se manifestuje kao nezadovoljstvo zbog nedostatka produktivnosti i smislenog doprinosa. Erikson naglašava da generativnost ima široku primjenu u različitim oblastima života, uključujući porodicu, međuljudske odnose, profesionalni rad i društveno djelovanje. Ona podrazumijeva uspostavljanje i usmjeravanje naredne generacije, ali obuhvata i produktivnost te stvaralaštvo u širem smislu.<ref name="Slater_2003">{{cite journal |last=Slater |first=Charles L. |date=2003 |title=Generativity versus stagnation: An elaboration of erikson's adult stage of human development |journal=Journal of Adult Development |volume=10 |issue=1 |pages=53–65 |url=https://www.researchgate.net/publication/227244304_Generativity_Versus_Stagnation_An_Elaboration_of_Erikson's_Adult_Stage_of_Human_Development |doi=10.1023/a:1020790820868 |s2cid=140501567 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj životnoj fazi pojedinci često preispituju ono što ostavljaju iza sebe, kako u porodici tako i u zajednici, jer se približavaju kasnijem životnom periodu. Upravo zbog toga razvija se potreba da se vlastiti život procijeni kroz doprinos drugima i društvu. S ovim periodom povezana je i vrlina brige, koja se ogleda u sposobnosti da se osoba posveti dobrobiti drugih i budućih generacija.<ref name="Orenstein_Lewis_2021" /> == Osma faza == === Mudrost: integritet ega naspram očaja (kasna odrasla dob, 65 godina i više) === * Egzistencijalno pitanje: ″Da li je u redu što sam bio to što jesam?″<ref name="MCAT_2016" /><ref name="CourseHero_LateAdulthood">{{cite web |title=Psychosocial Development in Late Adulthood |url=https://www.coursehero.com/study-guides/wmopen-lifespandevelopment/psychosocial-development-in-late-adulthood-2/ |website=Course Hero |publisher=Lumen Learning |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj fazi života osobe razmatraju vlastita postignuća i procjenjuju kakva su osoba postale. Počinju prihvatati vlastitu životnu priču i iskustva koja su ih oblikovala.<ref name="Skean_Brown_2024">{{cite journal |last1=Skean |first1=Karen Riggs |last2=Brown |first2=Elisabeth |date=2024 |title=Emotionally Focused Couple Therapy with a Late-Life Couple: From Despair to Integrity |journal=Pragmatic Case Studies in Psychotherapy |volume=20 |issue=1 |url=https://www.researchgate.net/publication/381856281_Emotionally_Focused_Couple_Therapy_with_a_Late-Life_Couple_From_Despair_to_Integrity |doi=10.55818/pcsp.v20i1.2151 |issn=1553-0124 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ukoliko svoj život doživljavaju kao ispunjen i smislen, razvijaju [[integritet ega]], odnosno osjećaj cjelovitosti i prihvatanja vlastitog života. Osobe koje razviju integritet uglavnom osjećaju zadovoljstvo životom te lakše prihvataju sebe i druge. Kako se približavaju kraju života, češće imaju mirniji odnos prema [[smrt]]i.<ref name="Goodcase_Love_2017">{{cite journal |last1=Goodcase |first1=Eric T. |last2=Love |first2=Heather A. |date=2017 |title=From Despair to Integrity: Using Narrative Therapy for Older Individuals in Erikson's Last Stage of Identity Development |journal=Clinical Social Work Journal |volume=45 |issue=4 |pages=354–363 |url=https://www.researchgate.net/publication/306273523_From_Despair_to_Integrity_Using_Narrative_Therapy_for_Older_Individuals_in_Erikson's_Last_Stage_of_Identity_Development |doi=10.1007/s10615-016-0601-6 |issn=0091-1674 |s2cid=151779539 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, osobe koje svoj život procjenjuju kao neuspješan ili smatraju da nisu ostvarile svoje životne ciljeve mogu razviti osjećaj očaja, nezadovoljstva i beznađa. Takva osjećanja mogu biti praćena depresivnošću, beznadežnošću i strahom od smrti.<ref name="Perry_2014">{{cite journal |last1=Perry |first1=Tam E. |last2=Ruggiano |first2=Nicole |last3=Shtompel |first3=Natalia |last4=Hassevoort |first4=Luke |date=2014 |title=Applying Erikson's Wisdom to Self-Management Practices of Older Adults: Findings From Two Field Studies |journal=Research on Aging |volume=37 |issue=3 |pages=253–274 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4318792/ |doi=10.1177/0164027514527974 |pmc=4318792 |pmid=25651571 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je smatrao da se osjećaj nezadovoljstva u ovoj fazi često može povezati s nerazriješenim konfliktima iz ranijih razvojnih faza.<ref name="Timm_2022">{{cite journal |last1=Timm |first1=Jasmine |last2=Block |first2=Holly |last3=Boanca |first3=Georgeta |last4=Acquaye |first4=Hannah E. |date=2. 1. 2022 |title=An exploratory study on the relationship between completion of Erikson's fourth psychosocial stage and assurance of salvation |journal=Journal of Spirituality in Mental Health |volume=24 |issue=1 |pages=53–73 |url=https://www.researchgate.net/publication/343446352_An_exploratory_study_on_the_relationship_between_completion_of_Erikson's_fourth_psychosocial_stage_and_assurance_of_salvation |doi=10.1080/19349637.2020.1798326 |issn=1934-9637 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom kasne odrasle dobi ljudi uglavnom smanjuju profesionalne aktivnosti i prilagođavaju se životu nakon penzionisanja. U tom periodu slobodno vrijeme, porodični odnosi i društvena uključenost imaju važnu ulogu u prilagođavanju novom načinu života bez svakodnevnih radnih obaveza.<ref name="Darnley_1975">{{cite journal |last=Darnley |first=Fred Jr. |date=1975 |title=Adjustment to Retirement: Integrity or Despair |journal=The Family Coordinator |volume=24 |issue=2 |pages=217–226 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/Adjustment-to-Retirement%3A-Integrity-or-Despair.-Darnley/a2a3b9968bded9d75fe38a7cae754adcf4702ce1 |doi=10.2307/582287 |issn=0014-7214 |jstor=582287 |s2cid=142455683 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Iako je riječ o posljednjoj fazi razvoja, Erikson je smatrao da razvoj ne prestaje ni u starijoj dobi. Starenje i penzionisanje mogu ponovo aktivirati unutrašnje konflikte iz ranijih razvojnih faza, zbog čega osoba iznova preispituje vlastiti život, zadovoljstvo postignutim i osjećaj ličnog ispunjenja.<ref name="Osborne_2009">{{cite journal |last=Osborne |first=John W. |date=2009 |title=Commentary on Retirement, Identity, and Erikson's Developmental Stage Model |journal=Canadian Journal on Aging/La Revue canadienne du vieillissement |volume=28 |issue=4 |pages=295–301 |url=https://muse.jhu.edu/pub/122/article/366058/pdf |doi=10.1017/s0714980809990237 |issn=0714-9808 |pmid=19925695 |s2cid=28678622 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova faza također uključuje ponovno procjenjivanje životnog zadovoljstva, održavanje aktivne uključenosti u svakodnevni život i razvoj brige o vlastitom zdravlju.<ref name="Wiesmann_Hannich_2011">{{cite journal |last1=Wiesmann |first1=Ulrich |last2=Hannich |first2=Hans-Joachim |date=2011 |title=A Salutogenic Analysis of Developmental Tasks and Ego Integrity vs. Despair |journal=The International Journal of Aging and Human Development |volume=73 |issue=4 |pages=351–369 |url=https://www.researchgate.net/publication/223956824_A_Salutogenic_Analysis_of_Developmental_Tasks_and_Ego_Integrity_vs_Despair |doi=10.2190/ag.73.4.e |issn=0091-4150 |pmid=22474916 |s2cid=34076306 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je naglašavao da uspješno psihološko sazrijevanje u ranijim fazama života može značajno pomoći osobi u prevazilaženju razvojnih konflikata koji se javljaju u [[Starenje|starost]]i.<ref name="Hannah_1996">{{cite journal |last1=Hannah |first1=Mo Therese |last2=Domino |first2=George |last3=Figueredo |last4=A. J. |last5=Hendrickson |first5=Rick |date=1996 |title=The Prediction of Ego Integrity in Older Persons |journal=Educational and Psychological Measurement |volume=56 |issue=6 |pages=930–950 |url=https://www.academia.edu/80463211/The_Prediction_of_Ego_Integrity_in_Older_Persons |doi=10.1177/0013164496056006002 |issn=0013-1644 |s2cid=143620162 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Deveta faza == [[Joan Erikson]], supruga i saradnica [[Erik Erikson]]a, dodala je devetu fazu razvoja u djelu ''The Life Cycle Completed: Extended Version''.<ref name="Erikson_1998">{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |last2=Erikson |first2=Joan M. |date=1998 |title=The Life Cycle Completed |edition=Extended version |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/lifecyclecomplet0000erik_j3j4 |isbn=978-0-393-31772-5 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Joan Erikson je tokom svog rada posebno istraživala stariju životnu dob i procese razvoja u poznim godinama života.<ref name="Gilleard_2020">{{cite journal |last=Gilleard |first=Chris |date=14. 12. 2020 |title=The final stage of human development? Erikson's view of integrity and old age |journal=International Journal of Ageing and Later Life |volume=14 |issue=2 |pages=139–162 |url=https://www.researchgate.net/publication/345413297_The_final_stage_of_human_development_Erikson's_view_of_integrity_and_old_age |doi=10.3384/ijal.1652-8670.1471 |issn=1652-8670 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pišući o devetoj fazi, navela je da starost u osmoj i devetoj deceniji života donosi nove zahtjeve, svakodnevne teškoće i potrebu za ponovnim procjenjivanjem vlastitog života. Smatrala je da takve promjene zahtijevaju definisanje nove, devete razvojne faze. U vrijeme kada je pisala o ovoj fazi, Erikson je imao devedeset tri godine.<ref name="Erikson_1998" /> Joan Erikson je isticala da se svih prethodnih osam faza ponovo javlja u devetoj fazi razvoja, ali obrnutim redoslijedom.<ref name="Kincheloe_Horn_2007">{{cite book |editor1-last=Kincheloe |editor1-first=Joe L. |editor2-last=Horn |editor2-first=Raymond A. Jr. |date=2007 |title=The Praeger Handbook of Education and Psychology |volume=1 |publisher=Praeger Publishers |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780313014802_A47348043/preview-9780313014802_A47348043.pdf |isbn=978-0-313-34057-4 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Psihosocijalni krize iz ranijih faza ponovo postaju aktuelne, ali sada sa zamijenjenim odnosom između pozitivnih i negativnih aspekata razvoja. === Osnovno nepovjerenje naspram povjerenja: nada === U devetoj fazi starije osobe često su primorane sumnjati u vlastite sposobnosti jer tijelo postepeno slabi. Ipak, Joan Erikson smatra da i u toj fazi ostaje mogućnost nade i pronalaženja smisla uprkos fizičkim ograničenjima.<ref name="Erikson_1998" /> === Stid i sumnja naspram autonomije: volja === Starije osobe mogu osjećati stid zbog gubitka kontrole nad vlastitim tijelom i sumnju u vlastitu samostalnost. Na taj način stid i sumnja predstavljaju izazov ranije razvijenom osjećaju autonomije.<ref name="Erikson_1998" /> === Inferiornost naspram marljivosti: kompetentnost === U devetoj fazi smanjuje se produktivnost i energija koje su ranije podsticale aktivnost i rad. Osjećaj nesposobnosti uslijed starenja može kod starijih osoba izazvati osjećaj poniženja i bespomoćnosti.<ref name="Erikson_1998" /> === Konfuzija identiteta naspram identiteta: vjernost === Starije osobe mogu doživljavati nesigurnost u vezi s vlastitim identitetom, društvenim statusom i životnom ulogom.<ref name="Erikson_1998" /> === Izolacija naspram intimnosti: ljubav === U ovoj fazi godine bliskosti i ljubavi često mogu biti zamijenjene osjećajem izolacije, usamljenosti i gubitka bliskih odnosa.<ref name="Erikson_1998" /> === Stagnacija naspram generativnosti: briga === Generativnost koja se ranije izražavala kroz rad i porodične odnose u poznijoj dobi može biti ograničena smanjenom energijom i fizičkim mogućnostima. Zbog toga se može razviti osjećaj stagnacije i smanjene korisnosti.<ref name="Erikson_1998" /> === Očaj i gađenje naspram integriteta: mudrost === Integritet u starijoj dobi zahtijeva sposobnosti koje osobe u devetoj fazi često više nemaju u potpunosti. Dok osma faza uključuje osvrt na život koji može izazvati osjećaj očaja ili razočaranja, u devetoj fazi pažnja se sve više usmjerava na gubitak sposobnosti i postepeno slabljenje organizma.<ref name="Erikson_1998" /> == Razvoj neofrojdovske teorije == Erikson se školovao u psihoanalitičkoj tradiciji i bio je student [[Anna Freud|Anne Freud]],<ref name="Wrightsman_1994">{{Cite book |last=Wrightsman |first=Lawrence S. |title=Adult Personality Development |url=https://archive.org/details/adultpersonality00wrig |url-access=registration |year=1994 |publisher=Sage Publications, Inc. |location=Thousand Oaks, CA |isbn=0-8039-4400-4 |page=61 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> istaknute dječije analitičarke<ref name="Dean_2008">{{Cite journal |last=Dean |first=Ann V. |date=9. 6. 2008 |title=Psychodynamic Theory in Early Childhood Education: A Look at the Contributions of Anna Freud, Melanie Klein, Krik H. Erikson, Susan Isaacs, Bruno Bettelheim, E.C.M. Frijling-Schreuder and Margaret Ribble |url=http://journals.sfu.ca/cob/index.php/files/article/view/89 |journal=The International Journal of Bahamian Studies |volume=5 |pages=34 |doi=10.15362/ijbs.v5i0.89 |issn=2220-5772 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> i kćerke [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. [[Freudove psihoanalitičke teorije|Freudova psihoanalitička teorija]], kao i njegov model [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnih faza razvoja]], imali su značajan utjecaj na početno oblikovanje Eriksonovog teorijskog okvira, naročito u dijelu koji se odnosi na djetinjstvo. U tom kontekstu, prve četiri Eriksonove faze razvoja često se dovode u vezu s Freudovim psihoseksualnim fazama, i to oralnom, analnom, falusnom i latentnom fazom. Na sličan način, peta faza, koja se odnosi na [[Adolescencija|adolescenciju]] i razvoj identiteta, može se povezati s Freudovom genitalnom fazom: {{Citat|Iako su prve tri faze povezane s Freudovom teorijom, može se uočiti da su one oblikovane na znatno drugačiji način. Naglasak nije toliko stavljen na seksualne obrasce i njihove posljedice, koliko na osobine ega koje proizlaze iz svake razvojne faze. Također postoji nastojanje da se slijed individualnog razvoja poveže sa širim društvenim kontekstom.<ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |title=Erik Erikson: An Introduction |url=https://archive.org/details/erikeriksonintro00stev/page/48 |date=1983 |publisher=St. Martin's Press |location=New York, NY |isbn=978-0-312-25812-2 |pages=48–50 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref>}} Erikson je smatrao da se ljudski razvoj odvija tokom cijelog života i da se ne završava u adolescenciji. Životne faze posmatrao je kao povezan i kontinuiran proces u kojem kraj jedne generacije predstavlja početak naredne. Iz perspektive pojedinca razvoj prolazi linearno kroz različite životne faze, dok je na nivou društva taj proces cikličan i stalno se ponavlja kroz nove generacije.<ref name="Erikson_1993">{{cite book |last=Erikson |first=Erik H. |title=Childhood and Society |url=https://archive.org/details/childhoodsociet000erik |date=1993 |orig-date=1950 |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York, NY |isbn=978-0-393-31068-9 |page=242 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> {{Citat|Prema Freudovom shvatanju, razvoj ličnosti uglavnom se završava tokom adolescencije.<ref name="Lantz_Ray_2024">{{cite book |last1=Lantz |first1=Sarah E. |last2=Ray |first2=Sagarika |title=Freud Developmental Theory |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557526/ |date=2024 |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |pmid=32491458 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od njega, Erik Erikson (1902–1994), koji je bio jedan od Freudovih učenika, smatrao je da se razvoj nastavlja tokom cijelog života. Polazeći od Freudovih ideja, Erikson je svoju teoriju proširio i na odraslu dob te period starosti.<ref name="Kail_Cavanaugh_2004">{{cite book |last1=Kail |first1=Robert V. |last2=Cavanaugh |first2=John C. |title=Human development: A life-span view |edition=3. |url=https://archive.org/details/humandevelopment0000kail |date=2004 |publisher=Thomson/Wadsworth |location=Belmont, CA |isbn=978-0-534-59751-1 |page=16 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> }} == Primjena u savremenoj praksi == Eriksonov rad imao je značajan utjecaj na oblast [[gerontologija|gerontologije]] te je promijenio način na koji nauka i društvo posmatraju starije osobe. Prije Eriksonovih istraživanja [[starenje]] se uglavnom posmatralo kao period psihološkog opadanja. Njegova teorija doprinijela je pozitivnijem razumijevanju starenja, jer je zastupao stav da se psihološki razvoj nastavlja tokom cijelog životnog vijeka, uključujući i starost. Posebno je njegova posljednja faza, integritet naspram očaja, kasnu životnu dob predstavila kao period refleksije, prihvatanja vlastitog života i traženja smisla. Eriksonova teorija također je utjecala na istraživanja u oblastima savjetovanja, [[Obrazovanje|obrazovanja]], [[identitet]]a, cjeloživotnog razvoja i proučavanja starenja.<ref name="Gilleard_2020" /> Njegova istraživanja imala su važan utjecaj i na razvoj [[Psihoanaliza|psihoanalize]], posebno u proučavanju razvoja identiteta. Erikson je u svoja istraživanja uključio društvene, kulturne i historijske utjecaje, čime je proširio psihoanalitička istraživanja izvan isključivo psiholoških faktora. Također je značajno doprinio razvoju [[ego psihologija|ego psihologije]], naglašavajući da ego nije samo pod utjecajem nesvjesnih nagona, već da aktivno učestvuje u prilagođavanju pojedinca društvenom okruženju.<ref name="Douvan_1997">{{cite journal |last=Douvan |first=Elizabeth |date=1997 |title=Erik Erikson: Critical Times, Critical Theory |journal=Child Psychiatry and Human Development |volume=28 |issue=1 |pages=15–21 |url=https://link.springer.com/10.1023/A:1025188901554 |doi=10.1023/A:1025188901554 |issn=0009-398X |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Eriksonov rad imao je značaj i u [[Klinička psihologija|kliničkoj praksi]]. Proučavanje njegovih faza psihosocijalnog razvoja pokazalo se korisnim za razumijevanje procesa oporavka od [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] i psiholoških teškoća.<ref name="Vogel-Scibilia_2009">{{cite journal |last1=Vogel-Scibilia |first1=Suzanne E. |last2=McNulty |first2=Kathryn Cohan |last3=Baxter |first3=Beth |last4=Miller |first4=Steve |last5=Dine |first5=Max |last6=Frese |first6=Frederick J. |date=2009 |title=The Recovery Process Utilizing Erikson’s Stages of Human Development |journal=Community Mental Health Journal |volume=45 |issue=6 |url=https://www.researchgate.net/publication/26298512_The_Recovery_Process_Utilizing_Erikson's_Stages_of_Human_Development |doi=10.1007/s10597-009-9189-4 |issn=0010-3853 |pmc=2791471 |pmid=19533350 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu njegove teorije razvijen je i instrument poznat kao Eriksonov inventar psihosocijalnih faza ({{en|Erikson Psychosocial Stage Inventory}}), koji se koristi za procjenu psihosocijalnog razvoja.<ref name="Rosenthal_1981">{{cite journal |last1=Rosenthal |first1=Doreen A. |last2=Gurney |first2=Ross M. |last3=Moore |first3=Susan M. |date=1981 |title=From trust on intimacy: A new inventory for examining Erikson's stages of psychosocial development |journal=Journal of Youth and Adolescence |volume=10 |issue=6 |pages=525–537 |url=https://www.academia.edu/2412847/From_trust_on_intimacy_A_new_inventory_for_examining_eriksons_stages_of_psychosocial_development |doi=10.1007/BF02087944 |issn=0047-2891 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja poslužile su i kao osnova za razvoj pojedinih modela psihodinamske [[psihoterapija|psihoterapije]].<ref name="Knight_2017" /> == Kritike == Jedna od glavnih kritika Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja odnosi se na to da ona prvenstveno opisuje razvoj [[evropa|evropskih]] i [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] [[muškarac]]a.<ref name="Gilligan_1982">{{cite book |last=Gilligan |first=Carol |date=1982 |title=In a Different Voice: Psychological Theory and Women's Psychological Development |publisher=Harvard University Press |url=https://archive.org/details/indifferentvoice00gill |url-access=registration |isbn=978-0-674-44543-7 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga su pojedini autori doveli u pitanje univerzalnu primjenjivost njegove teorije na [[Žena|žene]], druge kulture i različite društvene kontekste. Također se raspravlja o tome da li se Eriksonove faze nužno odvijaju redoslijedom koji je predložio i da li su strogo vezane za određene životne dobi. Pojedini istraživači postavljaju pitanje da li se potraga za identitetom javlja isključivo tokom [[Adolescencija|adolescencije]] ili se može nastaviti i u kasnijim fazama života, kao i da li jedna faza mora biti uspješno završena prije prelaska u narednu.<ref name="Arnett_2014">{{cite book |last=Arnett |first=Jeffrey Jensen |date=2014 |title=Emerging Adulthood: The Winding Road from the Late Teens Through the Twenties |edition=2. |publisher=Oxford University Press |url=https://christspieces.org/wp-content/uploads/2020/04/arnett2004_emergingadulthoodteensthrutwenties-47pp.pdf |doi=10.1093/acprof:oso/9780199929382.001.0001 |isbn=978-0-19-992938-2 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je, međutim, smatrao da su svi ovi procesi prisutni tokom cijelog života, ali da u određenim razdobljima pojedini konflikti postaju posebno izraženi.<ref name="Erikson_1956">{{cite journal |last=Erikson |first=Erik H. |date=1956 |title=The problem of ego identity |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=4 |issue=1 |pages=56–121 |format=PDF |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=apa.004.0056a |doi=10.1177/000306515600400104 |pmid=13286157 |s2cid=10580628 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Većina empirijskih istraživanja povezanih s Eriksonovom teorijom odnosila se na adolescenciju i razvoj identiteta. Njegove ideje posebno je razradio i empirijski proučavao [[James Marcia]].<ref name="Marcia_1966">{{cite journal |last=Marcia |first=James E. |date=1966 |title=Development and validation of ego identity status |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=3 |issue=5 |pages=551–558 |format=PDF |url=https://scispace.com/pdf/development-and-validation-of-ego-identity-status-5gpe0py3me.pdf |doi=10.1037/h0023281 |pmid=5939604 |s2cid=29342469 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Marcia je razlikovao različite oblike identiteta i pronašao empirijske pokazatelje da osobe koje tokom adolescencije razviju stabilniji osjećaj identiteta češće ostvaruju kvalitetne i bliske odnose u ranoj odrasloj dobi. Takvi nalazi djelimično potvrđuju Eriksonovu pretpostavku da uspješno rješavanje krize identiteta olakšava razvoj intimnosti u narednoj životnoj fazi. Dodatna kritika odnosi se na činjenicu da Erikson razvojne faze povezuje s određenim psihološkim tenzijama koje mogu biti prisutne tokom života, ali ne objašnjava detaljno šta tačno uzrokuje prelazak iz jedne faze u drugu niti kako se konflikti uspješno razrješavaju. Kritičari ističu da teorija daje relativno malo konkretnih objašnjenja o iskustvima i mehanizmima koji utječu na razvoj pojedinca unutar svake faze.<ref name="Syed_McLean_2017" /> == Također pogledajte == * [[Razvoj djeteta]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Razvoj etničkog identiteta]] * [[Kohlbergove faze moralnog razvoja]] * [[Neofrojdizam]] * [[Pozitivna dezintegracija]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Erikson, E. (1950). [https://archive.org/details/dli.ernet.19961 ''Childhood and Society'']. New York: Norton. * Erikson, Erik H. (1959). [https://archive.org/details/identitylifecycl00erik_0 ''Identity and the Life Cycle'']. New York: International Universities Press. * Erikson, Erik H. (1968). [https://archive.org/details/identityyouthcri0000erik ''Identity, Youth and Crisis'']. New York: Norton. * Erikson, Erik H. & Erikson, Joan M. (1998). [https://archive.org/details/lifecyclecomplet0000erik_j3j4 ''The Life Cycle Completed'']. New York: W. W. Norton & Company. * Sheehy, Gail (1976). [https://archive.org/details/passagespredict000shee ''Passages: Predictable Crises of Adult Life'']. New York: E. P. Dutton. * Stevens, Richard (1983). [https://archive.org/details/erikeriksonintro00stev ''Erik Erikson: An Introduction'']. New York: St. Martin's. {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Teorije razvojnih faza]] [[Kategorija:Psihoanaliza]] 72tbi6l6e6jupmrsyh1i5gedkxqr78c 0 535005 3894480 3891287 2026-06-06T10:07:28Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894480 wikitext text/x-wiki [[Slika:Ames test.svg|500px|right|thumb|Procedura Amesovog testa]] '''Amesov test''' je široko korištena metoda koja koristi [[bakterije]] za testiranje da li određena hemikalija može izazvati [[mutacije]] u [[DNK]] testiranog organizma. Formalnije, to je [[biološki test|biološka analiza]] za procjenu [[mutagen]]og potencijala [[hemijski spoj|hemijskih spojeva]].<ref name="pmid11113466">{{cite journal | vauthors = Mortelmans K, Zeiger E | title = The Ames Salmonella/microsome mutagenicity assay | journal = Mutation Research | volume = 455 | issue = 1–2 | pages = 29–60 | date = novembar 2000 | pmid = 11113466 | doi = 10.1016/S0027-5107(00)00064-6 | bibcode = 2000MRFMM.455...29M }}</ref> Pozitivan test ukazuje na to da je hemikalija [[mutagen]]a i stoga može djelovati kao [[kancerogen]], jer je rak često povezan s [[mutacija|mutacijom]]. Test služi kao brz i praktičan test za procjenu kancerogenog potencijala spoja jer su standardni testovi kancerogenosti na [[miševi]]ma i [[pacov]]ima dugotrajni (traju dvije do tri godine) i skupi. Međutim, poznati su [[lažna pozitivnost i negativnost|lažno pozitivni i lažno negativni rezultati]].<ref name="urlAmes Test: Encyclopedia of Public Health">{{cite encyclopedia | title = Ames Test | author = Charnley G |year = 2002 | encyclopedia = Encyclopedia of Public Health | publisher = eNotes.com |url=http://www.enotes.com/public-health-encyclopedia/ames-test |archive-url= https://web.archive.org/web/20090204185058/http://www.enotes.com/public-health-encyclopedia/ames-test| archive-date= 4. 2. 2009 | url-status=dead |access-date=2. 5. 2014}}</ref> Postupak je opisan u nizu radova početkom 1970-ih od strane [[Bruce Ames|Brucea Amesa]] i njegove grupe na Univerzitetu Kalifornije, [[Berkeley]].<ref name="ames"/><ref name="ames 1"/><ref name="ames 2"/><ref name="ames 3"/> == Opći postupak == Amesov test koristi nekoliko sojeva bakterije ''[[Salmonella typhimurium]]'' koji nose mutacije u genima uključenim u [[biosinteza histidina|biosintezu histidina]]. Ovi sojevi su [[aksotrof]]ni mutanti, tj. potreban im je [[histidin]] za rast, ali ga ne mogu proizvesti. Metoda testira sposobnost testirane supstance u stvaranju mutacija koje rezultiraju povratkom u "prototrofno" stanje, tako da ćelije mogu rasti na mediju bez histidina. [[sorta (botanika)|Sojevi]] koji se testiraju su posebno konstruirani za detekciju ili translacijskog [[otvoreni okvir čitanja|pomaka okvira čitanja]] (npr. sojevi TA-1537 i TA-1538) ili [[tačkasta mutacija|tačkaste mutacije]] (npr. soj TA-1531) [[mutacije]] u genima potrebnim za sintezu histidina, tako da se mogu identificirati mutageni koji djeluju putem različitih mehanizama. Neki spojevi su prilično specifični, uzrokujući reverzije u samo jednom ili dva soja.<ref name="ames 1">{{cite journal | vauthors = Ames BN, Gurney EG, Miller JA, Bartsch H | title = Carcinogens as frameshift mutagens: metabolites and derivatives of 2-acetylaminofluorene and other aromatic amine carcinogens | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 69 | issue = 11 | pages = 3128–32 | date = novembar 1972 | pmid = 4564203 | pmc = 389719 | doi = 10.1073/pnas.69.11.3128 | bibcode = 1972PNAS...69.3128A | doi-access = free }}</ref> Sojevi testera također nose mutacije u genima odgovornim za sintezu [[lipopolisaharid]]a, što čini [[ćelijski zid]] bakterija propusnijim,<ref name="ames 2">{{cite journal | vauthors = Ames BN, Lee FD, Durston WE | title = An improved bacterial test system for the detection and classification of mutagens and carcinogens | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 70 | issue = 3 | pages = 782–6 | date = mart 1973 | pmid = 4577135 | pmc = 433358 | doi = 10.1073/pnas.70.3.782 | bibcode = 1973PNAS...70..782A | doi-access = free }}</ref> i u [[Nukleotidna ekscizijska popravka|sistem ekscizijskog popravki]], kako bi test bio osjetljiviji.<ref name="ames 3">{{cite journal | vauthors = McCann J, Spingarn NE, Kobori J, Ames BN | title = Detection of carcinogens as mutagens: bacterial tester strains with R factor plasmids | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 72 | issue = 3 | pages = 979–83 | date = mart 1975 | pmid = 165497 | pmc = 432447 | doi = 10.1073/pnas.72.3.979 | bibcode = 1975PNAS...72..979M | doi-access = free }}</ref> Veći organizmi poput [[sisar]]a imaju metaboličke procese koji bi potencijalno mogli pretvoriti hemikaliju koja se smatra mutagenom u onu koja jeste ili onu koja se smatra mutagenom u onu koja to nije.<ref>{{cite book | first1 = Leland | last1 = Hartwell | first2 = Michael | last2 = Goldberg | first3 = Leroy | last3 = Hood | first4 = Ann | last4 = Reynolds | first5= Lee | last5 = Silver | name-list-style = vanc | title = Genetics: from genes to genomes|date=2011|publisher=McGraw-Hill | isbn = 978-0-07-352526-6 |edition=4th|location=New York|oclc=317623365}}</ref> Stoga, kako bi se efikasnije testirala mutagenost hemijskog spoja u odnosu na veće organizme, mogu se dodati enzimi jetre pacova u pokušaju da se replicira učinak metaboličkih procesa na spoj koji se testira u Amesovom testu. Ekstrakt pacovske [[jetra|jetre]] se opciono dodaje, kako bi se simulirao učinak [[metabolizam|metabolizma]], jer neki spojevi, poput [[benzopiren|benzo[''a'']pirena]], sami po sebi nisu mutageni, ali njihovi metabolički produkti jesu.<ref name="ames">{{cite journal | vauthors = Ames BN, Durston WE, Yamasaki E, Lee FD | title = Carcinogens are mutagens: a simple test system combining liver homogenates for activation and bacteria for detection | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 70 | issue = 8 | pages = 2281–5 | date = august 1973 | pmid = 4151811 | pmc = 433718 | doi = 10.1073/pnas.70.8.2281 | bibcode = 1973PNAS...70.2281A | doi-access = free }}</ref> [[Bakterije]] se rasprostiru na [[agar]]noj ploči s malom količinom [[histidin]]a. Ova mala količina histidina u mediju za rast omogućava bakterijama da rastu u početnom periodu i imaju priliku za mutaciju. Kada se histidin potroši, preživjet će samo bakterije koje su mutirale i stekle sposobnost proizvodnje vlastitog histidina. Ploča se inkubira 48 sati. Mutagenost tvari proporcionalna je broju uočenih kolonija. ==Amesov test i karcinogeni== Mutageni identificirani Amesovim testom također su mogući karcinogeni, a rane Amesove studije pokazale su da se 90% poznatih karcinogena može identificirati ovim testom.<ref name="ames75">{{cite journal | vauthors = McCann J, Choi E, Yamasaki E, Ames BN | title = Detection of carcinogens as mutagens in the Salmonella/microsome test: assay of 300 chemicals | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 72 | issue = 12 | pages = 5135–9 | date = decembar 1975 | pmid = 1061098 | pmc = 388891 | doi = 10.1073/pnas.72.12.5135 | bibcode = 1975PNAS...72.5135M | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ames BN | title = Identifying environmental chemicals causing mutations and cancer | journal = Science | volume = 204 | issue = 4393 | pages = 587–93 | date = maj 1979 | pmid = 373122 | doi = 10.1126/science.373122 | url = http://legacy.library.ucsf.edu/documentStore/e/p/c/epc74e00/Sepc74e00.pdf | author-link1 = Bruce Ames | jstor = 1748159 | bibcode = 1979Sci...204..587A }}</ref> Primjeri uključuju [[tris(2,3-dibromopropil)fosfat]], koji se koristio kao usporivač gorenja u plastici i tekstilu poput dječje odjeće za spavanje,<ref>{{cite journal | vauthors = Prival MJ, McCoy EC, Gutter B, Rosendranz HS | title = Tris(2,3-dibromopropyl) phosphate: mutagenicity of a widely used flame retardant | journal = Science | volume = 195 | issue = 4273 | pages = 76–8 | date = januar 1977 | pmid = 318761 | doi = 10.1126/science.318761 | bibcode = 1977Sci...195...76P }}</ref> i [[furilfuramid]], koji se koristio kao antibakterijski aditiv u hrani u [[Japan]]u 1960-ih i 1970-ih. Furilfuramid je zapravo prethodno prošao testove na životinjama, ali rigorozniji testovi nakon njegove identifikacije u Amesovom testu pokazali su da je kancerogen.<ref> {{Citation | last = Hayatsu | first = Hiroka | title = Mutagens in Food: Detection and Prevention | publisher = CRC Press | year = 1991 | pages = 286 pages | url = https://books.google.com/books?id=eQyMCWRIVf4C&q=carcinogen+preservative+(furylfuramide%7Caf2)&pg=RA1-PA1 |isbn = 978-0-8493-5877-7 }}</ref> Njihovi pozitivni testovi rezultirali su povlačenjem tih hemikalija iz upotrebe u potrošačkim proizvodima. Jedan zanimljiv rezultat Amesovog testa je da je krivulja doze i odgovora korištenjem različitih koncentracija hemikalije gotovo uvijek linearna,<ref name="ames75"/> što ukazuje na to da ne postoji granična koncentracija za mutagenezu. Stoga to sugerira da, kao i kod zračenja, može postojati [[Linearni model bez praga|nema sigurnog praga]] za hemijske mutagene ili kancerogene.<ref>{{cite book | first = Andrew | last = Teasdale | name-list-style = vanc | title = Genotoxic Impurities: Strategies for Identification and Control |publisher=Wiley-Blackwell |year=2011 |isbn=978-0-470-49919-1 }}</ref><ref name="linear">{{cite journal | vauthors = Tubiana M | title = The carcinogenic effect of exposure to low doses of carcinogens | journal = British Journal of Industrial Medicine | volume = 49 | issue = 9 | pages = 601–5 | date = septembar 1992 | pmid = 1390264 | pmc = 1039303 | doi = 10.1136/oem.49.9.601 }}</ref> Međutim, neki su predložili da organizmi mogu tolerirati niske nivoe mutagena zbog zaštitnih mehanizama kao što je [[popravka DNK]], te da stoga može postojati prag za određene hemijske mutagene.<ref>{{cite journal | vauthors = Jenkins GJ, Doak SH, Johnson GE, Quick E, Waters EM, Parry JM | title = Do dose response thresholds exist for genotoxic alkylating agents? | journal = Mutagenesis | volume = 20 | issue = 6 | pages = 389–98 | date = novembar 2005 | pmid = 16135536 | doi = 10.1093/mutage/gei054 | doi-access = free }}</ref> Sam Bruce Ames protivio se linearnoj ekstrapolaciji doze i odgovora sa visoke doze korištene u testovima karcinogeneze na [[modelni organizam|životinjskim sistemima]] na nižu dozu hemikalija koja se normalno susreće kod ljudi, jer rezultati mogu biti lažno pozitivni zbog [[mitogen]]og odgovora uzrokovanog vještački visokom dozom hemikalija korištenih u takvim testovima.<ref>{{cite journal | vauthors = Forman D | title = Ames, the Ames test, and the causes of cancer | journal = BMJ | volume = 303 | issue = 6800 | pages = 428–9 | date = august 1991 | pmid = 1912830 | pmc = 1670593 | doi = 10.1136/bmj.303.6800.428 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Ames BN, Gold LS | title = Chemical carcinogenesis: too many rodent carcinogens | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 87 | issue = 19 | pages = 7772–6 | date = oktobar 1990 | pmid = 2217209 | pmc = 54830 | doi = 10.1073/pnas.87.19.7772 | bibcode = 1990PNAS...87.7772A | doi-access = free }}</ref> Također je upozorio na "histeriju oko sitnih tragova hemikalija koje mogu, ali i ne moraju uzrokovati rak", koja "potpuno isključuje glavne rizike kojih biste trebali biti svjesni".<ref>{{cite journal | vauthors = Twombly R | title = Federal carcinogen report debuts new list of nominees | journal = Journal of the National Cancer Institute | volume = 93 | issue = 18 | pages = 1372 | date = septembar 2001 | pmid = 11562386 | doi = 10.1093/jnci/93.18.1372 | doi-access = free }}</ref> Amesov test koristi se često kao jedan od početnih probira za potencijalne lijekove kako bi se uklonili mogući kancerogeni, i jedan je od osam testova potrebnih prema [[Federalni zakon o insekticidima, fungicidima i rodenticidima|Zakonu o pesticidima]] ([[SAD]]) i jedan od šest testova potrebnih prema [[Zakon o kontroli toksičnih supstanci iz 1976.|Zakonu o kontroli toksičnih supstanci]] (SAD).<ref>{{cite book |title=The Molecular Basis of Cancer | first1 = Peter B | last1 = Farmer | first2 = John M | last2 = Walker | name-list-style = vanc |url=https://books.google.com/books?id=t9ENAAAAQAAJ |publisher=Krieger Publishing Company |year=2006 |isbn=978-0-7099-1044-2 }}</ref> ==Ograničenja== ''[[Salmonella]] typhimurium'' je [[prokariot]]ski [[organizam]]; stoga nije savršen model za ljude. Jetra pacova [[S9 frakcija]] koristi se za oponašanje metaboličkih uslova [[sisar]]a, kako bi se mogao procijeniti mutageni potencijal [[metabolit]]a koje formira matična molekula u jetrenom sistemu; međutim, postoje razlike u metabolizmu između ljudi i pacova, koje mogu uticati na mutagenost hemikalija koje se testiraju.<ref>{{cite journal | vauthors = Hakura A, Suzuki S, Satoh T | title = Advantage of the use of human liver S9 in the Ames test | journal = Mutation Research | volume = 438 | issue = 1 | pages = 29–36 | date = januar 1999 | pmid = 9858674 | doi = 10.1016/s1383-5718(98)00159-4 | bibcode = 1999MRGTE.438...29H }}</ref> Test se stoga može poboljšati korištenjem S9 frakcije ljudske [[jetra|jetre]]; njegova upotreba je ranije bila ograničena dostupnošću, ali sada je komercijalno dostupna i stoga može biti izvodljivija.<ref>{{cite book | title=Optimization in Drug Discovery: in vitro methods | series=Methods in Pharmacology and toxicology | editor1-first=Zhengyin | editor1-last=Yan | editor2-first=Gary | editor2-last=Caldwell | name-list-style = vanc | publisher=Humana Press | year=2004 | isbn=978-1-58829-332-9 | first1 = Atsushi | last1 = Hakura | first2 = Satoshi | last2 = Suzuki | first3 = Tetsuo | last3 = Satoh | chapter=Improvement of the Ames test using human liver S9 preparation }}</ref> Za [[eukariot]]ske ćelije, na primjer [[kvasac]], napravljen je prilagođeni model ''[[in vitro]]''. Mutageni identificirani Amesovim testom ne moraju nužno biti [[kancerogen]]i, a potrebna su daljnja ispitivanja za svaki potencijalni kancerogen identificiran u testu. Lijekovi koji sadrže nitratni dio ponekad se pokažu pozitivnima na Ames test kada su zaista sigurni. Nitratni spojevi mogu generirati [[dušik-oksid]], važnu signalnu molekulu koja može dati lažno pozitivan rezultat. [[Nitroglicerin]] je primjer koji daje pozitivan Amesov test, ali se i danas koristi u liječenju. Međutim, [[nitrat]]i u hrani mogu se reducirati bakterijskim djelovanjem na [[nitrit]]e za koje se zna da stvaraju kancerogene tvari reagirajući s [[amin (hemija)|aminima]] i [[amid]]ima. Potrebne su dugotrajne toksikološke i ishodne studije s takvim spojevima, kako bi se opovrgnuo pozitivan Amesov test. ==Metoda fluktuacije== [[Slika:Wiki muta2.png|300px|right|thumb|Metoda fluktuacije: sa 96-jažičnom pločom.]] [[Slika:Ames MPF 384 plate.jpg|thumb|300px| Metoda fluktuacije: sa [[384-jažična ploča|384-jažičnom pločom]] Amesov test prvobitno je razvijen korištenjem [[agar]]nih ploča (tehnika ugradnje ploče), kao što je gore opisano. Od tada je razvijena alternativa izvođenju Amesovog testa, koja je poznata kao "metoda fluktuacije". Ova tehnika je konceptualno ista kao i metoda zasnovana na agaru, pri čemu se [[bakterije]] dodaju u reakcijsku smjesu s malom količinom [[histidin]]a, što im omogućava da rastu i mutiraju, vraćajući se da sintetiziraju vlastiti histidin. Uključivanjem [[pH-indikator]]a, učestalost mutacije se broji u [[mikroploča]]ma, kao broj jažica koje su promijenile boju (uzrokovano padom pH vrijednosti zbog metaboličkih procesa reprodukcije bakterija). Kao i kod tradicionalnog Amesovog testa, uzorak se poredi s prirodnom brzinom [[reverzne mutacije]] kako bi se utvrdila [[genotoksičnost]] supstance. Metoda fluktuacije se u potpunosti izvodi u tečnoj kulturi i ocjenjuje se brojanjem broja jažica koje postanu žute iz ljubičaste u mikropločama sa 96 ili 384 jažica. Kod metode ploče sa 96 jažica, učestalost mutacije se računa kao broj jažica od 96 koje su promijenile boju. Ploče se inkubiraju do pet dana, pri čemu se mutirane (žute) kolonije broje svaki dan i upoređuju sa osnovnom stopom reverzne mutacije koristeći utvrđene tabele značajnosti kako bi se utvrdile značajne razlike između osnovne stope mutacije i one za testirane uzorke. Kod metode mikrofluktuacije na ploči sa 384 jažice, koja je smanjenija, učestalost mutacije računa se kao broj jažica od 48 koje su promijenile boju nakon dva dana inkubacije. Testni uzorak analizira se u šest nivoa doze sa istovremenom nultom dozom (pozadina) i pozitivnim kontrolama koje se sve uklapaju u jednu ploču sa 384 jažice. Test se izvodi u tri ponavljanja, kako bi se osigurala statistička robusnost. Koristi preporučene [[OECD smjernice za testiranje hemikalija|OECD smjernica 471]] sojeve testera (histidinske i [[triptofan]]ski auksotrofi). Metoda fluktuacije je uporediva s tradicionalnom metodom siromašne ploče u smislu osjetljivosti i tačnosti; međutim, ima niz prednosti: potrebno je manje [[uzorak|uzorka]] za testiranje, ima jednostavnu kolorimetrijsku završnu tačku, brojanje pozitivnih jažica od mogućih 96 ili 48 jažica oduzima mnogo manje vremena nego brojanje pojedinačnih kolonija na agarnoj ploči. Dostupno je nekoliko komercijalnih kompleta. Većina kompleta ima potrošne komponente u stanju spremnom za upotrebu, uključujući liofilizirane bakterije, a testovi se mogu izvoditi pomoću višekanalnih pipeta. Metoda fluktuacije također omogućava testiranje većih volumena vodenih uzoraka (do 75% v/v), povećavajući osjetljivost i proširujući njenu primjenu na mutagene iz okoliša niskog nivoa.<ref>{{cite journal | vauthors = Bridges BA | title = The fluctuation test | journal = Archives of Toxicology | volume = 46 | issue = 1–2 | pages = 41–4 | date = novembar 1980 | pmid = 7235997 | doi = 10.1007/BF00361244 | bibcode = 1980ArTox..46...41B | s2cid = 23769437 }}</ref> == Reference == {{refspisak|32em}} == Dodatni izvori == {{refbegin|32em}} *{{Cite journal|date=1. 3. 1989|title=Metabolic action of polycyclic aromatic hydrocarbons to mutagens in the Ames test by various animal species including man|journal=Mutation Research/Fundamental and Molecular Mechanisms of Mutagenesis|language=en|volume=211|issue=1|pages=147–151|doi=10.1016/0027-5107(89)90115-2|issn=0027-5107|last1=Phillipson|first1=Caroline E.|last2=Ioannides|first2=Costas|pmid=2493576|bibcode=1989MRFMM.211..147P }} *{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Zm3sCgAAQBAJ&q=the+ames+test+gelboin&pg=PA72|title=The Understanding, Prevention and Control of Human Cancer: The Historic Work and Lives of Elizabeth Cavert Miller and James A. Miller|last=McKinnell|first=Robert Gilmore | name-list-style = vanc |date=6. 11. 2015|publisher=BRILL|isbn=9789004286801|language=en}} * {{cite journal | vauthors = Claxton LD, Umbuzeiro GD, DeMarini DM | title = The Salmonella mutagenicity assay: the stethoscope of genetic toxicology for the 21st century | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 118 | issue = 11 | pages = 1515–22 | date = novembar 2010 | pmid = 20682480 | pmc = 2974687 | doi = 10.1289/ehp.1002336 | bibcode = 2010EnvHP.118.1515C }} {{refend}} {{Genotoksičnost}} [[Kategorija:Primijenjena genetika]] [[Kategorija:Biohemija]] [[Kategorija:Laboratorijske tehnike]] [[Kategorija:Toksikologija]] [[Kategorija:Klasična genetika]] aqlje8jmglh62goabtvrr7i259d6bfo 0 535007 3894479 3891288 2026-06-06T10:07:26Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894479 wikitext text/x-wiki '''Amorf''' (od [[grčki|grčke riječi]] άμορφος – ''amorphos'' = bez obličja, bezobličan) je [[mutant|mutirani]] [[alel]] koji je izgubio sposobnost roditeljskog alela (bilo da je [[divlji tip]] ili bilo koji drugi tip) da [[kodon|kodira]] bilo koji funkcionalni [[protein]]. Amorfna mutacija, ili nula, je gubitak [[genetička informacija|genetičke informacije]] za sintezu odgovarajuće [[iRNK]]. U zavisnosti od odnosa [[roditelj]]skog alela, amorfni mutant može imati različite oblike [[interakcija gena|genskih interakcija]].<ref name="law">{{cite book|editor=Lawrence E. |year=1999|title=Henderson's Dictionary of biological terms|publisher=Longman Group Ltd.|place= London|isbn= 0-582-22708-9}}</ref><ref name="rieger">{{cite book|author1=Rieger R.|author2=Michaelis A.|author3=Green M. M. |year=1976|title= Glossary of genetics and cytogenetics: Classical and molecular|publisher= Springer-Verlag|place=Berlin - Heidelberg - New York|isbn=3-540-07668-9}}</ref> Termin amorf koristi se u nauci, tehnologiji i jeziku za označavanje struktura ili pojava koje nemaju pravilan, definisan oblik ili unutrašnji raspored. Značenje i upotreba ovog termina drastično se razlikuju u zavisnosti od naučne discipline: [[genetika]], [[fizika]], [[hemija]] i [[nauka o materijalima]] Termin "amorf" je koristio [[Hermann Joseph Muller]] 1932. godine. == Pregled == ; Mullerova klasifikacija mutiranih alela <br> {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Kategorija''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" |'''Alternativna funkcija''' |- |'''[[Divlji tip]]''' |Referentna [[ekspresija gena]], potpuna ("normalna"), ekspresija roditeljskog alela |- |'''Amorf''' | Disfunctionalan, sa nultim ekspresijom |- |'''[[Hipomorf]]''' | Smanjena ili djelomično smanjena aktivnost gena |- |'''[[Hipermorf]]''' | Povećana ili delimično povećana aktivnost roditeljskog gena |- |'''[[Neomorf]]''' | Nova funkcija, u usporedbi s početnom, novo svojstvo |- |'''[[Antimorf]]''' | Suprotstavljanje, protivljenje ili ometanje aktivnosti gena |- |'''[[Izomorf (gen)|Izomorf]]''' |Identična ekspresija sa originalnim (roditeljskim) alelom, uglavnom rezultat [[tiha mutacija|tihe]] [[tačkasta mutacija|tačkaste mutacije]] | - |} ==Također pogledajte== * [[Alel]] * [[Mutacija]] * [[Mullerovi morfovi]] ==Reference== {{refspisak}} [[Kategorija:Klasična genetika]] [[Kategorija:Naučna terminologija]] 5r3b9mq6p47mv5u2dt4252okp1eoqr8 0 535009 3894478 3891289 2026-06-06T10:07:24Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894478 wikitext text/x-wiki '''Testiranje mutacija''' (ili ''analiza mutacija'' ili ''program mutacija'') koristi se za [[dizajn]]iranje novih [[Testiranje softvera|softverskih testova]] i procjenu kvaliteta postojećih softverskih testova. Testiranje mutacija uključuje pravljenje malih promjena u programu koji se testira.<ref name=DLS1978 /> Svaka promijenjena verzija se naziva ''mutant''. Test detektuje, a time i odbacuje, mutanta nakon neuspjeha testa – neuspjeh koji ukazuje na to da je test uspješno prepoznao da se [[ponašanje]] mutanta razlikuje od ponašanja originalnog koda. Odbacivanje se naziva ''ubijanje'' mutanta. Vrijednost [[skup testova|skupa testova]] mjeri se postotkom mutanata koje ubija. Skup testova može se zatim poboljšati, dodavanjem novih testova dizajniranih za ubijanje dodatnih mutanata. Stvaranje mutanata se vrši pomoću dobro definiranih ''operatora mutacija'' koji ili oponašaju tipične programske greške (kao što je korištenje pogrešnog operatora ili naziva varijable) ili prisiljavaju stvaranje vrijednih testova (kao što je dijeljenje svakog izraza s nulom). Testiranje mutacija je oblik [[testiranje bijele kutije|testiranja bijele kutije]].<ref>{{Citation|last=Ostrand|first=Thomas|title=White-Box Testing|date=2002|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/0471028959.sof378|encyclopedia=Encyclopedia of Software Engineering|publisher=American Cancer Society|language=en|doi=10.1002/0471028959.sof378|isbn=978-0-471-02895-6|access-date=16. 3. 2021|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Misra|first=S.|title=CCECE 2003 - Canadian Conference on Electrical and Computer Engineering. Toward a Caring and Humane Technology (Cat. No.03CH37436) |chapter=Evaluating four white-box test coverage methodologies |date=2003|location=Montreal, Que., Canada|publisher=IEEE|volume=3|pages=1739–1742|doi=10.1109/CCECE.2003.1226246|isbn=978-0-7803-7781-3|s2cid=62549502 }}</ref> Its purpose is to help the tester develop effective [[regression tests]] by locating weaknesses in the test data used to test the program and discovering sections of the tested program's code that are seldom or never accessed during [[Execution (computers)|execution]]. ==Uvod== Veći dio ovog članka govori o "mutaciji programa", u kojoj se program modificira. Opšta definicija "analize mutacija" je korištenje dobro definiranih pravila definiranih na sintaktičkim strukturama za sistematske promjene softverskih artefakata.<ref name="AmmannOffutt2008">Paul Ammann and Jeff Offutt. Introduction to Software Testing. Cambridge University Press, 2008.</ref> Analiza mutacija je primijenjena na druge probleme, ali se obično primjenjuje na testiranje. Dakle, „testiranje mutacija“ se definira kao korištenje analize [[mutacija]] za dizajniranje novih softverskih testova ili za procjenu postojećih softverskih testova.<ref name="AmmannOffutt2008"/> Dakle, analiza mutacija i testiranje mogu se primijeniti na modele dizajna, specifikacije, [[baze podataka]], testove, XML i druge vrste [[softver]]skih artefakata, iako je mutacija programa najčešća.<ref>{{cite journal | first1=Yue | last1=Jia | first2=Mark | last2=Harman | title=An Analysis and Survey of the Development of Mutation Testing | journal=IEEE Transactions on Software Engineering | authorlink2=Mark Harman (computer scientist) | date=septembar 2009 | volume = 37 | issue = 5 | pages = 649–678 | doi = 10.1109/TSE.2010.62 | s2cid = 6853229 | url = https://pdfs.semanticscholar.org/3277/8a2eb4c74cd437e922ac1eb6a1477dfcb925.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20171204061252/https://pdfs.semanticscholar.org/3277/8a2eb4c74cd437e922ac1eb6a1477dfcb925.pdf | url-status = dead | archive-date = 4. 12. 2017 }}</ref> ==Pregled== Testovi se mogu kreirati kako bi se provjerila ispravnost implementacije datog softverskog sistema, ali kreiranje testova i dalje postavlja pitanje da li su testovi ispravni i da li dovoljno pokrivaju zahtjeve povezane s implementacijom.<ref>{{cite book | first1=Aristides | last1=Dasso | first2=Ana | last2=Funes | title=Verification, Validation and Testing in Software Engineering |publisher=Idea Group Inc | year=2007| isbn=978-1591408512}}</ref> (This technological problem is itself an instance of a deeper philosophical problem named "[[Quis custodiet ipsos custodes?]]" ["Who will guard the guards?"].) Ideja iza testiranja mutacija je da program koji se testira radi kako je predviđeno, tako da ako se uvede mutant i funkcionalnost se promijeni, to znači da je uvedena greška, koju testovi zatim trebaju pronaći. Na ovaj način testovi se testiraju. Ako testni paket ne otkrije mutant, to obično ukazuje na to da testni paket nije u stanju locirati greške koje predstavlja mutant, ali također može ukazivati na to da mutacija ne uvodi nikakve greške. To jest, mutacija je validna promjena, ona koja ili proizvodi željeni rezultat ili ona koja ne utiče na funkcionalnost. Jedan (uobičajeni) način na koji mutant može biti validan je da je kod koji je promijenjen "mrtav kod" koji se nikada ne izvršava. Da bi testiranje mutacija funkcionisalo u velikom obimu, obično se uvodi veliki broj mutanata, što dovodi do kompajliranja i izvršavanja izuzetno velikog broja kopija programa. Ovaj problem troškova testiranja mutacija smanjio je njegovu praktičnu upotrebu kao metode testiranja [[softver]]a. Međutim, povećana upotreba okvira za objektno orijentisane programske jezike i jedinično testiranje dovela je do stvaranja alata za testiranje mutacija koji testiraju pojedinačne dijelove aplikacije. ==Ciljevi== Ciljevi testiranja mutacija su višestruki: * identificirati slabo testirane dijelove koda (one za koje mutanti nisu ubijeni)<ref name=DLS1978/> * identificirati slabe testove (one koji nikada ne ubijaju mutante)<ref name="Smith2008"/> * izračunati rezultat mutacije,<ref name="AmmannOffutt2008"/> rezultat mutacije je broj ubijenih mutanata / ukupan broj mutanata. * saznati o propagaciji greške i infekciji stanja u programu. ==Historija== Testiranje mutacija je prvobitno predložio Richard Lipton kao student 1971.,<ref name="mutation2000">[http://cs.gmu.edu/~offutt/rsrch/papers/mut00.pdf Mutation 2000: Uniting the Orthogonal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928184359/http://cs.gmu.edu/~offutt/rsrch/papers/mut00.pdf |date=28. 9. 2011 }}</ref> autora [[Jeffa Offutt|A. Jeffersona Offutta]] i Rolanda H. Untcha, a prvi put razvijen i objavljen od strane DeMilla, Liptona i Saywarda.<ref name="DLS1978">Richard A. DeMillo, Richard J. Lipton i Fred G. Sayward. Savjeti o odabiru testnih podataka: Pomoć za programere u praksi. IEEE Computer, 11(4):34-41. April 1978.</ref> Prvu implementaciju alata za testiranje mutacija izvršio je Timothy Budd kao dio svog doktorskog rada (pod nazivom ''Analiza mutacija'') na Univerzitetu Yale, 1980.<ref name="Budd1980">Tim A. Budd, Mutation Analysis of Program Test Data. PhD thesis, Yale University New Haven CT, 1980.</ref> Nedavno, s dostupnošću ogromne [[računar]]ske snage, došlo je do ponovnog porasta analize mutacija unutar zajednice [[računarstvo|računarskih nauka]], te je urađen rad na definiranju metoda primjene testiranja mutacija na objektno orijentisane programske jezike i neproceduralne jezike kao što su XML, SMV i konačni automati. U 2004., kompanija pod nazivom Certess Inc. (sada dio Synopsys-a) proširila je mnoge principe na domen verifikacije [[hardver]]a. Dok analiza [[mutacija]] očekuje samo da će otkriti razliku u proizvedenom izlazu, Certess to proširuje provjerom da li će provjerivač u testnom okruženju zapravo otkriti razliku. Ovo proširenje znači da se procjenjuju sve tri faze verifikacije, naime: aktivacija, propagacija i detekcija. To su nazvali funkcionalnom kvalifikacijom. Fuzzing može se smatrati posebnim slučajem testiranja mutacija. U fuzzingu, poruke ili podaci koji se razmjenjuju unutar komunikacijskih interfejsa (i unutar i između softverskih instanci) se mutiraju kako bi se otkrili kvarovi ili razlike u obradi podataka. [[Codenomicon]]<ref>[http://www.codenomicon.com/resources/publications.shtml Kaksonen, Rauli. A Functional Method for Assessing Protocol Implementation Security (Licentiate thesis). Espoo. 2001.]</ref> (2001) i [[Mu Dynamics]] (2005) su razvili koncepte fuzzinga u potpuno prihvstljivu platformu za testiranje mutacija, zajedno s monitorima za temeljito vježbanje implementacija protokola. ==Pregled testiranja mutacija== Testiranje mutacija zasniva se na dvije hipoteze. Prva [[hipoteza]] je „kompetentnog programera“. Ova hipoteza tvrdi da kompetentni programeri pišu programe koji su blizu tačnosti.<ref name=DLS1978 /> „Blisko“ bi trebalo biti zasnovano na ponašanju, a ne na sintaksi. Druga hipoteza se naziva „efekat spajanja“. Efekat spajanja tvrdi da se jednostavni kvarovi mogu kaskadno gomilati ili „sparivati“ kako bi formirali druge emergentne kvarove.<ref name="Offut1992">A. Jefferson Offutt. 1992. Investigations of the software testing coupling effect. ACM Trans. Softw. Eng. Methodol. 1, 1 (January 1992), 5-20.</ref><ref name="ABDLS1979">A. T. Acree, T. A. Budd, R. A. DeMillo, R. J. Lipton, and F. G. Sayward, "Mutation Analysis," Georgia Institute of Technology, Atlanta, Georgia, Technique Report GIT-ICS-79/08, 1979.</ref> Suptilne i važne greške također otkrivaju mutanti višeg reda, što dodatno podržava efekat spajanja.<ref name="Smith2008">Smith B., "On Guiding Augmentation of an Automated Test Suite via Mutation Analysis," 2008</ref><ref name="JH2008">Yue Jia; Harman, M., "Constructing Subtle Faults Using Higher Order Mutation Testing," Source Code Analysis and Manipulation, 2008 Eighth IEEE International Working Conference on , vol., no., pp.249,258, 28-29 Sept. 2008</ref><ref name="Umar2008">Maryam Umar, "An Evaluation of Mutation Operators For Equivalent Mutants," MS Thesis, 2006</ref><ref name="PP2009">Polo M. and Piattini M., "Mutation Testing: practical aspects and cost analysis," University of Castilla-La Mancha (Spain), Presentation, 2009</ref><ref name="Anderson2011">Anderson S., "Mutation Testing", the University of Edinburgh, School of Informatics, Presentation, 2011</ref> Mutanti višeg reda omogućavaju se stvaranjem mutanata s više od jedne mutacije. Testiranje mutacija se vrši odabirom skupa operatora mutacije, a zatim njihovom primjenom na izvorni program jedan po jedan za svaki primjenjivi dio izvornog koda. Rezultat primjene jednog operatora mutacije na program naziva se ''mutant''. Ako je testni paket u stanju detektirati promjenu (tj. jedan od testova ne uspije), tada se kaže da je mutant ''ubijen''. Naprimjer, razmotrimo sljedeći fragment C++ koda: <syntaxhighlight lang="cpp"> Ako je (a && b) {c = 1;} else {c = 0;} </syntaxhighlight> Operator mutacije uslova bi zamijenio <code>&&</code> sa <code>||</code> i proizveo bi sljedeći mutant: <syntaxhighlight lang="cpp"> ako (a || b) {c = 1;} else {c = 0;} </syntaxhighlight> Da bi test ubio ovog mutanta, moraju biti ispunjena sljedeća tri uvjeta: # Test mora ''doseći'' mutiranu naredbu. # Ulazni podaci testa trebaju ''zaraziti'' stanje programa uzrokujući različita stanja programa za mutanta i originalni program. Na primjer, test sa <code>a = 1</code> i <code>b = 0</code> bi to učinio. # Neispravno stanje programa (vrijednost 'c') mora se ''propagirati'' na izlaz programa i biti provjereno testom. Ovi uvjeti se zajednički nazivaju ''RIP model''.<ref name="mutation2000"/> ''Testiranje slabih mutacija'' (ili ''pokrivenost slabih mutacija'') zahtijeva da su ispunjeni samo prvi i drugi uvjet. ''Testiranje jakih mutacija'' zahtijeva da su ispunjena sva tri uvjeta. Jaka mutacija je moćnija, jer osigurava da skup testova zaista može uhvatiti probleme. Slaba mutacija je usko povezana s metodama [[pokrivenost koda]]. Potrebno je mnogo manje računarske snage da bi se osiguralo da testni paket zadovoljava testiranje slabih mutacija nego testiranje jakih mutacija. Međutim, postoje slučajevi kada nije moguće pronaći testni slučaj koji bi mogao ubiti ovog mutanta. Rezultirajući program je bihevioralno ekvivalentan originalnom. Takvi mutanti se nazivaju "ekvivalentni mutanti". Detekcija ekvivalentnih mutanata jedna je od najvećih prepreka praktičnoj upotrebi testiranja mutacija. Napor potreban za provjeru da li su mutanti ekvivalentni ili ne može biti vrlo visok, čak i za male programe.<ref>P. G. Frankl, S. N. Weiss, and C. Hu. All-uses versus mutation testing: An experimental comparison of effectiveness. ''Journal of Systems and Software'', 38:235–253, 1997.</ref> A 2014 systematic literature review of a wide range of approaches to overcome the Equivalent Mutant Problem<ref>[http://madeyski.e-informatyka.pl/download/Madeyski13TSE.pdf Overcoming the Equivalent Mutant Problem: A Systematic Literature Review and a Comparative Experiment of Second Order Mutation] by L. Madeyski, W. Orzeszyna, R. Torkar, M. Józala. ''IEEE Transactions on Software Engineering''</ref> Identificirao je 17 relevantnih tehnika (u 22 članka) i tri kategorije tehnika: otkrivanje (DEM); sugeriranje (SEM); i izbjegavanje generiranja ekvivalentnih mutanata (AEMG). Eksperiment je pokazao da [[mutacija]] višeg reda općenito, a posebno JudyDiffOp strategija, pružaju obećavajući pristup problemu ekvivalentnih mutanata. Pored ekvivalentnih mutanata, postoje i „subsumirani mutanti“ koji postoje na istoj lokaciji izvornog koda kao i drugi mutant, i za koje se kaže da ih je drugi mutant „subsumirao“. Subsumirani mutanti nisu vidljivi alatu za testiranje mutacija i ne doprinose metrikama pokrivenosti. Na primjer, recimo da imate dva mutanta, A i B, koji oba mijenjaju liniju koda na isti način. Mutant A se prvo testira, a rezultat je da kod ne radi ispravno. Mutant B se zatim testira, a rezultat je isti kao i kod mutanta A. U ovom slučaju, smatra se da je Mutant B podvrgnut Mutantu A, budući da je rezultat testiranja Mutanta B isti kao i rezultat testiranja Mutanta A. Stoga, Mutant B ne treba biti testiran, jer će rezultat biti isti kao i kod Mutanta A. ==Operatori mutacije== Da bi se izvršile sintaktičke promjene u programu, operator mutacije služi kao smjernica koja zamjenjuje dijelove izvornog koda. S obzirom na to da mutacije zavise od ovih operatora, naučnici su kreirali kolekciju [[operator (genetika)|operatora]] [[mutacije]], kako bi se prilagodili različitim programskim jezicima, poput Jave. Učinkovitost ovih operatora mutacije igra ključnu ulogu u testiranju mutacije..<ref name=":1">{{Cite book |last1=Hamimoune |first1=Soukaina |last2=Falah |first2=Bouchaib |title=2016 International Conference on Engineering & MIS (ICEMIS) |chapter=Mutation testing techniques: A comparative study |date=24. 9. 2016 |pages=1–9 |doi=10.1109/ICEMIS.2016.7745368 |isbn=978-1-5090-5579-1 |s2cid=24301702 |language=en-US }}</ref> Istraživači su istražili mnoge operatore mutacije. Evo nekoliko primjera operatora mutacije za imperativne jezike: * Delecija naredbi * Dupliranje ili umetanje naredbi, npr. <code>goto fail;</code><ref>[https://www.imperialviolet.org/2014/02/22/applebug.html Apple's SSL/TLS bug] by Adam Langley.</ref> * Zamjena logičkih podizraza sa ''true'' i ''false'' * Zamjena nekih aritmetičkih operacija drugima, npr. <code>+</code> sa <code>*</code>, <code>-</code> sa <code>/</code> * Zamjena nekih logičkih relacija drugima, npr. <code>></code> sa <code>>=</code>, <code>==</code> i <code><=</code> * Zamjena varijabli drugima iz istog opsega (tipovi varijabli moraju biti kompatibilni) * Uklanjanje tijela metode.<ref>{{Cite book |last1=Niedermayr |first1=Rainer |title=Proceedings of the International Workshop on Continuous Software Evolution and Delivery |last2=Juergens |first2=Elmar |last3=Wagner |first3=Stefan |date=14. 5. 2016 |publisher=Association for Computing Machinery |isbn=978-1-4503-4157-8 |series=CSED '16 |location=Austin, Texas |pages=23–29 |chapter=Will my tests tell me if I break this code? |doi=10.1145/2896941.2896944 |chapter-url=https://doi.org/10.1145/2896941.2896944 |arxiv=1611.07163 |s2cid=9213147}}</ref> Ovi operatori mutacije se također nazivaju tradicionalnim operatorima mutacije. Postoje i operatori mutacije za objektno orijentirane jezike,<ref>[http://www.cs.gmu.edu/~offutt/rsrch/papers/mujava.pdf MuJava: An Automated Class Mutation System] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120311010113/http://www.cs.gmu.edu/~offutt/rsrch/papers/mujava.pdf |date=11. 3. 2012 }} by Yu-Seung Ma, [[Jeff Offutt]] and Yong Rae Kwo.</ref> for concurrent constructions,<ref>[http://www.irisa.fr/manifestations/2006/Mutation2006/papers/14_Final_version.pdf Mutation Operators for Concurrent Java (J2SE 5.0)] by Jeremy S. Bradbury, James R. Cordy, Juergen Dingel.</ref> complex objects like containers,<ref>[http://www.cs.colostate.edu/~bieman/Pubs/AlexanderBiemanGhoshJiISSRE02.pdf Mutation of Java Objects] by Roger T. Alexander, James M. Bieman, Sudipto Ghosh, Bixia Ji.</ref> itd. === Tipovi operatora mutacije === Operatori za kontejnere nazivaju se operatori mutacije na ''nivou klase''. Operatori na nivou klase mijenjaju strukturu programa dodavanjem, uklanjanjem ili promjenom izraza koji se ispituju. Za svaku kategoriju promjena uspostavljeni su specifični operatori.<ref name=":1" /> Naprimjer, alat muJava nudi različite operatore mutacije na nivou klase kao što su promjena modifikatora pristupa, umetanje operatora pretvaranja tipa i [[delecija (genetika)|delecija]] operatora pretvaranja tipa. Operatori mutacije su također razvijeni za izvođenje testiranja sigurnosnih ranjivosti programa.<ref>[http://qspace.library.queensu.ca/handle/1974/1359 Mutation-based Testing of Buffer Overflows, SQL Injections, and Format String Bugs] by H. Shahriar and M. Zulkernine.</ref> Pored operatora „na nivou klase“, MuJava također uključuje operatore mutacije „na nivou metode“, koji se nazivaju tradicionalnim operatorima. Ovi tradicionalni operatori [[dizajn]]irani su na osnovu karakteristika koje se obično nalaze u proceduralnim jezicima. Oni vrše promjene u iskazima dodavanjem, zamjenom ili uklanjanjem primitivnih operatora. Ovi operatori spadaju u šest kategorija: „aritmetički operatori“, „relacijski operatori“, „uslovni operatori“, „operatori pomjeranja“, „logički operatori“ i „operatori dodjeljivanja“.<ref name=":1"/> == Tipovi testiranja mutacija == Postoje tri tipa testiranja mutacija; === Mutacija iskaza === Mutacija iskaza je proces u kojem se blok [[kodon|koda]] namjerno mijenja delecijom ili kopiranjem određenih iskaza. Štaviše, omogućava promjenu redoslijeda iskaza unutar bloka koda kako bi se generirale različite sekvence.<ref name=":0">{{Cite web |last=Walters |first=Amy |date=1. 6. 2023 |title=Understanding Mutation Testing: A Comprehensive Guide |url=https://testrigor.com/blog/understanding-mutation-testing-a-comprehensive-guide/ |access-date=8. 10. 2023 |website=testRigor AI-Based Automated Testing Tool |language=en-US}}</ref> Ova tehnika ključna je u testiranju [[softver]]a jer pomaže u identifikaciji potencijalnih slabosti ili grešaka u kodu. Namjernim unošenjem promjena u kod i posmatranjem njegovog ponašanja, programeri mogu otkriti skrivene greške ili nedostatke koji bi mogli proći nezapaženo tokom redovnog testiranja.<ref>{{Cite book |last1=Deng |first1=Lin |last2=Offutt |first2=Jeff |last3=Li |first3=Nan |title=2013 IEEE Sixth International Conference on Software Testing, Verification and Validation |chapter=Empirical Evaluation of the Statement Deletion Mutation Operator |date=22. 3. 2013 |pages=84–93 |language=en-US |doi=10.1109/ICST.2013.20 |isbn=978-0-7695-4968-2 |s2cid=12866713 |issn=2159-4848}}</ref> Mutacija naredbi je poput dijagnostičkog alata koji pruža uvid u robusnost i otpornost koda, pomažući programerima da poboljšaju ukupni kvalitet i pouzdanost svog softvera. Naprimjer, u isječku koda ispod, cijeli dio 'else' je uklonjen: <syntaxhighlight lang="cpp"> funkcija provjeriVjerodajnice(korisničkoime, password) {ako (korisničkoime === "admin" && password === password"){vrati tačno;}} </syntaxhighlight> === Mutacija vrijednosti === [[Mutacija]] vrijednosti se dešava kada se izvrše modifikacije vrijednosti parametara ili konstanti unutar koda. To obično uključuje prilagođavanje vrijednosti dodavanjem ili oduzimanjem 1, ali može uključivati i značajnije promjene vrijednosti. Specifične promjene napravljene tokom mutacije vrijednosti uključuju dva glavna scenarija: Prvo, postoji transformacija iz male vrijednosti u višu vrijednost. To podrazumijeva zamjenu male vrijednosti u kodu većom. Svrha ove promjene je procijeniti kako kod reaguje kada naiđe na veće ulaze. To pomaže da se osigura da kod može precizno i efikasno obraditi ove veće vrijednosti bez nailaženja na greške ili neočekivane probleme.<ref name=":0"/> Suprotno tome, drugi scenario uključuje promjenu veće vrijednosti u manju. U ovom slučaju, zamjenjujemo višu vrijednost unutar koda manjom vrijednošću. Ovaj test ima za cilj procijeniti kako kod obrađuje manje ulaze. Osiguravanje da se kod ispravno izvršava s manjim vrijednostima je ključno kako bi se spriječili nepredviđeni problemi ili greške pri radu s takvim ulaznim podacima.<ref name=":0"/> Naprimjer: <syntaxhighlight lang="cpp">// Originalni kod function multiplyByTwo(value){return value * 2;}// Mutacija vrijednosti: Manja vrijednost u višu vrijednost function multiplyByTwoMutation1(value) {return value * 10;}// Mutacija vrijednosti: Viša vrijednost u malu vrijednost function multiplyByTwoMutation2(value) {return value/10;} </syntaxhighlight> === Mutacija odluke === Testiranje mutacije odluke fokusira se na identifikaciju grešaka u dizajnu unutar koda, s posebnim naglaskom na otkrivanje nedostataka ili slabosti u logici donošenja odluka programa. Ova metoda uključuje namjerno mijenjanje aritmetičkih i logičkih operatora kako bi se otkrili potencijalni problemi.<ref name=":0" /> Manipuliranjem ovih operatora, programeri mogu sistematski procijeniti kako kod reagira na različite scenarije donošenja odluka. Ovaj proces pomaže u osiguravanju da su putevi donošenja odluka programa robusni i tačni, sprječavajući skupe greške koje bi mogle nastati zbog pogrešne logike. Testiranje mutacije odluke služi kao vrijedan alat u razvoju softvera, omogućavajući programerima da poboljšaju pouzdanost i efikasnost svojih segmenata koda za donošenje odluka. Naprimjer: <syntaxhighlight lang="cpp"> // Originalni kod function isPositive(number) {return number > 0;}// Mutacija odluke: Promjena operatora poređenja function isPositiveMutation1(broj) {return broj >= 0;}// Mutacija odluke: Negiranje rezultata function isPositiveMutation2(broj) {return !(broj > 0);} </syntaxhighlight> ==Također pogledajte== * [[Begugging]] (ili zasijavanje grešaka) * [[Testiranje ispravnosti]] * [[Ubrizgavanje greške]] * [[Genetičko testiranje]] ==References== {{refspisak}} {{Testiranje softvera}} [[Kategorija:Testiranje softvera]] [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Genetika]] 1mmdhpk3ktc8urmlyy8hfng43dr4r94 0 535013 3894477 3849499 2026-06-06T10:07:22Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mrsunja | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Ribnjak | izvor_koordinate = | ušće = [[Sava]], kod [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] | ušće_koordinate = {{coord|45|9|9|N|18|0|7|E}} | progresija = [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Slavonski Brod]] | etimologija = | dužina = 19 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 82 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Mrsunja''' je [[rijeka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lijeva je [[pritoka]] [[Sava|Save]]. Današnji vodotok nastao je hidroregulacijom poljoprivrednih površina [[Jelas-polje|Jelas-polja]].<ref name="AZO"/> Podjelom Jelas-polja na više slivova prema konfiguraciji terena i blizini crpne stanice kojoj gravitiraju kanali, riješena je unutarnja odvodnja Jelas polja. Godine 1960. izgrađena je crpna stanica Mrsunja, ukupna kapaciteta 8&nbsp;m³/s. Mrsunja je kanal osnovne odvodnje unutar melioracijskog područja. Preko crpne stanice Mrsunja obavlja se odvodnja za vrijeme velikih voda rijeke Save. Sliv Mrsunje površine je 2.664&nbsp;ha i najniži je dio Jelas-polja.<ref name="plan navodnjavanja">[https://www.voda.hr/sites/default/files/dokumenti/i-859-06_knjiga_i_text.pdf Hrvatske vode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220119103736/https://www.voda.hr/sites/default/files/dokumenti/i-859-06_knjiga_i_text.pdf |date=19. siječnja 2022. }} Plan navodnjavanja Brodsko-posavske županije. Hidroing Osijek i Agronomski fakultet Zagreb. U Osijeku, august 2007.</ref> Mrsunja nastaje od ispusta ribnjaka Jasinje. Teče ka istoku. Dijeli se u dva kraka kod lovišta Migalovaca. Južni krak uljeva se u Savu, a istočni se u Savu uljeva kod Slavonskog Broda. Kanal je širine 20&nbsp;m, dubine 12&nbsp;m<ref>{{Cite web|url=http://ribolov-bpz.hr/vode.php|title=Vode - Športsko-ribolovni savez brodsko-posavske županije|last=Torus Web j.d.o.o. za web design i programiranje, Slavonski Brod|website=ribolov-bpz.hr|access-date=26. 5. 2026}}</ref> i dužine 26,4&nbsp;km. Glavni primatelj sliva Mrsunje je vodotok Mrsunja I u ukupnoj dužini od 5,4&nbsp;km. Mrsunja I dio je zatečene Mrsunje, koji je glavni primatelj s poljoprivrednih površina. Glavni sabirni kanal u slivu Mrsunja I je kanal Cvitkovo. Završetak kanala Mrsunje I je kod postojeće crpne stanice i ustave Mrsunja.<ref name="plan navodnjavanja"/> Na slivnom području Brodske Posavine planirana je akumulacija/retencija Pavlovac - Mrsunja, u općini [[Brodski Stupnik]]<ref name="plan navodnjavanja"/> te izgradnja obaloutvrde uz Savu od ušća Mrsunje do postojeće obaloutvrde uz centar grada.<ref>[https://www.voda.hr/sites/default/files/casopis/hr_vodoprivreda_213_web.pdf Hrvatske vode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211027104812/https://www.voda.hr/sites/default/files/casopis/hr_vodoprivreda_213_web.pdf |date=27. listopada 2021. }} Piha, Davorin: VGI za mali sliv Brodska Posavina. Hrvatska vodoprivreda, br. 213, Zagreb, novembar/decembar 2015. str. 31</ref> Izložena je raznim onečišćenjima. Jedna nastaju zbog ispiranja poljoprivrednih površina. Druga su otpadne vode industrijskih pogona priključena na javni sistem odvodnje. Neki od njih nemaju izvedene uređaje za prethodnu obradu otpadnih voda, pa se u Mrsunj ispušta nepročišćena otpadna voda.<ref name="AZO">[http://dokumenti.azo.hr/Dokumenti/Izvjesce%20o%20stanju%20okolisa%20Brodsko-posavske%20zup.,%202001-2004..pdf Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Baza dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša] Brodsko-posavska županija: izvješće o stanju okoliša. Slavonski Brod, februar 2005.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Save]] 9kwjv0tyqwr6mvfps3v5g49m7ciu79f 0 535017 3894476 3851772 2026-06-06T10:07:20Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894476 wikitext text/x-wiki '''Bosanskohercegovačka hip-hop/rep muzika''' (ili jednostavno '''bosanski hip-hop''') jeste stil [[hip-hop]] muzike nastao u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Iako je prilično nov muzički stil u BiH, ipak se pokazao veoma popularnim. Hip-hop scena se okupila oko nekoliko velikih portala na [[internet]]u. Centar hip-hopa i hip-hop kulture nekada je bila samo [[Tuzla]], prvenstveno zahvaljujući prvoj [[radio|radijskoj]] hip-hop emisiji izdavačke kuće pod nazivom [[FMJAM]] i njihovoj ekipi, uz veliku pomoć već popularnih repera [[Edo Maajka|Ede Maajke]] i [[Frenkie]]ja. ==Nedavno== Danas je hip-hop popularniji nego ikad prije. [[Sarajevo]], [[Tuzla]] i [[Mostar]] su tri grada koja su danas najpopularnija kada su u pitanju nova izdanja, hip-hop događaji i [[koncert]]i. Umjetnici poput Mayera i ekipe poput Maltera, DoggSounda, REVSKL-a i HighTimea trenutno su najpopularniji u Mostaru. U Sarajevu umjetnici poput [[Buba Corelli|Bube Corellija]] iz BluntBylona, te ekipe kao što su Capital City Crew, [[Treća Smjena Crew]], uključujući Sajfera i [[Santos (reper)|Santosa]], G-Recordz itd. spadaju u kategoriju najpopularnijih i najslušanijih umjetnika u državi. Po prvi put u historiji bosanske hip-hop kulture moguće je čuti i pronaći nove pjesme i videospotove na TV-u, što je bilo gotovo neprisutno u 2000-ima. Medijska slika hip-hopa raste, a BHOP Portal je najaktuelniji vebsajt kada je u pitanju pronalazak svega što se trenutno dešava u bosanskom hip-hopu, a trenutno je i najposjećeniji internetski sajt koji za temu ima bosansku hip-hop scenu. FMJAM je najpopularniji crew i privatni 'net' izdavač u državi, a njihov rad već više od deset godina potpomaže [[DJ Soul]]om kao glavni [[DJ]]. [[Facebook]] i [[YouTube]] idalje ostaju glavni alati koje umjetnici koriste za okup svog auditorija, jer iako je hip-hop postao popularniji u Bosni još uvijek nije ni blizu nivou drugih popularnih muzičkih stilova kada su u pitanju obožavatelji, medijska pokrivenost i drugo slično. ==Historija bosanskog hip-hopa== Krajem 1980-ih, pojavio se reper po imenu "Elvir Reper", koji nikada nije snimio nijednu pjesmu, ali se aktivno bavio repanjem i pripisuje mu se uvođenje hip-hop materijala od popularnih američkih hip-hop izvođača tog vremena.<ref name=":1">{{cite web |url=http://crnizvuk.blogger.ba/ |title=Historija hip-hopa|author=Crni Zvuk |date=22. 8. 2006 |format=zvanični blog}}</ref> Zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u BiH]] koji je počeo 1992. godine, hip-hop je na neko vrijeme prekinut, samo da bi ga oživio drugi talas hip-hopa.<ref name=":1"/> Umjetnici poput Alage, Mr. Johnnyja (Sarajevo), Crnog Zvuka, Kwonela i MC Fude (Tuzla) pojavili su se s brojnim demo pjesmama, svirali na radiju, koncertima i postali popularni u svom gradu Sarajevu.<ref name=":1"/> Brojni pokušaji i ograničena prisutnost na radiju bili su problem sve do 1999. godine, kada su DJ Soul i Erol stvorili prvu bosansku hip-hop stanicu FMJAM.<ref name=":1"/><ref>{{cite web |url=http://www.fmjam.com/crew/fm-jam |title=Fm Jam|author=Emir Alagić |date=22. 9. 2011 |website=www.fmjam.com}}</ref> Uz pomoć FMJAM-a, prve pjesme su producirane u studiju.<ref name=":1"/> Nakon brojnih koncerata, FMJAM pomaže u stvaranju hip-hop grupe [[Disciplinska Komisija]], s glavnim reperom Edom Maajkom, koji će predvoditi pokret oživljavanja bosanskog hip-hopa.<ref name=":1"/> Nešto kasnije, FMJAM se dovoljno etablirao da bi mogao kreirati vebsajt na kojem je objavljen niz demo pjesama.<ref name=":1"/> Ovim demo pjesmama i organizacijom koju je FMJAM osigurao, bosanski hip-hop je prvi put imao organizaciju na koju se može osloniti kako bi imao resurse dostupne za buduće nastupe i organiziranje koncerata i hip-hop okupljanja za mlade.<ref name=":1"/> Iako je FMJAM odigrao veliku ulogu u organiziranju bosanskog hip-hopa, većina medija prepoznaje Edu Maajku kao umjetnika koji je, sa svojim debitantskim albumom iz 2002. godine, predstavio hip-hop većem dijelu BiH, omogućivši FMJAM-u da nastavi svoj rad.<ref name=":1"/> ==Dijaspora== Iako drugačiji, bosanski hip-hop se također pokazao značajno popularnim i uspješnim širom Sjedinjenih Država. Pojavom grupe Slicc & Aone krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, bosanski hip-hop je debitirao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Duo je brzo stekao popularnost, što je također otvorilo novi put nadolazećim bosansko-američkim hip-hop umjetnicima. Drugi značajni bosanski hip-hop umjetnici širom SAD-a uključuju Rimu D, Rnela, Praha, Opijum Vezu, Gazije, Udarnu Snagu i KoCity RimeS. ==Fuzije modernog hip-hopa i auto-tune zvuka== Danas je zastupljeno mnogo umjetnika koji su se pojavili u posljednjih 10 godina i koji miješaju hip-hop sa [[Pop muzika|popom]], [[EDM|EDM-om]], [[Narodna muzika|folkom]], [[Trap muzika|trapom]] i [[Etno muzika|etno]] zvukovima. Gotovo svi oni koriste [[auto-tune]] kako bi stvorili prepoznatljiv zvuk. Hip-hop umjetnici poput Futurea, Travisa Scotta, Young Thuga i Lil Uzi Verta koriste auto-tune kako bi stvorili prepoznatljiv zvuk. Efekat je također postao popularan u rep muzici i drugim žanrovima na [[Balkan]]u. Glavni bosanski umjetnici u ovom podžanru su [[Jala Brat]], Buba Corelli, Sajfer, Inas, Cunami, Albino, SMA, Valderrama Flow, Medico, Mehdi, Loš Sin, Klijent, Arpino Sachi i [[Franco Balkan]].<ref name="Klix1">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/franco-balkan-objavio-spot-za-pjesmu-dante-kojom-najavljuje-svoj-prvi-album/200106115|title= Franco Balkan objavio spot za pjesmu "Dante" kojom najavljuje svoj prvi album|work=[[Klix.ba|Klix]]|access-date=20. 1. 2020}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.bhoportal.com/ BHOP Portal], bosanski hip-hop portal * [http://www.balkanhiphop.com/ Najveća balkanska hip-hop zajednica] * [http://pricestareskole.blogger.ba/ Historija sarajevskog hip-hopa] * [http://www.fmjam.com/ FMJAM-ov vebsajt] * [http://www.edomaajka.com/ Službeni vebsajt Ede Maajke] * [http://www.hiphop-tuzla.blogspot.com/ Hip-Hop Tuzla blog] * [https://soundcloud.com/bihachiphop/ Stara škola bihaćkog hip-hopa] [[Kategorija:Muzika po žanru]] fijihcyvuggpayvj5hzwd1j3f18sv65 0 535020 3894475 3891290 2026-06-06T10:07:18Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894475 wikitext text/x-wiki U [[genetika|genetici]], '''anticipacija''' jeste [[fenomen]] pri kojem se, kako se [[genetički poremećaj]] prenosi na sljedeću [[generacija|generaciju]], simptomi genetičkog poremećaja postaju očigledni u [[životna dob|ranijoj dobi]] sa svakom generacijom. U većini slučajeva, primjećuje se i povećanje težine simptoma. Anticipacija je česta kod poremećaja ponavljanja [[trinukleotid]]a, kao što su kod [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] i [[miotonusna distrofija|miotonusne distrofije]], gdje dolazi do dinamičke mutacije u [[DNK]]. Sve ove bolesti imaju nervne simptome. Prije razumijevanja genetičkog mehanizma anticipacije, raspravljalo se o tome da li je to pravi biološki fenomen ili je ranija dob dijagnoze povezana sa pojačanom sviješću o simptomima bolesti unutar porodice. ==Trinukleotidna ponavljanja i ekspanzija== [[Trinukleotidno ponavljanje|Trinukleotidna ponavljanja]] su očigledna u brojnim lokusima u ljudskom [[genom]]u. Pronađeni su u [[intron]]ima, [[egzon]]ima i [[5'UTR]] ili [[3'UTR]]. Sastoje se od obrasca od tri [[nukleotid]]a (npr. [[citozin|C]][[guanin|GG]]) koji se ponavlja nekoliko puta. Tokom [[mejoza|mejoze]], nestabilna ponavljanja mogu proći kroz tripletnu ekspanziju (vidi kasniji odjeljak); u ovom slučaju, proizvedene [[klicin list|germinativne ćelije]] imaju veći broj ponavljanja nego što se nalazi u somatskim tkivima. Mehanizam iza ekspanzije [[triplet]]nih ponavljanja nije dobro shvaćen. Jedna [[hipoteza]] je da rastući broj ponavljanja utiče na ukupni oblik [[DNK]], što može imati uticaj na njenu interakciju sa [[DNK-polimeraza|DNK-polimerazom]] i time na [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. == Mehanizmi bolesti == Za mnoge lokuse, ekspanzija trinukleotida je bezopasna, ali u nekim područjima ekspanzija ima štetne efekte koji uzrokuju simptome. Kada je [[trinukleotidno ponavljanje]] prisutno unutar regije koja kodira protein, ekspanzija ponavljanja dovodi do proizvodnje mutantnog proteina sa [[mutacija|poboljšanjem funkcije]]. To je slučaj sa [[Huntingtonova bolest|Huntingtonovom bolešću]], gdje trinukleotidno ponavljanje kodira dugi niz glutaminskih ostataka. Kada je ponavljanje prisutno u neprevedenoj regiji, moglo bi utjecati na [[Ekspresija gena|ekspresiju]] [[gen]]a, u kojem se ponavljanje nalazi (npr. [[fragilni X]]) ili na mnoge gene putem [[dominantni alek|dominantno negativnog]] efekta (npr. [[miotonusna distrofija]]). Da bi se postigao štetan učinak, broj ponavljanja mora preći određeni prag. Naprimjer, normalne osobe imaju između 5 i 30 CTG ponavljanja unutar [[3'UTR]] ''DMPK'', gena koji je promijenjen kod [[miotonusna distrofija|miotonusne distrofije]]. Ako je broj ponavljanja između 50 i 100, osoba je samo blago pogođena – možda ima samo [[katarakt]]. Međutim, mejotska nestabilnost mogla bi rezultirati [[dinamička mutacija|dinamičkom mutacijom]], koja povećava broj ponavljanja kod potomstva koje nasljeđuje mutantni alel. Kada broj kopija pređe 100, bolest će se manifestovati ranije u životu (iako će pojedinac i dalje dostići odraslu dob prije nego što simptomi budu očigledni) i simptomi će biti teži - uključujući električnu miotoniju. Kako broj raste preko 400, simptomi se pojavljuju tokom djetinjstva ili dojenačke dobi. ==Primjeri bolesti koje pokazuju anticipaciju== [[slika:Neuron with mHtt inclusion.jpg|thumb|[[Neuron]]ske inkluzije kod [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]]]] Bolesti koje pokazuju anticipaciju uključuju: * [[autosomno nasljeđivanje|Autosomno dominantna]] ** Nekoliko [[spinocerebelumska ataksija|spinocerebelumskih ataksija]] ** [[Huntingtonova bolest]] – CAG ** [[Miotonusna distrofija]] – CTG ** [[Dyskeratosis congenita]] – TTAGGG (sekvenca ponavljanja [[telomera]])<ref>{{cite journal | author = Armanios M., Chen J. L., Chang Y. P., Brodsky R. A., Hawkins A., Griffin C. A., Eshleman J. R., Cohen A. R., Chakravarti A., Hamosh A., Greider C. W. | year = 2005 | title = Haploinsufficiency of telomerase reverse transcriptase leads to anticipation in autosomal dominant dyskeratosis congenita | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 102 | issue = 44| pages = 15960–4 | doi=10.1073/pnas.0508124102 | pmid=16247010 | pmc=1276104| bibcode = 2005PNAS..10215960A | doi-access = free }}</ref> * [[autosomno nasljeđivanje|Autosomno recesivne]] ** [[Friedreichova ataksija]] – GAA (Note: Friedreich ataxia does not usually exhibit anticipation because it is an autosomal recessive disorder.<ref name="test">[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1281/ Link text], NCBI Bookshelf: Friedreich Ataxia.</ref>) * [[X-vezano nasljeđivanje]] ** [[Sindrom fragilnog X-hromosoma]] – CGG * Tip bez ekspresije ** [[Crohnova bolest]]<ref name=Lancet>{{cite journal|last1=Polito|first1=J.M.|first2=A.I |last2=Mendeloff |first3=M.L |last3=Harris |first4=T.M |last4=Bayless |first5=Barton |last5=Childs |first6=R.C |last6=Rees|title=Preliminary evidence for genetic anticipation in Crohn's disease|journal=The Lancet|date=23. 3. 1996|volume=347|issue=9004|pages=798–800|doi=10.1016/S0140-6736(96)90870-3|pmid=8622336|s2cid=21921598|doi-access=free}}</ref> ** [[Behçetova bolest]]<ref name="Behçet’s syndrome">{{cite journal|last=Fresko|first=I|author2=M Soy |author3=V Hamuryudan |author4=S Yurdakul |author5=Ş Yavuz |author6=Z Tümerd |author7=H Yazici |title=Genetic anticipation in Behçet's syndrome|journal=Ann Rheum Dis|year=1998|volume=57|issue=1|pages=45–48|doi=10.1136/ard.57.1.45|pmc=1752455 |pmid=9536823}}</ref> ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Genetic+anticipation}} {{Poremećaji trinukleotidnih ponavljanja}} {{DEFAULTSORT:Anticipation (Genetics)}} [[Kategorija:Genetički poremećaji prema mehanizmu]] [[Kategorija:Klasična genetika]] dxhvmxin1zm30hjjgxdh5ok7ta0797j 0 535023 3894474 3892283 2026-06-06T10:07:16Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Mala Fatra | alt_naziv = ''Národný park Malá Fatra'' | kategorija_za_IUCN = II | slika = Velky Rozsutec.jpg | lokacija = [[Slovačka]] | koordinate = {{coord|49|12|50|N|19|4|51|E|display=inline,title}} | karta = Slovačka | reljef = da | mapframe_zoom = 9 | površina = 226,3 | visina = | osnovano = 1. april 1988. | upravnik = Uprava NP Mala Fatra u [[Varín]]u }} '''Nacionalni park Mala Fatra''' ({{sk|Národný park Malá Fatra}}) smješten je u [[Mala Fatra|istoimenom]] [[Planinski lanac|planinskom lancu]], tj. u njegovom sjevernom dijelu zvanom Krivanska Mala Fatra. Proglašen je 1988. (prva zaštićena područja na tlu današnjeg parka proglašena su 1967)<ref name="NPMF">{{cite web |url=http://www.sopsr.sk/malafatra/ |title= ŠOPSR: ''Národný park Malá Fatra'' |access-date = 19. 8. 2009 |language=sk}}</ref> i obuhvata 226,3 [[kvadratni kilometar|km²]] (površina šire zaštitne zone iznosi 232,62&nbsp;km²),<ref name="NPMF"/> unutar koje je 40 posebnih rezervata. Osnovni cilj parka jest zaštita [[Geomorfologija|geomorfoloških]] oblika na tom prostoru, [[Biocenoza|biocenoze]], [[Flora|flore]] ([[Šuma|šume]] [[Patuljasti bor|patuljastih borova]]) i [[Fauna|faune]] (velike [[Predacija|grabljivice]]). U njemu su Šutovski vodopad (visok 38&nbsp;m), klisure Diery te vrhovi [[Malý Rozsutec]], [[Veľký Rozsutec]] i [[Veľký Kriváň]]. U neposrednoj blizini su [[Tvrđava|tvrđave]] [[Strečno (tvrđava)|Strečno]] i [[Varinski zamak|Varín]], kao i sela [[Terchová]], [[Štefanová]] i [[Podšíp (selo)|Podšíp]], karakteristična po [[Narodna arhitektura|narodnoj arhitekturi]] i [[folklor]]nim [[festival]]ima. U parku živi 1141 vrsta [[zeljasta biljka|zeljastih]] (od toga su 92 vrste [[Bryophyta|pravih mahovina]], 111 vrsta [[lišaj]]eva i sedam vrsta [[gljive|gljiva]], na razne načine ugrožene<ref name="NPMF"/>) i 973 vrste [[drvo|drvenastih biljaka]] (od čega 22 [[Zapadni Karpati|zapadnokarpatska]] i 14 [[Karpati|karpatskih]] [[endem]]a<ref name="NPMF"/>, 15 karpatskih subendema i jedan lokalni endem<ref>{{cite web |url= http://www.sazp.sk/slovak/struktura/copk/chodniky/npmf.html |title= SAŽP: ''Národný park Malá Fatra''|access-date= 19. 8. 2009 |language=sk |archive-url= https://web.archive.org/web/20090514082158/http://www.sazp.sk/slovak/struktura/copk/chodniky/npmf.html |archive-date= 14. 5. 2009 |url-status=dead}}</ref>), dok od životinjskog svijeta ima približno 3000 vrsta [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] (od toga 28 rijetkih, 12 ugroženih i dvije kritično ugrožene) i 210 vrsta [[kičmenjaci|kičmenjaka]] (od toga 15 rijetkih, 56 ugroženih i 15 kritično ugroženih).<ref name="NPMF"/> Veći dio parka (70%) prekriven je šumama, u kojima su najzastupljenije [[Bukva|bukve]], [[Smrča|smrče]] i [[Jela|jele]], a na pojedinim mjestima i [[planinski javor]].<ref name="NPMF"/> Među zaštićenim zonama su i razni geomorfološki oblici, poput Šutovske [[Epigenija|epigenije]] (dvostruka epigenija [[Váh]]a i Šutovskog potoka<ref>{{cite web |url= http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/447 |title= Šzocčp SR: ''Nature monument Šútovská epigenéza'' |access-date= 19. 8. 2009 |language=sk}}</ref>), stijena u obliku igle (Poluvsjanska<ref>{{cite web |url= http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/384 |title= Šzocčp SR: ''Nature monument Poluvsianska skalná ihla'' |access-date= 19. 8. 2009 |language=sk}}</ref> i Hričovska<ref>{{cite web |url= http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/270 |title= Šzocčp SR: ''Nature monument Hričovská skalná ihla'' |access-date= 19. 8. 2009 |language=sk}}</ref>), Slnečnih stijena (masiv [[Dolomit|dolomitskih stijena]] raznih oblika<ref>{{cite web |url= http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/422 |title= Šzocčp SR: ''Nature reserve Slnečné skaly'' |access-date= 19. 8. 2009 |language=sk |archive-date= 15. 12. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20131215000013/http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/422|url-status=}}</ref>) i brda Šíp (dominantni vrh sa stjenjacima<ref>{{cite web |url= http://uzemia.enviroportal.sk/main/detail/cislo/441 |title= Šzocčp SR: ''National nature reserve Šíp'' |access-date= 19. 8. 2009 |language=sk}}</ref>). == Flora == * [[Gorocvijet]] (''Gentiana clusii'') * [[Alpska jagorčevina]] (''Primula auricula'') * ''[[Dianthus nitidus]]'' (vrsta [[karanfil]]a) * [[Okruglolisna rosika]] (''Drosera rotundifolia'') * [[Gospina papučica]] (''Cypripedium calceolus'') == Fauna == * [[Zlatni orao]] (''Aquila chrysaetos'') * [[Buljina]] (''Bubo bubo'') * [[Crna roda]] (''Ciconia nigra'') * [[Mrki medvjed]] (''Ursus arctos'') * [[Ris]] (''Lynx lynx'') * [[Kuna bjelica]] (''Martes foina'') * [[Vidra|Evropska vidra]] (''Lutra lutra'') * [[Divlja mačka]] (''Felis silvestris'') * [[Vuk|Sivi vuk]] (''Canis lupus'') == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Národný park Malá Fatra}} * [https://www.npmalafatra.sk/ Službeni sajt] {{sk simbol}} {{Nacionalni parkovi u Slovačkoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:IUCN kategorije II]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Slovačkoj]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1988.]] 9au6w5v1u1e9jxf9otqaat2jkov801z 0 535027 3894473 3891291 2026-06-06T10:07:13Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894473 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | header_align = center | header = Prirodni auksini | image1 = Indol-3-ylacetic acid.svg | width1 = 180 | alt1 = Dijagram skeletne strukture | caption1 = '''[[Indol-3-sirćetna kiselina]]''' (IAA) najzastupljeniji je i osnovni auksin koji se izvorno javlja i funkcioniše u biljkama. On generiše većinu auksinski efekata u intaktnim biljkama i najpotentniji je izvorni auksin. <br /><br/>Postoje još četiri [[endogen]]o sintetizirana auksina u biljkama.<ref name="simon"/><ref name="Auxin 2011 review"/><br /> Svi auksini su spojevi s aromatskim prstenom i karboksilnom kiselinskom grupom:<ref name="Auxin 2011 review"/><ref name="Taiz">{{cite book | vauthors = Taiz L, Zeiger E |title= Plant Physiology |publisher= Sinauer Associates |location= Massachusetts |year= 1998 |edition= 2nd}}</ref> | image2 = 4-chloroindole-3-acetic_acid.png | width2 = 180 | alt2 = Dijagram skeletne strukture | caption2 = [[4-Hloroindol-3-sirćetna kiselina]] (4-CI-IAA) | image3 = Phenylessigsäure.svg | width3 = 180 | alt3 = Dijagram skeletne strukture | caption3 = [[fenilsirćetna kiselina]] (PAA) | image4 = Indolebutyric acid structure.png | width4 = 180 | alt4 = Dijagram skeletne strukture | caption4 = [[Indol-3-buterna kiselina]] (IBA) | image5 = 3-Indolepropionic acid skeletal.svg | width5 = 180 | alt5 = Dijagram skeletne strukture | caption5 = [[Indol-3-propionska kiselina]] (IPA) <!-- Footer --> | footer_align = left | footer = ''Za predstavnike sintetskih auksina, pogledajte: Sintetski auksini}}''. '''Auksini''' jesu klasa [[biljni hormon|biljnih hormona]] (ili regulatora rasta biljaka) sa nekim obilježjima sličnim [[morfogen]]ima. Auksini imaju kardinalnu ulogu u koordinaciji mnogih procesa rasta i ponašanja u [[životni ciklus|životnim ciklusima]] biljaka i neophodni su za razvoj biljnog tijela. Holandski biolog [[Frits Warmolt Went]] prvi je opisao auksine i njihovu ulogu u rastu biljaka 1920-ih.<ref>[https://archive.today/20010724034517/http://bob.nap.edu/readingroom/books/biomems/fwent.html Frits Warmolt Went]</ref> [[Kenneth V. Thimann]] prvi je izolovao jedan od ovih [[fitohormon]]a i odredio njegovu hemijsku strukturu kao [[indol-3-sirćetna kiselina]] (IAA). Went i Thimann su 1937. godine zajedno napisali knjigu o biljnim hormonima, ''Fitohormoni''. ==Pregled== Auksini su bili prvi od glavnih otkrivenih biljnih hormona. Ime su dobili od [[starogrčki|grčke]] riječi αὔξειν – ''auxein'' = rasti/povećavati se'). Auksin je prisutan u svim dijelovima biljke, iako u vrlo različitim koncentracijama. [[Koncentracija]] na svakoj poziciji ključna je razvojna [[informacija]], tako da je podložna strogoj regulaciji i putem [[metabolizam|metabolizma]] i transporta. Rezultat je da auksin stvara "obrasce" maksimuma i minimuma koncentracije auksina u tijelu biljke, što zauzvrat usmjerava daljnji razvoj odgovarajućih ćelija, a u konačnici i biljke u cjelini. (Dinamična i na okolinu osjetljiva) [[Formiranje obrazaca#Biologija|obrazac]] distribucije auksina unutar biljke ključni je faktor za rast biljke, njenu reakciju na okolinu, aposebno za razvoj biljnih [[organ]]a.<ref name="Benkova 2003"/> (kao što su [[list|lišće]] ili [[cvijet]]). To se postiže vrlo složenim i dobro koordiniranim [[aktivni transporto|aktivnim]] transportom molekula auksina iz ćelije u ćeliju, kroz cijelo biljno tijelo - takozvanim [[polarni transport auksina|polarnim transportom auksina]]. Dakle, biljka može (kao cjelina) reagirati na vanjske uvjete i prilagoditi im se, bez potrebe za [[nervni sistem|živčanim sistemom]]. Auksini obično djeluju zajedno s drugim biljnim [[hormon]]ima ili im se suprotstavljaju. Naprimjer, omjer auksina i [[citokinin]]a u određenim biljnim tkivima određuje inicijaciju korijenskih [[pupoljak|pupova]] u odnosu na pupoljke izdanka. Na molekularnoj razini, svi auksini su spojevi s aromatskim prstenom i [[karboksilna kiselina|karboksilnom]] gtupom.<ref name="Taiz"/> Najvažniji član porodice auksina je [[indol-3-sirćetna kiselina]] (IAA),<ref name=Simon>{{cite journal | vauthors = Simon L, Bousquet J, Lévesque RC, Lalonde M |date=1993 |title=Origin and diversification of endomycorrhizal fungi and coincidence with vascular land plants |journal=[[Nature]] |volume=363 |issue= 6424 |pages= 67–69 |bibcode=1993Natur.363...67S |doi=10.1038/363067a0 |s2cid= 4319766 }}</ref> koja generira većinu auksinskih učinaka u intaktnim [[biljka]]ma i najpotentniji je nativni auksin. Kao nativni auksin, njegova ravnoteža je u biljkama kontrolirana na mnogo načina, od sinteze, preko moguće [[Konjugacija (biohemija)|konjugacije]] do razgradnje njegovih molekula, uvijek prema zahtjevima situacije. Auksin može djelovati na toplinski osjetljiv način u mnogim situacijama, što će zauzvrat utjecati na [[fenotip]]ski razvoj biljke.<ref>(Jones, Daniel S.et al,2021)</ref> * Pet prirodno prisutnih ([[endogen]]ih) auksina u biljkama uključuju indol-3-octenu kiselinu, [[4-kloroindol-3-surćetna kiselina|4-kloroindol-3-sirćetnu kiselinu]], [[fenilsirćetna kiselina|fenilsirćetnu]], [[indol-3-buterna kiselina|indol-3-buternu]] i [[indol-3-propionska kiselina|ndol-3-propionsku kiselinu]].<ref name="simon">{{cite journal | vauthors = Simon S, Petrášek J | title = Why plants need more than one type of auxin | journal = Plant Science | volume = 180 | issue = 3 | pages = 454–460 | date = mart 2011 | pmid = 21421392 | doi = 10.1016/j.plantsci.2010.12.007 | bibcode = 2011PlnSc.180..454S | url = https://zenodo.org/record/894396 }}<!--https://zenodo.org/record/894396--></ref><ref name="Auxin 2011 review">{{cite journal | vauthors = Ludwig-Müller J | title = Auxin conjugates: their role for plant development and in the evolution of land plants | journal = Journal of Experimental Botany | volume = 62 | issue = 6 | pages = 1757–1773 | date = mart 2011 | pmid = 21307383 | doi = 10.1093/jxb/erq412 | quote = Besides IAA there are several other molecules with auxin activity such as indole-3-butyric acid (IBA) (Fig. 1), 4-Cl-IAA, and indole-3-propionic acid (IPA). ... The indole moiety (e.g. IAA, IBA, IPA, 4-Cl-IAA) as well as the conjugate partner can vary, so that the plant can produce many different combinations of conjugates (Bajguz and Piotrowska, 2009). Also, other auxin-type molecules such as phenylacetic acid (PAA; Ludwig-Müller and Cohen, 2002) can be conjugated (Jentschel et al., 2007) | doi-access = free }}</ref> Međutim, većina do sada opisanog znanja u biologiji auksina, kao što je opisano u sljedećim odjeljcima, primjenjuje se uglavnom na IAA; ostala tri [[endogen]]a auksina izgleda imaju marginalnu važnost za intaktne biljke u prirodnim okruženjima. Uz endogene auksine, naučnici i proizvođači razvili su mnoge sintetske spojeve s auksinskim djelovanjem. * Sintetski auksini spadaju u četiri klase:<ref name="simon"/><ref name=Song>{{cite journal |doi=10.1111/jipb.12131 |title=Insight into the mode of action of 2,4-dichlorophenoxyacetic acid (2,4-D) as an herbicide |date=2014 |last1=Song |first1=Yaling |journal=Journal of Integrative Plant Biology |volume=56 |issue=2 |pages=106–113 |pmid=24237670 |bibcode=2014JIPB...56..106S }}</ref> ** [[dikamba]] ** kinolinkarboksilne kiseline, što uključuje [[kinklorak]] ** derivati ​​[[piridinkarboksilne kiseline]], što uključuje [[pikloram]], [[triklopir]], [[klopiralid]] ** [[fenoksisirćetna kiselina]], fenoksipropionska kiselina i fenoksibuterna kiselina, derivati ​​[[1-naftalenosirćetne kiseline]] [[2,4-D]], [[2,4-DP]] [[2,4-DB]] [[2,4,5-T]] [[MCPA]] [[MCPB]], [[mekoprop]] Neki sintetički auksini, kao što su 2,4-D i [[2,4,5-trihlorofenoksisirćetna kiselina]] (2,4,5-T), prodaju se kao [[herbicidi]]. Širokolisne biljke ([[dikotiledone]]), poput [[maslačak|maslačka]], mnogo su osjetljivije na auksine od uskolisnih biljaka ([[monokotiledone]]) poput [[trava]] i [[žitarica]], što ove sintetske auksine čini vrijednim kao herbicide. ==Otkriće== ===Charles Darwin=== {{Glavni|Charles Darwin}} Godine 1881., [[Charles Darwin]] i njegov sin [[Francis Darwin|Francis]] izveli su eksperimente na [[koleoptil]]ima, ovojnicama koje zatvaraju mlade listove u klijavim sadnicama trave. Eksperiment je izložio koleoptil svjetlosti iz jednosmjernog izvora i primijetio da se oni savijaju prema svjetlosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Hohm T, Preuten T, Fankhauser C | title = Phototropism: translating light into directional growth | journal = American Journal of Botany | volume = 100 | issue = 1 | pages = 47–59 | date = januar 2013 | pmid = 23152332 | doi = 10.3732/ajb.1200299 | bibcode = 2013AmJB..100...47H | s2cid = 25209232 | url = https://serval.unil.ch/resource/serval:BIB_BFBF5EAD16F0.P001/REF.pdf }}</ref> Pokrivanjem različitih dijelova koleoptila neprozirnom kapom koja ne propušta svjetlost, Darwinovi su otkrili da vrh koleoptila detektuje svjetlost, ali da se savijanje javlja u [[hipokotil]]u. Međutim, sadnice nisu pokazivale znakove razvoja prema [[svjetlost]]i ako je vrh bio prekriven neprozirnom kapom ili ako je vrh uklonjen. Darwinovi su zaključili da je vrh koleoptila odgovoran za detekciju svjetlosti i pretpostavili su da se glasnik prenosi u smjeru prema dolje od vrha koleoptila, uzrokujući njegovo savijanje.<ref name="Whippo">{{cite journal | vauthors = Whippo CW, Hangarter RP | title = Phototropism: bending towards enlightenment | journal = The Plant Cell | volume = 18 | issue = 5 | pages = 1110–1119 | date = maj 2006 | pmid = 16670442 | pmc = 1456868 | doi = 10.1105/tpc.105.039669 | bibcode = 2006PlanC..18.1110W }}</ref> ===Peter Boysen Jensen=== U 1910., danski naučnik [[Peter Boysen Jensen]] demonstrirao je da se [[fototropizam]] u [[zob]]i može širiti kroz rez.<ref>{{cite journal | vauthors = Boysen JP | date = 1910 | title = Über die Leitung des phototropischen Reizes in Avena-keimpflanzen | journal = Berichte der Deutschen Botanischen Gesellschaft | volume = 28 | pages = 118–120 | doi = 10.1111/j.1438-8677.1910.tb06871.x | s2cid = 257824886 | url= https://www.biodiversitylibrary.org/page/4993421}}</ref> Ovi eksperimenti prošireni su i detaljnije objavljeni 1911. i 1913.<ref name="latransmission">{{cite journal | url = http://publ.royalacademy.dk/backend/web/uploads/2019-09-04/AFL%203/O_1911_00_00_1911_4781/O_1911_01_00_1911_4761.pdf | vauthors = Boysen JP | date = 1911 | title = La transmission de l'irritation phototropique dans l'Avena. | journal = Det Kgl.<!-- Deny Citation Bot: standard abbreviation of "Kongelige", not an acronym--> Danske Videnskabernes Selskabs Forhandlinger | volume = 1 | pages = 1–24 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Boysen JP | date = 1913 | title = Über die Leitung des phototropischen Reizes in der Avena-koleoptile. | journal = Berichte der Deutschen Botanischen Gesellschaft | volume = 31 | pages = 559–566 | doi = 10.1111/j.1438-8677.1913.tb06990.x | s2cid = 257819964 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/page/4998472}}</ref> Otkrio je da se vrh može odrezati i vratiti na mjesto, te da naknadno jednostrano [[iluminacija|osvjetljavanje]] i dalje može proizvesti pozitivnu fototropnu zakrivljenost u baznom dijelu koleoptila. Pokazao je da se transmisija može odvijati kroz tanki sloj [[želatin]]a koji odvaja jednostrano osvijetljeni vrh od zasjenjenog panja. Umetanjem komadića klijanca mogao je blokirati transmisiju na osvijetljenoj i neosvijetljenoj strani vrha, što mu je omogućilo da pokaže da se transmisija odvija u zasjenjenom dijelu vrha. Dakle, uzdužna polovina koleoptila koja pokazuje veću brzinu izduženja tokom fototropne zakrivljenosti bila je tkivo koje je primilo stimulus rasta.<ref>{{cite journal | vauthors = Larsen P | date = 1960 | title = Peter Boysen Jensen 1883-1959 | journal = Plant Physiology | volume = 35 | pages = 986–988 | doi = 10.1104/pp.35.6.986 | doi-access = free }}</ref><ref name="bare_url">{{cite web | vauthors = Croker S, MacMillan J, Gaskin P | work = Mendipweb | url = http://www.plant-hormones.info/auxins.htm | title = Nature of auxin | access-date = 7. 1. 2009 | archive-date = 9. 9. 2002 | archive-url = https://web.archive.org/web/20020909204602/http://www.plant-hormones.info/auxins.htm }}</ref> Godine 1911., Boysen Jensen je na osnovu svojih eksperimentalnih rezultata zaključio da prenos fototropnog stimulusa nije fizički efekat (naprimjer, zbog promjene pritiska), već ''serait dû à une migration de substance ou d'ions'' (uzrokovan transportom supstance ili iona).<ref name="latransmission" /> Ovi rezultati bili su fundamentalni za dalji rad na auksinskim teorijama tropizma. ===Frits Went=== {{glavni|Frits Warmolt Went}} Godine 1928., holandski botaničar [[Frits Warmolt Went]] pokazao je da [[drugi glasnik|hemijski glasnik]] difundira iz vrhova koleoptila. Wentov eksperiment identifikovao je kako hemikalija koja podstiče rast uzrokuje rast koleoptila prema svjetlosti. Went je odrezao vrhove koleoptila i stavio ih u mrak, stavljajući nekoliko vrhova na agarne ploče, za koje je predvidio da će apsorbirati hemikaliju koja podstiče rast. Na kontrolne koleoptile postavio je ploču koja nije sadržavala hemikaliju. Na druge je postavio ploče koje sadrže hemikaliju, bilo centriranu na vrh koleoptila kako bi se hemikaliju ravnomjerno rasporedio ili pomaknute kako bi se povećala koncentracija na jednoj strani.<ref name="Whippo"/> Kada je hemikalija koja podstiče rast bila ravnomjerno raspoređena, koleoptil je rastao ravno. Ako je hemikalija bila neravnomjerno raspoređena, koleoptil se zakrivio od strane s pločom, kao da raste prema svjetlu, iako je rastao u mraku. Went je kasnije predložio da je glasnička supstanca [[hormon]] koji podstiče rast, koji je nazvao auksin, koji se asimetrično raspoređuje u području savijanja. Went jest zaključio da je auksin u većoj koncentraciji na zasjenjenoj strani, što podstiče izduživanje ćelija, što rezultira savijanjem koleoptila prema svjetlosti.<ref name="bare_url"/> ==Hormonska aktivnost== Auksini pomažu razvoju na svim nivoima kod biljaka, od [[Ćelija (biologija)|ćelijskog]] nivoa, preko organa, pa sve do cijele biljke. === Molekularni mehanizmi === Kada biljna ćelija dođe u kontakt s auksinom, to uzrokuje dramatične promjene u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], pri čemu su mnogi geni regulirani na više ili niže. Precizni mehanizmi kojima se to događa još uvijek su područje aktivnog istraživanja, ali sada postoji opći konsenzus o najmanje dva [[ćelijska signalizacija|signalna puta]] auksina.<ref name="Leyser-2018">{{cite journal | vauthors = Leyser O | title = Auxin Signaling | journal = Plant Physiology | volume = 176 | issue = 1 | pages = 465–479 | date = januar 2018 | pmid = 28818861 | pmc = 5761761 | doi = 10.1104/pp.17.00765 }}</ref><ref name="Enders-2015">{{cite journal | vauthors = Enders TA, Strader LC | title = Auxin activity: Past, present, and future | journal = American Journal of Botany | volume = 102 | issue = 2 | pages = 180–196 | date = februar 2015 | pmid = 25667071 | pmc = 4854432 | doi = 10.3732/ajb.1400285 | bibcode = 2015AmJB..102..180E }}</ref> ====Percepcija==== TNajbolje okarakterisani auksinski receptori su TIR1/AFB porodica [[F-kutijski protein|F-kutijskih proteinai]]. F-kutijski proteini ciljaju druge proteine za razgradnju putem [[ubikvitin|ubikvitinskog puta razgradnje]]. Kada se TIR1/AFB proteini vežu za auksin, molekula auksina djeluje kao '[[molekularno ljepilo]]', termin koji je skovao [[Ning Zheng]], koji omogućava ovim proteinima da se zatim vežu za svoje ciljeve (vidi dolje). [[Atomska struktura]] mehanizma percepcije auksina od strane TIR1 određena je [[rendgenska kristalografija|rendgenskom kristalografijom]].<ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Xu |last2=Calderon-Villalobos |first2=Luz Irina A. |last3=Sharon |first3=Michal |last4=Zheng |first4=Changxue |last5=Robinson |first5=Carol V. |last6=Estelle |first6=Mark |last7=Zheng |first7=Ning |date=april 2007 |title=Mechanism of auxin perception by the TIR1 ubiquitin ligase |url=https://www.nature.com/articles/nature05731 |journal=[[Nature]] |language=en |volume=446 |issue=7136 |pages=640–645 |doi=10.1038/nature05731 |pmid=17410169 |bibcode=2007Natur.446..640T |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Još jedan protein koji veže auksin, ABP1, sada se često smatra auksinskim receptorom (na [[apoplast]]u), ali se općenito smatra da ima mnogo manju ulogu od signalnog puta TIR1/AFB, a mnogo manje se zna o ABP1 signalizaciji.<ref name="Enders-2015"/> ====Aux/IAA i ARF signalni moduli==== [[Datoteka: Auxin signal cascade.jpg|thumb|280px|''' Auksinska signalna kaskada''': U odsustvu auksina, Aux/IAA se veže za ARF-ove i potiskuje transkripcijsku aktivnost. Kada je auksin prisutan, formira 'molekularno ljepilo' između TIR1 i Aux/IAA, što dovodi do degradacije ovih represora. ARF-ovi se tada mogu slobodno vezati za DNK i uzrokovati promjene u transkripciji.]] Faktori odgovora na auksin (ARF) su velika grupa [[opći transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] koji djeluju u auksinskim signalizacijama. U odsustvu auksina, ARF-ovi se vežu za klasu represora poznatih kao Aux/IAA. Aux/IAA potiskuju sposobnost ARF-ova da poboljšaju transkripciju gena. Pored toga, vezivanje Aux/IAA za ARF-ove dovodi Aux/IAA u kontakt sa [[Promotor (genetika)|promotorima]] gena regulisanih auksinom. Kada su na ovim promotorima, Aux/IAA potiskuju [[ekspresija gena|ekspresiju ovih gena]], regrutovanjem drugih faktora koji vrše modifikacije u strukturi [[DNK]]. Vezivanje auksina za TIR1/AFB-ove im omogućava da se vežu za Aux/IAA. Kada se vežu za TIR1/AFB-ove, Aux/IAA-ovi su označeni za degradaciju. Degradacija Aux/IAA oslobađa ARF proteine, koji su zatim u stanju da aktiviraju ili potiskuju gene na čije su promotore vezani.<ref name="Leyser-2018" /><ref name="Enders-2015" /><ref>{{cite journal |last1= Mohammad Dezfulian, Espanta Jalili, Don Karl A. Roberto, Britney L. Moss, Kerry Khoo, Jennifer L. Nemhauser, and William L. Crosby. |title=Oligomerization of SCFTIR1 Is Essential for Aux/IAA Degradation and Auxin Signaling in Arabidopsis |journal=PLOS Genetics |date=2017 |volume=12 |issue=9 |doi=10.1371/journal.pgen.1006301 |doi-access=free |pmid=27618443 |pmc=5019376 }}</ref> Smatra se da veliki broj mogućih parova vezivanja Aux/IAA i ARF, kao i njihove različite distribucije između tipova ćelija i tokom razvojne dobi, objašnjavaju zapanjujuće raznolike odgovore koje auksin proizvodi. U junu 2018. godine, pokazano je da biljna tkiva mogu izuzetno brzo reagovati na auksin na TIR1-zavisan način (vjerovatno prebrzo da bi se to objasnilo promjenama u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]]). Ovo je navelo neke naučnike na pretpostavku da postoji još uvijek neidentifikovani TIR1-zavisni put signalizacije auksina koji se razlikuje od dobro poznatog transkripcijskog odgovora.<ref>{{cite journal | vauthors = Fendrych M, Akhmanova M, Merrin J, Glanc M, Hagihara S, Takahashi K, Uchida N, Torii KU, Friml J | display-authors = 6 | title = Rapid and reversible root growth inhibition by TIR1 auxin signalling | language = En | journal = Nature Plants | volume = 4 | issue = 7 | pages = 453–459 | date = juli 2018 | pmid = 29942048 | pmc = 6104345 | doi = 10.1038/s41477-018-0190-1 | bibcode = 2018NatPl...4..453F }}</ref> === Na ćelijskom nivou === {{Glavni|Hipoteza o kiselinskom rastu }} Na ćelijskom nivou, auksin je esencijalan za [[ćelijski rast|rast ćelija]], utičući i na [[ćelijska dioba|diobu]] i na [[ćelijska proliferacija|širenje ćelija]]. Nivo koncentracije auksina, zajedno s drugim lokalnim faktorima, doprinosi [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]] i specifikaciji sudbine ćelija. U zavisnosti od specifičnog tkiva, auksin može promovirati aksijalno izduživanje (kao kod [[izdanak]]a), lateralno širenje (kao kod bubrenja korijena) ili izodijametrijsko širenje (kao kod rasta [[plod]] a). U nekim slučajevima (rast [[koleoptil]]a), proliferacija ćelija izazvano auksinom javlja seu odsustvu [[ćelijska dioba|diobe ćelija]]. U drugim slučajevima, ćelijska dioba izazvana auksinom i ćelijska proliferacija mogu biti blisko povezani unutar istog [[tkivo|tkiva]] (inicijacija korijena, rast ploda). U živoj biljci, auksini i drugi biljni hormoni gotovo uvijek izgleda da međusobno djeluju kako bi odredili obrasce razvoja biljke. ===Obrasci organa=== Rast i dioba biljnih ćelija zajedno rezultiraju rastom [[tkivo|tkiva]], a specifični rast tkiva doprinosi razvoju biljnih [[organ]]a. [[Slika:Auxin Phototropism.jpg|thumb|upright=1.5|Auksin difundira duž zasjenjene strane biljke i uzrokuje pucanje celuloze u [[ćelijski zid|ćelijskom zidu]], omogućavajući [[turgor]]u (pritisku vode) da proširi ćeliju.]] Rast ćelija doprinosi veličini biljke, neravnomjerno lokalizovani rast proizvodi savijanje, okretanje i usmjeravanje organa - naprimjer, stabljike se okreću prema izvorima svjetlosti ([[fototropizam]]), korijenje raste kao odgovor na gravitaciju ([[gravitropizam]]), a drugi [[tropizam|tropizmi]] nastaju zato što ćelije na jednoj strani rastu brže od ćelija na drugoj strani organa. Dakle, precizna kontrola distribucije auksina između različitih ćelija ima presudnu važnost za rezultirajući oblik rasta i organizacije biljaka. ====Transport i neravnomjerna distribucija auksina==== {{Glavni|Polarni transport auksina}} Da bi izazvali rast u potrebnim domenima, auksini nužno moraju biti preferencijalno aktivni u njima. Lokalni maksimumi auksina mogu se formirati aktivnom biosintezom u određenim ćelijama tkiva, naprimjer putem puteva zavisnih od [[triptofan]]a,<ref>{{cite journal | vauthors = Mashiguchi K, Tanaka K, Sakai T, Sugawara S, Kawaide H, Natsume M, Hanada A, Yaeno T, Shirasu K, Yao H, McSteen P, Zhao Y, Hayashi K, Kamiya Y, Kasahara H | display-authors = 6 | title = The main auxin biosynthesis pathway in Arabidopsis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 45 | pages = 18512–18517 | date = novembar 2011 | pmid = 22025724 | pmc = 3215075 | doi = 10.1073/pnas.1108434108 | doi-access = free | bibcode = 2011PNAS..10818512M }}</ref> Ali auksini se ne sintetiziraju u svim ćelijama (čak i ako ćelije zadrže potencijalnu sposobnost da to učine, sinteza auksina će se u njima aktivirati samo pod određenim uslovima). U tu svrhu, auksini ne samo da moraju biti translocirani prema onim mjestima gdje su potrebni, već moraju imati i uspostavljen mehanizam za detekciju tih mjesta. Translokacija se odvija kroz cijelo biljno tijelo, prvenstveno od vrhova [[meristem]]a do vrhova korijena (odozgo prema dolje). Za velike udaljenosti, relokacija se odvija putem struje tekućine u [[floem]]skim sudovima, ali za transport na kratke udaljenosti koristi se jedinstveni sistem koordiniranog polarnog transporta direktno od ćelije do ćelije. Ovaj [[aktivni transport]] na kratke udaljenosti pokazuje neka [[morfogeneza|morfogenetska]] svojstva. Ovaj proces, polarni transport auksina, usmjeren je, vrlo strogo reguliran i zasnovan je na neravnomjernoj raspodjeli nosača efluksa auksina na [[ćelijska membrana|plazmamembrani]], koji šalju auksine u pravom smjeru. Dok su proteini PIN-FORMED (PIN) vitalni za transport auksina na polarni način,<ref name="Benkova 2003"/><ref>{{cite journal | vauthors = Petrásek J, Mravec J, Bouchard R, Blakeslee JJ, Abas M, Seifertová D, Wisniewska J, Tadele Z, Kubes M, Covanová M, Dhonukshe P, Skupa P, Benková E, Perry L, Krecek P, Lee OR, Fink GR, Geisler M, Murphy AS, Luschnig C, Zazímalová E, Friml J | display-authors = 6 | title = PIN proteins perform a rate-limiting function in cellular auxin efflux | journal = Science | volume = 312 | issue = 5775 | pages = 914–918 | date = maj 2006 | pmid = 16601150 | doi = 10.1126/science.1123542 | s2cid = 28800759 | bibcode = 2006Sci...312..914P | doi-access = free }}</ref> porodica gena AUXIN1/LIKE-AUX1 (AUX/LAX) [[kodon|kodira]] nepolarne nositelje auksina.<ref>{{cite journal | vauthors = Swarup R, Péret B | title = AUX/LAX family of auxin influx carriers-an overview | journal = Frontiers in Plant Science | volume = 3 | page = 225 | date = 1. 1. 2012 | pmid = 23087694 | pmc = 3475149 | doi = 10.3389/fpls.2012.00225 | doi-access = free | bibcode = 2012FrPS....3..225S }}</ref> Regulacija lokalizacije PIN proteina u ćeliji određuje smjer transporta auksina iz ćelije, a koncentrirani napor mnogih ćelija stvara vrhove auksina ili maksimume auksina (regije koje imaju ćelije sa višim nivoom auksina - maksimum).<ref name="Benkova 2003">{{cite journal | vauthors = Benková E, Michniewicz M, Sauer M, Teichmann T, Seifertová D, Jürgens G, Friml J | title = Local, efflux-dependent auxin gradients as a common module for plant organ formation | journal = Cell | volume = 115 | issue = 5 | pages = 591–602 | date = novembar 2003 | pmid = 14651850 | doi = 10.1016/S0092-8674(03)00924-3 | s2cid = 16557565 | doi-access = free }}</ref> Pravilno i pravovremeno postizanje maksimuma auksina unutar [[korijen]]a i [[izdanak]]a u razvoju neophodno je za organizaciju razvoja organa.<ref name="shaping"/><ref>{{cite journal | vauthors = Sabatini S, Beis D, Wolkenfelt H, Murfett J, Guilfoyle T, Malamy J, Benfey P, Leyser O, Bechtold N, Weisbeek P, Scheres B | display-authors = 6 | title = An auxin-dependent distal organizer of pattern and polarity in the Arabidopsis root | journal = Cell | volume = 99 | issue = 5 | pages = 463–472 | date = novembar 1999 | pmid = 10589675 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)81535-4 | hdl-access = free | s2cid = 8041065 | hdl = 1874/21099 }}</ref><ref name="Patterns of auxin transport and gen">{{cite journal | vauthors = Heisler MG, Ohno C, Das P, Sieber P, Reddy GV, Long JA, Meyerowitz EM | title = Patterns of auxin transport and gene expression during primordium development revealed by live imaging of the Arabidopsis inflorescence meristem | journal = Current Biology | volume = 15 | issue = 21 | pages = 1899–1911 | date = novembar 2005 | pmid = 16271866 | doi = 10.1016/j.cub.2005.09.052 | s2cid = 14160494 | doi-access = free | bibcode = 2005CBio...15.1899H }}</ref> PIN-i su regulisani višestrukim putevima, kako na transkripcijskom tako i na [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacionom nivou]]. PIN proteini mogu biti [[fosforilacija|fosforilirani]] pomoću PINOID-a, što određuje njihovu apikobaznu polarnost i time usmjerenost auksinskog fluksa. Pored toga, druge AGC-[[kinaza|kinaze]], kao što je D6PK, fosforiliraju i aktiviraju PIN-transportere. AGC kinaze, uključujući PINOID i D6PK, ciljaju na plazmamembranu, putem vezivanja za [[fosfolipid]]e. Uzvodno od D6PK, 3'-fosfoinozitid zavisna protein kinaza 1 ([[PDK1]]) djeluje kao glavni regulator. PDK1 fosforilira i aktivira D6PK na bazalnoj strani plazmamembrane, izvršavajući aktivnost PIN-posredovanog polarnog auksinski transporta i naknadnog razvoja biljke.<ref>{{cite journal | vauthors = Tan S, Zhang X, Kong W, Yang XL, Molnár G, Vondráková Z, Filepová R, Petrášek J, Friml J, Xue HW | display-authors = 6 | title = The lipid code-dependent phosphoswitch PDK1-D6PK activates PIN-mediated auxin efflux in Arabidopsis | journal = Nature Plants | volume = 6 | issue = 5 | pages = 556–569 | date = maj 2020 | pmid = 32393881 | doi = 10.1038/s41477-020-0648-9 | bibcode = 2020NatPl...6..556T | s2cid = 218593545 }}</ref> Okolne maksimume auksina nalaze se ćelije sa niskim auksinskim dolinama ili auksinskim minimumima. Naprimjer, kod ploda u rodu ''[[Arabidopsis]]'', pokazalo se da su auksinski minimumi važni za razvoj njegovog tkiva.<ref name="Sorefan2009">{{cite journal | vauthors = Sorefan K, Girin T, Liljegren SJ, Ljung K, Robles P, Galván-Ampudia CS, Offringa R, Friml J, Yanofsky MF, Østergaard L | display-authors = 6 | title = A regulated auxin minimum is required for seed dispersal in Arabidopsis | journal = [[Nature]] | volume = 459 | issue = 7246 | pages = 583–586 | date = maj 2009 | pmid = 19478783 | doi = 10.1038/nature07875 | s2cid = 4411776 | bibcode = 2009Natur.459..583S }}</ref> Auksin ima značajan uticaj na prostornu i vremensku [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] tokom rasta apikalnih [[meristem]]a. Ove interakcije zavise i od koncentracije auksina i od prostorne orijentacije tokom primordijalnog pozicioniranja. Auksin se oslanja na PIN1 koji djeluje kao nosač auksina. Pozicioniranje PIN1 na membranama određuje smjer protoka [[hormon]]a od viših ka nižim koncentracijama.<ref>{{cite journal | vauthors = Krecek P, Skupa P, Libus J, Naramoto S, Tejos R, Friml J, Zazímalová E | title = The PIN-FORMED (PIN) protein family of auxin transporters | journal = Genome Biology | volume = 10 | issue = 12 | page = 249 | date = Dec 29, 2009 | pmid = 20053306 | pmc = 2812941 | doi = 10.1186/gb-2009-10-12-249 | doi-access = free }}</ref> Initiation of primordia in apical meristems is correlated to heightened auxin levels.<ref name="Patterns of auxin transport and gen"/> Geni potrebni za određivanje identiteta ćelija raspoređuju se i eksprimiraju na osnovu nivoa auksina. STM (SHOOT MERISTEMLESS - bez izdanačkog meristema ), koji pomaže u održavanju nediferenciranih ćelija, je smanjeno regulisan u prisustvu auksina. To omogućava rastućim ćelijama da se [[ćelijska diferencijacija|diferenciraju u različita biljna tkiva]]. CUC (CUP-SHAPED COTYLEDON - kotiledon u obliku čašice) geni postavljaju granice za rastuća tkiva i podstiču rast.<ref>{{cite web|url=https://www.wikigenes.org/e/ref/e/17122068.html|title=Arabidopsis CUP-SHAPED COTYLEDON3 Regulates Postembryonic Shoot Meristem and Organ Boundary Formation.|date=2006|publisher=Wikigenes}}</ref> Oni su pojačano regulirani putem priliva auksina.<ref name="Patterns of auxin transport and gen"/> Eksperimenti koji koriste vizualizaciju GFP-a (ZELENI FLUORESCENTNI PROTEIN) kod [[arabidopsis]]a podržali su ove tvrdnje. ===Organizacija biljke=== {{Glavni|Apikalna dominacija}} Kako auksini doprinose oblikovanju [[organ]]a,<ref name="Benkova 2003"/><ref name="shaping">{{cite journal | vauthors = Friml J | title = Auxin transport - shaping the plant | journal = Current Opinion in Plant Biology | volume = 6 | issue = 1 | pages = 7–12 | date = februar 2003 | pmid = 12495745 | doi = 10.1016/S1369526602000031 | doi-access = free | bibcode = 2003COPB....6....7F }}</ref> oni su također fundamentalno potrebni za pravilan razvoj same biljke.<ref name="shaping"/> Bez hormonske regulacije i organizacije, biljke bi bile samo proliferirajuće gomile sličnih ćelija. Korištenje auksina počinje u biljnom embrionu, gdje usmjerena distribucija auksina uvodi kasniji rast i razvoj primarnih polova rasta, a zatim formira pupoljke budućih organa. Zatim, pomaže u koordinaciji pravilnog razvoja organa koji se pojavljuju, kao što su korijenje, kotiledoni i listovi, te posreduje u signalima na velike udaljenosti između njih, doprinoseći tako ukupnoj arhitekturi biljke.<ref name="shaping"/> Tokom cijelog života biljke, auksin pomaže biljci da održi polarnost rasta,<ref name="shaping"/> i zapravo "prepozna" gdje su joj povezane grane (ili bilo koji organ). Važan princip organizacije biljaka zasnovan na distribuciji auksina je [[apikalna dominacija]], što znači da auksin koji proizvodi apikalni [[pupoljak]] (ili vrh rasta) difundira (i transportuje se) prema dolje i inhibira razvoj skrivenih bočnih pupoljaka, koji bi se inače takmičili s apikalnim vrhom za [[svjetlost]] i [[nutrijent|hranjive tvari]]. Uklanjanje apikalnog vrha i njegovog supresivno djelujućeg auksina omogućava razvoj donjih uspavanih bočnih pupoljaka, a pupoljci između stabljike lista i stabljike proizvode nove [[izdanak|izdanke]], koji se takmiče da postanu vodeći u rastu. Proces je zapravo prilično složen jer auksin koji se transportuje prema dolje s vrha vodećeg izdanka mora stupiti u interakciju s nekoliko drugih biljnih hormona (kao što su [[strigolakton]]i ili [[citokinin]]i) u procesu na različitim pozicijama duž ose rasta u tijelu biljke kako bi se postigao ovaj [[fenomen]]. Ovo ponašanje biljke koriste hortikulturisti u [[orezivanje|orezivanju]]. Konačno, količina auksina koji dolazi od [[stabljika]] do [[korijen]]a utječe na stepen rasta korijena. Ako se uklone vrhovi izdanaka, biljka ne reaguje samo rastom bočnih pupoljaka — koji bi trebali zamijeniti prvobitno [[olovo]]. Iz toga također slijedi da manja količina auksina koja dospijeva do korijena rezultira sporijim rastom korijena, a hranjive tvari se potom u većoj mjeri ulažu u gornji dio biljke, koji stoga počinje brže rasti. ==Efekti== [[Slika:Auxin.jpg|thumb|Zdrava biljka ''[[Arabidopsis thaliana]]'' (lijevo) pored mutanta za prenos auksinski signal sa potisnutim odgovorom na auksin.]][[Slika:Agrobacteriumgall.jpg|thumb|Krunske [[gala|gale]] uzrokovane su bakterijama ‘’[[Agrobacterium tumefaciens]]; one proizvode i luče auksin i [[citokinin]], koji ometaju normalnu diobu ćelija i uzrokuju [[tumor]]e.]] Auksin učestvuje u [[fototropizam|fototropizmu]], [[geotropizam|geotropizmu]], [[hidrotropizam|hidrotropizmu]] i drugim razvojnim promjenama. Neravnomjerna raspodjela auksina, zbog uticaja okoline, poput jednosmjerne svjetlosti ili gravitacijske sile, rezultira neravnomjernim rastom biljnog tkiva, a općenito, auksin upravlja oblikom i oblikom biljnog tijela, smjerom i snagom rasta svih organa i njihovom međusobnom interakcijom.<ref name="Benkova 2003"/> Kada ćelije rastu veće, njihov volumen se povećava kako se povećava unutarćelijska koncentracija [[rastvor]]ene materije s vodom koja se kreće u ćelije iz ekstracelularne tečnosti. Ovaj unos vode stimulisan auksinom uzrokuje [[turgor]]ski pritisak na [[ćelijski zid|ćelijske zidove]], uzrokujući savijanje biljke. Auksin stimuliše izduživanje ćelija, stimulisanjem faktora koji labave zidove, kao što su ekspanzini, kako bi se labavili ćelijski zidovi. Efekat je jači ako su prisutni i [[giberelin]]i. Auksin takođe stimuliše [[ćelijska dioba|deobu ćelija]], ako su prisutni citokinini. Kada se auksin i citokinin primene na kalus, ukorenjivanje se može generisati višim odnosom auksina i citokinina, rast izdanka se indukuje nižim odnosom auksina i citokinina, a kalus se formira sa srednjim odnosom, pri čemu tačni granični odnosi zavise od vrste i originalnog tkiva. Auksin takođe indukuje akumulaciju [[šećer]]a i [[mineral]]a na mestu primjene. ===Reakcija na ranu=== Auksin indukuje formiranje i organizaciju [[floem]]a i [[ksilem]]a. Kada je biljka ranjena, auksin može indukovati [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciju ćelija]] i regeneraciju vaskularnog tkiva.<ref>{{cite journal | vauthors = Aloni R, Aloni E, Langhans M, Ullrich CI | title = Role of cytokinin and auxin in shaping root architecture: regulating vascular differentiation, lateral root initiation, root apical dominance and root gravitropism | journal = Annals of Botany | volume = 97 | issue = 5 | pages = 883–893 | date = maj 2006 | pmid = 16473866 | pmc = 2803412 | doi = 10.1093/aob/mcl027 }}</ref> ===Rast i razvoj korijena=== Auksini podstiču stvaranje korijena.<ref>{{cite book |author=Chambers |title=Science and Technology Dictionary |isbn=978-0-550-14110-1 |year=1999 |publisher=Chambers |url-access=registration |url=https://archive.org/details/chambersdictiona00pete }}</ref> Auksin inducira i rast već postojećih korijena i grananje korijena (inicijacija lateralnog korijena), kao i formiranje adventivnog korijena. Kako se više nativnog auksina transportuje niz stabljiku do korijena, stimulira se cjelokupni razvoj korijena. Ako se izvor auksina ukloni, na primjer orezivanjem vrhova stabljika, korijenje se manje stimulira, a umjesto toga se podržava rast stabljike. U hortikulturi, auksini, posebno [[1-naftalensko-sirćetna kiselina|NAA]] i [[indol-3-butirna kiselina|IBA]], se obično primjenjuju za stimuliranje inicijacije korijena prilikom ukorjenjivanja [[reznica (biljke)|reznica]] biljaka. Međutim, visoke koncentracije auksina inhibiraju izduživanje korijena i umjesto toga poboljšavaju formiranje adventivnog korijena. Uklanjanje vrha korijena može dovesti do inhibicije formiranja sekundarnog korijena. ===Apikalna dominacija=== {{Glavni|Apikalna dominacija}} Auksin inducira [[apikalna dominacija|apikalnu dominaciju]] izdanka; Aksilarni pupoljci su inhibirani auksinom, jer visoka koncentracija auksina direktno stimuliše sintezu [[etilen]]a u aksilarnim pupoljcima, uzrokujući inhibiciju njihovog rasta i pojačavanje apikalne dominacije. Kada se ukloni vrh biljke, inhibitorni efekat se uklanja i pojačava se rast bočnih [[pupoljak]]a. Ovo se naziva dekapitacija, obično se izvodi na [[plantaža]]ma [[čaj]]a i kod pravljenja živica. Auksin se šalje u dio biljke okrenut od svjetlosti, gdje podstiče izduživanje ćelija, uzrokujući tako savijanje biljke prema svjetlosti.<ref>{{cite web | work = Jiří Friml Lab | date = 2012 | title = That is why plants grow towards the light! | publisher = VIB (the Flanders Institute for Biotechnology | url = http://www.vib.be/en/news/Pages/That-is-why-plants-grow-towards-the-light!.aspx | archive-url = https://web.archive.org/web/20181215123520/http://www.vib.be/en/news/Pages/That-is-why-plants-grow-towards-the-light!.aspx | archive-date = 15. 12. 2018 }}</ref> ===Rast i razvoj ploda=== Auksin je potreban za rast i razvoj ploda i odgađa starenje ploda. Kada se sjemenke uklone iz [[jagoda]], rast ploda se zaustavlja; [[egzogen]]i auksin stimulira rast plodova iz kojih su uklonjene sjemenke. Kod plodova s neoplođenim [[sjemenka]]ma, egzogeni auksin rezultira [[partenokarpija|partenokarpijom]] (rast "djevičanskog ploda"). Plodovi formiraju abnormalne morfologije kada je transport auksina poremećen.<ref>{{cite journal | vauthors = Nemhauser JL, Feldman LJ, Zambryski PC | title = Auxin and ETTIN in Arabidopsis gynoecium morphogenesis | journal = Development | volume = 127 | issue = 18 | pages = 3877–3888 | date = septembar 2000 | pmid = 10952886 | doi = 10.1242/dev.127.18.3877 }}</ref> Kod plodova [[rod (biologija)|roda]] [[Arabidopsis]], auksin kontroliše oslobađanje sjemenki iz ploda ([[mahuna]]). Rubovi zaklopki su specijalizovano tkivo u mahunama koje reguliše kada će se mahuna otvoriti ([[dehiscencija]]). Auksin se mora ukloniti iz ćelija ruba zaklopke kako bi se omogućilo formiranje njenih rubova. Ovaj proces zahtijeva modifikaciju transportera auksina (PIN proteina).<ref name="Sorefan2009"/> Evolucijski prelaz iz [[ploidija|diploidnih u triploidne]] endosperme - i proizvodnja antipodnih ćelija - možda se dogodio zbog promjene u razvoju [[gametofit]]a, koja je proizvela novu interakciju s mehanizmom zavisnim od auksina koji potiče iz najranijih [[sjemenjače|angiospermi]]. ===Cvjetanje=== Auksin također ia manju ulogu u započinjanju cvjetanja i razvoju reproduktivnih organa. U niskim koncentracijama može odgoditi [[starenje]] cvjetova. Opisano je nekoliko biljnih mutanata koji utiču na cvjetanje i imaju nedostatke u sintezi ili transportu auksina. Kod [[kukuruz]]a, jedan primjer je [[bif2 neplodni cvijet]].<ref>{{cite journal | vauthors = McSteen P, Malcomber S, Skirpan A, Lunde C, Wu X, Kellogg E, Hake S | title = barren inflorescence2 Encodes a co-ortholog of the PINOID serine/threonine kinase and is required for organogenesis during inflorescence and vegetative development in maize | journal = Plant Physiology | volume = 144 | issue = 2 | pages = 1000–1011 | date = juni 2007 | pmid = 17449648 | pmc = 1914211 | doi = 10.1104/pp.107.098558 | bibcode = 2007PlanP.144.1000M | author-link1 = Paula McSteen }}</ref> ===Biosinteza etilena=== U niskim koncentracijama, auksin može inhibirati stvaranje etilena i transport prekursora u biljkama; međutim, visoke koncentracije mogu inducirati [[biosinteza|sintezu]] [[etilen]]a.<ref>{{cite journal | vauthors = Yu YB, Yang SF | title = Auxin-induced Ethylene Production and Its Inhibition by Aminoethyoxyvinylglycine and Cobalt Ion | journal = Plant Physiology | volume = 64 | issue = 6 | pages = 1074–1077 | date = decembar 1979 | pmid = 16661095 | pmc = 543194 | doi = 10.1104/pp.64.6.1074 }}</ref> Auksin inhibira [[abscizija|absciziju]] prije formiranja apscizijskog sloja, i na taj način inhibira [[starenje]] lišća. {{multiple image | align = right | direction = vertical | header_align = center | header = Sintetski auksini uključuju sljedeće spojeve | image1 = 2-(2,4-dichlorophenoxy)acetic acid 200.svg | caption1 = [[2,4-Dihlorofenoksisirćetna kiselina]] (2,4-D); aktivni herbicid i glavni auksin u laboratorijskoj upotrebi | image2 = Kwas naftylooctowy.svg | caption2 = [[1-Naftalensko sirćetna kiselina|α-Naftalensko sirćetna kiselina]] (α-NAA); često dio komercijalnih praškova za ukorjenjivanje | image3 = Dicamba.png | caption3 = [[2-Metoksi-3,6-dihlorobenzojeva kiselina]] (dikamba); aktivni [[herbicid]] | image4 = Picloram.svg | caption4 = [[4-Amino-3,5,6-trihloropikolinska kiselina]] (tordon ili pikloram); aktivni herbicid | image5 = 2,4,5-T.svg | caption5 = [[2,4,5-Trihlorofenoksisirćetna kiselina]] (2,4,5-T) }} == Sintetski auksini == Tokom istraživanja biologije auksina, sintetizirana su mnoga jedinjenja sa značajnom aktivnošću auksina. Utvrđeno je da mnogi od njih imaju ekonomski potencijal za rast i razvoj biljaka pod kontrolom ljudi u agronomiji. Auksini su toksični za biljke u velikim koncentracijama; najtoksičniji su za [[dikotiledone]], a manje za [[monokotiledone]].<ref>{{cite journal | vauthors = McSteen P | title = Auxin and monocot development | journal = Cold Spring Harbor Perspectives in Biology | volume = 2 | issue = 3 | date = mart 2010 | pmid = 20300208 | pmc = 2829952 | doi = 10.1101/cshperspect.a001479 | bibcode = 2010CSHPB...201479M }}</ref> Zbog ovog [[svojstvo|svojstva]], razvijeni su i korišteni za suzbijanje korova [[Hemijska sinteza|sintetski]] auksinski [[herbicidi]], uključujući [[2,4-Dihlorofenoksisirćetna kiselina|2,4-dihlorofenoksisirćetnu kiselinu]] (2,4-D) i [[2,4,5-Trihlorofenoksisirćetna kiselina|2,4,5-trihlorofenoksisirćetnu kiselinu]] (2,4,5-T). Međutim, neki [[egzogen]]o sintetizirani auksini, posebno [[1-naftalenosirćetna kiselina]] (NAA) i [[indol-3-buterna kiselina]] (IBA), također se često primjenjuju za stimuliranje rasta korijena prilikom uzimanja biljnih [[reznica]] ili za različite poljoprivredne svrhe, kao što je sprječavanje opadanja plodova u voćnjacima. Korišten u visokim dozama, auksin stimulira proizvodnju [[etilen]]a, također prirodnog biljnog hormona. Višak etilena može inhibirati rast u obliku elongacije, uzrokovati opadanje listova (absciziju), pa čak i ubiti biljku. Neki sintetski auksini, kao što su 2,4-D i 2,4,5-T, prodaju se i kao herbicidi. [[Dikotiledone]] biljke, poput [[maslačak|maslačka]], mnogo su osjetljivije na auksine od monokotiledonih biljaka, poput [[trave|trava]] i [[žitarica]]. Dakle, ovi sintetički auksini su vrijedni kao sintetski herbicidi. 2,4-D je bio prvi široko korišteni herbicid i još uvijek se koristi.<ref>[http://www.24d.org/ The Industry Task Force II on 2,4-D Research Data]</ref> 2,4-D je prvi put komercijalizirala kompanija [[Sherwin-Williams]] i počeo se koristiti krajem 1940-ih. Njegova proizvodnja je jednostavna i jeftina. [[Trihlopir]] (3,5,6-TPA), iako poznat kao herbicid, također je pokazao da povećava veličinu plodova kod biljaka. Pri povećanim koncentracijama, hormon može biti smrtonosan. Pokazalo se da smanjenje doze na ispravnu koncentraciju mijenja [[fotosinteza|fotosintetske]] puteve. Ova prepreka kod biljke uzrokuje reakciju koja povećava proizvodnju [[ugljikohidrat]]a, što dovodi do većih plodova.<ref>{{cite journal | doi = 10.1007/s00344-011-9230-z | volume=31 | issue=2 | title=Synthetic Auxin 3,5,6-TPA Provokes Citrus clementina (Hort. ex Tan) Fruitlet Abscission by Reducing Photosynthate Availability | year=2012 | journal=Journal of Plant Growth Regulation | pages=186–194 | vauthors = Mesejo C, Rosito S, Reig C, Martínez-Fuentes A, Agustí M | bibcode=2012JPGR...31..186M | hdl=10251/33150 | s2cid=8338429 | hdl-access=free }}</ref> ==Auksin i auksotrof== Auksotrof je organizam (najčešće [[bakterija]] ili [[gljive|gljivica]]) koji je uslijed [[mutacije]] izgubio sposobnost da samostalno sintetiše [[organski spoj]], neophodan za njegov rast i razvoj. Taj spoj može biti specifična [[aminokiselina]], [[vitamin]] ili [[nukleobaza]]. *Zavisnost od podloge: Da bi preživio i razmnožavao se, auksotrof mora primiti specifični spoj gotov, iz spoljašnje sredine (hranljive podloge). *Uzrok nastanka: Nastaje mutacijom gena koji kodira neki od [[enzim]]a u metaboličkom lancu sinteze datog spoja. Pojam azjsotrifa ne reba dovoditi u vezu s auksinom, niti sa bilo kojim drugim biljnim ili životinjskim [[hormon rasta|hormonom rasta]]. == Također pogledajte == * [[Auksin-vezujući protein]] * [[Fusikokcin]] * [[Herbicid]] ** [[Fenoksi herbicid]] * [[Orezivanje voćaka]] * [[Tropizam]] * [[Vještičja metla]] * [[Toshio Murashige]] * [[Folke K. Skoog]] * [[Kenneth V. Thimann]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Dodatni izvori == {{refbegin}} * {{cite journal | vauthors = Locascio A, Roig-Villanova I, Bernardi J, Varotto S | title = Current perspectives on the hormonal control of seed development in Arabidopsis and maize: a focus on auxin | journal = Frontiers in Plant Science | volume = 5 | page = 412 | date = 25. 8. 2014 | pmid = 25202316 | pmc = 4142864 | doi = 10.3389/fpls.2014.00412 | publisher = Frontiers Media | doi-access = free | bibcode = 2014FrPS....5..412L }} {{refend}} {{Biljni_hormoni}} {{Authority control}} [[Kategorija:Fiziologija biljaka]] [[Kategorija:Auksini| ]] [[Kategorija:Herbicidi]] [[Kategorija:Regulatori rasta biljaka]] [[Kategorija:Biljni hormoni]] japn0qjq5jv6fredypzzu9uhuyrgc77 0 535035 3894472 3860495 2026-06-06T10:07:08Z WumpusBot 120674 /* Ženski pokret */ razne ispravke 3894472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Marie Lang | slika = Marie Lang in chair.jpg | opis_slike = Lang između 1885. i 1899. | ime_po_rođenju = Marie Katharina Auguste Friederike Wisgrill | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1858|3|8}} | mjesto_rođenja = [[Beč]], [[Austrijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1934|10|14|1858|3|8}} | mjesto_smrti = [[Altmünster]], [[Austrija]] | mjesto_počivanja = Grinzinško groblje, Beč | državljanstvo = [[Austrija]] | zanimanje = aktivistica za ženska prava, socijalna radnica, urednica | supružnik = Theodor Köchert<br>Edmund Lang | djeca = Erich Köchert<br>Heinrich Lang<br>Erwin Lang<br>Lilith Lang | poznat_po = suosnivanje Allgemeiner Österreichischer Frauenvereina i Wiener Settlementa }} '''Marie Lang''' (8. mart 1858 – 14. oktobar 1934) bila je [[Austrija|austrijska]] aktivistica za [[prava žena]], socijalna radnica, urednica i predstavnica građanskog ženskog pokreta u [[Beč]]u. Bila je među osnivačicama organizacije Allgemeiner Österreichischer Frauenverein (Opće austrijsko žensko udruženje), učestvovala je u uređivanju časopisa ''Dokumente der Frauen'' i 1901. imala ključnu ulogu u osnivanju Wiener Settlementa. Djelovala je u radikalnijem krilu austrijskog građanskog [[Feminizam|feminizma]], naročito u pitanjima pravnog položaja žena, prava vanbračne djece, zaštite majki, ženskog obrazovanja i ukidanja regulirane [[Prostitucija|prostitucije]].<ref name="fib">{{cite web |title=Lang, Marie |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/2467 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=27. 5. 2026}}</ref><ref name="rotewien">{{cite web |title=Lang, Marie, geb. Wisgrill |url=https://www.dasrotewien.at/seite/lang-marie-geb-wisgrill |website=Das rote Wien |language=de |access-date=27. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je u Beču kao Marie Katharina Auguste Friederike Wisgrill, u građanskoj porodici liberalnog usmjerenja. Njen otac Karl Wisgrill bio je majstor-stolar, a majka Emilie, rođena Scholz, glumica i rođaka komičara [[Wenzel Scholz|Wenzela Scholza]]. Odrasla je u intelektualno otvorenom okruženju, koje je oblikovalo njeno kasnije zanimanje za socijalna, kulturna i politička pitanja.<ref name="fib"/> U prvom braku bila je udata za dvorskog zlatara Theodora Köcherta, s kojim je imala sina Ericha. Nakon razvoda udala se za advokata Edmunda Langa. U tom braku rođeni su Heinrich, Erwin i Lilith Lang; Erwin Lang kasnije je postao grafičar, a Lilith je bila majka austrijsko-američkog fizičara i kibernetičara [[Heinz von Foerster|Heinza von Foerstera]].<ref name="fib"/> Marie i Edmund Lang u Beču su okupljali krug liberalnih intelektualaca, umjetnika i politički angažiranih ličnosti. Njihov dom bio je povezan s kulturnim i društvenim životom fin de siècle Beča, a među ljudima koji su boravili u njihovom krugu bio je i kompozitor [[Hugo Wolf]].<ref name="fib"/> === Ženski pokret === Krajem 1880-ih Lang je preko [[Rosa Mayreder|Rose Mayreder]] i [[Auguste Fickert]] ušla u građanski ženski pokret. Ubrzo je postala jedna od njegovih istaknutih predstavnica, a njeno djelovanje povezivalo je javni govor, organizacijski rad i privatnu mrežu društvenih kontakata.<ref name="rotewien"/> Godine 1893. s Fickert i Mayreder učestvovala je u osnivanju Općeog austrijskog ženskog udruženja koje je pripadalo radikalnijem krilu austrijskog građanskog feminizma. Udruženje se zalagalo za poboljšanje pravnog položaja žena i djece, proširenje ženskog obrazovanja, ukidanje [[celibat]]a učiteljica i promjene u zakonima koji su ograničavali političko djelovanje žena.<ref name="fib"/> Od 1899. do 1903. bila je jedna od urednica časopisa ''Dokumente der Frauen'', koji su pokrenule Fickert, Lang i Mayreder. Časopis je služio kao forum za feminističke, kulturne i socijalnopolitičke rasprave u austrijskom ženskom pokretu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.<ref name="fib"/> === Socijalni rad i Wiener Settlement === Godine 1898. u [[London]]u je prisustvovala međunarodnom kongresu abolicionističkog pokreta. Ondje se upoznala s idejama settlement-pokreta, koji je nastojao povezati obrazovanje, socijalni rad i lokalnu pomoć stanovništvu siromašnih gradskih četvrti. Po povratku u Beč počela je širiti te ideje u austrijskom kontekstu.<ref name="fib" /> Godine 1901. s [[Else Federn]] i drugim saradnicama osnovala je Wiener Settlement, jednu od prvih institucija tog tipa u Austriji. Settlement je bio usmjeren na obrazovanje odraslih, pomoć radnicama i majkama, brigu o djeci, zdravstveno savjetovanje i kulturne aktivnosti u radničkim dijelovima grada. Lang je u organizaciji djelovala kao suosnivačica, potpredsjednica i članica odbora.<ref name="fib"/> U socijalnom radu posebno se bavila zaštitom majki, pravima vanbračne djece i pojedinačnom pomoći ženama u pravnim i porodičnim teškoćama. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] radila je u ratnoj bolnici Akademske gimnazije u Beču, gdje je pomagala kao njegovateljica i terapeutkinja za masažu i pasivnu gimnastiku.<ref name="fib"/> == Kasnije godine i naslijeđe == Nakon smrti Edmunda Langa 1918. postepeno se povukla iz intenzivnog javnog rada. Starost je provela u Altmünsteru, na imanju svog sina Ericha Köcherta, gdje je umrla 14. oktobra 1934. Sahranjena je u porodičnoj grobnici Wisgrill na Grinzinškom groblju u Beču.<ref name="fib"/> U historiji austrijskog ženskog pokreta ostala je upamćena kao jedna od središnjih ličnosti bečkog građanskog feminizma oko 1900. Njeno djelovanje povezivalo je politički feminizam, socijalnu reformu i kulturne mreže modernog Beča, a Wiener Settlement se smatra važnim korakom u razvoju institucionalnog socijalnog rada u Austriji.<ref name="rotewien"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lang, Marie}} [[Kategorija:Austrijski aktivisti]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] [[Kategorija:Rođeni 1858.]] [[Kategorija:Umrli 1934.]] fnfwcscnwkp9i8zqmj5dh4pxl6f6j6u 0 535036 3894471 3860523 2026-06-06T10:07:06Z WumpusBot 120674 /* Priznanja */ razne ispravke 3894471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Adelheid Kofler | slika = Ludwig Kofler01.jpg | opis_slike = Adelheid i Ludwig Kofler, oko 1940. | ime_po_rođenju = Adelheid Schaschek | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1889|6|24}} | mjesto_rođenja = [[Haugsdorf]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|7|27|1889|6|24}} | mjesto_smrti = [[Innsbruck]], [[Austrija]] | državljanstvo = [[Austrija]] | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] | zanimanje = [[mineralogija|mineraloginja]], [[oftalmologija|oftalmologinja]], izumiteljica | poznat_po = termomikroskopija; Koflerov termomikroskop; Koflerova grijaća klupa | supružnik = [[Ludwig Kofler]] | djeca = 3 | nagrade = Fritz-Pregl-Preis (1954)<br>Austrijski počasni križ za nauku i umjetnost I klase (1980) }} '''Adelheid Kofler''' (rođena '''Adelheid Schaschek'''; 24. juni 1889 – 27. juli 1985) bila je [[Austrija|austrijska]] [[mineralogija|mineraloginja]], [[oftalmologija|oftalmologinja]] i izumiteljica. Djelovala je u području [[mikrohemija|mikrohemije]] i [[termalna analiza|termalne analize]], a s mužem [[Ludwig Kofler|Ludwigom Koflerom]] razvila je Koflerov termomikroskop i Koflerovu grijaću klupu, instrumente za ispitivanje ponašanja supstanci pri zagrijavanju u mikroskopskim količinama.<ref name="austriaforum">{{cite web |title=Kofler, Adelheid und Ludwig |url=https://austria-forum.org/af/Wissenssammlungen/Erfinder/Kofler%2C%20Adelheid%20und%20Ludwig |website=Austria-Forum |language=de |access-date=27. 5. 2026}}</ref><ref name="uibk">{{cite web |title=Gemischte Kristalle |url=https://www.uibk.ac.at/archive/ipoint/news/2011/gemischte_kristalle.html.de |website=Universität Innsbruck |date=6. 12. 2011 |language=de |access-date=27. 5. 2026}}</ref> Njena istraživanja posebno su se odnosila na polimorfizam, mješovite kristale i mikrotermalnu analizu organskih supstanci. == Biografija == Rođena je 24. juna 1889. u Haugsdorfu u Donjoj Austriji. Nakon školovanja u Amstettenu i Brnu studirala je na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]], gdje je najprije položila nastavničke ispite iz prirodnih nauka. Godine 1913. doktorirala je iz mineralogije, a 1921. stekla je i doktorat iz medicine.<ref name="austriaforum"/> U Beču se 25. maja 1921. udala za ljekara, farmakologa i izumitelja Ludwiga Koflera. S porodicom se 1926. preselila u Innsbruck, gdje je Ludwig Kofler djelovao na Farmakognozijskom institutu [[Univerzitet u Innsbrucku|Univerziteta u Innsbrucku]]. Adelheid Kofler od 1930-ih učestvovala je u njegovim istraživanjima i u razvoju mikroskopskih metoda za identifikaciju organskih supstanci.<ref name="geologie">{{cite web |last=Hubmann |first=Bernhard |title=Adelheid Kofler (1889–1985) |url=https://opac.geologie.ac.at/ais312/dokumente/BR0123.pdf |work=Berichte der Geologischen Bundesanstalt |volume=123 |pages=25–28 |publisher=Geologische Bundesanstalt |date=2017 |language=de |access-date=27. 5. 2026}}</ref> == Naučni rad == U svojem istraživanju povezivala je mineralogiju, mikroskopiju i farmaceutsko-hemijsku analizu. Njena mineraloška obuka bila je važna za proučavanje kristalizacije, topljenja i polimorfnih promjena organskih supstanci. U mikrotermalnoj analizi razvila je kontakt-metodu kojom se na jednom mikroskopskom preparatu moglo posmatrati termodinamičko ponašanje dvije supstance, bez potrebe za nizom odvojenih eksperimenata.<ref name="geologie"/> S Ludwigom Koflerom razvila je Koflerov termomikroskop ({{jez-de|Koflersches Thermomikroskop}}) i Koflerovu grijaću klupu ({{jez-de|Koflersche Heizbank}}). Ti instrumenti omogućavali su ispitivanje tačke topljenja, čistoće pojedinačnih supstanci i ponašanja smjesa pri topljenju uz vrlo male količine materijala.<ref name="austriaforum"/> Univerzitet u Innsbrucku navodi da su Koflerov termomikroskop i grijaća klupa ostali važni alati u termalnoj analizi lijekova i drugih hemijskih spojeva.<ref name="uibk"/> Nakon smrti Ludwiga Koflera 1951. nastavila je raditi u mikroskopskom i mikrohemijskom području. Njena istraživanja blisko su povezana i s radom [[Maria Kuhnert-Brandstätter|Marije Kuhnert-Brandstätter]], koja je nastavila razvijati innsbruške metode termomikroskopije.<ref name="geologie"/> == Priznanja == Za naučni rad dobila je 1954. Fritz-Pregl-Preis Austrijske akademije nauka, nagradu namijenjenu istraživanjima iz mikrohemije. Godine 1980. odlikovana je Austrijskim počasnim križem za nauku i umjetnost I klase. Bila je počasna članica Univerziteta u Innsbrucku, Američkog mikrohemijskog društva i Austrijskog društva za mikrohemiju i analitičku hemiju.<ref name="austriaforum"/><ref name="geologie"/> == Izabrani radovi == * ''Mikroskopische Methoden in der Mikrochemie'', s Ludwigom Koflerom i Adolfom Mayrhoferom, 1936. * ''Mikro-Methoden zur Kennzeichnung organischer Stoffe und Stoffgemische'', s Ludwigom Koflerom, 1945. * ''Thermo-Mikro-Methoden zur Kennzeichnung organischer Stoffe und Stoffgemische'', s Ludwigom Koflerom i Marijom Kuhnert-Brandstätter, 1954.<ref name="ndb">{{cite web |last=Hickel |first=Erika |title=Kofler, Ludwig |url=https://www.deutsche-biographie.de/gnd13412944X.html |website=Deutsche Biographie |publisher=Bayerische Staatsbibliothek |language=de |access-date=27. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kofler, Adelheid}} [[Kategorija:Austrijski hemičari]] [[Kategorija:Austrijski izumitelji]] [[Kategorija:Rođeni 1889.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Biografije, Haugsdorf]] nl15tg9mmznpsjjszrz0qsa9uuc8pds 0 535040 3894470 3893505 2026-06-06T10:07:04Z WumpusBot 120674 /* ''Mekka hier, Mekka da'' */ razne ispravke 3894470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Melina Borčak | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1990. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Njemačka]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Humboldtov univerzitet u Berlinu]] | zanimanje = [[novinar]]ka, autorica dokumentarnih filmova, spisateljica, medijska kritičarka | značajna_djela = ''Mekka hier, Mekka da – Wie wir über antimuslimischen Rassismus sprechen müssen'' | veb-sajt = [https://melinaborcak.com/ melinaborcak.com] }} '''Melina Borčak''' (rođena 1990) bosanskohercegovačko-njemačka je [[novinar]]ka, autorica dokumentarnih filmova, spisateljica i medijska kritičarka. Njeni novinarski i dokumentarni radovi objavljivani su u međunarodnim medijima, među kojima su [[CNN]], [[Arte]], [[Deutsche Welle]] i ''[[Der Spiegel]]''.<ref name="srebrenica">{{cite web |title=Smjernice za tačno izvještavanje i govorenje o genocidu u Srebrenici |url=https://srebrenicamemorial.org/assets/photos/editor/Publikacija_BHS_V01.pdf |publisher=Memorijalni centar Srebrenica |date=2025 |format=PDF |access-date=27. 5. 2026}}</ref><ref name="site">{{cite web |title=Home |url=https://melinaborcak.com/ |website=Melina Borčak |language=en |access-date=27. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] kao dijete je izbjegla u Njemačku, a nakon rata se s porodicom vratila u Bosnu i Hercegovinu. Odrasla je i školovala se u poslijeratnom [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je studirala [[novinarstvo]]. Kasnije je otišla u [[Berlin]] i završila master studij iz medijskih studija na [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldtovom univerzitetu u Berlinu]].<ref name="site"/><ref name="klix">{{cite web |title=Knjiga bosanske autorice Meline Borčak proglašena Spiegelovim bestsellerom |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/knjiga-bosanske-autorice-meline-borcak-proglasena-spiegelovim-bestsellerom/240416092 |website=Klix.ba |date=16. 4. 2024 |access-date=27. 5. 2026}}</ref> Prije prelaska na pretežno slobodni novinarski i autorski rad djelovala je u bosanskohercegovačkim i njemačkim medijskim i institucionalnim okruženjima. Radila je, između ostalog, za Deutsche Welle, u Elektronskoj medijskoj školi u Njemačkoj i u [[Bundestag|Njemačkom Bundestagu]]. Od 2015. ponovo živi i radi u Njemačkoj, a profesionalno je vezana za Berlin i Sarajevo.<ref name="site"/><ref name="klix"/> == Novinarski i autorski rad == Tematsko središte njenog rada čine [[rasizam]], [[genocid]], i javni jezik kojim se oblikuje odnos prema manjinama i ratnim zločinima. U tekstovima, dokumentarnim prilozima, javnim nastupima i sadržaju na društvenim mrežama analizira način na koji mediji, politički govor i svakodnevne formulacije proizvode ili normaliziraju predrasude.<ref name="srebrenica"/> Godine 2022. kritikovala je epizodu podcasta ''Sack Reis'' njemačkog javnog servisa SWR, tvrdeći da je u njoj relativiziran i negiran [[genocid u Srebrenici]]. Nakon javne rasprave SWR je obustavio format.<ref name="slobodna">{{cite web |title=Melina Borčak, novinarka, za "Slobodnu Bosnu": "Kako sam se izborila da se na njemačkom javnom servisu suspendira emisija u kojoj je negiran genocid u Srebrenici!?" |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/264512/melina_borchak_novinarka_za_slobodnu_bosnu_kako_sam_se_izborila_da_se_na_njemachkom_javnom_servisu_suspendira_emisija_u_kojoj_je_negiran_genocid_u_srebrenici.html |website=Slobodna Bosna |date=25. 8. 2022 |access-date=27. 5. 2026}}</ref> Na zahtjev [[Memorijalni centar Srebrenica – Potočari|Memorijalnog centra Srebrenica]] napisala je publikaciju ''Smjernice za tačno izvještavanje i govorenje o genocidu u Srebrenici''.<ref name="srebrenica" /> === ''Mekka hier, Mekka da'' === Godine 2023. objavila je knjigu ''Mekka hier, Mekka da – Wie wir über antimuslimischen Rassismus sprechen müssen'' ("Meka ovdje, Meka ondje – kako moramo govoriti o antimuslimanskom rasizmu") u izdanju HanserBlaua, izdavačke jedinice kuće Carl Hanser Verlag.<ref name="hanser">{{cite web |title=Mekka hier, Mekka da |url=https://www.hanser-literaturverlage.de/buch/melina-borcak-mekka-hier-mekka-da-9783446278226-t-4033 |website=Hanser Literaturverlage |language=de |access-date=27. 5. 2026}}</ref> Knjiga obrađuje [[Islamofobija|islamofobiju]] kroz analizu jezika, medijskog uokvirivanja, političkog govora i svakodnevnih predstava o muslimanima.<ref name="hanser" /> Knjiga je 2024. uvrštena na listu [[bestseler]]a časopisa ''Der Spiegel''.<ref name="klix" /> U bosanskohercegovačkim medijima istaknuto je da se u jednom od opsežnijih dijelova knjige Borčak bavi jezikom kojim se govori o genocidu, uključujući genocide nad [[Ujguri]]ma, [[Rohinje|Rohinjama]] i [[Bošnjaci]]ma.<ref name="klix" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Borčak, Melina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Njemački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] exmtqnflffuin91i9rqgsc6y54xnn6s 0 535042 3894469 3893506 2026-06-06T10:07:02Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894469 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Eleni Diamanti | slika = | opis_slike = | izvorno_ime = Ελένη Διαμαντή | izvorno_ime_jezik = el | mjesto_rođenja = [[Atina]], [[Grčka]] | državljanstvo = [[Francuska]]<br>[[Grčka]] | polje = [[kvantna optika]], [[kvantna komunikacija]], [[kvantna kriptografija]] | radna_institucija = [[CNRS]]<br>[[Univerzitet Sorbonne]]<br>Laboratoire d'informatique de Sorbonne Université | alma_mater = [[Nacionalni tehnički univerzitet u Atini]]<br>[[Univerzitet Stanford]]<br>[[Univerzitet Paris Diderot]] | doktorska_disertacija = ''Security and implementation of differential phase shift quantum key distribution systems'' | doktorska_disertacija_godina = 2006 | poznat_po = eksperimentalna kvantna kriptografija; fotonske kvantne mreže; kvantna distribucija ključa | nagrade = ERC Starting Grant (2018)<br>CNRS Silver Medal (2024)<br>CNRS Medal of Innovation (2024) | veb-sajt = [https://largo.lip6.fr/~ediamanti/ largo.lip6.fr/~ediamanti] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1977|5|29}} }} '''Eleni Diamanti''' ({{jez-el|Ελένη Διαμαντή}}) grčko-francuska je [[Fizika|fizičarka]], inženjerka i istraživačica u oblasti [[kvantna komunikacija|kvantnih komunikacija]]. Direktorica je istraživanja u [[CNRS]]-u i radi u Laboratoriju za informatiku Univerziteta Sorbonne (LIP6), gdje se bavi eksperimentalnom [[kvantna kriptografija|kvantnom kriptografijom]], [[foton]]skim resursima i mrežama za budući [[kvantni internet]].<ref name="cnrs">{{cite web |title=Eleni Diamanti: Towards the revolution of quantum communications |url=https://www.cnrs.fr/en/person/eleni-diamanti-0 |website=CNRS |date=1. 9. 2024 |language=en |access-date=27. 5. 2026}}</ref><ref name="esmh">{{cite web |title=Eleni Diamanti: "The EU has a unique position in quantum technologies" |url=https://sciencemediahub.eu/2025/05/19/eleni-diamanti-the-eu-has-a-unique-position-in-quantum-technologies/ |website=European Science-Media Hub |date=19. 5. 2025 |language=en |access-date=27. 5. 2026}}</ref> Povezana je s razvojem evropskih kvantnih komunikacijskih infrastruktura i suosnivačica je kompanije Welinq, koja razvija kvantne memorije za povezivanje udaljenih kvantnih sistema.<ref name="cnrs"/> == Obrazovanje i karijera == Diplomirala je [[Elektrotehnika|elektrotehniku]] i [[računarstvo]] na [[Nacionalni tehnički univerzitet u Atini|Nacionalnom tehničkom univerzitetu u Atini]] 2000. Magistrirala je elektrotehniku na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] 2002, a doktorirala 2006. disertacijom o sigurnosti i implementaciji sistema za kvantnu distribuciju ključa s diferencijalnim faznim pomakom.<ref name="cv">{{cite web |title=Eleni Diamanti: CV |url=https://largo.lip6.fr/~ediamanti/cv.html |website=Eleni Diamanti's Home Page |language=en |access-date=27. 5. 2026}}</ref> Habilitaciju iz fizike stekla je 2014. na Univerzitetu Paris Diderot, s radom o praktičnoj [[Kriptografija|kriptografiji]] za buduće [[Kvantna mehanika|kvantne]] informacijske mreže.<ref name="cv"/> Od 2006. do 2008. bila je postdoktorska istraživačica u Laboratoriju Charles Fabry. U CNRS-u je od 2009, najprije u laboratoriju LTCI, a od septembra 2016. u LIP6-u, zajedničkom laboratoriju CNRS-a i [[Univerzitet Sorbonne|Univerziteta Sorbonne]].<ref name="cv"/> == Istraživanja == Njen rad obuhvata eksperimentalnu kvantnu kriptografiju, kvantnu distribuciju ključa, kvantne komunikacijske protokole i razvoj fotonskih komponenti za kvantne mreže.<ref name="esmh"/> U tim istraživanjima fotoni se koriste kao nosioci informacija, s ciljem izgradnje komunikacijskih sistema otpornijih na prisluškivanje i pogodnih za sigurnu razmjenu osjetljivih podataka.<ref name="cnrs"/> Učestvovala je u evropskim projektima iz oblasti kvantnih tehnologija, uključujući [[Quantum Internet Alliance]], [[CiViQ]] i [[OpenQKD]], te koordinirala ERC projekat QUSCO, posvećen kvantnoj prednosti s koherentnim stanjima.<ref name="cv"/> Njena istraživačka grupa razvijala je metode za kvantnu komunikaciju u optičkim mrežama, integriranoj fotonici i sistemima s kontinuiranim varijablama. Zajedno sa saradnicima radila je i na praktičnim ograničenjima kvantne distribucije ključa. U preglednom radu iz 2016. razmatrani su problemi brzine tajnog ključa, dometa, veličine, cijene i praktične sigurnosti sistema, što su ključni uvjeti za širu primjenu kvantne kriptografije.<ref>{{cite journal |last1=Diamanti |first1=Eleni |last2=Lo |first2=Hoi-Kwong |last3=Qi |first3=Bing |last4=Yuan |first4=Zhiliang |title=Practical challenges in quantum key distribution |journal=npj Quantum Information |year=2016 |volume=2 |doi=10.1038/npjqi.2016.25}}</ref> S [[Adeline Orieux]] objavila je pregled razvoja integriranih kvantnih komunikacija, s naglaskom na fotonske integrirane platforme za izvore, detektore i optičke elemente u kvantnim komunikacijskim sistemima.<ref>{{cite journal |last1=Orieux |first1=Adeline |last2=Diamanti |first2=Eleni |title=Recent advances on integrated quantum communications |journal=Journal of Optics |year=2016 |volume=18 |issue=8 |doi=10.1088/2040-8978/18/8/083002}}</ref> == Inovacije i javno djelovanje == Godine 2022. suosnovala je kompaniju Welinq, specijaliziranu za kvantne memorije i tehnologije kvantnog povezivanja. Učestvovala je u radu strateških i savjetodavnih tijela evropskog programa Quantum Technologies Flagship, kao i u stručnim odborima vezanim za fotoniku i kvantne tehnologije.<ref name="esmh" /><ref name="cv" /> Njena stručnost dovela je do saradnje s industrijskim i institucionalnim partnerima, među kojima su [[Airbus]], [[Deutsche Telekom]], [[Orange (kompanija)|Orange]], [[Thales (kompanija)|Thales]], [[Onera (kompanija)|Onera]] i [[Evropska svemirska agencija]].<ref name="cnrs" /><ref name="pcqt">{{cite web |title=CNRS silver medal for Eleni Diamanti, PCQT's Director |url=https://pcqt.fr/cnrs-silver-medal-for-eleni-diamanti-pcqt-director/ |website=Paris Centre for Quantum Technologies |date=16. 2. 2024 |language=en |access-date=27. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Diamanti, Eleni}} [[Kategorija:Grčki fizičari]] [[Kategorija:Francuski fizičari]] [[Kategorija:Rođeni 1977.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Atina]] iefvy3d9dpcuok1v2smhkgz3lwhfibj 0 535047 3894468 3891292 2026-06-06T10:07:00Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894468 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Genodermatoza | sinonimi = Genetička dermatoza, nasljedna dermatoza | slika = Clouston%27s_hidrotic_ectodermal_dysplasia_patient_1.png | opis_slike = Pacijent s Cloustonovom hidrotičnom ektodermalnom displazijom, jednom od rijetkih genodermatoza. | specijalnost = [[Dermatologija]], [[Medicinska genetika]] | simptomi =Razne promjene na [[koža|koži]] | komplikacije =Mogućnost pojave [[dermatitis]]a i kožnih [[kancer]]a | pojava =[[In utero]] | trajanje =Duživotno | vrste =Monogenska, piligenska, [[hromosom]]ska | uzroci = Porodična anamneza; [[mutacija]] gena; [[hromosomska mutacija|abnormalnost hromosoma]] | rizici =Pojava zločudnih kožnih ptomjena i stanja; uticaj genodermatoze ne može se vidjeti samo na tijelu, već i u svim aspektima života pacijenata, uključujući, ali ne ograničavajući se na psihološki, porodični život, ekonomske uvjete i društvene aktivnosti. | dijagnoza =[[Fenotipski pregled]], [[histopatologija|histopatološka analiza]] | diferencijalna_dijagnoza =[[Dermatitis]] | prevencija =Nema | liječenje =Nakon dijagnoze, različite vrste genodermatoze zahtijevaju različite nivoe terapije, uključujući intervencije, medicinske intervencije i tretmane. | lijek =Za neke: [[selumetinib]], [[trametinib]], [[ustekinumab]] | prognoza = | frekvencija =Prevalencija od 1/6000 do 1/500.000 pregledanih osoba | smrtnost =Usljed komplikacija | veličina_slike = 250px }} '''Genodermatoza''' je nasljedno [[koža|kožna]] [[bolest]] s tri načina nasljeđivanja, uključujući [[monogensko nasljeđivanje]] (jednog [[gen]]a), [[poligensko nasljeđivanje]] (više gena) i [[nasljeđivanje]] [[hromosom]]a.<ref name=pmid26015711>{{cite journal |last1=Babu |first1=N. Aravindha |last2=Rajesh |first2=E. |last3=Krupaa |first3=Jayasri |last4=Gnananandar |first4=G. |title=Genodermatoses |journal=Journal of Pharmacy & Bioallied Sciences |date=2015 |volume=7 |issue=Suppl 1 |pages=S203–S206 |doi=10.4103/0975-7406.155903 |pmid=26015711 |pmc=4439671 |doi-access=free }}</ref> Postoji mnogo različitih vrsta genodermatoze; prevalencija genodermatoze kreće se od 1/6000 ljudi do 1/500.000 ljudi.<ref name=Fields2019>Fields, D. (2019, June). Types of Genodermatoses. Retrieved September 08, 2020, from https://www.news-medical.net/health/Types-of-Genodermatoses.aspx</ref> Genodermatoza utiče na teksturu, boju i strukturu [[koža|kožne]] [[kutikula|kutikule]] i [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Specifično mjesto [[lezija]] i kliničke manifestacije na tijelu variraju u zavisnosti od vrste.<ref name="Bayart & Brandling-Bennett 2018">{{cite book |doi=10.1016/B978-0-323-40139-5.00104-2 |chapter=Congenital and Hereditary Disorders of the Skin |title=Avery's Diseases of the Newborn |year=2018 |last1=Bayart |first1=Cheryl B. |last2=Brandling-Bennett |first2=Heather A. |pages=1475–1494.e1 |isbn=978-0-323-40139-5 }}</ref> Uprkos raznolikosti i složenosti genodermatoze, još uvijek postoje neke uobičajene metode koje mogu pomoći ljudima u dijagnosticiranju.<ref name=pmid27767270>{{cite journal |last1=Tantcheva-Poór |first1=Iliana |last2=Oji |first2=Vinzenz |last3=Has |first3=Cristina |title=A multistep approach to the diagnosis of rare genodermatoses |journal=Journal der Deutschen Dermatologischen Gesellschaft |date=oktobar 2016 |volume=14 |issue=10 |pages=969–986 |doi=10.1111/ddg.13140 |pmid=27767270 |s2cid=46823821 |doi-access=free }}</ref> Nakon dijagnoze, različite vrste genodermatoze zahtijevaju različite nivoe terapije, uključujući intervencije, medicinske intervencije i tretmane.<ref name=":0">Fondation René Touraine. (n.d.). Genodermatoses & Rare Skin Disorders - a public health priority. Retrieved September 08, 2020, from https://www.frt-rareskin.org/Genodermatoses-Rare-Skin-Disorders</ref> Među njima, istraživanja terapije za neke nove, složene i rijetke tipove su još uvijek u fazi razvoja.<ref>{{cite journal |last1=Chamcheu |first1=Jean Christopher |last2=Wood |first2=Gary S. |last3=Siddiqui |first3=Imtiaz A. |last4=Syed |first4=Deeba N. |last5=Adhami |first5=Vaqar M. |last6=Teng |first6=Joyce M. |last7=Mukhtar |first7=Hasan |title=Progress towards genetic and pharmacological therapies for keratin genodermatoses: current perspective and future promise |journal=Experimental Dermatology |date=juli 2012 |volume=21 |issue=7 |pages=481–489 |doi=10.1111/j.1600-0625.2012.01534.x |pmid=22716242 |pmc=3556927 }}</ref> Uticaj genodermatoze ne može se vidjeti samo na tijelu, već se može vidjeti i u svim aspektima života pacijenata, uključujući, ali ne ograničavajući se na psihološki, porodični život, ekonomske uvjete i društvene aktivnosti.<ref name=":0" /><ref name=pmid29710387>{{cite journal |last1=Dufresne |first1=H. |last2=Hadj-Rabia |first2=S. |last3=Bodemer |first3=C. |title=Impact of a rare chronic genodermatosis on family daily life: the example of epidermolysis bullosa |journal=British Journal of Dermatology |date=novembar 2018 |volume=179 |issue=5 |pages=1177–1178 |doi=10.1111/bjd.16710 |pmid=29710387 |s2cid=207077766 }}</ref> Shodno tome, pacijentima je potreban tretman, podrška i pomoć u ovim oblastima.<ref name=":0" /> == Načini nasljeđivanja== Genodermatoza se nasljeđuje na tri načina: nasljeđivanje jednog gena, nasljeđivanje više gena i nasljeđivanje hromosoma.<ref name=pmid26015711/> === Monogensko === Nasljeđivanje genodermatoze na osnovu jednog gena odnosi se na nasljeđivanje kožne bolesti uzrokovane jednom genetičkom abnormalnošću, a [[nasljeđivanje]] na osnovu jednog gena se uglavnom dijeli na četiri vrste.<ref name=Fields2019/> ==== Autosomno dominantno nasljeđivanje ==== Prva vrsta je [[autosomno dominantno nasljeđivanje]]. Kod ove vrste nasljeđivanja, pacijenti mogu biti bilo kojeg spola, a njihove genodermatoze se često nasljeđuju od jednog od roditelja.<ref name=Fields2019/> Slučajevi kožnih bolesti koje se mogu naslijeđivati na ovaj način uključuju [[epidermolysis bullosa simplex]] (EBS), [[akutna intermitentna porfirija]], [[bijeli spužvasti nevus]], [[ihtioza]], epidermolitska [[palmoplantarna keratoderma]], [[nasljedna benigna intraepitelna diskeratoza]] i tako dalje.<ref name=pmid26015711/><ref name=Fields2019/><ref name=pmid25274756>{{cite journal |last1=DeStefano |first1=G. M. |last2=Christiano |first2=A. M. |title=The Genetics of Human Skin Disease |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Medicine |date=1. 10. 2014 |volume=4 |issue=10|doi=10.1101/cshperspect.a015172 |pmid=25274756 |pmc=4200211 }}</ref><ref name=pmid27726289>{{cite journal |last1=Chen |first1=Nan |last2=Sun |first2=Jingying |last3=Song |first3=Yali |last4=Wei |first4=Xinjing |last5=Shi |first5=Yan |last6=Zhang |first6=Li |title=A novel mutation of KRT9 gene in a Chinese Han pedigree with epidermolytic palmoplantar keratoderma |journal=Journal of Cosmetic Dermatology |date=septembar 2017 |volume=16 |issue=3 |pages=402–406 |doi=10.1111/jocd.12263 |pmid=27726289 |s2cid=23426593 }}</ref> ==== Autosomno recesivno nasljeđivanje ==== Druga vrsta je autosomno recesivno nasljeđivanje. Kod ove vrste nasljeđivanja, pacijenti mogu biti bilo kojeg spola, a srodstvo obično dovodi do ovog nasljeđivanja.<ref name=Fields2019/> Slučajevi kožnih bolesti koje se mogu nasljeđivati na ovaj način uključuju [[epidermolysis bullosa]], [[xeroderma pigmentosum]], [[acrodermatitis enteropathica]], [[ihtioza|ihtiozu]] i neke druge.<ref name=pmid26015711/><ref name=Fields2019/> ==== X-vezano dominantno nasljeđivanje ==== Treći tip je X-vezano dominantno nasljeđivanje. Kod ove vrste nasljeđivanja, pacijenti mogu biti bilo kojeg spola.<ref name=Fields2019/> Muški pacijenti mogu prenijeti bolest na svoje sinove, a šanse da je ženski pacijenti prenesu na svoje kćeri ili sinove su gotovo jednake.<ref name=Fields2019/> Slučajevi kožnih bolesti koje se mogu naslijeđivati na ovaj način uključuju [[incontinentia pigmenti]], [[fokusna kožna hipoplazija|fokusnu kožnu hipoplaziju]] i tako dalje.<ref name=pmid26015711/><ref name=pmid25274756/> ==== X-vezano recesivno nasljeđivanje ==== Posljednja vrsta je X-vezano recesivno nasljeđivanje. Kod ove vrste nasljeđivanja, pacijenti mogu biti bilo kojeg spola, a prevalencija kod muškaraca je veća nego kod žena.<ref name=Fields2019/> Male patients cannot pass the disease on to their sons.<ref name=Fields2019/> Slučajevi kožnih bolesti koje se mogu naslijeđivati ​​na ovaj način uključuju [[Fabrijeva bolest]], [[Hipohidrotična ektodermalna displazija|anhidrotična ektodermalna displazija]], [[dyskeratoza congenita]] i tako dalje.<ref name=pmid26015711/><ref name=Fields2019/> === Višestruki geni (poligenski) === Višestruko gensko nasljeđivanje genodermatoze odnosi se na nasljeđivanje kožne bolesti uzrokovane višestrukim genetskim abnormalnostima.<ref name=Fields2019/> Slučajevi kožnih bolesti koje se mogu naslijeđivatina ovaj način su [[vitiligo]], [[psorijaza]], [[pemfigus vulgaris]], [[Lupus|sistemski lupus eritematosus]] i tako dalje.<ref name=Fields2019/><ref name=pmid25274756/> === Hromosomska === Hromosomsko [[nasljeđivanje]] genodermatoze odnosi se na nasljeđivanje kožne bolesti uzrokovane [[hromosomska mutacija|hromozomskom abnormalnošću]]. Ista bolest se može nasljeđivati na različite načine. Naprimjer, [[epidermolysis bullosa|bulozna epidermoliza]] može se nasljeđivati [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantno ili autosomno recesivno]]. == Tipovi == [[Slika:Ichthyosis (2).jpg|thumb|<small>Ihtioza</small>]] [[Slika:Harlequin ichthyosis.png|thumb|<small>Harlekin ihtioza</small>]] [[Slika:HandsEBS.JPG|thumb|<small>[[Epidermolysis bullosa]] simplex</small>]] Genodermatoza ima mnogo tipova, od kojih su mnogi rijetki. === Uobičajeni tipovi === ==== Ihtioza ==== Ihtioza se uglavnom odnosi na [[ihtiozis vulgaris]], čestu genodermatozu. Osobe s ovom bolešću imaju riblji, suhi izgled kože, koji se obično pojavljuje u ranom djetinjstvu i može nestati u odrasloj dobi.<ref name=":12">National Center for Advancing Translational Sciences. (2013). Ichthyosis vulgaris. Retrieved from https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/6752/ichthyosis-vulgaris</ref> Prevalencija ihtioze vulgaris je visoka, pogađa gotovo 1/250 osoba.<ref>Foundation for Ichthyosis & Related Skin Types. (n.d.). Press Release: Ichthyosis Incidence Study: Foundation for Ichthyosis & Related Skin Types (FIRST). Retrieved from http://www.firstskinfoundation.org/new-study-estimates-incidence-of-moderate-to-severe-ichthyosis</ref> Postoje i rijetki tipovi ihtioze, kao što su epidermolitička hiperkeratoza, [[ihtioza harlekinskog tipa|harlekinska ihtioza]] i tako dalje.<ref name=pmid25274756/> === Rijetki tipovi === ==== Sindrom bebe Michelin gume ==== Sindrom bebe Michelin gume je rijetka genodermatoza koja se javlja pri rođenju, koža pacijenata je simetrično složena u slojevima poput slike maskote Michelin gume, po čemu je ova bolest i dobila ime.<ref>{{cite journal |last1=Dhingra |first1=Dhulika |last2=Sethi |first2=G. R. |last3=Mantan |first3=Mukta |title=Michelin tyre baby: A rare genodermatosis |journal=Indian Pediatrics |date=august 2013 |volume=50 |issue=8 |page=808 |doi=10.1007/s13312-013-0208-8 |pmid=24036654 |s2cid=38318738 |doi-access=free }}</ref> ==== Epidermolysis bullosa ==== {{glavni|Epidermolysis bullosa}} Bulozna epidermoliza je rijedak tip genodermatoze, osobe s ovom bolešću imaju plikove na koži i ova bolest se nikada ne izliječi u potpunosti doživotno.<ref name=":6">Queensland Government. (2017). Epidermolysis bullosa fact sheet. Retrieved October 11, 2020, from https://www.childrens.health.qld.gov.au/fact-sheet-epidermolysis-bullosa/</ref> Epidermolysis bullosa se uglavnom dijeli na četiri tipa: [[Epidermolysis bullosa dystrophica|distrofična epidermoliza buloza]], epidermolysis bullosa simplex, [[Junkcijska bulozna epidermoliza|sindrom junkcijske epidermolysis bullosale]] i [[Kindlerov sindrom]].<ref name=":6"/> Skoro 1/50.000 ljudi ima buloznu epidermolizu.<ref name=":13">National Organization for Rare Disorders (NORD). (2019).Epidermolysis Bullosa. Retrieved from https://rarediseases.org/rare-diseases/epidermolysis-bullosa/</ref> ==== Pachyonychia congenita ==== [[Slika:Dystrophic type of epidermolysis bullosa.jpg|thumb|<small>Distrofijska epidermolysis bullosa</small>]] [[Slika:Epidermolytic hyperkeratosis new image.jpg|thumb|<small>Epidermolitska hiperkeratoza</small>]][[File:Clouston's hidrotic ectodermal dysplasia patient 2.png|thumb|<small>Hidrotska [[ektoderm]]na displazija</small>]] Pachyonychia congenita rijedak je tip genodermatoze, a kliničke manifestacije su abnormalno uvećanje noktiju na [[ruka]]ma ili [[noga]]ma, prekomjerna ili slaba palmoplantarna keratinizacija, te prekomjerno [[znojenje]] u području dlanova ili tabana.<ref>{{cite journal |last1=Agarwal |first1=Puneet |last2=Chhaperwal |first2=MahendraK |last3=Singh |first3=Apurva |last4=Verma |first4=Arvind |last5=Nijhawan |first5=Manisha |last6=Singh |first6=Kishore |last7=Mathur |first7=Dinesh |title=Pachyonychia congenita: A rare genodermatosis |journal=Indian Dermatology Online Journal |date=2013 |volume=4 |issue=3 |pages=225–7 |doi=10.4103/2229-5178.115527 |pmid=23984242 |pmc=3752484 |doi-access=free }}</ref> Između 5000 i 10000 ljudi u svijetu ima pachyonychia congenita.<ref name=":14">National Organization for Rare Disorders (NORD). (2018). Pachyonychia Congenita. Retrieved from [https://rarediseases.org/rare-diseases/pachyonychia-congenita/]</ref> ==== Epidermolitska palmoplantarna keratoderma ==== Epidermolitička palmoplantarna keratoderma javlja se često pri rođenju i gotovo je nemoguće potpuno se izliječiti.<ref name=pmid27726289/> Kliničke manifestacije ove bolesti uključuju prekomjernu palmoplantarnu keratinizaciju, dlanovi ili tabanski dijelovi postaju žuti divergentno s rubovima ili abnormalno prekomjerno znojenje, a klinička manifestacija se pojavljuje u simetričnom obliku na tijelu.<ref name=pmid27726289/> ==== Nasljedna benigna intraepitelna diskeratoza ==== Nasljedna benigna intraepitelna diskeratoza je rijedak tip genodermatoze, koji se može javiti u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu, a njeni simptomi se često pojavljuju u [[oči]]ma i [[usta|ustima]] pacijenata.<ref name=":9">O'Neill, M. J. (2013, May 17). DYSKERATOSIS, HEREDITARY BENIGN INTRAEPITHELIAL; HBID. Retrieved from [https://www.omim.org/entry/127600]</ref> Oči pacijenata izgledaju crveno zbog širenja površinskih krvnih sudova i pojave [[konjuktivitis|konjunktivnih plakova]] u očima, a pacijenti mogu imati plakove različite veličine, debele, mehke i bijele u ustima.<ref name=":9" /> Proljeće je akutna sezona epizoda simptoma, kao što su svrbež, [[eritem]], fotofobija i tako dalje.<ref name=":9"/> ==== Epidermolitska hiperkeratoza ==== Epidermolitska hiperkeratoza rijetka je genodermatoza, koja se naziva i poremećajem [[rožnjača|rožnjače]] tipa 3 i buloznom kongenitalnom ihtioziformnom ertrodermom, a pogađa gotovo 1/200.000 - 300.000 ljudi.<ref name=ProQuest68849936>{{cite journal |id={{ProQuest|68849936}} |last1=Kwak |first1=Juliann |last2=Maverakis |first2=Emanual |title=Epidermolytic hyperkeratosis |journal=Dermatology Online Journal |volume=12 |issue=5 |date=8. 9. 2006 |page=6 |doi=10.5070/D38HV5R331 |pmid=16962021 }}</ref> Također su naveli da kliničke manifestacije često počinju pri rođenju s velikim osipom po cijelom tijelu, a koža pacijenata bit će toliko osjetljiva da čak i blage rane mogu uzrokovati plikove i ljuštenje. Potencijalne komplikacije ove bolesti uključuju [[Elektrolitni disbalans|poremećaji elektrolita]], [[sepsu]] i tako dalje.<ref name=ProQuest68849936/> ==== Hidrotska ektodermna displazija ==== Hidrotska [[ektoderm]]na displazija je rijetka genodermatoza koja je poznata i kao Cloustonov sindrom. [[Nokti]] pacijenata mogu biti previše debeli, previše lomljivi, previše savijeni ili imati različite boje, a [[kosa]] im također izgleda pjegavo, rijetko i ima druge abnormalnosti.<ref name=":8">National Center for Advancing Translational Sciences. (2020). Clouston syndrome. Retrieved from [https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/2056/clouston-syndrome]</ref> These symptoms often begin when the patient is an infant.<ref name=":8" /> == Dijagnostičke metode == Genodermatoza je često rijetka i raznolika, ali dijagnostičke metode imaju neke zajedničke karakteristike. Dijagnoza rijetke genodermatoze se u osnovi dijeli na šest koraka: *1. Svaka genodermatoza ima različite kliničke manifestacije. Ljudi mogu posmatrati posebne karakteristike i promjene na koži kako bi procijenili da li su bolesni ili ne. Karakteristike će biti različite u različitim starosnim grupama, tako da je potrebno posmatrati i zabilježiti posebne karakteristike kože u svakoj starosnoj grupi; *2. Genodermatoza je nasljedna bolest, poznavanje što je više moguće detaljne i potpune porodične anamneze pomaže u skriningu i dijagnozi; *3. Ljudi mogu uraditi detaljan [[fizički pregled]], kako bi uočili posebne karakteristike i manifestacije drugih organa osim kože. To može pomoći u sužavanju bolesti i postavljanju konačne dijagnoze; *4. Ljudi mogu provesti laboratorijske testove kao što su [[biopsija|biopsije kože]] pomoću visokotehnoloških i preciznih naučnih instrumenata kako bi dobili daljnje rezultate; *5. Različite genodermatoze i njihove kliničke manifestacije mogu biti uzrokovane abnormalnostima u istom genu, a abnormalnosti u različitim genima također mogu dovesti do istih kliničkih manifestacija. Da bi se postavila konačna dijagnoza ili identificirali složeni i specifični tipovi genodermatoze, potrebno je obratiti pažnju na [[korelacija|korelaciju]] [[genotip]]–[[fenotip]]; *6. Ako gore navedenih pet koraka ne pomogne osobama koje sumnjaju na genodermatozu da dobiju rezultat dijagnoze, trebale bi čuvati sve svoje podatke poput dijagnostičkog kartona i kliničkih manifestacija u različitim fazama, te nastaviti bilježiti promjene na tijelu, čekajući s pozitivnim stavom, buduća medicina može dati odgovor.<ref name=pmid27767270/> == Terapija == Terapija genodermatoze ne samo da treba brinuti o koži pacijenata, smanjiti bol i spriječiti komplikacije, već i pružati mentalnu podršku pacijentima i njihovim porodicama.<ref name=":0" /> === Prevencija i njega === Različite vrste genodermatoze zahtijevaju različite vrste prevencije i njege. ==== Ihtioza ==== Ne postoji radikalna terapijska metoda za ihtiozu, ali određena njega može ublažiti simptome.<ref name=":12" /> Da bi se spriječilo zadebljanje kože i hidratizirala koža, pacijenti mogu nanositi kremu koja sadrži [[alfa hidroksi-kiselina|alfa hidroksi-kiseline]], a pacijenti se također mogu liječiti antibioticima za naknadne infekcije.<ref name=":12" /> ==== Bulozna epidermoliza ==== Za buloznu epidermolizu, važna je svakodnevna njega. Prilikom liječenja rane, održava se čistom i smanjuje trenje, zavoji i obloge koji se koriste moraju biti neljepljivi i nježni, a pacijent treba nositi široku odjeću, kako bi izbjegao oštećenje rane.<ref name=":6"/><ref name=":13"/> ==== Epidermolitska hiperkeratoza ==== Liječenje epidermolitske hiperkeratoze uglavnom se svodi na kontrolu i ublažavanje simptoma, a dobra njega može smanjiti učestalost komplikacija poput [[elektrolit]]skih poremećaja i [[sepsa|sepse]].<ref name=ProQuest68849936/> Da bi poboljšali izgled i osjećaj kože, pacijenti mogu nanijeti kremu koja sadrži alfa-hidroksi kiseline, [[glicerol]] i [[urea|ureu]], a ako je potrebno, mogu koristiti [[antibiotik]]e za kontrolu sekundarnih infekcija.<ref name=ProQuest68849936/> ==== Pachyonychia congenita ==== Ne postoji radikalna terapijska metoda za pachyonychia congenita, ali određena njega može ublažiti simptome.<ref name=":14" /> Pacijenti mogu polirati i podrezivati zadebljane nokte, neki od njih mogu koristiti retinoide za ublažavanje simptoma, ali to može povećati bol.<ref name=":14" /> ==== [[Neurofibromatoza tip I]] ==== Pokazalo se da [[Selumetinib]] i [[trametinib]] smanjuju i kontroliraju rast tumora kod osoba s neurofibromatozom tipa I, smanjujući vjerojatnost malignih lezija..<ref name=pmid32972604>{{cite journal |last1=Silverberg |first1=Nanette |title=Emerging therapies in genodermatoses |journal=Clinics in Dermatology |date=juli 2020 |volume=38 |issue=4 |pages=462–466 |doi=10.1016/j.clindermatol.2020.03.006 |pmid=32972604 |s2cid=216334904 }}</ref> === Terapijske metode === Postoje neke nove i razvijajuće [[genska terapija|genske terapije]] dostupne za genodermatozu.<ref name=pmid32972604/> U slučaju X-vezane hipohidrotske ektodermne displazije, nerođene bebe kojima je dijagnosticirana ova bolest mogu se liječiti u majčinoj utrobi. Obezbjeđivanje regulatornih proteina u maternici tokom kritičnog perioda rasta dojenčeta može pomoći u ispravljanju razvoja znojnih žlijezda beba.<ref name=pmid32972604/> [[Ustekinumab]] je biološka terapija koja se može koristiti kod raznih genodermatoza kao što su kongenitalna ihtioza, psorijaza, nedostatak antagonista receptora [[interleukin]]a-36 (DITRA) i tako dalje.<ref name=pmid32972604/> Nova lokalna metoda mogla bi liječiti abnormalnosti kože kod rijetkih nasljednih bolesti metabolizma lipida.<ref name=Jancin>{{cite news |last1=Jancin |first1=Bruce |title=Topical Treatment for Genodermatosis Called 'Genius' |url=https://www.mdedge.com/dermatology/article/46371/pediatrics/topical-treatment-genodermatosis-called-genius |work=Dermatology News |date=16. 11. 2011 }}</ref> TOva metoda sprječava abnormalni mevalonat lokalnom primjenom [[lovastatin]]a, tako da se proizvodnja i akumulacija otrovnih [[metabolit|metaboličkih međuprodukata]] može što više inhibirati i nadoknađuje nedostajući lipid u koži lokalnom primjenom [[holesterol]]a.<ref name=pmid32972604/><ref name=Jancin/> Ideja da se slični tretmani mogu razviti za druge genodermatoze također je istaknuta na godišnjoj konferenciji Evropskog društva za dermatologiju i venereologiju.<ref name=Jancin/> Za buloznu epidermolizu, metoda pod nazivom [[CRISPR]] može se koristiti za liječenje ove bolesti analizom, modifikacijom i supstitucijom gena, ali metoda je etički kontroverzna jer se u velikoj mjeri slaže s uređivanjem gena.<ref name=pmid32972604/> Tretmani za neke rijetke bolesti se još uvijek proučavaju. Terapija genodermatoze zahtijeva ažuriranje tehnologije, a razvoj tehnologije ovisi o kontinuiranom razumijevanju mehanizma bolesti. Istraživanje o liječenju genodermatoze je u pozitivnoj fazi razvoja.<ref name=pmid32972604/> == Efekti == Genodermatoza utiče na pacijente na mnogo načina. Genodermatoza je vrsta kožne bolesti, utiče na teksturu, boju i strukturu kutikule i vezivnog tkiva kože, od kojih neke mogu uzrokovati abnormalnosti u drugim organima.<ref name="Bayart & Brandling-Bennett 2018" /> Sa socijalnog aspekta, budući da genodermatoza čini kožu i izgled pacijenata drugačijim od običnih ljudi i ograničava ih u nekim aktivnostima, oni se manje-više susreću s preprekama u procesu sklapanja prijateljstava, traženja partnera, odlaska u školu i dolaska na radno mjesto.<ref name=":0" /><ref name=pmid29710387/> Teškoće u komunikaciji s drugima, kao i svjetovne predrasude, mogu utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Pacijenti su također pogođeni genodermatozom u smislu porodičnog života.<ref name=":0" /><ref name=pmid29710387/> Zbog poremećaja u ponašanju i liječenja određenih genodermatoza, porodice moraju provoditi više vremena brinući se o pacijentu, a pacijent može imati više briga i razmatranja o rađanju djece zbog bolesti. U ekonomskom smislu, liječenje genodermatoze nije jednostavan i kratak proces, koji će generirati dodatne porodične troškove i povećati ekonomski pritisak na pacijente i njihove porodice.<ref name=pmid29710387/> == Također pogledajte== * [[Lista kožnih stanja]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = | ICD10 = | ICD9 = | ICDO = | OMIM = # 158310 | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012873 | SNOMED CT = 239001006 }} {{Kongenitalne malformacije i deformacije integumenta}} [[Kategorija:Genodermatoze| ]] [[Kategorija:Dermatologija]] fg7bgskavmbdfabrtaw5mk76upry97a 0 535059 3894467 3891232 2026-06-06T10:06:56Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894467 wikitext text/x-wiki {{Psihoanaliza}} [[Datoteka:Austrian-psychoanalyst-Sigmund-Freud-1935.webp|mini|desno|300px|Sigmund Freud, 1935.]] U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj teoriji]], '''psihoseksualni razvoj''' predstavlja jedan od centralnih aspekata [[Teorija nagona|teorije seksualnog nagona]]. Ovaj koncept je razvio [[Sigmund Freud]], koji je smatrao da se ličnost oblikuje kroz niz uzastopnih razvojnih faza u djetinjstvu, tokom kojih se psihička energija usmjerena na traženje zadovoljstva postepeno fokusira na različite dijelove tijela, tzv. erogene zone. Pod pojmom [[erogena zona]] podrazumijeva se dio tijela koji je posebno osjetljiv na stimulaciju i koji u određenoj razvojnoj fazi postaje primarni izvor zadovoljstva. Na osnovu toga, Freud razlikuje pet faza psihoseksualnog razvoja: [[Oralna faza|oralnu]], [[Analna faza|analnu]], [[Falusna faza|falusnu]], [[Latentna faza|latentnu]] i [[Genitalna faza|genitalnu fazu]]. Svaku od ovih faza karakteriše dominacija određene erogene zone koja u tom periodu ima centralnu ulogu u zadovoljavanju djetetovih potreba. Freud je smatrao da način na koji se rješavaju razvojni zadaci u pojedinim fazama ima dugoročne posljedice na formiranje ličnosti. Ukoliko dijete ne uspije adekvatno zadovoljiti potrebe u određenoj fazi, može doći do pojave [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]], što podrazumijeva trajno zadržavanje dijela psihičke energije na tom razvojnom nivou. Suprotno tome, uspješno prevazilaženje razvojnih zahtjeva doprinosi stabilnijem i uravnoteženijem razvoju ličnosti.<ref name="Cherry_2025">{{cite web |last=Cherry |first=Kendra |date=2025 |title=Psychological Fixations and How They Form |url=https://www.verywellmind.com/what-is-a-fixation-2795188 |access-date=29. 5. 2026 |publisher=Verywell Mind |language=en}}</ref> U okviru ovog teorijskog modela, Freud je također isticao da frustracije u ranim razvojnim fazama mogu dovesti do pojave [[anksioznost]]i, koja se kasnije u odrasloj dobi može manifestirati u obliku [[neuroza]], odnosno funkcionalnih psihičkih poremećaja. Na taj način, psihoseksualni razvoj se u Freudovoj teoriji posmatra kao proces u kojem rana iskustva imaju dugoročan utjecaj na psihičko funkcionisanje pojedinca.<ref name="Bullock_1999">{{cite book |editor-last1=Bullock |editor-first1=Alan |editor-last2=Trombley |editor-first2=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=9780002558716 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Pozadina == [[Sigmund Freud]] (1856–1939), osnivač [[Psihoanaliza|psihoanalize]], razvio je teoriju psihoseksualnog razvoja kao dio svog šireg teorijskog okvira za objašnjenje razvoja ličnosti i nastanka [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. U svom djelu ''Prilozi teoriji seksualnosti (tri rasprave)'' (1905),<ref name="Freud_1934">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1934 |title=Prilozi teoriji seksualnosti (tri rasprave) |translator=Đorđe Bogić |publisher=Geca Kon |location=Beograd |url=https://archive.org/details/freud-1934-teorija-seksualnosti |access-date=29. 5. 2026 |language=sh}}</ref> Freud je istakao da se rani dječiji razvoj odvija kroz relativno predvidljive obrasce ponašanja, pri čemu se djetetova pažnja i zadovoljstvo postepeno usmjeravaju na različite dijelove tijela. U najranijem periodu života, ponašanje djeteta usko je povezano s osnovnim fiziološkim funkcijama. Tako se, naprimjer, tokom [[Dojenje|dojenja]] zadovoljstvo povezuje s oralnom stimulacijom, dok se u fazi učenja kontrole mokrenja i pražnjenja crijeva fokus premješta na [[Ljudski anus|analnu]] regiju. Ove promjene Freud je interpretirao kao dio šireg razvoja psihičke energije, koju je nazvao [[libido]].<ref name="Sim_1981">{{cite book |last=Sim |first=Myre |date=1981 |title=Guide to Psychiatry |edition=4. |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh; New York |isbn=9780443020643 |url=https://archive.org/details/guidetopsychiatri0000simm |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> U početnoj fazi razvoja, libido nije specifično usmjeren i može se ispoljavati kroz različite tjelesne zone i objekte. Freud je ovu pojavu opisao kao stanje ″[[Polimorfna perverznost|polimorfne perverznosti]]″, naglašavajući da dojenče može doživljavati zadovoljstvo na različite načine, bez stabilnog usmjerenja [[libido|libida]]. Tokom procesa socijalizacije i sazrijevanja, ova početna nespecifična psihička energija postepeno se organizuje i usmjerava prema društveno prihvatljivim oblicima ponašanja. Na taj način se oblikuje struktura ličnosti, dok razvoj prolazi kroz niz uzastopnih faza. Na osnovu tog koncepta Freud je razvio model psihoseksualnog razvoja, prema kojem dijete prolazi kroz pet uzastopnih faza: oralnu, analnu, faličnu, latentnu i genitalnu fazu. Svaku od ovih faza karakteriše dominantna [[erogena zona]] koja predstavlja primarni izvor zadovoljstva u određenom razvojnom periodu.<ref name="Sim_1981" /> == Psihoseksualni razvoj prema Sigmundu Freudu == U okviru Freudove teorije psihoseksualnog razvoja, dječiji razvoj se posmatra kroz proces u kojem se libido, odnosno psihička energija povezana sa nagonom za zadovoljstvom, usmjerava na različite erogene zone tokom uzastopnih razvojnih faza.<ref name="Freud_1934" /> U tom procesu, dijete može doživjeti situacije u kojima su njegovi impulsi ograničeni ili su podložni roditeljskim i društvenim zabranama. Takva iskustva mogu biti praćena osjećajem neodobravanja ili frustracije, što Freud povezuje sa razvojem [[anksioznost]]i u odnosu na određenu erogenu zonu koja je u tom periodu dominantna. Kao psihološki mehanizam za izbjegavanje takve anksioznosti, može doći do razvoja [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]], pri čemu se pojedinac trajno psihički ″veže″ za određenu fazu psihoseksualnog razvoja. To znači da određene želje, potrebe i ponašanja ostaju povezani s erogenom zonom karakterističnom za tu fazu. Freud je smatrao da ovakve rane fiksacije mogu imati dugoročne posljedice, jer se njihovi efekti prenose i u odraslu dob, gdje mogu utjecati na strukturu ličnosti i načine psihičkog funkcionisanja. U tom kontekstu, fiksacije se u okviru psihoanalitičke teorije povezuju s nastankom različitih psihičkih poteškoća, uključujući [[Neuroza|neuroze]], [[histerija|histeriju]], [[Ženska histerija|žensku histeriju]], kao i određene [[Poremećaji ličnosti|poremećaje ličnosti]].<ref name="Breuer_Freud_1895">{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1895 |title=Studies on Hysteria |editor-last=Strachey |editor-first=James |translator-last=Strachey |translator-first=James |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1895%5D%20Studies%20On%20Hysteria%20%28James%20Strachey%20Translation%201955%29/ |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freud_1922">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1922 |title=Introductory Lectures on Psycho-Analysis |translator-last=Riviere |translator-first=Joan |publisher=George Allen & Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/details/introductorylect0000unse_x9w2 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> {| class="wikitable" |- ! Faza ! Dobni raspon ! Erogena zona ! Posljedice psihološke fiksacije |- | Oralna | Rođenje – 1 godina | [[Ljudska usta|Usta]] | Oralno-agresivno ponašanje: žvakanje žvakaćih guma, grickanje olovaka i sličnih predmeta.<br> Oralno-pasivno ponašanje: pušenje, prejedanje, ljubljenje i oralne seksualne prakse.<ref name="Sim_1981" /><br> Fiksacija u oralnoj fazi može dovesti do pasivne, lakovjerne, nezrele ili manipulativne ličnosti. |- | Analna | 1–3 godine | [[Crijeva]] (primarna erogena zona analne faze je anus) | [[Analna retentivnost|Analno-retentivno]] ponašanje: pretjerana urednost, organizovanost i perfekcionizam.<br> [[Analna ekspulzivnost|Analno-ekspulzivno]] ponašanje: nepažljivost, impulsivnost, prkos, neorganizovanost i [[Koprofilija|koprofilije]]. |- | Falična | 3–6 godina | [[Genitalije]] | [[Edipov kompleks]] (prema [[Sigmund Freud|Sigmundu Freudu]]).<br> [[Elektrin kompleks]] (prema [[Carl Jung|Carlu Jungu]]).<br> [[Promiskuitet]] i nisko samopoštovanje kod oba spola. |- | Latentna | 6 godina – pubertet (oko 12 godina) | Potisnuti seksualni osjećaji | Nezrelost i poteškoće u uspostavljanju ispunjavajućih neseksualnih odnosa u odrasloj dobi ukoliko dođe do fiksacije u ovoj fazi. |- | Genitalna | Pubertet – smrt (nastavlja se tokom odrasle dobi) | Zreli seksualni interesi | Frigidnost, impotencija, seksualne perverzije i izražene poteškoće u uspostavljanju zdravih seksualnih odnosa s drugim osobama. |} === Id, ego i super-ego === {{Glavni|Id, ego i super-ego}} U okviru psihoanalitičke teorije, Sigmund Freud je razvio strukturni model psihe koji se sastoji od tri međusobno povezana dijela: ida, ega i superega. Prema Freudovom shvatanju, ljudsko ponašanje i psihičko funkcionisanje rezultat su njihove međusobne interakcije, pri čemu svaki dio ima različite funkcije, principe djelovanja i ulogu u razvoju ličnosti.<ref name="Lapsley_Stey_2012">{{cite encyclopedia |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |date=2012 |title=Id, Ego, and Superego |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |encyclopedia=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/237306175_Id_Ego_and_Superego |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> {| class="wikitable" |+ ! Psihička struktura ! Opis ! Funkcije ! Principi i razvoj |- | Id | Najprimitivniji dio psihe koji sadrži nagonske impulse i predstavlja izvor psihičke energije. | Teži trenutnom zadovoljenju svih želja, potreba i nagona. | Djeluje prema principu zadovoljstva, čiji je cilj smanjenje napetosti, izbjegavanje bola i postizanje zadovoljstva. Prisutan je od rođenja i predstavlja rezervoar libida. |- | Ego | Dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta. | Reguliše nagone ida kako bi ih uskladio sa zahtjevima stvarnosti. | Vođen je principom realnosti, nastojeći zadovoljiti nagone ida na realističan i društveno prihvatljiv način koji će donijeti dugoročnu korist. Razvija se iz ida i odgovoran je za testiranje stvarnosti i osjećaj ličnog identiteta. |- | Super-ego | Dio ličnosti koji predstavlja internalizaciju roditeljskih i društvenih vrijednosti. | Zastupa društvene standarde, nameće moralno ponašanje i posreduje između ida i ega. | Vođen je moralnim i idealističkim principima, težeći savršenstvu prije nego zadovoljstvu ili prilagođavanju stvarnosti. Razvija se tokom razrješenja Edipovog kompleksa i predstavlja internalizovane ideale roditelja i društva. |} === Faze razvoja === ==== Oralna faza ==== {{Glavni|Oralna faza}} [[Oralna faza]] predstavlja prvu fazu psihoseksualnog razvoja i traje od rođenja do približno prve godine života. Prema Freudovoj teoriji, u ovom periodu usta predstavljaju primarnu erogenu zonu, a zadovoljstvo se ostvaruje prvenstveno kroz dojenje, sisanje i oralno istraživanje okoline. Dijete pokazuje tendenciju da predmete stavlja u usta, pri čemu se oralna aktivnost povezuje s hranjenjem i ranim oblicima interakcije s okolinom.<ref name="Elkatawneh_2013">{{cite journal |last=Elkatawneh |first=Hassan H. |date=2013 |title=Freud's Psycho-Sexual Stages of Development |journal=SSRN Electronic Journal |doi=10.2139/ssrn.2364215 |issn=1556-5068 |url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2364215 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom oralne faze psihička struktura još nije u potpunosti razvijena. Freud je smatrao da je u ovom periodu [[Id, ego i super-ego|id]] dominantan, dok [[Id, ego i super-ego|ego]] tek počinje da se formira, a [[Id, ego i super-ego|super-ego]] još nije razvijen. Zbog toga se ponašanje djeteta uglavnom zasniva na [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]], odnosno neposrednom zadovoljenju potreba i nagona. Istovremeno, u oralnoj fazi počinje razvoj ranih oblika ega i svijesti o sebi. Dijete postepeno uči razlikovati [[Slika o tijelu|vlastito tijelo]] od vanjskog svijeta, razvijajući osnovnu predstavu o tjelesnim granicama i okolini. Iskustva poput gladi, bola ili odgođenog zadovoljenja potreba doprinose razumijevanju da određena ponašanja, kao što je plač, mogu dovesti do zadovoljenja potreba.<ref name="Leach_1978">{{cite book |last=Leach |first=Penelope |date=1978 |title=Your Baby and Child: From Birth to Age Five |edition=5. |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |url=https://archive.org/details/yourbabychildfro0000leac_j8w3 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Freud je posebno isticao značaj procesa [[Odbijanje od dojenja|odbijanja od dojenja]], odnosno prestanka hranjenja majčinim mlijekom, koji predstavlja jedno od prvih iskustava gubitka u životu djeteta. Dijete pritom ne gubi samo fizičko zadovoljstvo povezano s dojenjem, već i osjećaj bliskosti, njege i sigurnosti koji prati hranjenje. Istovremeno, ovo iskustvo doprinosi razvoju samostalnosti i razumijevanju da dijete nema potpunu kontrolu nad okruženjem. Prema Freudovoj teoriji, pretjerano ili nedovoljno zadovoljenje potreba u oralnoj fazi može dovesti do oralne [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]].<ref name="Elkatawneh_2013" /> Pretjerano zadovoljenje može rezultirati nezrelom i zavisnom ličnošću, dok nedovoljno zadovoljenje može dovesti do pasivnosti i osjećaja nesigurnosti. Freud je smatrao da se posljedice takvih ranih iskustava mogu manifestirati i u odrasloj dobi kroz različite obrasce ponašanja i neurotične tendencije.<ref name="Leach_1978" /> ==== Analna faza ==== {{Glavni|Analna faza}} [[Analna faza]] predstavlja drugu fazu psihoseksualnog razvoja i traje približno od osamnaestog mjeseca do treće godine života. U ovoj fazi dominantna [[erogena zona]] premješta se s usta na [[Ljudski anus|anus]], odnosno donji dio probavnog sistema, dok se istovremeno nastavlja razvoj [[Id, ego i super-ego|ega]] i sposobnosti samokontrole. Centralno razvojno iskustvo analne faze jeste učenje kontrole sfinktera. Freud je smatrao da dijete tokom ovog procesa prvi put dolazi u izraženiji sukob između vlastitih nagona i zahtjeva okoline. [[Id, ego i super-ego|Id]] teži trenutnom zadovoljenju potreba, dok [[Id, ego i super-ego|ego]] postepeno razvija sposobnost [[Odgođeno zadovoljenje|odgađanja zadovoljenja]] i prilagođavanja pravilima koje postavljaju roditelji i društvo. Način na koji dijete reaguje na zahtjeve vezane za higijenske navike, kao i način na koji [[roditelj]]i pristupaju tom procesu, prema Freudu imaju značajnu ulogu u formiranju određenih osobina ličnosti. Ukoliko dijete reaguje prkosom, odbijanjem ili impulsivnim ponašanjem, to se povezuje s razvojem tzv. [[Analna ekspulzivnost|analno-ekspulzivnog]] karaktera, obilježenog neurednošću, neorganizovanošću i buntovnošću. Nasuprot tome, pretjerano insistiranje na kontroli i zadržavanju može biti povezano s [[Analna retentivnost|analno-retentivnim]] karakterom, za koji su karakteristični urednost, pretjerana organizovanost, perfekcionizam, rigidnost i pasivno-agresivne tendencije.<ref name="Elkatawneh_2013" /><ref name="Abraham_1923">{{cite journal |last=Abraham |first=Karl |date=1923 |title=Contributions to the Theory of the Anal Character |journal=The International Journal of Psycho-Analysis |volume=4 |issue= |pages=400–418 |url=https://bgsp.edu/app/uploads/2014/12/Abraham-K-Contributions-to-the-theory-of-the-anal-character1.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> Freud je smatrao da umjeren i postepen pristup roditelja u učenju higijenskih navika doprinosi razvoju samokontrole i osjećaja odgovornosti. S druge strane, pretjerano strogi ili kažnjavajući zahtjevi mogu dovesti do razvoja [[Kompulzivno ponašanje|kompulzivnih osobina ličnosti]] i izražene potrebe za urednošću, redom i kontrolom. Nasuprot tome, posebno popustljiv pristup može doprinijeti razvoju nemarnosti, neurednosti, destruktivnosti i slabije prilagođenosti društvenim pravilima.<ref name="Kline_1972">{{cite book |last=Kline |first=Paul |date=1972 |title=Fact and Fantasy in Freudian Theory |publisher=Methuen |location=London |url=https://archive.org/details/factfantasyinfre00klin |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> U okviru psihoanalitičke teorije, iskustva iz analne faze smatraju se važnim za kasniji razvoj odnosa prema autoritetu, disciplini, samokontroli i organizaciji ponašanja. ==== Falusna faza ==== {{Glavni|Falusna faza}} [[Datoteka:IngresOdipusAndSphinx.jpg|mini|desno|300px|Edip objašnjava zagonetku Sfinge, Jean Auguste Dominique Ingres (oko 1805)]] [[Falusna faza]] predstavlja treću fazu psihoseksualnog razvoja i, prema Freudovoj teoriji, obuhvata period od treće do šeste godine života. U ovoj fazi primarna [[erogena zona]] postaju [[genitalije]], a dijete razvija izraženiju svijest o [[Slika o tijelu|vlastitom tijelu]], tijelima druge djece i tijelima roditelja. Ova povećana tjelesna i socijalna radoznalost povezana je s istraživačkim ponašanjem, koje može uključivati posmatranje, postavljanje pitanja i druge oblike učenja o [[Anatomija čovjeka|tijelu]]. Na taj način dijete postepeno usvaja osnovne razlike između muškog i ženskog tijela, kao i društveno definisane rodne uloge. Centralni psihodinamski konflikt u ovoj fazi kod dječaka je [[Edipov kompleks]], koji označava emocionalni odnos privrženosti prema majci i istovremeni doživljaj oca kao suparnika. Ovaj koncept Freud izvodi iz [[Grčka mitologija|grčkog mita]] o [[Edip]]u, koji nesvjesno ubija oca i stupa u odnos sa majkom. U Freudovom tumačenju, Edipov konflikt nastaje iz djetetove snažne emocionalne privrženosti prema majci, koja u ovoj fazi dobija i [[libido|libidinalnu komponentu]]. Otac se pritom doživljava kao prepreka toj privrženosti, što može dovesti do ambivalentnih emocija, uključujući rivalitet i strah. Važan element ovog konflikta je [[kastracijska anksioznost]], koja se javlja kao reakcija na uočavanje anatomskih razlika između spolova. Strah od mogućeg gubitka genitalija doprinosi potiskivanju [[incest]]uoznih želja, odnosno emocionalnoj reorganizaciji odnosa prema roditeljima. Rješavanje Edipovog konflikta odvija se kroz identifikaciju sa roditeljem istog spola. U tom procesu dijete preuzima njegove osobine, vrijednosti i obrasce ponašanja, čime se oblikuju rodne uloge i doprinosi razvoju strukture ličnosti. Freud je smatrao da se na ovaj način formira [[Id, ego i super-ego|superego]] kao unutrašnja reprezentacija roditeljskog autoriteta. Nakon razrješenja ovog konflikta, dijete prelazi u [[Latentna faza|latentnu fazu]], koju karakteriše privremeno smanjenje izraženosti seksualnih impulsa i usmjeravanje psihičke energije na socijalne, obrazovne i kognitivne aktivnosti.<ref name="Elkatawneh_2013" /> Freud je kasnije proširio ovaj model i na psihoseksualni razvoj djevojčica, uvodeći pojmove ženska edipalna pozicija i negativni Edipov kompleks.<ref name="Freud_1934" /> U tom okviru, uočavanje anatomskih razlika između spolova povezuje se s razvojem osjećaja ″[[Zavist prema penisu|zavisti prema penisu]]″, što Freud tumači kao analogiju kastracijskoj anksioznosti kod dječaka.<ref name="Elkatawneh_2013" /> Pojam ''Elektrin kompleks'' uveo je 1913. [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]],<ref name="Scott_2005">{{cite book |last=Scott |first=Jill |date=2005 |title=Electra after Freud: Myth and Culture |publisher=Cornell University Press |location=Ithaca |isbn=9780801442612 |url=https://archive.org/details/electraafterfreu0000scot |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jung_1915">{{cite book |last=Jung |first=Carl Gustav |date=1915 |title=The Theory of Psychoanalysis |publisher=The Journal of Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/theoryofpsychoan00jungiala |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Freudov student i saradnik, kao termin koji označava paralelni koncept ženske psihoseksualne dinamike u odnosu na Edipov kompleks. Polazio je od pretpostavke da bi muški i ženski psihoseksualni razvoj trebali biti simetrični, pri čemu se dječakov odnos prema majci i rivalitet s ocem posmatra kao model za analogan odnos kod djevojčica, u kojem bi otac bio primarni objekt privrženosti, a majka rival. Naziv potječe iz [[Grčka mitologija|grčkog mita]] o [[Elektra|Elektri]], koja zajedno s bratom [[Orest]]om planira osvetu majci i očuhu zbog ubistva oca.<ref name="Benet_1948">{{cite book |last=Benét |first=William Rose |date=1948 |title=The Reader's Encyclopedia |publisher=Thomas Y. Crowell Company |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.231143 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Bell_1993">{{cite book |last=Bell |first=Robert E. |date=1993 |title=Women of Classical Mythology: A Biographical Dictionary |publisher=Oxford University Press |location=New York |url=https://archive.org/details/womenofclassical0000bell |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hornblower_1998">{{cite book |last1=Hornblower |first1=Simon |last2=Spawforth |first2=Antony |date=1998 |title=The Oxford Companion to Classical Civilization |publisher=Oxford University Press |location=Oxford; New York |isbn=9780198601654 |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Freud je, međutim, odbacivao ovaj termin, smatrajući da je takva analogija između spolova teorijski neprecizna i pojednostavljena. U Freudovom modelu psihoseksualnog razvoja, razvoj dječaka i djevojčica nije simetričan. Oba spola, prema njegovom shvatanju, započinju razvoj s istim primarnim objektom ljubavi – majkom, zbog ranog iskustva njege i hranjenja. Kod dječaka se ovaj odnos uglavnom zadržava i prerasta u [[Edipov kompleks]], koji kulminira i potom se razrješava pod utjecajem [[Kastracijska anksioznost|kastracijske anksioznosti]], čime dolazi do potiskivanja konflikta. Kod djevojčica, prema Freudovom tumačenju, uočavanje anatomskih razlika između spolova i razvoj tzv. ″[[Zavist prema penisu|zavisti prema penisu]]″ označavaju početak ženskog Edipovog kompleksa. U tom procesu dolazi do preusmjeravanja emocionalne privrženosti s majke na oca, pri čemu se želja za djetetom tumači kao simbolična kompenzacija. Na taj način, dok kod dječaka kastracijska anksioznost vodi ka razrješenju Edipovog kompleksa, kod djevojčica ona prethodi njegovom formiranju. Zbog ovih strukturnih razlika u razvojnim tokovima, Freud je smatrao da se ženski psihoseksualni razvoj ne može svesti na jednostavnu simetriju s muškim modelom, niti adekvatno opisati pojmom ''Elektrin kompleks''.<ref name="Freud_1934" /><ref name="Dehsen_2000">{{cite book |editor-last=von Dehsen |editor-first=Christian D. |date=2000 |title=Encyclopedia of German Literature |publisher=Fitzroy Dearborn Publishers |location=Chicago |isbn=9781579581381 |url=https://archive.org/details/encyclopediaofge0000unse_w4g1 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon razrješenja Edipovog konflikta, djevojčica prelazi u latentnu fazu, iako Freud navodi da određeni stepen fiksacije na [[Falisna faza|falusnu fazu]] može opstati tokom razvoja.<ref name="Elkatawneh_2013" /> U oba spola, važnu ulogu u razrješenju psihoseksualnih konflikata imaju [[mehanizmi odbrane]] ega, posebno represija i identifikacija. [[Represija (psihoanaliza)|Represija]] omogućava potiskivanje anksioznih misli i impulsa iz svjesnog dijela psihe, dok [[Identifikacija (psihologija)|identifikacija]] podrazumijeva internalizaciju osobina roditelja istog spola, čime se smanjuje unutrašnji konflikt i doprinosi razvoju ega. Na taj način, identifikacija kod dječaka smanjuje [[Kastracijska anksioznost|kastracijsku anksioznost]] kroz poistovjećivanje s ocem, dok kod djevojčice identifikacija s majkom doprinosi prihvatanju spolne uloge u okviru porodične i socijalne dinamike.<ref name="Bullock_1999" /> ==== Latentna faza ==== {{Glavni|Latentna faza}} [[Latentna faza]] predstavlja četvrtu fazu psihoseksualnog razvoja i, prema Freudovoj teoriji, obuhvata period od približno šeste godine života do početka [[pubertet]]a. U ovoj fazi dolazi do relativnog smanjenja izraženosti seksualnih nagona, dok se psihička energija usmjerava na razvoj kognitivnih i socijalnih sposobnosti. Prema Freudovom modelu, bez obzira na ishod ranijih razvojnih konflikata, posebno [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], instinktivni nagoni djeteta postaju manje dostupni [[Id, ego i super-ego|ega]]. Ovo stanje se objašnjava djelovanjem odbrambenog mehanizma [[Represija (psihoanaliza)|represije]], koji je ranije uspostavljen tokom falusne faze i kojim se konfliktni sadržaji potiskuju iz svjesnog dijela psihe. Kako su nagoni potisnuti i njihovo neposredno [[Odgođeno zadovoljenje|zadovoljavanje odgođeno]], dijete zadovoljenje potreba više ne ostvaruje direktno, već kroz tzv. sekundarne misaone procese. U tom kontekstu, energija nagona preusmjerava se na aktivnosti koje su društveno prihvatljive i razvojno stimulativne, kao što su školovanje, igre s vršnjacima, razvoj prijateljstava i različiti oblici hobija. Ukoliko u ranijim fazama psihoseksualnog razvoja ne dođe do razrješenja konflikata, posebno Edipovog, ili ako [[Id, ego i super-ego|ego]] ne uspije adekvatno usmjeriti psihičku energiju ka socijalno prihvatljivim aktivnostima, može doći do razvoja različitih [[Neuroza|neurotskih obrazaca ponašanja]]. Savremena interpretacija [[Latentna faza|latentne faze]] pomjera fokus s nagonskih aspekata na socijalni razvoj djeteta. U tom kontekstu, naglašava se značaj odnosa među vršnjacima, razvoja socijalne hijerarhije i učenja kroz socijalne interakcije. Tako, Ruth Ludlam ističe da iskustva socijalne dinamike, uključujući percepciju hijerarhije te doživljaj i ispoljavanje različitih oblika agresije ili okrutnosti, zauzimaju značajno mjesto u psihičkom životu djeteta tokom ove faze razvoja.<ref name="Fisher-Grafy_2019">{{cite book |editor-last=Fisher-Grafy |editor-first=Hannah |date=2019 |title=New Perspectives on Happiness and Mental Wellbeing in Schoolchildren |chapter= |pages=7–14 |publisher=Routledge |location=Abingdon, Oxon; New York, NY |doi=10.4324/9780429434181-2 |isbn=978-0-429-43418-1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780429434181/new-perspectives-happiness-mental-wellbeing-schoolchildren-hannah-fisher-grafy |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Genitalna faza ==== {{Glavni|Genitalna faza}} [[Genitalna faza]] predstavlja petu i završnu fazu psihoseksualnog razvoja u Freudovoj teoriji. Započinje u [[pubertet]]u i nastavlja se tokom odraslog života, zbog čega obuhvata najveći dio životnog vijeka pojedinca.<ref name="Freud_1934" /> Prema Freudu, ulaskom u pubertet dolazi do ponovne aktivacije seksualnih nagona, koji su tokom latentne faze bili relativno potisnuti. Iako genitalije i dalje predstavljaju primarnu erogenu zonu, seksualnost u ovoj fazi poprima zrelije oblike ispoljavanja. Za razliku od ranijih razvojnih faza, genitalna faza označava prijelaz od ranijih oblika seksualnosti, koje karakteriše autoerotizam i parcijalno zadovoljenje nagona, prema zreloj seksualnosti usmjerenoj na drugu osobu.<ref name="Hitschmann_1913">{{cite book |last=Hitschmann |first=Eduard |date=1913 |title=Freud's Theories of the Neuroses |publisher=The Journal of Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/freudstheoriesof00hits |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od osnovnih razvojnih zadataka ove faze jeste postizanje emocionalne i psihološke nezavisnosti od roditelja. Istovremeno, pojedinac nastoji integrisati iskustva i konflikte iz prethodnih razvojnih faza u stabilnu i funkcionalnu strukturu ličnosti. Uspješno razrješenje ovih razvojnih zadataka omogućava uspostavljanje zrelih partnerskih odnosa, preuzimanje odgovornosti i aktivno uključivanje u društveni život. Freud je smatrao da se u genitalnoj fazi u potpunosti ispoljava uloga razvijenog [[Id, ego i super-ego|ega]], koji omogućava usklađivanje nagonskih potreba sa zahtjevima stvarnosti i društvenim normama. Zadovoljenje potreba više se ne ostvaruje neposredno, već kroz složenije psihološke procese. Energija nagona usmjerava se prema prijateljstvima, ljubavnim vezama, porodičnom životu, profesionalnom radu i drugim društveno prihvatljivim aktivnostima. Na taj način pojedinac svoje želje ostvaruje simbolički i [[Intelektualizam|intelektualno]], koristeći sposobnosti planiranja, prosuđivanja i [[Odgođeno zadovoljenje|odgođenog zadovoljenja]].<ref name="Schultz_2017">{{cite book |last1=Schultz |first1=Duane P. |last2=Schultz |first2=Sydney Ellen |date=2017 |title=Theories of Personality |edition=11. |publisher=Cengage Learning |location=Boston, MA |isbn=9781305575080 |url=https://create.twu.ca/danielmartinez/files/2021/07/Theories-of-Personality-11th-Edition.pdf |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema psihoanalitičkoj teoriji, nerazriješeni konflikti ili fiksacije iz ranijih faza razvoja mogu otežati uspješno prilagođavanje u genitalnoj fazi. U uslovima pojačanog stresa može doći do [[Regresija (psihologija)|regresije]] na ranije obrasce ponašanja, što se prema Freudu može manifestirati kroz različite oblike psiholoških teškoća, uključujući [[Neuroza|neuroze]], [[Impotencija|impotenciju]] ili frigidnost.<ref name="Lapsley_Stey_2012" /> == Kritike == === Naučne kritike === Freudova teorija psihoseksualnog razvoja široko se smatra nenaučnom zbog nedostatka empirijskih dokaza, ograničene metodološke rigoroznosti i oslanjanja na teorijske pretpostavke koje nije moguće pouzdano provjeriti ili koristiti za precizno predviđanje ponašanja. Teorija je uglavnom razvijena na osnovu opažanja malog broja pacijenata te se u mnogim aspektima ne podudara sa saznanjima savremenih bioloških i razvojnih nauka.<ref name="McLeod_GuyEvans_2025">{{cite web |last1=McLeod |first1=Saul |last2=Guy-Evans |first2=Olivia |date=2025 |title=Freud’s Psychosexual Theory and 5 Stages of Human Development |url=https://www.simplypsychology.org/psychosexual.html |website=Simply Psychology |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}</ref> U historijskom kontekstu, Freudova teorija imala je značajan utjecaj jer je među prvima naglasila važnost iskustava iz djetinjstva za kasniji razvoj ličnosti. Njene ideje doprinijele su razvoju [[Teorija privrženosti|teorije privrženosti]], [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamske psihoterapije]] i [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] uopće, iako su pojedini aspekti tih pristupa također bili predmet kritika.<ref name="McLeod_GuyEvans_2025" /> Prema [[Frank Cioffi|Franku Cioffiju]], jedan od prigovora naučnoj vrijednosti psihoanalitičke teorije psihoseksualnog razvoja jeste tvrdnja da je Freud [[Ljudska seksualnost|ljudskoj seksualnosti]] pridavao pretjerano veliki značaj, što je moglo utjecati na način na koji je tumačio ljudsko ponašanje i psihički razvoj.<ref name="Honderich_2005">{{cite book |editor-last=Honderich |editor-first=Ted |date=2005 |title=The Oxford Companion to Philosophy |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ted-honderich-the-oxford-companion-to-philosophy-new-edition |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-926479-7}}</ref> Freud je tvrdio da su njegovi pacijenti često iznosili sjećanja i fantazije o seksualnom zavođenju u djetinjstvu. Međutim, prema mišljenju [[Frederick Crews|Fredericka Crewsa]], smatraju da su neka od tih navodnih sjećanja vjerovatnije bila rezultat Freudovih interpretacija i sugestija nego autentična prisjećanja samih pacijenata.<ref name="Crews_2006">{{cite book |last=Crews |first=Frederick C. |date=2006 |title=Follies of the Wise: Dissenting Essays |publisher=Shoemaker & Hoard |location=Emeryville |url=https://archive.org/details/folliesofwisedis0000crew_j7p6 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-59376-101-1}}</ref> === Feminističke kritike === {{Glavni|Feministički pogledi na Edipov kompleks}} Pojedine feministkinje kritikovale su Freudovu teoriju psihoseksualnog razvoja smatrajući je seksističkom i falocentričnom.<ref name="Johanssen_2021">{{cite book |last=Johanssen |first=Jacob |date=2021 |title=Fantasy, Online Misogyny and the Manosphere: Male Bodies of Dis/inhibition |publisher=Riotledge |location=New York i London |series=The Psychoanalysis and Popular Culture Series |edition=1. |url=https://www.academia.edu/91439541/_Fantasy_online_misogyny_and_the_manosphere_Male_bodies_of_dis_inhibition_by_Jacob_Johanssen |doi=10.4324/9781003031581-1 |isbn=978-0-367-46866-8 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema ovom stanovištu, Freudovo tumačenje ženskog psihoseksualnog razvoja bilo je pod snažnim utjecajem njegovih vlastitih iskustava i samoposmatranja. Kao odgovor na Freudov koncept ″[[Zavist prema penisu|zavisti prema penisu]]″, koji zauzima važno mjesto u njegovom objašnjenju ženskog [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], njemačka [[Neofrojdizam|neofrojdovska]] psihoanalitičarka [[Karen Horney]] iznijela je stav da djevojčice ne razvijaju zavist prema penisu, već ono što je nazvala ″[[Moć (društvena i politička)|zavist prema moći]]″.<ref name="Johanssen_2021" /> Horney je također razvila koncept ″[[Zavist prema maternici|zavist prema maternici i vagini]]″, prema kojem muškarci mogu osjećati zavist prema sposobnosti žena da rađaju djecu.<ref name="Johanssen_2021" /> Neki savremeni autori dodatno su proširili ovu ideju, navodeći da predmet zavisti može biti i društvena percepcija žene kao primarnog ili prirodnog roditelja u odnosu prema djeci.<ref name="Goldstein_2015">{{cite book |last1=Goldstein |first1=Eda G. |last2=Miehl |first2=Dennis |last3=Gould |first3=Shulamith Lala Asnis |date=2015 |title=Inside Out and Outside In: Psychodynamic Clinical Theory and Practice in Contemporary Multicultural Contexts |edition=4. |publisher=Rowman & Littlefield |location=Lanham |url=https://archive.org/details/insideoutoutside0000unse_d2y6 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-4422-3687-5}}</ref> === Antropološke kritike === [[Datoteka:Wmalinowski trobriand isles 1918.jpg|mini|desno|300px|Bronislav Malinovski i domoroci, [[Trobrijandska ostrva]] (1918)]] Savremena antropološka i kulturološka istraživanja dovela su u pitanje normativne pretpostavke Freudove psihodinamske teorije, posebno tvrdnju da je konflikt između sina i oca, opisan kroz [[Edipov kompleks]], univerzalna i neizostavna komponenta ljudskog psihološkog razvoja. Značajan doprinos ovoj kritici dao je antropolog [[Bronislav Malinovski]], čija su istraživanja među stanovnicima [[Trobrijandska ostrva|trobrijandskih ostrva]] dovela u pitanje Freudovu pretpostavku o univerzalnosti psihoseksualnog razvoja. U matrilinearnom društvu Trobriandskih ostrva, autoritet nad dječacima prvenstveno imaju ujaci po majčinoj liniji, a ne očevi. Malinovski je u djelu ''Sex and Repression in Savage Society'' (1927) naveo da dječaci češće sanjaju i strahuju od ujaka nego od oca, kojeg uglavnom doživljavaju kao blisku i privrženu osobu. Na osnovu toga zaključio je da izvor konflikta u takvim društvima nije seksualna ljubomora prema ocu, kako je tvrdio Freud, već odnos prema nosiocu autoriteta i [[Moć (društvena i politička)|društvene moći]].<ref name="Malinowski_1927">{{cite book |last=Malinowski |first=Bronislaw |date=1927 |title=Sex and Repression in Savage Society |publisher=Kegan Paul, Trench, Trubner & Co. |location=London |url=https://archive.org/details/sexrepressionins0000mali |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova istraživanja sugerirala su da se obrasci porodičnih odnosa i psihološkog razvoja mogu značajno razlikovati među kulturama te da Freudova objašnjenja možda nisu primjenjiva na sva društva. Savremena istraživanja također pokazuju da se određene osobine ličnosti koje Freud povezuje s [[Oralna faza|oralnom]], [[Analna faza|analnom]], [[Falusna faza|falusnom]], [[Latentna faza|latentnom]] i [[Genitalna faza|genitalnom fazom]] mogu uočiti kod pojedinaca. Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili postojanje ovih faza kao strogo određenih i univerzalnih razvojnih stadija, niti da se osobine ličnosti u odrasloj dobi mogu neposredno izvesti iz iskustava karakterističnih za pojedine faze psihoseksualnog razvoja.<ref name="Fisher_Greenberg_1977">{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1977 |title=The Scientific Credibility of Freud's Theories and Therapy |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/scientificcredib0000fish_z1k8 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-07402-0}}</ref> == Također pogledajte == * [[Amfimiksija (psihologija)|Amfimiksija]] * [[Herma]] * [[Min (božanstvo)|Min]] * [[Plodnost]] * [[Bahanalije]] * [[Vani]] * [[Falički monizam]] * [[Prijap]] * [[Sigmund Freud]] * [[Orgazmička potencija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Teorije razvojnih faza]] [[Kategorija:Psihoanaliza]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] rv9el945112ai3u5vd7zlfkf79s6rjb 0 535064 3894466 3886905 2026-06-06T10:06:52Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894466 wikitext text/x-wiki '''Beatrica''' ('''Beatricija'''), poznata kao „'''Francuska'''“ (oko 938 – 23. septembar 1003), bila je [[franačka]] plemkinja i vojvotkinja Gornje [[Lorena (regija)|Lotaringije]] ([[Lorena (regija)|Gornja Lorena]]), služivši kao [[regent]]ica Gornje Lorene. [[Datoteka:Béatrice de France.jpg|190px|mini|Beatrica <small>na porodičnom stablu</small>]] Otac Beatricin bio je franački vojvoda [[Hugo Veliki|Hugo Veliki, grof Pariza]] te je Beatrica nazvana po Hugovoj majci, svojoj baki. Beatricina je majka bila Hugova treća supruga, [[Hedviga Saksonska]], kći [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva|njemačkog kralja]]. Budući kralj [[Hugo, kralj Francuske|Hugo Capet]] bio je Beatricin brat. Godine 954, Beatrica se udala za Fridrika I, vojvodu Gornje Lotaringije te je par dobio tri sina i kćerku. Nakon muževljeve smrti, Beatrica je bila regent u ime sina, Teodorika I.<ref>{{cite book |title=Communications and Power in Medieval Europe |url=https://archive.org/details/communicationspo0000leys |url-access=registration |first=Karl |last=Leyser |editor-first=Timothy |editor-last=Reuter |publisher=The Hambledon Press |year=1994 |isbn=9781852851132 }}</ref> == Izvori == <references /> [[Kategorija:Francusko plemstvo]] [[Kategorija:Lorena]] iwbvh1z8p81z34jk4bztccjjgyotg78 0 535065 3894465 3892284 2026-06-06T10:06:50Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Niske Tatre | alt_naziv = ''Národný park Nízke Tatry'' | kategorija_za_IUCN = II | slika = Derese2.jpg | lokacija = [[Slovačka]] | koordinate = {{coord|48|55|32|N|19|37|57|E|display=inline,title}} | karta = Slovačka | reljef = da | mapframe_zoom = 9 | površina = 728,42 | visina = | osnovano = 14. juni 1978. | upravnik = Uprava NP Niske Tatre u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]] }} [[Datoteka:Low Tatras - view from Ďumbier.jpg|mini|<center>Panoramski pogled na Niske Tatre sa [[Ďumbier]]a</center>]] '''Nacionalni park Niske Tatre''' ({{sk|Národný park Nízke Tatry}}) smješten je između [[dolina]] [[Váh]]a i [[Hron (rijeka)|Hrona]]. Park i njegova zaštitna zona pokrivaju cijeli [[planinski lanac]] [[Niske Tatre]]. Zauzima 728,42&nbsp;km², a njegova zaštitna zona obuhvata 1102&nbsp;km², što ga čini najvećim [[Spisak nacionalnih parkova u Slovačkoj|nacionalnim parkom]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Prostire se na teritoriji triju [[Krajevi Slovačke|krajeva]]: [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkog]], [[Žilinski kraj|Žilinskog]] i [[Prešovski kraj|Prešovskog]]. Najviši je vrh [[Ďumbier]] (2043&nbsp;m). Četiri veće slovačke [[Rijeka|rijeke]] izviru ispod vrha [[Kráľova hoľa]]: Váh, Hron, [[Hnilec (rijeka)|Hnilec]] i [[Hornád]]. == Historija == Proces zaštite teritorije Niskih Tatri počeo je prvim pokušajima 1918–1921. i odmah nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Godine 1963. podnesen je prijedlog za osnivanje Nacionalnog parka Niske Tatre pod nazivom Nacionalni park Centralna Slovačka, a 1965. i 1966, neposredno prije dovršetka prethodnog prijedloga, predložen je nacrt za Nacionalni park Ďumbier. Cilj nacrta bio je obuhvatiti sjeverni i južni dio centralnog područja Niskih Tatri. U sljedeće dvije godine nacrt je preformulisan s ciljem osnivanja nacionalnog parka na 25. godišnjicu [[Slovački nacionalni ustanak|Slovačkog nacionalnog ustanka]]. Međutim, trebalo je još deset godina da se savladaju razne prepreke. Nacionalni park osnovan je 1978. Površina je utvrđena na 81.095 ha, a njegova zaštitna zona na 123.990 ha. Status nacionalnog parka objavilo je iste godine Ministarstvo kulture [[Slovačka Socijalistička Republika|Slovačke Socijalističke Republike]]. Granice parka i zaštitne zone revidirane su 17. juna 1997. Revidirana površina parka iznosila je 72.842 ha, što je za 8253 ha manje od prvobitne. Revidirana površina zaštitnih zona prilagođena je na 110.162 ha, što je za 13.828 ha manje od površine utvrđene 1978.<ref>{{cite web |url= http://www.napant.sk/en/info/suhrn.htm |title= Detailed information |website= napant.sk |language= en |access-date= 30. 5. 2026 |archive-date= 18. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120418151408/http://www.napant.sk/en/info/suhrn.htm |url-status= dead }}</ref> == Turizam == Park ima odlične uvjete za mnoge [[sport]]ske aktivnosti. Neka od odmarališta jesu [[Jasná]], [[Tále]], [[Demänovská Dolina]] i [[Čertovica (sedlo)|Čertovica]]. Sljedeće [[Pećina|pećine]] otvorene su za javnost: [[Djemenovska pećina slobode]], [[Djemenovska ledena pećina|Djemenovska ledena]], [[Bistranska pećina|Bistranska]], [[Važecka pećina|Važecka]] i [[Pećina mrtvih šišmiša]]. == Zaštićena područja == [[Datoteka:Demanova Cave of Freedom 30.jpg|mini|<center>[[Djemenovska pećina slobode]]</center>]] Trenutno su na području parka ili njegove zaštitne zone uspostavljena sljedeća zaštićena područja, koja pokrivaju 98,89&nbsp;km²:<ref>{{cite web |publisher= Ľuboš Čillag, Nacionalni park Niske Tatre |url= http://www.sazp.sk/slovak/periodika/enviromagazin/enviromc1_3/vyrocie24.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20020613174126/http://www.sazp.sk/slovak/periodika/enviromagazin/enviromc1_3/vyrocie24.html |url-status= dead |archive-date= 13. 6. 2002 |title= ''20. výročie Národného parku Nízke Tatry'' |trans-title= 20. godišnjica Nacionalnog parka Niske Tatre |access-date= 28. 5. 2007 |language=sk}}</ref> * deset nacionalnih rezervata prirode * deset rezervata prirode, uključujući [[Horné lazy]] * pet nacionalnih spomenika prirode * šest spomenika prirode * jedno zaštićeno mjesto. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Národný park Malá Fatra}} * [https://www.napant.sk/ Službeni sajt] {{sk simbol}} * [http://slovakia.travel/narodny-park-nizke-tatry NP Niske Tatre] na ''[https://web.archive.org/web/20071117051604/http://www.slovakia.travel/intropage.aspx?l=2 Slovakia.travel]'' {{en simbol}} {{Nacionalni parkovi u Slovačkoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:IUCN kategorije II]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Slovačkoj]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1978.]] 6g86ap3gursdla7hytw7j99xfa6rna0 0 535071 3894464 3891302 2026-06-06T10:06:48Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894464 wikitext text/x-wiki {{Psihoanaliza}} '''Genitalna faza''' u [[psihoanaliza|psihoanalizi]] je pojam koji je uveo [[Sigmund Freud]] kako bi označio završnu fazu [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja čovjeka]].<ref name="Freud_1934">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1934 |title=Prilozi teoriji seksualnosti (tri rasprave) |translator=Đorđe Bogić |publisher=Geca Kon |location=Beograd |url=https://archive.org/details/freud-1934-teorija-seksualnosti |access-date=30. 5. 2026 |language=sh}}</ref> U ovoj fazi dolazi do usmjeravanja seksualnog interesa prema osobama izvan porodičnog okruženja, što se povezuje sa uspostavljanjem zrelijih oblika emocionalnih i partnerskih odnosa. Genitalna faza predstavlja petu i posljednju fazu u okviru [[Psihoseksualni razvoj|Freudove teorije psihoseksualnog razvoja]], koja obuhvata niz uzastopnih razvojnih perioda: [[Oralna faza|oralnu]], [[Analna faza|analnu]], [[Falusna faza|falusnu]], [[Latentna faza|latentnu]] i genitalnu fazu. == Genitalna faza u Freudovoj i kasnijoj psihoanalitičkoj teoriji == U Freudovom teorijskom okviru, pojam genitalne faze dodat je 1915. u dopune svog djela ''[[Prilozi teoriji seksualnosti (tri rasprave)]]'' (1905).<ref name="Freud_1934" /> Ova faza, prema Freudovom shvatanju, započinje približno s ulaskom u pubertet i traje do kraja života, pa se posmatra kao razvojni okvir koji obuhvata najveći dio životnog vijeka. U tom periodu dolazi do ponovne aktivacije seksualnih i agresivnih nagona, koji su tokom [[Latentna faza|latentne faze]] bili u većoj mjeri potisnuti ili neizraženi. U tom kontekstu, genitalna faza predstavlja povratak interesovanja za seksualnost, ali sada prema osobama izvan porodičnog okruženja i u kontekstu zrelijih međuljudskih odnosa. Iako genitalna faza u određenim aspektima podsjeća na [[Falusna faza|falusnu fazu]], posebno kroz usmjerenost na [[genitalije]] kao [[Erogena zona|erogenu zonu]], razlika se ogleda u stepenu svjesnosti i organizacije ponašanja. Za razliku od ranijih razvojnih faza, seksualni interes u ovoj fazi postaje integrisan u stabilnije oblike ličnosti i povezan je sa realnijim procjenama odnosa i društvenih okolnosti. Prema Freudu, do genitalne faze dolazi u trenutku kada se seksualni i agresivni nagoni ponovo aktiviraju, a objekat seksualnog interesa postepeno se proširuje izvan roditeljskih figura. U tom smislu, [[libido]] se više ne usmjerava na majku i oca kao primarne objekte, već na osobe izvan porodičnog kruga, pri čemu dolazi do usmjeravanja prema uspostavljanju zrelijih partnerskih i društvenih odnosa.<ref name="Colman_2015">{{cite book |last=Colman |first=Andrew M. |date=2015 |title=A Dictionary of Psychology |edition=4. |chapter=Genital stage |pages=311 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19105784-7 |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/oi/authority.20110803095847861 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvlrBgAAQBAJ&pg=PA311 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> U pojedinim interpretacijama psihoanalitičke literature navodi se da, ukoliko tokom [[Falusna faza|falusne faze]] nije došlo do adekvatnog razrješenja [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], u kasnijem razvoju mogu nastati poteškoće u uspostavljanju stabilnih interpersonalnih odnosa. Neki autori u tom kontekstu spominju i različite obrasce seksualne orijentacije kao jednu od mogućih razvojnih varijanti.<ref name="Pastorino_2010">{{cite book |last1=Pastorino |first1=Ellen E. |last2=Doyle-Portillo |first2=Susann M. |date=2010 |title=What is Psychology? Essentials |publisher=Wadsworth Cengage Learning |location=Australia; Belmont, CA |isbn=9780495812852 |url=https://archive.org/details/whatispsychology0000past_a3p3 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, savremena tumačenja naglašavaju da su ovakva povezivanja pojednostavljena i da ne odražavaju Freudov originalni koncept falusne faze. [[Edipov kompleks]], kao centralni element [[Falusna faza|falusne faze]], Freud je objašnjavao kroz djetetovu emocionalnu usmjerenost prema jednom od roditelja kao objektu [[libido|libidinalne privrženosti]],<ref name="Britannica_Oedipus">{{cite web |title=Oedipus complex |url=https://www.britannica.com/science/Oedipus-complex |website=Encyclopædia Britannica |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> pri čemu se kao primarni objekat najčešće navodi majka zbog ranog iskustva njege i hranjenja. U tom okviru, odnos prema ocu u Freudovoj teoriji javlja se kao dio konflikta koji proizlazi iz rivaliteta za pažnju majke, a ne kao primarni izvor svjesne seksualne privlačnosti. Freud je također naglašavao da se ovi procesi odvijaju na nesvjesnom nivou te da dijete nema svjesnu seksualnu motivaciju u kliničkom smislu tog pojma. Ulaskom u genitalnu fazu dolazi i do razvoja struktura ličnosti, pri čemu [[Id, ego i super-ego|ego]] i [[Id, ego i super-ego|superego]] postaju znatno stabilniji i razvijeniji. To omogućava realističnije mišljenje, bolju kontrolu impulsa i uspostavljanje šire mreže socijalnih odnosa izvan porodičnog konteksta.<ref name="Louw_1998">{{cite book |last1=Louw |first1=D. A. |last2=Louw |first2=A. E. |date=1998 |title=Human Development |edition=2. |publisher=Pearson South Africa |isbn=9780798647083 |url=https://books.google.ba/books?id=5H7Dg_cnJgIC |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> U Freudovoj teoriji, ova faza se zbog toga smatra završnim i najvišim oblikom psihološke zrelosti.<ref name="Sullivan_1963">{{cite book |last=Sullivan |first=Charles T. |date=1963 |title=Freud and Fairbairn: Two theories of ego-psychology |chapter=The Developmental Stages of the Ego |pages=33–47 |publisher=American Psychological Association |url=http://psycnet.apa.org/books/11173/002.pdf |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> U odrasloj dobi, prema Freudovom shvatanju, zrela ličnost ima sposobnost uspostavljanja ravnoteže između rada i ljubavi, kao dviju osnovnih odrednica psihičkog funkcionisanja.Zbog toga određene karakteristike ranijih faza mogu opstati i nakon prelaska u naredne razvojne periode.<ref name="King_2014">{{cite book |last=King |first=Laura A. |date=2014 |title=The Science of Psychology: An Appreciative View |edition=3. |publisher=McGraw-Hill Education |location=New York, NY |isbn=9780078035401 |url=https://archive.org/details/scienceofpsychol0000king_k5z0 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Psihička energija se u tom periodu usmjerava na produktivne aktivnosti, profesionalni razvoj i stabilne emotivne odnose, pri čemu se nagoni usklađuju sa zahtjevima stvarnosti i društvenim normama. Genitalna faza započinje u [[pubertet]]u,<ref name="AllPsych_Development">{{cite web |title=Freud’s Stages of Psychosexual Development |url=https://allpsych.com/psychology101/personality/sexual_development/ |website=AllPsych |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> ali se u Freudovom modelu ne mora u potpunosti završiti u ranoj odrasloj dobi, nego se proteže kroz čitav životni vijek.<ref name="Gregory_1987">{{cite book |editor-last=Gregory |editor-first=Richard Langton |date=1987 |title=The Oxford Companion to the Mind |publisher=Oxford University Press |location=Oxford, Oxfordshire; New York |isbn=9780198661245 |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> U nekim psihoanalitičkim interpretacijama naglašava se da je razvoj genitalne primarnosti povezan sa sposobnošću prevazilaženja [[Ambivalencija|ambivalencije]] i uspostavljanja zrele ljubavi prema drugoj osobi kao cjelovitoj ličnosti, a ne kao parcijalnom objektu.<ref name="Fenichel_1945">{{cite book |last=Fenichel |first=Otto |date=1945 |title=The Psychoanalytic Theory of Neurosis |publisher=W. W. Norton & Company, Inc. |location=New York |isbn=9780393010145 |url=https://archive.org/details/psychoanalyticth00feni |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kasniji autori su dodatno proširili Freudov model. Godine 1960. [[Robert W. White (psiholog)|Robert W. White]] je genitalnu fazu dopunio konceptom efektivnosti, odnosno motivacijom za efikasnim djelovanjem u okolini. Ovim proširenjem naglašena je uloga aktivnog usmjeravanja ponašanja pojedinca, pri čemu osoba počinje oblikovati vlastitu društvenu ulogu i identitet u širem socijalnom kontekstu. == Razvojni ishodi == U psihoanalitičkoj teoriji smatra se da uspješno razrješenje konflikata karakterističnih za ranije psihoseksualne faze omogućava postizanje genitalnog nivoa razvoja, koji Freud povezuje sa psihološkom zrelošću. Nasuprot tome, nerazriješeni konflikti mogu dovesti do [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]] na ranijim razvojnim fazama, što se u odrasloj dobi može odražavati kroz [[Neuroza|neurotske simptome]], poteškoće u emocionalnom funkcionisanju i teškoće u uspostavljanju zrelih interpersonalnih odnosa.<ref name="Fenichel_1945" /><ref name="Stevenson_1996">{{cite web |last=Stevenson |first=David B. |date=1996 |title=Freud's Psychosexual Stages of Development |url=https://www.victorianweb.org/science/freud/develop.html |website=The Victorian Web |publisher=Brown University |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Iako se oralna, analna i genitalna faza u teorijskom modelu razlikuju, Freud je smatrao da se njihovi elementi mogu djelimično preklapati i istovremeno ostati prisutni u psihičkom životu pojedinca.<ref name="Sullivan_1963" /> Zbog toga određene karakteristike ranijih faza mogu opstati i nakon prelaska u naredne razvojne periode. U okviru ove teorije, [[Fiksacija (psihologija)|fiksacija]] nastaje kada tokom određene faze dođe do prekomjernog ili nedovoljnog zadovoljenja potreba povezanih s tom fazom. Takva iskustva mogu dovesti do trajnog zadržavanja određenih obrazaca ponašanja, stavova ili emocionalnih reakcija koji se ispoljavaju i u kasnijim razdobljima života. Prema Freudovom shvatanju, nerazriješeni konflikti iz ranijih psihoseksualnih faza mogu se u odrasloj dobi manifestovati kroz različite poteškoće u emocionalnom, socijalnom i interpersonalnom funkcionisanju, kao i kroz pojavu obrazaca ponašanja koji odražavaju karakteristike faze na kojoj je došlo do fiksacije.<ref name="King_2014" /> == Kritike == Iako je Freud koncept ″genitalnog karaktera″ opisivao kao teorijski ideal psihološke zrelosti,<ref name="Fenichel_1945" /> kasniji psihoanalitički autori ukazivali su na poteškoće povezane s njegovim tumačenjem i primjenom. Tokom sredine 20. vijeka, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], genitalna faza i genitalna zrelost često su predstavljani kao normativni cilj [[Psihoterapija|psihoterapije]]. U takvim interpretacijama prilagođenost društvenim normama, uspješno partnersko funkcionisanje i profesionalna produktivnost smatrani su indikatorima postizanja ″genitalne zrelosti″. Kritičari su isticali da se na taj način Freudov razvojni model pretvara u društveni i moralni ideal, umjesto da se posmatra kao složen i dinamičan proces psihičkog razvoja.<ref name="Erikson_1950">{{cite book |last=Erikson |first=Erik H. |date=1950 |title=Childhood and Society |publisher=W. W. Norton & Company, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/dli.ernet.19961 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> Među najpoznatijim kritičarima takvog pristupa bio je [[Francuska|francuski]] psihoanalitičar [[Jacques Lacan]], koji je smatrao da pojednostavljena tumačenja Freudove teorije zanemaruju složenost nesvjesnih procesa. Kritikujući ono što je nazivao ″vulgarizovanim frojdizmom, Lacan je osporavao ideju da je cilj psihoanalize postizanje potpune ″genitalne harmonije″, odnosno stanja u kojem su svi unutrašnji konflikti trajno razriješeni. Lacan je tvrdio da ljudsku seksualnost karakterišu trajne napetosti, nedostatak i simbolički procesi koji se ne mogu svesti na linearan razvojni put prema konačnom stanju zrelosti. U tom kontekstu, koristio je izraz ″apsurdna himna genitalnoj harmoniji″ kako bi kritikovao shvatanje prema kojem psihološki razvoj završava postizanjem savršeno usklađenih seksualnih i emocionalnih odnosa.<ref name="Lacan_2006">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=2006 |title=Écrits: The First Complete Edition in English |translator=Fink, Bruce |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York; London |isbn=9780393061154 |url=https://archive.org/details/ecritsfirstcompl0000laca |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lacan_1953">{{cite book |last=Lacan |first=Jacques |date=1988 |title=The Seminar of Jacques Lacan: Book I: Freud's Papers on Technique |editor-last=Miller |editor-first=Jacques-Alain |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York i London |isbn=978-0-393-30756-6 |url=https://books.google.com/books?id=jXw4AAAAIAAJ |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Jeffrey Moussaieff Masson]] * ''[[Life Against Death]]'' * [[Regresija (psihologija)|Regresija]] * [[Orgazam|Vaginalni i klitorisni orgazam]] * [[Wilhelm Reich]] == Reference == {{Refspisak}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Teorije razvojnih faza]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] 6m80u7tw3wbjnwqrh6o5lbo7k5uak3i 0 535073 3894463 3891873 2026-06-06T10:06:46Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894463 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lev_Vygotsky_1896-1934.jpg|mini|desno|300px|Lav Vigotski (1896–1934)]] [[Datoteka:Alexander Luria.jpg|mini|desno|225px|Aleksandar Lurija (1902-1977)]] '''Kulturno-historijska psihologija''' je pravac u [[psihologija|psihološkoj]] teoriji i praksi koji se povezuje s radom [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]], [[Aleksandar Lurija|Aleksandra Lurije]] i njihovih saradnika okupljenih u [[Krug Vigotskog]]. Ovaj pristup razvijen je tokom 1920-ih i 1930-ih godina u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], s ciljem objašnjenja razvoja ljudske psihe kroz međudjelovanje bioloških, društvenih i kulturnih faktora.<ref name="Yasnitsky_etal_2014">{{cite book |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |date=2014 |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |url=https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> Izraz ″kulturno-historijska psihologija″ ne pojavljuje u sačuvanim radovima samog Vigotskog, već su ga kasnije koristili njegovi sljedbenici i kritičari za označavanje teorijske tradicije nastale na osnovu njegovih ideja. Uprkos tome, upravo pod tim nazivom ovaj intelektualni pokret danas je najšire poznat u psihološkoj i obrazovnoj literaturi.<ref name="Yasnitsky_VanDerVeer_2014_Intro">{{cite book |last1=Yasnitsky |first1=Anton |last2=van der Veer |first2=René |date=2014 |chapter=Introduction: What is this book and what is it about? |chapter-url=http://assets.cambridge.org/97805217/62694/excerpt/9780521762694_excerpt.pdf |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=1–14 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref><ref name="Keiler_2012">{{cite journal |last=Keiler |first=Peter |date=2012 |title="Cultural-Historical Theory" and "Cultural-Historical School": From Myth (Back) to Reality |journal=PsyAnima, Dubna Psychological Journal |volume=5 |issue=1 |pages=1–33 |url=http://www.psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a1/2012n1a1.1.pdf |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Keiler_2018">{{cite book |last=Keiler |first=Peter |date=2018 |chapter=A history of the social construction of the "cultural-historical" |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=https://www.researchgate.net/publication/326527186_Questioning_Vygotsky's_Legacy_Scientific_Psychology_or_Heroic_Cult |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=New York i London |pages=28–49 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}</ref> Osnovni cilj projekta Vigotski–Lurija bio je razvoj ″nove psihologije″ koja bi objasnila međusobnu povezanost i jedinstvo [[um]]a, [[mozak|mozga]] i [[kultura|kulture]] u procesu ljudskog razvoja (ili degradacije). Ovaj pristup nastojao je objasniti kako se psihički procesi oblikuju u konkretnim društveno-historijskim okolnostima života pojedinca, ali i kroz [[historija|historijski]] razvoj čovječanstva kao društveno-biološke vrste.<ref name="Toomela_2014">{{cite book |last=Toomela |first=Aaro |date=2014 |chapter=There can be no cultural-historical psychology without neuropsychology. And vice versa |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=313–349 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> U pojedinim, radikalnijim formulacijama ovog projekta, Vigotski i Lurija govorili su o stvaranju svojevrsne ″nauke o nadčovjeku″, koja bi istraživala mogućnosti razvoja čovjeka izvan njegovog postojećeg nivoa psihološkog funkcionisanja.<ref name="Yasnitsky_2018_Superman">{{cite book |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2018 |chapter=Vygotsky's science of Superman: from Utopia to concrete psychology |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky_2018_Questioning_bookPreview.pdf |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=London i New York |pages=1–27 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}</ref><ref name="Spinuzzi_2017">{{cite web |last=Spinuzzi |first=Clay |date=2017 |title=New Myth, New World: From Nietzsche to Stalinism |url=https://spinuzzi.blogspot.com/2017/06/reading-new-myth-new-world.html |website=Spinuzzi |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Spinuzzi_2018">{{cite book |last=Spinuzzi |first=Clay |date=2018 |chapter=From superhumans to supermediators: Locating the extraordinary in CHAT |title=Questioning Vygotsky's Legacy: Scientific Psychology or Heroic Cult |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky_2018_Questioning_bookPreview.pdf |editor-last=Yasnitsky |editor-first=Anton |publisher=Routledge |location=New York, NY |pages=137–166 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-138-06845-2}}</ref> Ova zamisao bila je usko povezana sa nastojanjem da se razvije nova psihološka teorija [[svijest]]i,<ref name="Zavershneva_2014">{{cite book |last=Zavershneva |first=Ekaterina |date=2014 |chapter=The problem of consciousness in Vygotsky's cultural-historical psychology |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/312657181_Zavershneva_E_2014_The_problem_of_consciousness_in_Vygotsky's_cultural-historical_psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=63–97 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> koja bi objasnila nastanak i razvoj viših psiholoških funkcija te njihov odnos prema društvenom i kulturnom okruženju. U nastojanju da ove ideje pretoče u naučno istraživanje, članovi [[Krug Vigotskog|Kruga Vigotskog]] (poznatog i kao Krug Vigotski–Lurija) nastojali su ove teorijske postavke povezati s eksperimentalnim i empirijskim istraživanjima. Njihov cilj bio je razviti integrativni pristup koji bi objedinio [[Psihologija|psihološke]], [[Neurologija|neurološke]], društvene i kulturne aspekte ljudskog razvoja. == Teorijske pretpostavke == Kulturno-historijska psihologija nije predstavljala potpuno oblikovan i zaokružen teorijski sistem za života [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]]. Iako je postavio njene osnovne koncepte i istraživačke smjernice, Vigotski nije uspio dovršiti vlastitu teoriju psihičkog razvoja. Pred kraj života isticao je da se nalazi na pragu formulisanja nove psihološke teorije [[svijest]]i, koja je trebala objediniti njegova ranija istraživanja razvoja, jezika, mišljenja i viših psihičkih funkcija. Polazeći od ideje o [[Novi sovjetski čovjek|„novom čovjeku“]], kojeg je opisivao kao budućeg ″nadčovjeka″ [[Komunističko društvo|komunističkog društva]], Vigotski se zalagao za razvoj psihološke teorije koja bi objasnila prijelaz sa postojećeg nivoa ljudskog razvoja na njegov potencijalni, viši nivo. U tom kontekstu nastojao je objasniti kako pojedinac razvija složenije oblike mišljenja, ponašanja i svijesti. Smatrao je da se ″više psihičke funkcije″ ne razvijaju spontano, već nastaju kroz društvenu interakciju i usvajanje kulturnih obrazaca. U skladu s tada dominantnim [[marksizam|marksističkim]] pogledima, razvoj svijesti i psihičkih procesa dovodio je u vezu s ekonomskim osnovama i proizvodnim odnosima. Ideja da društvo i kultura imaju značajnu ulogu u oblikovanju ljudske psihe nije potekla od Vigotskog. Slična shvatanja bila su prisutna u psihologiji i društvenim naukama još od kraja 19. vijeka, a kasnije su se razvijala u okviru različitih teorijskih pristupa koji naglašavaju društveno porijeklo psihičkih procesa. Takva objašnjenja danas se najčešće razmatraju u okviru pojma [[sociogeneza]], kojim se označava nastanak i razvoj psiholoških karakteristika pod utjecajem društvenih i kulturnih faktora. Za razliku od [[Sigmund Freud|Freudove]] [[dubinska psihologija|dubinske psihologije]], koja je naglasak stavljala na nesvjesne psihičke procese, kao i [[Biheviorizam|biheviorističkih]] i drugih pristupa usmjerenih na proučavanje vidljivog ponašanja u svakodnevnim situacijama, Vigotski je zagovarao pristup koji je nazivao ″psihologija vrhunca″. Ovaj koncept bio je usmjeren na proučavanje najviših oblika ljudskog funkcionisanja, odnosno izuzetnih postignuća i razvojnih mogućnosti čovjeka.<ref name="Yasnitsky_2018_Superman" /> Prema ovoj zamisli, predmet psihološkog istraživanja ne bi bio prosječan ili uobičajen nivo psihičkog funkcionisanja, nego najviši oblici razvoja koje čovjek može ostvariti, uključujući i njegove potencijalne, još neostvarene, razvojne mogućnosti. Time se naglasak pomjera sa opisivanja postojećeg stanja na analizu razvojnih potencijala ljudske psihe. Ipak, Vigotski ovu koncepciju nije uspio razviti u zaokruženu teoriju. Zbog toga je ″psihologija vrhunca″ ostala uglavnom na nivou teorijskog nacrta i ambicioznog, djelimično [[Utopija|utopijskog]] naučnog projekta, koji i dalje predstavlja predmet interesa istraživača usmjerenih na pitanja ljudskog razvoja, svijesti i potencijala ljudskih sposobnosti.<ref name="Yasnitsky_2018_Superman" /> == Naslijeđe i utjecaj == Projekt ″nove psihologije″, koji su razvijali Vigotski, Lurija i njihovi saradnici, nije ostvario svoj prvobitni cilj stvaranja univerzalne integrativne teorije ljudskog uma i razvoja. Do smrti [[Lav Vigotski|Lava Vigotskog]] 1934, a ni u kasnijem periodu, nije oblikovan sveobuhvatan teorijski okvir koji bi objedinio sve psihološke, neurološke, društvene i kulturne aspekte ljudskog razvoja. Zbog toga se kulturno-historijska psihologija često posmatra kao istraživački program i intelektualna tradicija, a ne kao potpuno zaokružena teorija.<ref name="Joravsky_1989">{{cite book |last=Joravsky |first=David |date=1989 |title=Russian Psychology: A Critical History |url=https://archive.org/details/russianpsycholog0000jora |publisher=Blackwell |location=Oxford i Cambridge |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-0-631-16331-2}}</ref> Uprkos tome, intelektualni napori i naučno naslijeđe sovjetskih istraživača iz 1920-ih i 1930-ih godina rezultirali su razvojem brojnih grana [[Psihologija|psihologije]] i srodnih nauka. Njihov utjecaj posebno je vidljivo u oblastima [[kulturna psihologija|kulturne psihologije]],<ref name="Arievich_Stetsenko_2014">{{cite book |last1=Arievich |first1=Igor M. |last2=Stetsenko |first2=Anna |date=2014 |chapter=The "Magic of Signs": Developmental Trajectory of Cultural Mediation |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/267154564_The_magic_of_signs_Developmental_trajectory_of_cultural_mediation |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=217–244 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref><ref name="Subbotsky_2014">{{cite book |last=Subbotsky |first=Eugene |date=2014 |chapter=Luria and Vygotsky: Challenges to Current Developmental Research |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/271585408_Luria_and_Vygotsky_challenges_to_current_developmental_research |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=295–312 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> [[dječija psihologija|dječije psihologije]],<ref name="Grigorenko_2014">{{cite book |last=Grigorenko |first=Elena L. |date=2014 |chapter=Tracing the Untraceable: The Nature-nurture Controversy in Cultural-historical Psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=203–216 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> i [[obrazovanje|obrazovanja]]. Poseban značaj ostvaren je u područjima [[dinamička procjena|dinamičke procjene]],<ref name="Kozulin_2014">{{cite book |last=Kozulin |first=Alex |date=2014 |chapter=Dynamic Assessment in Search of its Identity |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=126–147 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> koja su se razvila iz Vigotskijevih razmatranja o [[zona narednog razvoja|zoni narednog razvoja]] (ZNR),<ref name="Valsiner_van_der_Veer_2014">{{cite book |last1=Valsiner |first1=Jaan |last2=van der Veer |first2=René |date=2014 |chapter=Encountering the border: Vygotsky’s zona blizaishego razvitya and its implications for theory of development |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/318912615_Encountering_the_border_Vygotsky's_zona_blizhaishego_razvitia_and_its_implications_for_theories_of_development |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, United Kingdom |pages=148–173 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> te u konceptu tzv. razvojnog obrazovanja.<ref name="Zuckerman_2014">{{cite book |last=Zuckerman |first=Galina |date=2014 |chapter=Developmental Education |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=177–202 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> Kulturno-historijska tradicija ostavila je značajan trag i u razvoju [[neuropsihologija|neuropsihologije]]<ref name="Akhutina_Shereshevsky_2014">{{cite book |last1=Akhutina |first1=Tatiana |last2=Shereshevsky |first2=Gary |date=2014 |chapter=Cultural-Historical Neuropsychological Perspective on Learning Disability |chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/298639678_Cultural-historical_neuropsychological_perspective_on_learning_disability |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=350–377 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref><ref name="Kotik-Friedgut_Ardila_2014">{{cite book |last1=Kotik-Friedgut |first1=Bella |last2=Ardila |first2=Alfredo |date=2014 |chapter=Cultural-historical Theory and Cultural Neuropsychology Today |chapter-url=https://aalfredoardila.files.wordpress.com/2013/07/2014-kotik-friedgut-ardila-cultural-historical-theory-cultural-neuropsychology.pdf |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=378–399 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> te [[psiholingvistika|psiholingvistike]],<ref name="Werani_2014">{{cite book |last=Werani |first=Anke |date=2014 |chapter=A Review of Inner Speech in Cultural-historical Tradition |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=272–294 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> naročito kroz istraživanja odnosa između jezika, [[mišljenje|mišljenja]], [[Kultura|kulture]] i razvoja psihičkih funkcija. Utjecaj ovog pravca proširio se i izvan granica [[Psihologija|psihologije]]. Njegove ideje bile su značajne za razvoj [[psihoterapija|psihoterapije]],<ref name="Venger_Morozova_2014">{{cite book |last1=Venger |first1=Alexandr |last2=Morozova |first2=Elena |date=2014 |chapter=Cultural-historical Psychotherapy |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=403–422 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> [[teorija umjetnosti|teorije umjetnosti]],<ref name="Bulgakowa_2014">{{cite book |last=Bulgakowa |first=Oksana |date=2014 |chapter=From Expressive Movement to the "Basic Problem": The Vygotsky-Luria-Eisensteinian Theory of Art |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=423–448 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> koncepcije [[dijaloško ja|dijaloške nauke]],<ref name="Bertau_2014">{{cite book |last=Bertau |first=Marie-Cécile |date=2014 |chapter=The Need for a Dialogical Science: Considering the Legacy of Russian-Soviet Thinking for Contemporary Approaches in Dialogic Research |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=449–473 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]]<ref name="Falikman_2014">{{cite book |last=Falikman |first=Maria |date=2014 |chapter=Cognition and its Master: New Challenges for Cognitive Science |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=474–487 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> i [[semiotika|semiotike]].<ref name="Ivanov_2014">{{cite book |last=Ivanov |first=Vyacheslav V. |date=2014 |chapter=Cultural-historical Theory and Semiotics |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=488–516 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> Pojedini autori smatraju da značaj kulturno-historijske psihologije nadilazi okvire pojedinačnih disciplina. Tako je [[Oliver Sacks]] ovu tradiciju opisivao i kao širu intelektualnu perspektivu, odnosno način razumijevanja čovjeka poznat pod nazivom ″[[Romantizam u nauci|romantična nauka]]″.<ref name="Sacks_2014">{{cite book |last=Sacks |first=Oliver |date=2014 |chapter=Luria and "Romantic Science" |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=517–528 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> == Utjecaji na razvoj kulturno-historijske psihologije == Na razvoj kulturno-historijske psihologije utjecale su različite naučne i filozofske tradicije koje su obilježile intelektualni kontekst prve polovine 20. vijeka. Među najznačajnijim izvorima utjecaja bili su mehanicistička neurofiziologija [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] i [[Vladimir Behterev|Vladimira Behtereva]], naročito tokom tzv. instrumentalnog perioda 1920-ih godina,<ref name="Friedrich_2014">{{cite book |last=Friedrich |first=Janette |date=2014 |chapter=Vygotsky's Idea of Psychological Tools |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=47–62 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> filozofija jezika i kulture [[Wilhelm von Humboldt|Wilhelma von Humboldta]] i njegovih sljedbenika,<ref name="Bertau_2014a">{{cite book |last=Bertau |first=Marie-Cécile |date=2014 |chapter=Inner Form as a Notion Migrating from West to East: Acknowledging the Humboldtian Tradition in Cultural-historical Psychology |title=The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/Anton_Yasnitsky/publication/266654157_The_Cambridge_handbook_of_cultural-historical_psychology/links/5af137500f7e9ba36645307a/The-Cambridge-handbook-of-cultural-historical-psychology.pdf?origin=publication_detail |editor-last1=Yasnitsky |editor-first1=Anton |editor-last2=van der Veer |editor-first2=René |editor-last3=Ferrari |editor-first3=Michel |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=247–271 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-03004-6}}</ref> te društvena i ekonomska misao [[Karl Marx|Karla Marxa]] i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]]. Posebno utjecaj na razvoj kulturno-historijske psihologije zauzima je njemačko-američka [[geštalt psihologija]], naročito radovi [[Max Wertheimer|Maxa Wertheimera]] i [[Kurt Lewin|Kurta Lewina]].<ref name="Yasnitsky_2012">{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2012 |title=К истории культурно-исторической гештальтпсихологии: Выготский, Лурия, Коффка, Левин и др. |url=https://psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a2/2012n1a2.1.pdf |journal=Дубненский психологический журнал / Dubna Psychological Journal |issue=1 |pages=60–97 |access-date=31. 5. 2026 |language=ru |issn=2076-7099}}</ref><ref name="Yasnitsky_2012a">{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2012 |title=A History of Cultural-Historical Gestalt Psychology: Vygotsky, Luria, Koffka, Lewin, and others |url=https://www.psyanima.su/journal/2012/1/2012n1a2/2012n1a2.2.pdf |journal=Дубненский психологический журнал / Dubna Psychological Journal |issue=1 |pages=98–101 |access-date=31. 5. 2026 |language=en |issn=2076-7099}}</ref> Tokom 1930-ih godina holistički pristup geštalt psihologije postao je dominantan teorijski okvir u radu Vigotskog i Lurije. Pod njegovim utjecajem njihova teorijska pozicija postepeno se udaljavala od ranijih [[Mehanicizam (filozofija)|mehanicističkih]] i [[Redukcionizam|redukcionističkih]] objašnjenja psihičkih procesa, koja su bila izraženija u Vigotskijevim radovima iz 1920-ih godina.<ref name="Zavershneva_2014" /> Savremeni historičari psihologije ističu da su neki od ovih intelektualnih utjecaja kasnije bili umanjivani, pogrešno interpretirani ili potpuno zanemareni u prikazima razvoja kulturno-historijske psihologije. Zbog toga se ovaj pravac, posmatran kao izvorni projekt Vigotskog i Lurije, ne bi trebao svoditi na pojedine segmente njihovog rada niti tumačiti isključivo kroz kasnije teorijske škole. Prema izvornim zamislima svojih autora, kulturno-historijska psihologija bila je zamišljena kao integrativna, a kasnije i holistička ″nova psihologija″ ljudskog razvoja, koja bi povezala biološke, društvene i kulturne aspekte psihičkog funkcionisanja. Njena ambicija nije bila ograničena na proučavanje pojedinačnih oblika ponašanja ili procesa učenja, već na razvoj sveobuhvatne teorije ljudske svijesti i razvoja viših psihičkih funkcija.<ref name="Zavershneva_2014" /> Iz tog razloga pojedini autori upozoravaju da kulturno-historijsku psihologiju ne treba automatski poistovjećivati sa kasnije razvijenim pravcima kao što su sociokulturna psihologija, sociohistorijska psihologija, [[teorija aktivnosti]], [[kulturna psihologija]] ili [[kulturno-historijska teorija aktivnosti]] (CHAT).<ref name="Toomela_2000">{{cite journal |last=Toomela |first=Aaro |date=2000 |title=Activity theory is a dead end for cultural-historical psychology |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1354067X0063005 |journal=Culture & Psychology |volume=6 |issue=3 |pages=353–364 |doi=10.1177/1354067X0063005 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miller_2014">{{cite book |last=Miller |first=Ronald |date=2014 |title=Vygotsky in Perspective |url=https://assets.cambridge.org/97811074/12477/frontmatter/9781107412477_frontmatter.pdf |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |type=Frontmatter |access-date=31. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-107-41247-7}}</ref> == Krug Vigotski–Lurija == {{Glavni|Krug Vigotskog}} Tokom 1920-ih i 1930-ih godina [[Lav Vigotski]] i [[Aleksandar Lurija]] okupili su široku mrežu saradnika iz različitih naučnih oblasti, uključujući [[Psihologija|psihologiju]], [[Pedagogija|pedagogiju]], [[Medicina|medicinu]], [[Fiziologija|fiziologiju]] i [[neuronauka]]. Ova neformalna istraživačka zajednica, danas poznata kao Krug Vigotski–Lurija ili Krug Vigotskog, predstavljala je jedno od najznačajnijih centara razvoja kulturno-historijske psihologije.<ref name="Yasnitsky_2011">{{cite journal |last=Yasnitsky |first=Anton |date=2011 |title=Vygotsky Circle as a Personal Network of Scholars: Restoring Connections Between People and Ideas |url=http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky%20%282011%29.%20Vygotsky%20Circle.pdf |journal=Integrative Psychological and Behavioral Science |volume=45 |issue=4 |pages=422–457 |doi=10.1007/s12124-011-9168-5 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni cilj ove istraživačke mreže bio je razvoj integrativnog pristupa proučavanju odnosa između [[um]]a, [[Mozak|mozga]] i [[Ponašanje|ponašanja]] u njihovom biološkom, društvenom i kulturnom razvoju. U svom radu članovi kruga nastojali su povezati empirijska istraživanja sa teorijskim razmatranjima o ulozi društvenih odnosa, jezika, kulture i obrazovanja u razvoju psihičkih funkcija. Istovremeno, njihov rad odvijao se u okviru naučnog i ideološkog okruženja [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], koje je značajno utjecalo na pravce istraživanja i teorijske postavke tog perioda.<ref name="Yasnitsky_2011" /> Krug nije predstavljao formalnu organizaciju niti institucionalno definisanu školu mišljenja, već fleksibilnu mrežu saradnika okupljenih oko zajedničkih istraživačkih interesa. Tokom različitih faza njegovog djelovanja u radu kruga učestvovalo je približno trideset istraživača, među kojima su bili psiholozi, pedagozi, ljekari i stručnjaci iz srodnih disciplina.<ref name="Yasnitsky_2011" /> Počeci ove saradnje vezuju se za 1924, kada se Vigotski iz [[Gomelj]]a preselio u [[Moskva|Moskvu]] i započeo rad na [[Institut za psihologiju (Moskva)|Institutu za psihologiju]]. Tamo je uspostavio saradnju s istraživačima kao što su [[Leonid Zankov]], Saharov, Solovjov i Varšava, a posebno s Aleksandrom Lurijom, koji će postati njegov najbliži saradnik i jedan od najznačajnijih nastavljača njegovih ideja. Tokom narednih godina djelovanje kruga proširilo se na više naučnih centara Sovjetskog Saveza, prije svega u [[Moskva|Moskvi]], [[Harkov]]u i [[Lenjingrad]]u. U tim sredinama razvijani su brojni istraživački projekti iz oblasti [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], [[Pedagogija|pedagogije]], [[Neuropsihologija|neuropsihologije]] i proučavanja psihičkih funkcija, čime su postavljeni osnovi za kasniji razvoj kulturno-historijske psihologije i srodnih disciplina.<ref name="Yasnitsky_2011" /> Rad Kruga Vigotski–Lurija bio je značajno narušen nakon njemačke invazije na [[Sovjetski Savez]] 1941. tokom [[Veliki domovinski rat (pojam)|Velikog domovinskog rata]]. Ratne okolnosti dovele su do rasipanja istraživačke mreže, a daljnji razvoj ideja povezanih sa Vigotskim nastavili su pojedini njegovi saradnici i učenici, među kojima su se posebno isticali Lurija, [[Aleksej Leontjev]], Zankov i [[Danil Eljkonjin]]. Njihov rad omogućio je da se mnoge ideje nastale u okviru Kruga Vigotski–Lurija sačuvaju i dalje razvijaju u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="Yasnitsky_2011" /> == Također pogledajte == * [[Kritička psihologija]] * [[Kulturno-historijska teorija aktivnosti]] * [[Konstruktivizam (teorija učenja)]] * [[Vodeća aktivnost]] * [[Dinamička procjena]] * [[Zona narednog razvoja]] * [[Sociogeneza]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * Yasnitsky, A. (2018). [https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781317615354_A37416532/preview-9781317615354_A37416532.pdf Vygotsky: An Intellectual Biography]. London i New York: Routledge * Yasnitsky, A. & van der Veer, R. (Ur.) (2015). [https://www.academia.edu/9867807/Revisionist_Revolution_in_Vygotsky_Studies Revisionist Revolution in Vygotsky Studies]. Routledge. {{ISBN|978-1-13-888730-5}} * Yasnitsky, A., van der Veer, R., & Ferrari, M. (Ur.) (2014). [https://www.academia.edu/8210021/The_Cambridge_Handbook_of_Cultural_Historical_Psychology The Cambridge Handbook of Cultural-Historical Psychology]. Cambridge: Cambridge University Press * Yasnitsky, A. (2011). [http://individual.utoronto.ca/yasnitsky/texts/Yasnitsky%20(2011).%20Vygotsky%20Circle.pdf Vygotsky Circle as a Personal Network of Scholars: Restoring Connections Between People and Ideas]. Integrative Psychological and Behavioral Science. {{doi|10.1007/s12124-011-9168-5}} * Kozulin, A. (1990). [https://archive.org/details/vygotskyspsychol0000kozu Vygotsky's Psychology: A Biography of Ideas]. Cambridge, Mass.: Harvard University Press {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Pedagoška psihologija]] [[Kategorija:Psihološki pravci]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] toaze0iarhenqrv8vpd3b27rtmnhw72 0 535075 3894462 3891649 2026-06-06T10:06:43Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Loukia Nicolaidou | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1909. | mjesto_rođenja = [[Limassol]], [[Britanski Kipar]] | datum_smrti = 1994. | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[kipar]]ska | obrazovanje = [[Académie Colarossi]]; [[École nationale supérieure des beaux-arts]] | supružnik = Ioannis Vassiliou | period = 1929–1950-e | vrsta_umjetnosti = [[slikarstvo]], [[crtež]], [[akvarel]] | djela = ''The Good Fruit of the Earth'' | utjecali = [[Lucien Simon]], [[Paul Gauguin]] | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Loukia Nicolaidou''' ({{jez-el|Λουκία Νικολαΐδου-Βασιλείου}}; 1909–1994) bila je [[kipar]]ska [[slikarstvo|slikarica]] i jedna od pionirki moderne kiparske umjetnosti. Smatra se prvom Kiprankom koja je studirala umjetnost u inostranstvu, a njen rad vezan je za ranu modernizaciju kiparskog slikarstva i pojavu profesionalnih umjetnica na ostrvu.<ref name="AWARE">{{cite web |title=Loukia Nicolaidou |url=https://awarewomenartists.com/en/artiste/loukia-nicolaidou/ |website=AWARE: Archives of Women Artists, Research and Exhibitions |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Peters">{{cite web |title=Nicolaides-Vassiliou Loukia |url=https://petersgallery.com.cy/new/artist_directory/nicolaides-vassiliou-loukia/ |website=Peter's Gallery |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == Nicolaidou je rođena 1909. u [[Limassol]]u, tada u sastavu [[Britanski Kipar|Britanskog Kipra]]. Nakon školovanja na Kipru otišla je 1929. u [[Pariz]], gdje je najprije studirala na [[Académie Colarossi|Akademiji Colarossi]], a zatim od 1930. do 1933. na [[École nationale supérieure des beaux-arts|Nacionalnoj školi lijepih umjetnosti]] u klasi [[Lucien Simon|Luciena Simona]].<ref name="AWARE"/><ref name="Peters"/> Prije završetka studija izlagala je u Parizu, među ostalim na [[Salon d'Automne|Jesenjem salonu]] 1932.<ref name="AWARE"/> Na Kipar se vratila 1933. i narednih godina izlagala u [[Nikozija|Nikoziji]] i Limassolu. Godine 1934. priredila prvu kiparsku izložbu takvog tipa, u sredini u kojoj je profesionalni umjetnički život bio slabo razvijen, a javnost nedovoljno spremna za modernistički pristup.<ref name="AWARE"/> Godine 1937. preselila se u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], gdje je živjela do kraja života.<ref name="Peters"/> U Londonu je 1939. učestvovala na grupnoj izložbi koja je dobila povoljne kritike; iste godine udala se za brodovlasnika Ioannisa Vassilioua i postupno se povukla iz javnog izlaganja.<ref name="AWARE"/> Iako je nastavila slikati do kraja 1950-ih, njen opus dugo je ostao nedovoljno poznat. Interes za njen rad obnovljen je retrospektivom koju su 1992. organizirali historičarka umjetnosti Eleni S. Nikita i Ministarstvo obrazovanja i kulture Kipra.<ref name="AWARE"/> Umrla je 1994.<ref name="AWARE"/><ref name="Peters"/> == Umjetnički rad == Nicolaidou je radila u ulju, akvarelu i crtežu. U njenom slikarstvu istaknuti su ljudska figura, portret, tijelo, djetinjstvo i prizori iz svakodnevnog života, a boja, posebno topli tonovi raspoređeni u širokim površinama, ima središnju ulogu u kompoziciji.<ref name="AWARE"/> Simonov atelje utjecao je na njen odnos prema kompoziciji, dok se u dijelu opusa prepoznaju modernističke i postimpresionističke sklonosti.<ref name="AWARE"/><ref name="Psatharis">{{cite web |title=Loukia Nicolaidou |url=https://www.psatharis-auctions.com.cy/bio_loukia_nicolaidou.htm |website=Psatharis Auctions |access-date=31. 5. 2026 |language=el}}</ref> Nakon povratka na Kipar slikala je figure žena koje se razlikuju od tadašnjih uobičajenih prikaza žene kao majke i domaćice. Njeni aktovi i figuralne kompozicije često prikazuju žene kao samosvjesne, monumentalne i odvojene od pogleda posmatrača. Među poznatijim djelima nalazi se ''The Good Fruit of the Earth'', ulje na platnu iz 1930-ih, koje se čuva u Državnoj galeriji savremene kiparske umjetnosti.<ref name="AWARE"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Nicolaidou, Loukia}} [[Kategorija:Rođeni 1909.]] [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Limassol]] [[Kategorija:Kiparski slikari]] 4ygty8jj3wmf4curatenmkwzv9s58gp 0 535076 3894461 3891699 2026-06-06T10:06:41Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894461 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Eleftheria Zeggini | izvorno_ime = {{jez-el|Ελευθερία Ζεγγίνη}} | slika = | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Volos]], [[Grčka]] | državljanstvo = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = [[humana genetika]], [[genomika]], [[bioinformatika]], [[precizna medicina]] | radna_institucija= [[Helmholtz München]]; [[Tehnički univerzitet u Münchenu]]; [[Wellcome Sanger Institute]]; [[Univerzitet u Oxfordu]]; [[Univerzitet u Leicesteru]] | alma_mater = [[Univerzitet u Manchesteru]] | poznata_po = istraživanjima [[genomska asocijacijska studija|genomskih asocijacijskih studija]], [[složeno svojstvo|složenih ljudskih svojstava]] i [[translacijska medicina|translacijske genomike]] | nagrade = članica [[Academia Europaea]]; članica [[Evropska organizacija za molekularnu biologiju|EMBO]]; članica [[Academy of Medical Sciences]] }} '''Eleftheria Zeggini''' ({{jez-el|Ελευθερία Ζεγγίνη}}) [[genetika|genetičarka]] je rođena u [[Grčka|Grčkoj]], poznata po radu u [[Genetika čovjeka|humanoj genetici]], [[genomika|genomici]], [[bioinformatika|bioinformatici]] i [[precizna medicina|preciznoj medicini]]. Osnivačica je i direktorica Instituta za translacijsku genomiku pri [[Helmholtz München|Helmholtzu München]], a na [[Tehnički univerzitet u Münchenu|Tehničkom univerzitetu u Münchenu]] nositeljica je profesure Liesel Beckmann za translacijsku genomiku.<ref name="Helmholtz">{{cite web |title=Eleftheria Zeggini – Advancing Precision Medicine |url=https://www.helmholtz-munich.de/en/itg/eleftheria-zeggini |website=Helmholtz Munich |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="TUM">{{cite web |title=Prof. Dr. Eleftheria Zeggini |url=https://www.professoren.tum.de/en/zeggini-eleftheria |website=Technical University of Munich |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena istraživanja povezuju [[sekvenciranje DNK|sekvenciranje]], [[elektronski zdravstveni karton|elektronske zdravstvene zapise]], [[statistička genetika|statističku genetiku]] i velike biomedicinske skupove podataka radi razumijevanja nastanka i napredovanja [[bolest]]i.<ref name="Helmholtz"/> == Obrazovanje == Odrasla u [[Volos]]u u Grčkoj.<ref name="TaNea">{{cite web |last=Devetzoglou |first=Giannis |title=Ελευθερία Ζεγγίνη: Η γενετίστρια που έκανε διάσημα τα Ανώγεια |url=https://www.tanea.gr/2014/01/17/health/eleytheria-zeggini-i-genetistria-poy-ekane-diasima-ta-anwgeia/ |website=Ta Nea |date=17. 1. 2014 |access-date=31. 5. 2026 |language=el}}</ref> Diplomirala je [[biohemija|biohemiju]] na Institutu za nauku i tehnologiju Univerziteta u Manchesteru, a zatim na [[Univerzitet u Manchesteru|Univerzitetu u Manchesteru]] doktorirala na temi [[imunogenetika|imunogenetike]] juvenilnog artritisa.<ref name="Sanger">{{cite web |title=Eleftheria Zeggini |url=https://www.sanger.ac.uk/person/zeggini-eleftheria/ |website=Wellcome Sanger Institute |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ORCID">{{cite web |title=Eleftheria Zeggini |url=https://orcid.org/0000-0003-4238-659X |website=ORCID |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Rana istraživanja bila su vezana za [[glavni kompleks histokompatibilnosti]], [[autoimuna bolest|autoimune bolesti]] i genetičke faktore koji učestvuju u razvoju bolesti dječije dobi.<ref name="Sanger"/> == Karijera == Nakon doktorata radila je na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]], gdje je bila postdoktorska istraživačica i razvojna istraživačka stipendistica.<ref name="Sanger"/> Godine 2008. pridružila se Fakultetu humane genetike pri [[Wellcome Sanger Institute|Wellcome Sanger Institutu]] u [[Cambridge]]u, gdje je vodila istraživačku grupu za analitičku genomiku složenih svojstava.<ref name="Sanger"/><ref name="EMBO">{{cite web |title=Eleftheria Zeggini Awarded EMBO Membership |url=https://www.helmholtz-munich.de/computational-health-center/news/article/eleftheria-zeggini-awarded-embo-membership |website=Helmholtz Munich |date=8. 6. 2021 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2018. prešla je u Helmholtz München, gdje je osnovala Institut za translacijsku genomiku.<ref name="Helmholtz"/> Od 2020. povezana je i s Tehničkim univerzitetom u Münchenu kao nositeljica profesure Liesel Beckmann za translacijsku genomiku u okviru Medicinskog i zdravstvenog fakulteta.<ref name="TUM"/> Njena grupa koristi [[genotipizacija|genotipizaciju]], [[sekvenciranje genoma]], [[biobanka|biobanke]], [[epidemiologija|epidemiološke]] kohorte i računske metode za povezivanje [[genotip]]a, [[fenotip]]a i kliničkih ishoda.<ref name="Helmholtz"/> == Istraživanja == Zeggini je radila na velikim međunarodnim projektima koji koriste [[genomska asocijacijska studija|genomske asocijacijske studije]] za otkrivanje genetičkih varijanti povezanih sa [[šećerna bolest tipa 2|šećernom bolešću tipa 2]], [[gojaznost|gojaznošću]], [[indeks tjelesne mase|indeksom tjelesne mase]], [[Artroza|osteoartritisom]] i drugim složenim osobinama.<ref name="FTO">{{cite journal |last1=Frayling |first1=Timothy M. |last2=Timpson |first2=Nicholas J. |last3=Weedon |first3=Michael N. |last4=Zeggini |first4=Eleftheria |last5=Freathy |first5=Rachel M. |title=A Common Variant in the FTO Gene Is Associated with Body Mass Index and Predisposes to Childhood and Adult Obesity |journal=Science |date=2007 |volume=316 |issue=5826 |pages=889–894 |doi=10.1126/science.1141634 |language=en}}</ref><ref name="T2D">{{cite journal |last1=Zeggini |first1=Eleftheria |last2=Weedon |first2=Michael N. |last3=Lindgren |first3=Cecilia M. |last4=Frayling |first4=Timothy M. |last5=Elliott |first5=Katherine S. |title=Replication of Genome-Wide Association Signals in UK Samples Reveals Risk Loci for Type 2 Diabetes |journal=Science |date=2007 |volume=316 |issue=5829 |pages=1336–1341 |doi=10.1126/science.1142364 |language=en}}</ref><ref name="Nature2024">{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Ken |last2=Hatzikotoulas |first2=Konstantinos |last3=Southam |first3=Lorraine |last4=Voight |first4=Benjamin F. |last5=Morris |first5=Andrew P. |last6=Zeggini |first6=Eleftheria |title=Multi-ancestry genome-wide study in >2.5 million individuals reveals heterogeneity in mechanistic pathways of type 2 diabetes and complications |journal=Nature |date=2024 |doi=10.1038/s41586-024-07019-6 |language=en}}</ref> U metodološkom dijelu rada bavila se [[metaanaliza|metaanalizom]] asocijacijskih studija, replikacijom genetičkih nalaza i uključivanjem različitih populacija u biomedicinska istraživanja.<ref name="MetaGWAS">{{cite journal |last=Zeggini |first=Eleftheria |title=Meta-analysis in genome-wide association studies |journal=Pharmacogenomics |date=2009 |volume=10 |issue=2 |pages=191–201 |doi=10.2217/14622416.10.2.191 |language=en}}</ref> Jedan od poznatijih ranih radova, objavljen u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'', pokazao je povezanost varijante u genu ''[[FTO]]'' s indeksom tjelesne mase i povećanom sklonošću prema gojaznosti kod djece i odraslih.<ref name="FTO"/> U drugom radu u istom časopisu učestvovala je u potvrđivanju genetičkih lokusa povezanih s rizikom za šećernu bolest tipa 2 u uzorcima iz Ujedinjenog Kraljevstva.<ref name="T2D"/> Kasnije je učestvovala u velikim višepopulacijskim istraživanjima koja su proširila katalog genetičkih lokusa za složene bolesti i naglasila razlike u biološkim putevima između populacija.<ref name="Nature2024"/> Njena istraživačka strategija povezuje [[osnovna nauka|osnovnu nauku]] i [[klinička medicina|kliničku medicinu]]. Umjesto da se genetičke varijante posmatraju samo kao statistički signali, njen rad nastoji ih povezati s [[molekularna biologija|molekularnim mehanizmima]], [[Patološka fiziologija|patofiziologijom]], [[biomarker]]ima i mogućim pristupima u prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti.<ref name="Helmholtz"/><ref name="EMBOprofile">{{cite web |title=Eleftheria Zeggini |url=https://people.embo.org/profile/eleftheria-zeggini |website=EMBO |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Članstva i priznanja == Zeggini je 2014. dobila Suffrage Science Award, priznanje koje ističe žene u nauci i njihovu ulogu u istraživačkoj zajednici.<ref name="SangerSuffrage">{{cite web |title=Sanger Institute researcher becomes Suffrage Science awardee |url=https://www.sanger.ac.uk/news_item/sanger-institute-researcher-becomes-suffrage-science-awardee/ |website=Wellcome Sanger Institute |date=13. 10. 2014 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2020. izabrana je za članicu [[Academy of Medical Sciences|Akademije medicinskih nauka Ujedinjenog Kraljevstva]], a 2021. za članicu [[Evropska organizacija za molekularnu biologiju|Evropske organizacije za molekularnu biologiju]].<ref name="EMBO"/><ref name="AMS">{{cite web |title=50 leading biomedical and health scientists elected to the prestigious Academy Fellowship |url=https://acmedsci.ac.uk/more/news/50-leading-biomedical-and-health-scientists-elected-to-the-prestigious-academy-fellowship |website=Academy of Medical Sciences |date=13. 5. 2020 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2021. izabrana je za članicu mreže ELLIS, a 2022. za grčku nacionalnu predstavnicu u Vijeću [[Evropska laboratorija za molekularnu biologiju|Evropske laboratorije za molekularnu biologiju]].<ref name="TUM"/> Članica je [[Academia Europaea|Academije Europaea]] od 2024.<ref name="AcademiaEuropaea">{{cite web |title=Zeggini Eleftheria |url=https://www.ae-info.org/ae/User/Zeggini_Eleftheria |website=Academia Europaea |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2025. imenovana je u Naučno vijeće [[Evropsko istraživačko vijeće|Evropskog istraživačkog vijeća]], tijelo koje učestvuje u oblikovanju naučne strategije ERC-a.<ref name="ERC">{{cite web |title=Six new members of the ERC Scientific Council |url=https://erc.europa.eu/news-events/news/six-new-members-erc-scientific-council-2026 |website=European Research Council |date=10. 12. 2025 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zeggini, Eleftheria}} [[Kategorija:Biografije, Volos]] [[Kategorija:Grčki genetičari]] [[Kategorija:Britanski genetičari]] [[Kategorija:Grčki biolozi]] [[Kategorija:Britanski biolozi]] q0uxw3d2yqe4iukier3wetwvjjmfbw3 0 535077 3894460 3891712 2026-06-06T10:06:39Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Iphigenia Photaki | izvorno_ime = {{jez-el|Ιφιγένεια Βουρβίδου-Φωτάκη}} | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1921. | mjesto_rođenja = [[Korint]], [[Kraljevina Grčka]] | datum_smrti = 1983. | mjesto_smrti = [[Atina]], [[Grčka]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = [[organska hemija]], [[hemija peptida]], [[bioorganska hemija]] | radna_institucija = [[Univerzitet u Atini]]; [[Univerzitet u Baselu]]; [[Univerzitet Cornell]]; [[Nacionalna helenska istraživačka fondacija]] | alma_mater = [[Univerzitet u Atini]] | doktorski_mentor = [[Leonidas Zervas]] | poznata_po = istraživanjima [[hemijska sinteza|hemijske sinteze]] [[peptid]]a i biološki aktivnih peptidnih spojeva | nagrade = Nagrada Georgios Panopoulos [[Atinska akademija|Atinske akademije]] (1970) }} '''Iphigenia Photaki''' ({{jez-el|Ιφιγένεια Φωτάκη}}; 1921–1983), poznata i kao '''Iphigenia Vourvidou-Photaki''' ({{jez-el|Ιφιγένεια Βουρβίδου-Φωτάκη}}), bila je [[grčka]] [[organska hemija|organska hemičarka]] i univerzitetska profesorica. Bavila se [[hemija peptida|hemijom peptida]], [[hemijska sinteza|hemijskom sintezom]] i [[bioorganska hemija|bioorganskom hemijom]], posebno sintezom biološki i [[enzim]]ski aktivnih [[peptid]]a. Pripadala je atinskoj školi hemije peptida koju je oblikovao [[Leonidas Zervas]], a 1965. postala je jedna od prvih žena u [[Grčka|Grčkoj]] koje su stekle univerzitetsku habilitaciju u prirodnim naukama.<ref name="Kimourtzis">{{cite journal |last1=Kimourtzis |first1=Panagiotis |last2=Vlachou |first2=Eleni |title=When protons were gendered: women in the School of Physics and Mathematics of the University of Athens (1922–1967) |journal=Paedagogica Historica |date=2020 |doi=10.1080/00309230.2020.1797837 |language=en}}</ref> == Biografija == Photaki je rođena 1921. u [[Korint]]u. Srednju školu završila je u [[Atina|Atini]], a 1938. upisala je studij [[hemija|hemije]] na [[Univerzitet u Atini|Univerzitetu u Atini]]. Njeno obrazovanje prekinuto je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Okupacija Grčke u Drugom svjetskom ratu|okupacije Grčke]], kada je Laboratorij organske hemije bio uništen, a Zervas, njen kasniji mentor, zatvoren zbog djelovanja u [[Grčki pokret otpora|grčkom pokretu otpora]]. Diplomirala je 1946, a doktorirala 1950. disertacijom o [[glukozamin]]u.<ref name="Kimourtzis"/><ref name="NKUA">{{cite web |title=Ιφιγένεια Βουρβίδου-Φωτάκη |url=https://jupiter.chem.uoa.gr/pchem/pubs/fotaki/ |website=Department of Chemistry, National and Kapodistrian University of Athens |access-date=31. 5. 2026 |language=el}}</ref> Na Univerzitetu u Atini radila je kao laboratorijska i istraživačka asistentica od 1943. do 1953. Nakon stipendije grčke Državne fondacije za stipendije otišla je na [[Univerzitet u Baselu]], gdje je od 1953. do 1956. radila u organskohemijskim laboratorijima povezanim s istraživačkim grupama [[Max Brenner|Maxa Brennera]] i [[Hans Erlenmeyer|Hansa Erlenmeyera]].<ref name="NKUA"/> Po povratku u Grčku radila je u biohemijskom laboratoriju bolnice Evangelismos i u Nacionalnoj helenskoj istraživačkoj fondaciji, a zatim se ponovo vezala za Univerzitet u Atini. Godine 1962. izabrana je za istraživački rad u laboratoriju [[Vincent du Vigneaud|Vincenta du Vigneauda]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]]. Du Vigneaud je 1955. dobio [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]] za rad na biološki važnim sumpornim spojevima i prvu sintezu polipeptidnih hormona [[oksitocin]]a i [[vazopresin]]a, što je bilo neposredno povezano s Photakinim kasnijim istraživanjima peptidnih hormona.<ref name="Nobel">{{cite web |title=The Nobel Prize in Chemistry 1955 |url=https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/1955/summary/ |website=NobelPrize.org |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon povratka u Atinu habilitirala je 1965. radom ''Περὶ Ὀξυτοκίνης'' ("O oksitocinu").<ref name="NKUA"/> U vrijeme [[Grčka vojna hunta 1967–1974|grčke vojne hunte]] njena univerzitetska karijera bila je usporena, a redovna nastava omogućena joj je tek nakon političke liberalizacije krajem 1960-ih i obnove demokratije 1974.<ref name="Kimourtzis"/> Vanredna profesorica postala je 1975, a 1977. izabrana je za redovnu profesoricu organske hemije i voditeljicu Laboratorija organske hemije Univerziteta u Atini. Umrla je 1983. u Atini.<ref name="Kimourtzis"/> == Naučni rad == Photaki je objavila oko pedeset naučnih radova, uglavnom u međunarodnim časopisima iz [[organska sinteza|organske sinteze]], [[hemija aminokiselina|hemije aminokiselina]] i [[peptid]]a. Njen rad nastavljao je tradiciju koju su u hemiji peptida uspostavili [[Max Bergmann]] i [[Leonidas Zervas]], poznati po razvoju karbobenzoksi-metode zaštite [[aminokiselina]] u sintezi peptida.<ref name="Springer">{{cite book |last=Photaki |first=Iphigenia |chapter=Some New Methods in Peptide Synthesis |title=Pharmacology of Hormonal Polypeptides and Proteins |series=Advances in Experimental Medicine and Biology |volume=2 |publisher=Springer |location=Boston |date=1968 |pages=1–10 |doi=10.1007/978-1-4614-4612-5_1 |language=en}}</ref> U istraživanjima [[cistein]]a i [[cistin]]skih peptida radila je na zaštitnim grupama koje su omogućavale selektivnu izgradnju peptidnog lanca i kontrolu [[Disulfid|disulfidnih veza]]. Sa Zervasom je objavila radove o S-zaštićenim cisteinskim derivatima, uključujući tritilne i difenilmetilne zaštitne grupe, što je bilo važno za sintezu peptida koji sadrže sumpor.<ref name="JACS1962">{{cite journal |last1=Zervas |first1=Leonidas |last2=Photaki |first2=Iphigenia |title=On Cysteine and Cystine Peptides. I. New S-Protecting Groups for Cysteine |journal=Journal of the American Chemical Society |date=1962 |volume=84 |issue=20 |pages=3887–3897 |doi=10.1021/ja00879a019 |language=en}}</ref><ref name="ACS1963">{{cite journal |last1=Zervas |first1=Leonidas |last2=Photaki |first2=Iphigenia |last3=Bardakos |first3=V. |title=On Cysteine and Cystine Peptides. II. S-Acylcysteines in Peptide Synthesis |journal=Journal of the American Chemical Society |date=1963 |volume=85 |issue=9 |pages=1337–1341 |doi=10.1021/ja00892a027 |language=en}}</ref> Poseban dio njenog opusa odnosio se na [[oksitocin]], njegove analoge i druge biološki aktivne peptide. U radu iz 1968. sažela je doprinos Laboratorija organske hemije Univerziteta u Atini razvoju novih metoda sinteze peptida, pri čemu su centralno mjesto imale zaštitne grupe, reaktivni derivati aminokiselina i kontrolisana izgradnja složenih peptidnih struktura.<ref name="Springer"/> Kasniji radovi obuhvatali su i sintezu peptida koji sadrže aminokiseline iz aktivnih centara [[hidrolaza|hidrolitičkih enzima]] te proučavanje njihovih katalitičkih osobina.<ref name="Perkin1976">{{cite journal |last1=Photaki |first1=Iphigenia |last2=Sakarellou-Daitsiotou |first2=Maria |title=Synthesis and catalytic properties of peptides containing amino-acids involved in the active centres of hydrolytic enzymes |journal=Journal of the Chemical Society, Perkin Transactions 1 |date=1976 |pages=1459–1464 |doi=10.1039/P19760001459 |language=en}}</ref> Photaki je djelovala u generaciji u kojoj je prisustvo žena u univerzitetskoj [[hemija|hemiji]] i [[prirodne nauke|prirodnim naukama]] u Grčkoj bilo ograničeno. Kao učenica i saradnica Leonidasa Zervasa učestvovala je u međunarodnom povezivanju atinskog Laboratorija organske hemije s evropskim i američkim centrima za [[peptidna sinteza|sintezu peptida]], uključujući [[Basel]], [[New York]] i [[Ithaca (New York)|Ithacu]].<ref name="Kimourtzis"/><ref name="Springer"/> U grčkoj historiografiji nauke navodi se kao jedna od žena koje su, uprkos institucionalnim i političkim ograničenjima, preuzele profesorsku i istraživačku ulogu u [[Univerzitet u Atini|atinskoj]] školi hemije.<ref name="Kimourtzis"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Photaki, Iphigenia}} [[Kategorija:Rođeni 1921.]] [[Kategorija:Umrli 1983.]] [[Kategorija:Biografije, Korint]] [[Kategorija:Grčki hemičari]] [[Kategorija:Organski hemičari]] mb64yy2ridjtsie3fwr6orng8r7x46q 0 535078 3894459 3893642 2026-06-06T10:06:37Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Vicky Kalogera | izvorno_ime = {{jez-el|Βασιλική Καλογερά}} | slika = | opis_slike = | puno_ime = Vassiliki Kalogera | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1971|2|15}} | mjesto_rođenja = [[Serres]], [[Grčka]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = [[astrofizika]], [[astronomija]] | radna_institucija= [[Northwestern University|Univerzitet Northwestern]] | alma_mater = [[Aristotle University of Thessaloniki|Aristotelov univerzitet u Solunu]]; [[University of Illinois Urbana-Champaign|Univerzitet Illinois Urbana-Champaign]] | doktorski_mentor = Ronald F. Webbink | poznata_po = istraživanjima [[kompaktni objekt|kompaktnih objekata]], [[gravitacijski talas|gravitacijskih talasa]] i [[dvojna zvijezda|binarnih zvjezdanih sistema]] | nagrade = Dannie Heineman Prize for Astrophysics; Hans A. Bethe Prize; članica [[National Academy of Sciences|Nacionalne akademije nauka SAD-a]]; članica [[American Academy of Arts and Sciences|Američke akademije umjetnosti i nauka]] | supružnik = Frederic A. Rasio }} '''Vicky Kalogera''' ({{jez-el|Βασιλική Καλογερά}}), punim imenom '''Vassiliki Kalogera''', [[Grci|grčka]] je [[astrofizika|astrofizičarka]] i profesorica [[fizika|fizike]] i [[astronomija|astronomije]] na [[Northwestern University|Univerzitetu Northwestern]]. Bavi se [[kompaktni objekt|kompaktnim objektima]], posebno [[crna rupa|crnim rupama]], [[neutronska zvijezda|neutronskim zvijezdama]] i [[bijeli patuljak|bijelim patuljcima]], te njihovom evolucijom u [[dvojna zvijezda|binarnim zvjezdanim sistemima]]. Jedna je od istaknutih članica naučne saradnje [[LIGO]], koja je 2015. prvi put direktno registrovala [[gravitacijski talas|gravitacijske talase]].<ref name="Northwestern">{{cite web |title=Vicky Kalogera |url=https://physics.northwestern.edu/people/faculty/core-faculty/vicky-kalogera.html |website=Department of Physics and Astronomy, Northwestern University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CIERA">{{cite web |title=Vicky Kalogera |url=https://ciera.northwestern.edu/directory/vicky-kalogera/ |website=Center for Interdisciplinary Exploration and Research in Astrophysics |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Suosnivačica je i direktorica [[Center for Interdisciplinary Exploration and Research in Astrophysics|Centra za interdisciplinarna istraživanja u astrofizici]] (CIERA), a vodi i NSF-Simons AI Institute for the Sky, istraživački institut usmjeren na primjenu [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] u proučavanju neba.<ref name="CIERA"/><ref name="NAS">{{cite web |title=Vassiliki (Vicky) Kalogera |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/vassiliki-vicky-kalogera-8384g3/ |website=National Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovanje == Kalogera je rođena u [[Serres]]u u Grčkoj.<ref name="ComPADRE">{{cite web |title=Vassiliki (Vicky) Kalogera |url=https://www.compadre.org/careers/physicists/Detail.cfm?id=2346 |website=ComPADRE |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni studij fizike završila je 1992. na [[Aristotle University of Thessaloniki|Aristotelovom univerzitetu u Solunu]], a doktorat iz astronomije stekla je 1997. na [[University of Illinois Urbana-Champaign|Univerzitetu Illinois Urbana-Champaign]]. Njena doktorska disertacija nosila je naslov ''Formation of Low-Mass X-Ray Binaries'' ("Formiranje niskomasenih rendgenskih binarnih sistema"), a mentor joj je bio Ronald F. Webbink.<ref name="CV">{{cite web |title=Curriculum Vitae: Vicky (Vassiliki) Kalogera |url=https://bpb-us-e1.wpmucdn.com/sites.northwestern.edu/dist/8/1423/files/2026/04/CV_2026_04_15.pdf |website=Northwestern University |date=15. 4. 2026 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon doktorata radila je kao postdoktorska istraživačica u [[Harvard–Smithsonian Center for Astrophysics|Harvard–Smithsonian centru za astrofiziku]]. Prije dolaska na Northwestern dobila je Clay Fellowship, istraživačku stipendiju namijenjenu mladim astronomima i astrofizičarima.<ref name="ChicagoNetwork">{{cite web |title=Vicky Kalogera |url=https://www.thechicagonetwork.org/member/vicky-kalogera/ |website=The Chicago Network |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Karijera == Fakultetu Univerziteta Northwestern pridružila se 2001.<ref name="ChicagoNetwork"/> Ondje je razvila istraživačku grupu koja povezuje [[teorijska astrofizika|teorijsku astrofiziku]], računsko modeliranje, statistiku i posmatračke podatke. Godine 2009. imenovana je za E. O. Haven profesora fizike i astronomije, a kasnije je dobila univerzitetsku profesorsku titulu Daniel I. Linzer Distinguished University Professor.<ref name="CIERA"/><ref name="ChicagoNetwork"/> Kao suosnivačica CIERA-e učestvovala je u izgradnji interdisciplinarnog centra u kojem se astrofizika povezuje s [[računarska nauka|računarskom naukom]], [[primijenjena matematika|primijenjenom matematikom]], [[statistika|statistikom]] i inženjerstvom. Njena kasnija istraživačka i organizacijska uloga uključuje i razvoj SkAI-a, instituta koji koristi metode umjetne inteligencije za obradu velikih astronomskih skupova podataka.<ref name="CIERA"/><ref name="SkAI">{{cite web |title=About SkAI |url=https://skai-institute.org/about/ |website=NSF-Simons AI Institute for the Sky |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Istraživanja == Glavno područje Kalogerinog rada jeste nastanak, evolucija i spajanje kompaktnih objekata. Takvi objekti nastaju nakon završnih faza [[evolucija zvijezda|zvjezdane evolucije]], a u binarnim sistemima mogu razmjenjivati masu, emitirati [[rendgensko zračenje]] i na kraju se spojiti u događajima koje registruju detektori gravitacijskih talasa.<ref name="Northwestern"/> U ranim radovima proučavala je nastanak niskomasenih [[rendgenski dvojni sistem|rendgenskih binarnih sistema]] i posljedice asimetričnih [[supernova|eksplozija supernove]] na orbite preživjelih sistema.<ref name="Kalogera1996">{{cite journal |last=Kalogera |first=Vassiliki |title=Orbital Characteristics of Binary Systems after Asymmetric Supernova Explosions |journal=The Astrophysical Journal |date=1996 |volume=471 |issue=1 |pages=352–367 |doi=10.1086/177974 |language=en}}</ref><ref name="Kalogera1998">{{cite journal |last=Kalogera |first=Vassiliki |title=Formation of Low-Mass X-Ray Binaries. III. A New Formation Mechanism: Direct Supernova |journal=The Astrophysical Journal |date=1998 |volume=493 |issue=1 |pages=368–373 |doi=10.1086/305101 |language=en}}</ref> Ti radovi povezali su brzine koje neutronske zvijezde dobijaju pri rođenju, promjene orbitalnih parametara i kasniju populaciju sistema vidljivih u rendgenskom dijelu spektra. U okviru LIGO naučne saradnje bila je dio zajednice koja je interpretirala prvi direktno registrovani signal gravitacijskih talasa, označen kao [[GW150914]]. Detekcija je potekla od spajanja dvije crne rupe i objavljena je 2016. u časopisu ''[[Physical Review Letters]]''.<ref name="GW150914">{{cite journal |author=LIGO Scientific Collaboration and Virgo Collaboration |title=Observation of Gravitational Waves from a Binary Black Hole Merger |journal=Physical Review Letters |date=2016 |volume=116 |issue=6 |pages=061102 |doi=10.1103/PhysRevLett.116.061102 |language=en}}</ref> Kalogerina stručnost posebno je vezana za astrofizičku interpretaciju takvih događaja: mase, spinove, učestalost spajanja, moguće kanale formiranja i vezu između pojedinačnih opažanja i populacije binarnih sistema u svemiru.<ref name="AIP">{{cite web |title=Vicky Kalogera to Receive 2018 Dannie Heineman Prize for Astrophysics |url=https://www.aip.org/news/vicky-kalogera-receive-2018-dannie-heineman-prize-astrophysics |website=American Institute of Physics |date=10. 1. 2018 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kasniji rad uključuje pripremu naučnih ciljeva za novu generaciju zemaljskih opservatorija gravitacijskih talasa. U tim projektima istražuju se spajanja crnih rupa i neutronskih zvijezda kroz kosmičko vrijeme, porijeklo teških elemenata, veza s [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim]] opažanjima i razvoj [[višeprenosnička astronomija|višeprenosničke astronomije]]. == Priznanja == Za istraživanja kompaktnih objekata i njihovih elektromagnetskih i gravitacijskotalasnih signala Kalogera je dobila Dannie Heineman Prize for Astrophysics 2018, koju dodjeljuju [[American Institute of Physics]] i [[American Astronomical Society]].<ref name="AIP"/> Dobitnica je i Hans A. Bethe Prize 2016. Američkog fizičkog društva za rad na evoluciji i sudbini kompaktnih binarnih sistema.<ref name="APS">{{cite web |title=2016 Hans A. Bethe Prize Recipient |url=https://www.aps.org/programs/honors/prizes/prizerecipient.cfm?last_nm=Kalogera&first_nm=Vicky&year=2016 |website=American Physical Society |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kao članica tima koji je učestvovao u otkriću GW150914 dobila je, zajedno s drugim članovima LIGO saradnje, Special Breakthrough Prize in Fundamental Physics 2016. i Gruber Cosmology Prize 2016.<ref name="ChicagoDSI">{{cite web |title=Vicky Kalogera |url=https://datascience.uchicago.edu/people/vicky-kalogera/ |website=Data Science Institute, University of Chicago |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Izabrana je u [[National Academy of Sciences|Nacionalnu akademiju nauka Sjedinjenih Američkih Država]] 2018, u [[American Academy of Arts and Sciences|Američku akademiju umjetnosti i nauka]] 2021. te za članicu [[American Association for the Advancement of Science|Američke asocijacije za unapređenje nauke]].<ref name="NAS"/><ref name="AAAS">{{cite web |title=Historic 2019 Class of AAAS Fellows Announced |url=https://www.aaas.org/news/historic-2019-class-aaas-fellows-announced |website=American Association for the Advancement of Science |date=26. 11. 2019 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AAASci">{{cite web |title=Vicky Kalogera Elected to American Academy of Arts & Sciences |url=https://physics.northwestern.edu/about/news/2021/vicky-kalogera-elected-to-american-academy-of-arts-sciences.html |website=Department of Physics and Astronomy, Northwestern University |date=23. 4. 2021 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kalogera, Vicky}} [[Kategorija:Biografije, Serres]] [[Kategorija:Grčki astronomi]] [[Kategorija:Američki astronomi]] [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] o3h4u0t0msdk71lcsg9bw9jcdll8uj0 0 535082 3894458 3891816 2026-06-06T10:06:35Z WumpusBot 120674 /* Obrazovanje */ razne ispravke 3894458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Eleni Antoniadou | izvorno_ime = {{jez-el|Ελένη Αντωνιάδου}} | slika = | opis_slike = | puno_ime = Eleni Antoniadou Dimokidis | datum_rođenja = 1988. | mjesto_rođenja = [[Solun]], [[Grčka]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = [[regenerativna medicina]], [[tkivno inženjerstvo]], [[matične ćelije]], [[bioinženjerstvo]], [[biomedicina]] | radna_institucija = [[Georgetown University|Univerzitet Georgetown]]; [[University College London]] | alma_mater = [[Univerzitet Tesalije]]; [[University College London]]; [[University of Illinois Urbana-Champaign|Univerzitet Illinois Urbana-Champaign]] | doktorska_teza = ''Characterization of Human Amniotic Fluid Stem Cells for Biobanking and Stem Cell Therapy'' (2022) | poznata_po = istraživanjima [[amnionska tečnost|amnionske tečnosti]], [[placenta|placentnih]] matičnih ćelija, [[biobanka|biobankiranja]] i [[terapija matičnim ćelijama|terapije matičnim ćelijama]] | nagrade = [[BBC 100 Women]] (2014); [[Forbes 30 Under 30]] (2015); Cartier Women's Initiative Award }} '''Eleni Antoniadou''' ({{jez-el|Ελένη Αντωνιάδου}}; rođena 1988. u [[Solun]]u), poznata i kao '''Eleni Antoniadou Dimokidis''', [[Grci|grčka]] je istraživačica u oblasti [[regenerativna medicina|regenerativne medicine]], [[tkivno inženjerstvo|tkivnog inženjerstva]] i [[Matična ćelija|matičnih ćelija]]. U javnosti je postala poznata sredinom 2010-ih kroz međunarodne liste mladih naučnica i preduzetnica, ali su 2019. [[Grčka|grčki]] i međunarodni [[mediji]] doveli u pitanje dio tvrdnji o njenim ranijim postignućima, posebno navode o radu za [[NASA]]-u i ulozi u razvoju prve [[dušnik|umjetne traheje]].<ref name="BBC2019">{{cite web |last=Kallergis |first=Kostas |title=Why Greeks question this role model's credentials |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-49753214 |website=BBC News |date=20. 9. 2019 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kathimerini">{{cite web |title=Greek scientist's claim to fame called into question |url=https://www.ekathimerini.com/news/244714/greek-scientist-s-claim-to-fame-called-into-question/ |website=Kathimerini |date=19. 9. 2019 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovanje == Antoniadou je rođena 1988. u Solunu. Studirala je [[računarska nauka|računarsku nauku]] i [[biomedicinska informatika|biomedicinsku informatiku]] na [[Univerzitet Tesalije|Univerzitetu Tesalije]], a zatim nastavila obrazovanje na University College London, gdje je završila studij iz [[nanotehnologija|nanotehnologije]] i regenerativne medicine.<ref name="Georgetown">{{cite web |title=Eleni Antoniadou Dimokidis |url=https://gufaculty360.georgetown.edu/s/contact/003UH00000FATcnYAH/eleni-antoniadou-dimokidis |website=Georgetown University Faculty Directory |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U njenom kasnijem akademskom profilu navodi se i magistarski studij bioinženjerstva na Univerzitetu Illinois Urbana-Champaign te pravni studij na [[University of London|Univerzitetu u Londonu]].<ref name="Georgetown"/> Doktorirala je 2022. na UCL-u disertacijom ''Characterization of Human Amniotic Fluid Stem Cells for Biobanking and Stem Cell Therapy'' ("Karakterizacija ljudskih matičnih ćelija iz amnionske tečnosti za biobankiranje i terapiju matičnim ćelijama").<ref name="UCLThesis">{{cite web |title=Characterization of Human Amniotic Fluid Stem Cells for Biobanking and Stem Cell Therapy |url=https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10155062/ |website=UCL Discovery |date=2022 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Disertacija je vezana za karakterizaciju ćelija iz amnionske tečnosti i njihovu moguću upotrebu u [[biobanka]]ma i terapijskim pristupima. == Istraživački rad == Njeni objavljeni radovi odnose se na placentne i amnionske matične ćelije, njihovu [[ćelijska biologija|biologiju]] i potencijalnu primjenu u [[translacijska medicina|translacijskim istraživanjima]]. S Annom L. David objavila je pregledni rad ''Placental stem cells'', u kojem se razmatraju ćelijske populacije dobijene iz [[placenta|placente]], njihova svojstva i moguća uloga u regenerativnoj medicini.<ref name="Placental">{{cite journal |last1=Antoniadou |first1=Eleni |last2=David |first2=Anna L. |title=Placental stem cells |journal=Best Practice & Research Clinical Obstetrics & Gynaecology |date=2016 |volume=31 |pages=13–29 |doi=10.1016/j.bpobgyn.2015.08.014 |pmid=26547389 |language=en}}</ref> U kasnijim publikacijama učestvovala je u radu o terapiji urođenih poremećaja pomoću ćelija iz amnionske tečnosti, što se uklapa u širi okvir [[fetalna terapija|fetalne terapije]], regenerativne medicine i istraživanja ćelijskih izvora koji se mogu dobiti prije rođenja.<ref name="InUtero">{{cite book |last1=Subramaniam |first1=Sindhu |last2=Antoniadou |first2=Eleni |last3=De Coppi |first3=Paolo |last4=David |first4=Anna L. |chapter=In Utero Therapy for Congenital Disorders Using Amniotic Fluid Stem Cells |title=Stem Cell Biology and Regenerative Medicine |publisher=Springer |date=2018 |language=en}}</ref> Njena javno predstavljena profesionalna oblast obuhvata regenerativnu medicinu, [[bioastronautika|bioastronautiku]] i razvoj ćelijski zasnovanih pristupa u biomedicini.<ref name="WEF">{{cite web |title=Eleni Antoniadou |url=https://www.weforum.org/people/eleni-antoniadou/ |website=World Economic Forum |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Javni angažman == Antoniadou je 2014. uvrštena na listu BBC 100 Women, gdje je predstavljena kao suosnivačica inicijative Transplants Without Donors.<ref name="BBC100">{{cite web |title=Who are the 100 Women 2014? |url=https://www.bbc.com/news/world-29758792 |website=BBC News |date=26. 10. 2014 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Forbes ju je 2015. uključio na listu ''30 Under 30'' u oblasti [[Javno zdravstvo|zdravstva]], predstavljajući je kroz rad na laboratorijski razvijenim [[organ (anatomija)|organima]] i [[biotehnologija|biotehnološkim]] rješenjima za [[transplantacija|transplantaciju]].<ref name="Forbes">{{cite web |title=Eleni Antoniadou |url=https://www.forbes.com/profile/eleni-antoniadou/ |website=Forbes |date=2015 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2016. bila je predsjednica drugog godišnjeg zasjedanja European Health Parliamenta, inicijative koja okuplja mlade stručnjake radi izrade prijedloga za zdravstvene politike [[Evropska unija|Evropske unije]].<ref name="EHP">{{cite web |title=Interview with Eleni Antoniadou - EHP President 2016 |url=https://www.healthparliament.eu/interview-eleni-antoniadou-ehp-president-2016/ |website=European Health Parliament |date=8. 4. 2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kompanija [[Mattel]] 2019. izradila je [[Barbie]] lutku po njenom liku u okviru serije ''Role Models'', čime je postala prva Grkinja predstavljena u toj seriji.<ref name="Mattel">{{cite web |title=Barbie Role Models |url=https://barbie.mattel.com/en-us/about/role-models.html |website=Mattel |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Kritike i provjere tvrdnji == U septembru 2019. dio grčke naučne i medijske javnosti pokrenuo je raspravu o tačnosti tvrdnji koje su se godinama pojavljivale u medijskim profilima Antoniadou. BBC je objavio da su grčki novinari i javne institucije često preuzimali tvrdnje o njenoj karijeri bez provjere, uključujući navode o radu u NASA-i, [[astronaut]]skom treningu i ulozi u razvoju prve umjetne traheje.<ref name="BBC2019"/> Grčki list ''Kathimerini'' prenio je da je NASA-in službenik osporio tvrdnju da je radila za tu agenciju u smislu u kojem je to predstavljano u javnosti.<ref name="Kathimerini"/> Grčki fact-checking portal Ellinika Hoaxes naveo je da nije potvrđena tvrdnja da je ona izradila prvu umjetnu traheju koja je uspješno presađena čovjeku. Portal je ukazao na to da njeno ime nije navedeno među autorima ključnih naučnih radova o tom zahvatu i da je slučaj povezan s kasnije široko kritikovanom praksom hirurga [[Paolo Macchiarini|Paola Macchiarinija]].<ref name="Hoaxes">{{cite web |title=Ελένη Αντωνιάδου: Μια διαδρομή από τη NASA μέχρι τα Ellinika Hoaxes |url=https://www.ellinikahoaxes.gr/2019/09/16/eleni-antoniadoy/ |website=Ellinika Hoaxes |date=16. 9. 2019 |access-date=31. 5. 2026 |language=el}}</ref> BBC-jev raniji izvještaj o Macchiariniju opisao je taj slučaj kao dio šireg skandala u [[regenerativna hirurgija|regenerativnoj hirurgiji]] i naveo da su pacijenti nakon eksperimentalnih transplantacija imali teške posljedice.<ref name="Macchiarini">{{cite web |last=Kremer |first=William |title=Paolo Macchiarini: A surgeon's downfall |url=https://www.bbc.com/news/magazine-37311038 |website=BBC News |date=10. 9. 2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kontroverza je dovela do šire rasprave u Grčkoj o provjeri biografskih tvrdnji, javnom predstavljanju [[nauka|nauke]] i ulozi medija u stvaranju javnih uzora. Nakon rasprave, dio organizacija i medija revidirao je ranije opise njene karijere.<ref name="BBC2019"/><ref name="Kathimerini"/> == Odabrani radovi == * Antoniadou, Eleni; David, Anna L. "Placental stem cells". ''Best Practice & Research Clinical Obstetrics & Gynaecology''. 2016.<ref name="Placental"/> * Subramaniam, Sindhu; Antoniadou, Eleni; De Coppi, Paolo; David, Anna L. "In Utero Therapy for Congenital Disorders Using Amniotic Fluid Stem Cells". 2018.<ref name="InUtero"/> * Antoniadou Dimokidis, Eleni. ''Characterization of Human Amniotic Fluid Stem Cells for Biobanking and Stem Cell Therapy''. Doktorska disertacija, University College London, 2022.<ref name="UCLThesis"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Antoniadou, Eleni}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Solun]] [[Kategorija:Grčki naučnici]] ga8dp52b7jk516k18bkttmwdcscp4y6 0 535083 3894457 3891854 2026-06-06T10:06:33Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Athena Coustenis | izvorno_ime = {{jez-el|Αθηνά Κουστένη}} | slika = | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Atina]], [[Grčka]] | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1961|9|28}} | državljanstvo = [[Francuska]]; [[Grčka]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = [[astrofizika]], [[planetologija]], [[planetarna nauka]], [[astrobiologija]], [[egzoplanet]]i | radna_institucija = [[Centre national de la recherche scientifique|CNRS]]; [[Paris Observatory|Pariska opservatorija]]; [[Université PSL]] | alma_mater = [[Univerzitet Pierre i Marie Curie]]; [[Univerzitet Sorbonne Nouvelle]] | doktorska_teza = ''Titan's atmosphere from Voyager's infrared observations'' (1989) | poznata_po = istraživanjima [[atmosfera]] i površina [[planet]]a i [[prirodni satelit|prirodnih satelita]], posebno [[Titan (satelit)]])|Titana]], [[Enceladus]]a, [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]] i [[Evropa (mjesec)|Evrope]] | nagrade = Jean Dominique Cassini Medal and Honorary Membership; [[Legija časti]]; NASA i ESA Group Achievement Awards; članica [[Academia Europaea]] }} '''Athena Coustenis''' ({{jez-el|Αθηνά Κουστένη}}) [[Grci|grčko]]-[[Francuzi|francuska]] je [[astrofizika|astrofizičarka]] i [[planetologija|planetologinja]], istraživačka direktorica u [[Centre national de la recherche scientifique|Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja]] i istraživačica pri [[Paris Observatory|Pariskoj opservatoriji]] u [[Meudon]]u. Bavi se [[planetarna nauka|planetarnom naukom]], [[Svemirsko istraživanje|svemirskim istraživanjima]], [[astrobiologija|astrobiologijom]] i [[egzoplanet]]ima, s posebnim naglaskom na atmosfere i površine tijela [[Vanjski Sunčev sistem|vanjskog Sunčevog sistema]].<ref name="Official">{{cite web |title=Athena Coustenis, Planetologist |url=https://www.coustenisplanetologist.com/ |website=CoustenisPlanetologist.com |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="LeStudium">{{cite web |title=Athéna Coustenis |url=https://www.lestudium-ias.com/athena-coustenis |website=Le Studium Loire Valley Institute for Advanced Studies |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena istraživanja najviše su vezana za [[Saturn]]ov sistem, posebno za [[Titan (satelit)|Titan]] i [[Enceladus]], te za ledene [[Galilejevi sateliti|Galilejeve satelite]] [[Jupiter]]a, naročito Ganimed i Evropu. Učestvovala je u definiranju, razvoju i naučnoj upotrebi više međunarodnih [[svemirska sonda|svemirskih misija]], među kojima su [[Cassini–Huygens]], [[Jupiter Icy Moons Explorer|JUICE]], [[ARIEL]] i japanska misija [[Martian Moons eXploration|MMX]].<ref name="Official"/><ref name="Paris2023">{{cite web |title=Athena Coustenis receives the EGU Jean Dominique Cassini 2023 medal |url=https://observatoiredeparis.psl.eu/athena-coustenis-receives-the.html |website=Observatoire de Paris - PSL |date=12. 5. 2023 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Obrazovanje == Rođena je u [[Atina|Atini]], a visoko obrazovanje nastavila je u [[Pariz]]u. Na Univerzitetu Pierre i Marie Curie završila je 1986. magistarski studij iz [[astrofizika|astrofizike]] i svemirskih tehnika, a 1989. doktorirala disertacijom o Titanovoj atmosferi na osnovu [[infracrveno zračenje|infracrvenih]] opažanja sondi [[Voyager 1]] i [[Voyager 2]].<ref name="Official"/> Godine 1987. završila je i magistarski studij [[engleska književnost|engleske književnosti]] na Univerzitetu Sorbonne Nouvelle, a 1996. stekla je habilitaciju za vođenje istraživanja na Univerzitetu Pierre i Marie Curie.<ref name="Official"/> == Karijera == Od 1991. radi pri Pariskoj opservatoriji, najprije kao istraživačica u laboratorijima DESPA i LESIA, a zatim kao istraživačka direktorica CNRS-a.<ref name="Official"/> Njena profesionalna karijera povezuje opservacijska istraživanja, razvoj instrumenata, međunarodne misije i savjetodavni rad u naučnim tijelima svemirskih agencija.<ref name="LeStudium"/> Vodila je ili učestvovala u brojnim opažačkim kampanjama pomoću velikih [[teleskop]]a, među kojima su [[Canada–France–Hawaii Telescope]], UKIRT i [[Very Large Telescope]]. Koristila je i podatke [[Infrared Space Observatory|Infracrvene svemirske opservatorije]] za istraživanja planeta i satelita.<ref name="Official"/> Analizira prostorno-spektroskopske podatke iz zemaljskih i svemirskih opažanja pomoću modela [[prenos zračenja|prenosa zračenja]] i drugih računskih alata.<ref name="LeStudium"/> == Istraživanja == Glavna oblast njenog rada jesu atmosfere i površine planeta i satelita, njihovo porijeklo, hemijski sastav, evolucija i moguća [[nastanjivost]]. Posebno je radila na Titanu, jedinom prirodnom satelitu u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] s gustom atmosferom, gdje su podaci Voyagera, zemaljskih teleskopa i misije Cassini–Huygens omogućili proučavanje organskih spojeva, sezonskih promjena i površinskih osobina skrivenih ispod guste izmaglice.<ref name="Paris2023"/><ref name="LeMonde">{{cite news |title=Athéna Coustenis, la tête dans les planètes |url=https://www.lemonde.fr/sciences/article/2024/02/03/athena-coustenis-la-tete-dans-les-planetes_6214607_1650684.html |work=Le Monde |date=3. 2. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Na misiji Cassini–Huygens bila je suistraživačica na tri instrumenta: CIRS, HASI i DISR. Ti instrumenti omogućili su mjerenja Titanove atmosfere, njenog vertikalnog sastava, temperature, aerosola i optičkih osobina, kao i posmatranja tokom spuštanja sonde [[Huygens (sonda)|Huygens]] na površinu 2005.<ref name="Official"/><ref name="Paris2023"/> Radila je i na naučnoj interpretaciji podataka koji su od 2004. prikupljani u Saturnovom sistemu, uključujući spektralne i slikovne podatke o atmosferama, površinama i ledu.<ref name="Official"/> Učestvovala je u pripremi i razvoju misija koje se bave objektima s visokim astrobiološkim potencijalom. Na ESA-inoj misiji JUICE suistraživačica je kamere JANUS, a misija je usmjerena na Jupiter i njegove ledene satelite. Uključena je i u ARIEL, evropsku misiju za posmatranje atmosfera egzoplaneta, te u MMX, japansku misiju za istraživanje [[Fobos (satelit)|Fobosa]], jednog od [[Mars]]ovih satelita.<ref name="Official"/><ref name="Paris2023"/> == Naučne organizacije i savjetodavna tijela == Pored istraživačkog rada, Coustenis je djelovala u nizu međunarodnih naučnih i savjetodavnih tijela. Predsjednica je Divizije F "Planetarni sistemi i astrobiologija" pri [[Međunarodna astronomska unija|Međunarodnoj astronomskoj uniji]], a članica je IAU-a od 2009.<ref name="IAU">{{cite web |title=Dr. Athena Coustenis |url=https://www.iau.org/WG278/Shared_Content/Contacts/ContactLayouts/Profile.aspx?ID=37421 |website=International Astronomical Union |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Bila je predsjednica ili članica više tijela [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]], [[NASA]]-e, [[Centre national d'études spatiales|CNES]]-a, COSPAR-a, Evropske naučne fondacije i drugih organizacija.<ref name="Official"/><ref name="LeStudium"/> Predsjedavala je Odborom za planetarnu zaštitu [[Committee on Space Research|COSPAR]]-a, Naučnim savjetodavnim odborom za ljudska istraživanja i istraživanje svemira ESA-e, Evropskim komitetom za svemirske nauke pri Evropskoj naučnoj fondaciji i CERES-om pri CNES-u.<ref name="LeStudium"/> Bila je i povezana s Evropskom unijom geonauka, Međunarodnom unijom geodezije i geofizike, Međunarodnom akademijom astronautike, Europlanet Society i drugim tijelima koja se bave razvojem svemirskih programa i naučnim prioritetima planetarnih istraživanja.<ref name="Official"/> == Priznanja == Evropska unija geonauka dodijelila joj je 2023. Jean Dominique Cassini Medal and Honorary Membership za otkrića u oblasti planetarnih atmosfera i površina te doprinos međunarodnim svemirskim misijama.<ref name="EGU">{{cite web |title=Athena Coustenis – Jean Dominique Cassini Medal 2023 |url=https://www.egu.eu/awards-medals/jean-dominique-cassini/2023/athena-coustenis/ |website=European Geosciences Union |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pariska opservatorija navela je da je nagrada dodijeljena za rezultate u istraživanju vanjskog Sunčevog sistema, posebno Titana, i za ulogu u misijama Cassini–Huygens, JUICE, MMX i ARIEL.<ref name="Paris2023"/> Dobitnica je više grupnih priznanja NASA-e i ESA-e za rad na svemirskim misijama, a 2019. primila je [[Legija časti|Nacionalni red Legije časti]].<ref name="Official"/> Le Studium navodi da je 2026. izabrana u Academia Europaea, te da je autorica ili koautorica više od 300 naučnih radova, tri knjige i više enciklopedijskih poglavlja.<ref name="LeStudium"/> == Odabrana djela == * {{cite book |last1=Coustenis |first1=Athena |last2=Taylor |first2=F. W. |title=Titan: The Earth-Like Moon |trans-title=Titan: mjesec nalik Zemlji |url=https://www.worldscientific.com/worldscibooks/10.1142/4142 |publisher=World Scientific |date=1999 |isbn=978-981-02-3921-3 |language=en}} * {{cite book |last1=Coustenis |first1=Athena |last2=Encrenaz |first2=Thérèse |title=Life Beyond Earth: The Search for Habitable Worlds in the Universe |trans-title=Život izvan Zemlje: potraga za nastanjivim svjetovima u svemiru |url=https://www.cambridge.org/core/books/life-beyond-earth/2E3F103C26EE10BC5114606808CF3DC7 |publisher=Cambridge University Press |date=2013 |isbn=978-1-107-02617-9 |language=en}} * {{cite journal |last1=Tinetti |first1=Giovanna |last2=Eccleston |first2=Paul |last3=Haswell |first3=Carole |last4=Lagage |first4=Pierre-Olivier |last5=Leconte |first5=Jérémy |last6=Coustenis |first6=Athena |display-authors=5 |title=Ariel: Enabling planetary science across light-years |trans-title=Ariel: omogućavanje planetarne nauke preko svjetlosnih godina |url=https://arxiv.org/abs/2104.04824 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2104.04824 |language=en}} * {{cite journal |last1=Rodriguez |first1=Sébastien |last2=Vinatier |first2=Sandrine |last3=Cordier |first3=Daniel |last4=Carrasco |first4=Nathalie |last5=Charnay |first5=Benjamin |last6=Coustenis |first6=Athena |display-authors=5 |title=Science goals and mission concepts for a future orbital and in situ exploration of Titan |trans-title=Naučni ciljevi i koncepti misija za buduće orbitalno i neposredno istraživanje Titana |url=https://arxiv.org/abs/1908.01374 |journal=arXiv |date=2019 |eprint=1908.01374 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0003-3414-3491}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Coustenis, Athena}} [[Kategorija:Biografije, Atina]] [[Kategorija:Grčki astronomi]] [[Kategorija:Francuski astronomi]] [[Kategorija:Nositelji Legije časti]] 5xh7bjxifn91tcrk8eks8lgld4bwp1n 0 535085 3894456 3891871 2026-06-06T10:06:31Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894456 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Amalia Fleming | izvorno_ime = {{jez-el|Αμαλία Φλέμινγκ}} | slika = | opis_slike = | puno_ime = Amalia Koutsouri-Vourekas Fleming | datum_rođenja = {{datum rođenja|1912|6|28}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul|Konstantinopolj]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|1986|2|26|1912|6|28}} | mjesto_smrti = [[Atina]], [[Grčka]] | državljanstvo = [[Grčka]]; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = [[medicina]], [[bakteriologija]], [[mikrobiologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet u Atini]]; [[St Mary's Hospital, London|Bolnica St Mary's u Londonu]]; Wright-Fleming Institute of Microbiology | alma_mater = [[Univerzitet u Atini]] | poznata_po = medicinskom radu, učešću u [[Grčki pokret otpora|grčkom pokretu otpora]], borbi protiv [[Grčka vojna hunta 1967–1974|grčke vojne hunte]] i političkom radu u [[PASOK]]-u | supružnik = Manolis Vourekas; [[Alexander Fleming]] }} '''Amalia Fleming''' ({{jez-el|Αμαλία Φλέμινγκ}}; rođena '''Amalia Koutsouri'''; 28. juni 1912 – 26. februar 1986) bila je [[Grci|grčka]] [[ljekar]]ka, [[bakteriologija|bakteriologinja]], [[aktivizam|aktivistica]] za [[ljudska prava]] i [[politika|političarka]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] učestvovala je u grčkom pokretu otpora, nakon rata radila je u [[London]]u sa [[Alexander Fleming|Alexanderom Flemingom]], a za vrijeme vojne diktature u Grčkoj bila je zatvorena i potom protjerana. Nakon obnove demokratije izabrana je u [[Grčki parlament]] kao članica PASOK-a i ostala je povezana s humanitarnim, naučnim i antifašističkim radom.<ref name="Encyclopedia">{{cite web |last=Haag |first=John |title=Fleming, Amalia (1912–1986) |url=https://www.encyclopedia.com/women/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/fleming-amalia-1912-1986 |website=Encyclopedia.com |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NPG">{{cite web |title=Amalia (née Koutsouri-Vourekas), Lady Fleming |url=https://www.npg.org.uk/collections/search/person/mp137121/amalia-nee-koutsouri-vourekas-lady-fleming |website=National Portrait Gallery |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođena je u [[Konstantinopolj]]u, tada u sastavu Osmanskog Carstva, u porodici grčkog ljekara Harikiosa Koutsourisa. Nakon izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] porodica je 1914. napustila grad i preselila se u Atinu.<ref name="Encyclopedia" /> Studirala je medicinu na Univerzitetu u Atini, gdje se specijalizirala za bakteriologiju i mikrobiologiju. Od 1938. do 1944. radila je kao bakteriologinja u atinskoj gradskoj bolnici.<ref name="Encyclopedia" /> Prije braka s Alexanderom Flemingom bila je udata za arhitekta Manolisa Vourekasa, pa se u dijelu izvora navodi kao Amalia Koutsouri-Vourekas. Nakon razvoda i odlaska u Ujedinjeno Kraljevstvo nastavila je istraživački rad u oblasti bakterijskih infekcija, [[antibiotik]]a i [[Otpornost na antibiotike|rezistencije na antibiotike]].<ref name="FlemingHistory">{{cite web |title=Our History |url=https://www.fleming.gr/about/history |website=Biomedical Sciences Research Center "Alexander Fleming" |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Drugi svjetski rat === Tokom [[Okupacija Grčke u Drugom svjetskom ratu|okupacije Grčke]] pridružila se otporu protiv [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Pomagala je britanskim, novozelandskim i grčkim vojnicima da pobjegnu iz okupirane zemlje, prepisivala je emisije [[BBC]]-ja i učestvovala u izradi lažnih dokumenata za grčke Jevreje i savezničke oficire.<ref name="LATimes">{{cite news |title=Lady Fleming, 73, Activist in Greek Resistance, Dies |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1986-02-28-me-12829-story.html |work=Los Angeles Times |date=28. 2. 1986 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog tih aktivnosti zatvorile su je italijanske okupacione vlasti. Nakon što je pokušala iskoristiti bolest kao način premještanja u bolnicu, predana je [[Gestapo]]u i osuđena na smrt. Iz zatvora je oslobođena 1944, nakon ulaska britanskih snaga u Grčku.<ref name="Encyclopedia"/> === Rad u Londonu i brak s Alexanderom Flemingom === Godine 1947. dobila je stipendiju [[British Council|Britanskog vijeća]] i otišla u London na postdiplomski rad iz bakteriologije u Bolnici St Mary's. Ondje je radila u Wright-Fleming Institute of Microbiology, u laboratoriju Alexandera Fleminga, istraživača poznatog po otkriću [[penicilin]]a.<ref name="Imperial">{{cite web |title=Lady Fleming Lecture Series |url=https://www.imperialwhocc.org/lectures/lady-amalia-fleming-lecture-series/ |website=Imperial WHO Collaborating Centre |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Između 1947. i 1952. objavila je devet naučnih radova iz oblasti antimikrobnih sredstava i rezistencije na antibiotike, a dio istraživanja nastao je u saradnji s Flemingom.<ref name="FlemingBook">{{cite web |title=Biomedical Sciences Research Center "Alexander Fleming" |url=https://www.fleming.gr/_files/book/Fleming_book.pdf |website=Biomedical Sciences Research Center "Alexander Fleming" |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Za njega se udala 9. aprila 1953. Nakon njegove smrti 1955. organizirala je njegovu naučnu ostavštinu i pomogla u pripremi biografske i dokumentarne građe o njegovom životu i radu.<ref name="NPG"/> === Otpor vojnoj hunti === Od početka 1960-ih sve više je boravila u Grčkoj, a 1967. se trajno vratila u zemlju, neposredno prije uspostave vojne diktature poznate kao režim pukovnika. Ubrzo se uključila u antidiktatorske mreže, održavala veze s opozicijom i stranim novinarima te pokušavala međunarodnoj javnosti prenijeti podatke o zatvaranjima, mučenjima i političkim progonima.<ref name="Encyclopedia"/><ref name="NPG"/> Vlasti su je uhapsile 1971. zbog navodne povezanosti s pokušajem bijega [[Alexandros Panagoulis|Alexandrosa Panagoulisa]], koji je bio osuđen zbog pokušaja atentata na vođu hunte [[Georgios Papadopoulos|Georgiosa Papadopoulosa]]. Bila je zatvorena, ispitivana i osuđena, a potom je, zbog međunarodnog pritiska i zdravstvenog stanja, puštena i protjerana iz Grčke.<ref name="NPG"/> O tim događajima pisala je u knjizi ''A Piece of Truth'' ("Dio istine"), objavljenoj 1973.<ref name="Piece">{{cite book |last=Fleming |first=Amalia |title=A Piece of Truth |trans-title=Dio istine |url=https://archive.org/details/pieceoftruth00flem |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |date=1973 |isbn=978-0-395-15474-8 |language=en}}</ref> === Politički rad nakon 1974. === Nakon pada hunte 1974. vratila se u Grčku i nastavila javni rad. Pridružila se [[Panhelenski socijalistički pokret|Panhelenskom socijalističkom pokretu]] i izabrana je za zastupnicu u parlamentu 1977, 1981. i 1985.<ref name="Encyclopedia"/> Bavila se pitanjima političkih zatvorenika, zdravstva, građanskih sloboda i odgovornosti za zločine počinjene tokom diktature. Bila je aktivna u međunarodnim organizacijama za ljudska prava. National Portrait Gallery navodi da je bila članica [[Evropska komisija za ljudska prava|Evropske komisije za ljudska prava]] i prva predsjednica grčkog odbora [[Amnesty International]]a.<ref name="NPG"/> == Naslijeđe == Fleming je 1965. osnovala Helensku fondaciju za osnovna biološka istraživanja "Alexander Fleming", čime su postavljeni temelji za kasniji Biomedical Sciences Research Center "Alexander Fleming" u Variju kod Atine.<ref name="FlemingHistory"/> Centar je razvijen kao istraživačka ustanova za [[biomedicina|biomedicinske nauke]], [[imunologija|imunologiju]], [[molekularna biologija|molekularnu biologiju]] i srodne oblasti. Po njoj je nazvana Opća bolnica "Sismanogleio-Amalia Fleming" u Melissiji, predgrađu Atine.<ref name="Imperial"/> Njeno ime nose i predavanja Lady Amalia Fleming Lecture Series pri WHO Collaborating Centre for Public Health Education and Training, gdje se navodi kao ljekarka, mikrobiologinja, učesnica otpora, politička zatvorenica, društvena aktivistica, parlamentarka i osnivačica fondacije za biomedicinska istraživanja.<ref name="Imperial"/> == Odabrana djela == * {{cite book |last=Fleming |first=Amalia |title=A Piece of Truth |trans-title=Dio istine |url=https://archive.org/details/pieceoftruth00flem |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |date=1973 |isbn=978-0-395-15474-8 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Fleming, Amalia}} [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Umrli 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Grčki ljekari]] [[Kategorija:Grčki aktivisti]] [[Kategorija:Članovi PASOK-a]] [[Kategorija:Učesnici grčkog pokreta otpora]] exbo6xgdm2256nudmjes9edl0him055 0 535087 3894455 3893641 2026-06-06T10:06:28Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894455 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Lea Verou | izvorno_ime = {{jez-el|Λία Βέρου}} | slika = | opis_slike = | puno_ime = Michailia Verou | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1986|6|13}} | mjesto_rođenja = [[Grčka]] | državljanstvo = [[Grčka]]; [[Sjedinjene Američke Države]] | narodnost = [[Grci|Grkinja]] | polje = [[računarska nauka]], [[interakcija čovjeka i računara]], [[programski jezik|dizajn programskih jezika]], [[web-standardi]], [[CSS]], [[JavaScript]] | radna_institucija = [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]]; [[MIT Computer Science and Artificial Intelligence Laboratory|CSAIL]]; [[World Wide Web Consortium|W3C]] | alma_mater = [[Atinski univerzitet za ekonomiju i poslovanje]]; [[Massachusetts Institute of Technology]] | doktorski_mentor = [[David Karger]] | poznata_po = radu na [[CSS]]-u, [[web-standardi]]ma, [[otvoreni web|otvorenom webu]], projektu [[Mavo]] i knjizi ''CSS Secrets'' | veb-sajt = {{URL|https://lea.verou.me/}} }} '''Lea Verou''' ({{jez-el|Λία Βέρου}}; rođena 13. juna 1986) [[Grci|grčko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[računarska nauka|računarska naučnica]], veb programerka, autorica i stručnjakinja za [[World Wide Web|veb-standarde]]. Poznata je po radu na [[CSS]]-u, [[JavaScript]]u, [[interakcija čovjeka i računara|interakciji čovjeka i računara]], upotrebljivosti i razvoju alata za [[Otvoreni veb|otvoreni web]]. Autorica je knjige ''CSS Secrets: Better Solutions to Everyday Web Design Problems'' ("CSS tajne: bolja rješenja za svakodnevne probleme web-dizajna"), objavljene 2015. kod izdavača [[O'Reilly Media]].<ref name="OfficialAbout">{{cite web |title=About me |url=https://lea.verou.me/about/ |website=Lea Verou |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OReilly">{{cite web |title=CSS Secrets |url=https://www.oreilly.com/library/view/css-secrets/9781449372736/ |website=O'Reilly Media |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Doktorirala je na [[Masačusetski institut za tehnologiju|MIT-u]], gdje je njeno istraživanje bilo usmjereno na dizajn veb-programskih jezika koji su lakši za učenje i upotrebu. Bila je povezana s [[MIT Computer Science and Artificial Intelligence Laboratory|MIT CSAIL-om]] i Haystack grupom, a učestvovala je u radu [[World Wide Web Consortium|W3C-a]].<ref name="OfficialAbout"/><ref name="Publications">{{cite web |title=Publications |url=https://lea.verou.me/publications/ |website=Lea Verou |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Rođena je 13. juna 1986. i odrasla je na ostrvu [[Lezbos]], u mjestu [[Kaloni]].<ref name="EarlyLife">{{cite web |last=Verou |first=Lea |title=How I got into web development — the long version |url=https://lea.verou.me/blog/2012/05/how-i-got-into-web-development-the-long-version/ |website=Lea Verou |date=1. 5. 2012 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Po vlastitom opisu, zanimanje za stvaranje, dizajn i veb razvijala je prije nego što je imala stalni pristup računaru, a profesionalno se počela baviti veb-razvojem tokom studija.<ref name="EarlyLife"/> Diplomirala je [[računarska nauka|računarsku nauku]] na Atinskom univerzitetu za ekonomiju i poslovanje, nakon prethodnog studija [[elektrotehnika|elektrotehnike]] i računarstva na [[Aristotelov univerzitet u Solunu|Aristotelovom univerzitetu u Solunu]].<ref name="OfficialAbout"/> Na MIT-u je završila magistarski i doktorski studij, a doktorski rad povezivao je upotrebljivost, dizajn programskih jezika i olakšavanje izrade interaktivnih veb-aplikacija.<ref name="OfficialAbout"/> == Karijera == Karijeru je započela 2005. radeći na poslovima od [[grafički dizajn|grafičkog dizajna]] do razvoja cjelovitih [[veb-aplikacija]].<ref name="OfficialAbout"/> Godine 2008. suosnovala je grčku kompaniju Fresset Ltd. Iz kompanije je izašla 2011, a ona je prodana 2013.<ref name="OfficialAbout"/> Godine 2012. pridružila se W3C-u kao Developer Advocate, radeći na povezivanju organizacije s web-dizajnerima i programerima. U intervjuu za ''[[Wired]]'' objasnila je da je rad obuhvatao organizaciju konferencije W3Conf, razvoj i promociju WebPlatform.org, javne nastupe i pisanje o standardima za industrijske medije.<ref name="Wired">{{cite news |last=Gilbertson |first=Scott |title=Interview: Lea Verou on Why Web Standards Matter and How You Can Help |url=https://www.wired.com/2013/02/developer-lea-verou-on-why-web-standards-matter/ |work=Wired |date=15. 2. 2013 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kao predavačica nastupala je na konferencijama o web-tehnologijama, CSS-u, [[Grafički korisnički interfejs|korisničkim interfejsima]] i standardima. Njeni javni nastupi često uključuju živo kodiranje i demonstracije u posebno razvijenim prezentacijskim alatima, što je postalo prepoznatljiv dio njenog pedagoškog i konferencijskog rada.<ref name="Speaking">{{cite web |title=Speaking |url=https://lea.verou.me/speaking/ |website=Lea Verou |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pokrenula je i održavala više [[softver otvorenog koda|projekata otvorenog koda]]. Među poznatijima su [[PrismJS]], alat za isticanje sintakse u kodu, [[Dabblet]], okruženje za eksperimentiranje s HTML-om i CSS-om, i Mavo, istraživački projekat razvijan na MIT-u radi lakšeg stvaranja interaktivnih veb-aplikacija pomoću deklarativnog proširenja HTML-a.<ref name="Projects">{{cite web |title=Projects |url=https://lea.verou.me/projects/ |website=Lea Verou |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mavo">{{cite conference |last1=Verou |first1=Lea |last2=Zhang |first2=Amy X. |last3=Karger |first3=David R. |title=Mavo: Creating Interactive Data-Driven Web Applications by Authoring HTML |trans-title=Mavo: stvaranje interaktivnih web-aplikacija zasnovanih na podacima pisanjem HTML-a |url=https://dl.acm.org/doi/10.1145/2984511.2984551 |book-title=Proceedings of the 29th Annual Symposium on User Interface Software and Technology |publisher=Association for Computing Machinery |date=2016 |pages=483–496 |doi=10.1145/2984511.2984551 |language=en}}</ref> == Odabrana djela == * {{cite book |last=Verou |first=Lea |title=CSS Secrets: Better Solutions to Everyday Web Design Problems |trans-title=CSS tajne: bolja rješenja za svakodnevne probleme web-dizajna |url=https://www.oreilly.com/library/view/css-secrets/9781449372736/ |publisher=O'Reilly Media |date=2015 |isbn=978-1-4493-7263-7 |language=en}} * {{cite conference |last1=Verou |first1=Lea |last2=Zhang |first2=Amy X. |last3=Karger |first3=David R. |title=Mavo: Creating Interactive Data-Driven Web Applications by Authoring HTML |trans-title=Mavo: stvaranje interaktivnih web-aplikacija zasnovanih na podacima pisanjem HTML-a |url=https://dl.acm.org/doi/10.1145/2984511.2984551 |book-title=Proceedings of the 29th Annual Symposium on User Interface Software and Technology |publisher=Association for Computing Machinery |date=2016 |pages=483–496 |doi=10.1145/2984511.2984551 |language=en}} * {{cite conference |last1=Verou |first1=Lea |last2=Karger |first2=David R. |title=What They Had in Mind: A Field Study of Web-Based End-User Programming |trans-title=Šta su imali na umu: terensko istraživanje krajnjeg korisničkog programiranja na webu |url=https://dl.acm.org/doi/10.1145/3313831.3376825 |book-title=Proceedings of the 2020 CHI Conference on Human Factors in Computing Systems |publisher=Association for Computing Machinery |date=2020 |pages=1–13 |doi=10.1145/3313831.3376825 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Google Scholar ID|UQOqpdcAAAAJ|Lea Verou}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Verou, Lea}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Lezbos]] [[Kategorija:Američki računarski programeri]] [[Kategorija:Grčki računarski programeri]] [[Kategorija:Živi ljudi]] g4dwwolq9e77pgnjx31iejp9gfu276b 0 535088 3894454 3891930 2026-06-06T10:06:26Z WumpusBot 120674 /* Progon i smrt */ razne ispravke 3894454 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Margarete Hilferding | izvorno_ime = Margarethe Hilferding-Hönigsberg | slika = | opis_slike = | ime_po_rođenju = Margarete Hönigsberg | datum_rođenja = {{datum rođenja|1871|6|20}} | mjesto_rođenja = [[Hernals]], [[Beč]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|1942|9|23|1871|6|20}} | mjesto_smrti = tokom deportacije iz [[Terezín|Theresienstadta]] prema [[Mali Trostenec|Malom Trostencu]] | narodnost = [[Austrijanci|Austrijanka]] | polje = [[medicina]], [[psihoanaliza]], [[individualna psihologija]], [[socijalna medicina]], [[ginekologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet u Beču]]; Bečko psihoanalitičko društvo; Općina Beč | alma_mater = [[Univerzitet u Beču]] | poznata_po = prvoj ženi primljenoj u Bečko psihoanalitičko društvo, radu o [[materinski instinkt|materinskoj ljubavi]], ljekarskom radu u radničkim četvrtima [[Beč]]a i zagovaranju [[kontrola rađanja|kontrole rađanja]] | supružnik = [[Rudolf Hilferding]] | djeca = 2 }} '''Margarete Hilferding''' (rođena '''Hönigsberg'''; 20. juni 1871 – 23. septembar 1942), poznata i kao '''Margarethe Hilferding-Hönigsberg''', bila je [[Austrijanci|austrijska]] [[ljekar]]ka, [[psihoanaliza|psihoanalitičarka]], [[individualna psihologija|individualna psihologinja]] i [[socijalizam|socijalistička]] aktivistica. Bila je prva žena primljena u Bečko psihoanalitičko društvo, a njen rad o materinskoj ljubavi iz 1911. ubraja se među rane tekstove u kojima je osporavana ideja o urođenom [[materinski instinkt|materinskom instinktu]].<ref name="Encyclopedia">{{cite web |title=Hilferding-Hönigsberg, Margarethe (1871–1942) |url=https://www.encyclopedia.com/psychology/dictionaries-thesauruses-pictures-and-press-releases/hilferding-honigsberg-margarethe-1871-1942 |website=Encyclopedia.com |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nationalfonds">{{cite web |title=A woman of her time. The life of Margaret Hönigsberg-Hilferding |url=https://www.nationalfonds.org/detail-view/278 |website=National Fund of the Republic of Austria for Victims of National Socialism |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kao ljekarka radila je u radničkim četvrtima Beča, bavila se školskom medicinom, zdravstvenim savjetovanjem žena i pitanjima reproduktivnog zdravlja. Nakon ranog članstva u krugu [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] približila se individualnoj psihologiji [[Alfred Adler|Alfreda Adlera]] i ostala politički povezana s austromarksističkim i socijaldemokratskim miljeom [[Crveni Beč|Crvenog Beča]].<ref name="MUVS">{{cite web |title=Margret Hilferding (1871–1942) |url=https://muvs.org/en/topics/pioneers/margret-hilferding-1871-1942-en/ |website=Museum of Contraception and Abortion |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RotesWien">{{cite web |title=Hilferding, Margaret(h)e (geb. Hönigsberg) |url=https://www.dasrotewien.at/seite/hilferding-margaret-h-e |website=Das Rote Wien |access-date=31. 5. 2026 |language=de}}</ref> Kao Jevrejka je za vrijeme [[nacizam|nacističke]] vlasti u Austriji deportirana i ubijena u [[Holokaust]]u.<ref name="Encyclopedia"/> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođena je 1871. u Hernalsu, koji je tada bio predgrađe Beča, u asimiliranoj [[Jevreji|jevrejskoj]] građanskoj porodici. U mladosti je željela studirati medicinu, ali žene u Austriji još nisu imale redovan pristup univerzitetskom studiju. Najprije je studirala [[fizika|fiziku]] i [[matematika|matematiku]] kao jedna od rijetkih studentica, a potom, nakon otvaranja medicinskog studija ženama, prešla na medicinu.<ref name="Nationalfonds"/><ref name="MUVS"/> Na Univerzitetu u Beču doktorirala je medicinu početkom 20. vijeka. U literaturi se navodi kao prva žena u Austriji koja je završila medicinski studij, odnosno među prvim ženama s medicinskim doktoratom u austrijskom univerzitetskom sistemu.<ref name="Nationalfonds"/><ref name="MUVS"/> Njen ulazak u medicinu odvijao se u razdoblju u kojem su univerzitetsko obrazovanje žena, profesionalna samostalnost i javni rad ljekarki još bili predmet otvorenog društvenog otpora. Godine 1904. udala se za Rudolfa Hilferdinga, ljekara, ekonomista i austromarksističkog teoretičara, kasnije ministra finansija [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Par je imao dva sina, a brak je kasnije okončan razvodom.<ref name="MUVS"/><ref name="RotesWien"/> === Psihoanaliza i individualna psihologija === Hilferding je 1910. primljena u Bečko psihoanalitičko društvo kao prva žena članica. Time je ušla u uži krug rane bečke psihoanalize, u kojem su djelovali Freud, Adler, [[Wilhelm Stekel]], [[Otto Rank]] i drugi autori povezani s nastankom psihoanalitičkog pokreta.<ref name="Encyclopedia"/><ref name="Nationalfonds"/> Njeno članstvo bilo je kratko, ali je historijski važno jer je prethodilo ulasku drugih ranih psihoanalitičarki, uključujući [[Sabina Spielrein|Sabinu Spielrein]] i [[Lou Andreas-Salomé]].<ref name="Balsam">{{cite journal |last=Balsam |first=Rosemary H. |title=Women of the Wednesday Society: The Presentations of Drs. Hilferding, Spielrein, and Hug-Hellmuth |journal=American Imago |date=2003 |volume=60 |issue=3 |pages=303–342 |url=https://www.jstor.org/stable/26304689 |language=en}}</ref> Dana 11. januara 1911. održala je predavanje "O osnovama materinske ljubavi". U njemu je tvrdila da materinska ljubav nije urođeni instinkt, nego se razvija kroz tjelesni, emocionalni i društveni odnos majke i djeteta nakon trudnoće i poroda.<ref name="ScientificAmerican">{{cite web |last1=Thompson |first1=Marcy |last2=Hafner |first2=Katie |last3=Unger |first3=Deborah |title=Margarethe Hilferding, Sigmund Freud and the Conspiracy of Silence |url=https://www.scientificamerican.com/article/margarethe-hilferding-the-first-woman-admitted-to-freuds-vienna-psychoanalytic-society/ |website=Scientific American |date=23. 1. 2025 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pep">{{cite web |title=Scientific meeting on January 11, 1911: On the basis of mother love |url=https://bsf.spp.asso.fr/index.php?id=25309&lvl=author_see |website=Bibliothèque Sigmund Freud |access-date=31. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Takav pristup razlikovao se od dominantnih psihoanalitičkih shvatanja ženskosti i majčinstva u Freudovom krugu, pa je kasnije tumačen kao rani doprinos kritici biološkog determinizma u teoriji majčinstva.<ref name="Balsam"/> Nakon rascjepa u bečkom psihoanalitičkom pokretu 1911. slijedila je Adlerovu grupu i priključila se individualnopsihološkom pravcu. U tom okviru njen rad postao je bliži socijalnoj medicini, pedagogiji, savjetovalištima i psihološkom radu s djecom, ženama i radničkim porodicama.<ref name="MUVS"/><ref name="RotesWien"/> === Ljekarski i politički rad === Nakon razdvajanja od muža počela je raditi kao ljekarka u desetom bečkom okrugu, [[Favoriten]]u, radničkoj četvrti u kojoj su siromaštvo, prenapučenost stanova i zdravstvene posljedice industrijskog života bili izraziti. Liječila je uglavnom žene, djecu i radničke porodice, a od 1922. radila je i kao školska ljekarka.<ref name="MUVS"/> U javnom radu bavila se [[zdravstveno obrazovanje|zdravstvenim obrazovanjem]], seksualnom reformom, pravom žena na informacije o [[Trudnoća|trudnoći]] i [[Kontracepcija|kontracepciji]] te društvenim uslovima koji oblikuju porodični život. Muzej kontracepcije i abortusa navodi da je držala predavanja o kontroli rađanja i da je pokušavala povezati medicinsko znanje s emancipacijom žena i socijalnom politikom.<ref name="MUVS"/> Njena stajališta uklapala su se u šire reforme Crvenog Beča, gdje su socijaldemokratske vlasti razvijale stanogradnju, javno zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Hilferding je bila politički povezana sa [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratskom radničkom partijom Austrije]] i socijalističkim intelektualnim krugovima. Nakon sloma austrijske socijaldemokratije i uspostave [[austrofašizam|austrofašističkog]] poretka 1934. bila je uhapšena, a zatim prisiljena napustiti posao školske ljekarke.<ref name="Nationalfonds"/><ref name="RotesWien"/> === Progon i smrt === Nakon [[Anschluss|pripajanja Austrije nacističkoj Njemačkoj]] 1938. Hilferding nije uspjela napustiti zemlju. Kao Jevrejka i ranija socijalistička aktivistica bila je izložena sistematskom progonu. Oduzet joj je stan, smještena je u dom za starije osobe, a u junu 1942. deportirana je u [[Terezín|geto Theresienstadt]].<ref name="MUVS" /> U septembru iste godine uključena je u transport prema logoru Mali Trostenec, jednom od mjesta masovnih nacističkih ubistava na području današnje [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. Prema većini biografskih izvora umrla je 23. septembra 1942. tokom deportacije iz Theresienstadta prema Malom Trostencu; drugi austrijski izvori navode premještaj prema [[Treblinka|Treblinki]] i ubistvo ubrzo nakon toga.<ref name="Encyclopedia" /><ref name="RotesWien" /> == Naslijeđe == Hilferdingino ime dugo je ostalo na margini historije psihoanalize, djelimično zbog kratkog formalnog članstva u Freudovom društvu, a djelimično zbog kasnijeg zaborava žena koje su učestvovale u ranim psihoanalitičkim raspravama. Savremena istraživanja naglašavaju njenu ulogu prve žene u Bečkom psihoanalitičkom društvu i autorice rada koji je materinstvo opisao kao promjenljiv odnos, a ne kao unaprijed zadatu biološku sudbinu.<ref name="Balsam"/><ref name="ScientificAmerican"/> Njena biografija povezuje nekoliko historijskih tokova: ulazak žena na austrijske univerzitete, ranu psihoanalizu, socijalnu medicinu Crvenog Beča, borbu za reproduktivna prava i uništenje jevrejskog intelektualnog života u Holokaustu. Eveline List objavila je 2006. knjigu ''Mutterliebe und Geburtenkontrolle – Zwischen Psychoanalyse und Sozialismus. Die Geschichte der Margarethe Hilferding-Hönigsberg'' ("Materinska ljubav i kontrola rađanja – između psihoanalize i socijalizma. Historija Margarethe Hilferding-Hönigsberg"), koja je dodatno obnovila interes za njen rad i politički život.<ref name="Book">{{cite book |last=List |first=Eveline |title=Mutterliebe und Geburtenkontrolle – Zwischen Psychoanalyse und Sozialismus. Die Geschichte der Margarethe Hilferding-Hönigsberg |trans-title=Materinska ljubav i kontrola rađanja – između psihoanalize i socijalizma. Historija Margarethe Hilferding-Hönigsberg |url=https://www.meta-katalog.eu/Record/63802fmt |publisher=Mandelbaum Verlag |location=Beč |date=2006 |isbn=978-3-85476-184-6 |language=de}}</ref> == Odabrani rad == * {{cite book |last=Hilferding |first=Margarete |chapter=Scientific meeting on January 11, 1911: On the basis of mother love |trans-chapter=Naučni sastanak 11. januara 1911: o osnovama materinske ljubavi |title=Minutes of the Vienna Psychoanalytic Society, Volume 3: 1910–1911 |trans-title=Zapisnici Bečkog psihoanalitičkog društva, tom 3: 1910–1911 |url=https://bsf.spp.asso.fr/index.php?id=25309&lvl=author_see |editor1-last=Nunberg |editor1-first=Herman |editor2-last=Federn |editor2-first=Ernst |publisher=International Universities Press |date=1974 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hilferding, Margarete}} [[Kategorija:Rođeni 1871.]] [[Kategorija:Umrli 1942.]] [[Kategorija:Biografije, Beč]] [[Kategorija:Austrijski psiholozi]] se60vahs5hx0wv1l0ap1cs9upqhm0mo 0 535089 3894453 3893656 2026-06-06T10:06:24Z WumpusBot 120674 /* Obrazovanje i rana karijera */ razne ispravke 3894453 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Anu Realo | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1971|2|15}} | mjesto_rođenja = [[Viljandi]], [[Estonska SSR]], [[Sovjetski Savez]] | državljanstvo = [[Estonija]] | narodnost = [[Estonci|Estonka]] | polje = [[psihologija ličnosti]], [[kroskulturna psihologija]], [[socijalna psihologija]], [[subjektivno blagostanje]], [[socijalni kapital]] | radna_institucija = [[University of Warwick|Univerzitet Warwick]]; [[Tallinn University|Univerzitet u Tallinnu]]; [[Univerzitet u Tartuu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Tartuu]] | poznata_po = istraživanjima [[osobina ličnosti]], [[kulturne razlike|kulturnih razlika]], [[Velikih pet osobina ličnosti]], [[individualizam|individualizma]], [[kolektivizam|kolektivizma]], [[povjerenje|povjerenja]] i [[vrijednost (sociologija)|vrijednosti]] | nagrade = Državna naučna nagrada Republike Estonije za društvene nauke (2010); [[Orden Bijele zvijezde]] IV klase (2016); članica [[Estonska akademija nauka|Estonske akademije nauka]]; članica [[Academia Europaea]] | veb-sajt = {{URL|https://warwick.ac.uk/fac/sci/psych/people/arealo/}} }} '''Anu Realo''' (rođena 15. februara 1971) [[Estonci|estonska]] je [[psihologija|psihologinja]], profesorica psihologije i istraživačica u oblastima [[psihologija ličnosti|psihologije ličnosti]] i [[kroskulturna psihologija|kroskulturne psihologije]]. Profesorica je na [[University of Warwick|Univerzitetu Warwick]], istraživačka profesorica na [[Tallinn University|Univerzitetu u Tallinnu]] i gostujuća profesorica na [[Univerzitet u Tartuu|Univerzitetu u Tartuu]].<ref name="Warwick">{{cite web |title=Anu Realo, MSc PhD (Professor) |url=https://warwick.ac.uk/fac/sci/psych/people/arealo/arealo/ |website=University of Warwick |date=21. 3. 2026 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tallinn">{{cite web |title=Anu Realo |url=https://www.tlu.ee/en/node/119395 |website=Tallinn University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena istraživanja bave se kulturnim i individualnim razlikama u ličnosti, subjektivnom blagostanju, društvenim vrijednostima, socijalnom kapitalu, povjerenju i vezama između ličnosti, zdravlja i blagostanja.<ref name="Warwick"/><ref name="Academia">{{cite web |title=Realo Anu |url=https://www.ae-info.org/ae/User/Realo_Anu |website=Academia Europaea |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje i rana karijera === Realo je rođena u [[Viljandi]]ju u [[Estonska SSR|Estonskoj SSR]].<ref name="Akadeemia">{{cite web |title=Anu Realo |url=https://www.akadeemia.ee/en/member/realo/ |website=Estonian Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Doktorirala je psihologiju 1999. na Univerzitetu u Tartuu, a potom je bila postdoktorska istraživačica u istraživačkoj grupi za kvantitativnu psihologiju i individualne razlike na [[Katolički univerzitet u Leuvenu|Katoličkom univerzitetu u Leuvenu]] u [[Belgija|Belgiji]].<ref name="AcademiaCV">{{cite web |title=CV - Anu Realo |url=https://www.ae-info.org/ae/User/Realo_Anu/CV |website=Academia Europaea |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon povratka u Estoniju radila je na Institutu za psihologiju Univerziteta u Tartuu kao istraživačica i nastavnica. Od 2013. do 2015. bila je istraživačka profesorica Estonske akademije nauka, a od 2014. do 2019. profesorica psihologije ličnosti i socijalne psihologije u Tartuu.<ref name="Academia"/><ref name="Akadeemia"/> Na Univerzitet Warwick prešla je 2016, najprije kao vanredna profesorica, a zatim kao profesorica u Odjelu za psihologiju.<ref name="Warwick"/> === Akademski rad === Od 2025. djeluje i kao istraživačka profesorica održivih budućih studija u okviru projekta SustainERA na Univerzitetu u Tallinnu, uz nastavak gostujuće profesure u Tartuu.<ref name="ORCID">{{cite web |title=Anu Realo |url=https://orcid.org/0000-0003-0649-274X |website=ORCID |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom karijere bila je stipendistica i gostujuća istraživačica u više instituta za napredne studije.<ref name="NIAS">{{cite web |title=Realo, Anu |url=https://nias.knaw.nl/fellow/realo-anu/ |website=Netherlands Institute for Advanced Study |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U profesionalnim organizacijama djelovala je kao predsjednica [[European Association of Personality Psychology|Evropske asocijacije za psihologiju ličnosti]] od 2020. do 2022. i kao članica naučnih savjetodavnih tijela u projektima kao što su [[European Social Survey]] i [[World Values Survey]].<ref name="InterAcademies">{{cite web |title=Anu Realo |url=https://www.interacademies.org/person/anu-realo |website=InterAcademy Partnership |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Istraživanja === U ranijem radu bavila se razlikama u ličnosti, vrijednostima i društvenim stavovima između kultura. Posebnu pažnju posvetila je odnosu između individualizma, kolektivizma i socijalnog kapitala, nastojeći razlikovati porodično usmjereni kolektivizam od institucionalnog povjerenja i šire spremnosti na saradnju.<ref name="Radius">{{cite journal |last1=Realo |first1=Anu |last2=Allik |first2=Jüri |last3=Greenfield |first3=Brenna |title=Radius of Trust: Social Capital in Relation to Familism and Institutional Collectivism |trans-title=Radijus povjerenja: socijalni kapital u odnosu na familizam i institucionalni kolektivizam |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022022108318096 |journal=Journal of Cross-Cultural Psychology |date=2008 |volume=39 |issue=4 |pages=447–462 |doi=10.1177/0022022108318096 |language=en}}</ref> U tom kontekstu njen rad povezuje psihološko mjerenje s uporednim istraživanjima društava, političkih institucija i interpersonalnog povjerenja. U članku o razlikama između muškaraca i žena u modelu Velikih pet osobina ličnosti, objavljenom s Davidom P. Schmittom, Martinom Voracekom i Jürijem Allikom, analizirani su podaci iz 55 kultura. Rad je pokazao da se rodne razlike u samoprocijenjenim osobinama ličnosti razlikuju između društava i da su u nekim razvijenijim i rodno egalitarnijim sredinama izraženije nego u društvima s nižim pokazateljima razvoja.<ref name="Gender">{{cite journal |last1=Schmitt |first1=David P. |last2=Realo |first2=Anu |last3=Voracek |first3=Martin |last4=Allik |first4=Jüri |title=Why Can't a Man Be More Like a Woman? Sex Differences in Big Five Personality Traits Across 55 Cultures |trans-title=Zašto muškarac ne može biti sličniji ženi? Spolne razlike u osobinama Velikih pet u 55 kultura |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18179326/ |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=2008 |volume=94 |issue=1 |pages=168–182 |doi=10.1037/0022-3514.94.1.168 |pmid=18179326 |language=en}}</ref> S Jürijem Allikom objavila je pregledni rad ''Personality and Culture'', u kojem su razmatrani metodološki i teorijski problemi u istraživanju odnosa između ličnosti i kulture. Autori su naglasili potrebu za preciznim razlikovanjem individualnog i kulturnog nivoa analize, jer se zaključci o prosječnim razlikama između zemalja ne mogu jednostavno prenijeti na pojedince.<ref name="PersonalityCulture">{{cite journal |last1=Allik |first1=Jüri |last2=Realo |first2=Anu |title=Personality and Culture |trans-title=Ličnost i kultura |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1002/per.718 |journal=European Journal of Personality |date=2009 |volume=23 |issue=3 |pages=173–185 |doi=10.1002/per.718 |language=en}}</ref> Kasnija istraživanja proširila je na veze između ličnosti, zdravlja i subjektivnog blagostanja. U tim radovima blagostanje se ne posmatra samo kao opće zadovoljstvo životom, nego kroz promjene tokom vremena, zdravstveno stanje, emocionalno iskustvo i životne okolnosti.<ref name="WellbeingHealth">{{cite journal |last1=Kööts-Ausmees |first1=Liisi |last2=Realo |first2=Anu |last3=Allik |first3=Jüri |title=The Association Between Life Satisfaction and Self-Reported Health Status in Europe |trans-title=Povezanost između zadovoljstva životom i samoprocijenjenog zdravstvenog stanja u Evropi |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/per.2037 |journal=European Journal of Personality |date=2015 |volume=30 |issue=6 |pages=647–657 |doi=10.1002/per.2037 |language=en}}</ref> == Priznanja == Realo je 2010. dobila Državnu naučnu nagradu Republike Estonije u oblasti društvenih nauka za istraživanja ličnosti i stereotipa iz kroskulturne perspektive.<ref name="Akadeemia"/> Godine 2016. odlikovana je Ordenom Bijele zvijezde IV klase za doprinos estonskoj nauci i javnom životu.<ref name="Order">{{cite web |title=Estonia to acknowledge 99 people with national decorations on the eve of Independence Day |url=https://estonianworld.com/life/estonia-acknowledge-99-people-national-decorations-eve-independence-day/ |website=Estonian World |date=4. 2. 2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Za članicu Estonske akademije nauka izabrana je 2018, u oblasti kulturnih studija.<ref name="Akadeemia"/> Članica je i Academije Europaea, gdje je navedena u sekciji za ponašajne nauke.<ref name="Academia"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last1=Realo |first1=Anu |last2=Allik |first2=Jüri |last3=Greenfield |first3=Brenna |title=Radius of Trust: Social Capital in Relation to Familism and Institutional Collectivism |trans-title=Radijus povjerenja: socijalni kapital u odnosu na familizam i institucionalni kolektivizam |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022022108318096 |journal=Journal of Cross-Cultural Psychology |date=2008 |volume=39 |issue=4 |pages=447–462 |doi=10.1177/0022022108318096 |language=en}} * {{cite journal |last1=Schmitt |first1=David P. |last2=Realo |first2=Anu |last3=Voracek |first3=Martin |last4=Allik |first4=Jüri |title=Why Can't a Man Be More Like a Woman? Sex Differences in Big Five Personality Traits Across 55 Cultures |trans-title=Zašto muškarac ne može biti sličniji ženi? Spolne razlike u osobinama Velikih pet u 55 kultura |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18179326/ |journal=Journal of Personality and Social Psychology |date=2008 |volume=94 |issue=1 |pages=168–182 |doi=10.1037/0022-3514.94.1.168 |pmid=18179326 |language=en}} * {{cite journal |last1=Allik |first1=Jüri |last2=Realo |first2=Anu |title=Personality and Culture |trans-title=Ličnost i kultura |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1002/per.718 |journal=European Journal of Personality |date=2009 |volume=23 |issue=3 |pages=173–185 |doi=10.1002/per.718 |language=en}} * {{cite journal |last1=Kööts-Ausmees |first1=Liisi |last2=Realo |first2=Anu |last3=Allik |first3=Jüri |title=The Association Between Life Satisfaction and Self-Reported Health Status in Europe |trans-title=Povezanost između zadovoljstva životom i samoprocijenjenog zdravstvenog stanja u Evropi |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/per.2037 |journal=European Journal of Personality |date=2015 |volume=30 |issue=6 |pages=647–657 |doi=10.1002/per.2037 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0003-0649-274X}} * {{Google Scholar ID|QrFDEKQAAAAJ|Anu Realo}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Realo, Anu}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Biografije, Viljandi]] [[Kategorija:Estonski psiholozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] qdcwlhz3mr6xx85twz01zjr2jrz8kur 0 535090 3894452 3891978 2026-06-06T10:06:22Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Müge Çevik | slika = | opis_slike = | puno_ime = Müge Gül Çevik | državljanstvo = [[Turska]]; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | narodnost = [[Turci|Turkinja]] | polje = [[infektologija]], [[medicinska virologija]], [[javno zdravstvo]], [[globalno zdravlje]], [[epidemiologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet St Andrews]]; [[NHS Lothian]]; [[Svjetska zdravstvena organizacija]] | alma_mater = [[Univerzitet Ege]]; [[London School of Hygiene & Tropical Medicine]]; [[University College London]]; [[Univerzitet St Andrews]] | poznata_po = istraživanjima [[COVID-19|COVID-a 19]], [[SARS-CoV-2]], [[HIV]]-a, [[tuberkuloza|tuberkuloze]], [[virusni hepatitis|virusnog hepatitisa]] i javnom objašnjavanju naučnih podataka tokom [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]] | veb-sajt = }} '''Müge Çevik''' [[Turska|tursko]]-[[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] je [[ljekar]]ka, [[infektologija|infektologinja]], istraživačica [[medicinska virologija|medicinske virologije]] i stručnjakinja za globalno zdravlje. Radi na [[Univerzitet St Andrews|Univerzitetu St Andrews]], gdje se bavi [[HIV]]-om, [[tuberkuloza|tuberkulozom]], [[virusni hepatitis|virusnim hepatitisom]], tropskim infekcijama i novim zaraznim bolestima, uključujući [[COVID-19]].<ref name="StAndrews">{{cite web |title=Dr Muge Cevik |url=https://www.st-andrews.ac.uk/medicine/people/mc349 |website=University of St Andrews, School of Medicine |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] bila je naučna savjetnica glavnom ljekaru [[Škotska|Škotske]], članica britanske savjetodavne grupe NERVTAG i saradnica [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]].<ref name="ExpertAdvice">{{cite web |title=Expert advice |url=https://www.st-andrews.ac.uk/medicine/research/covid-19-response/expert-advice/ |website=University of St Andrews, School of Medicine |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Medicinu je završila na Medicinskom fakultetu Univerziteta Ege u [[Izmir]]u.<ref name="IDEAL">{{cite web |title=CEVIK Muge |url=https://ideal.u-paris.fr/members/cevik-muge/ |website=IDEAL, Université Paris Cité |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kao studentica medicine učestvovala je u projektima iz oblasti [[seksualno zdravlje|seksualnog zdravlja]], javnog zdravstva i borbe protiv [[stigma|stigme]] povezane s HIV-om. Kasnije je u [[London]]u završila magistarski studij javnog zdravstva.<ref name="IDEAL" /> Specijalističko usavršavanje nastavila je u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je radila u oblasti [[interna medicina|interne medicine]], infektivnih bolesti i virologije. Doktorski rad i akademsku karijeru vezala je za Univerzitet St Andrews, s istraživačkim fokusom na infekcije u zemljama s niskim i srednjim prihodima te na translacijska pitanja u liječenju tuberkuloze.<ref name="StAndrews"/><ref name="ResearchPortal">{{cite web |title=Muge Cevik |url=https://research-portal.st-andrews.ac.uk/en/persons/muge-cevik |website=University of St Andrews Research Portal |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Karijera === Dd 2016. povezana je sa NHS Lothianom kao kliničarka u infektivnim bolestima i medicinskoj virologiji, a na Univerzitetu St Andrews djeluje u okviru oblasti infekcije i globalnog zdravlja.<ref name="IDEAL" /> Njena istraživanja obuhvataju HIV, tuberkulozu, virusni hepatitis, tropske bolesti i nove infekcije, naročito u zdravstvenim sistemima zemalja s ograničenim resursima.<ref name="StAndrews" /> Tokom pandemije radila je i kao kliničarka u odgovoru na COVID-19. Istovremeno je učestvovala u brzom pregledu naučnih dokaza, javnom objašnjavanju rizika i savjetovanju stručnih tijela. Univerzitet St Andrews navodi da je pružala naučni doprinos glavnom ljekaru Škotske i bila članica NERVTAG-a, savjetodavnog tijela britanskog Ministarstva zdravstva za nove i nastajuće respiratorne virusne prijetnje.<ref name="ExpertAdvice"/> U međunarodnom radu sarađivala je s WHO-om i istraživačkom mrežom ISARIC, koja razvija kliničke protokole za nove zarazne bolesti.<ref name="StAndrews"/> === Istraživanja === Prije pandemije istraživala je HIV, tuberkulozu i virusni hepatitis, uključujući kliničke ishode, komorbiditete i pristup liječenju u različitim zdravstvenim okruženjima. Njeni radovi iz tog perioda obuhvataju genetičke i kliničke faktore povezane s komplikacijama kod osoba koje žive s HIV-om te infekcije važne za majčino i neonatalno zdravlje.<ref name="CID2013">{{cite journal |last1=Vispo |first1=Eugenia |last2=Cevik |first2=Muge |last3=Rockstroh |first3=Juergen K. |last4=Barreiro |first4=Pablo |last5=Nelson |first5=Mark |title=Genetic Determinants of Idiopathic Noncirrhotic Portal Hypertension in HIV-Infected Patients |trans-title=Genetičke odrednice idiopatske necirotične portalne hipertenzije kod pacijenata zaraženih HIV-om |url=https://academic.oup.com/cid/article/56/8/1117/367759 |journal=Clinical Infectious Diseases |date=2013 |volume=56 |issue=8 |pages=1117–1122 |doi=10.1093/cid/cis1056 |language=en}}</ref><ref name="Infection2019">{{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Moncayo-Nieto |first2=Olga |last3=Evans |first3=Margeret |title=Non-typeable Haemophilus influenzae-associated early pregnancy loss: an emerging neonatal and maternal pathogen |trans-title=Rani gubitak trudnoće povezan s netipizirajućim Haemophilus influenzae: novi neonatalni i materinski patogen |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s15010-019-01356-7 |journal=Infection |date=2019 |volume=47 |pages=937–943 |doi=10.1007/s15010-019-01356-7 |language=en}}</ref> Tokom 2020. i 2021. bila je među autorima više često citiranih pregleda o SARS-CoV-2. U radu objavljenom u ''[[BMJ]]'' razmatrala je [[Virusologija|virologiju]], prijenos i [[patogeneza|patogenezu]] virusa, s naglaskom na način širenja infekcije, inkubaciju, klinički tok i implikacije za javnozdravstvene mjere.<ref name="BMJ2020">{{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Kuppalli |first2=Krutika |last3=Kindrachuk |first3=Jason |last4=Peiris |first4=Malik |title=Virology, transmission, and pathogenesis of SARS-CoV-2 |trans-title=Virologija, prijenos i patogeneza SARS-CoV-2 |url=https://www.bmj.com/content/371/bmj.m3862 |journal=BMJ |date=2020 |volume=371 |pages=m3862 |doi=10.1136/bmj.m3862 |pmid=33097561 |language=en}}</ref> S Connorom Bamfordom i Antonijom Ho objavila je klinički pregled pandemije namijenjen ljekarima, objavljen u časopisu ''Clinical Microbiology and Infection''.<ref name="CMI2020">{{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Bamford |first2=Connor |last3=Ho |first3=Antonia |title=COVID-19 pandemic – a focused review for clinicians |trans-title=Pandemija COVID-a 19: usmjereni pregled za kliničare |url=https://www.clinicalmicrobiologyandinfection.com/article/S1198-743X(20)30231-7/fulltext |journal=Clinical Microbiology and Infection |date=2020 |volume=26 |issue=7 |pages=842–847 |doi=10.1016/j.cmi.2020.04.023 |pmid=32344166 |language=en}}</ref> Njena sistematska analiza dinamike virusnog opterećenja i trajanja izlučivanja koronavirusa, objavljena u časopisu ''The Lancet Microbe'', usporedila je SARS-CoV-2, [[SARS-CoV]] i [[MERS-CoV]]. Rad je zaključio da je dinamika virusnog opterećenja ključna za razumijevanje zaraznosti i da nalaz virusne RNK ne znači nužno prisustvo infektivnog virusa tokom cijelog perioda pozitivnog testa.<ref name="LancetMicrobe">{{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Tate |first2=Matthew |last3=Lloyd |first3=Ollie |last4=Maraolo |first4=Alberto Enrico |last5=Schafers |first5=Jenna |last6=Ho |first6=Antonia |title=SARS-CoV-2, SARS-CoV, and MERS-CoV viral load dynamics, duration of viral shedding, and infectiousness: a systematic review and meta-analysis |trans-title=Dinamika virusnog opterećenja, trajanje izlučivanja virusa i zaraznost kod SARS-CoV-2, SARS-CoV-a i MERS-CoV-a: sistematski pregled i metaanaliza |url=https://www.thelancet.com/journals/lanmic/article/PIIS2666-5247(20)30172-5/fulltext |journal=The Lancet Microbe |date=2021 |volume=2 |issue=1 |pages=e13–e22 |doi=10.1016/S2666-5247(20)30172-5 |pmid=33521734 |language=en}}</ref> U članku u ''[[Science (časopis)|Science]]'' sa [[Stefan Baral|Stefanom D. Baralom]] pisala je o mrežama prijenosa SARS-CoV-2 i važnosti razumijevanja nejednake raspodjele rizika između prostora, događaja i društvenih mreža.<ref name="Science2021">{{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Baral |first2=Stefan D. |title=Networks of SARS-CoV-2 transmission |trans-title=Mreže prijenosa SARS-CoV-2 |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.abg0842 |journal=Science |date=2021 |volume=373 |issue=6551 |pages=162–163 |doi=10.1126/science.abg0842 |pmid=34244400 |language=en}}</ref> U javnozdravstvenim raspravama isticala je da politike trebaju uzeti u obzir stvarne obrasce prijenosa, koncentraciju rizika i društvene posljedice mjera, a ne samo pojedinačne biološke parametre.<ref name="SSRN">{{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Marcus |first2=Julia L. |last3=Buckee |first3=Caroline |last4=Smith |first4=Tara C. |title=SARS-CoV-2 Transmission Dynamics Should Inform Policy |trans-title=Dinamika prijenosa SARS-CoV-2 treba usmjeravati javne politike |url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3692807 |journal=SSRN Electronic Journal |date=2020 |doi=10.2139/ssrn.3692807 |language=en}}</ref> == Naučna komunikacija == Tokom pandemije postala je prepoznatljiva i po naučnoj komunikaciji, naročito kroz objašnjavanje novih radova, nesigurnosti i promjena u dokazima na društvenim mrežama. Univerzitet St Andrews navodi da je, uz akademski rad, razvila poseban interes za to kako ljekari i naučnici mogu koristiti društvene mreže za širenje pouzdanih informacija.<ref name="ExpertAdvice"/> I prije pandemije bavila se tom temom u stručnom smislu. U radu objavljenom 2019. u ''Clinical Microbiology and Infection'' analizirala je kako naučnici i ljekari koriste [[Twitter]] tokom medicinskog kongresa, dok je u uvodniku u istom časopisu pisala o društvenim mrežama kao prostoru za angažman, komunikaciju i interakciju u medicinskoj zajednici.<ref name="TwitterPaper">{{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Ong |first2=David S. Y. |last3=Mackenzie |first3=Graham |title=How scientists and physicians use Twitter during a medical congress |trans-title=Kako naučnici i ljekari koriste Twitter tokom medicinskog kongresa |url=https://www.clinicalmicrobiologyandinfection.com/article/S1198-743X(19)30183-3/fulltext |journal=Clinical Microbiology and Infection |date=2019 |volume=25 |issue=12 |pages=1561.e7–1561.e12 |doi=10.1016/j.cmi.2019.04.004 |language=en}}</ref><ref name="SocialMedia">{{cite journal |last=Cevik |first=Muge |title=Social media to engage, communicate and interact |trans-title=Društvene mreže za angažman, komunikaciju i interakciju |url=https://www.clinicalmicrobiologyandinfection.com/article/S1198-743X(19)30457-6/fulltext |journal=Clinical Microbiology and Infection |date=2019 |volume=25 |issue=10 |pages=1227–1228 |doi=10.1016/j.cmi.2019.08.009 |language=en}}</ref> == Odabrana djela == * {{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Kuppalli |first2=Krutika |last3=Kindrachuk |first3=Jason |last4=Peiris |first4=Malik |title=Virology, transmission, and pathogenesis of SARS-CoV-2 |trans-title=Virologija, prijenos i patogeneza SARS-CoV-2 |url=https://www.bmj.com/content/371/bmj.m3862 |journal=BMJ |date=2020 |volume=371 |pages=m3862 |doi=10.1136/bmj.m3862 |pmid=33097561 |language=en}} * {{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Tate |first2=Matthew |last3=Lloyd |first3=Ollie |last4=Maraolo |first4=Alberto Enrico |last5=Schafers |first5=Jenna |last6=Ho |first6=Antonia |display-authors=5 |title=SARS-CoV-2, SARS-CoV, and MERS-CoV viral load dynamics, duration of viral shedding, and infectiousness: a systematic review and meta-analysis |trans-title=Dinamika virusnog opterećenja, trajanje izlučivanja virusa i zaraznost kod SARS-CoV-2, SARS-CoV-a i MERS-CoV-a: sistematski pregled i metaanaliza |url=https://www.thelancet.com/journals/lanmic/article/PIIS2666-5247(20)30172-5/fulltext |journal=The Lancet Microbe |date=2021 |volume=2 |issue=1 |pages=e13–e22 |doi=10.1016/S2666-5247(20)30172-5 |pmid=33521734 |language=en}} * {{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Bamford |first2=Connor |last3=Ho |first3=Antonia |title=COVID-19 pandemic – a focused review for clinicians |trans-title=Pandemija COVID-a 19: usmjereni pregled za kliničare |url=https://www.clinicalmicrobiologyandinfection.com/article/S1198-743X(20)30231-7/fulltext |journal=Clinical Microbiology and Infection |date=2020 |volume=26 |issue=7 |pages=842–847 |doi=10.1016/j.cmi.2020.04.023 |pmid=32344166 |language=en}} * {{cite journal |last1=Cevik |first1=Muge |last2=Baral |first2=Stefan D. |title=Networks of SARS-CoV-2 transmission |trans-title=Mreže prijenosa SARS-CoV-2 |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.abg0842 |journal=Science |date=2021 |volume=373 |issue=6551 |pages=162–163 |doi=10.1126/science.abg0842 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0003-1133-3874}} * {{Google Scholar ID|ADwYFuoAAAAJ|Müge Çevik}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cevik, Muge}} [[Kategorija:Turski ljekari]] [[Kategorija:Britanski ljekari]] pfooqmo4soz3sqm9z5dxzbrlxwe4fht 0 535091 3894451 3893640 2026-06-06T10:06:20Z WumpusBot 120674 /* Karijera */ razne ispravke 3894451 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Hatice Altug | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1978. | mjesto_rođenja = [[Burdur]], [[Turska]] | državljanstvo = [[Turska]]; [[Sjedinjene Američke Države]] | narodnost = [[Turci|Turkinja]] | polje = [[fizika]], [[primijenjena fizika]], [[nanofotonika]], [[bioinženjerstvo]], [[biosenzor]]i, [[nanotehnologija]] | radna_institucija = [[École polytechnique fédérale de Lausanne|EPFL]]; [[Boston University|Univerzitet u Bostonu]]; [[Harvard Medical School]] | alma_mater = [[Bilkent University|Univerzitet Bilkent]]; [[Stanford University|Univerzitet Stanford]] | doktorski_mentor = [[Jelena Vučković]] | poznata_po = istraživanjima [[nanofotonika|nanofotonike]], [[plazmonika|plazmonike]], [[metapovršina]], [[lab-on-a-chip|optičkih laboratorija na čipu]], [[mikrofluidika|mikrofluidike]] i [[spektroskopija|spektroskopije]] za [[biomedicinska dijagnostika|biomedicinsku dijagnostiku]] | nagrade = Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers; Adolph Lomb Medal; IEEE Photonics Society Young Investigator Award; NSF CAREER Award; ERC Consolidator Grant; [[Optica|Optica Fellow]] | veb-sajt = {{URL|https://bios.epfl.ch/}} }} '''Hatice Altug''' ({{jez-tr|Hatice Altuğ}}; rođena 1978. u Burduru) [[Turci|tursko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[fizika|fizičarka]], [[bioinženjerstvo|bioinženjerka]] i profesorica na [[École polytechnique fédérale de Lausanne|Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju u Lausannei (EPFL)]]. Vodi Laboratorij za bionanofotonske sisteme pri Institutu za bioinženjerstvo EPFL-a, a njena istraživanja obuhvataju [[nanofotonika|nanofotoniku]], [[plazmonika|plazmoniku]], [[biosenzor]]e, [[spektroskopija|spektroskopiju]], [[nanofabrikacija|nanofabrikaciju]] i [[mikrofluidika|mikrofluidiku]].<ref name="EPFL">{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://people.epfl.ch/hatice.altug?lang=en |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BIOS">{{cite web |title=BioNanoPhotonic Systems Laboratory |url=https://www.epfl.ch/labs/bios/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Poznata je po razvoju optičkih i nanofotonskih senzora za analizu bioloških uzoraka bez obilježavanja, s primjenama u [[medicina|medicini]], [[javno zdravstvo|javnom zdravstvu]], [[bioanalitika|bioanalitici]] i dijagnostici na mjestu njege.<ref name="OpticaBio">{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://www.optica.org/history/biographies/bios/hatice_altug |website=Optica |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Koç">{{cite web |title=Professor Hatice Altuğ |url=https://bilimmadalyasi.ku.edu.tr/en/professor-hatice-altug/ |website=Koç University Rahmi M. Koç Medal of Science |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Rođena je 1978. u Turskoj.<ref name="EPS">{{cite web |title=2020 European Physical Society Emmy Noether Distinction for Women in Physics |url=https://members.eps.org/blogpost/751263/Activities?tag= |website=European Physical Society |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Diplomirala je [[fizika|fiziku]] 2000. na Univerzitetu Bilkent u [[Ankara|Ankari]], a doktorirala [[primijenjena fizika|primijenjenu fiziku]] 2007. na Univerzitetu Stanford. Doktorski rad radila je u grupi Jelene Vučković, u oblasti fotonskih kristala, nanokaviteta i integrisanih optičkih sistema.<ref name="OpticaBio" /><ref name="ICFO">{{cite web |title=Hatice Altug |url=https://www.icfo.eu/event/3013/l4h-seminar-frontiers-in-nanophotonics-enabling-technology-for-next-generation-optical-biosensors-and-bioimaging/ |website=Institut de Ciències Fotòniques |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica u pri Harvard Medical Schoolu. To iskustvo usmjerilo je dio njenog kasnijeg rada prema optičkim biosenzorima, [[biomedicinska dijagnostika|biomedicinskoj dijagnostici]] i analitičkim tehnologijama koje povezuju fotoniku s biološkim i medicinskim pitanjima.<ref name="OpticaBio" /> === Karijera === Od 2007. do 2013. radila je na Univerzitetu u Bostonu, najprije kao docentica, a zatim kao vanredna profesorica elektrotehnike i računarstva. U tom periodu razvila je istraživački program o nanofotonskim strukturama, optičkom biosenzingu i manipulaciji svjetlosti na nanometarskoj skali.<ref name="OpticaBio"/><ref name="BU">{{cite web |title=Hatice Altug Wins Photonics Society Young Investigator Award |url=https://www.bu.edu/eng/2011/10/31/hatice-altug-wins-photonics-society-young-investigator-award/ |website=Boston University College of Engineering |date=31. 10. 2011 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2013. prešla je na EPFL, gdje je osnovala Laboratorij za bionanofotonske sisteme. Imenovana je redovnom profesoricom 2020, a EPFL je tom prilikom naveo da je prepoznata kao pionirka u svojoj oblasti i dobitnica više evropskih i američkih istraživačkih priznanja.<ref name="EPFL2020">{{cite web |title=Nominations of EPFL professors |url=https://actu.epfl.ch/news/nominations-of-epfl-professors-157/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |date=14. 5. 2020 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Direktorica je Doktorske škole za fotoniku EPFL-a, a njena laboratorija djeluje u okviru Instituta za bioinženjerstvo i Škole inženjerstva.<ref name="EPFL"/><ref name="ICFO"/> === Istraživanja === Njen rad zasniva se na kontroli [[svjetlost]]i u nanostrukturama radi detekcije [[molekula]], [[Virus (biologija)|virusa]], [[Bjelančevine|proteina]] i drugih bioloških objekata u malim zapreminama uzorka. Laboratorija razvija uređaje koji kombinuju nanofotonske rezonatore, plazmonske nanostrukture, [[metamaterijal]]e, metapovršine, [[infracrveno zračenje|infracrvenu]] spektroskopiju i integrisane mikrofluidne sisteme.<ref name="BIOS" /> Cilj takvih platformi jeste osjetljiva, brza i jeftinija analiza bez fluorescentnog ili hemijskog obilježavanja, što je važno za dijagnostiku, biološka istraživanja i globalno zdravlje.<ref name="Koç" /> U ranom radu sa Jelenom Vučković demonstrirala je usporavanje grupne brzine svjetlosti u dvodimenzionalnim nizovima spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta, što je bilo povezano s razvojem minijaturnih optičkih komponenti, senzora i lasera s niskim pragom.<ref name="SlowLight">{{cite journal |last1=Altug |first1=Hatice |last2=Vučković |first2=Jelena |title=Experimental demonstration of the slow group velocity of light in two-dimensional coupled photonic crystal microcavity arrays |trans-title=Eksperimentalna demonstracija male grupne brzine svjetlosti u dvodimenzionalnim nizovima spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta |url=https://arxiv.org/abs/physics/0406109 |journal=Applied Physics Letters |date=2005 |volume=86 |issue=11 |pages=111102 |doi=10.1063/1.1883335 |language=en}}</ref> U drugom radu istražila je polarizacijske osobine takvih struktura i njihovu osjetljivost na promjene indeksa prelamanja okoline, što je povezano s mogućnošću biohemijskog senzinga.<ref name="Polarization">{{cite journal |last1=Altug |first1=Hatice |last2=Vučković |first2=Jelena |title=Polarization control and sensing with two-dimensional coupled photonic crystal microcavity arrays |trans-title=Kontrola polarizacije i senzori pomoću dvodimenzionalnih nizova spregnutih fotonskokristalnih mikrokaviteta |url=https://arxiv.org/abs/physics/0407103 |journal=Optics Letters |date=2004 |volume=30 |issue=9 |pages=982–984 |doi=10.1364/OL.30.000982 |language=en}}</ref> Jedan od važnih pravaca njene grupe jeste infracrveni nanobiosenzing. U radu objavljenom u ''Nature Communications'' 2013. grupa je pokazala plazmonsku [[čip]]-tehnologiju za vrlo osjetljivu infracrvenu apsorpcijsku spektroskopiju biomolekularnih interakcija u vodenom okruženju, uključujući realnovremensko praćenje vezivanja proteina i nanočestica.<ref name="Adato2013">{{cite journal |last1=Adato |first1=Ron |last2=Altug |first2=Hatice |title=In-situ ultra-sensitive infrared absorption spectroscopy of biomolecule interactions in real time with plasmonic nanoantennas |trans-title=In situ ultrasenzitivna infracrvena apsorpcijska spektroskopija biomolekularnih interakcija u realnom vremenu pomoću plazmonskih nanoantena |url=https://www.nature.com/articles/ncomms3154 |journal=Nature Communications |date=2013 |volume=4 |pages=2154 |doi=10.1038/ncomms3154 |language=en}}</ref> Kasniji radovi proširili su taj pristup na hemijski specifično prepoznavanje procesa u lipidnim membranama i biosenzore.<ref name="Rodrigo2018">{{cite journal |last1=Rodrigo |first1=Daniel |last2=Limaj |first2=Ognjen |last3=Janner |first3=Davide |last4=Etezadi |first4=Daryoush |last5=García de Abajo |first5=F. Javier |last6=Pruneri |first6=Valerio |last7=Altug |first7=Hatice |title=Resolving molecule-specific information in dynamic lipid membrane processes with multi-resonant infrared metasurfaces |trans-title=Razlučivanje molekulski specifičnih informacija u dinamičkim procesima lipidnih membrana pomoću višerezonantnih infracrvenih metapovršina |url=https://www.nature.com/articles/s41467-018-04594-x |journal=Nature Communications |date=2018 |volume=9 |pages=2160 |doi=10.1038/s41467-018-04594-x |language=en}}</ref><ref name="Oh2021">{{cite journal |last1=Oh |first1=Sang-Hyun |last2=Altug |first2=Hatice |last3=Jiang |first3=Liang |last4=García de Abajo |first4=F. Javier |title=Nanophotonic biosensors harnessing van der Waals materials |trans-title=Nanofotonski biosenzori koji koriste van der Waalsove materijale |url=https://www.nature.com/articles/s41467-021-23564-4 |journal=Nature Communications |date=2021 |volume=12 |pages=3824 |doi=10.1038/s41467-021-23564-4 |language=en}}</ref> Altug je također radila na [[slikovna dijagnostika|slikovnim]] i spektroskopskim metodama za molekulsko "[[Barkod|bar-kodiranje]]" pomoću metapovršina. U radu objavljenom u ''Science'' 2018. prikazana je metoda slikovnog molekulskog bar-kodiranja s pikseliziranim dielektričnim metapovršinama, koja omogućava istovremenu detekciju više molekulskih potpisa u kompaktnom optičkom formatu.<ref name="Science2018">{{cite journal |last1=Tittl |first1=Andreas |last2=Leitis |first2=Aljona |last3=Liu |first3=Mingkai |last4=Yesilkoy |first4=Filiz |last5=Choi |first5=Duk-Yong |last6=Neshev |first6=Dragomir N. |last7=Kivshar |first7=Yuri S. |last8=Altug |first8=Hatice |display-authors=6 |title=Imaging-based molecular barcoding with pixelated dielectric metasurfaces |trans-title=Molekulsko bar-kodiranje zasnovano na snimanju pomoću pikseliziranih dielektričnih metapovršina |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aas9768 |journal=Science |date=2018 |volume=360 |issue=6393 |pages=1105–1109 |doi=10.1126/science.aas9768 |language=en}}</ref> == Priznanja == Za rani istraživački rad dobila je više američkih priznanja, uključujući NSF CAREER Award i Office of Naval Research Young Investigator Award 2010, IEEE Photonics Society Young Investigator Award 2011. i Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers iste godine.<ref name="BU"/><ref name="Bilkent">{{cite web |title=Bilkent Graduates Among PECASE Recipients |url=https://bilnews.bilkent.edu.tr/archive/issue_18_2/grad.html |website=Bilkent News |date=4. 10. 2011 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Časopis ''Popular Science'' uvrstio ju je 2011. među "Brilliant 10", izbor mladih istraživača s istaknutim doprinosima u nauci i tehnologiji.<ref name="CV">{{cite web |title=Hatice Altug short CV |url=https://www.epfl.ch/labs/bios/wp-content/uploads/2018/10/2014_CV_Altug_Short.pdf |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Optical Society of America dodijelio joj je 2012. Adolph Lomb Medal za doprinos integrisanim optičkim nanobiosenzorima i nanospektroskopiji zasnovanoj na nanoplazmonici, nanofluidici i novim metodama nanofabrikacije.<ref name="OpticaBio"/> Godine 2020. izabrana je za članicu Optice zbog pionirskih doprinosa nanooptici, manipulaciji svjetlosti na čipu, razvoju inovativnih nanobiosenzora i doprinosa naučnoj zajednici.<ref name="OpticaFellow">{{cite web |title=Hatice Altug Elected Fellow of The Optical Society |url=https://actu.epfl.ch/news/hatice-altug-elected-fellow-of-the-optical-society/ |website=École polytechnique fédérale de Lausanne |date=9. 10. 2020 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Iste godine dobila je European Physical Society Emmy Noether Distinction for Women in Physics.<ref name="EPS"/> Među njenim evropskim priznanjima nalaze se ERC Consolidator Grant i ERC Proof of Concept Grant, koje je EPFL naveo prilikom njenog imenovanja za redovnu profesoricu.<ref name="EPFL2020"/> Koç University joj je dodijelio Rahmi M. Koç Medal of Science 2023. za doprinos bioinženjerstvu, nanofotonici i biosenzorima.<ref name="Koç"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last1=Adato |first1=Ron |last2=Altug |first2=Hatice |title=In-situ ultra-sensitive infrared absorption spectroscopy of biomolecule interactions in real time with plasmonic nanoantennas |trans-title=In situ ultrasenzitivna infracrvena apsorpcijska spektroskopija biomolekularnih interakcija u realnom vremenu pomoću plazmonskih nanoantena |url=https://www.nature.com/articles/ncomms3154 |journal=Nature Communications |date=2013 |volume=4 |pages=2154 |doi=10.1038/ncomms3154 |language=en}} * {{cite journal |last1=Tittl |first1=Andreas |last2=Leitis |first2=Aljona |last3=Liu |first3=Mingkai |last4=Yesilkoy |first4=Filiz |last5=Choi |first5=Duk-Yong |last6=Neshev |first6=Dragomir N. |last7=Kivshar |first7=Yuri S. |last8=Altug |first8=Hatice |display-authors=6 |title=Imaging-based molecular barcoding with pixelated dielectric metasurfaces |trans-title=Molekulsko bar-kodiranje zasnovano na snimanju pomoću pikseliziranih dielektričnih metapovršina |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.aas9768 |journal=Science |date=2018 |volume=360 |issue=6393 |pages=1105–1109 |doi=10.1126/science.aas9768 |language=en}} * {{cite journal |last1=Rodrigo |first1=Daniel |last2=Limaj |first2=Ognjen |last3=Janner |first3=Davide |last4=Etezadi |first4=Daryoush |last5=García de Abajo |first5=F. Javier |last6=Pruneri |first6=Valerio |last7=Altug |first7=Hatice |display-authors=6 |title=Resolving molecule-specific information in dynamic lipid membrane processes with multi-resonant infrared metasurfaces |trans-title=Razlučivanje molekulski specifičnih informacija u dinamičkim procesima lipidnih membrana pomoću višerezonantnih infracrvenih metapovršina |url=https://www.nature.com/articles/s41467-018-04594-x |journal=Nature Communications |date=2018 |volume=9 |pages=2160 |doi=10.1038/s41467-018-04594-x |language=en}} * {{cite journal |last1=Oh |first1=Sang-Hyun |last2=Altug |first2=Hatice |last3=Jiang |first3=Liang |last4=García de Abajo |first4=F. Javier |title=Nanophotonic biosensors harnessing van der Waals materials |trans-title=Nanofotonski biosenzori koji koriste van der Waalsove materijale |url=https://www.nature.com/articles/s41467-021-23564-4 |journal=Nature Communications |date=2021 |volume=12 |pages=3824 |doi=10.1038/s41467-021-23564-4 |language=en}} * {{cite journal |last1=Lee |first1=Jihye |last2=Wu |first2=Yina |last3=Sinev |first3=Ivan |last4=Masharin |first4=Mikhail |last5=Papadopoulos |first5=Sotirios |last6=Altug |first6=Hatice |display-authors=5 |title=Plasmonic biosensor enabled by resonant quantum tunnelling |trans-title=Plazmonski biosenzor omogućen rezonantnim kvantnim tuneliranjem |url=https://www.nature.com/articles/s41566-025-01708-y |journal=Nature Photonics |date=2025 |doi=10.1038/s41566-025-01708-y |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0001-5522-1343}} * {{Google Scholar ID|YIg1k6MAAAAJ|Hatice Altug}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Altug, Hatice}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Burdur]] [[Kategorija:Turski fizičari]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5bk247tkformwudbbvgfo8hwcet2yk5 0 535092 3894450 3892016 2026-06-06T10:06:18Z WumpusBot 120674 /* Acemhöyük */ razne ispravke 3894450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Nimet Özgüç | slika = | opis_slike = | ime_po_rođenju = Nimet Dinçer | datum_rođenja = {{datum rođenja|1916|3|15}} | mjesto_rođenja = [[Adapazarı]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2015|12|23|1916|3|15}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | narodnost = [[Turci|Turkinja]] | polje = [[arheologija]], [[protohistorija]], [[Bliski istok|prednjoazijska arheologija]], [[anatolijska arheologija]], [[hetitologija]] | radna_institucija = [[Univerzitet u Ankari]]; [[Tursko historijsko društvo]]; [[Turska akademija nauka]] | alma_mater = [[Univerzitet u Ankari]] | doktorska_teza = ''Anadolu Damga Mühürleri'' (1943) | poznata_po = istraživanjima [[Kültepe]]a, [[Acemhöyük]]a, [[Samsat Höyük]]a, [[pečat]]a, [[bula (arheologija)|bula]], [[klinasto pismo|klinopisnih]] nalaza i [[staroasirsko doba|staroasirskog trgovačkog]] sistema u [[Anadolija|Anadoliji]] | supružnik = [[Tahsin Özgüç]] | nagrade = Guillaume Budé Medal; počasna članica [[Turska akademija nauka|Turske akademije nauka]]; Velika nagrada Ministarstva kulture i turizma Turske }} '''Nimet Özgüç''' (rođena '''Nimet Dinçer'''; 15. mart 1916 – 23. decembar 2015) bila je [[Turci|turska]] [[arheologija|arheologinja]] i univerzitetska profesorica. Bavila se [[Bliski istok|prednjoazijskom]] i [[anatolijska arheologija|anatolijskom arheologijom]], naročito [[Bronzano doba|bronzanodobnim]] centrima u [[Anadolija|Anadoliji]], sistemima pečaćenja, [[klinasto pismo|klinopisnim]] izvorima i materijalnom kulturom [[staroasirsko doba|staroasirskog]] i [[Hetiti|hetitskog]] razdoblja. Bila je jedna od osnivačkih figura moderne turske arheologije, a njen dugogodišnji rad na Acemhöyüku i Samsat Höyüku ubraja se među važna istraživanja srednjoanatolijske protohistorije.<ref name="TUBAObit">{{cite web |title=TÜBA Honour Member Prof. Dr. Nimet Özgüç Passes Away |url=https://www.tuba.gov.tr/en/news/about-academy/tuba-honour-member-prof.-dr.-nimet-ozguc-passes-away |website=Turkish Academy of Sciences |date=17. 2. 2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="TUBAList">{{cite web |title=Aramızdan Ayrılanlar |url=https://www.tuba.gov.tr/tr/uyeler/aramizdan-ayrilanlar |website=Türkiye Bilimler Akademisi |access-date=31. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Pripadala je prvoj generaciji arheologa školovanih u institucijama Republike Turske. Zajedno s mužem Tahsinom Özgüçom radila je na istraživanjima [[Kültepe|Kültepea-Kaniša]], [[Elbistan]]-Karahöyüka i Altıntepea, a od 1962. vodila je iskopavanja na Acemhöyüku. Njena istraživanja pečata i pečatnih otisaka pomogla su u razumijevanju trgovačkih, administrativnih i kulturnih veza između [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i Anadolije u 2. mileniju p. n. e.<ref name="TUBAAR">{{cite web |title=TÜBA-AR 19 |url=https://www.tuba.gov.tr/files/yayinlar/tuba-ar/T%C3%9CBA-AR%20Say%C4%B119.pdf |website=Türkiye Bilimler Akademisi Arkeoloji Dergisi |date=2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=tr}}</ref><ref name="Anatolia">{{cite journal |last=Özgüç |first=Nimet |title=Acemhöyük Kazıları |trans-title=Iskopavanja Acemhöyüka |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/anatolia/article/814231 |journal=Anadolu |date=1966 |volume=10 |pages=1–28 |language=tr}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođena je 15. marta 1916. u Adapazarıju kao Nimet Dinçer.<ref name="TUBAList"/> Školovala se u [[Ankara|Ankari]], gdje je završila osnovnu školu i srednju školu za djevojke. Godine 1936. upisala je Fakultet jezika, historije i geografije Univerziteta u Ankari, osnovan kao jedna od ključnih ustanova nove republike za obrazovanje istraživača u humanističkim i društvenim naukama.<ref name="TUBAGunce">{{cite web |title=Günce 51 |url=https://www.tuba.gov.tr/files/yayinlar/gunce/Gu%CC%88nce%2051-.pdf |website=Türkiye Bilimler Akademisi |date=2016 |access-date=31. 5. 2026 |language=tr}}</ref> Studirala je u odjelu za staru historiju i prednjoazijsku arheologiju, a među njenim nastavnicima bili su istraživači koji su oblikovali rani institucionalni okvir arheologije u Turskoj. Diplomirala je 1940, nakon čega je ostala na istom fakultetu kao asistentica.<ref name="TUBAGunce"/> Doktorski rad ''Anadolu Damga Mühürleri'' ("Anatolijski pečati") završila je 1943, a doktorat stekla 1944.<ref name="TUBAAR"/> Te godine udala se za arheologa Tahsina Özgüça, s kojim je kasnije radila na više velikih iskopavanja. === Akademska karijera === Özgüç je akademsku karijeru provela na Univerzitetu u Ankari. Za docenticu je izabrana 1949, a redovna profesorica postala je 1958.<ref name="TUBAGunce"/> Bila je povezana s razvojem Odsjeka za protohistoriju i prednjoazijsku arheologiju, gdje je predavala i oblikovala istraživačke programe o Anadoliji od [[neolitik]]a do [[željezno doba|željeznog doba]]. Njeni prvi terenski radovi vezani su za sjevernu i istočnu Anadoliju. Učestvovala je u istraživanjima Dündartepea, Kale Doruğu Höyüka kod Kavaka i Tekkeköya u oblasti [[Samsun]]a. Nakon toga, zajedno s Tahsinom Özgüçom, radila je na Kültepeu, Elbistan-Karahöyüku i [[Erzincan]]-Altıntepeu.<ref name="TUBAAR"/> Ti projekti postali su osnova za njen kasniji rad na pečatima, pečatnim otiscima i administrativnim praksama ranog 2. milenija p. n. e. === Kültepe i staroasirski trgovački sistem === Kültepe, antički Kaniš, jedno je od najvažnijih nalazišta za proučavanje staroasirske trgovačke mreže u Anadoliji. Tamo su pronađene hiljade glinenih pločica pisanih staroasirskim oblikom klinastog pisma, zajedno s pečatima, pečatnim otiscima, kućama trgovaca i predmetima svakodnevnog života.<ref name="Anatolia"/> Özgüç je na tom materijalu razvila istraživanja o anatolijskim i mezopotamskim elementima u ikonografiji i administraciji. Njena knjiga ''Kültepe Mühür Baskılarında Anadolu Grubu'' ("Anatolijska grupa u pečatnim otiscima iz Kültepea") objavljena je 1965. i bavila se identifikacijom lokalnih stilskih i ikonografskih osobina u pečatnim otiscima iz trgovačkih arhiva.<ref name="Anatolia"/> Kasnije je s Önhanom Tuncom objavila rad o glinenim bulama s pečatima i natpisima iz Kültepea-Kaniša, čime je nastavila povezivati arheološke nalaze s pisanim izvorima iz trgovačke kolonije.<ref name="Belleten">{{cite web |title=Two Cuneiform Texts Found in Acemhöyük from the Old Assyrian Period |url=https://belleten.gov.tr/tam-metin/286/eng |website=Belleten |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Acemhöyük === Godine 1962. započela je iskopavanja na [[Acemhöyük]]u kod [[Aksaray]]a, jednom od najvažnijih srednjoanatolijskih naselja staroasirskog i ranog hetitskog razdoblja. Istraživanja je vodila do 1989.<ref name="TUBAAR" /> Nalazište se u literaturi često povezuje s antičkim Burushaddumom, trgovačkim i političkim središtem poznatim iz staroasirskih izvora. Iskopavanja su otkrila monumentalne građevine, pečatne otiske, keramiku, metalne predmete, predmete od [[Slonovača|slonovače]] i druge nalaze koji upućuju na razvijene veze s Mezopotamijom, Sirijom i lokalnim anatolijskim centrima. Pokazala je da se materijal iz Acemhöyüka ne može razumjeti samo kao odraz vanjskih utjecaja, nego kao dio lokalne anatolijske kulture koja je usvajala i preoblikovala elemente širih trgovačkih i političkih kontakata.<ref name="Anatolia" /> Posebno se bavila pečatima i pečatnim otiscima iz Acemhöyüka. Jedan od njenih poznatih radova, ''Sealings from Acemhöyük in the Metropolitan Museum of Art, New York'' ("Pečatni otisci iz Acemhöyüka u Metropolitan Museum of Artu u New Yorku"), razmatrao je nalaze koji su ranije dospjeli u američke zbirke i povezao ih s arheološkim kontekstom nalazišta.<ref name="Tuebingen">{{cite web |title=Acemhöyük kazıları |url=https://vergil.uni-tuebingen.de/keibi/Record/KEI00092645/Versions |website=Keilschriftbibliographie, Universität Tübingen |access-date=31. 5. 2026 |language=de}}</ref> Njena kasna sinteza ''Acemhöyük-Burušhaddum I: Silindir Mühürler ve Mühür Baskılı Bullalar'' ("Acemhöyük-Burušhaddum I: cilindrični pečati i bullae s pečatnim otiscima") objavljena je 2015.<ref name="Kitapyurdu">{{cite web |title=Acemhöyük-Burushaddum 1 Silindir Mühürler ve Mühür Baskılı Bullalar / Cylinder Seals And Bullae With Cylinder Seal Impressions |url=https://www.kitapyurdu.com/kitap/acemhoyuk-burushaddum-1-silindir-muhurler-ve-muhur-baskili-bullalar-cylinder-seals-and-bullae-with-cylinder-seal-impressions/389550.html |website=Kitapyurdu |access-date=31. 5. 2026 |language=tr}}</ref> === Samsat Höyük i spasilačka arheologija === Od 1978. učestvovala je u istraživanjima Samsat Höyüka u [[Adıyaman (pokrajina)|pokrajini Adıyaman]], u okviru spasilačkih arheoloških projekata povezanih s izgradnjom velikih brana na donjem [[Eufrat]]u.<ref name="TUBAAR"/> Samsat je bio višeslojno naselje s tragovima od prahistorije do [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskog]] razdoblja, a rad na njemu bio je dio šireg nastojanja da se dokumentiraju lokaliteti ugroženi potapanjem. Istraživanja su pokazala da je Samsat bio važno regionalno središte u ranom i srednjem brončanom dobu, ali i dugotrajno naselje s kontinuitetom kroz različite političke i kulturne faze. Özgüçin rad u ovom projektu povezao je klasičnu terensku arheologiju s hitnim dokumentiranjem lokaliteta koji su nestajali zbog infrastrukturnih zahvata.<ref name="TUBAAR"/> == Priznanja == Özgüç je 1980. dobila Guillaume Budé Medal koju dodjeljuje [[Collège de France]].<ref name="TUBAGunce"/> Godine 1996. izabrana je za počasnu članicu Turske akademije nauka, a bila je i članica ili počasna članica više arheoloških i naučnih organizacija, uključujući [[Njemački arheološki institut]], [[Archaeological Institute of America]] i Tursko historijsko društvo.<ref name="TUBAObit"/> Ministarstvo kulture i turizma Turske dodijelilo joj je 2010. Veliku nagradu za kulturu i umjetnost, zajedno s [[Halet Çambel]], za doprinos arheologiji u Turskoj.<ref name="TUBAGunce"/> Njen naučni rad obuhvatao je desetine studija, monografija i izvještaja o iskopavanjima, a TÜBA-AR je 2016. jedan broj posvetio njenom sjećanju.<ref name="TUBAAR"/> == Smrt i naslijeđe == Umrla je 23. decembra 2015. u Ankari.<ref name="TUBAObit"/> Turska akademija nauka i arheološka zajednica istakle su je kao jednu od osnivačkih ličnosti turske protohistorijske i prednjoazijske arheologije. Njeno naslijeđe posebno je vezano za dugoročna iskopavanja, sistematsko objavljivanje pečata i pečatnih otisaka te obrazovanje generacija arheologa. Pripada generaciji istraživača koja je nakon osnivanja Republike Turske stvorila domaću akademsku arheološku tradiciju. Njihov rad pomogao je da se anatolijska nalazišta proučavaju ne samo kao periferija mezopotamske historije, nego kao samostalna i povezana područja s vlastitim političkim, ekonomskim i umjetničkim razvojem.<ref name="TUBAGunce"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last=Özgüç |first=Nimet |title=Acemhöyük Kazıları |trans-title=Iskopavanja Acemhöyüka |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/anatolia/article/814231 |journal=Anadolu |date=1966 |volume=10 |pages=1–28 |language=tr}} * {{cite book |last=Özgüç |first=Nimet |title=Kültepe Mühür Baskılarında Anadolu Grubu |trans-title=Anatolijska grupa u pečatnim otiscima iz Kültepea |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/anatolia/article/814231 |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |date=1965 |language=tr}} * {{cite journal |last=Özgüç |first=Nimet |title=Sealings from Acemhöyük in the Metropolitan Museum of Art, New York |trans-title=Pečatni otisci iz Acemhöyüka u Metropolitan Museum of Artu u New Yorku |url=https://vergil.uni-tuebingen.de/keibi/Record/KEI00092645/Versions |date=1983 |language=en}} * {{cite book |last1=Özgüç |first1=Nimet |last2=Tunca |first2=Önhan |title=Kültepe-Kaniš: Mühürlü ve Yazıtlı Kil Bullalar |trans-title=Kültepe-Kaniš: glinene bullae s pečatima i natpisima |url=https://belleten.gov.tr/tam-metin/286/eng |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |date=2001 |language=tr}} * {{cite book |last=Özgüç |first=Nimet |title=Acemhöyük-Burušhaddum I: Silindir Mühürler ve Mühür Baskılı Bullalar / Cylinder Seals and Bullae with Cylinder Seal Impressions |trans-title=Acemhöyük-Burušhaddum I: cilindrični pečati i bullae s pečatnim otiscima |url=https://www.kitapyurdu.com/kitap/acemhoyuk-burushaddum-1-silindir-muhurler-ve-muhur-baskili-bullalar-cylinder-seals-and-bullae-with-cylinder-seal-impressions/389550.html |publisher=Türk Tarih Kurumu |location=Ankara |date=2015 |isbn=978-975-16-3004-9 |language=tr}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ozguc, Nimet}} [[Kategorija:Rođeni 1916.]] [[Kategorija:Umrli 2015.]] [[Kategorija:Biografije, Adapazarı]] [[Kategorija:Turski arheolozi]] 5ir59svzu7xqnnpl9l76s8g5u2vl767 0 535093 3894449 3892032 2026-06-06T10:06:16Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894449 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Jelena Vučković | izvorno_ime = {{jez-sr|Јелена Вучковић}} | slika = | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Niš]], [[Socijalistička Republika Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] | državljanstvo = [[Sjedinjene Američke Države]] | narodnost = [[Srbi|Srpkinja]] | polje = [[elektrotehnika]], [[primijenjena fizika]], [[fotonika]], [[nanofotonika]], [[kvantna optika]], [[kvantna informacija]], [[nelinearna optika]], [[kvantna tehnologija]] | radna_institucija = [[Stanford University|Univerzitet Stanford]]; [[Ginzton Laboratory]]; [[SLAC National Accelerator Laboratory]]; [[Max Planck Institute of Quantum Optics]] | alma_mater = [[Univerzitet u Nišu]]; [[California Institute of Technology|Caltech]] | doktorski_mentor = [[Axel Scherer]] | doktorska_teza = ''Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light'' (2002) | poznata_po = istraživanjima [[fotonski kristal|fotonskih kristala]], [[optička mikrošupljina|optičkih mikrošupljina]], [[kvantna tačka|kvantnih tačaka]], [[šupljinska kvantna elektrodinamika|šupljinske kvantne elektrodinamike]], [[inverzni dizajn|inverznog dizajna]], [[integrisana fotonika|integrisane fotonike]] i [[poluprovodnik|poluprovodničkih]] kvantnofotonskih sistema | nagrade = Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers; [[Humboldtova nagrada]]; Marko V. Jaric Award; A. F. Harvey Engineering Research Prize; Vannevar Bush Faculty Fellowship; članica [[National Academy of Sciences|Nacionalne akademije nauka SAD-a]]; članica [[American Physical Society]]; članica [[Optica|Optice]]; članica [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE-ja]] | veb-sajt = {{URL|https://web.stanford.edu/~jela/}} | datum_rođenja = 1976 }} '''Jelena Vučković''' ({{jez-sr|Јелена Вучковић}}) [[Srbi|srpsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[elektrotehnika|elektroinženjerka]], [[primijenjena fizika|primijenjena fizičarka]] i profesorica na [[Stanford University|Univerzitetu Stanford]]. Njena istraživanja obuhvataju [[fotonika|fotoniku]], [[nanofotonika|nanofotoniku]], [[kvantna optika|kvantnu optiku]], [[nelinearna optika|nelinearnu optiku]], [[kvantna informacija|kvantnu informaciju]] i interakciju [[svjetlost]]i i [[materija|materije]] u strukturama nanometarskih dimenzija.<ref name="StanfordProfile">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://profiles.stanford.edu/jelena-vuckovic |website=Stanford Profiles |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NAS">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://www.nasonline.org/directory-entry/jelena-vuckovic-zubfoe/ |website=National Academy of Sciences |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Vučković je rođena u [[Niš]]u, gdje je započela studij i radila kao asistentica prije odlaska u inostranstvo.<ref name="AtomInnen">{{cite web |title=Interview with Jelena Vučković |url=https://atominnen.at/empower/interviews/312-jelena-vuckovic |website=AtomInnen |date=18. 9. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Diplomirala je [[inženjerstvo]] na [[Univerzitet u Nišu|Univerzitetu u Nišu]], a zatim nastavila studij na [[California Institute of Technology|Caltechu]], gdje je magistrirala 1997. i doktorirala 2002. iz elektrotehnike.<ref name="TUM">{{cite web |title=Vuckovic, Jelena |url=https://www.ias.tum.de/ias/vuckovic-jelena/ |website=Institute for Advanced Study, Technical University of Munich |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Doktorsku disertaciju ''Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light'' ("Strukture fotonskih kristala za efikasno lokaliziranje ili izvlačenje svjetlosti") izradila je pod mentorstvom [[Axel Scherer|Axela Scherera]].<ref name="Thesis">{{cite web |title=Photonic crystal structures for efficient localization or extraction of light |url=https://resolver.caltech.edu/CaltechETD:etd-08252004-130544 |website=CaltechTHESIS |date=2002 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon doktorata bila je postdoktorska istraživačica u Odjelu za primijenjenu fiziku na Stanfordu.<ref name="StanfordProfile"/> === Karijera === Fakultetu Stanforda pridružila se 2003. kao članica Odjela za elektrotehniku.<ref name="StanfordProfile"/> U kasnijoj karijeri razvila je istraživačku grupu za nanofotoniku i [[kvantna fotonika|kvantnu fotoniku]], povezanu s Ginztonovim laboratorijem, Stanford Photonics Research Centerom, PULSE Instituteom, SIMES-om i drugim [[interdisciplinarnost|interdisciplinarnim]] programima.<ref name="StanfordHome">{{cite web |title=Jelena Vuckovic, Professor at Stanford University |url=https://stanford.edu/~jela/ |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Od 2021. do 2023. bila je Fortinet Founders Chair Odsjeka za elektrotehniku na Stanfordu.<ref name="OpticaBio">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://www.optica.org/history/biographies/bios/jelena_vuckovic/ |website=Optica |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Bila je i prva direktorica Q-FARM-a, zajedničke Stanford-SLAC inicijative za [[kvantna nauka|kvantnu nauku]] i inženjerstvo, koja povezuje istraživanja [[kvantni materijal|kvantnih materijala]], [[kvantni uređaj|uređaja]], [[algoritam]]a i [[računarska arhitektura|arhitektura]].<ref name="OpticaBio"/> Godine 2024. imenovana je vanjskom naučnom članicom [[Max Planck Institute of Quantum Optics|Instituta Max Planck za kvantnu optiku]]. Institut je pri imenovanju naveo njen dugogodišnji rad u eksperimentalnoj kvantnoj nauci i tehnologiji, raniju ulogu u Naučnom savjetodavnom odboru i status MPQ Distinguished Scholar 2019.<ref name="MPQ2024">{{cite web |title=Jelena Vučković appointed at MPQ as new External Scientific Member |url=https://www.mpq.mpg.de/jelena-vuckovic |website=Max Planck Institute of Quantum Optics |date=9. 1. 2024 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Istraživanja === Vučkovićin rad usmjeren je na kontrolu svjetlosti u čvrstotjelesnim [[nanostruktura]]ma i na razvoj fotonskih sistema koji mogu služiti kao osnova za klasične i [[kvantno računarstvo|kvantne informacijske tehnologije]]. Njena grupa koristi [[poluprovodnik|poluprovodničke]] platforme, [[dijamant]]ske centre boje, [[silicij-karbid]], [[optička mikrošupljina|optičke mikrošupljine]] i [[fotonski kristal|fotonskokristalne]] rezonatore radi stvaranja efikasnih interfejsa između pojedinačnih [[kvantni emiter|kvantnih emitera]] i [[foton]]a.<ref name="NAS"/><ref name="NQPLab">{{cite web |title=Nanoscale and Quantum Photonics Lab |url=https://nqp.stanford.edu/ |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ranim radovima bavila se dizajnom mikrošupljina u fotonskim kristalima za [[šupljinska kvantna elektrodinamika|šupljinsku kvantnu elektrodinamiku]]. Ti sistemi omogućavaju jačanje interakcije između emitera i [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetskog]] moda malog volumena, što je važno za izvore pojedinačnih fotona, [[laser|nanolasere]], [[kvantna mreža|kvantne mreže]] i integrisane [[optički čip|optičke čipove]].<ref name="CavityQED">{{cite journal |last1=Vučković |first1=Jelena |last2=Lončar |first2=Marko |last3=Mabuchi |first3=Hideo |last4=Scherer |first4=Axel |title=Design of photonic crystal microcavities for cavity QED |trans-title=Dizajn fotonskokristalnih mikrošupljina za šupljinsku kvantnu elektrodinamiku |url=https://arxiv.org/abs/quant-ph/0208101 |journal=arXiv |date=2002 |eprint=quant-ph/0208101 |language=en}}</ref> Kasnije je taj pristup proširila na [[kvantna tačka|kvantne tačke]] u fotonskim kristalima i na kontrolu emisije na nivou pojedinačnih fotona.<ref name="QuantumDots">{{cite journal |last=Vučković |first=Jelena |title=Quantum optics and cavity QED with quantum dots in photonic crystals |trans-title=Kvantna optika i šupljinska kvantna elektrodinamika s kvantnim tačkama u fotonskim kristalima |url=https://arxiv.org/abs/1402.2541 |journal=arXiv |date=2014 |eprint=1402.2541 |language=en}}</ref> Jedan od važnih pravaca njenog rada jeste [[inverzni dizajn]] fotonskih uređaja. Umjesto ručnog podešavanja [[geometrija|geometrije]] komponenti, algoritmi optimiziraju raspored materijala tako da uređaj ispuni zadatu optičku funkciju. Takav pristup omogućava izradu kompaktnih spojnika, razdjelnika, rezonatora i drugih elemenata za [[integrisana fotonika|integrisanu fotoniku]], uključujući sisteme namijenjene [[optička komunikacija|optičkim međupoveznicama]], računarstvu i [[senzor]]skim platformama.<ref name="StanfordHome"/><ref name="SPRC">{{cite web |title=Jelena Vuckovic |url=https://photonics.stanford.edu/people/jelena-vuckovic |website=Stanford Photonics Research Center |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njena grupa također razvija kvantnofotonske platforme u dijamantu i silicij-karbidu. U radu o centrima boje u silicij-karbidu pokazano je da se pojedinačni [[defekt kristalne rešetke|defektni centri]] mogu integrisati u nanostubove radi skalabilne kvantne fotonike, izvora pojedinačnih fotona, [[kubit]]a i [[nanosenzor]]a.<ref name="SiC">{{cite journal |last1=Radulaski |first1=Marina |last2=Widmann |first2=Matthias |last3=Niethammer |first3=Matthias |last4=Zhang |first4=Jingyuan Linda |last5=Lee |first5=Sang-Yun |last6=Vučković |first6=Jelena |display-authors=5 |title=Scalable Quantum Photonics with Single Color Centers in Silicon Carbide |trans-title=Skalabilna kvantna fotonika s pojedinačnim centrima boje u silicij-karbidu |url=https://arxiv.org/abs/1612.02874 |journal=arXiv |date=2016 |eprint=1612.02874 |language=en}}</ref> U kasnijem radu o centrima kositra u dijamantu prikazano je sprezanje takvih centara s fotonskokristalnim rezonatorima, što je korak prema efikasnim [[spintronika|spin]]-fotonskim interfejsima.<ref name="TinVacancy">{{cite journal |last1=Rugar |first1=Alison E. |last2=Aghaeimeibodi |first2=Shahriar |last3=Riedel |first3=Daniel |last4=Dory |first4=Constantin |last5=Lu |first5=Haiyu |last6=Vučković |first6=Jelena |display-authors=5 |title=A Quantum Photonic Interface for Tin-Vacancy Centers in Diamond |trans-title=Kvantnofotonski interfejs za centre kositra i praznine u dijamantu |url=https://arxiv.org/abs/2102.11852 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2102.11852 |language=en}}</ref> Dio istraživanja odnosi se na nelinearnu i integrisanu kvantnu optiku. U radu o [[soliton]]skim mikročesljevima ispitivani su kvantnooptički procesi u integrisanom rezonatoru od silicij-karbida, što povezuje [[frekvencijski češalj|frekvencijske češljeve]], [[optičko računarstvo]], [[spektroskopija|spektroskopiju]] i moguće višemodne kvantne resurse.<ref name="Microcombs">{{cite journal |last1=Guidry |first1=Melissa A. |last2=Lukin |first2=Daniil M. |last3=Yang |first3=Ki Youl |last4=Trivedi |first4=Rahul |last5=Vučković |first5=Jelena |title=Quantum optics of soliton microcombs |trans-title=Kvantna optika solitonskih mikročesljeva |url=https://arxiv.org/abs/2103.10517 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2103.10517 |language=en}}</ref> == Priznanja == Vučković je dobila Presidential Early Career Award for Scientists and Engineers 2006, Humboldtovu nagradu 2010. i Marko V. Jaric Award 2012. za doprinos fizici.<ref name="Bio">{{cite web |title=Jelena Vuckovic - a brief biography |url=https://stanford.edu/~jela/jv_files/bio.html |website=Stanford University |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Izabrana je za članicu [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE]]-ja 2018.<ref name="Bio"/> Godine 2022. dobila je Vannevar Bush Faculty Fellowship [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva odbrane SAD-a]], jedno od najviših istraživačkih priznanja za temeljna istraživanja u američkom odbrambenom naučnom sistemu.<ref name="DoD">{{cite web |title=Department of Defense Announces 2022 Class of Vannevar Bush Faculty Fellowship |url=https://basicresearch.defense.gov/News/Articles/Article/3058950/department-of-defense-announces-2022-class-of-vannevar-bush-faculty-fellowship/ |website=U.S. Department of Defense Basic Research Office |date=7. 6. 2022 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Za članicu Nacionalne akademije nauka SAD-a izabrana je 2023.<ref name="NAS"/> Kao profesorica na Stanfordu bila je mentorica velikom broju doktorskih studenata i postdoktoranata u oblastima fotonike, kvantne optike i primijenjene fizike. Među njenim bivšim doktorantima nalaze se istraživači koji su kasnije razvili samostalne akademske karijere, uključujući [[Hatice Altug]] i [[Dirk Englund|Dirka Englunda]].<ref name="OpticaBio"/> == Odabrana djela == * {{cite journal |last1=Vučković |first1=Jelena |last2=Lončar |first2=Marko |last3=Mabuchi |first3=Hideo |last4=Scherer |first4=Axel |title=Design of photonic crystal microcavities for cavity QED |trans-title=Dizajn fotonskokristalnih mikrošupljina za šupljinsku kvantnu elektrodinamiku |url=https://arxiv.org/abs/quant-ph/0208101 |journal=arXiv |date=2002 |eprint=quant-ph/0208101 |language=en}} * {{cite journal |last=Vučković |first=Jelena |title=Quantum optics and cavity QED with quantum dots in photonic crystals |trans-title=Kvantna optika i šupljinska kvantna elektrodinamika s kvantnim tačkama u fotonskim kristalima |url=https://arxiv.org/abs/1402.2541 |journal=arXiv |date=2014 |eprint=1402.2541 |language=en}} * {{cite journal |last1=Radulaski |first1=Marina |last2=Widmann |first2=Matthias |last3=Niethammer |first3=Matthias |last4=Zhang |first4=Jingyuan Linda |last5=Lee |first5=Sang-Yun |last6=Rendler |first6=Torsten |last7=Vučković |first7=Jelena |display-authors=6 |title=Scalable Quantum Photonics with Single Color Centers in Silicon Carbide |trans-title=Skalabilna kvantna fotonika s pojedinačnim centrima boje u silicij-karbidu |url=https://arxiv.org/abs/1612.02874 |journal=arXiv |date=2016 |eprint=1612.02874 |language=en}} * {{cite journal |last1=Rugar |first1=Alison E. |last2=Aghaeimeibodi |first2=Shahriar |last3=Riedel |first3=Daniel |last4=Dory |first4=Constantin |last5=Lu |first5=Haiyu |last6=McQuade |first6=Patrick J. |last7=Vučković |first7=Jelena |display-authors=6 |title=A Quantum Photonic Interface for Tin-Vacancy Centers in Diamond |trans-title=Kvantnofotonski interfejs za centre kositra i praznine u dijamantu |url=https://arxiv.org/abs/2102.11852 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2102.11852 |language=en}} * {{cite journal |last1=Guidry |first1=Melissa A. |last2=Lukin |first2=Daniil M. |last3=Yang |first3=Ki Youl |last4=Trivedi |first4=Rahul |last5=Vučković |first5=Jelena |title=Quantum optics of soliton microcombs |trans-title=Kvantna optika solitonskih mikročesljeva |url=https://arxiv.org/abs/2103.10517 |journal=arXiv |date=2021 |eprint=2103.10517 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{ORCID|0000-0002-4603-9686}} * {{Google Scholar ID|-afJI14AAAAJ|Jelena Vučković}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vučković, Jelena}} [[Kategorija:Biografije, Niš]] [[Kategorija:Srpski fizičari]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Srpski inženjeri]] [[Kategorija:Američki inženjeri]] hltc2fwp65oolbdziyc1fltkz4ldvbj 0 535095 3894448 3892225 2026-06-06T10:06:14Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894448 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Poloniny | alt_naziv = ''Národný park Poloniny'' | kategorija_za_IUCN = II | slika = Ďurkovec (pohľad z Ďurkovca) 001.jpg | lokacija = [[Slovačka]] | koordinate = {{coord|49|05|17|N|22|34|01|E|display=inline,title}} | karta = Slovačka | reljef = da | površina = 298,05 | visina = | osnovano = 1. oktobar 1997. | upravnik = Uprava NP Poloniny u [[Stakčín]]u | mapframe_zoom = 9 }} '''Nacionalni park Poloniny''' ({{sk|Národný park Poloniny}}) smješten je na sjeveroistoku [[Slovačka|Slovačke]], uz granice s [[Poljska|Poljskom]] i [[Ukrajina|Ukrajinom]], u [[Planinski lanac|planinskom lancu]] [[Bukovski vrhovi]], koji je dio [[Istočni Karpati|Istočnih Karpata]]. Osnovan je 1. oktobra 1997. sa zaštićenim područjem od 298,05&nbsp;km² i tampon-zonom od 109,73&nbsp;km². == Lokacija == Park je u [[Okruzi Slovačke|okrugu]] [[Snina (okrug)|Snina]] u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]]. Graniči s [[Nacionalni park Bieszczady|Nacionalnim parkom Bieszczady]] u Poljskoj; zajedno su dio [[Istočnokarpatski rezervat biosfere|Istočnokarpatskog rezervata biosfere]]. Najviša tačka leži na 1208&nbsp;m na mjestu gdje se susreću granice Slovačke, Poljske i Ukrajine, blizu vrha planine [[Kremenec (Bukovski vrhovi)|Kremenec]]. Nacionalni park najistočnije je i najmanje naseljeno područje Slovačke. Planinarske staze počinju iz nekoliko sela, od kojih je najpoznatije [[Nová Sedlica]], ali i iz [[Runina|Runine]], [[Topoľa|Topoľe]] i [[Uličské Krivé|Uličskih Krivih]]. == Biologija i ekologija == [[Šuma|Šume]] pokrivaju približno 80% površine; dominantne su [[Bukva|bukove]] i bukovo-[[Jela|jelove]]. Nacionalni park ima najvišu koncentraciju [[prašuma]] u Slovačkoj, koje su zaštićene nacionalnim prirodnim rezervatima. Livade, koje se na istočnoslovačkim dijalektima nazivaju ''poloniny'', smještene na glavnom grebenu planinskog lanca Bukovské vrchy, uobičajene su. [[Datoteka:Wisent.jpg|lijevo|mini|<center>[[Evropski bizon]]</center>]] Mnoge vrste u parku [[endem]]ske su i rijetke. Osamsto vrsta [[Gljive|gljiva]] i 100 vrsta [[lišaj]]eva autohtono je za Polonine. U parku živi gotovo 6000 poznatih vrsta [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] (naprimjer, 91 vrsta [[Mehkušci|mehkušaca]], 1472 vrste [[Hemiptera|polukrilaca]], 819 vrsta [[Leptiri|leptira]] i 403 vrste [[pauk]]ova) i 294 vrste kičmenjaka. Među [[kičmenjaci]]ma je 13 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], osam vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], 198 vrsta [[Ptice|ptica]], 55 vrsta [[Sisari|sisara]], uključujući [[Obični ris|risa]], [[medvjed]]a i druge. U parku je nađeno otprilike 1000 vrsta [[Vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]]. Mnoge od njih ugrožene su i zaštićene. Malo krdo [[Evropski bizon|evropskih bizona]] ponovo je uvedeno u ovo područje 2004. == Turizam == [[Datoteka:Topola wooden church.JPG|mini|lijevo|<center>Drvena crkva u Topoľi</center>]] Park je otvoren za javnost cijele godine, sa zimskim ([[skijaško trčanje]]) i ljetnim planinarskim stazama. Uz nekoliko planinskih staza, postoji i jedna koja povezuje izvanredne drvene crkve iz 18. stoljeća u Topoľi, Uličskim Krivima i [[Ruský Potok|Ruskom Potoku]]. == Svjetska baština == [[Datoteka:Stužica.JPG|lijevo|mini|200px|<center>Stužica</center>]] Praiskonske bukove šume Havešová, [[Stužica]] i Rožok (sva tri su područja u Bukovskim vrhovima) UNESCO je 28. juna 2007. proglasio [[Svjetska baština|svjetskom baštinom]] zbog sveobuhvatnih i netaknutih ekoloških obrazaca i procesa.<ref>{{cite web |publisher= UNESCO |language=en |url= http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=38706&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html |title= World Heritage Committee inscribes two natural, one mixed, and four cultural sites onto UNESCO's World Heritage List |date= 28. 6. 2007 |access-date= 29. 1. 2008}}</ref> Zajedno s još jednim slovačkim lokalitetom u [[Vihorlat]]u i dodatnih šest u Ukrajini one čine [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|praiskonske bukove šume Karpata]]. Kako bi se zaštitila izvanredna vrijednost tih šuma, javnosti je dostupna samo Stužica. == Galerija == <gallery> Datoteka:starina.jpg|[[Jezero]] [[Starina (jezero)|Starina]] Datoteka:Runina vilage from Saddle under Durkovec.JPG|Pogled na [[Runina|Runinu]] sa sedla na [[Ďurkovec (vrh)|Ďurkovcu]] Datoteka:Ulicske krive wooden church.JPG|Drvena crkva u [[Uličské Krivé|Uličskim Krivim]] </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Národný park Poloniny}} * [https://www.nppoloniny.sk/ Službeni sajt] {{sk simbol}} * [https://web.archive.org/web/20120207064554/http://www.slovakia.travel/entitaview.aspx?l=2&sfv=False&llt=1&st=Poloniny%20National%20Park&smi=108032&ami=108032&idp=3992 NP Poloniny] na ''[https://web.archive.org/web/20071117051604/http://www.slovakia.travel/intropage.aspx?l=2 Slovakia.travel]'' {{en simbol}} {{Nacionalni parkovi u Slovačkoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:IUCN kategorije II]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Slovačkoj]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1997.]] klkuuw3gc0jx74ujorh5o1uct4dqmqz 0 535117 3894447 3892136 2026-06-06T10:06:12Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894447 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ollga Plumbi | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1898. | mjesto_rođenja = Lupckë, [[Permet]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1984. | nacionalnost = [[Albanci|Albanka]] | politička_stranka = | zanimanje = političarka, novinarka, spisateljica, učiteljica, aktivistkinja | poznata_po = ranom feminističkom djelovanju u Albaniji }} '''Ollga Plumbi''' (1898–1984), poznata i pod pseudonimom '''Shpresa''', bila je albanska političarka, novinarka, spisateljica, učiteljica, feministkinja i aktivistkinja. Smatra se jednom od prvih istaknutih feministkinja u Albaniji, naročito zbog javnog pisanja o položaju žena i rodnoj ravnopravnosti tokom 1930-ih godina.<ref name="tt">{{Cite web |url=https://www.tiranatimes.com/ollga-plumbi-the-woman-from-the-future/ |title=Ollga Plumbi – The Woman from the Future |publisher=Tirana Times |date=2025 |access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je 1898. u selu Lupckë kod [[Permet]]a, tada u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Nakon smrti muža, u mladosti je emigrirala na Zapad kako bi radila i brinula se o porodici. Kasnije se vratila u Albaniju, gdje se uključila u društveni, kulturni i politički život.<ref>{{Cite web|url=http://arkivi.peshkupauje.com/2015/06/feministet-e-para-shqiptare|title=Feministet e para shqiptare &#124; Peshku pa ujë|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201042707/http://arkivi.peshkupauje.com/2015/06/feministet-e-para-shqiptare|archive-date=1. 12. 2017|url-status=dead|access-date=3. 5. 2017}}</ref> Tokom 1936. i 1937. pisala je za časopis ''Bota e Re'', u kojem su objavljivali i drugi progresivni albanski autori, među njima [[Migjeni]] i Selim Shpuza. U svojim tekstovima bavila se položajem žena, društvenom nejednakošću i potrebom za širim građanskim pravima. Posebno se ističe njen tekst o feminizmu i albanskom društvu, u kojem je položaj žena povezivala s pitanjem ljudskih prava.<ref name="tt" /> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] priključila se antifašističkom pokretu. Nakon rata izabrana je za predsjednicu Antifašističkog vijeća žena Albanije. Na izborima 1945. izabrana je za zastupnicu u Narodnom parlamentu Albanije i bila je među prvim ženama koje su ušle u albanski parlament.<ref>{{Cite web |url=https://www.equalfuture-eurasia.org/womens-representation-in-politics-and-public-administration/albania |title=Women’s Representation in Politics and Public Administration: Albania |publisher=Equal Future Eurasia |access-date=31. 5. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://sot.com.al/dossier/shqip%C3%ABria-68-vjet-votime-me-presione-vjedhje-manipulime-dhun%C3%AB-pranga-e-krime|title=Shqipëria, 68 vjet votime me presione, vjedhje, manipulime, dhunë, pranga e krime|website=Sot.com.al|archive-url=https://web.archive.org/web/20190203085004/https://sot.com.al/dossier/shqip%C3%ABria-68-vjet-votime-me-presione-vjedhje-manipulime-dhun%C3%AB-pranga-e-krime|archive-date=3. 2. 2019|url-status=dead|accessdate=11. 3. 2019}}</ref> Iako je u poratnom periodu imala značajnu javnu ulogu, ubrzo je uklonjena s političkih funkcija i potisnuta iz javnog života. Uprkos tome, nastavila je pisati o feminizmu, emancipaciji žena i rodnoj ravnopravnosti.<ref name="tt" /> Umrla je 1984. godine. == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Plumbi, Ollga}} [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1898.]] [[Kategorija:Umrli 1984.]] issxbkz3pwzgks3jd4momzv2pwkw7py 0 535119 3894446 3892139 2026-06-06T10:06:10Z WumpusBot 120674 /* Ošogbo škola i kulturni krug */ razne ispravke 3894446 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Susanne Wenger | slika = Susanne Wenger.tif | opis_slike = | drugo_ime = Adunni Olorisha | datum_rođenja = {{datum rođenja|1915|7|4}} | mjesto_rođenja = [[Graz]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2009|1|12|1915|7|4}} | mjesto_smrti = [[Ošogbo]], [[Nigerija]] | nacionalnost = [[Austrijanci|Austrijanka]]; [[Nigerija|nigerijska državljanka]] | obrazovanje = Škola primijenjenih umjetnosti u [[Graz]]u; [[Akademija likovnih umjetnosti u Beču]] | polje = [[slikarstvo]], [[skulptura]], [[grafički dizajn]], [[ilustracija]], [[batik]], [[sakralna umjetnost]] | pravac = [[Ošogbo škola]], New Sacred Art | poznata_djela = obnova [[Sveti gaj Osun-Ošogbo|Svetog gaja Osun-Ošogbo]] | supružnik = [[Ulli Beier]]; Lasisi Ayansola Onilu | nagrade = Member of the Order of the Federal Republic }} '''Susanne Wenger''' (4. juli 1915 – 12. januar 2009), poznata i kao '''Adunni Olorisha''', bila je [[Austrijanci|austrijsko]]-[[Nigerija|nigerijska]] [[slikarstvo|slikarica]], [[skulptura|skulptorica]], [[grafički dizajn|grafička dizajnerica]], ilustratorica, kulturna aktivistica i svećenica [[Joruba religija|joruba religije]]. Nakon školovanja u [[Austrija|Austriji]] preselila se u Nigeriju, gdje je živjela od 1950. do smrti i postala jedna od najprepoznatljivijih figura umjetničkog i duhovnog kruga oko [[Ošogbo]]a.<ref name="AWARE">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://awarewomenartists.com/en/artiste/susanne-wenger/ |website=AWARE: Archives of Women Artists, Research and Exhibitions |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guardian">{{cite news |last=Probst |first=Peter |title=Suzanne Wenger |url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2009/mar/26/obituary-suzanne-wenger |work=The Guardian |date=26. 3. 2009 |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Najviše je povezana sa Svetim gajem Osun-Ošogbo, šumskim kompleksom hramova, skulptura i svetišta posvećenih rijeci i božanstvu [[Osun]]. Od kasnih 1950-ih radila je s lokalnim svećenicima, zanatlijama i umjetnicima na obnovi i zaštiti tog prostora, koji je 2005. upisan na [[UNESCO]]-v [[Svjetska baština|Spisak svjetske baštine]].<ref name="UNESCO">{{cite web |title=Osun-Osogbo Sacred Grove |url=https://whc.unesco.org/en/list/1118/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="WMF">{{cite web |title=Osun-Osogbo Sacred Grove |url=https://www.wmf.org/monuments/osun-osogbo-sacred-grove |website=World Monuments Fund |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Biografija == === Rani život i obrazovanje === Rođena je 4. jula 1915. u Grazu. Umjetničko obrazovanje započela je u rodnom gradu, gdje je pohađala školu primijenjenih umjetnosti, a zatim je od 1933. do 1935. studirala u [[Beč]]u.<ref name="Biennale">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://www.labiennale.org/en/art/2024/nucleo-contemporaneo/susanne-wenger |website=La Biennale di Venezia |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom ranog rada bavila se crtežom, slikarstvom, ilustracijom i grafikom, a njen izraz povezivao je evropski modernizam, nadrealne kompozicije i interes za duhovne teme.<ref name="AWARE" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelovala je u bečkoj umjetničkoj sredini i bila povezana s Art-Clubom, grupom koja je okupljala autore zainteresirane za obnovu austrijske moderne umjetnosti nakon nacizma i rata.<ref name="Foundation">{{cite web |title=Obituary: Susanne Wenger |url=https://susannewengerfoundation.at/en/obituary-susanne-wenger |website=Susanne Wenger Foundation |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1949. upoznala je [[Ulli Beier|Ullija Beiera]], njemačkog lingvistu i kulturnog posrednika, s kojim je ubrzo napustila Evropu i otišla u Nigeriju.<ref name="AWARE"/> === Nigerija i joruba religija === Wenger se u Nigeriju preselila 1950. i ondje ostala do kraja života.<ref name="AWARE"/> Prvo je živjela u [[Ibadan]]u i drugim gradovima zapadne Nigerije, a potom se vezala za Ošogbo, gdje se uključila u lokalne religijske i umjetničke zajednice. Nakon susreta s joruba svećenicima i starješinama počela je učiti jezik, mitologiju, rituale i umjetničke oblike povezane s [[oriša]]ma.<ref name="GoogleArts">{{cite web |title=Who was Susanne Wenger / Àdùnní Olórìṣà? |url=https://artsandculture.google.com/story/who-was-susanne-wenger-%C3%80d%C3%B9nn%C3%AD-ol%C3%B3r%C3%AC%E1%B9%A3%C3%A0-the-osun-osogbo-grove/IAXBGVfmA6LkIA?hl=en |website=Google Arts & Culture |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U joruba religijskoj zajednici dobila je ime Adunni Olorisha. Inicirana je u kultove više božanstava i postala je jedna od javno najpoznatijih evropskih učesnica tradicionalne religije u jugozapadnoj Nigeriji.<ref name="Guardian"/> Njena umjetnost iz tog perioda ne može se odvojiti od ritualnog života: batik, zidno slikarstvo, skulptura i arhitektonsko oblikovanje postali su dio obrednog prostora, a ne samo galerijski predmeti.<ref name="Biennale"/> === Sveti gaj Osun-Ošogbo === Središnje mjesto u njenom kasnijem životu imao je Sveti gaj Osun-Ošogbo, šumski i svetišni kompleks uz rijeku Osun. Prema podacima World Monuments Funda, Wenger je krajem 1950-ih pozvana da pomogne u obnovi jednog od svetišta, a tokom narednih decenija radila je s nigerijskim umjetnicima i zanatlijama na izradi i obnovi stotina monumentalnih skulptura posvećenih joruba božanstvima.<ref name="WMF"/><ref name="CyArk">{{cite web |title=Digitally Preserving the Sacred Grove of Osun Osogbo |url=https://artsandculture.google.com/story/digitally-preserving-the-sacred-grove-of-osun-osogbo-cyark/ZAUBPwpovR_cfQ?hl=en |website=Google Arts & Culture / CyArk |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njen rad u gaju uključivao je obnovu oštećenih hramova, izgradnju novih skulpturalnih formi od [[cement]]a, drveta i drugih materijala te razvoj umjetničkog jezika koji se naziva New Sacred Art. U tom pristupu savremena skulptura, mural, arhitektura i ritualni predmet nisu bili odvojeni, nego su stvarali cjelinu namijenjenu obrednom korištenju.<ref name="WMF"/> Na obnovi su učestvovali i lokalni umjetnici kao što su Buraimoh Gbadamosi, Adebisi Akanji, Kasali Akangbe i drugi članovi ošogboškog kruga.<ref name="CyArk"/> Gaj je 1965. proglašen nacionalnim spomenikom Nigerije, a 2005. upisan je na UNESCO-vu listu svjetske baštine kao izuzetno očuvan primjer joruba svetog pejzaža.<ref name="UNESCO"/> Iako je UNESCO istakao historijsku i religijsku vrijednost prostora, Wengerin rad imao je važnu ulogu u očuvanju njegove vidljive skulpturalne i arhitektonske forme u drugoj polovini 20. vijeka.<ref name="WMF"/> === Umjetnički rad === Wengerin opus obuhvata crteže, [[ulje na platnu|ulja]], [[grafika|grafike]], tekstil, batike, zidne slike i monumentalne skulpture. AWARE navodi da se njen rad kretao od preciznih crteža i nadrealnih skica do monumentalnih prostornih djela u Nigeriji, čime je istovremeno doprinijela modernoj austrijskoj umjetnosti i modernoj nigerijskoj umjetnosti.<ref name="AWARE"/> U Nigeriji je razvila specifičan izraz zasnovan na joruba religijskim oblicima, ali nije jednostavno kopirala tradicionalne modele. Njene skulpture i arhitektonske intervencije u gaju često imaju organsku, gotovo živu strukturu, s izduženim oblicima, gustim površinama i složenim simboličkim odnosima između ljudskih, životinjskih i božanskih figura. Takav rad nastajao je u saradnji s lokalnim majstorima i u kontekstu obrednog života, zbog čega se u literaturi često opisuje kao spoj umjetnosti, zaštite naslijeđa i religijske prakse.<ref name="Biennale"/><ref name="GoogleArts"/> Bavila se i batikom, posebno nakon upoznavanja s tehnikama zapadnoafričkog [[adire]] tekstila. Pet njenih batik radova nastalih između 1958. i 1963. prikazano je 2024. na 60. [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] u izložbi ''Foreigners Everywhere'' ("Stranci svuda").<ref name="Universes">{{cite web |title=Susanne Wenger |url=https://universes.art/en/venice-biennale/2024/foreigners-everywhere-tour-5/susanne-wenger |website=Universes in Universe |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Ošogbo škola i kulturni krug === Wenger je bila jedna od ličnosti povezanih s razvojem Ošogbo škole, šireg umjetničkog pokreta koji je od 1960-ih okupljao nigerijske autore, radionice, galerije i kulturne centre. Dok je Ulli Beier imao važnu organizacijsku ulogu u kulturnim mrežama kao što su Mbari i Mbari Mbayo, Wenger je bila usmjerena na sakralnu umjetnost, zaštitu gaja i rad s umjetnicima koji su se bavili obnovom joruba svetišta.<ref name="AWARE"/> Njen odnos prema lokalnoj kulturi često je opisivan kao izuzetan primjer dugogodišnjeg uranjanja u drugi religijski i umjetnički sistem. Istovremeno, njen položaj evropske umjetnice u joruba religijskom prostoru ostao je predmet rasprave u historiji umjetnosti, antropologiji i postkolonijalnim studijama. Dio autora naglašava njen doprinos očuvanju svetog prostora, dok drugi analiziraju složene odnose između modernizma, duhovnog autoriteta, kulturnog posredovanja i kolonijalnog naslijeđa.<ref name="AWARE"/><ref name="Guardian"/> == Priznanja i smrt == Nigerijska vlada dodijelila joj je 2005. nacionalno odlikovanje za doprinos kulturi i očuvanju naslijeđa.<ref name="Adegbola">{{cite web |title=Susanne Wenger: Biography |url=https://adegbola.com/artists/54-susanne-wenger/biography/ |website=Adegbola Gallery |access-date=31. 5. 2026 |language=en}}</ref> U Ošogbu je dobila i poglavarsku titulu povezanu s njenom ulogom u očuvanju joruba religijskih svetišta.<ref name="Guardian"/> Umrla je 12. januara 2009. u Ošogbu, u 93. godini.<ref name="Foundation"/> Nakon smrti ostala je predmet izložbi, istraživanja i projekata digitalnog dokumentiranja Svetog gaja. Njena djela čuvaju se u muzejskim i privatnim zbirkama, a Susanne Wenger Foundation i Adunni Olorisha Trust nastavljaju rad na očuvanju njene ostavštine.<ref name="AWARE"/><ref name="CyArk"/> == Odabrana djela == * {{cite book |last=Beier |first=Ulli |title=The Return of the Gods: The Sacred Art of Susanne Wenger |trans-title=Povratak bogova: sakralna umjetnost Susanne Wenger |url=https://books.google.com/books?id=1DQ3AQAAIAAJ |publisher=Cambridge University Press |date=1975 |language=en}} * {{cite book|last=Probst|first=Peter|title=Osogbo and the Art of Heritage: Monuments, Deities, and Money|trans-title=Ošogbo i umjetnost naslijeđa: spomenici, božanstva i novac|url=https://iupress.org/9780253000063/osogbo-and-the-art-of-heritage/|publisher=Indiana University Press|date=2011|language=en}} * {{cite book |last=Denk |first=Wolfgang |title=Susanne Wenger: Künstlerin, Priesterin, Abenteurerin |trans-title=Susanne Wenger: umjetnica, svećenica, pustolovka |url=https://www.residenzverlag.com/buch/susanne-wenger |publisher=Residenz Verlag |date=2015 |isbn=978-3-7017-3341-5 |language=de}} * {{cite book |last=Esguerra |first=Diane |title=The Oshun Diaries |trans-title=Dnevnici Ošun |url=https://eye-books.com/books/the-oshun-diaries |publisher=Eye Books |date=2019 |isbn=978-1-78563-142-9 |language=en}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Wenger, Susanne}} [[Kategorija:Rođeni 1915.]] [[Kategorija:Umrli 2009.]] [[Kategorija:Biografije, Graz]] [[Kategorija:Austrijski slikari]] [[Kategorija:Kultura Nigerije]] 4x1y3aupw0wry2x745bap5s5kd5rr31 0 535121 3894445 3894166 2026-06-06T10:06:08Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894445 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Slayyyter | slika = Slayyyter @ Greek Theatre 10 09 2024 (54228314237).jpg | opis = Slayyyter nastupa u teatru [[Greek Theatre (Los Angeles)|Greek Theatre]] u [[Los Angeles]]u (u blizini [[Glendale (Kalifornija)|Glendalea]], [[Kalifornija]]), oktobar 2024. | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Catherine Grace Garner<ref>{{Cite web |last=Attard |first=Paul |date8. 7. 2021|title=Slayyyter {{!}} Troubled Paradise |url=https://inreviewonline.com/2021/07/08/troubled-paradise/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221012123558/https://inreviewonline.com/2021/07/08/troubled-paradise/ |archive-date=12. 10. 2022|access-date=1. 8. 2025|website=In Review Online}}</ref> | alias = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1996|09|17}} | mjesto_rođenja = [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwood]], [[Missouri]] | žanr = {{hlist|[[pop-muzika|Pop]]|[[elektropop]]|[[synth-pop]]|[[dance-pop]]|[[hyperpop]]|[[elektronski rok|elektropank]]}} | zanimanje = {{hlist|pjevač|tekstopisac}} | karijera = 2018–danas | izdavač = {{hlist|[[Big Beat Records (američka izdavačka kuća)|Big Beat]]||[[Fader Label|Fader]]|[[Columbia Records|Columbia]]}} | veb-sajt = {{URL|slayyyter.com}} }} '''Catherine Grace Garner''' (rođena 17. septembra 1996), profesionalno poznata kao '''Slayyyter''', američka je pjevačica, tekstopisac, producentica i reperica. Karijeru je započela nezavisnim objavljivanjem pjesama putem platforme [[SoundCloud]]. Njen [[eponim]]ni debitantski mikstejp, ''[[Slayyyter (mikstejp)|Slayyyter]]'', nezavisno je objavljen 2019. godine. Njen debitantski studijski album, ''[[Troubled Paradise]]'', objavljen je u junu 2021, a njen drugi studijski album, ''[[Starfucker (Slayyyter)|Starfucker]]'', u septembru 2023.<ref name=":1">{{Cite magazine|last=Mier|first=Tomás|date=20. 7. 2023|title=Slayyyter Thinks Her Upcoming LP 'Starfucker' Is the 'Greatest Album Ever.' But Maybe She's Biased|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/slayyyter-announces-starfr-album-miss-belladonna-single-1234792636/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240211154151/https://www.rollingstone.com/music/music-features/slayyyter-announces-starfr-album-miss-belladonna-single-1234792636/|archive-date=11. 2. 2024|access-date=21. 7. 2023|magazine=Rolling Stone|language=en-US}}</ref> Njen treći studijski album, ''[[Worst Girl in America]]'', objavljen je u martu 2026. nakon što je potpisala ugovor za [[Columbia Records]]. Pored samostalnih turneja, nastupala je na turnejama s umjetnicima među kojima su [[Charli XCX]], [[Kesha]] i [[Tove Lo]]. == Rani život == Slayyyter je iz [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwooda]] u [[Missouri]]ju, predgrađa zapadno od [[Saint Louis|St. Louisa]], gdje je provela skoro čitav svoj život. Od djetinjstva koristi svoje srednje ime "Grace". Njena majka je pobožna katolkinja poljsko-američkog porijekla, ali nije bila strog roditelj. Njeni roditelji su imali toksičan odnos tokom njenog odrastanja, a Slayyyter je otuđena od svog oca još od djetinjstva. Majka ju je upoznala s muzikom grupa [[The Beatles]], [[The Beach Boys]], te [[Dennis Wilson|Dennisa Wilsona]], [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] i [[Elton John|Eltona Johna]]; potonji je inspirisao njene buduće kostime. Slayyyterin djed po majci poklonio joj je njen prvi [[gramofon]], na kojem je slušala majčine ploče. Kao dijete, Slayyyter je težila tome da postane filmska zvijezda, pjevačica ili komičarka u emisiji [[Saturday Night Live]]. Pohađala je časove [[balet]]a i [[hip-hop ples]]a sve do srednje škole, kada njena porodica to više nije mogla priuštiti. Išla je u malu [[Katolička škola|katoličku osnovnu školu]] u St. Louisu. U srednjoj školi, Slayyyter i njeni prijatelji izveli su pjesmu "[[Push It to the Limit (pjesma Corbina Bleua)|Push it to the Limit]]" [[Corbin Bleu|Corbina Bleua]] na školskom takmičenju talenata, što je bio njen prvi javni nastup. U dobi od 14 godina, Slayyyter je iz šale izvela ritual koji je pronašla na internetu, pokušavajući [[Ugovor s đavolom|prodati dušu đavolu]] u zamjenu za slavu. Tokom djetinjstva je redovno gledala DVD-ove s turneja ''[[I Am... World Tour]]'' i ''[[Lady Gaga Presents the Monster Ball Tour: At Madison Square Garden]]'' te učila napamet koreografije [[Lady Gaga|Lady Gage]] i [[Beyoncé]]. Kasnije je pohađala srednju školu ''Kirkwood High School'', gdje su joj po prvi put ponuđeni muzički predmeti. Tamo je pjevala u [[a cappella]] horu, uzimala časove pjevanja, izvodila koncertne solističke dionice i bila članica plivačkog tima Kirkwooda. Slayyyter je izjavila da joj je bavljenje umjetnošću pomoglo da izbjegne korištenje teških droga poput [[heroin]]a, od kojeg su se mnogi njeni školski drugovi često predozirali. Njeni omiljeni predmeti bili su [[Engleski jezik|engleski]], [[filmske studije]] i umjetnost, dok se s drugim predmetima mučila. Budući da je odrasla bez mnogo novca, često se osjećala nesigurno u okruženju bogatih školskih drugova. U srednjoj školi je redovno pušila [[Konoplja (rod)|kanabis]] s prijateljima. Slušala je pop-umjetnike, redovno išla na koncerte izvođača poput [[Marina Diamandis|Marine and the Diamonds]], [[Lana Del Rey|Lane Del Rey]] i [[Charli XCX]], a svoju zajednicu je pronašla putem platforme [[Tumblr]]. == Karijera == === 2016–2017: Rani pristupi muzici === Slayyyter je studirala na [[Univerzitet u Missouriju|Univerzitetu Missourija]] otprilike godinu dana. Smatra da je to bio skup eksperiment tokom kojeg je započela muzičku karijeru pišući "lo-fi pop iz 80-ih" koji je sama producirala i montirala u ormaru svoje spavaće sobe u kući svoje majke, ali ga nikada nije objavila.<ref>{{Cite news|title=‘I didn’t think anyone would be into it’: Slayyyter turns midwest trash into pop gold|url=https://www.theguardian.com/music/2026/mar/27/slayyyter-worst-girl-in-america-interview|newspaper=The Guardian|date=27. 3. 2026|access-date=4. 6. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Adrian|last=Horton}}</ref> Napustila je fakultet 2016. i stvarala muziku dok je radila kao recepcionerka u frizerskom salonu u [[Des Peres, Missouri|Des Peresu]], a bavila se i poslovima [[veb-kam model]]a i [[Finansijska dominacija|finansijske dominacije]] kako bi zaradila novac, što je opisala kao svoju [[e-girl]] "hustler" fazu. Prije zvaničnog debija, na SoundCloud je postavljala pjesme pod imenom "Slater". === 2018–2019: Singlovi, The Mini Tour i ''Slayyyter'' === Usvojila je umjetničko ime "Slayyyter" kao varijaciju na prezime Rona Slatersa, lika iz filma ''[[Sluđeni i zbunjeni]]'', kako bi imala isto korisničko ime na svim platformama. Većinu njenih ranih obožavatelja činili su profili posvećeni Charli XCX (stan nalozi), a svoju ranu personu uporedila je s imitacijom [[Britney Spears]]. Putem Twittera je stupila u kontakt s producenticom [[Ayesha Erotica|Ayeshom Eroticom]] iz Kalifornije. Ayesha joj je poslala muzički demo koji je postao Slayyyterin debitantski singl "BFF", objavljen u augustu 2018. Preko Twittera je upoznala i saradnika pod imenom [[That Kid]]. Početkom 2019, isječak pjesme "Mine" postao je viralan na Twitteru, a singl je objavljen na [[Valentinovo]], plasiravši se na 38. mjesto na američkoj [[iTunes]] pop listi u roku od 24 sata. Uspjeh pjesama "Mine" i "Daddy AF" omogućio joj je da napusti posao u salonu. U junu 2019. krenula je na rasprodanu debitantsku turneju "The Mini Tour". Na svoj rođendan, 17. septembra 2019, objavila je istoimeni debitantski mikstejp ''[[Slayyyter (mikstejp)|Slayyyter]]'', koji je stigao do 4. mjesta na iTunes Pop listi. Pjesma "Daddy AF" kasnije je uvrštena u filmove ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' (2022) i ''[[Anora]]'' (2024).<ref>{{Cite web|url=https://www.out.com/music/2022/11/01/slayyyter-talks-new-music-gays-her-upcoming-tour-tove-lo|title=Slayyyter Talks New Music, the Gays, & Her Upcoming Tour With Tove Lo {{!}} Out.com|last=Henderson|first=Taylor|website=www.out.com|language=en|access-date=4. 6. 2026}}</ref> U oktobru 2019. nastupala je kao predizvođač na turneji Charli XCX pod nazivom [[Charli Live Tour]], nakon što je gostovala na remiksu pjesme "[[Click (pjesma Charli XCX)|Click]]". Krajem godine, nakon što su u javnost dospjeli njeni stari problematični tvitovi iz tinejdžerskih dana, Slayyyter se javno izvinila i donirala prihode od prodaje albuma organizacijama koje pomažu tamnoputim transrodnim osobama.<ref>{{Cite web|url=https://stereogum.com/2150818/slayyyter-troubled-paradise-review/columns/the-week-in-pop/|title=Slayyyter's Normcore Hyperpop|date=14. 6. 2021|website=stereogum.com|language=en|access-date=4. 6. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/news/slayyyter-racist-tweets-apology-camila-cabello-charli-xcx-a9261166.html|title=Pop star Slayyyter has apologised for resurfaced racist tweets|date=27. 12. 2019|website=The Independent|language=en|access-date=4. 6. 2026}}</ref> === 2020–2022: ''Troubled Paradise'' === Tokom pandemije COVID-19 kupila je stan u [[Beverly Hills (Kalifornija)|Beverly Hillsu]] i nastavila rad na muzici. U aprilu 2020. objavila je remiks pjesme Britney Spears "[[Gimme More]]". Iako je planirana saradnja s [[Heidi Montag]] na ovom remiksu, projekat nikada nije zvanično objavljen zbog preskupih autorskih prava za uzorak. Nakon singlova "Self Destruct" i "Throatzillaaa" krajem 2020, Slayyyter je u januaru 2021. najavila svoj debitantski studijski album. Naslovni singl "Troubled Paradise" objavljen je istog mjeseca, a pratili su ga singlovi "Clouds", "Cowboys" i "Over This!". Album ''[[Troubled Paradise]]'' zvanično je objavljen 11. juna 2021. za [[Fader Label]] uz pozitivne kritike. U novembru 2021. izdala je singl "Stupid Boy" na kojem gostuje [[Big Freedia]], a u januaru 2022. i remiks EP pod nazivom ''Inferno Euphoria''. === 2022–2024: ''Starfucker'' === Svoj drugi studijski album, ''[[Starfucker (album Slayyyter)|Starfucker]]'', objavila je 22. septembra 2023. Album, inspirisan [[synth-pop]] zvukom 1980-ih, donio je mračniji i satirični osvrt na Hollywood, kulturu slavnih i taštinu. Vodeći singl "Out of Time" objavljen je u junu 2023, a pratili su ga "Miss Belladonna" i "Erotic Electronic". Album je postao njen prvi projekat na ''[[Billboard]]'' listama, plasiravši se na 10. mjesto liste ''Top Dance/Electronic Albums''. U svrhu promocije, pokrenula je turneju ''Club Valentine Tour'' u Americi i Evropi. U februaru 2024. ostvarila je svoj prvi nastup na platformi [[Boiler Room]]. === 2025–danas: ''Worst Girl in America'' i Coachella === U augustu 2025. godine Slayyyter je zvanično potpisala ugovor s velikom izdavačkom kućom [[Columbia Records]] i objavila singl "Beat Up Chanels" kao najavu novog projekta. Njen treći studijski album, ''[[Worst Girl in America]]'', objavljen je 27. marta 2026. Slayyyter je album opisala kao "portret žene s Srednjeg zapada", inspirisan njenim odrastanjem u St. Louisu, te se zvučno oslonila na alternativnije uticaje (poput izvođača [[Santigold]], [[M.I.A.]] i albuma ''[[Yeezus]]'' [[Kanye West]]a), nazivajući sebe "anti-pop zvijezdom". U aprilu 2026, Slayyyter je ostvarila svoj debitantski nastup na prestižnom muzičkom festivalu [[Coachella]], privukavši rekordan broj posjetilaca u popodnevnom terminu, što su mediji označili kao prekretnicu u njenoj karijeri.<ref>{{Cite web|url=https://www.vogue.com/slideshow/slayyyter-coachella-2026-fashion-diary|title=How Slayyyter Made Her Own Coachella Debut Performance Outfit|last=Allaire|first=Christian|date=12. 4. 2026|website=Vogue|language=en-US|access-date=4. 6. 2026}}</ref> Dana 19. maja 2026. godine, Slayyyter je ostvarila svoj televizijski debi u emisiji ''[[The Tonight Show Starring Jimmy Fallon]]'', izvedbom pjesme "Dance..." s albuma ''Worst Girl in America''. == Diskografija == === Studijski albumi === * ''[[Troubled Paradise]]'' (2021) * ''[[Starfucker (album Slayyyter)|Starfucker]]'' (2023) * ''[[Worst Girl in America]]'' (2026) === Mikstejpi === * ''[[Slayyyter (mikstejp)|Slayyyter]]'' (2019) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.slayyyter.com Službeni veb-sajt] * [https://www.allmusic.com/artist/slayyyter-mn0003837371 Slayyyter] na [[AllMusic]]u * [https://www.discogs.com/artist/6821117-Slayyyter Diskografija Slayyyter] na [[Discogs]]u [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki pop-muzičari]] bv0eeamy6h83f13p42yx6og4vpspyth 0 535122 3894444 3892191 2026-06-06T10:06:06Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894444 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzej | ime = Muzej Hercegovine | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | slika = Museum of Herzegovina Mostar - Dzemal Bijedic Memorial House and Bajatova street stairs.jpg | opis = Ulaz u Muzej Hercegovine (Spomen-kuća Džemala Bijedića) iz Bajatove ulice | mapa_tip = | mapa_reljef = | mapa_veličina = | mapa_opis = | koordinate = {{coord|43|20|19|N|17|48|59|E|type:landmark|display=inline,title}} | osnovan = 24. april 1950. | ugašen = | lokacija = Bajatova 4, [[Mostar]] | vrsta = [[Zavičajni muzej]] | akreditacija = | podjela_oznaka = Odjeli | podjela_podaci = {{Plainlist| * [[Arheologija]] * [[Historija]] * [[Etnologija]] * [[Književnost]] }} | kolekcije = | kolekcija_veličina = 14.000 eksponata (postavka 1961) | posjetioci = | direktor = Asim Krhan | predsjednik = | kustos = | vlasnik = [[Grad Mostar]] | javnitranzit = Bajatova ulica (Stari grad) | parking = | veb-sajt = {{URL|https://www.muzejhercegovine.com}} | ugrađeno = }} '''Muzej Hercegovine''' centralna je muzejska ustanova u [[Mostar]]u koja se bavi prikupljanjem, čuvanjem, istraživanjem i prezentacijom kulturno-historijske baštine [[Hercegovina|Hercegovine]]. Osnovan je 1950. kao Zavičajni muzej Hercegovine u Mostaru. U okviru svoje djelatnosti obrađuje i čuva muzejsku građu iz oblasti [[arheologija|arheologije]], [[historija|historije]], [[etnologija|etnologije]] i [[književnost]]i.<ref name="Krhan_Funkcije">{{cite journal |last=Krhan |first=Asim |title=Funkcije Muzeja Hercegovine Mostar u očuvanju bosanskohercegovačkog identiteta (uz 70 godina postojanja i rada) |journal=Hercegovina |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2020 |volume=19 |pages=148–164 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br19-10.-Asim-Krhan-FUNKCIJE-MUZEJA-HERCEGOVINE-MOSTAR-U-OCUVANJU-BOSANSKOHERCEGOVACKOG-IDENTITETA.pdf |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Tokom svog razvoja Muzej Hercegovine izrastao je u ustanovu sa više organizacijskih jedinica i dislociranih objekata. Pored muzejske djelatnosti, bavi se naučnoistraživačkim, izdavačkim i edukativnim radom. Njegove zbirke obuhvataju predmete i dokumente iz različitih historijskih razdoblja, od [[Prahistorija|prahistorije]] do savremenog doba, pružajući uvid u društveni, kulturni i historijski razvoj [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="Krhan_Funkcije" /> == Historija == === Osnivanje i rani razvoj (1950–1955) === Osnivanje Muzeja Hercegovine povezano je s razvojem muzejske djelatnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Donošenjem Zakona o muzejima 1947. i aktivnostima Ministarstva prosvjete [[NR Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] započet je proces organizovanog prikupljanja, institucionalizacije i zaštite kulturno-historijske građe, naročito one koja se odnosila na [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačku borbu]].<ref name="Maric_2022">{{cite journal |last=Marić |first=Almir |title=Decenija baštine: Osnivanje modernih baštinskih ustanova u Mostaru |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2022 |volume=21-22 |pages=247–268 |url=https://www.academia.edu/114839754/Decenija_bastine_Osnivanje_modernih_bastinskih_ustanova_u_Mostaru |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Mandic_2019">{{cite journal |last=Mandić |first=Asja |date=2019 |title=Muzeji, kultura i zajednica u globalnom poretku |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=854852 |journal=Hercegovina: Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe |volume=18 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=31. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Prve inicijative za osnivanje muzeja u Mostaru pojavile su se 1946, kada je na sjednici Gradskog narodnog odbora predloženo formiranje etnografskog muzeja radi prikupljanja starina, oruđa i drugih predmeta materijalne kulture.<ref name="Maric_2022" /> Tokom narednih godina ove inicijative razvijale su se u skladu s procesom osnivanja muzeja narodne revolucije širom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], uz podršku republičkih institucija.<ref name="Maric_2022" /> Krajem 1949. Narodni odbor grada Mostara donio je odluku o osnivanju Muzeja narodnooslobodilačke borbe. Ubrzo je, u skladu s tadašnjom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskom]] klasifikacijom muzeja, prihvaćen koncept [[Zavičajni muzej|zavičajnog muzeja]] kao ustanove koja obuhvata različite aspekte razvoja društva na određenom prostoru.<ref name="Maric_2022" /> Na Republičkoj konferenciji o muzejima održanoj početkom 1950. u [[Sarajevo|Sarajevu]] donesena je odluka o osnivanju zavičajnih muzeja u regionalnim centrima. Tom prilikom istaknuta je potreba da [[Hercegovina]] dobije vlastitu muzejsku ustanovu sa sjedištem u [[Mostar]]u.<ref name="Maric_2022" /><ref name="Mandic_2019" /> Odluka o osnivanju Zavičajnog muzeja Hercegovine donesena je 25. februara 1950, dok se 24. april iste godine smatra datumom početka njegovog rada, kada je održana osnivačka konferencija.<ref name="Krhan_Funkcije" /><ref name="Muzej_ONama">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/o-nama/ |title=O nama |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> U prvo upravno tijelo muzeja izabrani su predstavnici kulturnog i javnog života Mostara. Za predsjednika je izabran Radovan Papić, a za potpredsjednika Dušan Grk. Među članovima uprave bili su i [[Husaga Ćišić]], fra Pavo Dragičević i [[Karlo Afan de Rivera]].<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="KulturaMostar">{{cite web |url=https://kultura-mostar.ba/bs/ustanova/muzej-hercegovine/ |title=Muzej Hercegovine Mostar |publisher=Kultura Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> U prvim godinama rada muzej je bio usmjeren na prikupljanje, evidentiranje i obradu muzejske građe, kao i na stvaranje organizacijskih i materijalnih uslova za djelovanje ustanove.<ref name="Maric_2022" /><ref name="Hodzic" /> Djelovao je u ograničenim prostornim kapacitetima, prvenstveno u objektu [[Ćejvan-ćehajin mekteb|Ćejvan-ćehajinog mekteba]], što je otežavalo razvoj stalnih postavki i širenje djelatnosti.<ref name="Maric_2022" /> Prva stalna muzejska postavka otvorena je 14. februara 1955. povodom obilježavanja desete godišnjice oslobođenja [[Mostar]]a. Obuhvatala je dokumentaciju i predmete vezane za [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačku borbu]], kao i etnografsku građu, uključujući narodnu nošnju i rekonstrukciju tradicionalnog hercegovačkog seoskog ambijenta [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="Maric_2022" /><ref name="Muzej_ONama" /> Postavka je nastala kao rezultat intenzivnog rada tadašnjeg upravnika [[Salih Rajković|Saliha Rajkovića]] i saradnika na prikupljanju građe iz lokalne zajednice, uključujući dokumente, fotografije i svjedočanstva učesnika historijskih događaja.<ref name="Maric_2022" /> Otvaranjem prve stalne postavke Muzej Hercegovine započeo je kontinuirano javno predstavljanje svojih zbirki i razvoj edukativne i istraživačke djelatnosti, koje su u narednim decenijama proširene osnivanjem novih zbirki i organizacijskih jedinica. === Razvoj muzeja (1955–1965) === Nakon otvaranja prve stalne postavke 1955, Muzej Hercegovine nastavio je proširivati svoje zbirke i razvijati stručnu djelatnost. U tom periodu vršeno je sistematsko prikupljanje, obrada i dokumentovanje muzejske građe, naročito one koja se odnosila na društvene i historijske procese u [[Hercegovina|Hercegovini]] tokom [[19. vijek|19.]] i [[20. vijek]]a.<ref name="Hodzic">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br10-25.-Sabit-Hodzic-Muzej-Hercegovine-OSNIVANJE-RAD-STRADANJE-retrospektive-razvoja.pdf |title=Muzej Hercegovine – osnivanje, rad, stradanje, perspektive razvoja |author=Hodžić, Sabit |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> Dana 27. jula 1961. otvorena je nova stalna postavka pod nazivom ''Razvoj radničkog pokreta i Narodnooslobodilačke borbe u Mostaru i Hercegovini od 1878. do 1945. godine''.<ref name="Hodzic" /> Postavka je obuhvatala približno 14.000 eksponata i predstavljala je historijski pregled društvenih, ekonomskih i političkih prilika u Hercegovini od [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije]] do završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Otvaranju postavke prisustvovao je [[Džemal Bijedić]], tadašnji visoki državni funkcioner, koji je u svom obraćanju istakao da izloženi materijali omogućavaju sagledavanje dinamičnog historijskog perioda obilježenog raspadom [[Feudalizam|feudalnih odnosa]], razvojem [[kapitalizam|kapitalističkih struktura]] i organizovanjem radničkog pokreta.<ref name="Kebo1961">{{cite journal |last=Kebo |first=Alija |title=Muzej borbene tradicije Mostara i Hercegovine |journal=Oslobođenje |year=1961 |pages=2}}</ref> Prema navodima tadašnje štampe, postavku je na dan otvaranja posjetilo više od 3.000 posjetioca.<ref name="Kebo1961" /> Muzej je tokom narednih godina nastavio organizovati tematske izložbe i dopunjavati svoje djelatnosti. Godine 1965. postavljena je izložba ''Mostarska prošlost'', posvećena historijskom razvoju Mostara od [[Prahistorija|prahistorije]] do [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|1878]].<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="KulturaMostar" /> Dio postavke bio je smješten u objektima Ćejvan-ćehajinog vakufa, gdje je bila izložena i maketa starog Mostara koju je izradio [[Huso Karišik]].<ref name="Muzej_ONama" /> === Naučno-istraživački razvoj i širenje djelatnosti (1965–1990) === Nakon sredine 1960-ih godina Muzej Hercegovine Mostar ulazi u fazu stabilizacije i daljnje institucionalne konsolidacije, koja se ogleda u razvoju naučno-istraživačkog rada, sistematskoj obradi muzejske građe i proširenju djelatnosti prema različitim segmentima društvenog i kulturnog života.<ref name="Muzej_ONama" /><ref name="Hodzic" /> U ovom periodu intenziviran je rad na formiranju, dopuni i stručnoj obradi muzejskih zbirki iz oblasti [[Arheologija|arheologije]], [[Etnologija|etnologije]], [[Historija Bosne i Hercegovine|historije]] i kulturne historije. Posebna pažnja posvećena je terenskim istraživanjima na prostoru Hercegovine, uključujući evidentiranje arheoloških lokaliteta, prikupljanje etnografskih predmeta i arhivske građe.<ref name="Hodzic" /> Razvoj muzeja odvijao se u okviru procesa profesionalizacije muzejske djelatnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], koji su obuhvatali standardizaciju stručnog rada, uvođenje savremenih muzeoloških principa i jačanje saradnje između muzeja, arhiva i naučnih institucija.<ref name="Mandic_2019" /> Tokom 1970-ih i 1980-ih godina proširena je izložbena i edukativna djelatnost muzeja. Organizovane su tematske i povremene izložbe koje su obrađivale različite segmente kulturno-historijskog naslijeđa Hercegovine. Stalne postavke su u tom periodu djelimično mijenjane i dopunjavane novim muzejskim predmetima i rezultatima istraživanja.<ref name="Muzej_ONama" /> Pored izložbene djelatnosti, razvijana je i edukativna funkcija muzeja kroz saradnju sa obrazovnim ustanovama. Organizovana su stručna vođenja, predavanja i drugi oblici interpretacije muzejske građe, usmjereni na upoznavanje šire javnosti sa kulturno-historijskim naslijeđem Hercegovine.Istovremeno je unapređivana dokumentacijska djelatnost kroz evidentiranje, klasifikaciju i zaštitu muzejske građe, što je predstavljalo osnovu za naučno-istraživački rad i valorizaciju kulturnog naslijeđa Hercegovine.<ref name="Hodzic" /> Do kraja 1980-ih godina Muzej Hercegovine razvijen je u regionalnu muzejsko-kulturnu ustanovu s organizovanim stručnim odjeljenjima i definisanim djelatnostima u oblasti prikupljanja, istraživanja, zaštite i prezentacije kulturno-historijske građe Bosne i Hercegovine. === Rat i devastacija muzeja (1990–1995) === Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u aprilu 1992. dolazi do prekida redovnog rada Muzeja Hercegovine i poremećaja u njegovoj organizacijskoj strukturi. Uslijed ratnih okolnosti i sigurnosnih prijetnji, muzejsko osoblje napušta objekte muzeja, koji su se nalazili u istočnom dijelu Mostara, dok se manji broj zaposlenih povremeno vraća radi obavljanja osnovnih poslova.<ref name="Hodzic" /> U periodu od juna 1992. do maja 1993. muzejska djelatnost odvijala se u otežanim uslovima, u kontekstu ratnih sukoba i podjele grada. Kontrolu nad različitim dijelovima Mostara preuzimale su različite vojne formacije, uključujući [[Hrvatsko vijeće odbrane]], [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armiju Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="Hodzic" /> Promjene u kontroli teritorije otežavale su organizaciju zaštite i upravljanja muzejskom građom. Pristup izložbenim i depozitnim prostorima bio je ograničen, a mogućnosti nadzora, evakuacije i zaštite muzejske građe značajno smanjene. Dio zaposlenih, uz pomoć struktura civilne zaštite, uspio je premjestiti određeni dio građe, koji je privremeno pohranjen u objekat Spomen-kuće Džemala Bijedića.<ref name="Hodzic" /> Objekti muzeja pretrpjeli su teška oštećenja uslijed granatiranja, uključujući oštećenja krovnih konstrukcija, zidova, instalacija i unutrašnjih prostora. U pojedinim prostorijama u potpunosti su uništeni plafoni, podovi i pregradni zidovi, dok su vrata, prozori i tehnička oprema devastirani ili otuđeni.<ref name="Hodzic" /> Tokom ratnih dešavanja došlo je i do gubitka dijela muzejske građe. Prema dostupnim podacima, nestali ili uništeni su dijelovi [[Numizmatika|numizmatičke zbirke]], [[Etnologija|etnografske građe]] (uključujući nakit), trofejno oružje, kao i eksponati iz Spomen-kuće Džemala Bijedića.<ref name="Krhan_Funkcije" /> Nestali su i pojedini umjetnički predmeti i dio muzejske dokumentacije, uključujući zapisnike i spomen-knjige. U novembru 1993. godine uništen je i značajan dio kulturne baštine grada Mostara, uključujući rušenje Starog mosta, što je imalo posljedice i na muzejske sadržaje povezane s historijskom jezgrom grada. Tom prilikom uništena je i maketa starog Mostara koja je predstavljala važan interpretativni eksponat muzeja.<ref name="Hodzic" /> Dodatni problem predstavljalo je neadekvatno skladištenje preostale građe tokom rata. Prostori u kojima su eksponati bili deponovani često su korišteni i u druge svrhe, uključujući smještaj raseljenih osoba i pripadnika različitih organizacija, što je utjecalo na očuvanje i sigurnost muzejske građe.<ref name="Hodzic" /> Početkom 1994. [[Smail Klarić]], u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Mostar, donio je odluku o obnovi rada muzeja. Aktivnosti su bile usmjerene na sanaciju objekata, evidenciju preostale građe i sprječavanje daljnjeg propadanja fondova.<ref name="Hodzic" /> U ovom periodu došlo je do gubitka i oštećenja značajnog dijela muzejske građe, što je imalo dugoročne posljedice na muzejski fond i kontinuitet njegovog rada.<ref name="Krhan_Funkcije" /><ref name="Hodzic" /> == Muzejski objekti == Muzej Hercegovine upravlja sa više objekata koji su smješteni na različitim lokacijama u gradu.<ref name="Zvonic">{{cite journal |last=Zvonić |first=Zlatko |title=70 godina Muzeja Hercegovine Mostar: 1950-2020 |journal=Hercegovina |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |year=2020 |volume=21-22 |url=https://www.muzejhercegovine.com/wp-content/uploads/2025/04/Hercegovina-br2122-13.-Zlatko-Zvonic-70-GODINA-MUZEJA-HERCEGOVINE.pdf |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Spomen-kuća Džemala Bijedića]] – administrativno sjedište muzeja sa stalnom etnološkom postavkom. U okviru objekta nalazi se i lapidarijum u avliji koji predstavlja primjer tradicionalne hercegovačke stambene arhitekture. * [[Muzej Stari most]] ([[Kula Tara]]) – smješten u kuli Tara, posvećen historiji izgradnje i obnove [[Stari most|Starog mosta]]. U objektu unutar same kule se nalazi arheološki odjel ''in situ''.<ref name="MuzejiBiH">{{cite web |url=https://www.academia.edu/90356051/Muzeji_zbirke_i_galerije_u_Bosni_i_Hercegovini |title=Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini |publisher=Academia.edu |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> * [[Spomen-kuća Svetozara Ćorovića]] – nalazi se na lokalitetu [[Luka (dio Mostara)|Luka]] u Mostaru, i predstavlja sjedište Odjela književnosti. U objektu je postavljena muzejska ekspozicija posvećena [[Svetozar Ćorović|Svetozaru Ćoroviću]], [[Aleksa Šantić|Aleksi Šantiću]] i [[Hamza Humo|Hamzi Humi]].<ref name="MuzejiBiH" />. * [[Interpretacijski centar Muzeja Hercegovine]] (MUM) – centar za prezentaciju muzejske građe i kulturne baštine putem savremenih interpretacijskih i multimedijalnih metoda. == Naučno-istraživački i pedagoški rad == Tokom 1970-ih godina Muzej Hercegovine intenzivira naučno-istraživačku djelatnost. U ovom periodu realizovana su [[arheologija|arheološka istraživanja]] u [[Žitomislići]]ma, kao i iskopavanja prahistorijskih [[Tumuli|tumulusa]] na lokalitetu [[Gubavica|Gubavice]] 1972, pri čemu su nalazi pripisani [[Glasinačka kultura|glasinačkoj kulturi]].<ref name="KulturaMostar" /> Etnološki odjel muzeja provodio je istraživanja vezana za [[Migracija stanovništva|migracije stanovništva]] i porijeklo porodica sa područja Hercegovine.<ref name="KulturaMostar" /> Arheološki odjel raspolaže dokumentacijom sa više značajnih lokaliteta, uključujući [[bazilika]] u [[Cim]]u, dvojnu [[bazilika|baziliku]] u [[Žitomislići]]ma, kao i nalaze sa lokaliteta [[Stari most|Starog mosta]].<ref name="Zvonic" /> Aktivnosti odjela uključuju i dokumentovanje i zaštitu stećaka, kao i formiranje i održavanje lapidarijuma. Etnološka zbirka muzeja jedna je od ranije formiranih zbirki, a stalna postavka uspostavljena je 1955. U okviru zbirke nalazi se i fotografska dokumentacija poznata kao ''Zimolova zbirka'', nastala radom fotografa [[Anton Zimolo|Antona Zimole]], kao i predmeti od tekstila i drugih materijala.<ref name="Zvonic" /> Pedagoška djelatnost muzeja obuhvata organizovane posjete školskih grupa, radionice, kao i stručno vođene programe upoznavanja sa muzejskim zbirkama. Muzej učestvuje i u organizaciji naučnih skupova i konferencija posvećenih temama kulturno-historijskog naslijeđa, uključujući teme vezane za Šejh-Juji i aktivnosti [[Forum Bosnae|Foruma Bosnae]].<ref name="Zvonic" /> U okviru muzejske djelatnosti razvijena je i izrada edukativnih i suvenirskih predmeta inspirisanih kulturno-historijskim naslijeđem, uključujući replike stećaka i dekorativne tarihe sa [[Stari most|Starog mosta]].<ref name="Zvonic" /> == Izdavačka i kulturna djelatnost == Od 1981. godine, Muzej Hercegovine, u saradnji sa [[Arhiv Hercegovine|Arhivom Hercegovine]] i [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerzitetom ″Džemal Bijedić″ u Mostaru]], izdaje naučni časopis ''Hercegovina'', koji objavljuje radove iz oblasti društvenih nauka i [[Kulturna baština|kulturne baštine]].<ref name="MuzejiBiH" /> Muzej je izdavač i većeg broja monografskih i stručnih publikacija, među kojima su ''Sidžil mostarskog kadije'' autora [[Hivzija Hasandedić|Hivzije Hasandedića]], ''Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020'',<ref name="Monografija_70">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/monografija-muzeja-hercegovine-mostar-1950-2020-2/ |title=Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ''Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Mostar'',<ref name="Katalog_Kamena">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/katalog-kamene-arheoloske-zbirke-muzeja-mostar/ |title=Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Mostar |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> ''Katalog arapskih, turskih i bosanskih rukopisa''<ref name="Katalog_Rukopisa">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/katalog-arapskih-turskih-i-bosanskih-rukopisa/ |title=Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> te ''Džemal Bijedić – politička biografija'' autora [[Husnija Kamberović|Husnije Kamberovića]].<ref name="Bijedic_Biografija">{{cite web |url=http://www.yuhistorija.com/serbian/doc/Dzemal%20Bijedic%20politicka%20biografija.pdf |title=Džemal Bijedić – politička biografija |publisher=Yu Historija / Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs |format=PDF}}</ref> Muzej je povezan s književno-kulturnom manifestacijom ''Šantićeve večeri poezije'', koja je pokrenuta 1968/1969. na inicijativu kustosice Ravijojle Rave Kolak.<ref name="SanticeveVeceri">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/santiceve-veceri-poezije-2/ |title=Šantićeve večeri poezije |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> Povodom sedamdeset godina rada muzeja objavljena je monografija ''Muzej Hercegovine Mostar 1950–2020'' koja dokumentuje razvoj ustanove i njene djelatnosti.<ref name="Monografija">{{cite web |url=https://www.muzejhercegovine.com/monografija-muzeja-hercegovine-mostar-1950-2020-2/ |title=Monografija Muzeja Hercegovine Mostar 1950–2020 |publisher=Muzej Hercegovine Mostar |access-date=1. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjske poveznice == * [http://www.muzejhercegovine.com Stranice Muzeja Hercegovine] {{Muzeji u BiH}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kultura u Mostaru]] gp2uhx8jjlmt37xqs5dhs42569ptctf 0 535123 3894443 3892440 2026-06-06T10:06:04Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894443 wikitext text/x-wiki '''Maja''' '''Uzelac''', rođena '''Marija-Dubravka Milković''' (Zagreb, 5. septembra 1941.), profesorica filozofije, edukatorica, mirovna aktivistica, urednica, medijatorica, prevoditeljica i autorica. [[Datoteka:Maja_Uzelac_UN_2002..jpg|mini|Govor Maje Uzelac na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine [[Ujedinjene nacije|UN]]-a posvećenoj djeci 2002.]] == Biografija == [[Datoteka:Maja_Uzelac_o_imaginaciji_na_prezentaciji_knjige_'Priče,_kronike,_eseji'.ogg|mini|Maja Uzelac o imaginaciji na prezentaciji svoje knjige 'Priče, kronike, eseji' (2026.g.)]] Diplomirala je filozofiju i engleski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bila je profesorica filozofije, logike, psihologije, osnova marksizma, sociologije, etike te politike i ekonomije na Matematičkoj gimnaziji u Zagrebu, vanjska suradnica na Pedagoškoj akademiji gdje se bavila filozofijom obrazovanja, viša savjetnica za razvoj kurikuluma u Ministarstvu obrazovanja Hrvatske, dugogodišnja urednica u [[Školska knjiga|Školskoj knjizi]], prevoditeljica, aktivistica i suosnivačica mnogih nevladinih organizacija, kandidatkinja za Evropsku zelenu listu na prvim parlamentarnim izborima 1990 u Hrvatskoj. Uređivala je i sarađivala u stručnim časopisima i kulturnim tjednicima (Zarez, Metodički ogledi, Dijete i društvo, Filozofska istraživanja, Naše teme), te autorica i urednica niza stručnih knjiga i priručnika iz oblasti filozofije, sociologije, logike, psihologije, prava, politologije i vizualnih umjetnosti. Prepoznata je kao voditeljica Malog koraka - Centra za kulturu mira i nenasilja (prestao s radom 2016.) i velikog broja programa i projekata obrazovanja za mir, ljudska i dječja prava, nenasilnu komunikaciju i medijaciju (u suradnji s UNICEFom i UNESCOm), te pokretanja građanskog demokratskog odgoja u obrazovnom sustavu Hrvatske. Svoje ideje je praktično pokazala kroz neposredan rad s djecom i mladima, te s onima koji rade s djecom (nastavnicima, odgojiteljima, pomagačima, psiholozioma, pedagozima) - kao trenerica, začetnica rada u obliku radionica - i razvila ih u nizu priručnika, udžbenika i svezaka radnih materijala (prevedenih na engleski, talijanski, hebrejski i arapski, za primjenu u školama podijeljenih zajednica). U svom radu primjenjuje metodu procesnog rada/proccess work-a Arnolda Mindella. 2006. upisala doktorski studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje joj je 2008. prihvaćena tema doktorskog rada pod naslovom "Rješavanje sukoba i Europska unija; prilog rekonceptualizaciji političke teorije sukoba." Sudjelovala je s plenarnim izlaganjima na nizu konferencija i kongresa (Dubrovnik, Uttrecht, New York/Columbia University, Amherst/University of Massachusets, Berlin, Budimpešta, Meksiko/Ixtapan, Tallin, Sofija, Bugarska, itd). 2026. godine izdala je knjigu proze: ''Priče, kronike, eseji,'' u izdanju Jesenksi i Turk.<ref>{{Cite web|url=https://www.jesenski-turk.hr/hr/price-kronike-eseji-1|title=PRIČE, KRONIKE, ESEJI - Maja Uzelac {{!}} jesenski-turk.hr|last=Uzelac|first=Maja|date=2026|website=jesenski-turk.hr|language=hr|access-date=2. 6. 2026}}</ref> == Rad u civilnom sektoru u regiji == Od 1990. pokrenula je, osnovala ili sudjelovala u nizu civilnih inicijativa: [[Antiratna kampanja Hrvatske]], Centar za mirovne studije u Zagrebu, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Centar za ženske studije te surađivala s nizom nevladinih organizacija, kao što su Centar za mir Osijek, VIMIO (Vukovarski mirovni institut), B.aB.e, [[SEZAM Zenica]], [[Centar za ljudska prava Tuzla]], Grupa Most Beograd, Nansen Dijalog Centar Sarajevo, Žene ženama Sarajevo, Partners for Democratic Change Skopje, Danski crveni križ Bosanska Krupa, itd. Od 1995, u okviru rada na izgradnji mira radila je i izvan Hrvatske s nizom nevladinih organizacija na njihovim unutargrupnim sukobima, na izgradnji povjerenja u lokalnoj zajednici, te na facilitaciji i medijaciji: u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. Kao značajna aktivistica 1994. bila je pozvana na stručno osposobljavanje mirovnih aktivista iz Zagreba i Beograda u Pečuhu/Mađarska, 1995. bila je pozvana na studijski boravak u Sjevernu Irsku, 1996. u radni posjet žena aktivistica Beču. Tada je najviše angažirana kao voditeljica ili suradnica na nekoliko mirovnih projekata, primarno edukacijskih, u sferi obrazovanja za mir i ljudska prava i nenasilno rješavanje sukoba. Najznačajniji i najveći angažman imala je kao voditeljica UNICEF-ova projekta “Miroljubivo rješavanje problema u školi i mladi za mlade - medijacija u školi” (CMS publikacija:Nasilje ostavlja tragove) koji se provodio od 1995. do 2001, a uključio je u provedbu do tada 87 osnovnih škola u Hrvatskoj, primarno onih iz Istočne Slavonije. Surađivala je s vladinim organizacijama, kao članica projektnog tima UNESCO-ova projekta “Obrazovanje za mir i ljudska prava u osnovnim školama RH”, te je stekla status internacionalnog trenera za edukaciju mladih za ljudska prava (certifikat [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]). Bila je suradnica [[aces 2010]] (Academy for Central European Schools). Surađivala po pozivu s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom miritelja te brojnim međunarodnim organizacijama. Šest godina je bila članica Upravnog odbora međunarodne mreže DARE (Democracy and Human Rights Education), te članica stručnog savjeta međunarodne organizacije EURED.<ref>{{Cite web|url=https://decade-culture-of-peace.org/copy-2005/education/eured.htm|title=iB::Organization::EURED|website=decade-culture-of-peace.org|access-date=1. 6. 2026}}</ref> Na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. u New Yorku govorila je kao predstavnica nevladinih organizacija svijeta o pravu djece na mir. Od 2005.-2011. surađuje s Nansen Dijalog Centrom Sarajevo u BiH u provedbi programa rada s djecom, učiteljima i roditeljima u najosjetljivijim, nekad ratom postradalim područjima (Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Jajce, Sarajevo). [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013_2.jpg|mini|Maja Uzelac održava radionicu na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013. g.]] == Međunarodni rad == Sudjelovanje u međunarodnim organizacijama, na stručnim skupovima i konferencijama: * 1996. u Dubrovniku na Konferenciji Komisije za obrazovanje Vijeća Europe Kulturne različitosti, sukob i suradnja ima uvodno izlaganje "Mirovno obrazovanje" * 1996. u Budimpešti je jedna od voditeljica i facilitatorica seminara Sukob i komunikacija za profesore srednjih i visokih učilišta iz Srednje i Istočne Evrope * 1997. u Grazu na Predsjedničkoj konferenciji o Jugoistočnoj Evropi ima izlaganje "Evropska obrazovna suradnja za mir, stabilnost i demokraciju" * 2000. u NewYorku na Columbia sveučilištu je gost-predavač * 2000. u Budimpešti vodi radnu grupu "Rješavanje sukoba i održavanje mira" na Forumu o edukaciji za ljudska prava Vijeća Evrope * 2001. na Sveučilištu u Klagenfurtu na kongresu Mirovno obrazovanje u Evropi i svijetu ima je izlaganje zajedno s Betty Reardon (Columbia University) * od 2001. do 2008. članica je Upravnog odbora međunarodne mreže organizacije DARE (Democracy and Human Rights Education in Europe) * 2002, 2004, 2005. i 2006. na IUC Dubrovnik predavačica je na poslijediplomskim kursevima ljudskih prava; * 2002. organizirala je sudjelovanje predstavnika iz Hrvatske i držala predavanje Državljanski odgoj i politika uključenosti na IUC kursu Globalization and the Politics of Inclusion: Civic Literacy and Civic Education [[Datoteka:Maja-Uzelac_Ixtapan_Mexico_2013.jpg|mini|Maja Uzelac drži plenarno predavanje na Prvom internacionalnom kongresu o transformaciji obrazovanja u Ixtapanu/Meksiko 2013.]] * 2002. dodijeljen joj je specijalni certifikat za trenera za ljudska prava mladih Vijeća Europe/Compass. * 2002. u New Yorku na Specijalnoj sjednici Generalne skupštine UN-a posvećenoj djeci 2002. govori o pravu djece na mir, kao jedna od 11 izabranih predstavnika/ca NVO-a iz cijeloga svijeta koje rade na ostvarivanju ljudskih i dječjih prava * 2004. u Pittsburghu jedna je od govornica na Annual Conference of the IACM (International Association for Conflict Management) * 2005. u Berlinu na međunarodnom DARE seminaru u Berlinu voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2005. u Genevi jedna je od izvjestiteljica pred Odborom za dječja prava i Visokim povjerenikom UN za ljudska prava u povodom komplementarnog NVO izvješća Drugom državnom izvješću o stanju dječjih prava u Hrvatskoj * 2006. na Ljetnoj školi ljudskih prava DARE na Sveučilištu Utrecht voditeljica je treninga rješavanja sukoba * 2009. u Berlinu na kongresu Pathways Interconnecting History Education and Democratic Citizenship Education/ Human Rights Education in Adult Learning jedna je od predavačica 2010. u Bratislavi trenerica je za mlade, predstavnike srednjih škola iz 31 zemlje za vještine komunikacije na seminaru aces 2010 (Academy for Central European Schools) * 2013, 3.-5. listopada, na Prvom međunarodnom kongresu o transformaciji obrazovanja (Congreso Internacional de Transformación Educativa) u Ixtapanu/Meksiko kao gost-predavač drži plenarno izlaganje i radionice == Nagrade == * 2011. Državna Nagrada za životno djelo na promicanju dječjih prava.<ref>{{Cite web|url=https://dijete.hr/hr/nagrade-za-promicanje-prava-djeteta/|title=Nagrade za promicanje prava djeteta|date=21. 11. 2011|website=Pravobranitelj za djecu|language=hr|access-date=31. 5. 2026}}</ref> * 2016. HUM-ova Nagrada za izniman doprinos u promicanju kulture mira i medijacije u Republici Hrvatskoj „Borislav Blažević“.<ref>{{Cite web|url=https://medijacija.hr/dobitnica-medijacijske-nagrade-za-zivotno-djelo-mr-sc-maja-uzelac/|title=Dobitnica medijacijske nagrade za životno djelo mr.sc. MAJA UZELAC|last=online|website=Hrvatska udruga za medijaciju – HUM|language=hr|access-date=31. 5. 2026}}</ref> == Bibliografija == * Maja Uzelac i suradnici ''Marksizam i i socijalističko samoupravljanje'' ''1.'' Zagreb: Školska knjiga, 1989. * Maja Uzelac [et al.] ''Marxismo e autogoverno socialista 1: [per la prima classe della scuola media indirizzata]'', Fiume, 1990. * Maja Uzelac i suradnici ''Osnove društvenohumanističkih znanosti 2.'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Ivan Prpić, Žarko Puhovski, Uzelac Maja (ur.) ''Leksikon temeljnih pojmova politike,'' Zagreb: Školska knjiga, 1990. * Maja Uzelac, Karmen Ratković ''"Školica u D-duru”, U: Metodički ogledi'', 1(6), 103-107, Zagreb, 1993 * Maja Uzelac “Zapisi iz Otterthala” [osvrt na kontaktseminar za stručnu izobrazbu nastavnika filozofije, Otterthal (Austrija), 19-25.5.1993.], U: Metodički ogledi, 1(6): 118-122, Zagreb, 1993. * Maja Uzelac “Univerzalnost pedagogičke funkcije i odgajalaštvo jastva”, U: Metodički ogledi, 2(7): 51- 55, Zagreb, 1993. * Maja UZelac, Ladislav Bognar i Aida Bagić Budimo prijatelji Zagreb: Slon, 1994. * Nastavni scenariji i metodički naputci za nastavu filozofije i logike. U: Metodički ogledi 1(8), Zagreb, 1994,, str. 5.-84. * Maja Uzelac Za Damire i Nemire – Vrata prema nenasilju (Opening the Door to Nonviolence). Zagreb: UNICEF/Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 1996. * Uzelac; Maja (ur.) UNICEF Evaluation Report - School Based Health and Peace Initiative in Western and Eastern Slavonia, Zagreb: UNICEF, 1997. * Maja Uzelac “Univerzalističke moralne teorije i ženski identitet”. U: Treća, 1(1), Zagreb: Centar za ženske studije, 1998. * Maja Uzelac “Pronaći svoje partikularno umijeće (stil) življenja: [osvrt na međunarodni seminar Kriza subjekta: dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojma jedinstvenog subjekta, Ohrid, svibanj. 2000.], U: Treća 2/2: 119-122, Zagreb: Centar za ženske studije, 2000. * Maja Uzelac Za Svemire (Peer mediation and conflict resolution guide for primary and secondary schools). Zagreb: UNICEF/ Mali korak, hrv. i engl. izdanje, 2001. * Maja Uzelac “Programi za poticanje kulture mira i nenasilja u djece i njihovi učinci” U: Dijete i društvo, 1/2(4): 69-88. Zagreb, 2002. * Srđan Dvornik, Maja Uzelac (ur.) Dileme obrazovanja za demokraciju, Zagreb: Heinrich Boell Stiftung, 2003. * Maja Uzelac 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac, Duška Pribičević-Gelb Škole u projektu - policija u zajednici: priručnik za voditelje i voditeljice radionica, Zagreb: Mali korak, 2005. * Maja Uzelac (ur.), Katalog programa i projekata: Koordinacija udruga za djecu u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2005. * Maja Uzelac “Kako razvijati kulturu kroz obrazovanje?”, U: Petnaest godina hrvatske demokracije [Elektronička građa]: međunarodni znanstveni skup, Zagreb: Hrvatsko politološko društvo i Fakultet političkih znanosti, 2005. Maja Uzelac “Learning and teaching about conflicts”. U: DARE in action, Berlin, str. 95, 2006. * Maja Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić Za roditelje 1, Zagreb: Mali korak, 2008. * Maja Uzelac “Challenges and expectations for EDC and HRE in Croatia”. U: Why DARE? Networking for democracy and human rights education in Europe, Berlin, str. 29, 2008. * Maja Uzelac "Peer mediation and peer education program in schools”. U: Human Rights Education in the School systems of Europe, Central Asia and North America: A compendium of good practice, Council of Europe, OSCE/ODIHR, UNESCO, OHCHR, 2009. * Maja, Uzelac, Karmen Ratković, Duška PribičevićGelb i Zdenka Pantić (2010) Za roditelje 2. izdanje, Zagreb: Mali korak, 2010. * Maja Uzelac “Diptih o starenju”. U: Treća, 1- 2(16):101-115. Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Promišljati i živjeti emancipacijske kvalitete starosti”, razgovarala Marija Geiger Zeman, U. Treća, 1/2(16): 131-137, Zagreb: Centar za ženske studije, 2014. * Maja Uzelac “Prevencija nasilja kroz razumijevanje i transformaciju sukoba”. U: Nasilje ostavlja tragove – zvoni na nenasilje!, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2014. * Maja Uzelac “Prisjećanje na dvadeset godina rada Centra za ženske studije”, U: Treća, 1/2(17):64-70. Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Maja Uzelac „Temeljni sadržaji društvene dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja“ u Znam, razmišljam, sudjelujem. Zagreb: CMS, 2017. * Biblioteka Alternative, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, [19--]- . * Hrestomatija filozofije, sv. 1.-10, Damir Barbarić i Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995.-1998. * Benedict Anderson Nacija: zamišljena zajednica, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1990. Dieter Nohlen Izborno bravo i stranački sustav, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Arno Anzenbacher Filozofija: uvod u filozofiju, Maja Uzelac (ur.), Zagreb : Školska knjiga, 1992. * Nenad Fanuko i suradnici Sociologija: udžbenik za gimnazije, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1992. * Maria Fürst Psihologija, Maja UZelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1994. Johannes Hirschberger Mala povijest filozofije, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Ofra Ayalon Spasimo djecu, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1995. * Violet Oakland Put do dječjeg srca, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1996. * Dan Olweus Nasilje među djecom u školi, Maja Uzelac (ur.), Zagreb: Školska knjiga, 1998. * Karl Marx Matematički rukopisi, pogovor Maja Uzelac, Zagreb: Zagreb: Stvarnost, 1978. * Alfred Sohn-Rethel Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, preveli Maja Uzelac, Marijan Uzelac, Zagreb: Globus, 1984. == Vanjski linkovi == * [https://majaikarmen.hr/ MAJAiKARMEN.hr] * [https://www.youtube.com/watch?v=4tncGQziyp Video sa promocije knjige Maje Uzelac: ''Priče, kronike, eseji'' (Knjižnica Bogdan Ogrizović, Zagreb 2026.g)] * [https://www.cms.hr/system/publication/pdf/33/NOT_final.pdf Nasilje ostavlja tragove, CMS, Zagreb] * [https://web.archive.org/web/20160630155706/http://www.malikorak.hr/naslovna.html Arhiv weba Mali korak] == Reference == <references /> {{DEFAULTSORT:Uzela, Maja}} [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] [[Kategorija:Mirovni aktivizam]] [[Kategorija:Aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] c0hhnauc95contyei4tphupp1ynr2c0 0 535129 3894442 3892281 2026-06-06T10:06:01Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894442 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Račačka | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Ušća potočića Grebenska rijeka i Bačkovica kod [[Babinac (Velika Pisanica)|Babinca]], [[Velika Pisanica]] | izvor_koordinate = {{coord|45.75656|16.90704|format=dms|display=inline,title|region:HR_type:river}} | ušće = [[Česma (rijeka)|Česma]] | ušće_koordinate = {{coord|45.814142|17.027592|format=dms}} | progresija = [[Česma (rijeka)|Česma]] [[Lonja (rijeka)|Lonja]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 11,22 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 113,4 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Račačka''' je [[rijeka]] u središnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i desna pritoka rijeke [[Česma (rijeka)|Česme]].<ref>{{Cite web |title=Račačka rijeka - Hrvatska enciklopedija |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/racacka-rijeka |access-date=21. 9. 2024 |website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Veći dio njenog toka teče kroz općinu [[Nova Rača]]. Izvire na ušću potoka Grebenska i Bačkovica, čiji se izvori nalaze na obroncima [[Bilogora|Bilogore]]. Račačka je bogata ribom. == Opis == Račačka teče kroz sljedeća naselja: [[Babinac (Velika Pisanica)|Babinac]], [[Bedenik]], [[Drljanovac]], [[Bulinac]], [[Stara Rača]], [[Nova Rača]], [[Tociljevac]], [[Kozarevac Račanski]] sve dok se ne ulije u rijeku [[Česma (rijeka)|Česmu]] kod Sasovca. == Ribolov == Račačka je bogata ribom. Neke od glavnih vrsta riba su: [[som]], [[šaran]], [[štuka]], [[List (riba)|list]], [[grgeč]] itd. Najveći ribnjak na području Račačke su umjetna jezera Ivankovac u zapadnom dijelu Nove Rače, ribnjaci su u vlasništvu ŠRD "Štuka" Nova Rača.<ref>{{Cite web |title=Športsko ribolovno društvo |url=https://zsrdub.hr/srd-stuka/ |access-date=21. 9. 2024 |website=ZŠRDUB}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Česme]] jrl4i11kb8s4tvtyphwjawbkvsao6d8 0 535132 3894441 3892419 2026-06-06T10:05:59Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894441 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Kategorizacija}}{{Wiki}}'''Feđa Štukan''' ([[Sarajevo]], [[SR BiH]], 28. januar 1974.)<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm1426138/|title=iMDB|website=www.imdb.com|access-date=1. 6. 2026}}</ref> je [[bosanskohercegovački]] [[Pozorište|pozorišni]], televizijski i [[film]]ski [[glumac]]. On je pored uloga u bosanskohercegovačkim filmovima ostvario i internacionalnu karijeru. Pored glume napisao je i autobiografsko djelo.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.biografija.org/film/fedja-stukan/|title=Feđa Štukan Biografija|last=Hellasije|date=13. 3. 2023|website=Biografije Poznatih|language=sr-RS|access-date=1. 6. 2026}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|last=Štukan|first=Feđa|title=Blank|publisher=Buka|year=2019|isbn=9789926839505|location=Sarajevo}}</ref> === Privatni život === Autor je knjige „Blank“. U braku je sa producenticom Amrom Mehić, sa kojom ima kćerku Aju. Živi i radi u Sarajevu.<ref name=":1" /> == Biografija == Feđa Štukan je rođen 1974. u Sarajevu. Njegov djed je bio Milan Inđić, pukovnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]] (JNA) i autor nekoliko knjiga. Otac i majka su mu bili arhitekte. Ima stariju sestru koja je također po struci arhitekta, a jednu od prvih televizijskih uloga Feđa Štukan je odigrao 2000. u drami „Buđenje“ [[Inga Huković|Inge Huković]]. Film je bio premijerno prikazan 2000. a scenu je svakodnevno dijelio sa kolegama Vojkom Ćordić, Mirajom Grbićem, Vladom Jokanovićem. Tri godine kasnije mu je producent [[Pjer Žalica]] povjerio ulogu Adnana u dramskoj komediji „Gori vatra“. Uloga u ovom filmu je Štukanu 2004. donijela nagradu za najboljeg glumca na Filmskom festivalu u Krakovu. Igrao je u domaćim filmovima „Gori vatra“, „Nafaka“, „Teško je biti fin“, „Top je bio vreo“, te serijama „Klopka“, „Kotlina“, „Nečista krv“, „Klan“.<ref name=":0" /> Štukan je ostvario saradnju i s [[Angelina Jolie|Angelinom Jolie]], i to u ratnoj drami „U zemlji krvi i meda“. Glavne uloge su pripale Žani Marjanović, Goranu Kostiću, Rade Šerbedžiji, dok je Štukan igrao lika Petra. == Reference == <references /> {{Normativna kontrola}} dji3k3j7i0pm6a2uafe4mtbh8vukpc1 0 535134 3894440 3892437 2026-06-06T10:05:58Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894440 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Příbor | službeno_ime = <small>Grad Příbor<br>''{{lang|cs|Město Příbor}}''</small> | izvorno_ime = Příbor | izvorno_ime_jez = cs: | naselje_vrsta = Grad | slika_skyline = Pribor.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = Pogled na grad | slika_zastava = Pribor CZ flag.svg | slika_štit = Coat of arms of Příbor.svg | pushpin_karta = Češka#Evropa | pushpin_reljef = 1 | pushpin_karta_opis = Lokacija unutar Češke i Evrope | koordinate = {{coord|49|38|27|N|18|8|42|E|region:CZ|display=it}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Češka}} | uspostavljanje_naslov = Prvi spomen | uspostavljanje_datum = 1251. | vođa_partija = | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = Jan Malík | površina_fusnote = | površina_ukupno_km2 = 22.15 | površina_urban_km2 = | najveća_visina_m = 278 | najmanja_visina_m = | stanovništvo_prazno2_naslov = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_ukupno = 8298 | stanovništvo_datum = 1. januar 2025. | stanovništvo_fusnote = <ref>{{cite web |url=https://csu.gov.cz/produkty/population-of-municipalities-t4l3n8d2iw |title=Population of Municipalities – 1 January 2025 |publisher=Czech Statistical Office |date=16. 5. 2025 |access-date=2. 6. 2026}}</ref> | stanovništvo_gustoća_km2 = auto | stanovništvo_metro = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset = +1 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset_DST = +2 | poštanski_broj_vrsta = Poštanski broj | poštanski_broj = 742 58 | registarske_tablice = | veb-sajt = [https://www.pribor.eu/ pribor.eu] }} '''Příbor''' ({{de|Freiberg in Mähren}}) je grad u [[Okrug Nový Jičín|okrugu Nový Jičín]] u [[Moravskošleski kraj|Moravskošleskom kraju]] na sjeveroistoku [[Češka|Češke]]. Grad ima oko 8.300 stanovnika. Grad je poznat po dobro očuvanom historijskom jezgru, koje je proglašeno urbanističkom spomeničkom rezervacijom, što mu daje poseban kulturno-historijski značaj u okviru regije. == Administrativna podjela == Příbor se sastoji od tri administrativna dijela (u zagradama naveden broj stanovnika prema popisu stanovništva iz 2021):<ref name="CZSO_SLD21043">{{cite web |author=Češki statistički ured |title=Public Database: SLD21043 |url=https://vdb.czso.cz/vdbvo2/faces/en/index.jsf?page=vystup-objekt-parametry&z=T&f=TABULKA&sp=A&skupId=4690&katalog=33475&pvo=SLD21043-CO |website=vdb.czso.cz |publisher=Český statistický úřad |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Příbor (7.464) * Hájov (494) * Prchalov (264) == Etimologija == Iako naziv grada u savremenom češkom jeziku doslovno znači ″[[pribor za jelo]]″, riječ je o slučajnoj jezičkoj podudarnosti. Nije sa sigurnošću utvrđeno da li je češki naziv ''Příbor'' stariji od njemačkog naziva ''Freiberg'' i da li je njemački oblik nastao transliteracijom, ili je proces bio obrnut. Ukoliko je češki naziv starijeg porijekla, pretpostavlja se da potiče od izraza ''při boru'' ili ''při zboru'', što znači ″kod borove šume″ odnosno ″kod ruševine″. Ako je, međutim, stariji njemački naziv, tada se smatra da je savremeni oblik ''Freiberg'' – ranije zabilježen kao ''Vriburch'' ili ''Freiburg'' – imao značenje ″slobodan grad″ ili ″grad sa slobodnim pristupom″.<ref name="Pribor_Historie">{{cite web |title=Od středověké kolonizace k moderní éře vzdělanosti - historie Příbora |url=https://www.pribor.cz/cz/historie/ |website=pribor.cz |publisher=Město Příbor |access-date=2. 6. 2026 |language=cs}}</ref> Na pojedinim njemačkim kartama iz 19. vijeka Příbor je označen kao ''Freyberg''.<ref name="Reisser_1809">{{cite map |last=Reißer |first=Franz |title=Markgrafthum Maehren samt österreich Schlesien |url=https://cuni.oldmapsonline.org/maps/cf945743-bc5f-5d19-a742-16168113bb98/ |date=1809 |publisher=Tranquillo Mollo |scale=1 : 475000 |cartography=Franz Reißer |collaboration=Zbirka Karlovog univerziteta (CUNI) |access-date=2. 6. 2026 |language=de}}</ref><ref name="Muller_1844">{{cite map |last=Müller |first=Reymund |title=Karte der Markgrafschaft Maehren mit Schlesien |url=https://cuni.oldmapsonline.org/maps/2782fe0c-6aee-5744-8c14-6dd36d1c2c98/ |date=1844 |publisher=J. Engelmann |scale=[oko 1 : 450000] |cartography=Reymund Müller |collaboration=Zbirka Karlovog univerziteta (CUNI) |access-date=2. 6. 2026 |language=de}}</ref> == Geografija == Příbor se nalazi oko 10&nbsp;km istočno od [[Nový Jičín|Novog Jičína]] i 20&nbsp;km jugozapadno od [[Ostrava|Ostrave]]. Smješten je u [[Moravskošlesko podgorje|Moravskošleskom podgorju]]. Najviša tačka na području grada nalazi se na 370 m nadmorske visine. Kroz grad protiče rijeka [[Lubina (rijeka)|Lubina]]. == Historija == [[Datoteka:Příbor, Freudplatz.JPG|mini|desno|300px|Trg [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]]] Příbor je osnovao grof Frank von Hückeswagen 1251, što je potvrđeno i u povelji moravskog markgrofa Otokara II iz iste godine, u kojoj se grad spominje pod nazivom ''Vriburch''. Gradski trg formiran je na trasi nekadašnjeg trgovačkog puta prema [[Poljska|Poljskoj]].<ref name="Pribor_Turista_Historie">{{cite web |title=Historie |url=https://turista.pribor.eu/mesto/historie/ |website=turista.pribor.eu |publisher=Město Příbor |access-date=2. 6. 2026 |language=cs}}</ref> Grof von Hückeswagen je na ovom mjestu sagradio utvrđeni dvorac. Njegovi potomci bili su vlasnici grada do 1359, kada je Příbor prešao u posjed [[Olomoučka nadbiskupija|olomoučkih biskupa]]. Biskupi su imali poseban odnos prema gradu, a među njima se isticao [[Franz von Dietrichstein]], koji je Příboru dodijelio brojne povlastice. Tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] grad je tri puta bio zahvaćen požarima. Najveća razaranja prouzrokovala je invazija [[Vojska Švedskog Carstva|švedske vojske]] 1643. U drugoj polovini 17. vijeka grad se postepeno oporavio i obnovio.<ref name="Pribor_Historie" /><ref name="Pribor_Turista_Historie" /> Godine 1694. osnovana je [[pijaristi]]čka [[gimnazija]], čime je obrazovanje postalo dostupnije i stanovništvu slabijeg imovinskog stanja. Příbor se vremenom razvio u značajno obrazovno središte. Od 1875. do 1938. u gradu je djelovao Češki učiteljski institut, iz kojeg su potekli brojni istaknuti [[Pedagogija|pedagozi]] te stručnjaci iz oblasti [[Obrazovanje|obrazovanja]] i [[Kultura|kulture]].<ref name="Pribor_Turista_Historie" /> == Demografija == {| class="wikitable" style="width:100%; text-align:center;" |+ Kretanje broja stanovnika i procentualne promjene kroz historiju ! Godina !! Broj stanovnika !! Promjena (%) !! style="border-left: 2px solid #aaa;" | Godina !! Broj stanovnika !! Promjena (%) !! style="border-left: 2px solid #aaa;" | Godina !! Broj stanovnika !! Promjena (%) |- | 1869. || 6.281 || — || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 1921. || 7.811 || -6,50% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 1980. || 9.878 || +17,90% |- | 1880. || 6.546 || +4,22% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 1930. || 7.701 || -1,41% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 1991. || 8.887 || -10,03% |- | 1890. || 6.634 || +1,34% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 1950. || 6.149 || -20,15% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 2001. || 8.754 || -1,50% |- | 1900. || 7.242 || +9,17% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 1961. || 7.409 || +20,49% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 2011. || 8.366 || -4,43% |- | 1910. || 8.354 || +15,36% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 1970. || 8.378 || +13,08% || style="border-left: 2px solid #aaa;" | 2021. || 8.222 || -1,72% |- | colspan="9" style="font-size:90%; text-align:left;" | '''Izvor:''' Popisi stanovništva<ref name="CSU_Historicky_Lexikon">{{cite web |title=Historický lexikon obcí České republiky - 1869 - 2011 |url=https://csu.gov.cz/produkty/historicky-lexikon-obci-1869-az-2015 |website=csu.gov.cz |publisher=Češki statistički ured |date=21. 12. 2015 |access-date=2. 6. 2026 |language=cs}}</ref><ref name="CZSO_Census_2021">{{cite web |title=Population Census 2021: Population by sex |url=https://vdb.czso.cz/vdbvo2/faces/en/index.jsf?page=vystup-objekt-parametry&z=T&f=TABULKA&sp=A&skupId=4429&katalog=33515&pvo=SLD21001-OB-OK |work=Public Database |publisher=Češki statistički ured |date=27. 3. 2021 |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> |} == Saobraćaj == Příbor je povezan [[Autoput D48|autoputem D48]], koji čini dio [[Evropski put E462|evropskog puta E462]] i vodi od Novog Jičína prema češko-poljskoj granici. Grad se također nalazi na željezničkoj pruzi lokalnog značaja između [[Veřovice]] i [[Studénke]].<ref name="CD_Pribor">{{cite web |title=Železniční stanice Příbor |url=https://www.cd.cz/stanice/5434574 |website=cd.cz |publisher=[[Češke željeznice]] |access-date=2. 6. 2026 |language=cs}}</ref>> == Znamenitosti == [[Datoteka:Příbor (14).jpg|mini|desno|300px|Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije]] [[Datoteka:Pribor - Birthplace of Sigmund Freud.jpg|mini|desno|300px|Rodna kuća Sigmunda Freuda, danas muzej]] Příbor je jedan od najstarijih gradova u regiji. Historijsko jezgro grada čini pravilan gradski trg okružen građanskim kućama, koje su pretežno izgrađene u renesansnom stilu, uz kasnije barokne preinake.<ref name="Pribor_MPR">{{cite web |title=Městská památková rezervace |url=https://www.pribor.cz/cz/mestska-pamatkova-rezervace/ |website=pribor.cz |publisher=Město Příbor |access-date=2. 6. 2026 |language=cs}}</ref> Pijaristički samostan osnovao je 1694. Karl II von Liechtenstein-Kastelkorn. Riječ je o jednokatnom baroknom zdanju s tri krila. U njemu se danas nalaze gradski [[muzej]], [[biblioteka]] i osnovna umjetnička škola.<ref name="Pribor_Klaster_Historie">{{cite web |title=Piaristický klášter - Historie kláštera |url=https://turista.pribor.eu/pamatky/piaristicky-klaster/historie-klastera-1/ |website=turista.pribor.eu |publisher=Turistické informační centrum Příbor |access-date=2. 6. 2026 |language=cs}}</ref> U gradu se nalaze četiri crkve. Najznačajnija među njima je rimaničko-gotička župna Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, koja je tokom vremena dograđivana i preoblikovana u renesansnom i baroknom stilu. Crkva je osnovana istovremeno kada i grad, dok sadašnja zidana građevina potječe iz 14. vijeka. Odlikuje se masivnom arhitekturom i brojnim naknadno dograđenim elementima, a njenim izgledom dominira vitki visoki zvonik. U unutrašnjosti se nalazi vrijedan namještaj u [[rokoko]] stilu.<ref name="Pribor_Kostel_Marie">{{cite web |title=Farní kostel Narození Panny Marie |url=https://www.pribor.cz/cz/farni-kostel-narozeni-panny-marie/ |website=pribor.cz |publisher=Město Příbor |access-date=2. 6. 2026 |language=cs}}</ref> U historijskom jezgru nalaze se i Crkva Svetog Križa te nekadašnja pijaristička Crkva Svetog Valentina. Izvan historijskog centra smještena je Crkva Svetog Franje Asiškog.<ref name="Pribor_MPR" /> Rodna kuća [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] danas je pretvorena u muzej s postavkom posvećenom njegovom životu i radu.<ref name="VisitCzechia_Freud_Museum">{{cite web |title=Příbor – Sigmund Freud Museum |url=https://www.visitczechia.com/en-us/things-to-do/places/culture/museums-and-galleries/c-pribor-sigmund-freud-museum |website=visitczechia.com |publisher=CzechTourism |access-date=2. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Poznate ličnosti == * [[Jan Sarkander]] (1576–1620), poljsko-češki katolički svećenik i svetac; živio je i školovao se u Příboru od 1589. do 1597. * [[Antonín Cyril Stojan]] (1851–1923), nadbiskup Olomouca; školovao se u Příboru i djelovao kao kapelan * [[Sigmund Freud]] (1856–1939), austrijski neurolog i osnivač psihoanalize * [[Filip Panák]] (rođen 1995), češki nogometaš == Gradovi pobratimi == Příbor je [[Gradovi pobratimi|pobratimski]] povezan s gradom:<ref name="Pribor_Mesicnik_2017">{{cite web |title=Měsíčník města Příbora srpen 2017 |url=https://www.pribor.cz/base/files/attachments/356/24810-Mesicnik-mesta-Pribora-srpen-2017.pdf |format=PDF |publisher=Město Příbor |date=august 2017 |access-date=2. 6. 2026 |language=cs}}</ref> * {{flagicon|POL}} [[Przedbórz]] ([[Poljska]]) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Příbor}} * [https://www.pribor.eu/ Službena stranica grada Příbora] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Češkoj]] [[Kategorija:Moravskošleski kraj]] [[Kategorija:Naselja u Okrugu Nový Jičín]] asnhfpjehmy0hk5rnyfil9x69zm03h7 0 535135 3894439 3892467 2026-06-06T10:05:55Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Spačva | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = močvarnom području Spačve | izvor_koordinate = {{coord|45.123694|18.861111}} | ušće = [[Bosut]] | ušće_koordinate = {{coord|45.0645|19.0765|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Bosut]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 40,2 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 72 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 275 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Spačva''' je mala [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Izvire u močvarnom području Spačve i ulijeva se u [[Bosut]] između [[Lipovac (Nijemci)|Lipovca]] i [[Apševci|Apševaca]]. Također je povezana sa [[Studva|Studvom]], a cijeli njen tok je dug 40,2&nbsp;km.<ref>{{cite journal | url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31637 | title = Statistički opis Brodske pukovnije iz trećeg desetljeća19. stoljeća | journal = Scrinia Slavonica | volume = 3 | number = 1 |date=novembar 2003}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Bosuta]] 5dxic6thursjctaih8ppek3tlms4azc 0 535136 3894438 3892468 2026-06-06T10:05:53Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894438 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Kupica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Donje Tihovo|Donjeg Tihova]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Kupa]] ,kod [[Brod na Kupi|Broda na Kupi]] | ušće_koordinate = {{coord|45.464884|14.857347|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 4,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 307 | nadmorska visina ušća = 221 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 275 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Kupica''' je mala [[rijeka]] u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], [[Hrvatska]]. Desna je pritoka [[Kupa|Kupe]]. Duga je 4,5&nbsp;km.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mapy.cz/zakladni?mereni-vzdalenosti&x=14.8531852&y=45.4444022&z=14&rm=95MxNxBXe-SoRsQ1SMQQgNQ6g8jKQUrL1PNKxR9KgWwON8S6xS3N9ZZKQUhFGgOoH8S.J0TrL1UwL9TYN9ZPQD-6MNSHJq8iHQTq4DWLJxTFGxg8GNqSngQNgScSQWLOXXO6GgUSJGgOD60ZUP0gUyMngd5Jgg6bLGg68I0UqFNVIIPVgMKSC61P1gPg6x-GMqR0QBNNPaLggWk69W3P08WNGVaM9gfZK8gX3N8UGT8gc7R7gPu6FW1JNgYYON-XS1gOVV0gRmP0Yj |title=Mapy.cz |work=Mapy.cz |accessdate=16. 1. 2021}}</ref> Izvire u blizini naselja [[Donje Tihovo]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: Donje Tihovo, [[Mala Lešnica]], [[Iševnica]], [[Krivac]], [[Zamost Brodski]] i [[Brod na Kupi]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Kupe]] dxcawcxsvprbvkuonjx1myz4850mowo 0 535137 3894437 3892469 2026-06-06T10:05:51Z WumpusBot 120674 /* Opis */ razne ispravke 3894437 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Odra | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = nastaje od nekoliko izvora podzemnih intersticijskih voda aluvijalnih nanosa sjeverno od [[Velika Gorica|Velike Gorice]]<ref>http://www.ptice.hr/iba12.htm</ref> | izvor_koordinate = | ušće = [[Kupa]], kod [[Odra Sisačka|Odre Sisačke]] | ušće_koordinate = {{coord|45.494444|16.354444|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Velika Gorica]], [[Sisak]] | etimologija = | dužina = 45 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 103 | nadmorska visina ušća = 95 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 604 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = Buna i Lekenik | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Odra''' je [[rijeka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijevi pritok rijeke Kupe koja u dužini od 45&nbsp;km teče kroz [[Turopolje]] i [[Odransko polje]]. == Opis == Izvorište rijeke Odre nije tačno definisano. Prije melioracijskih zahvata izvorištem se smatrala rijeka [[Lomnica]],<ref>{{Cite web|url=https://www.forumgorica.com/turopolje/odra-gdje-izvire/msg47980/|title=Gdje izvire Odra|website=www.forumgorica.com|access-date=2. 6. 2026}}</ref> koja izvire na istočnim obroncima [[Plješevica|Plješivice]] na nadmorskoj visini od 240&nbsp;m. No melioracijski i protupoplavni zahvati značajno su izmijenili tok rijeke Lomnica te se ona sada ulijeva u kanal Sava-Odra kod sela [[Mraclin]]. Kanal Sava-Odra utječe u rijeku Odru u blizini sela Veleševec. Danas se izvorištem rijeke smatra područje između [[Donje Podotočje|Donjeg Podotočja]] i [[Čičke Poljane]] gdje se spaja više lokalnih potoka: Kosnica, Ribnica i Siget. Ti su potoci neaktivni toekom sušnih razdoblja pa je i količina vode u rijeci tada znatno manja. Sam tok rijeke Odre prekinut je kanalom Sava-Odra već na šestom kilometru od mjesta njenog nastanka. Njene se vode u Čičkoj Poljani, kod sifona Odra, skreću u melioracijski kanal a djelomično se propuštaju u kanal. Sam kanal spaja se s kanalom Sava-Odra kod mjesta [[Veleševec]]. Južno od kanala tok rijeke je gotovo netaknut. U blizini Kazneno-popravnog zavoda Turopolje eksploatiše se šljunak što je dovelo do stvaranja umjetnih jezera. Rijeka nakon toga ulazi u šume [[Turopoljski lug|Turopoljskog luga]] i osim ušća odteretnog kanala njenih 38&nbsp;km toka su ostali netaknuti. Kako je visinska razlika između izvorišta rijeke i njenog ušća mala, rijeka je sklona izlijevanju iz svog korita. Na putu od Čičke Poljane do ušća, rijeka prima nekoliko pritoka s desne strane, od kojih su najznačiji potoci Buna i Lekenik, koji izviru u Vukomeričkim goricama. Rijeka od svog novog izvorišta pored Čičke Poljane do ušća ima dužinu od približno 45&nbsp;km. Ako se rijeka Lomnica i dalje uzima u obzir kao glavni izvorišni rukavac Odre, onda je ukupna dužina rijeke oko 83&nbsp;km. Površina porječja rijeke 604&nbsp;km².<ref>{{Cite web|url=http://www.zastita-prirode-smz.hr/odransko-polje/|title=Zaštićena područja - Odransko polje - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije|website=www.zastita-prirode-smz.hr|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Svojim tokom protiče kroz nizinu, rubom šume ili kroz šumu. Od kanala Sava-Odra, pa do sela Odra Sisačka uz njen tok nema naselja. Bogata je i životinjskim svijetom (dabrovi, ribe, barske kornjače, zmije bjelouške). Vlažne livade Odranskog polja predstavljaju najvažnije područje gniježđenja kosca (Crex crex) u Hrvatskoj i Europi, a poplavne šume hrasta lužnjaka stanište su štekavca (Haliaeetus albicilla). == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Kupe]] fwrfn5x8txawspy6fs1zgiz1cjct9rw 0 535146 3894436 3892503 2026-06-06T10:05:49Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894436 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Radonja | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Petrova Gora|Petrove gore]], kod [[Ključar]]a | izvor_koordinate = | ušće = [[Korana]], kod [[Tušilović]]a | ušće_koordinate = | progresija = [[Korana]] ⤴ [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Radonja]] | etimologija = | dužina = 25,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 328 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 222,1 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Radonja ''' je [[rijeka]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], [[Hrvatska]],<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3192096/radonja.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2. 6. 2026}}</ref> 50&nbsp;km jugozapadno od Zagreba. Desna je pritoka [[Korana|Korane]]. Izvire na [[Petrova Gora|Petrove gore]], u blizini [[Ključar]]a. Duga je 25,5&nbsp;km. Naselje [[Radonja]] dobilo je ime po rijeci.<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/|title=Radonja|last=enciklopedija|first=Hrvatska|website=Hrvatska enciklopedija|access-date=2. 6. 2026}}</ref> Prolazi kroz sljedeća naselja: Ključar, Radonja, [[Jurga (Vojnić)|Jurga]], [[Radmanovac]], [[Vojnić]], [[Loskunja]], [[Knežević Kosa]], [[Živković Kosa]], [[Okić]], [[Zimić]], [[Brezova Glava]] i [[Tušilović]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Korane]] 0nej4tmsy68o1t7urqogyay1w2oyh7m 0 535147 3894435 3892505 2026-06-06T10:05:47Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894435 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Călimani | alt_naziv = ''Parcul Naţional Călimani'' | kategorija_za_IUCN = II | slika = Kelemen-havasok.jpg | lokacija = [[Rumunija]] | koordinate = {{coord|47|08|13|N|25|10|01|E|display=inline,title}} | karta = Rumunija | reljef = da | mapframe_zoom = 9 | površina = 24,041 | visina = | osnovano = 2000. | upravnik = }} '''Nacionalni park Călimani''' ({{ro|Parcul Naţional Călimani}}) smješten je u [[Rumunija|Rumuniji]], na sjevernoj strani [[Istočni Karpati|Istočnih Karpata]], u [[Okruzi Rumunije|okruzima]] [[Mureș (okrug)|Mureș]] (45%), [[Suceava (okrug)|Suceava]] (35%), [[Harghita (okrug)|Harghita]] (15%) i [[Bistrița-Năsăud (okrug)|Bistrița-Năsăud]] (5%). Obuhvata 24&nbsp;km².<ref>{{cite web |url= http://protectedplanet.net/sites/11172 |title= Călimani National Park (location) |website= protectedplanet.net |access-date= 23. 6. 2012|archive-url= https://web.archive.org/web/20141020124124/http://protectedplanet.net/sites/11172 |archive-date= 20. 10. 2014}}</ref> Njime su zaštićene [[Călimani (planine)|istoimene planine]]. == Opis == Park je u [[Planina|planinskom]] području s raznolikim [[Reljef (geografija)|reljefnim]] oblicima: vrhovi (Pietrosul Călimanului – 2100&nbsp;m, Gurghiu – 1776&nbsp;m, Harghita – 1800&nbsp;m, Lucaciu – 1778&nbsp;m, 12 Apostoli – 1760&nbsp;m, Ciomatu – 1301&nbsp;m), strme litice, klisure, [[Dolina|doline]], vrtače, brežuljci, ponori, proplanci, s prirodnim područjima prekrivenim [[šuma]]ma, [[Pašnjak|pašnjacima]] i [[livada]]ma. Prirodno područje ima nekoliko tipova [[Biotop|staništa]] (acidofilne šume [[Evropska smreka|evropske smreke]] u planinskom području, šume [[Evropski ariš|evropskog ariša]] i/ili [[Švicarski bor|švicarskog bora]], planinske livade bogate [[Tvrdača|tvrdačom]] na silikatnim podlogama, [[planinski bor]] i grmlje [[Karpatski rododendron|karpatskog rododendrona]], grmlje sa subarktičkim vrstama [[Vrba|vrbe]], zeljasta vegetacija na obalama planinskih rijeka), koja udomljuju raznoliku floru i faunu specifičnu za Istočne Karpate. Smješten u planinama Călimani i uključujući najveći [[vulkan]]ski [[krater]] u Rumuniji, prečnika otprilike 10&nbsp;km (trenutno ugašen), park obuhvata prirodne rezervate "Dvanaest apostola" (s tematskom stazom), "Planinski bor sa švicarskim borom – Călimani", kao i jezero te se preklapa s posebnim zaštićenim područjem za ptice (SPA) – [[Natura 2000]]. Bivše nalazište [[sumpor]]a u planinama Călimani sada je enklava unutar parka. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat-inline|Călimani National Park}} * [https://www.calimani.ro/ Službeni sajt] {{ro simbol}} {{Nacionalni parkovi u Rumuniji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Rumuniji]] [[Kategorija:IUCN kategorije II]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Rumuniji]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2000.]] 0gfdolj76721cndqpvkcux6w25664br 0 535150 3894434 3892553 2026-06-06T10:05:45Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894434 wikitext text/x-wiki {{Infokutija web-sajt | ime = Perplexity AI | logo = Perplexity AI logo.svg | logo_veličina = 220px | url = {{URL|https://www.perplexity.ai}} | komercijalni = Da | tip = [[Internet pretraživač]], [[chatbot]], [[umjetna inteligencija]] | registracija = Nije potrebna za osnovnu upotrebu | jezik = višejezički | vlasnik = Perplexity AI, Inc. | autor = [[Aravind Srinivas]], Denis Yarats, Johnny Ho i Andy Konwinski | datum_pokretanja = 2022. | trenutno_stanje = Aktivan }} '''Perplexity AI''' jest [[Internet pretraživač|pretraživačka]] i [[umjetna inteligencija|AI]] platforma američke kompanije Perplexity AI, Inc., koja na korisničke upite odgovara sažetim tekstom i navedenim izvorima. Platforma se razlikuje od klasičnih pretraživača po tome što rezultate pretrage spaja s jezičkim modelima i prikazuje ih kao odgovor u [[Jezik|prirodnom jeziku]].<ref name="Perplexity">{{cite web |title=Perplexity |url=https://www.perplexity.ai/ |website=Perplexity AI |publisher=Perplexity AI, Inc. |access-date=2. 6. 2026}}</ref> Osnovali su ga 2022. Aravind Srinivas, Denis Yarats, Johnny Ho i Andy Konwinski, a sjedište kompanije nalazi se u [[San Francisco|San Franciscu]].<ref name="Forbes">{{cite web |last=Konrad |first=Alex |title=Perplexity AI Solves Search With Conversational AI |url=https://www.forbes.com/sites/alexkonrad/2023/07/24/perplexity-ai-search-chatbot-aravind-srinivas/ |website=Forbes |date=24. 7. 2023 |access-date=2. 6. 2026}}</ref> == Razvoj == Rani razvoj odvijao se u vrijeme brzog širenja [[Veliki jezički modeli|velikih jezičkih modela]] i komercijalnih [[čet-bot]]ova. Kompanija je proizvod usmjerila na pretragu s citiranim izvorima, jer je jedan od glavnih problema generativnih modela mogućnost stvaranja netačnih ili neprovjerljivih tvrdnji. Takav pristup oslanja se na [[generiranje prošireno pretraživanjem]] ({{Jez-en|Retrieval-augmented generation – RAG}}), u kojima sistem najprije pronalazi relevantne dokumente, a zatim ih koristi kao kontekst za sastavljanje odgovora.<ref name="RAGSurvey">{{cite journal |last=Li |first=Huayang |last2=Su |first2=Yixuan |last3=Cai |first3=Deng |last4=Wang |first4=Yan |last5=Liu |first5=Lemao |title=A Survey on Retrieval-Augmented Text Generation |journal=arXiv |year=2022 |eprint=2202.01110 |date=}}</ref> Perplexity je kasnije proširio ponudu na plaćenu verziju, mobilne aplikacije, programski pristup modelima i preglednik Comet, koji kompanija opisuje kao AI-preglednik s funkcijama ličnog asistenta.<ref name="Comet">{{cite web |title=Comet Browser: a Personal AI Assistant |url=https://www.perplexity.ai/comet/ |website=Perplexity AI |publisher=Perplexity AI, Inc. |access-date=2. 6. 2026}}</ref> == Funkcije == Korisnik može postaviti pitanje u obliku obične rečenice, a sistem vraća odgovor, izvore i često dodatna pitanja za nastavak pretrage. Platforma podržava opće pretraživanje [[URL|veba]], rad s [[datoteka]]ma, fokusirane načine pretrage i naprednije modele u okviru plaćenih planova. Prednost ovakvog sistema jeste brže dobivanje sažetka iz više izvora, ali pouzdanost zavisi od kvaliteta pronađenih dokumenata, načina sinteze i tačnosti citiranja. Istraživanja pokazuju da vanjski izvori mogu smanjiti halucinacije jezičkih modela, ali ne uklanjaju potrebu za provjerom relevantnosti, konteksta i izvornog teksta.<ref name="FLARE">{{cite journal |last=Jiang |first=Zhengbao |last2=Xu |first2=Frank F. |last3=Gao |first3=Luyu |last4=Sun |first4=Zhiqing |last5=Liu |first5=Qian |last6=Dwivedi-Yu |first6=Jane |last7=Yang |first7=Yiming |last8=Callan |first8=Jamie |last9=Neubig |first9=Graham |title=Active Retrieval Augmented Generation |journal=arXiv |year=2023 |eprint=2305.06983 |date=}}</ref> == Recepcija i kontroverze == Postao je jedan od najvidljivijih pokušaja da se klasična veb-pretraga spoji s generativnom umjetnom inteligencijom. Njegov razvoj pratio je rast ulaganja u AI-pretraživače i rasprava o budućnosti odnosa između pretraživača, izdavača i korisnika. Dio izdavača i medijskih kuća optužio je kompaniju za neovlašteno korištenje sadržaja, dok Perplexity javno tvrdi da nastoji razviti modele saradnje i dijeljenja prihoda s izdavačima.<ref name="Reuters">{{cite news |title=Perplexity raising new funds at $9 bln valuation, source says |url=https://www.reuters.com/technology/artificial-intelligence/perplexity-raising-new-funds-9-bln-valuation-source-says-2024-11-06/ |work=Reuters |date=6. 11. 2024 |access-date=2. 6. 2026}}</ref> Zbog tih sporova Perplexity se često navodi kao primjer šireg sukoba između generativne umjetne inteligencije i industrija koje proizvode provjerljive informativne sadržaje. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Čet-botovi]] li7td00mp9b11bh1iiixsly9ms55z6n 0 535153 3894433 3892551 2026-06-06T10:05:43Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894433 wikitext text/x-wiki [[File:RAG_diagram.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:RAG_diagram.svg|mini|Pregled RAG procesa, kombiniranje vanjskih dokumenata i korisničkog unosa u LLM upitnik za dobivanje prilagođenog izlaza]] '''Generiranje prošireno pretraživanjem''' ({{jez-en|Retrieval-augmented generation}}, '''RAG''') jeste tehnika u [[Umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]] i [[obrada prirodnog jezika|obradi prirodnog jezika]] koja spaja [[pronalaženje informacija]] s [[generiranje prirodnog jezika|generiranjem prirodnog jezika]]. Ovaj pristup omogućava da [[Veliki jezički modeli|veliki jezički model]] pri sastavljanju odgovora koristi vanjske izvore, a ne samo podatke sadržane u vlastitim parametrima.<ref name="Hitl">{{cite web |last=Hitl |first=Mateo |title=Izrada aplikacije za automatizirano sastavljanje povezanih radova pomoću velikih jezičnih modela |url=https://dabar.srce.hr/object/fer%3A13615 |website=Dabar |publisher=Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu |year=2025 |access-date=2. 6. 2026}}</ref><ref name="Lewis">{{cite conference |last=Lewis |first=Patrick |last2=Perez |first2=Ethan |last3=Piktus |first3=Aleksandra |last4=Petroni |first4=Fabio |last5=Karpukhin |first5=Vladimir |last6=Goyal |first6=Naman |last7=Küttler |first7=Heinrich |last8=Lewis |first8=Mike |last9=Yih |first9=Wen-tau |last10=Rocktäschel |first10=Tim |last11=Riedel |first11=Sebastian |last12=Kiela |first12=Douwe |title=Retrieval-Augmented Generation for Knowledge-Intensive NLP Tasks |conference=Advances in Neural Information Processing Systems |volume=33 |year=2020 |pages=9459–9474 |url=https://proceedings.neurips.cc/paper/2020/hash/6b493230205f780e1bc26945df7481e5-Abstract.html}}</ref> U osnovi postupka nalazi se dohvaćanje relevantnih [[dokument]]a, odlomaka ili zapisa iz [[baza podataka|baze podataka]], [[vektorska baza podataka|vektorskog indeksa]], [[graf znanja|grafa znanja]] ili drugog korpusa. Ti podaci dodaju se u kontekst upita, nakon čega ih model koristi pri oblikovanju odgovora. Tehnika se najčešće primjenjuje u sistemima za odgovaranje na pitanja, [[čet-bot]]ovima, pretraživačkim alatima, [[poslovna inteligencija|poslovnoj inteligenciji]] i internim asistentima za organizacijsko znanje. == Princip rada == Naziv je šire uveden radom Patricka Lewisa i saradnika iz 2020, u kojem je opisan model koji kombinuje parametarsku memoriju jezičkog modela s neparametarskom memorijom u obliku gustog vektorskog indeksa [[Wikipedia|Wikipedije]].<ref name="Lewis"/> U tipičnom sistemu dokumenti se najprije razlažu na manje cjeline, pretvaraju u [[vektor]]ske prikaze i pohranjuju u indeks pogodan za [[semantičko pretraživanje]]. Upit korisnika obrađuje se na sličan način, pa pretraživački modul pronalazi zapise koji su mu semantički ili leksički najbliži. Pronađeni kontekst zatim se umeće u [[prompt]], a generativni model iz njega sastavlja odgovor u prirodnom jeziku. U jednostavnim izvedbama isti skup odlomaka koristi se za cijeli odgovor, dok naprednije arhitekture mogu pretraživati više puta, preformulirati upit, ponovno rangirati rezultate ili birati drugačiji kontekst za različite dijelove generiranja.<ref name="Gao">{{cite journal |last=Gao |first=Yunfan |last2=Xiong |first2=Yun |last3=Gao |first3=Xinyu |last4=Jia |first4=Kangxiang |last5=Pan |first5=Jinliu |last6=Bi |first6=Yuxi |last7=Dai |first7=Yi |last8=Sun |first8=Jiawei |last9=Wang |first9=Meng |last10=Wang |first10=Haofen |title=Retrieval-Augmented Generation for Large Language Models: A Survey |journal=arXiv |year=2023 |eprint=2312.10997 |date=}}</ref> == Poboljšanja i evaluacija == Kasniji razvoj usmjeren je na tri dijela sistema: kvalitet pretraživanja, način uključivanja dohvaćenog konteksta i sposobnost modela da izbjegne tvrdnje koje izvori ne podržavaju.<ref name="Gao"/> Za pretraživanje se koriste leksičke metode poput [[TF-IDF]]-a i BM25, gusti vektorski prikazi, rijetki vektori, hibridna pretraga i modeli za ponovno rangiranje rezultata. Radovi o savremenom pronalaženju teksta pokazuju da rijetke, guste i pažnjom zasnovane reprezentacije imaju različite prednosti, pa se u praksi često kombinuju radi bolje preciznosti i odziva.<ref name="Luan">{{cite journal |last=Luan |first=Yi |last2=Eisenstein |first2=Jacob |last3=Toutanova |first3=Kristina |last4=Collins |first4=Michael |title=Sparse, Dense, and Attentional Representations for Text Retrieval |journal=Transactions of the Association for Computational Linguistics |volume=9 |year=2021 |pages=329–345 |doi=10.1162/tacl_a_00369}}</ref> Efikasna pretraga odlomaka dodatno se poboljšava modelima kasne interakcije, kao što je ColBERT, koji preciznije porede upit i dokument nakon početnog kodiranja.<ref name="ColBERT">{{cite conference |last=Khattab |first=Omar |last2=Zaharia |first2=Matei |title=ColBERT: Efficient and Effective Passage Search via Contextualized Late Interaction over BERT |conference=Proceedings of the 43rd International ACM SIGIR Conference on Research and Development in Information Retrieval |year=2020 |pages=39–48 |doi=10.1145/3397271.3401075}}</ref> Sistemi se često evaluiraju odvojeno za pretragu i generiranje, pri čemu se koriste skupovi kao što su BEIR za nultu evaluaciju modela pronalaženja informacija i Natural Questions za odgovaranje na pitanja na osnovu stvarnih pretraživačkih upita.<ref name="BEIR">{{cite conference |last=Thakur |first=Nandan |last2=Reimers |first2=Nils |last3=Rücklé |first3=Andreas |last4=Srivastava |first4=Abhishek |last5=Gurevych |first5=Iryna |title=BEIR: A Heterogeneous Benchmark for Zero-shot Evaluation of Information Retrieval Models |conference=NeurIPS 2021 Datasets and Benchmarks Track |year=2021 |url=https://openreview.net/forum?id=wCu6T5xFjeJ}}</ref><ref name="NQ">{{cite journal |last=Kwiatkowski |first=Tom |last2=Palomaki |first2=Jennimaria |last3=Redfield |first3=Olivia |last4=Collins |first4=Michael |last5=Parikh |first5=Ankur |last6=Alberti |first6=Chris |last7=Epstein |first7=Danielle |last8=Polosukhin |first8=Illia |last9=Devlin |first9=Jacob |last10=Lee |first10=Kenton |last11=Toutanova |first11=Kristina |last12=Jones |first12=Llion |last13=Kelcey |first13=Matthew |last14=Chang |first14=Ming-Wei |last15=Dai |first15=Andrew M. |last16=Uszkoreit |first16=Jakob |last17=Le |first17=Quoc |last18=Petrov |first18=Slav |title=Natural Questions: A Benchmark for Question Answering Research |journal=Transactions of the Association for Computational Linguistics |volume=7 |year=2019 |pages=453–466 |doi=10.1162/tacl_a_00276}}</ref> == Primjena i ograničenja == Glavna prednost postupka jeste mogućnost uključivanja ažurnih, domenski specifičnih ili interno pohranjenih informacija bez ponovnog treniranja cijelog modela. Zbog toga se koristi u [[Internetski pretraživač|veb-pretraživačima]], tehničkoj podršci, pravnoj i medicinskoj pretrazi, obradi naučnih članaka, analizi dokumenata i sistemima koji moraju prikazati izvore svojih tvrdnji.<ref name="Gao"/> U zdravstvu se proučava kao način povezivanja jezičkih modela s medicinskim bazama znanja, ali pregledi naglašavaju da ostaju otvoreni problemi evaluacije, etike, privatnosti i kliničke pouzdanosti.<ref name="Healthcare">{{cite journal |last=Amugongo |first=Lameck Mbangula |last2=Mascheroni |first2=Pietro |last3=Brooks |first3=Steven |last4=Doering |first4=Stefan |last5=Seidel |first5=Jan |title=Retrieval augmented generation for large language models in healthcare: A systematic review |journal=PLOS Digital Health |volume=4 |issue=6 |year=2025 |pages=e0000877 |doi=10.1371/journal.pdig.0000877}}</ref> Iako smanjuje rizik od [[halucinacija (umjetna inteligencija)|halucinacija]], ne uklanja ga u potpunosti, jer model može pogrešno protumačiti tačan izvor, spojiti proturječne odlomke ili odgovoriti na osnovu nerelevantnog konteksta. Poseban sigurnosni problem predstavlja trovanje korpusa ili umetanje zlonamjernih instrukcija u dokumente koje sistem kasnije dohvaća kao kontekst. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Vještačka inteligencija]] [[Kategorija:Mašinsko učenje]] 9ononq1jq1iixks63ayg1qt65h1svv6 0 535156 3894432 3892537 2026-06-06T10:05:41Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894432 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Slunjčica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = 5&nbsp;km južno od [[Slunj]]a | izvor_koordinate = {{coord|45.078611|15.588056|type:river_region:HR|display=it}} | ušće = [[Korana]] | ušće_koordinate = {{coord|45.120000|15.585833}} | progresija = [[Korana]] ⤴ [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Slunj]] | etimologija = | dužina = 6,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 240 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Slunjčica''' je [[rijeka]] u Hrvatskoj,<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/|title=Slunjčica|last=enciklopedija|first=Hrvatska|website=Hrvatska enciklopedija|access-date=2. 6. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://crorivers.com/2025/07/06/slunjcica/|title=Slunjčica – smaragdna ljepotica krša|last=croriversadm|date=6. 7. 2025|website=Crorivers|access-date=2. 6. 2026}}</ref> izvire u nekadašnjem istoimenom zaseoku Slušnica, po čemu je nekada i nosila ime, a iseljavanjem i nestankom tog zaseoka, te izgradnje vojnog poligona JNA, rijeka mijenja ime u Slunjčica. == Opis == Izvor je u obliku malog jezera koje se nalazi 6,5&nbsp;km južno od Slunja na 240&nbsp;m nadmorske visine.<ref name=":0" /> Tipično je krška rijeka, a predstavlja završetak podzemnog toka rijeke Jesenice. Od brojnih sedrenih barijera najljepše su u naselju [[Rastoke]] na ušću Slunjčice u rijeku [[Korana|Koranu]]. Bogata je potočnom [[Salmonidae|pastrmkom]] i [[lipljen]]om. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Korane]] i0lehc2xh8xdivo61j2u5aksphslhcf 0 535158 3894431 3892579 2026-06-06T10:05:39Z WumpusBot 120674 /* Dalje čitanje */ razne ispravke 3894431 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:Top-''p'' uzorkovanje}} '''Top-''p'' uzorkovanje''', poznato i kao '''uzorkovanje jezgre''' ({{jez-en|nucleus sampling}}), jeste [[stohastički proces|stohastička]] strategija dekodiranja za generiranje sekvenci iz [[autoregresivni model|autoregresivnih]] [[vjerovatnoća|vjerovatnosnih]] modela. Prvobitno su ga 2019. predložili [[Ari Holtzman]], [[Yejin Choi]] i saradnici za [[generiranje prirodnog jezika]], radi ublažavanja ponavljajućeg i besmislenog teksta koji mogu proizvoditi druge uobičajene metode dekodiranja, kao što je [[beam search|pretraga snopom]].<ref name="Holtzman2019">{{cite arXiv |last1=Holtzman |first1=Ari |last2=Buys |first2=Jan |last3=Du |first3=Li |last4=Forbes |first4=Maxwell |last5=Choi |first5=Yejin |title=The Curious Case of Neural Text Degeneration |date=22. 4. 2019 |class=cs.CL |eprint=1904.09751}}</ref> Tehnika je kasnije primijenjena i u drugim naučnim oblastima, kao što su [[proteinsko inženjerstvo]]<ref name="Darmawan2025">{{cite conference |last1=Darmawan |first1=Jeremie Theddy |last2=Gal |first2=Yarin |last3=Notin |first3=Pascal |title=Sampling Protein Language Models for Functional Protein Design |date=6. 3. 2025 |book-title=ICLR 2025 Workshop on Reasoning and Learning |url=https://openreview.net/forum?id=eRALDwvk9O |access-date=31. 7. 2025}}</ref> i [[geofizika]].<ref name="Li2024">{{cite journal |last1=Li |first1=Jin |last2=Luo |first2=Yucheng |last3=Li |first3=Guang |last4=Liu |first4=Yecheng |last5=Tang |first5=Jingtian |title=Atom-profile updating dictionary learning with nucleus sampling attention mechanism sparse coding for audio magnetotelluric denoising |journal=Geophysics |date=2024 |volume=89 |issue=3 |pages=E73–E85 |doi=10.1190/geo2023-0205.1 |bibcode=2024Geop...89E..73L}}</ref> Kod top-''p'' uzorkovanja zadaje se prag vjerovatnoće ''p'', a naredna stavka u sekvenci uzorkuje se samo iz najmanjeg mogućeg skupa kandidata s visokom vjerovatnoćom čija kumulativna vjerovatnoća prelazi ''p''. Ovaj metod prilagođava veličinu skupa kandidata prema sigurnosti modela, zbog čega je fleksibilniji od [[#Top-k uzorkovanje|top-''k'' uzorkovanja]], koje uzorkuje iz fiksnog broja kandidata. Zbog djelotvornosti se široko koristi u mnogim primjenama [[veliki jezički modeli|velikih jezičkih modela]].<ref>{{cite web |last1=von Platen |first1=Patrick |title=How to generate text: using different decoding methods for language generation with Transformers |url=https://huggingface.co/blog/how-to-generate |website=Hugging Face |access-date=23. 8. 2023}}</ref> == Tehnika == U svakom koraku procesa generiranja teksta [[jezički model]] računa [[raspodjela vjerovatnoće|raspodjelu vjerovatnoće]] nad cijelim [[rječnik]]om za naredni [[token]]. Iako je moguće jednostavno izabrati token s najvećom vjerovatnoćom ([[pohlepni algoritam|pohlepna pretraga]]) ili ograničen skup sekvenci visoke vjerovatnoće ([[beam search|pretraga snopom]]), ovi deterministički metodi često proizvode tekst koji je jednoličan, ponavljajući ili besmislen.<ref name="Holtzman2019"/> Top-''p'' uzorkovanje uvodi slučajnost kako bi se izbjegli takvi problemi, ali uz zadržavanje kvaliteta. Osnovna ideja jeste da se u svakom koraku uzorkuje iz manjeg i vjerodostojnijeg skupa tokena, koji se naziva '''jezgra'''. Jezgra sadrži najvjerovatnije naredne tokene čija zbirna, odnosno [[kumulativna vjerovatnoća]], tek prelazi prag ''p''. Uzorkovanjem samo iz ove dinamički određene grupe model se može prilagoditi različitim situacijama. Kada je model siguran u naredni token, naprimjer ako jedan token ima vrlo visoku vjerovatnoću, jezgra će biti mala. Kada je nesiguran, odnosno kada su vjerovatnoće ravnomjernije raspoređene, jezgra će biti veća i dopustit će više raznolikosti. Postupak u svakom koraku izgleda ovako: # Model računa vjerovatnoće za sve moguće naredne tokene. # Tokeni se poredaju po vjerovatnoći silaznim redoslijedom. # Jezgra se formira biranjem tokena od vrha liste dok njihova kumulativna vjerovatnoća ne pređe unaprijed zadani prag ''p''. # Vjerovatnoće tokena unutar jezgre zatim se ponovno skaliraju tako da njihov zbir bude 1. Svi tokeni izvan jezgre odbacuju se, odnosno dodjeljuje im se vjerovatnoća 0. # Konačni naredni token nasumično se uzorkuje iz nove, manje raspodjele. Formalno, jezgra <math>V^{(p)} \subseteq V</math> definira se kao najmanji skup tokena koji zadovoljava: <math display="block">\sum_{x \in V^{(p)}} P(x|x_{1}, \dots, x_{t-1}) \geq p</math> U ovoj formuli <math>P(x|x_{1}, \dots, x_{t-1})</math> predstavlja vjerovatnoću tokena <math>x</math> s obzirom na prethodne tokene <math>x_{1}, \dots, x_{t-1}</math>. === Primjer === Zamislimo da u određenom koraku jezički model ima rječnik od pet riječi: <code>[kuća, pas, mačka, jede, spava]</code> i proizvodi sljedeće vjerovatnoće: * kuća: 0,5 * pas: 0,2 * mačka: 0,1 * jede: 0,1 * spava: 0,1 Ako postavimo <math>p = 0{,}8</math>: # Tokeni se poredaju po vjerovatnoći: <code>[kuća, pas, mačka, jede, spava]</code>. # Izračunava se kumulativna vjerovatnoća: #* kuća: 0,5 #* kuća + pas: 0,5 + 0,2 = 0,7 #* kuća + pas + mačka: 0,7 + 0,1 = 0,8 # Jezgra je najmanji skup s kumulativnom vjerovatnoćom ≥ 0,8, što je <math>V^{(0{,}8)} = \{\text{kuća, pas, mačka}\}</math>. # Vjerovatnoće za ovaj skup ponovno se skaliraju tako da im zbir bude 1: #* P(kuća) = 0,5 / 0,8 = 0,625 #* P(pas) = 0,2 / 0,8 = 0,25 #* P(mačka) = 0,1 / 0,8 = 0,125 # Naredni token zatim se uzorkuje iz ove nove raspodjele, što znači da jede i spava imaju 0% vjerovatnoće da budu izabrani. === Top-''k'' uzorkovanje === Top-''k'' uzorkovanje slična je tehnika u kojoj se skup kandidatskih tokena ograničava na <math>k</math> najvjerovatnijih tokena. Glavna prednost top-''p'' uzorkovanja jeste njegova prilagodljivost. Kada je model vrlo siguran u naredni token, odnosno kada je raspodjela izrazito vršna, jezgra <math>V^{(p)}</math> može biti vrlo mala. Kada je model nesiguran, odnosno kada je raspodjela ravna, ona može biti znatno veća i omogućiti više raznolikosti. Nasuprot tome, top-''k'' uvijek uzorkuje iz fiksnog broja tokena, što u zavisnosti od konteksta može biti previše ograničavajuće ili preširoko.<ref name="Holtzman2019"/> == Primjene == Iako je top-''p'' uzorkovanje najpoznatije kao strategija dekodiranja za velike jezičke modele, tehnika je prilagođena i drugim naučnim oblastima koje uključuju generiranje ili analizu sekvencijalnih podataka iz vjerovatnosnih modela. === Generiranje prirodnog jezika === U izvornoj oblasti [[generiranje prirodnog jezika|generiranja prirodnog jezika]] top-''p'' uzorkovanje cijeni se zbog mogućnosti proizvodnje raznovrsnijeg i koherentnijeg teksta u poređenju s determinističkim metodima. Pokazalo se korisnim u zadacima kao što je automatsko generiranje pitanja, gdje je raznolikost uzoraka važna za stvaranje djelotvornih podataka za treniranje modela za [[sistem za odgovaranje na pitanja|odgovaranje na pitanja]].<ref name="Sultan2020">{{cite conference |last1=Sultan |first1=Md Arafat |last2=Chandel |first2=Shubham |last3=Astudillo |first3=Ramón Fernandez |last4=Castelli |first4=Vittorio |title=On the Importance of Diversity in Question Generation for QA |date= |book-title=Proceedings of the 58th Annual Meeting of the Association for Computational Linguistics |pages=5651–5656 |publisher=Association for Computational Linguistics |location=Online |doi=10.18653/v1/2020.acl-main.500 |url=https://aclanthology.org/2020.acl-main.500/ |doi-access=free}}</ref> === Dizajn lijekova i proteina === Top-''p'' uzorkovanje koristi se u [[računarska biologija|računarskoj biologiji]] za generiranje novih molekulskih i proteinskih sekvenci pomoću specijaliziranih jezičkih modela. U [[de novo sinteza|''de novo'']] [[dizajn lijekova|dizajnu lijekova]] hemijski jezički modeli trenirani na molekulskim strukturama koriste uzorkovanje jezgre za generiranje usmjerenih biblioteka novih i valjanih kandidata za lijekove. Kombiniranjem takvog generiranja s prediktivnim modelom za [[biološka aktivnost|bioaktivnost]] istraživači su identificirali nove i potentne [[inhibitor kinaze|inhibitore kinaza]].<ref name="Moret2023">{{cite journal |last1=Moret |first1=Michael |last2=Angona |first2=Irene Pachon |last3=Cotos |first3=Leandro |last4=Yan |first4=Shen |last5=Atz |first5=Kenneth |last6=Brunner |first6=Cyrill |last7=Baumgartner |first7=Martin |last8=Grisoni |first8=Francesca |last9=Schneider |first9=Gisbert |title=Leveraging molecular structure and bioactivity with chemical language models for de novo drug design |journal=Nature Communications |date=7. 1. 2023 |volume=14 |issue=1 |pages=114 |doi=10.1038/s41467-022-35692-6 |bibcode=2023NatCo..14..114M}}</ref> Slično tome, u [[proteinsko inženjerstvo|proteinskom inženjerstvu]] ova tehnika koristi se za uzorkovanje proteinskih jezičkih modela radi istraživanja ogromnog prostora mogućih sekvenci [[aminokiselina]] i pronalaženja novih funkcionalnih kandidata za upotrebu u [[terapeutik|terapeuticima]] ili novim materijalima.<ref name="Darmawan2025"/> === Geofizika === Tehnika je primijenjena i u [[geofizika|geofizici]] za uklanjanje šuma iz audio [[magnetotelurika|magnetoteluričkih]] (AMT) podataka. U jednoj metodi uzorkovanje jezgre uključeno je u mehanizam [[pažnja (mašinsko učenje)|pažnje]] kako bi se pomoglo u prepoznavanju i uklanjanju složenog antropogenog šuma iz geofizičkih signala. Time se poboljšava tačnost AMT-a pri tumačenju strukture [[električni otpor|otpornosti]] Zemljine podzemne građe, što je važno za primjene kao što je [[istraživanje minerala]].<ref name="Li2024"/> == Ograničenja i alternative == Iako top-''p'' i top-''k'' uzorkovanje rješavaju mnoge probleme determinističkih metoda kao što je pretraga snopom, imaju i nedostatke. Istraživanja su pokazala da ovi stohastički metodi mogu proizvesti tekst s nepoželjnim ponavljanjima i da ne moraju u potpunosti obuhvatiti statistička svojstva ljudskog jezika.<ref name="Meister2023">{{cite journal |last1=Meister |first1=Clara |last2=Pimentel |first2=Tiago |last3=Wiher |first3=Gian |last4=Cotterell |first4=Ryan |date=12. 1. 2023 |title=Locally Typical Sampling |journal=Transactions of the Association for Computational Linguistics |volume=11 |pages=102–121 |doi=10.1162/tacl_a_00536 |issn=2307-387X |doi-access=free}}</ref><ref name="Nadeem2020">{{cite arXiv |last1=Nadeem |first1=Moin |last2=He |first2=Tianxing |last3=Cho |first3=Kyunghyun |last4=Glass |first4=James |title=A Systematic Characterization of Sampling Algorithms for Open-ended Language Generation |date=15. 9. 2020 |eprint=2009.07243 |class=cs.CL}}</ref><ref name="Chang2025">{{cite journal |last1=Chang |first1=Haw-Shiuan |last2=Peng |first2=Nanyun |last3=Bansal |first3=Mohit |last4=Ramakrishna |first4=Anil |last5=Chung |first5=Tagyoung |date=18. 7. 2025 |title=REAL Sampling: Boosting Factuality and Diversity of Open-ended Generation by Extrapolating the Entropy of an Infinitely Large LM |journal=Transactions of the Association for Computational Linguistics |volume=13 |pages=760–783 |doi=10.1162/tacl_a_00757 |issn=2307-387X |doi-access=free}}</ref> Predložen je niz alternativnih strategija uzorkovanja za rješavanje ovih ograničenja. * '''Činjenično uzorkovanje jezgre''' predloženo je radi suzbijanja sklonosti da "uniformna slučajnost" primijenjena na jezgru naruši [[provjera činjenica|činjeničnost]] generiranog teksta. Ono dinamički prilagođava nivo slučajnosti kako bi poboljšalo činjeničnu tačnost uz održavanje kvaliteta teksta.<ref name="Lee2022">{{cite conference |last1=Lee |first1=Nayeon |last2=Ping |first2=Wei |last3=Xu |first3=Peng |last4=Patwary |first4=Mostofa |last5=Fung |first5=Pascale N. |last6=Shoeybi |first6=Mohammad |last7=Catanzaro |first7=Bryan |title=Factuality Enhanced Language Models for Open-Ended Text Generation |book-title=Advances in Neural Information Processing Systems 35 (NeurIPS 2022) |year=2022 |url=https://proceedings.neurips.cc/paper_files/paper/2022/hash/df438caa36714f69277daa92d608dd63-Abstract-Conference.html}}</ref> * '''Lokalno tipično uzorkovanje''' posmatra generiranje teksta iz ugla [[teorija informacija|teorije informacija]]. Umjesto da bira samo tokene s najvećom vjerovatnoćom, uzorkuje iz skupa tokena koji su "lokalno tipični" u informacijsko-teorijskom smislu, što prema istraživanjima smanjuje ponavljanje i poboljšava kvalitet.<ref name="Meister2023"/> * '''Prioritetno uzorkovanje''' deterministička je alternativa oblikovana za rješavanje problema ponovljenih ili nekoherentnih uzoraka. Ono proizvodi skup jedinstvenih uzoraka poredanih prema sigurnosti modela i u nekim zadacima optimizacije [[kompajler]]a pokazalo se boljim od uzorkovanja jezgre.<ref name="Grubisic2024">{{cite conference |last1=Grubisic |first1=Dejan |last2=Seeker |first2=Volker |last3=Synnaeve |first3=Gabriel |last4=Leather |first4=Hugh |last5=Mellor-Crummey |first5=John |last6=Cummins |first6=Chris |title=Priority Sampling of Large Language Models for Compilers |date=22. 4. 2024 |book-title=Proceedings of the 4th Workshop on Machine Learning and Systems |pages=91–97 |doi=10.1145/3642970.3655831 |url=https://doi.org/10.1145/3642970.3655831 |arxiv=2402.18734}}</ref> == Također pogledajte == * [[Beam search]] == Dalje čitanje == * {{cite book|last=Lukić|first=Antonio|url=https://dabar.srce.hr/object/fer%3A13974|title=Analiza metoda lanca misli za učenje u kontekstu u višekoračnom zaključivanju velikih jezičnih modela|publisher=Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva|year=2025|location=Zagreb|type=Diplomski rad|access-date=2. 6. 2026}} * {{cite book|last=Gabelica|first=Benedicte Amelie Zorana|url=https://dabar.srce.hr/object/fer%3A12261|title=Upotreba LLM-ova prilikom rukovanja sigurnosnim incidentima|publisher=Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva|year=2024|location=Zagreb|type=Završni rad|access-date=2. 6. 2026}} * {{cite book|last=Juroš|first=Jana|url=https://dabar.srce.hr/object/fer%3A11871|title=Analiza sentimenta u novinskim naslovima korištenjem velikih jezičnih modela|publisher=Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva|year=2024|location=Zagreb|type=Diplomski rad|access-date=2. 6. 2026}} == Reference == {{Refspisak}} {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Generiranje prirodnog jezika]] [[Kategorija:Mašinsko učenje]] [[Kategorija:Veliki jezički modeli]] [[Kategorija:Vještačka inteligencija]] tlzew6to0gvdlqzvlwb2ggjylwjlpr2 0 535163 3894430 3892603 2026-06-06T10:05:37Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894430 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:Varijacijski autoenkoder}} [[Datoteka:VAE Basic.png|mini|425px|Osnovna shema varijacijskog autoenkodera. Model prima <math>x</math> kao ulaz. Enkoder ga komprimira u latentni prostor. Dekoder kao ulaz prima informaciju uzorkovanu iz latentnog prostora i proizvodi <math>{x'}</math> što sličnije <math>x</math>.]] {{Mašinsko učenje}} U [[mašinsko učenje|mašinskom učenju]] '''varijacijski autoenkoder''' ('''VAE''') jest arhitektura [[Umjetna neuronska mreža|vještačke neuronske mreže]] koju su 2013. uveli Diederik P. Kingma i Max Welling.<ref>{{cite arXiv |last1=Kingma |first1=Diederik P. |last2=Welling |first2=Max |title=Auto-Encoding Variational Bayes |date=10. 12. 2022 |class=stat.ML |eprint=1312.6114}}</ref> Pripada porodicama [[grafički model|probabilističkih grafičkih modela]] i [[varijacijski Bayesovi metodi|varijacijskih Bayesovih metoda]].<ref>{{cite book |first1=Lucas |last1=Pinheiro Cinelli |first2=Matheus |last2=Araújo Marins |first3=Eduardo Antônio |last3=Barros da Silva |first4=Sérgio |last4=Lima Netto |display-authors=1 |title=Variational Methods for Machine Learning with Applications to Deep Networks |publisher=Springer |year=2021 |pages=111–149 |chapter=Variational Autoencoder |isbn=978-3-030-70681-4 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=N5EtEAAAQBAJ&pg=PA111 |doi=10.1007/978-3-030-70679-1_5 }}</ref> Osim što se može posmatrati kao arhitektura [[autoenkoder]]ske neuronske mreže, varijacijski autoenkoderi mogu se proučavati i u matematičkoj formulaciji varijacijskih Bayesovih metoda, gdje se neuronska enkoderska mreža povezuje s dekoderom preko probabilističkog [[latentni prostor|latentnog prostora]]. Taj prostor može biti, naprimjer, opisan kao [[višedimenzionalna normalna raspodjela]] koja odgovara parametrima varijacijske raspodjele. Enkoder zato preslikava svaku tačku, kao što je slika, iz velikog i složenog skupa podataka u raspodjelu unutar latentnog prostora, a ne u jednu tačku tog prostora. Dekoder ima suprotnu funkciju: preslikava iz latentnog prostora u ulazni prostor, također prema raspodjeli, iako se u praksi šum rijetko dodaje tokom dekodiranja. Preslikavanjem tačke u raspodjelu umjesto u jednu tačku mreža može izbjeći preprilagođavanje podacima za treniranje. Obje mreže obično se treniraju zajedno pomoću trika reparametrizacije, iako se varijansa modela šuma može učiti odvojeno. Iako je ova vrsta modela prvobitno oblikovana za [[nenadzirano učenje]],<ref>{{cite arXiv |last1=Dilokthanakul |first1=Nat |last2=Mediano |first2=Pedro A. M. |last3=Garnelo |first3=Marta |last4=Lee |first4=Matthew C. H. |last5=Salimbeni |first5=Hugh |last6=Arulkumaran |first6=Kai |last7=Shanahan |first7=Murray |title=Deep Unsupervised Clustering with Gaussian Mixture Variational Autoencoders |date=13. 1. 2017 |class=cs.LG |eprint=1611.02648}}</ref><ref>{{cite book |last1=Hsu |first1=Wei-Ning |last2=Zhang |first2=Yu |last3=Glass |first3=James |title=2017 IEEE Automatic Speech Recognition and Understanding Workshop (ASRU) |chapter=Unsupervised domain adaptation for robust speech recognition via variational autoencoder-based data augmentation |date=12. 2017 |pages=16–23 |doi=10.1109/ASRU.2017.8268911 |arxiv=1707.06265 |isbn=978-1-5090-4788-8 |s2cid=22681625}}</ref> njegova djelotvornost potvrđena je i u [[polunadzirano učenje|polunadziranom učenju]]<ref>{{cite book |last1=Ehsan Abbasnejad |first1=M. |last2=Dick |first2=Anthony |last3=van den Hengel |first3=Anton |title=Infinite Variational Autoencoder for Semi-Supervised Learning |date=2017 |pages=5888–5897 |url=https://openaccess.thecvf.com/content_cvpr_2017/html/Abbasnejad_Infinite_Variational_Autoencoder_CVPR_2017_paper.html}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Xu |first1=Weidi |last2=Sun |first2=Haoze |last3=Deng |first3=Chao |last4=Tan |first4=Ying |title=Variational Autoencoder for Semi-Supervised Text Classification |journal=Proceedings of the AAAI Conference on Artificial Intelligence |date=12. 2. 2017 |volume=31 |issue=1 |doi=10.1609/aaai.v31i1.10966 |s2cid=2060721 |url=https://ojs.aaai.org/index.php/AAAI/article/view/10966 |language=en |doi-access=free}}</ref> i [[nadzirano učenje|nadziranom učenju]].<ref>{{cite journal |last1=Kameoka |first1=Hirokazu |last2=Li |first2=Li |last3=Inoue |first3=Shota |last4=Makino |first4=Shoji |title=Supervised Determined Source Separation with Multichannel Variational Autoencoder |journal=Neural Computation |date=1. 9. 2019 |volume=31 |issue=9 |pages=1891–1914 |doi=10.1162/neco_a_01217 |pmid=31335290 |s2cid=198168155 |url=https://direct.mit.edu/neco/article/31/9/1891/8494/Supervised-Determined-Source-Separation-with |url-access=subscription}}</ref> == Pregled arhitekture i rada == Varijacijski autoenkoder jeste [[generativni model]] s prethodnom raspodjelom i raspodjelom šuma. Takvi modeli obično se treniraju pomoću meta-algoritma [[algoritam očekivanja i maksimizacije|očekivanja i maksimizacije]], kao u probabilističkoj [[analiza glavnih komponenti|analizi glavnih komponenti]] ili rijetkom kodiranju tipa "spike and slab". Ova shema optimizira donju granicu vjerovatnosti podataka, koja je obično računski neizvodljiva, i pritom zahtijeva pronalaženje ''q''-raspodjela, odnosno varijacijskih [[posteriorna vjerovatnoća|posteriornih raspodjela]]. Takve ''q''-raspodjele obično se parametriziraju za svaku pojedinačnu tačku podataka u zasebnom optimizacijskom procesu. Međutim, varijacijski autoenkoderi koriste neuronsku mrežu kao amortizirani pristup za zajedničku optimizaciju preko tačaka podataka. Na taj način isti parametri ponovo se koriste za više tačaka podataka, što može dovesti do velikih ušteda memorije. Prva neuronska mreža kao ulaz prima same tačke podataka i daje parametre varijacijske raspodjele. Budući da preslikava iz poznatog ulaznog prostora u niskodimenzionalni latentni prostor, naziva se enkoderom. Dekoder je druga neuronska mreža ovog modela. On je funkcija koja preslikava iz latentnog prostora u ulazni prostor, naprimjer kao srednje vrijednosti raspodjele šuma. Moguće je koristiti još jednu neuronsku mrežu koja preslikava u varijansu, ali se to radi jednostavnosti može izostaviti. U tom slučaju varijansa se može optimizirati [[gradijentni spust|gradijentnim spustom]]. Za optimizaciju ovog modela potrebno je poznavati dva člana: "grešku rekonstrukcije" i [[Kullback–Leiblerova divergencija|Kullback–Leiblerovu divergenciju]] (KL-D). Oba člana izvode se iz izraza slobodne energije probabilističkog modela, pa se razlikuju zavisno od raspodjele šuma i pretpostavljene prethodne raspodjele podataka, koja se ovdje naziva ''p''-raspodjelom. Naprimjer, za standardni VAE zadatak kao što je IMAGENET obično se pretpostavlja gausovski raspodijeljen šum, dok zadaci kao što je binarizirani MNIST zahtijevaju Bernoullijev šum. KL-D iz izraza slobodne energije maksimizira vjerovatnosnu masu ''q''-raspodjele koja se preklapa s ''p''-raspodjelom, što nažalost može dovesti do ponašanja usmjerenog na modus. Član "rekonstrukcije" ostatak je izraza slobodne energije i za računanje svoje očekivane vrijednosti zahtijeva uzorkovnu aproksimaciju.<ref name="Kingma2013">{{cite arXiv |last1=Kingma |first1=Diederik P. |last2=Welling |first2=Max |title=Auto-Encoding Variational Bayes |date=20. 12. 2013 |class=stat.ML |eprint=1312.6114}}</ref> == Formulacija == Iz ugla probabilističkog modeliranja želi se maksimizirati vjerovatnost podataka <math>x</math> njihovom izabranom parametriziranom vjerovatnosnom raspodjelom <math>p_{\theta}(x) = p(x|\theta)</math>. Ova raspodjela obično se bira kao Gaussova raspodjela <math>N(x|\mu,\sigma)</math>, parametrizirana s <math>\mu</math> i <math>\sigma</math>, i kao član [[eksponencijalna porodica|eksponencijalne porodice]] pogodna je za rad kao raspodjela šuma. Jednostavne raspodjele dovoljno je lako maksimizirati, ali raspodjele u kojima se pretpostavlja prethodna raspodjela nad latentnim promjenljivim <math>z</math> dovode do neizvodljivih integrala. Neka se <math>p_\theta(x)</math> pronađe [[marginalna raspodjela|marginaliziranjem]] preko <math>z</math>: : <math>p_\theta(x) = \int_{z}p_\theta({x,z}) \, dz, </math> gdje <math>p_\theta({x,z})</math> predstavlja [[zajednička raspodjela|zajedničku raspodjelu]] pod <math>p_\theta</math> posmatranih podataka <math>x</math> i njihove latentne reprezentacije ili kodiranja <math>z</math>. Prema [[lančano pravilo (vjerovatnoća)|lančanom pravilu]], jednačina se može prepisati kao : <math>p_\theta(x) = \int_{z}p_\theta({x| z})p_\theta(z) \, dz</math> U osnovnom varijacijskom autoenkoderu <math>z</math> se obično uzima kao konačnodimenzionalni vektor realnih brojeva, a <math>p_\theta({x|z})</math> kao [[Gaussova raspodjela]]. Tada je <math>p_\theta(x)</math> mješavina Gaussovih raspodjela. Sada je moguće definirati skup odnosa između ulaznih podataka i njihove latentne reprezentacije kao: * prethodna raspodjela <math>p_\theta(z)</math> * vjerovatnost <math>p_\theta(x|z)</math> * posteriorna raspodjela <math>p_\theta(z|x)</math> Nažalost, računanje <math>p_\theta(z|x)</math> skupo je i u većini slučajeva neizvodljivo. Da bi se računanje ubrzalo i učinilo izvodljivim, potrebno je uvesti dodatnu funkciju kojom se aproksimira posteriorna raspodjela: :<math>q_\phi({z| x}) \approx p_\theta({z| x})</math> pri čemu je <math>\phi</math> definiran kao skup realnih vrijednosti koje parametriziraju <math>q</math>. To se ponekad naziva ''amortizirana inferencija'', jer se "ulaganjem" u pronalaženje dobre funkcije <math>q_\phi</math> kasnije može brzo izvesti <math>z</math> iz <math>x</math>, bez računanja integrala. Na taj način problem je pronaći dobar probabilistički autoenkoder, u kojem uslovnu raspodjelu vjerovatnosti <math>p_\theta(x|z)</math> računa ''probabilistički dekoder'', a aproksimiranu posteriornu raspodjelu <math>q_\phi(z|x)</math> računa ''probabilistički enkoder''. Enkoder se parametrizira kao <math>E_\phi</math>, a dekoder kao <math>D_\theta</math>. == Donja granica evidencije (ELBO) == {{Glavni|Donja granica evidencije}} Kao i mnogi pristupi [[duboko učenje|dubokog učenja]] koji koriste optimizaciju zasnovanu na gradijentu, VAE-ovi zahtijevaju diferencijabilnu funkciju gubitka da bi se težine mreže ažurirale [[backpropagation|propagacijom unazad]]. Kod varijacijskih autoenkodera ideja je zajednički optimizirati parametre generativnog modela <math>\theta</math> kako bi se smanjila greška rekonstrukcije između ulaza i izlaza, te <math>\phi</math> kako bi <math>q_\phi({z| x})</math> bila što bliža <math>p_\theta(z|x)</math>. Kao rekonstrukcijski gubitak često se koriste [[srednja kvadratna greška]] i [[unakrsna entropija]]. [[Kullback–Leiblerova divergencija]] <math>D_{KL}(q_\phi({z| x})\parallel p_\theta({z| x}))</math> može se koristiti kao funkcija gubitka kojom se <math>q_\phi({z| x})</math> sabija pod <math>p_\theta(z|x)</math>.<ref name="Kingma2013"/><ref>{{cite news |title=From Autoencoder to Beta-VAE |url=https://lilianweng.github.io/lil-log/2018/08/12/from-autoencoder-to-beta-vae.html |website=Lil'Log |language=en |date=12. 8. 2018}}</ref> Ovaj divergencijski gubitak razvija se u : <math>\begin{align} D_{KL}(q_\phi({z| x})\parallel p_\theta({z| x})) &= \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[\ln \frac{q_\phi(z|x)}{p_\theta(z|x)}\right]\\ &= \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[\ln \frac{q_\phi({z| x})p_\theta(x)}{p_\theta(x, z)}\right]\\ &=\ln p_\theta(x) + \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[\ln \frac{q_\phi({z| x})}{p_\theta(x, z)}\right]. \end{align}</math> Sada se definira [[donja granica evidencije]] (ELBO): <math display="block">L_{\theta,\phi}(x) := \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[\ln \frac{p_\theta(x, z)}{q_\phi({z| x})}\right] = \ln p_\theta(x) - D_{KL}(q_\phi({\cdot| x})\parallel p_\theta({\cdot | x})) </math> Maksimiziranje ELBO-a <math display="block">\theta^*,\phi^* = \underset{\theta,\phi}\operatorname{arg max} \, L_{\theta,\phi}(x) </math> ekvivalentno je istovremenom maksimiziranju <math>\ln p_\theta(x)</math> i minimiziranju <math>D_{KL}(q_\phi({z| x})\parallel p_\theta({z| x}))</math>. Drugim riječima, maksimizira se log-vjerovatnost posmatranih podataka i minimizira divergencija od aproksimirane posteriorne raspodjele <math>q_\phi(\cdot | x)</math> do tačne posteriorne raspodjele <math>p_\theta(\cdot | x)</math>. Navedeni oblik nije posebno pogodan za maksimizaciju, ali sljedeći, ekvivalentan oblik jeste: <math display="block">L_{\theta,\phi}(x) = \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[\ln p_\theta(x|z)\right] - D_{KL}(q_\phi({\cdot| x})\parallel p_\theta(\cdot)) </math> gdje se <math>\ln p_\theta(x|z)</math> implementira kao <math>-\frac{1}{2}\| x - D_\theta(z)\|^2_2</math>, jer je to, do aditivne konstante, rezultat pretpostavke <math>x|z \sim \mathcal N(D_\theta(z), I)</math>. To znači da se raspodjela <math>x</math> uslovljena s <math>z</math> modelira kao Gaussova raspodjela centrirana u <math>D_\theta(z)</math>. Raspodjele <math>q_\phi(z |x)</math> i <math>p_\theta(z)</math> često se također biraju kao Gaussove, i to <math>z|x \sim \mathcal N(E_\phi(x), \sigma_\phi(x)^2I)</math> i <math>z \sim \mathcal N(0, I)</math>. Tada se, prema formuli za [[Kullback–Leiblerova divergencija#Višedimenzionalne normalne raspodjele|KL-divergenciju Gaussovih raspodjela]], dobija: <math display="block">L_{\theta,\phi}(x) = -\frac 12\mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[ \|x - D_\theta(z)\|_2^2\right] - \frac 12 \left( N\sigma_\phi(x)^2 + \|E_\phi(x)\|_2^2 - 2N\ln\sigma_\phi(x) \right) + Const </math> Ovdje je <math>N</math> dimenzija <math>z</math>. == Reparametrizacija == [[Datoteka:Reparameterization Trick.png|mini|300px|Shema trika reparametrizacije. Slučajna promjenljiva <math>{\varepsilon}</math> ubrizgava se u latentni prostor <math>z</math> kao vanjski ulaz. Na taj način moguće je propagirati gradijent unazad bez uključivanja stohastičke promjenljive tokom ažuriranja.]] Za efikasno traženje <math display="block">\theta^*,\phi^* = \underset{\theta,\phi}\operatorname{arg max} \, L_{\theta,\phi}(x) </math> uobičajeni metod je [[gradijentni spust]]. Lako je pronaći <math display="block">\nabla_\theta \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[\ln \frac{p_\theta(x, z)}{q_\phi({z| x})}\right] = \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[ \nabla_\theta \ln \frac{p_\theta(x, z)}{q_\phi({z| x})}\right] </math> Međutim, <math display="block">\nabla_\phi \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[\ln \frac{p_\theta(x, z)}{q_\phi({z| x})}\right] </math> ne dopušta da se <math>\nabla_\phi</math> premjesti unutar očekivanja, jer se <math>\phi</math> pojavljuje u samoj vjerovatnosnoj raspodjeli. '''Trik reparametrizacije''' (poznat i kao stohastička propagacija unazad<ref>{{cite journal |last1=Rezende |first1=Danilo Jimenez |last2=Mohamed |first2=Shakir |last3=Wierstra |first3=Daan |date=18. 6. 2014 |title=Stochastic Backpropagation and Approximate Inference in Deep Generative Models |url=https://proceedings.mlr.press/v32/rezende14.html |journal=International Conference on Machine Learning |language=en |publisher=PMLR |pages=1278–1286 |arxiv=1401.4082}}</ref>) zaobilazi ovu teškoću.<ref name="Kingma2013"/><ref>{{cite journal |last1=Bengio |first1=Yoshua |last2=Courville |first2=Aaron |last3=Vincent |first3=Pascal |title=Representation Learning: A Review and New Perspectives |journal=IEEE Transactions on Pattern Analysis and Machine Intelligence |year=2013 |volume=35 |issue=8 |pages=1798–1828 |doi=10.1109/TPAMI.2013.50 |pmid=23787338 |issn=1939-3539 |arxiv=1206.5538 |bibcode=2013ITPAM..35.1798B |s2cid=393948}}</ref><ref>{{cite arXiv |last1=Kingma |first1=Diederik P. |last2=Rezende |first2=Danilo J. |last3=Mohamed |first3=Shakir |last4=Welling |first4=Max |date=31. 10. 2014 |title=Semi-Supervised Learning with Deep Generative Models |class=cs.LG |eprint=1406.5298}}</ref> Najvažniji primjer javlja se kada je <math>z \sim q_\phi(\cdot | x)</math> normalno raspodijeljeno kao <math>\mathcal N(\mu_\phi(x), \Sigma_\phi(x))</math>. : [[Datoteka:Reparameterized Variational Autoencoder.png|mini|Shema varijacijskog autoenkodera nakon trika reparametrizacije|300px]] To se može reparametrizirati tako što se uzme da je <math>\boldsymbol{\varepsilon} \sim \mathcal{N}(0, \boldsymbol{I})</math> "standardni [[generiranje slučajnih brojeva|generator slučajnih brojeva]]" i konstruira <math>z</math> kao <math>z = \mu_\phi(x) + L_\phi(x)\epsilon</math>. Ovdje se <math>L_\phi(x)</math> dobija [[Choleskyjeva dekompozicija|Choleskyjevom dekompozicijom]]: <math display="block">\Sigma_\phi(x) = L_\phi(x)L_\phi(x)^T </math> Tada vrijedi: <math display="block">\nabla_\phi \mathbb E_{z \sim q_\phi(\cdot | x)} \left[\ln \frac{p_\theta(x, z)}{q_\phi({z| x})}\right] = \mathbb {E}_{\epsilon}\left[ \nabla_\phi \ln {\frac {p_{\theta }(x, \mu_\phi(x) + L_\phi(x)\epsilon)}{q_{\phi }(\mu_\phi(x) + L_\phi(x)\epsilon | x)}}\right] </math> i tako se dobija nepristran estimator gradijenta, što omogućava [[stohastički gradijentni spust]]. Pošto je <math>z</math> reparametriziran, potrebno je pronaći <math>q_\phi(z|x)</math>. Neka je <math>q_0</math> funkcija gustoće vjerovatnoće za <math>\epsilon</math>; tada je <math display="block">\ln q_\phi(z | x) = \ln q_0 (\epsilon) - \ln|\det(\partial_\epsilon z)|</math> gdje je <math>\partial_\epsilon z</math> [[Jakobijeva matrica]] od <math>z</math> po <math>\epsilon</math>. Budući da je <math>z = \mu_\phi(x) + L_\phi(x)\epsilon</math>, dobija se <math display="block">\ln q_\phi(z | x) = -\frac 12 \|\epsilon\|^2 - \ln|\det L_\phi(x)| - \frac n2 \ln(2\pi)</math> == Varijacije == Mnoge primjene i proširenja varijacijskih autoenkodera korišteni su za prilagođavanje arhitekture drugim domenima i poboljšavanje njenog učinka. <math>\beta</math>-VAE je izvedba s ponderiranim članom Kullback–Leiblerove divergencije, namijenjena automatskom otkrivanju i tumačenju faktoriziranih latentnih reprezentacija. Uz ovu izvedbu moguće je forsirati razdvajanje mnogostrukosti za vrijednosti <math>\beta</math> veće od jedan. Ova arhitektura može otkriti razdvojene latentne faktore bez nadzora.<ref>{{cite conference |last1=Higgins |first1=Irina |last2=Matthey |first2=Loic |last3=Pal |first3=Arka |last4=Burgess |first4=Christopher |last5=Glorot |first5=Xavier |last6=Botvinick |first6=Matthew |last7=Mohamed |first7=Shakir |last8=Lerchner |first8=Alexander |date=4. 11. 2016 |title=beta-VAE: Learning Basic Visual Concepts with a Constrained Variational Framework |url=https://openreview.net/forum?id=Sy2fzU9gl |language=en |conference=NeurIPS}}</ref><ref>{{cite arXiv |last1=Burgess |first1=Christopher P. |last2=Higgins |first2=Irina |last3=Pal |first3=Arka |last4=Matthey |first4=Loic |last5=Watters |first5=Nick |last6=Desjardins |first6=Guillaume |last7=Lerchner |first7=Alexander |date=10. 4. 2018 |title=Understanding disentangling in β-VAE |class=stat.ML |eprint=1804.03599}}</ref> Uslovni VAE (CVAE) umeće informaciju o oznaci u latentni prostor kako bi forsirao determinističku ograničenu reprezentaciju naučenih podataka.<ref>{{cite conference |last1=Sohn |first1=Kihyuk |last2=Lee |first2=Honglak |last3=Yan |first3=Xinchen |date=1. 1. 2015 |title=Learning Structured Output Representation using Deep Conditional Generative Models |url=https://proceedings.neurips.cc/paper/2015/file/8d55a249e6baa5c06772297520da2051-Paper.pdf |language=en |conference=NeurIPS}}</ref> Neke strukture neposredno se bave kvalitetom generiranih uzoraka<ref>{{cite arXiv |last1=Dai |first1=Bin |last2=Wipf |first2=David |date=30. 10. 2019 |title=Diagnosing and Enhancing VAE Models |class=cs.LG |eprint=1903.05789}}</ref><ref>{{cite arXiv |last1=Dorta |first1=Garoe |last2=Vicente |first2=Sara |last3=Agapito |first3=Lourdes |last4=Campbell |first4=Neill D. F. |last5=Simpson |first5=Ivor |date=31. 7. 2018 |title=Training VAEs Under Structured Residuals |class=stat.ML |eprint=1804.01050}}</ref> ili uvode više od jednog latentnog prostora radi daljeg poboljšavanja [[učenje reprezentacija|učenja reprezentacija]]. Neke arhitekture miješaju VAE i [[generativna suparnička mreža|generativne suparničke mreže]] kako bi dobile hibridne modele.<ref>{{cite journal |last1=Larsen |first1=Anders Boesen Lindbo |last2=Sønderby |first2=Søren Kaae |last3=Larochelle |first3=Hugo |last4=Winther |first4=Ole |date=11. 6. 2016 |title=Autoencoding beyond pixels using a learned similarity metric |url=http://proceedings.mlr.press/v48/larsen16.html |journal=International Conference on Machine Learning |language=en |publisher=PMLR |pages=1558–1566 |arxiv=1512.09300}}</ref><ref>{{cite arXiv |last1=Bao |first1=Jianmin |last2=Chen |first2=Dong |last3=Wen |first3=Fang |last4=Li |first4=Houqiang |last5=Hua |first5=Gang |date=2017 |title=CVAE-GAN: Fine-Grained Image Generation Through Asymmetric Training |pages=2745–2754 |class=cs.CV |eprint=1703.10155}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gao |first1=Rui |last2=Hou |first2=Xingsong |last3=Qin |first3=Jie |last4=Chen |first4=Jiaxin |last5=Liu |first5=Li |last6=Zhu |first6=Fan |last7=Zhang |first7=Zhao |last8=Shao |first8=Ling |date=2020 |title=Zero-VAE-GAN: Generating Unseen Features for Generalized and Transductive Zero-Shot Learning |journal=IEEE Transactions on Image Processing |volume=29 |pages=3665–3680 |doi=10.1109/TIP.2020.2964429 |pmid=31940538 |bibcode=2020ITIP...29.3665G |s2cid=210334032 |issn=1941-0042}}</ref> Nije nužno koristiti gradijente za ažuriranje enkodera. Zapravo, enkoder nije neophodan za generativni model.<ref>{{cite book |last1=Drefs |first1=J. |last2=Guiraud |first2=E. |last3=Panagiotou |first3=F. |last4=Lücke |first4=J. |chapter=Direct evolutionary optimization of variational autoencoders with binary latents |title=Joint European Conference on Machine Learning and Knowledge Discovery in Databases |series=Lecture Notes in Computer Science |pages=357–372 |year=2023 |volume=13715 |publisher=Springer Nature Switzerland |doi=10.1007/978-3-031-26409-2_22 |arxiv=2011.13704 |isbn=978-3-031-26408-5}}</ref> == VAE varijante sa statističkom udaljenošću == Nakon početnog rada Diederika P. Kingme i [[Max Welling|Maxa Wellinga]],<ref>{{cite arXiv |eprint=1312.6114 |class=stat.ML |first1=Diederik P. |last1=Kingma |first2=Max |last2=Welling |title=Auto-Encoding Variational Bayes |date=10. 12. 2022}}</ref> predloženo je nekoliko postupaka za apstraktnije formuliranje rada VAE-a. U tim pristupima funkcija gubitka sastoji se od dva dijela: * uobičajenog rekonstrukcijskog člana, koji nastoji osigurati da preslikavanje enkoderom pa dekoderom <math>x \mapsto D_\theta(E_\psi(x))</math> bude što bliže identičnom preslikavanju; uzorkovanje se u vrijeme izvršavanja vrši iz empirijske raspodjele <math>\mathbb{P}^{real}</math> dostupnih objekata, naprimjer za MNIST ili IMAGENET to je empirijski zakon vjerovatnoće svih slika u skupu podataka. Time se dobija član: <math> \mathbb{E}_{x \sim \mathbb{P}^{real}} \left[ \|x - D_\theta(E_\phi(x))\|_2^2\right]</math>. * varijacijskog člana koji osigurava da se, kada se empirijska raspodjela <math>\mathbb{P}^{real}</math> propusti kroz enkoder <math>E_\phi</math>, dobije ciljna raspodjela, ovdje označena kao <math>\mu(dz)</math>, koja se obično uzima kao [[višedimenzionalna normalna raspodjela]]. Ovdje se <math>E_\phi \sharp \mathbb{P}^{real}</math> označava kao [[pushforward mjera]], što je u praksi empirijska raspodjela dobijena propuštanjem svih objekata iz skupa podataka kroz enkoder <math>E_\phi</math>. Da bi se osiguralo da je <math>E_\phi \sharp \mathbb{P}^{real}</math> blizu ciljne raspodjele <math>\mu(dz)</math>, uvodi se [[statistička udaljenost]] <math>d</math> i u gubitak dodaje član <math>d \left( \mu(dz), E_\phi \sharp \mathbb{P}^{real} \right)^2</math>. Dobija se konačna formula za gubitak: <math display="block"> L_{\theta,\phi} = \mathbb{E}_{x \sim \mathbb{P}^{real}} \left[ \|x - D_\theta(E_\phi(x))\|_2^2\right] +d \left( \mu(dz), E_\phi \sharp \mathbb{P}^{real} \right)^2</math> Statistička udaljenost <math>d</math> mora imati posebna svojstva; naprimjer, mora posjedovati formulu u obliku očekivanja, jer će se funkcija gubitka optimizirati [[stohastički gradijentni spust|stohastičkim optimizacijskim algoritmima]]. Može se izabrati nekoliko udaljenosti, što je dovelo do više varijanti VAE-a: * rezana Wassersteinova udaljenost koju su Soheil Kolouri i saradnici koristili u svom VAE-u;<ref>{{cite conference |last1=Kolouri |first1=Soheil |last2=Pope |first2=Phillip E. |last3=Martin |first3=Charles E. |last4=Rohde |first4=Gustavo K. |date=2019 |title=Sliced Wasserstein Auto-Encoders |url=https://openreview.net/forum?id=H1xaJn05FQ |conference=International Conference on Learning Representations |publisher=ICPR |book-title=International Conference on Learning Representations}}</ref> * [[energetska udaljenost]] implementirana u Radon–Soboljevljevom varijacijskom autoenkoderu;<ref>{{cite journal |last=Turinici |first=Gabriel |year=2021 |title=Radon-Sobolev Variational Auto-Encoders |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0893608021001556 |journal=Neural Networks |volume=141 |pages=294–305 |arxiv=1911.13135 |doi=10.1016/j.neunet.2021.04.018 |issn=0893-6080 |pmid=33933889}}</ref> * [[maksimalna srednja diskrepancija]] korištena u MMD-VAE-u;<ref>{{cite journal |arxiv=1705.02239 |first1=A. |last1=Gretton |first2=Y. |last2=Li |title=A Polya Contagion Model for Networks |date=2017 |last3=Swersky |first3=K. |last4=Zemel |first4=R. |last5=Turner |first5=R. |journal=IEEE Transactions on Control of Network Systems |volume=5 |issue=4 |pages=1998–2010 |doi=10.1109/TCNS.2017.2781467}}</ref> * [[Wassersteinova udaljenost]] korištena u WAE-ovima;<ref>{{cite arXiv |eprint=1711.01558 |first1=I. |last1=Tolstikhin |first2=O. |last2=Bousquet |title=Wasserstein Auto-Encoders |date=2018 |last3=Gelly |first3=S. |last4=Schölkopf |first4=B. |class=stat.ML}}</ref> * udaljenosti zasnovane na jezgrama, korištene u Kerneliziranom varijacijskom autoenkoderu (K-VAE).<ref>{{cite arXiv |eprint=1901.02401 |first1=C. |last1=Louizos |first2=X. |last2=Shi |title=Kernelized Variational Autoencoders |date=2019 |last3=Swersky |first3=K. |last4=Li |first4=Y. |last5=Welling |first5=M. |class=astro-ph.CO}}</ref> == Također pogledajte == {{div col|colwidth=22em}} * [[Autoenkoder]] * [[Vještačka neuronska mreža]] * [[Duboko učenje]] * [[Generativna suparnička mreža]] * [[Učenje reprezentacija]] * [[Učenje rijetkog rječnika]] * [[Proširivanje podataka]] * [[Backpropagation]] {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} == Dalje čitanje == * {{cite journal |last1=Kingma |first1=Diederik P. |last2=Welling |first2=Max |year=2019 |title=An Introduction to Variational Autoencoders |journal=Foundations and Trends in Machine Learning |publisher=Now Publishers |volume=12 |issue=4 |pages=307–392 |doi=10.1561/2200000056 |arxiv=1906.02691 |issn=1935-8237}} * {{cite book |last=Katić |first=Mislav |title=Primjena evolucijskih algoritama u latentnom prostoru modela dubokog učenja |year=2024 |type=Diplomski rad |publisher=Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva |location=Zagreb |url=https://repozitorij.fer.unizg.hr/object/fer%3A12399 |access-date=2. 6. 2026}} * {{cite book |last=Grubelić |first=Damjan |title=Otkrivanje prijevara kreditnim karticama korištenjem varijacijskog autoenkodera |year=2024 |type=Diplomski rad |publisher=Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva |location=Zagreb |url=https://repozitorij.fer.unizg.hr/hr/object/fer%3A12885 |access-date=2. 6. 2026}} * {{cite book |last=Šušnjara |first=Josip |title=Generiranje slika iz tekstualnih opisa |year=2018 |type=Diplomski rad |publisher=Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva |location=Zagreb |url=https://zir.nsk.hr/object/fer%3A4166 |access-date=2. 6. 2026}} {{Generativna umjetna inteligencija}} [[Kategorija:Mašinsko učenje]] cvmcr46u8twh0iyhjb9i5hmo522opxw 0 535164 3894429 3892600 2026-06-06T10:05:35Z WumpusBot 120674 /* Primjena i pitanja */ razne ispravke 3894429 wikitext text/x-wiki {{Mašinsko učenje}} '''Rudarenje podataka''' jeste proces otkrivanja obrazaca u velikim [[skup podataka|skupovima podataka]] primjenom metoda iz [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]], [[statistika|statistike]] i [[sistem za upravljanje bazom podataka|sistema baza podataka]].<ref name="Han">{{cite book |last1=Han |first1=Jiawei |last2=Kamber |first2=Micheline |last3=Pei |first3=Jian |title=Data Mining: Concepts and Techniques |edition=3 |publisher=Morgan Kaufmann |year=2012 |isbn=978-0-12-381479-1}}</ref> Kao interdisciplinarna oblast [[računarstvo|računarstva]] i statistike, usmjereno je na izdvajanje informacija iz podataka i njihovo pretvaranje u razumljivu strukturu pogodnu za dalju analizu ili odlučivanje.<ref name="Fayyad">{{cite journal |last1=Fayyad |first1=Usama |last2=Piatetsky-Shapiro |first2=Gregory |last3=Smyth |first3=Padhraic |title=From Data Mining to Knowledge Discovery in Databases |journal=AI Magazine |volume=17 |issue=3 |year=1996 |pages=37–54 |doi=10.1609/aimag.v17i3.1230}}</ref> U užem smislu smatra se analitičkim korakom u procesu [[otkrivanje znanja u bazama podataka|otkrivanja znanja u bazama podataka]] (KDD), dok širi postupak uključuje izbor, pripremu, transformaciju, interpretaciju i provjeru rezultata.<ref name="Fayyad"/> Sam izraz ponekad je neprecizan jer cilj nije "iskopavanje" samih podataka, nego izdvajanje obrazaca, zavisnosti i znanja iz velikih količina već prikupljenih podataka.<ref name="Hand">{{cite book |last1=Hand |first1=David J. |last2=Mannila |first2=Heikki |last3=Smyth |first3=Padhraic |title=Principles of Data Mining |publisher=MIT Press |year=2001 |isbn=978-0-262-08290-7}}</ref> == Metodi i proces == Tipični zadaci obuhvataju [[analiza klastera|klasterizaciju]], [[otkrivanje anomalija]], [[statistička klasifikacija|klasifikaciju]], [[regresija|regresiju]], učenje [[asocijacijska pravila|asocijacijskih pravila]] i otkrivanje sekvencijalnih obrazaca.<ref name="Witten">{{cite book |last1=Witten |first1=Ian H. |last2=Frank |first2=Eibe |last3=Hall |first3=Mark A. |title=Data Mining: Practical Machine Learning Tools and Techniques |edition=3 |publisher=Elsevier |year=2011 |isbn=978-0-12-374856-0}}</ref> Dobijeni obrasci mogu služiti kao sažetak ulaznih podataka, osnova za [[prediktivna analitika|prediktivnu analitiku]] ili dio [[sistem za podršku odlučivanju|sistema za podršku odlučivanju]].<ref name="Han"/> Za razliku od klasične [[analiza podataka|analize podataka]], koja često provjerava unaprijed postavljenu hipotezu, rudarenje podataka obično traži ranije nepoznate ili skrivene obrasce u velikim količinama podataka.<ref name="Hand"/> U praksi se često koristi metodologija [[CRISP-DM]], koja razlikuje razumijevanje poslovnog problema, razumijevanje podataka, pripremu podataka, modeliranje, evaluaciju i implementaciju.<ref name="Shearer">{{cite journal |last=Shearer |first=Colin |title=The CRISP-DM Model: The New Blueprint for Data Mining |journal=Journal of Data Warehousing |volume=5 |issue=4 |year=2000 |pages=13–22}}</ref> == Primjena i pitanja == Primjene se javljaju u [[poslovna inteligencija|poslovnoj inteligenciji]], [[marketing]]u, [[medicina|medicini]], [[bioinformatika|bioinformatici]], [[sigurnost računarskih sistema|računarskoj sigurnosti]], [[preporučivački sistem|preporučivačkim sistemima]] i naučnom istraživanju. Veliki obim podataka, automatizirana obrada i mogućnost povezivanja više izvora otvaraju pitanja [[privatnost]]i, [[etika podataka|etike podataka]], pristranosti modela, ponovljivosti i tumačenja rezultata.<ref name="Kshetri">{{cite journal |last=Kshetri |first=Nir |title=Big data's impact on privacy, security and consumer welfare |journal=Telecommunications Policy |volume=38 |issue=11 |year=2014 |pages=1134–1145 |doi=10.1016/j.telpol.2014.10.002}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Dalje čitanje == {{Refbegin|30em}} * {{cite book |last1=Cabena |first1=Peter |last2=Hadjnian |first2=Pablo |last3=Stadler |first3=Rolf |last4=Verhees |first4=Jaap |last5=Zanasi |first5=Alessandro |title=Discovering Data Mining: From Concept to Implementation |publisher=Prentice Hall |year=1997 |isbn=0-13-743980-6}} * {{cite journal |last1=Chen |first1=Ming-Syan |last2=Han |first2=Jiawei |last3=Yu |first3=Philip S. |title=Data mining: an overview from a database perspective |journal=IEEE Transactions on Knowledge and Data Engineering |volume=8 |issue=6 |year=1996 |pages=866–883 |doi=10.1109/69.553155}} * {{cite book |last1=Feldman |first1=Ronen |last2=Sanger |first2=James |title=The Text Mining Handbook |publisher=Cambridge University Press |year=2007 |isbn=978-0-521-83657-9}} * {{cite book |editor-last1=Guo |editor-first1=Yike |editor-last2=Grossman |editor-first2=Robert |title=High Performance Data Mining: Scaling Algorithms, Applications and Systems |publisher=Kluwer Academic Publishers |year=1999 |isbn=978-0-7923-8454-0}} * {{cite book |last1=Han |first1=Jiawei |last2=Kamber |first2=Micheline |last3=Pei |first3=Jian |title=Data Mining: Concepts and Techniques |publisher=Morgan Kaufmann |year=2006 |isbn=978-1-55860-901-3}} * {{cite book |last1=Hastie |first1=Trevor |last2=Tibshirani |first2=Robert |last3=Friedman |first3=Jerome |title=The Elements of Statistical Learning: Data Mining, Inference, and Prediction |publisher=Springer |year=2001 |isbn=0-387-95284-5}} * {{cite book |last=Liu |first=Bing |title=Web Data Mining: Exploring Hyperlinks, Contents and Usage Data |publisher=Springer |year=2007 |isbn=3-540-37881-2}} * {{cite news |last=Murphy |first=Chris |title=Is Data Mining Free Speech? |work=InformationWeek |date=16. 5. 2011 |page=12}} * {{cite book |last1=Nisbet |first1=Robert |last2=Elder |first2=John |last3=Miner |first3=Gary |title=Handbook of Statistical Analysis and Data Mining Applications |publisher=Academic Press/Elsevier |year=2009 |isbn=978-0-12-374765-5}} * {{cite book |editor-last1=Poncelet |editor-first1=Pascal |editor-last2=Masseglia |editor-first2=Florent |editor-last3=Teisseire |editor-first3=Maguelonne |title=Data Mining Patterns: New Methods and Applications |publisher=Information Science Reference |year=2007 |isbn=978-1-59904-162-9}} * {{cite book |last1=Tan |first1=Pang-Ning |last2=Steinbach |first2=Michael |last3=Kumar |first3=Vipin |title=Introduction to Data Mining |publisher=Addison-Wesley |year=2005 |isbn=0-321-32136-7}} * {{cite book |last1=Theodoridis |first1=Sergios |last2=Koutroumbas |first2=Konstantinos |title=Pattern Recognition |edition=4 |publisher=Academic Press |year=2009 |isbn=978-1-59749-272-0}} * {{cite book |last1=Weiss |first1=Sholom M. |last2=Indurkhya |first2=Nitin |title=Predictive Data Mining |publisher=Morgan Kaufmann |year=1998 |isbn=978-1-55860-403-2}} * {{cite book |last1=Witten |first1=Ian H. |last2=Frank |first2=Eibe |last3=Hall |first3=Mark A. |title=Data Mining: Practical Machine Learning Tools and Techniques |edition=3 |publisher=Elsevier |date=30. 1. 2011 |isbn=978-0-12-374856-0}} * {{cite book |last=Ye |first=Nong |title=The Handbook of Data Mining |publisher=Lawrence Erlbaum |location=Mahwah, NJ |year=2003 |isbn=978-0-8058-4081-0}} {{refend}} [[Kategorija:Mašinsko učenje]] [[Kategorija:Baze podataka]] [[Kategorija:Statistika]] d0j7dlhlmpklbnvop9leoap1uscuqih 0 535185 3894428 3894280 2026-06-06T10:05:33Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894428 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Edin Avdić | slika = Edin Avdić cropped photo.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1979|6|19}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{datum smrti i godine|2026|6|3|1979|6|19}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = [[sportsko novinarstvo|Sportski novinar]], [[sportski komentator]], kolumnist | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | poznat_po = Komentarisanje [[košarka]]ških utakmica }} '''Edin Avdić''' ([[Sarajevo]], 19. juni 1979 – 3. juni 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sportsko novinarstvo|sportski novinar]], [[sportski komentator]] i kolumnist. Bio je najpoznatiji po komentarisanju [[košarka]]ških utakmica, naročito [[NBA]] lige, [[Euroliga|Eurolige]] i regionalnih košarkaških takmičenja. Radio je za više televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, među kojima su [[Federalna televizija]], [[OBN]] i [[Arena Sport]], a kasnije je vodio i košarkaške podkaste i autorske emisije.<ref name="klix-smrt">{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-legendarni-novinar-i-komentator/260603136 |title=Preminuo Edin Avdić, legendarni novinar i komentator |website= [[Klix.ba]] |date=3. 6. 2026 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Prije novinarske karijere bavio se košarkom i prošao omladinske selekcije [[KK Bosna|Bosne]]. Nakon prestanka aktivnog bavljenja sportom diplomirao je žurnalistiku na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka u Sarajevu]].<ref name="klix-smrt"/><ref name="akta">{{cite web |url= https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/29948/edin-avdic-komentator-koji-najbolje-na-balkanu-poznaje-kosarku |title= Edin Avdić: Komentator koji najbolje na Balkanu poznaje košarku |website= Akta.ba |date=10. 9. 2013 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> U javnosti se 2016. pojavio i kao politički angažovana osoba, kada se priključio [[Građanski savez|Građanskom savezu]] i kad je bio kandidat na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini]].<ref name="klix-politika">{{cite web |url= https://www.klix.ba/vijesti/bih/sportski-komentator-edin-avdic-prikljucio-se-gradjanskom-savezu-bit-cu-kandidat-na-lokalnim-izborima/160520147 |title= Sportski komentator Edin Avdić priključio se Građanskom savezu: Bit ću kandidat na lokalnim izborima |website= Klix.ba |date= 21. 5. 2016 |access-date=3. 6. 2026}}</ref> == Novinarska karijera == Kao komentator radio je na televizijama u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama. Radio je na državnoj televiziji u Bosni i Hercegovini, Federalnoj televiziji i OBN-u, a prepoznatljivost je stekao prijenosima košarkaških utakmica, posebno NBA lige.<ref name="akta"/><ref name="aljazeera">{{cite web |url= https://balkans.aljazeera.net/author/edin-avdic |title=Edin Avdić |publisher= [[Al Jazeera Balkans]] |access-date= 3. 6. 2026}}</ref> Nakon početnog rada na Federalnoj televiziji, karijeru je nastavio na OBN-u, gdje je stekao širu popularnost kao komentator NBA lige od 1999. do sredine 2010. Prijenosi NBA utakmica na OBN-u bili jedan od glavnih načina na koji je publika u Bosni i Hercegovini, [[Srbija|Srbiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] mogla pratiti američku profesionalnu košarku na televiziji.<ref name="federalna-smrt">{{cite web|url=https://federalna.ba/preminuo-edin-avdic-0sj30 |title= Preminuo Edin Avdić, poznati novinar i komentator |date= 3. 6. 2026 |website= Federalna.ba |access-date= 4. 6. 2026}}</ref><ref name="bhnovinari-smrt">{{cite web |url= https://bhnovinari.ba/bs/2026/06/03/preminuo-sportski-novinar-i-komentator-edin-avdic/ |title= Preminuo sportski novinar i komentator Edin Avdić |date= 3. 6. 2026 |publisher= BH novinari |access-date=4. 6. 2026}}</ref> Jedna od najčešće prepričavanih anegdota iz perioda na OBN-u odnosi se na termin utakmice između [[Utah Jazz]]a i [[Los Angeles Lakers]]a, zbog kojeg je, prema Avdićevom kasnijem prisjećanju u intervjuu, u programu skraćeno emitovanje filma ''[[Schindlerova lista]]'' kako bi prijenos utakmice počeo na vrijeme.<ref>{{Cite web |url= https://www.24sata.hr/sport/legendarni-avdic-skratio-kultni-film-zbog-nba-utakmice-pamtit-ce-ga-se-i-po-poenu-s-parkinga-1132083 |title= Legendarni Avdić skratio kultni film zbog NBA utakmice. Pamtit će ga se i po 'poenu s parkinga' |date= 3. 6. 2026 |website= 24sata.hr |access-date= 4. 6. 2026}}</ref> Uz televizijsko komentarisanje pisao je kolumne i učestvovao u javnim razgovorima o košarci. Bio je jedan od istaknutijih sportskih novinara s prostora bivše Jugoslavije i sagovornika o nastupu [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|Evropskom prvenstvu 2025.]]<ref name="meridian">{{cite web |url= https://meridiansport.ba/featured/edin-avdic-intervju-reprezentacija-bih/ |title= Edin Avdić za MeridianSportBH: Ambijent i novac za koji su radili Adis Bećiragić i njegov tim su amaterski nivo |website= MeridianSportBH |date= 14. 10. 2025 |access-date= 3. 6. 2026}}</ref> Među njegovim najpoznatijim komentatorskim trenucima ostao je prijenos utakmice Bosne i Hercegovine i [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanije]] na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|Eurobasketu 2013]]. [[Mirza Teletović]] pogodio je nekoliko dalekometnih šuteva, a njegovi komentari "S parkinga" i "Iz svlačionice" kasnije su ostali među najčešće spominjanim frazama iz njegovih prijenosa.<ref name="bosnainfo-parking">{{cite web |url= https://bosnainfo.ba/retrovizor/teletovic-s-parkingaaa-legendarni-komentar-po-kojem-cemo-pamtiti-kolegu-avdica/ |title= "Teletović s parkingaaa": Legendarni komentar po kojem ćemo pamtiti kolegu Avdića |date=3. 6. 2026 |website= Bosnainfo.ba |access-date= 4. 6. 2026}}</ref> Nakon Avdićeve smrti Teletović se od njega oprostio javnom porukom, u kojoj je naglasio da je Avdićev komentar postao važan dio njegovog sportskog identiteta i načina na koji ga je publika pamtila.<ref name="teletovic-oprostaj">{{cite web |url= https://sport.bosnainfo.ba/ostalo/teletovic-da-nije-bilo-edinovog-s-parkinga-ne-bi-bilo-ni-mene/ |title= Teletović: Druže i brate moj. Ne mogu vjerovati da više nisi sa nama |date= 3. 6. 2026 |website= Bosnainfo.ba |access-date= 4. 6. 2026}}</ref> Početkom 2026. prestao je da komentira utakmice na kanalima Arena Sport. Kao mogući razlog njegovog izostanka iz prijenosa navodili su se raniji komentari o [[KK Crvena zvezda|Crvenoj zvezdi]], ali televizija nije objavila službeno objašnjenje. U podcastu ''Udvajanje'' kratko se osvrnuo na slučaj, navodeći da je situacija "delikatna" i da je "svima sve jasno".<ref name="fokus-arena">{{cite web|url=https://www.fokus.ba/sport/ostali-sportovi/edin-avdic-o-tome-zasto-je-sklonjen-s-arene-sport-situacija-je-delikatna-svima-je-sve-jasno/3528198/|title=Edin Avdić o tome zašto je sklonjen s Arene Sport: Situacija je delikatna. Svima je sve jasno|date=12. 2. 2026|website=Fokus.ba|access-date=4. 6. 2026}}</ref> U kasnijoj fazi karijere radio je i u formatu [[podkast]]a. S Milošem Jovanovićem vodio je podcast ''Udvajanje'', a bio je i autor i voditelj košarkaške emisije ''X&O's Chat'', koja je 2025. najavljena za emitovanje na UNA TV-u.<ref name="klix-smrt" /><ref name="una">{{cite web |url= https://una.rs/sport/xos-chat-strucni-kosarkaski-podkast-od-sada-i-na-una-tv-u-goste-kod-edina-stize-marko-guduric |title= X&O's Chat – stručni košarkaški podkast od sada i na UNA TV: U goste kod Edina stiže Marko Gudurić |publisher= UNA TV |date= 23. 8. 2025 |access-date= 3. 6. 2026}}</ref> Posljednji gost bio mu je [[Jusuf Nurkić]], u podkastu objavljenom 31. maja 2026.<ref>{{Cite web |url= https://sportsport.ba/kosarka/oglasio-se-jusuf-nurkic-nakon-smrti-edina-avdica/523313 |title= Oglasio se Jusuf Nurkić nakon smrti Edina Avdića: "Šokiran sam..." |date= 3. 6. 2026 |website= sportsport.ba |access-date= 4. 6. 2026}}</ref> U emisiji je radio intervjue i s [[Nikola Jokić|Nikolom Jokićem]], [[Ivica Zubac|Ivicom Zupcom]], [[Cedi Osman|Cedijem Osmanom]] i mnogim drugim sportistima. Bio je poznat i po nadimku "Edin Enciklopedija", koji se odnosio na njegovo široko poznavanje igrača, trenera, takmičenja i košarkaškog konteksta.<ref name="tportal">{{cite web |url= https://www.tportal.hr/sport/clanak/preminuo-obozavani-komentator-i-novinar-edin-avdic-20260603 |title= Preminuo obožavani komentator i novinar Edin Avdić |date= 3. 6. 2026 |publisher= T-portal|access-date= 4. 6. 2026}}</ref> == Smrt == Preminuo je 3. juna 2026. od posljedica [[Srčani zastoj|srčanih problema]] u svom stanu u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |url= https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/preminuo-edin-avdic-ljubitelj-kosarke/639721 |title= Preminuo poznati sportski novinar i komentator Edin Avdić |date= 3. 6. 2026 |publisher= [[Radio Sarajevo]] |access-date= 4. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Avdić, Edin}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] 6u7y91g0bkx2k65lyjgs7zt1flv5fuh 0 535187 3894427 3892801 2026-06-06T10:05:32Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894427 wikitext text/x-wiki {{Infobox Organisation|Logo=Logo Aerospace-Team-Graz-p-1080.png|Gründungsdatum=2019|Sitz=[[Graz]] (Österreich)|Zweck=[[Raketentechnik]]|Website=[https://astg.at astg.at]}}'''Aerospace Team Graz''' ( '''ASTG''' ) je interdisciplinarno studentsko udruženje sa sjedištem u [[Graz]]u, [[Austrija]], specijalizirano za razvoj istraživačkih raketa i eksperimentalnih korisnih tereta. Njegovi članovi dolaze s razlicitih lokalnih univerziteta, uključujući [[Tehnički univerzitet u Grazu|Tehnicki univerzitet u Grazu]] . Udruženje je osnovano 2019. godine radi učešća u takmičenju u lansiranju raketa. Tim podržava studente u dizajniranju, proizvodnji i testiranju opreme za letenje kako bi se takmičiti na međunarodnim dogadajima, kao što je Evropski izazov raketnog letenja (EuRoC). Od 2023. godine, udruženje je dopisni član Federalnog udruzenja studentskih svemirskih prometu. == Struktura kluba == Organizacija je podijeljena na poslovni tim i projektne timove. Poslovni tim upravlja organizacijom i predstavlja je prema van. Pojedinačni raketni projekti podijeljeni su na aerostrukturu, avioniku, pogon i oporavak. == Projekti == Istraživačke rakete lansirane u okviru EuRoC takmičenja: {| class="wikitable sortable" !Godina ! raketa ! voziti ! Visina cilja ! vrh ! Cijene |- | 2021. | Ptice | čvrsta | 3000 metara | > 1500 m* | Tehnička nagrada |- | 2022. | Aves II | čvrsta | 3000 metara | 2530 m | Nagrada za novi prostor, timska nagrada |- | 2023. godine | Halcyon | Hibrid | 3000 metara | 3471 m | Nagrada EuRoC, nagrada za let H3 |- | 2024. | Alcedo | Hibrid | 9000 m | 6391 m | Nagrada za dizajn, Tehnička nagrada, Nagrada za let H9 |- | 2025. | Ispida | Hibrid | 9000 m | 9366 m | Nagrada EuRoC, nagrada za let H9 |- | 2026. godine{{Ažuriraj poslije|2026|10}} (planirano) | Harpija | Fluid | 9000 m | – | – |} <nowiki>*</nowiki> Podaci o letu nisu mogli biti preuzeti. Simulacije ukazuju na to da je raketa dostigla nadmorsku visinu veću od 1500 m. == REXUS/BEXUS projekti == {| class="wikitable sortable" !Godina ! projekat ! Koncept misije |- | 2024–2026 | APEX (ISTRAŽIVAČ Auroralne Polarizacije) | Mjerenje polarizacije [[Polarna svjetlost|aurore borealis]] |} == Vanjski linkovi == * [http://www.astg.at ASTG web stranica] == Reference == <references responsive="" /> [[Kategorija:Testovi]] [[Kategorija:Tehnički univerzitet u Grazu]] 5wp3q6kzxysb05jc648ftzszh30w8k9 0 535192 3894426 3892857 2026-06-06T10:05:30Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894426 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | boja = | ime = Jean-Luc Picard | serija = ''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'' | slika = Jean-Luc Picard 2.jpg | prvo = "Susret kod Farpointa" (1966)<br/>(''[[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]]'') | zadnje = | kreator = [[Gene Roddenberry]]<br/>[[D. C. Fontana]] | portretirao = [[Patrick Stewart]] | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = | titula = | porodica = | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} '''Jean-Luc Picard''' je izmišljeni lik u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] medijskoj [[Naučna fantastika|naučnofantastičnoj]] franšizi [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], najčešće prikazan kao komandant federacijskog zvjezdanog broda USS Enterprise (NCC-1701-D). Prvobitno ga je igrao glumac [[Patrick Stewart]], Picard se pojavio u televizijskoj seriji [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeća generacija]] i premijernoj epizodi [[Zvjezdane staze: Duboki svemir 9|''Duboki svemir 9'']], kao i u igranim filmovima [[Zvjezdane staze: Generacija|''Generacija'']] (1994), [[Zvjezdane staze: Prvi kontakt|''Prvi kontakt'']] (1996), [[Zvjezdane staze: Pobuna|''Pobuna'']] (1998) i [[Zvjezdane staze: Nemesis|''Nemesis'']] (2002). Također se pojavljuje kao centralni lik u seriji [[Zvjezdane staze: Picard|''Picard'']] (2020–2023). == Kasting i dizajn == [[File:Patrick Stewart Head Shot.jpg | thumb | right | [[Patrick Stewart]] 2009.]] Nakon uspjeha savremenih dugometražnih filmova ''Zvjezdanih staza'', nova televizijska serija ''Zvjezdane staze'' s novom glumačkom postavom najavljena je 10. oktobra 1986.<ref>{{cite news|newspaper=[[The Washington Post]]|date= 13. 10. 1986|author=Carmoody, John |page=B8 (Style section)|title= The tv column}}</ref> Tvorac Zvjezdanih staza, [[Gene Roddenberry]], imenovao je Picarda po (jednom ili oba) braće blizanaca [[Auguste Piccard|Augusteu Piccardu]] i [[Jean Piccard|Jeanu Piccardu]], švicarskim naučnicima iz 20. stoljeća.<ref name=UCBerkeley>{{cite web | author= University of California, Berkeley et al. [and informal sources on Jean Picard talk page] | title= Living With A Star: 3: Balloon/Rocket Mission: Scientific Ballooning | publisher= The Regents of the University of California | year= 2003 | url= http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | access-date= 18. 7. 2007 | archive-url= https://web.archive.org/web/20100626103845/http://ds9.ssl.berkeley.edu/LWS_GEMS/3/scien.htm | archive-date= 26. 6. 2010 | url-status= dead }}</ref><ref name="NPR-2004">{{cite podcast |title=Talk of the Nation Science Friday |date=23. 1. 2004 |url=https://ondemand.npr.org/anon.npr-mp3/npr/totn/2004/01/20040123_totn_01.mp3?orgId=1&p=5&story=1614132&siteplayer=true&dl=1 |last1=Flatow |first1=Ira |last2=Giron |first2=Arthur |last3=Piccard |first3=Elizabeth |website=NPR |publisher=National Public Radio |location=Proshansky Auditorium, [[Graduate Center, CUNY]] |format=mp3 |time=25:30–25:59 and 27:24–27:41 |access-date=2. 2. 2018 |quote=<br/>Excerpt:<br/>25:30 Ira Flatow: Elizabeth on the Jersey Turnpike; hi Elizabeth. Are you there?<br/>25:34 Elizabeth: Oh hi, thank you for having me…<br/> …<br/> 25:59 EP: My name is Elizabeth Piccard, and I just wanted to say, I come from a line of physicists and scientists, my grandfather Jean-Felix Piccard was, um, went into space in the stratosphere with my grandmother piloting him, and he knew Einstein well…<br/> …<br/> 27:15 Arthur Giron: How did it happen that your mother went into space with your father?<br/> 27:18 EP: My grandfather, actually…<br/> 27:20 AG: Your grandfather,…<br/> 27:20 EP: [overtalk] My grandmother…<br/> 27:21 AG: [overtalk] tell us about that…<br/> 27:20 EP: [inaudible]…<br/> 27:20 IF: Was that Jean-Luc Picard?<br/> 27:24 EP: Well, actually, there's a connection, um, Roddenberry was a fan of my grandfather's, as a child, and, he named the character Jean-Luc instead of Jean Piccard; he told my sister [that it was] because he didn't want to pay the family money because his name was Jean-Felix, so, um, so I guess there was a connection.<br/> 27:41 …}} cited in {{cite web |title=Science on Stage : NPR |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=1614132 <!--alt: https://www.npr.org/podcasts/381444525/science-friday--> |date=23. 1. 2004 |website=NPR |publisher=National Public Radio |access-date=2. 2. 2018 }}</ref> Patrick Stewart, koji ima iskustva u živom teatru u [[Royal Shakespeare Company]],<ref>{{cite book|editor=Brochbank, Phillip|title=Players of Shakespeare|location= Cambridge, England|publisher= Cambridge University Press |date=1995}}</ref> prvobitno je razmatran za ulogu [[Data (Zvjezdane staze)|Date]].<ref name="Hatfield">{{cite book|author1=Hatfiled, James |author2=Burt, George |title=Patrick Stewart: The Unauthorized Biography|location= New York|publisher= Kensington Publishing |date=1996}}</ref> Početkom 1970-ih, profesor UCSB-a [[Homer Swander]] regrutovao je Stewarta da pomogne američkim studentima u podučavanju o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]].<ref name="Swander_Obituary" /> Upravo zbog te veze, Stewart je 1986. posjetio UCLA kako bi pomogao profesoru [[David Rodes|Davidu Rodesu]] u nizu javnih predavanja o Shakespeareu.<ref name="Swander_Obituary">{{cite news |last1=Stewart |first1=Patrick |title=Homer Swander obituary |url=https://www.theguardian.com/culture/2018/mar/06/homer-swander-obituary |access-date=24. 9. 2023 |work=The Guardian |date=6. 3. 2018}}</ref> Na jednom od tih predavanja, producent Robert H. Justman odmah je prepoznao da je Stewart idealan kandidat za Picarda.<ref name="Swander_Obituary" /> Roddenberry prvobitno nije želio da Stewart glumi Picarda; Zamišljao je glumca koji je "muževan, virilan i ima puno kose".<ref name="bbcjustman">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html | title=Robert Justman – Co-Producer Co-Creator of Star Trek |publisher=BBC |archive-date= Nov 28, 2002|archive-url= https://web.archive.org/web/20021128164745/https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/justman/printpage.html}}</ref> Roddenberryjev prvi izbor bio je [[Stephen Macht]], i trebale su mu "sedmice razgovora" s Justmanom, [[Rick Berman|Rickom Bermanom]] i direktorom kastinga da ga uvjere da je "Stewart onaj kojeg su tražili da sjedi u kapetanskoj stolici"; Roddenberry je pristao nakon što je isprobao sve ostale kandidate za ulogu.<ref>{{cite news|author=Schrager, Adam |title=Patrick Stewart: Thespian on the Bridge|work=The Finest Crew in the Fleet: The Next Generation's Cast On Screen and Off|location= New York|publisher= Wolf Valley Books |date=1997|page= 23}} This book gives the actor's name as "Steven Mocked".</ref> Ostali glumci koji su razmatrani bili su [[Yaphet Kotto]], [[Patrick Bauchau]], [[Roy Thinnes]] i [[Mitchell Ryan]].<ref>{{cite web|url=http://www.lettersofnote.com/2010/08/star-trekcasting.html|title=Letters of Note: STAR TREK/Casting|access-date=25. 3. 2010}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.startrek.com/news/mitchell-ryan-rikers-dad-and-nearly-picard | title=Mitchell Ryan -- Riker's Dad and Nearly Picard | date=25. 7. 2023 }}</ref> Kotto je odbio ulogu zbog zabrinutosti oko prelaska karijere na televiziju nakon plodne filmske karijere; kasnije je to nazvao "pogrešnom odlukom".<ref>{{cite web | url=https://www.bigissue.com/culture/film/yaphet-kotto-interview-james-bond-cannot-black/ | title=Yaphet Kotto interview: "James Bond cannot be black" | date=9. 4. 2015 }}</ref> Edwardu Jamesu Olmosu je ponuđena uloga, ali nije bio zainteresiran.<ref>{{Cite web |last=Boucher |first=Geoff |date=30. 3. 2008 |title='Battlestar's' last roundup |url=https://www.latimes.com/entertainment/la-ca-battlestar30mar30-story.html |access-date=24. 1. 2024 |website=Los Angeles Times |language=en-US}}</ref> Stewart nije bio siguran zašto bi producenti angažirali "sredovječnog ćelavog engleskog šekspirijanskog glumca" za ulogu kapetana Enterprisea.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2010/08/emmys-qa-with-supporting-tv-movieminiseries-actor-nominee-patrick-stewart-61156/|title=EMMYS: Q&A With Supporting TV Movie/Miniseries Actor Nominee Patrick Stewart|first=Nikki|last=Finke|date=12. 8. 2010|access-date=19. 10. 2010|author-link=Nikki Finke}}</ref> Dao je da mu se tupe dostavi iz [[London]]a kako bi se sastao s rukovodiocima [[Paramount Pictures|Paramounta]], ali po dolasku u urede Roddenberry mu je naredio da skine "strašno izgledajuću" periku. Justman kaže da su prisutni bili oduševljeni Stewartovim glasom i objašnjava: "Divno navještenje koje je imao. Sve je izgledalo bolje i uzbudljivije, intenzivnije i očaravajuće."<ref name="trekmovieinterview">{{cite web|url=http://trekmovie.com/2010/06/22/video-patrick-stewart-on-how-he-expected-tng-to-fail-roddenberry-v-berman-star-trek-albatross-more/|title=VIDEO: Patrick Stewart On Expecting TNG To Fail, Roddenberry v Berman, Star Trek 'Albatross' + more|date=22. 6. 2010}}</ref> Roddenberry je poslao Stewartu C. S. Foresterove romane o Horatiju Hornbloweru, rekavši da je lik Picarda zasnovan na Hornbloweru,[14] ali da je Stewart već bio upoznat s likom, čitajući knjige kao tinejdžer.<ref name="bbcstewart">{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | archive-url=https://web.archive.org/web/20011115102646/http://www.bbc.co.uk/cult/st/interviews/stewart/printpage.html | url-status=dead | archive-date=15. 11. 2001 | title=Patrick Stewart – Jean Luc Picard, Captain of the Enterprise |publisher=BBC | access-date=7. 5. 2011}}</ref> Kako je serija napredovala, Stewart je imao veću kontrolu nad razvojem lika. Do trenutka kada je počela produkcija prvog filma ''Sljedeće generacije'', "bilo je nemoguće reći gdje Jean-Luc počinje, a Patrick Stewart završava",<ref name="trekmovieinterview" /> a do četvrtog filma, Stewart je izjavio: {{Citat|Mnogo pričam o Picardu i jedna od stvari koju sam shvatio je da dok mnogo pričam o Picardu, shvatam da govorim o sebi. Došlo je do svojevrsnog dvostrukog djelovanja. U jednom smislu, Picard se ovako širio, a istovremeno je postajao sve bliži i bliži meni i, u nekom pogledu, pretpostavljam da je čak imao i određeni utjecaj na mene. Postao sam bolji slušalac nego ikad prije kao rezultat igranja Jean-Luca Picarda jer je to bila jedna od stvari koje on radi fantastično dobro.{{r|bbcstewart}}}} Međutim, Stewart je izjavio da nije ni približno toliko ozbiljan ili zamišljen kao njegov alter ego.<ref name=journalarts>{{cite web|website=elliottsweb.co.uk |author=Spiner, Brent |url=http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |title=The Journal Arts: Patrick Stewart |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515090938/http://www.elliottsweb.co.uk/brentspiner/bios/patrickinter2.htm |archive-date=15. 5. 2008 }}</ref> Stewart je također izjavio: "Jedna od radosti rada na ovoj seriji i igranja ove uloge je to što ljude toliko privlači cijela ideja Zvjezdanih staza... nekoliko godina nakon što je serija završila... Uživam čuti koliko su ljudi uživali u poslu koji smo obavili... Uvijek mi je drago čuti da se ovaj ćelavi Englez srednjih godina čini da se povezuje s njima".<ref name=journalarts/> Stewart je komentarisao da je njegova uloga pomogla da se Shakespeare otvori ljubiteljima [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]. Primijetio je "redovno prisustvo Zvjezdanih staza u publici" kad god igra u pozorištu i dodao: "Sretnem te ljude nakon toga, dobijem pisma od njih i vidim ih na vratima pozornice... I oni kažu: 'Nikada prije nisam vidio Shakespearea, nisam mislio da ću ga razumjeti, ali bilo je divno i jedva čekam da se vratim.'"<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/london/content/articles/2007/09/27/theatre_patrick_stewart_interview_feature.shtml|title=Patrick Stewart interview|website=BBC}}</ref> == Prikaz == Jean-Luc Picard se pojavio na televiziji 1987. u debitantskoj epizodi "Susret kod Farpointa" serije [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|''Sljedeća generacija'']]. U seriji, on je kapetan svemirske letjelice s posadom izmišljene organizacije [[Zvjezdana flota]] dok posjećuje razne egzoplanete i [[Vanzemaljci|vanzemaljce]] unutar i izvan svoje vladajuće [[Ujedinjena federacija planeta|Ujedinjene federacije planeta]]. Radnja serije smještena je u kasni 24. vijek, a Picard mora balansirati između ljudi i tehnologije. Kao lik u franšizi ''Zvjezdane staze'', Picard se pojavljuje u raznim knjigama, stripovima, kompjuterskim igrama i filmovima tokom 1990-ih, te u raznim proizvodima.<ref name="picbyps">{{cite web |url= https://www.patrickstewart.org/captain-picard/|title= Captain Picard|author= |date= 15. 9. 2020|publisher= Patricksteward.com|accessdate=7. 6. 2024}}</ref> Prikazan je kao duboko dirnut željom za istraživanjem svemira i sa snažnim osjećajem dužnosti; međutim, ima sumnje u to što nema porodicu i teškoće u interakciji s djecom. Neki od njegovih interesa, kako ih serija predstavlja, uključuju [[istraživanje svemira]], Shakespearea i arheologiju. Blisko povezana posada [[USS Enterprise|Enterprisea]] pruža mu glavna prijateljstva dok putuju. Značajno je da gradi vrlo dugotrajna prijateljstva sa svojim prvim oficirom [[William T. Riker|Williamom T. Rikerom]], taktičkim oficirom [[Worf]]om, savjetnicom [[Deanna Troi|Deannom Troi]], kormilarom koji je postao glavni inženjer [[Geordi La Forge|Geordijem La Forgeom]] i naučnim oficirom [[Data (Zvjezdane staze)|Datom]]. Picard je također povremeno prikazan kao osoba koja ima suptilnu romantičnu napetost s glavnom brodskom doktoricom, [[Beverly Crusher]], udovicom svog bivšeg člana posade i najboljeg prijatelja Jacka. Pred kraj vremenskog okvira Sljedeće generacije, on stiče štićenicu, [[Ro Laren]], ali ona prebjegava terorističkoj organizaciji Maquis, izdajući ga.<ref name=ST:TNGs7e24>{{cite episode |title=[[Preemptive Strike (Star Trek: The Next Generation)|Preemptive Strike]] |series=[[Star Trek: The Next Generation]] |season=7 |number=24 |publisher=[[Paramount Domestic Television]] |network=[[Broadcast syndication]] |date=16. 5. 1994}}</ref> Značajne epizode u kojima se pojavljuje lik Jean-Luca Picarda uključuju "Najbolje od oba svijeta" (Dijelovi I i II), "Jučerašnje poduzeće", "Porodica", "Sve dobre stvari...", "Tapiserija" i "Unutrašnje svjetlo".<ref>{{cite web|url=https://redshirtsalwaysdie.com/2019/02/16/picard-greatest-episodes-star-trek-next-generation/|title=Picard: His greatest episodes of Star Trek: The Next Generation|first=D.|last=Goodman|date=16. 2. 2019}}</ref> Glumac Patrick Stewart je o liku primijetio: "Tokom proteklih godina, bilo je dirljivo čuti mnoge priče o tome kako je ''Sljedeća generacija'' donijela ljudima utjehu, pomogla im da prebrode teške periode u njihovim životima ili kako je primjer Jean-Luca inspirisao mnoge da slijede njegove korake, težeći nauci, istraživanju i liderstvu..."<ref name="variety1">{{cite web|url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-patrick-stewart-picard-cbs-all-access-1202895410/|title=Patrick Stewart to Return as Capt. Picard in New 'Star Trek' Series for CBS All Access|first1=Joe|last1=Otterson|date=4. 8. 2018}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20230419134758/https://www.startrek.com/database_article/picard-jean-luc Biografija Jean-Luca Picarda na službenoj web stranici ''Star Treka''] {{Zvjezdane staze: Sljedeća generacija}} {{Zvjezdane staze: Picard}} [[Kategorija:Zvjezdane staze|*]] [[Kategorija:Fiktivni likovi|*]] q7q1lxypq4xtmsa8w9ro6odw8dggal1 0 535199 3894425 3893380 2026-06-06T10:05:28Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija videoigra | naziv = Pac-Man | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = North American arcade flyer | razvijač = Namco | izdavač = Namco, Midway Games | distributer = | serija = Pac-Man | pogon = | platforme = | objavljeno = Japan: 22. maj 1980.<br/>SAD: oktobar 1980. | žanr = [[Arkadna videoigra|Arkadna]] – labirint | režimi = Jedan ili više igrača | režiser = | producent = | dizajner = Toru Iwatani | programer = {{br separated entries|Shigeo Funaki|Shigeichi Ishimura}} | umjetnik = Hiroshi Ono <ref>Kiya, Andrew (October 17, 2021). [https://www.siliconera.com/former-namco-pixel-artist-hiroshi-mr-dotman-ono-has-died/ "Former Namco Pixel Artist Hiroshi 'Mr. Dotman' Ono Has Died"]. Siliconera.</ref> | pisac = | kompozitor = {{br separated entries|Toshio Kai|Shigeichi Ishimura}} | kabinet = | arkadni_sistem = | procesor = | zvuk = | prikaz = }} '''''Pac-Man''''', prvobitno nazvan '''''Puck Man(a)''''' u Japanu, jest [[videoigra]] na ploči-labirintu iz 1980. koju je razvio i objavio Namco za [[arkadne igre]]. U Japanu je objavljena 22. maja 1980, a u Sjevernoj Americi u augustu 1980. Igrač kontroliše Pac-Mana, lika koji mora pojesti sve tačke unutar zatvorenog [[labirint]]a izbjegavajući duhove koji se pojavljuju u četiri [[Boja|boje]]. Jedenje velikih trepćućih tačaka zvanih "Power Pellets" uzrokuje da duhovi privremeno postanu plavi i ranjivi, što omogućava Pac-Manu da pojede duhove da bi dobio dodatne bodove. Dizajnirao ga je Toru Iwatani, koji je vodio tim od devet članova; razvoj igre počeo je 1979. Iwatani je želio stvoriti igru ​​koja bi se mogla svidjeti i [[žena]]ma i muškarcima, jer je većina videoigara tog vremena imala teme koje su ciljale na tradicionalno [[Muškarac|muške]] interese, poput [[rat]]a ili [[sport]]a.<ref>Lammers, Susan M. (1986). Programmers at Work: Interviews. New York: Microsoft Press. p. 266. ISBN 0-914845-71-3. p. 265.</ref> Iako je inspiracija za lik Pac-Mana bila slika [[Pica|pice]] s odsječenom kriškom, Iwatani je rekao da je zaokružio japanski znak za usta, kuchi (japanski: 口). Likovi u igri napravljeni su da budu "simpatični" i šareni kako bi se svidjeli mlađim igračima. Originalni japanski naziv ''Puck Man'' izveden je iz japanske fraze ''paku paku taberu'', koja se odnosi na gutanje nečega; naziv je promijenjen u Pac-Man za sjevernoameričko izdanje zbog straha da će vandali oštetiti konzole pretvarajući P u F, da bi dobili vulgarnu frazu na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pac-Man| ]] [[Kategorija:Arkadne videoigre]] [[Kategorija:Japanske videoigre]] 4pm2dyj4j7jzdjhi9o9jx2gsgoao4lr 0 535201 3894424 3894277 2026-06-06T10:05:25Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Mark Kirchner | slika = Porträts_bei_der_Olympia-Einkleidung_München_2018_(Martin_Rulsch)_40.jpg | opis_slike = | puno_ime = [[Jochen Behle]]h Kirchner | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|04|04}} | mjesto_rođenja = [[Neuhaus am Rennweg]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 68 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = WSV Oberhof 05, WSV Scheibe-Alsbach | trener = [[Frank Ullrich]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 1993. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994.]]) | medalje_OI = '''4''' | zlato_OI = 3 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|1990]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997.]]) | medalje_SP = '''10''' | zlato_SP = 7 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] | pobjede_SK = '''7''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91]], [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''19.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''7.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 7 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''6''' – pojedinačno }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 3 | 1 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 7 | 1 | 2 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Mark Kirchner''' rođen 4. aprila 1970. u [[Neuhaus am Rennweg]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|trostruki olimpijski prvak]] i sedmostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 20 km|7]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |} Kirchner je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] Osvojio je tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je bez promašaja i 15.7&nbsp;s prednosti bio brži od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je drugu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Treću zlatnu osvojio je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1990}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 20 km|13]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|1]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|1]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|20]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|1]] | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|52]] | | | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|36]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|14]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|2]] | |} Kirchner je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je sedam zlatnih, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1990. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] s prednošću od 12.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu čehoslovačku ekipu u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]; dva dana kasnije drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 10.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]; a osam dana kasnije prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] sa zaostatkom od 3:07.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] osvojio je tri zlatne medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog ruskog biatlonca [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandra Popov]]; a treću u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum|Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je sedmu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Ricco Groß|Riccom Großom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] sa zaostatkom od 24.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu bjelorusku ekipu u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Peter Ivaško]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="13" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] |- |9||2||13||2||20||14||20||9||46 |} {{clear}} Prvi nastup Kirchnera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1998. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|266}} {{commonscat}} {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Wolfgang Hoppe]] <br /> {{NaziviOI|Z|1992}} | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Njemačke]]: <br /> {{NaziviOI|Z|1994}} | poslije = [[Jochen Behle]] <br /> {{NaziviOI|Z|1998}} }} {{S-end}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-10 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-tim}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Kirchner, Mark}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Neuhaus am Rennweg]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] 91sxs5ayyts8j06xgsz9y2f4mzqg7x7 0 535219 3894381 3894268 2026-06-05T22:13:33Z Arnel 102555 3894381 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Charli XCX | slika = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg | alt = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom | opis = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]] | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Charlotte Emma Aitchison | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}} | mjesto_rođenja = [[Cambridge]], [[Engleska]] | porijeklo = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska | žanr = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}} | zanimanje = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}} | instrument = Vokal | karijera = 2008–danas | izdavač = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]<ref>{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}</ref>}} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|charlixcx.com}} }} '''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]" švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja. Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je "[[Boom Clap]]", svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]" i "[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]". Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara. Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom "[[Speed Drive]]", koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]", na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025). Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući "[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]" (2014) za Iggy Azaleu, "[[Same Old Love]]" (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], "[[Boys & Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys & Girls]]" (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], "[[Tonight (Blondie)|Tonight]]" (2017) za [[Blondie]], "[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]" (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], "[[You for Me (pjesma)|You for Me]]" (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te "[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]" (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje. == Rani život == Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge|Cambridgeu]] (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].<ref>{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}</ref><ref name=":8">{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5 June 2025|url-status=live}}</ref><ref name="telegraph">{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,<ref name=":1">{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}</ref> a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley|Crawleyju]] u Zapadnom Sussexu.<ref name=":8" /> Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford|Bishop's Stortfordu]] (Hertfordshire).<ref>{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9 December 2014|access-date=7 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao "zastrašujuće iskustvo".<ref>{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: "I have scary memories of Joensuu"|access-date=10. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}</ref> Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila "napola Indijka s kovrdžavom kosom" među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.<ref>{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}</ref><ref name="vogue.sg">{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title="I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community": Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}</ref> Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.<ref>{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: "Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent"|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="interview">{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27 July 2009|access-date=18 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28 September 2013|url-status=live}}</ref> Svoje umjetničko ime "Charli XCX" preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]], budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da "neće izvesti Princea" (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}</ref> == Karijera == === 2008–2011: Početak karijere === Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',<ref>{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref> a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[Rejv|rejvove]] i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi.<ref name=":12" /><ref name="mm">{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}</ref> Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; "XCX" (ili "kiss Charli kiss")<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains "XCX"|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}</ref> bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]] kada je bila mlađa.<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.<ref>{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}</ref> Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,<ref name="theguardian2013">{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}</ref> objavila je dva singla – "!Franchesckaar!" i dvostruku A-stranu "Emelline"/"Art Bitch" pod izdavačkom kućom Orgy Music.<ref>{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}</ref> Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je "pomodnim dens trakama" i "prokleto užasnom Myspace muzikom".<ref name="mm" /><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.<ref name="telegraph2" /> [[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]] Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao "izgubljenu". U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: "Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari."<ref name="theguardian2013" /> Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to "ne funkcionira", sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu "Stay Away". Izjavila je da su "tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto".<ref>{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}</ref><ref name="theguardian2013" /> Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] "End of the World". Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.<ref name="SMH">{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}</ref> U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove "Stay Away" i "[[Nuclear Seasons]]", privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za "Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu "Najboljih pjesama 2011".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to "Stay Away" by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to "Nuclear Seasons" by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}</ref> === 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' === {{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]", a druga "[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]".<ref>{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}</ref> Izjavila je da na kraju sama nije objavila "I Love It" jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}</ref> ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}</ref> U junu je objavila "You're the One" kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme "Champagne Coast" izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme "You're the One" u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom "Cloud Aura" na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – "Cloud Aura" (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: "Super Ultra" (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8 November 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11 November 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7 November 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Početkom 2013. objavila je singl "[[You (Ha Ha Ha)]]" i najavila svoj debitantski album,<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je u martu uslijedio singl "What I Like".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – "What I Like"|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': "This Album Was the Beginning of Everything for Me"|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}</ref> Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],<ref name="ukchrats">{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}</ref> peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.<ref name="heat seekers">{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na "uglavnom povoljne kritike".<ref name="MC">{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}</ref> U maju je objavila pjesmu "Just Desserts", u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, "Just Desserts"|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: "Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?"<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}</ref> Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio "nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci."<ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="popjustice">{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26 June 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21 December 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više "pop-orijentisan". Album je uključivao i pjesmu pod nazivom "Mow That Lawn", koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.<ref>{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]] Krajem 2013. objavljen je singl "[[SuperLove]]" kao vodeća pjesma s albuma,<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}</ref> dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&albums=0&films=0|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom "Allergic to Love".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: "Allergic to Love"|last=Pelly|first=Jenn|date=16 January 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke|Dr. Lukeom]] za koju je izjavila da "jednostavno nije bila za nju". U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete "osjećaj osnaživanja".<ref>{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: "I Genuinely Don't Give a Fuck"|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12 August 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12 November 2018|url-status=live}}</ref> Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27 November 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9 March 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.<ref name="Idolator new album">{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3 January 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}</ref> Pjesma "SuperLove" je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16 March 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13 November 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in "Fancy" Video|last=Goble|first=Corban|date=4 March 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8 March 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref><ref name="popdust">{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29 September 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9 April 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}</ref> pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.<ref name="yahoomusic">{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29 May 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29 May 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4 March 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20 April 2014|url-status=live}}</ref> Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu "[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]" (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu "[[OctaHate]]" izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].<ref>{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24 November 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu "[[Boom Clap]]" za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, "Boom Clap"|last=Beauchemin|first=Molly|date=11 April 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> "Boom Clap" je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28 May 2019|url-status=dead}}</ref> i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.<ref>{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&nbsp;– Accreditations&nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17 April 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}</ref> U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]". Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je "izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop". Navela je da je album "očigledno [...] o tome da te boli briga za sve".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares "Break the Rules"|last=Gordon|first=Jeremy|date=18 August 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme "Boom Clap"<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of "Boom Clap"|last=Pelly|first=Jenn|date=22 September 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> te je zvanično objavljen u decembru 2014.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13 April 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,<ref>{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's "Sucker" Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24 December 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke & Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23 February 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26 February 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Treći singl s albuma, "[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]" na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', "Body of My Own", kao vrstu feminističke izjave.<ref>{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2 April 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4 August 2024|url-status=live}}</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.<ref>{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25 November 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30 August 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6 September 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5 November 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> te je gostovala zajedno s R&B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu "[[Drop That Kitty]]" repera [[Ty Dolla Sign]].<ref>{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX & Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15 April 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10 June 2020|url-status=live}}</ref> Muzički video za singl "[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]" objavljen je 23. marta 2015.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – "Famous" Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23 March 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.<ref>{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1 December 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23 February 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7 December 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX & Bleachers Announce Charli & Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21 April 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18 May 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}</ref> Objavila je 21. avgusta da se, iz "ličnih razloga", planirani drugi dio turneje neće održati.<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21 August 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20 October 2015|url-status=live}}</ref> === 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' === {{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao "najviše pop i najviše elektronsku stvar" koju je ikada napravila.<ref>{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8 July 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2 September 2015|url-status=live}}</ref> U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu "[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]" u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20 October 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28 September 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews "Vroom Vroom" Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23 February 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3 January 2019|url-status=live}}</ref> Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom "Trophy", premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23 February 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3 March 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23 February 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13 July 2019|url-status=live}}</ref> Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, "Trophy"|last=Monroe|first=Jazz|date=23 February 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24 February 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}</ref> Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.<ref>{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7 March 2016|url-status=live}}</ref> Ovaj [[avant-pop]]<ref name="rs11">{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20 August 2016|url-status=live}}</ref> EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.<ref>{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3 March 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10 March 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29 June 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]] U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.<ref>{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, "Superstar"|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13 July 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18 January 2026|url-status=live}}</ref> Vodeći singl s njenog trećeg albuma, "[[After the Afterparty]]", objavljen je 28. oktobra.<ref>{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18 October 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17 October 2016|url-status=live}}</ref> Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3 April 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}</ref> i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18 August 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numorom pod nazivom "Bounce", na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX & A Motionless A. G. Cook Bring New Song "Bounce" To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9 February 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30 September 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}</ref> Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs & More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7 January 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}</ref><ref name="Vaunter Number 1 Angel">{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8 March 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9 March 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}</ref> dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.<ref name="Vaunter Number 1 Angel" /> Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl "1 Night", na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17 March 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18 March 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}</ref> Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu "[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]", zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28 July 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}</ref><ref name="Boys">{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26 July 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28 July 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6 August 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7 August 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6 August 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6 August 2017|url-status=dead}}</ref> Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl "After the Afterparty" dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.<ref>{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14 September 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3 August 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017. Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11 December 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30 December 2017|url-status=live}}</ref> U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16 March 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25 May 2018|url-status=live}}</ref> U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].<ref>{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1 March 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3 May 2018|url-status=live}}</ref> Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu "[[5 in the Morning]]".<ref>{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9 May 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7 October 2018|url-status=live}}</ref> Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere "[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]" i "[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]".<ref>{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 June 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8 October 2018|url-status=live}}</ref> Singl "[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]" zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.<ref name="girls night out">{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27 July 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2 August 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song "Girls Night Out"|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23 January 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> === 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' === {{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5 October 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6 October 2018|url-status=live}}</ref> Muzički video za pjesmu "1999" objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for "1999"|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11 October 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14 October 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}</ref> Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi "If It's Over".<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7 September 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6 September 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom "[[Blame It on Your Love]]", na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15 May 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19 May 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}</ref> Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].<ref>{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16 May 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17 September 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}</ref> Pojedini elementi pjesme "Blame It on Your Love" preuzeti su iz njene ranije objavljene numere "Track 10" sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to "Blame It on Your Love" [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15 May 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8 July 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}</ref> Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase & Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom "[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]", u saradnji sa sastavom [[Christine and the Queens]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31 May 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31 May 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23 December 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25 November 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo|Diplom]] i Herveom Pagezom na pjesmi "[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]".<ref>{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo & Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30 May 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22 November 2019|url-status=live}}</ref> Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu "[[Dream Glow]]" na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe soundtracka njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin & Jungkook & Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7 June 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8 June 2019|url-status=live}}</ref> Pjesma "Gone" zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], "[[Cross You Out]]" na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. avgusta,<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16 August 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16 August 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}</ref> nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: "Warm" s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);<ref>{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30 August 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> "February 2017" sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te "2099" u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]]. [[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]] Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom "We Are Born to Play", koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].<ref>{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14 January 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4 October 2020|url-status=live}}</ref> Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla "[[Ringtone (remix)|Ringtone]]" sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26 April 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29 April 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}</ref> Potom je izdala singlove "[[Forever (Charli XCX)|Forever]]", "[[Claws (Charli XCX)|Claws]]" i "[[I Finally Understand]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song "I Finally Understand"|last=Yoo|first=Noah|date=7 May 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15 May 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}</ref> Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[Karantin|karantina]]. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.<ref>{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15 May 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao "zaista djelo svog vremena".<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami|Miamiju]] u junu 2021.<ref>{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23 June 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30 November 2023|url-status=live}}</ref> Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].<ref>{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is "Coming out Sooner Than U Think"|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8 February 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8 February 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8 February 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8 February 2021|access-date=8. 2. 2021}}</ref> Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme "Charger" velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].<ref>{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22 January 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}</ref> U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se "osjeća veoma inspirisano".<ref>{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases "Poptastic" New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 March 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16 March 2021|url-status=live}}</ref> Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22 February 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7 May 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}</ref> Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme "Drama" sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee|Bladeeja]] i Mechatoka.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New "Drama" Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28 April 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28 April 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}</ref> Zatim je 2. septembra objavljen singl "[[Good Ones]]" kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2 August 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3 August 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}</ref> Drugi singl pod nazivom "[[New Shapes]]", na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4 November 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24 February 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}</ref> Treći singl s pomenutog albuma, "Beg for You", na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – "Beg For You" (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27 January 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27 August 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}</ref> === 2023–2025: ''Brat'' === {{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23 February 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28 March 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}</ref> Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove "Hot Girl" za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te "[[Speed Drive]]" za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.<ref>{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track "Hot Girl" from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27 July 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7 August 2023|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31 July 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}</ref> Pjesma "Speed Drive" dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama "Boom Clap" i "Break the Rules" iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.<ref name=":3" /> U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi "[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]" s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.<ref>{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18 August 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18 August 2023|url-status=live}}</ref> Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu "[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19 October 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19 October 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}</ref> Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za "Speed Drive".<ref>{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In "Speed Drive" Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 August 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1 October 2023|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]] Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn|Brooklynu]]. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25 February 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}</ref> što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,<ref>{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23 February 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[Easyfun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.<ref name=":7">{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23 February 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25 February 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26 February 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> Singl "[[360 (Charli XCX)|360]]" izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song "360": Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10 May 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11 May 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji "pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta".<ref>{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's "360" Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10 May 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18 May 2024|url-status=live}}</ref> Sam album objavljen je 7. juna 2024.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28 February 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28 February 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}</ref> Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;<ref>{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6 June 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21 June 2024|url-status=live}}</ref> ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7 June 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6 April 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref> Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23 July 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]" prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi "I Love It" grupe Icona Pop deceniju ranije.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9 August 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16 August 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Numera "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" izdata je kao zvanični singl s albuma<ref>{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX "Apple" {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2 August 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}</ref> nakon što je postala viralna na platformi TikTok.<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28 July 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.<ref name="vogue.sg2" /><ref>{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27 February 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1 April 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}</ref> Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.<ref>{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4 April 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1 May 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1 May 2024|url-status=live}}</ref> Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.<ref>{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11 December 2024|url-status=live}}</ref><ref name="consequence remix">{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11 October 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12 November 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: "Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]", "360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]", "Girl, so confusing featuring [[Lorde]]", "Guess featuring [[Billie Eilish]]" i "Talk talk featuring [[Troye Sivan]]".<ref name="consequence remix" /><ref>{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26 March 2025|url-status=live}}</ref> Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024<ref>{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4 October 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}</ref> Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5 December 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5 March 2025|url-status=live}}</ref> Nakon što je njena pjesma "[[Party 4 U]]" ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15 May 2025|url-status=live}}</ref> Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz|Parizu]], gdje je s grupom izvela pjesmu "[[Cherry Blossom Girl]]".<ref>{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8 June 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9 June 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}</ref> Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru "[[360 (Charli XCX)|360]]".<ref>{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21 June 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22 June 2025|url-status=live}}</ref> Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles|Los Angelesu]].<ref>{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, & It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23 October 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10 February 2026|url-status=live}}</ref> === 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' === {{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}} [[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]] Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu "[[House (Charli XCX)|House]]". Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].<ref>{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track "House", Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3 January 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's "Elegant and Brutal" New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6 January 2026|url-status=live}}</ref> Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla "[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]" i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song "Chains of Love"|last=Strauss|first=Matthew|date=13 November 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5 January 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> Muzički video za "Chains of Love" objavljen je 17. novembra.<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1 January 2026|url-status=live}}</ref> Treći singl, "Wall of Sound", izdat je 16. januara 2026.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16 January 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16 January 2026|url-status=live|access-date=29 January 2026}}</ref> Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.<ref>{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27 January 2026|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28 January 2026|url-status=live}}</ref> Dana 7. maja 2026. objavila je singl "[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]".<ref>{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' "that's not actually rock music"|magazine=[[NME]]|date=2 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref> Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom "I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night" objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11 May 2026|url-status=live|access-date=12 May 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[Dioničar|dioničarka]] kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].<ref>{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12 May 2026|access-date=12 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12 May 2026|url-status=live}}</ref> Zatim je 21. maja objavila singl "[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21 May 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22 May 2026|url-status=live|access-date=22 May 2026}}</ref> Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.<ref>{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1 June 2026|access-date=1 June 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/9KuwY|archive-date=1 June 2026|url-status=live}}</ref> == Umjetnički stil i uticaji == === Muzički stil === Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],<ref name="Nina Corcoran COS">{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29 September 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="renownedforsound genres">{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27 March 2013|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24 October 2023|url-status=live}}</ref> [[dance-pop]],<ref>{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1 December 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – "You (Ha Ha Ha)"|last=Breihan|first=Tom|date=18 December 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2 July 2015|url-status=live|access-date=1 July 2015}}</ref> [[synth-pop]],<ref>{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18 March 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18 March 2022|url-status=live|access-date=20 October 2025}}</ref><ref name="theguardian 2024 genres">{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26 July 2024|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1 April 2025|url-status=live}}</ref> [[alternativni pop]],<ref>{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24 October 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2 January 2025|access-date=13 February 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7 February 2025|url-status=live}}</ref> [[hyperpop]],<ref name="Hyperpop or overhyped?">{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17 December 2020|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1 June 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28 January 2022|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27 March 2025|url-status=live}}</ref> [[Pop-pank|pop-pAnk]],<ref name="theguardian 2024 genres" /><ref>{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6 October 2014|access-date=10 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24 August 2018|url-status=dead}}</ref> [[dark wave]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[witch house]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[gotički pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[avant-pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> i [[eksperimentalni pop]].<ref name="renownedforsound genres" /> Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23 March 2024|url-status=live|access-date=23 March 2024}}</ref> automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao "jeftini [[techno]]".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12 April 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.<ref>{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13 December 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref> Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,<ref>{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10 June 2013|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19 August 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,<ref>{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10 October 2017|url-status=live}}</ref> koji sadrži elemente [[Pank-rok|pank-roka]], [[Novi val|novog vala]] i [[Power pop|power popa]].<ref name="Nina Corcoran COS" /><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21 February 2015|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24 August 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12 December 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25 October 2017|access-date=26 October 2017}}</ref> Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.<ref>{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5 September 2017|url-status=live}}</ref><ref name="rollingstone.com">{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15 March 2017|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29 September 2017|url-status=live}}</ref> Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[Eurodance|eurodancea]],<ref>{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&B|R&B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10 March 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10 October 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="rollingstone.com" /> Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album [[Charli (album)|''Charli'']] istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13 September 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13 September 2019|url-status=live|access-date=6 August 2023|author=Michelle Hyun Kim}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20 December 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18 April 2021|url-status=live|access-date=6 August 2023}}</ref> [[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]] Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage|UK garagea]], [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[Bubblegum pop|bubblegum popa]], kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12 April 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[Synthwave|synthwavea]], eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[Indie pop|indie popa]]. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom "pakta s đavolom".<ref>{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=25 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> Njena "party girl" estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].<ref>{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15 October 2024|access-date=21 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11 July 2025|url-status=live}}</ref> Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]<ref>{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17 April 2015|access-date=12 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12 July 2024|url-status=live}}</ref> i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds & Charli XCX – "Just Desserts"|last=Nelson|first=Michael|date=1 May 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13 May 2016|url-status=live|access-date=28 June 2016}}</ref> Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 July 2012|access-date=8 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29 November 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21 October 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22 October 2024|url-status=live}}</ref> Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se "ne identifikuje s muzičkim žanrovima".<ref name="Hyperpop or overhyped?" /> === Uticaji === Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],<ref name="Esquire">{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (magazine)|Esquire]]|date=12 December 2014|access-date=22 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5 September 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],<ref name=":4">{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14 November 2013|access-date=22 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24 September 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5 April 2014|url-status=live|access-date=20 April 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=12 February 2013|access-date=20 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15 May 2014|url-status=live}}</ref> [[Lily Allen]],<ref>{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's "Cheryl Tweedy" As Forerunner to Charli XCX's "Sympathy Is a Knife"|last=Rivieccio|first=Genna|date=4 December 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21 February 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',<ref name="harrystruman">{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26 March 2016|url-status=live|access-date=20 November 2015}}</ref> [[Paris Hilton]],<ref name="Tinkerbell">{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14 September 2015|access-date=20 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21 November 2015|url-status=dead}}</ref> [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],<ref>{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}</ref> [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].<ref>{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: "Someone Who None of Us Would Be Here Without"|magazine=[[NME]]|date=2 March 2025|access-date=9 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2 March 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17 June 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27 November 2021|url-status=live}}</ref> Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] jako svoju "omiljenu pop djevojku"<ref name="Tinkerbell" /> i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4 March 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4 March 2022|url-status=live|access-date=7 August 2023}}</ref> Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.<ref name=":5">{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20 December 2017|url-status=dead}}</ref> Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan "Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears",<ref name="Esquire" /> dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].<ref name=":5" /> Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].<ref name="Idolator new album2" /> Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15 December 2017|access-date=15 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15 December 2017|url-status=live}}</ref> Izjavila je da su "najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]",<ref>{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3 October 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6 July 2015|url-status=live}}</ref> te da bi njena "saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]".<ref name="elle">{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19 July 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14 February 2015}}</ref> Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom "heroinom".<ref>{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14 June 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2 August 2017|url-status=dead}}</ref> Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].<ref>{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14 May 2021|url-status=live|access-date=8 April 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].<ref name=":6" /><ref>{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14 April 2017|access-date=22 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22 March 2024|url-status=live}}</ref> == Reference == {{refspisak}} 4g7rdboxc8clq594nra4vn7bjg3n7ln 3894385 3894381 2026-06-05T22:35:58Z Arnel 102555 3894385 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Charli XCX | slika = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg | alt = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom | opis = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]] | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Charlotte Emma Aitchison | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}} | mjesto_rođenja = [[Cambridge]], [[Engleska]] | porijeklo = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska | žanr = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}} | zanimanje = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}} | instrument = Vokal | karijera = 2008–danas | izdavač = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]<ref>{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}</ref>}} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|charlixcx.com}} }} '''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]" švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja. Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je "[[Boom Clap]]", svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]" i "[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]". Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara. Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom "[[Speed Drive]]", koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]", na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025). Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući "[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]" (2014) za Iggy Azaleu, "[[Same Old Love]]" (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], "[[Boys & Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys & Girls]]" (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], "[[Tonight (Blondie)|Tonight]]" (2017) za [[Blondie]], "[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]" (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], "[[You for Me (pjesma)|You for Me]]" (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te "[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]" (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje. == Rani život == Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge|Cambridgeu]] (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].<ref>{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}</ref><ref name=":8">{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5 June 2025|url-status=live}}</ref><ref name="telegraph">{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,<ref name=":1">{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}</ref> a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley|Crawleyju]] u Zapadnom Sussexu.<ref name=":8" /> Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford|Bishop's Stortfordu]] (Hertfordshire).<ref>{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9 December 2014|access-date=7 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao "zastrašujuće iskustvo".<ref>{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: "I have scary memories of Joensuu"|access-date=10. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}</ref> Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila "napola Indijka s kovrdžavom kosom" među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.<ref>{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}</ref><ref name="vogue.sg">{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title="I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community": Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}</ref> Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.<ref>{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: "Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent"|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="interview">{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27 July 2009|access-date=18 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28 September 2013|url-status=live}}</ref> Svoje umjetničko ime "Charli XCX" preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]], budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da "neće izvesti Princea" (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}</ref> == Karijera == === 2008–2011: Početak karijere === Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',<ref>{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref> a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[Rejv|rejvove]] i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi.<ref name=":12" /><ref name="mm">{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}</ref> Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; "XCX" (ili "kiss Charli kiss")<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains "XCX"|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}</ref> bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]] kada je bila mlađa.<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.<ref>{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}</ref> Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,<ref name="theguardian2013">{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}</ref> objavila je dva singla – "!Franchesckaar!" i dvostruku A-stranu "Emelline"/"Art Bitch" pod izdavačkom kućom Orgy Music.<ref>{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}</ref> Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je "pomodnim dens trakama" i "prokleto užasnom Myspace muzikom".<ref name="mm" /><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.<ref name="telegraph2" /> [[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]] Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao "izgubljenu". U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: "Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari."<ref name="theguardian2013" /> Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to "ne funkcionira", sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu "Stay Away". Izjavila je da su "tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto".<ref>{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}</ref><ref name="theguardian2013" /> Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] "End of the World". Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.<ref name="SMH">{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}</ref> U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove "Stay Away" i "[[Nuclear Seasons]]", privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za "Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu "Najboljih pjesama 2011".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to "Stay Away" by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to "Nuclear Seasons" by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}</ref> === 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' === {{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]", a druga "[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]".<ref>{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}</ref> Izjavila je da na kraju sama nije objavila "I Love It" jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}</ref> ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}</ref> U junu je objavila "You're the One" kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme "Champagne Coast" izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme "You're the One" u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom "Cloud Aura" na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – "Cloud Aura" (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: "Super Ultra" (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8 November 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11 November 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7 November 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Početkom 2013. objavila je singl "[[You (Ha Ha Ha)]]" i najavila svoj debitantski album,<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je u martu uslijedio singl "What I Like".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – "What I Like"|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': "This Album Was the Beginning of Everything for Me"|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}</ref> Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],<ref name="ukchrats">{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}</ref> peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.<ref name="heat seekers">{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na "uglavnom povoljne kritike".<ref name="MC">{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}</ref> U maju je objavila pjesmu "Just Desserts", u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, "Just Desserts"|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: "Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?"<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}</ref> Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio "nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci."<ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="popjustice">{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26 June 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21 December 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više "pop-orijentisan". Album je uključivao i pjesmu pod nazivom "Mow That Lawn", koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.<ref>{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]] Krajem 2013. objavljen je singl "[[SuperLove]]" kao vodeća pjesma s albuma,<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}</ref> dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&albums=0&films=0|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom "Allergic to Love".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: "Allergic to Love"|last=Pelly|first=Jenn|date=16 January 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke|Dr. Lukeom]] za koju je izjavila da "jednostavno nije bila za nju". U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete "osjećaj osnaživanja".<ref>{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: "I Genuinely Don't Give a Fuck"|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12 August 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12 November 2018|url-status=live}}</ref> Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27 November 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9 March 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.<ref name="Idolator new album">{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3 January 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}</ref> Pjesma "SuperLove" je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16 March 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13 November 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in "Fancy" Video|last=Goble|first=Corban|date=4 March 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8 March 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref><ref name="popdust">{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29 September 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9 April 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}</ref> pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.<ref name="yahoomusic">{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29 May 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29 May 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4 March 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20 April 2014|url-status=live}}</ref> Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu "[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]" (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu "[[OctaHate]]" izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].<ref>{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24 November 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu "[[Boom Clap]]" za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, "Boom Clap"|last=Beauchemin|first=Molly|date=11 April 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> "Boom Clap" je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28 May 2019|url-status=dead}}</ref> i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.<ref>{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&nbsp;– Accreditations&nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17 April 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}</ref> U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]". Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je "izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop". Navela je da je album "očigledno [...] o tome da te boli briga za sve".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares "Break the Rules"|last=Gordon|first=Jeremy|date=18 August 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme "Boom Clap"<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of "Boom Clap"|last=Pelly|first=Jenn|date=22 September 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> te je zvanično objavljen u decembru 2014.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13 April 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,<ref>{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's "Sucker" Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24 December 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke & Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23 February 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26 February 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Treći singl s albuma, "[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]" na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', "Body of My Own", kao vrstu feminističke izjave.<ref>{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2 April 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4 August 2024|url-status=live}}</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.<ref>{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25 November 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30 August 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6 September 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5 November 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> te je gostovala zajedno s R&B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu "[[Drop That Kitty]]" repera [[Ty Dolla Sign]].<ref>{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX & Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15 April 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10 June 2020|url-status=live}}</ref> Muzički video za singl "[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]" objavljen je 23. marta 2015.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – "Famous" Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23 March 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.<ref>{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1 December 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23 February 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7 December 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX & Bleachers Announce Charli & Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21 April 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18 May 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}</ref> Objavila je 21. avgusta da se, iz "ličnih razloga", planirani drugi dio turneje neće održati.<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21 August 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20 October 2015|url-status=live}}</ref> === 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' === {{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao "najviše pop i najviše elektronsku stvar" koju je ikada napravila.<ref>{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8 July 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2 September 2015|url-status=live}}</ref> U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu "[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]" u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20 October 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28 September 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews "Vroom Vroom" Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23 February 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3 January 2019|url-status=live}}</ref> Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom "Trophy", premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23 February 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3 March 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23 February 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13 July 2019|url-status=live}}</ref> Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, "Trophy"|last=Monroe|first=Jazz|date=23 February 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24 February 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}</ref> Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.<ref>{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7 March 2016|url-status=live}}</ref> Ovaj [[avant-pop]]<ref name="rs11">{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20 August 2016|url-status=live}}</ref> EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.<ref>{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3 March 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10 March 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29 June 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]] U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.<ref>{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, "Superstar"|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13 July 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18 January 2026|url-status=live}}</ref> Vodeći singl s njenog trećeg albuma, "[[After the Afterparty]]", objavljen je 28. oktobra.<ref>{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18 October 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17 October 2016|url-status=live}}</ref> Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3 April 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}</ref> i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18 August 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numorom pod nazivom "Bounce", na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX & A Motionless A. G. Cook Bring New Song "Bounce" To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9 February 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30 September 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}</ref> Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs & More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7 January 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}</ref><ref name="Vaunter Number 1 Angel">{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8 March 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9 March 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}</ref> dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.<ref name="Vaunter Number 1 Angel" /> Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl "1 Night", na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17 March 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18 March 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}</ref> Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu "[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]", zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28 July 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}</ref><ref name="Boys">{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26 July 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28 July 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6 August 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7 August 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6 August 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6 August 2017|url-status=dead}}</ref> Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl "After the Afterparty" dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.<ref>{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14 September 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3 August 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017. Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11 December 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30 December 2017|url-status=live}}</ref> U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16 March 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25 May 2018|url-status=live}}</ref> U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].<ref>{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1 March 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3 May 2018|url-status=live}}</ref> Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu "[[5 in the Morning]]".<ref>{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9 May 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7 October 2018|url-status=live}}</ref> Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere "[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]" i "[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]".<ref>{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 June 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8 October 2018|url-status=live}}</ref> Singl "[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]" zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.<ref name="girls night out">{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27 July 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2 August 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song "Girls Night Out"|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23 January 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> === 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' === {{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5 October 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6 October 2018|url-status=live}}</ref> Muzički video za pjesmu "1999" objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for "1999"|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11 October 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14 October 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}</ref> Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi "If It's Over".<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7 September 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6 September 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom "[[Blame It on Your Love]]", na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15 May 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19 May 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}</ref> Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].<ref>{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16 May 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17 September 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}</ref> Pojedini elementi pjesme "Blame It on Your Love" preuzeti su iz njene ranije objavljene numere "Track 10" sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to "Blame It on Your Love" [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15 May 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8 July 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}</ref> Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase & Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom "[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]", u saradnji sa sastavom [[Christine and the Queens]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31 May 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31 May 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23 December 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25 November 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo|Diplom]] i Herveom Pagezom na pjesmi "[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]".<ref>{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo & Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30 May 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22 November 2019|url-status=live}}</ref> Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu "[[Dream Glow]]" na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe soundtracka njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin & Jungkook & Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7 June 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8 June 2019|url-status=live}}</ref> Pjesma "Gone" zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], "[[Cross You Out]]" na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. avgusta,<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16 August 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16 August 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}</ref> nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: "Warm" s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);<ref>{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30 August 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> "February 2017" sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te "2099" u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]]. [[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]] Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom "We Are Born to Play", koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].<ref>{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14 January 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4 October 2020|url-status=live}}</ref> Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla "[[Ringtone (remix)|Ringtone]]" sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26 April 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29 April 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}</ref> Potom je izdala singlove "[[Forever (Charli XCX)|Forever]]", "[[Claws (Charli XCX)|Claws]]" i "[[I Finally Understand]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song "I Finally Understand"|last=Yoo|first=Noah|date=7 May 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15 May 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}</ref> Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[Karantin|karantina]]. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.<ref>{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15 May 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao "zaista djelo svog vremena".<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami|Miamiju]] u junu 2021.<ref>{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23 June 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30 November 2023|url-status=live}}</ref> Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].<ref>{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is "Coming out Sooner Than U Think"|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8 February 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8 February 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8 February 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8 February 2021|access-date=8. 2. 2021}}</ref> Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme "Charger" velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].<ref>{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22 January 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}</ref> U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se "osjeća veoma inspirisano".<ref>{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases "Poptastic" New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 March 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16 March 2021|url-status=live}}</ref> Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22 February 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7 May 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}</ref> Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme "Drama" sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee|Bladeeja]] i Mechatoka.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New "Drama" Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28 April 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28 April 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}</ref> Zatim je 2. septembra objavljen singl "[[Good Ones]]" kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2 August 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3 August 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}</ref> Drugi singl pod nazivom "[[New Shapes]]", na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4 November 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24 February 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}</ref> Treći singl s pomenutog albuma, "Beg for You", na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – "Beg For You" (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27 January 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27 August 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}</ref> === 2023–2025: ''Brat'' === {{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23 February 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28 March 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}</ref> Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove "Hot Girl" za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te "[[Speed Drive]]" za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.<ref>{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track "Hot Girl" from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27 July 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7 August 2023|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31 July 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}</ref> Pjesma "Speed Drive" dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama "Boom Clap" i "Break the Rules" iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.<ref name=":3" /> U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi "[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]" s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.<ref>{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18 August 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18 August 2023|url-status=live}}</ref> Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu "[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19 October 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19 October 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}</ref> Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za "Speed Drive".<ref>{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In "Speed Drive" Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 August 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1 October 2023|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]] Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn|Brooklynu]]. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25 February 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}</ref> što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,<ref>{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23 February 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[Easyfun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.<ref name=":7">{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23 February 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25 February 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26 February 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> Singl "[[360 (Charli XCX)|360]]" izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song "360": Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10 May 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11 May 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji "pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta".<ref>{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's "360" Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10 May 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18 May 2024|url-status=live}}</ref> Sam album objavljen je 7. juna 2024.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28 February 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28 February 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}</ref> Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;<ref>{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6 June 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21 June 2024|url-status=live}}</ref> ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7 June 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6 April 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref> Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23 July 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]" prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi "I Love It" grupe Icona Pop deceniju ranije.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9 August 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16 August 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Numera "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" izdata je kao zvanični singl s albuma<ref>{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX "Apple" {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2 August 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}</ref> nakon što je postala viralna na platformi TikTok.<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28 July 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.<ref name="vogue.sg2" /><ref>{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27 February 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1 April 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}</ref> Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.<ref>{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4 April 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1 May 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1 May 2024|url-status=live}}</ref> Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.<ref>{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11 December 2024|url-status=live}}</ref><ref name="consequence remix">{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11 October 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12 November 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: "Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]", "360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]", "Girl, so confusing featuring [[Lorde]]", "Guess featuring [[Billie Eilish]]" i "Talk talk featuring [[Troye Sivan]]".<ref name="consequence remix" /><ref>{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26 March 2025|url-status=live}}</ref> Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024<ref>{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4 October 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}</ref> Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5 December 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5 March 2025|url-status=live}}</ref> Nakon što je njena pjesma "[[Party 4 U]]" ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15 May 2025|url-status=live}}</ref> Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz|Parizu]], gdje je s grupom izvela pjesmu "[[Cherry Blossom Girl]]".<ref>{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8 June 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9 June 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}</ref> Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru "[[360 (Charli XCX)|360]]".<ref>{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21 June 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22 June 2025|url-status=live}}</ref> Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles|Los Angelesu]].<ref>{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, & It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23 October 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10 February 2026|url-status=live}}</ref> === 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' === {{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}} [[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]] Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu "[[House (Charli XCX)|House]]". Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].<ref>{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track "House", Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3 January 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's "Elegant and Brutal" New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6 January 2026|url-status=live}}</ref> Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla "[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]" i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song "Chains of Love"|last=Strauss|first=Matthew|date=13 November 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5 January 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> Muzički video za "Chains of Love" objavljen je 17. novembra.<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1 January 2026|url-status=live}}</ref> Treći singl, "Wall of Sound", izdat je 16. januara 2026.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16 January 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16 January 2026|url-status=live|access-date=29 January 2026}}</ref> Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.<ref>{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27 January 2026|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28 January 2026|url-status=live}}</ref> Dana 7. maja 2026. objavila je singl "[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]".<ref>{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' "that's not actually rock music"|magazine=[[NME]]|date=2 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref> Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom "I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night" objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11 May 2026|url-status=live|access-date=12 May 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[Dioničar|dioničarka]] kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].<ref>{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12 May 2026|access-date=12 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12 May 2026|url-status=live}}</ref> Zatim je 21. maja objavila singl "[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21 May 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22 May 2026|url-status=live|access-date=22 May 2026}}</ref> Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.<ref>{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1 June 2026|access-date=1 June 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/9KuwY|archive-date=1 June 2026|url-status=live}}</ref> == Umjetnički stil i uticaji == === Muzički stil === Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],<ref name="Nina Corcoran COS">{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29 September 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="renownedforsound genres">{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27 March 2013|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24 October 2023|url-status=live}}</ref> [[dance-pop]],<ref>{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1 December 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – "You (Ha Ha Ha)"|last=Breihan|first=Tom|date=18 December 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2 July 2015|url-status=live|access-date=1 July 2015}}</ref> [[synth-pop]],<ref>{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18 March 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18 March 2022|url-status=live|access-date=20 October 2025}}</ref><ref name="theguardian 2024 genres">{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26 July 2024|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1 April 2025|url-status=live}}</ref> [[alternativni pop]],<ref>{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24 October 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2 January 2025|access-date=13 February 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7 February 2025|url-status=live}}</ref> [[hyperpop]],<ref name="Hyperpop or overhyped?">{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17 December 2020|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1 June 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28 January 2022|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27 March 2025|url-status=live}}</ref> [[Pop-pank|pop-pAnk]],<ref name="theguardian 2024 genres" /><ref>{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6 October 2014|access-date=10 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24 August 2018|url-status=dead}}</ref> [[dark wave]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[witch house]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[gotički pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[avant-pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> i [[eksperimentalni pop]].<ref name="renownedforsound genres" /> Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23 March 2024|url-status=live|access-date=23 March 2024}}</ref> automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao "jeftini [[techno]]".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12 April 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.<ref>{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13 December 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref> Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,<ref>{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10 June 2013|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19 August 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,<ref>{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10 October 2017|url-status=live}}</ref> koji sadrži elemente [[Pank-rok|pank-roka]], [[Novi val|novog vala]] i [[Power pop|power popa]].<ref name="Nina Corcoran COS" /><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21 February 2015|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24 August 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12 December 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25 October 2017|access-date=26 October 2017}}</ref> Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.<ref>{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5 September 2017|url-status=live}}</ref><ref name="rollingstone.com">{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15 March 2017|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29 September 2017|url-status=live}}</ref> Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[Eurodance|eurodancea]],<ref>{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&B|R&B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10 March 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10 October 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="rollingstone.com" /> Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album [[Charli (album)|''Charli'']] istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13 September 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13 September 2019|url-status=live|access-date=6 August 2023|author=Michelle Hyun Kim}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20 December 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18 April 2021|url-status=live|access-date=6 August 2023}}</ref> [[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]] Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage|UK garagea]], [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[Bubblegum pop|bubblegum popa]], kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12 April 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[Synthwave|synthwavea]], eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[Indie pop|indie popa]]. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom "pakta s đavolom".<ref>{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=25 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> Njena "party girl" estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].<ref>{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15 October 2024|access-date=21 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11 July 2025|url-status=live}}</ref> Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]<ref>{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17 April 2015|access-date=12 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12 July 2024|url-status=live}}</ref> i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds & Charli XCX – "Just Desserts"|last=Nelson|first=Michael|date=1 May 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13 May 2016|url-status=live|access-date=28 June 2016}}</ref> Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 July 2012|access-date=8 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29 November 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21 October 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22 October 2024|url-status=live}}</ref> Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se "ne identifikuje s muzičkim žanrovima".<ref name="Hyperpop or overhyped?" /> === Uticaji === Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],<ref name="Esquire">{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (magazine)|Esquire]]|date=12 December 2014|access-date=22 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5 September 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],<ref name=":4">{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14 November 2013|access-date=22 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24 September 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5 April 2014|url-status=live|access-date=20 April 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=12 February 2013|access-date=20 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15 May 2014|url-status=live}}</ref> [[Lily Allen]],<ref>{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's "Cheryl Tweedy" As Forerunner to Charli XCX's "Sympathy Is a Knife"|last=Rivieccio|first=Genna|date=4 December 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21 February 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',<ref name="harrystruman">{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26 March 2016|url-status=live|access-date=20 November 2015}}</ref> [[Paris Hilton]],<ref name="Tinkerbell">{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14 September 2015|access-date=20 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21 November 2015|url-status=dead}}</ref> [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],<ref>{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}</ref> [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].<ref>{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: "Someone Who None of Us Would Be Here Without"|magazine=[[NME]]|date=2 March 2025|access-date=9 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2 March 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17 June 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27 November 2021|url-status=live}}</ref> Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] jako svoju "omiljenu pop djevojku"<ref name="Tinkerbell" /> i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4 March 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4 March 2022|url-status=live|access-date=7 August 2023}}</ref> Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.<ref name=":5">{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20 December 2017|url-status=dead}}</ref> Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan "Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears",<ref name="Esquire" /> dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].<ref name=":5" /> Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].<ref name="Idolator new album2" /> Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15 December 2017|access-date=15 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15 December 2017|url-status=live}}</ref> Izjavila je da su "najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]",<ref>{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3 October 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6 July 2015|url-status=live}}</ref> te da bi njena "saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]".<ref name="elle">{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19 July 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14 February 2015}}</ref> Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom "heroinom".<ref>{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14 June 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2 August 2017|url-status=dead}}</ref> Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].<ref>{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14 May 2021|url-status=live|access-date=8 April 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].<ref name=":6" /><ref>{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14 April 2017|access-date=22 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22 March 2024|url-status=live}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Charli XCX|Spisak pjesama koje je napisala Charli XCX}}'''Studijski albumi''' * ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013) * ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014) * ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019) * ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020) * ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022) * ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024) * ''Music, Fashion, Film'' (2026) == Turneje == {{Glavni|Spisak nastupa uživo Charli XCX}}{{Col-begin}} {{Col-3}} '''Samostalne turneje''' * [[Girl Power North America Tour]] (2014) * [[Charli Live Tour]] (2019–2020) * [[Crash: The Live Tour]] (2022–2023) * [[Brat Tour]] (2024–2025) '''Zajedničke turneje''' * [[Charli and Jack Do America Tour]] (2015) (sa [[Bleachers (grupa)|Bleachersom]]) * [[Sweat (koncertna turneja)|Sweat]] (2024) (sa [[Troye Sivan|Troye Sivanom]]) {{Col-3}} '''Predgrupa / Podrška''' * [[The Ting Tings]] – [[Show Us Yours Tour]] (2011) * [[Sleigh Bells (grupa)|Sleigh Bells]] – Terror Tour (2012) * [[Azealia Banks]] – Mermaid Ball (2012) * [[Coldplay]] – [[Mylo Xyloto Tour]] (2012) * [[Ellie Goulding]] – [[The Halcyon Days Tour]] (2013) * [[Marina and the Diamonds]] – [[The Lonely Hearts Club Tour]] (2013) * [[Paramore]] – [[The Self-Titled Tour]] (2013) * [[Katy Perry]] – [[Prismatic World Tour]] (2015) * [[Halsey (singer)|Halsey]] – [[Hopeless Fountain Kingdom Tour]] (2017) * [[Sia]] – [[Nostalgic for the Present Tour]] (2017) * [[Taylor Swift]] – [[Reputation Stadium Tour]] (2018) {{Col-end}} == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela igranih i dokumentarnih filmova u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- | rowspan="3" |2015 |''{{sortname|The|F-Word and Me|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Daniel |last=Kreps |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=25 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227095646/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |archive-date=27 February 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|Lost|in the North|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Kratki|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Jonny |last=von Wallstrom |url=https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A |title=Lost In The North - Charli XCX |via=[[YouTube]] |date=31 August 2015 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820170403/https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A&themeRefresh=1 |archive-date=20 August 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|The|1989 World Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://taylorswift.com/news/265083 |title=The 1989 World Tour Live Coming to Apple Music |publisher=TaylorSwift.com |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114202/https://taylorswift.com/news/265083 |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2016 |''{{sortname|The|Angry Birds Movie}}'' |[[Angry Birds Stella#Characters|Willow]] (glas) | |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Natalie |last=Stone |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |title=Charli XCX to Voice Willow in 'Angry Birds' Movie |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 April 2016 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114129/http://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Taylor|Swift: Reputation Stadium Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Elias |last=Leight |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |title=Taylor Swift Previews Netflix Concert Doc With Brassy 'Shake It Off' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=28 December 2018 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230085421/https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |archive-date=30 December 2018 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|UglyDolls||}}'' |{{sortname|Kitty||nolink=1}} (glas) | |{{center|<ref name="A Tree Is Blue">{{cite web |first=Tom |last=Breihan |url=https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |title=Charli XCX Will Reportedly Star In Dakota Johnson's Directorial Debut A Tree Is Blue |work=[[Stereogum]] |date=22 October 2025 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260104045639/https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |archive-date=4 January 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''[[Charli XCX: Alone Together]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite news |first=Phil |last=Hoad |url=https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |title=Charli XCX: Alone Together Review – Singer's Intimate Journal of Lockdown Album |newspaper=[[The Guardian]] |date=13 April 2022 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250313013329/https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |archive-date=13 March 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="3" |2025 |''[[Erupcja]]'' |Bethany |Također scenaristkinja i producentkinja |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Matt |last=Grobar |url=https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |title=Charli XCX's Secret Movie Revealed: How the Pop Star, Jeremy O. Harris and Director Pete Ohs Shot 'Erupcja' During 'Brat' Summer (Exclusive) |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=7 October 2024 |access-date=25 October 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009090843/https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |archive-date=9 October 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[100 Nights of Hero]]'' |{{sortname|Rosa||nolink=1}} | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |title=Emma Corrin & Maika Monroe To Topline Julia Jackman's '100 Nights Of Hero'; Charli XCX Also Set |website=[[Deadline Hollywood]] |date=12 September 2024 |access-date=13 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913002400/https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |archive-date=13 September 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Sacrifice (2025 film)|Sacrifice]]'' |Mother Nature |Kameo uloga |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Mia |last=Galuppo |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |title=How Chris Evans, A Semi-Active Volcano and Donkeys Came Together to Make TIFF-Bound 'Sacrifice' |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 September 2025 |access-date=20 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904213010/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |archive-date=4 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="4" |2026 |''[[The Moment (2026 film)|The Moment]]'' |Sama sebe |Također autorica priče i producentkinja |{{Center|<ref>{{cite magazine |first=Ellie |last=Calnan |url=https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |title=Charli Xcx's 'The Moment' Starts Shooting in the UK for A24 |magazine=[[Screen International]] |date=18 March 2025 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409005704/https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |archive-date=9 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' |Minerva | |{{Center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |title=Charli Xcx Joins Olivia Wilde, Cooper Hoffman In Gregg Araki's Thriller 'I Want Your Sex' For Black Bear |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=30 August 2024 |access-date=30 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240830164901/https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |archive-date=30 August 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[The Gallerist (film)|The Gallerist]]'' |Alex | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |title=MRC Boards Cathy Yan's 'The Gallerist' As Da'Vine Joy Randolph, Sterling K. Brown, Catherine Zeta-Jones & More Sign On |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=13 December 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515215111/https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |archive-date=15 May 2025 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |first=Gregory |last=Ellwood |url=https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |title=‘The Gallerist’ Review: Natalie Portman & Jenna Ortega Commit To An Art World Farce That Can’t Close The Sale [Sundance] |website=The Playlist |date=26 January 2026 |access-date=12 April 2026 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/y61UV |archive-date=12 April 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Faces of Death (2026 film)|Faces of Death]]'' |Gabby | |{{center|<ref>{{cite web |first=Umberto |last=Gonzales |url=https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |title=Charli XCX to Make Feature Film Debut in Legendary's 'Faces of Death' (Exclusive) |work=[[TheWrap]] |date=21 April 2023 |access-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230514073554/https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |archive-date=14 May 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |{{TableTBA}} |{{Pending film|Untitled Kyoto}} |Katie |Pretprodukcija |{{center|<ref>{{cite web |first=Andreas |last=Wiseman |url=https://deadline.com/2026/02/charli-xcx-horror-milly-alcock-norman-reedus-kiko-mizuhara-1236711521/ |title=Charli Xcx Joined By Milly Alcock, Norman Reedus In Takashi Miike Film |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=6 February 2026 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260207140616/ttps://deadline.com/2026/02/charli-xcx-horror-milly-alcock-norman-reedus-kiko-mizuhara-1236711521/ |archive-date=7 February 2026 |url-status=live}}</ref>}} |} === Televizija ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) se ne preporučuje za tabele filmografije --> {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela televizijskih programa u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2014–2025 |''{{sortname|Saturday|Night Live}}'' |{{sortname|Sama sebe / Voditelj / Muzički gost / [[Sally, When the Wine Runs Out|Sally]]||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Martin Freeman]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Oscar Isaac]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Amy Poehler]]/[[Role Model (singer)|Role Model]]"||nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=James |last=Rettig |url=https://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |title=Watch Charli XCX Play SNL |website=[[Stereogum]] |date=14 December 2014 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316204142/http://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |title=Charli XCX and Oscar Isaac Duet as Singing Meatballs in This Unhinged SNL Sketch |publisher=[[NBC]] |date=23 July 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423030058/https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |archive-date=23 April 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |title=Watch Charli XCX's SNL Monologue and Sketches from November 16, 2024 |publisher=[[NBC]] |date=17 November 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251001200303/https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |archive-date=1 October 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite magazine |first=McKinley |last=Franklin |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |title=Charli XCX Makes Surprise SNL Appearance During Role Model Song |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=11 October 2025 |access-date=26 December 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251012093829/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |archive-date=12 October 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Major|Lazer|Major Lazer (TV series)}}'' |{{sortname|Lady|Vanessa Rothchild|nolink=1}} |{{sortname|Glasovna|uloga|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Throwback Thursdays"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Evan |last=Minsker |url=https://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |title=Major Lazer Cartoon Gets Premiere Date, Charli XCX and Riff Raff to Guest Star |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=31 March 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114524/http://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Late|Show with David Letterman}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Anna Kendrick]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |url=https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |title=Charli XCX and Vampire Weekend's Rostam Perform on Letterman — Watch |magazine=[[Consequence (publication)|Consequence]] |date=17 December 2014 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002630/https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The Ride:|Charli XCX|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Glavna|uloga|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.mtv.co.uk/video/o4ls0x/the-ride-charli-xcx-promo |title=Charli XCX: The Ride |publisher=MTV UK |date=17 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316115910/http://www.mtv.co.uk/charli-xcx/videos/charli-xcx-the-ride-promo |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The|Graham Norton Show}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Jamie Dornan]]/[[Julie Walters]]/[[Stephen Mangan]]/Charli XCX/[[Rita Ora]]"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |title=The Graham Norton Show – Season 16, Episode 18 |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222233411/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015–2017 |''{{sortname|Jimmy|Kimmel Live!}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Mila Kunis]]/[[Bob Odenkirk]]/Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Will Arnett]]/[[Gabrielle Union]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |title=Jimmy Kimmel Live! - Mila Kunis, Bob Odenkirk, Charli XCX |website=Plex |date=3 February 2015 |access-date=15 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830155231/https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |archive-date=30 August 2022 |url-status=live}}</ref>}}{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |title=Jimmy Kimmel Live! – Season 15, Episode 18 Will Arnett; Gabrielle Union; Charli XCX |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002202/https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2017 |''{{sortname|Celebrity|Juice}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"#18.1"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |title=Charli XCX |publisher=British Comedy Guide |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250708215312/https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |archive-date=8 July 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Lip|Sync Battle}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Rita Ora vs. Charli XCX" |{{center|<ref>{{cite news |first=Rebecca |last=Nicholson |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |title=I'm With the Band: Nasty Cherry Review – Move over Simon Cowell, Here's Charli XCX! |newspaper=[[The Guardian]] |date=15 November 2019 |access-date=1 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612182732/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |archive-date=12 June 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|The|Tonight Show Starring Jimmy Fallon}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |5 epizoda |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |title=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon – Season 6, Episode 30 Jamie Foxx; Charli XCX; Troye Sivan |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231029/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|I'm|with the Band: Nasty Cherry}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |[[Netflix|Netflixova]] dokumentarna serija |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |title=Season 1 – I'm With the Band: Nasty Cherry |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705135344/https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |archive-date=5 July 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021 |''{{sortname|RuPaul's|Drag Race All Stars}}'' |Gostujući sudija |[[RuPaul's Drag Race All Stars (season 6)|6. sezona]], epizode [[Drag Tots|9]]–10 |{{center|<ref>{{cite web |first=Alexandra |last=Del Rosario |url=https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |title='RuPaul's Drag Race All Stars': Charli XCX, Tina Knowles, Emma Roberts Among Guest Judges For Sixth Cycle |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8 June 2021 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529013856/https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |archive-date=29 May 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Gossip|Girl|Gossip Girl (2021 TV series)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"One Flew Over the Cucks's Nest"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Megan |last=Armstrong |url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |title=Charli XCX Spiced Up The 'Gossip Girl' Valentine's Day Episode With A Lingerie-Clad Performance |publisher=Uproxx |date=15 December 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215151221/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |archive-date=15 December 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2025 |''{{sortname|Overcompensating||Overcompensating (TV series)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Boom Clap" |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Selome |last=Hailu |url=https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |title=Charli XCX Joins Benito Skinner's Amazon Comedy Series 'Overcompensating' as Guest Star |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=2 October 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250406031540/https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |archive-date=6 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Kompozitor ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) se ne preporučuje za tabele filmografije --> {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela kompozitorskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |{{dts|2023|format=y}} |''{{sortname|Bottoms||Bottoms (film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Leo Birenberg]] |{{center|<ref name=":3">{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |title=Leo Birenberg & Charli XCX Scoring Emma Seligman's 'Bottoms' |website=FilmMusicReporter |date=10 March 2023 |access-date=11 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331071327/https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |archive-date=31 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="2" |2026 |''[[Wuthering Heights (2026 film)|Wuthering Heights]]'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} Anthony Willis |{{center|<ref>{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |title=Emerald Fennell's 'Wuthering Heights' to Feature Original Songs by Charli XCX and Score by Anthony Willis |website=Film Music Reporter |date=3 September 2025 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250924141752/https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |archive-date=24 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{Sortname|Mother Mary||Mother Mary (2026 film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Jack Antonoff]] {{sortname|i||nolink=1}} [[Daniel Hart (musician)|Daniel Hart]] |{{center|<ref>{{cite web |first=Matthew Ismael |last=Ruiz |url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |title=Charli XCX and Jack Antonoff to Write Songs for A24's New Pop Music Movie Mother Mary |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=21 March 2023 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430014619/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |archive-date=30 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Producentski rad ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) je dozvoljeno samo za kolonu "Godina" prema WP:FILMOGRAPHY --> {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela producentskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2025–danas |''[[Overcompensating (TV series)|Overcompensating]]'' |TV-serija Izvršni producent |{{center|<ref name="deadline">{{cite web |first=Denise |last=Petski |url=https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |title='Overcompensating' Comedy From Benito Skinner, Charli XCX & Jonah Hill's Strong Baby In Works At Amazon |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8 November 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250425213124/https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |archive-date=25 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2026 |''[[The Moment (2026 film)|The Moment]]'' |Igrani film Koproducent sa [[David Hinojosa]] | |} === Podcast ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) je dozvoljeno samo za kolonu "Godina" prema WP:FILMOGRAPHY --> {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela podcasta u kojima učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2021 |''{{sortname|How|Long Gone|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite magazine |first=David |last=Renshaw |url=https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |title=How Long Gone Hosts to Release Debut Podcast Album |magazine=[[The Fader]] |date=22 November 2021 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230321020129/https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |archive-date=21 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021–2022 |''{{sortname|Charli XCX's|Best Song Ever|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Voditelj |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Sam |last=Moore |url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |title=Charli XCX Announces New BBC Podcast 'Charli XCX's Best Song Ever' |magazine=[[NME]] |date=5 August 2021 |access-date=13 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230313171758/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |archive-date=13 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Dua Lipa:|At Your Service|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |title=Charli XCX - Dua Lipa: At Your Service |publisher=[[BBC]] |date=7 October 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250603195847/https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |archive-date=3 June 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Five|Things with Lynn Hirschberg|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/episode-9-charli-xcx/id1490473390?i=1000582516291 |title=Episode 9: Charli XCX Five Things with Lynn Hirschberg |website=podcasts.apple.com |date=13 October 2022 |access-date=1 March 2026}}</ref>}} |- |2024 |''{{sortname|Anything|Goes with Emma Chamberlain|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |title=A Talk with Charli Xcx |via=[[YouTube]] |date=23 January 2025 |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423031638/https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |archive-date=23 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2024 |''[[Las Culturistas]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |title="For The Night" (W/ Charli XCX) {{!}} Las Culturistas with Matt Rogers and Bowen Yang |via=[[YouTube]] |date=5 June 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250716061324/https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |archive-date=16 July 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} == Nagrade i nominacije == {{Glavni|Spisak nagrada i nominacija koje je primila Charli XCX}} == Napomene == {{reflist|group=lower-alpha}} == Također pogledajte == * [[Spisak britanskih dobitnika i nominovanih za nagradu Grammy]] == Vanjski linkovi == {{wikiquote}} {{commons category}} * {{Official website|https://charlixcx.com}} * {{IMDb name|6424616}} * {{AllMusic|artist|mn0002688864|Charli XCX}} * {{Discogs artist|Charli XCX|Charli XCX}} * [https://www.bbc.co.uk/programmes/p09rfbrp ''Charli XCX's Best Song Ever''] (BBC Radio 1) == Reference == {{refspisak}} lcubgy7kye8qm5emksxho3q2chzj2gq 3894386 3894385 2026-06-05T22:38:14Z Arnel 102555 /* === Producentski rad === */ 3894386 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Charli XCX | slika = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg | alt = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom | opis = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]] | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Charlotte Emma Aitchison | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}} | mjesto_rođenja = [[Cambridge]], [[Engleska]] | porijeklo = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska | žanr = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}} | zanimanje = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}} | instrument = Vokal | karijera = 2008–danas | izdavač = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]<ref>{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}</ref>}} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|charlixcx.com}} }} '''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]" švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja. Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je "[[Boom Clap]]", svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]" i "[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]". Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara. Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom "[[Speed Drive]]", koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]", na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025). Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući "[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]" (2014) za Iggy Azaleu, "[[Same Old Love]]" (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], "[[Boys & Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys & Girls]]" (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], "[[Tonight (Blondie)|Tonight]]" (2017) za [[Blondie]], "[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]" (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], "[[You for Me (pjesma)|You for Me]]" (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te "[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]" (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje. == Rani život == Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge|Cambridgeu]] (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].<ref>{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}</ref><ref name=":8">{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5 June 2025|url-status=live}}</ref><ref name="telegraph">{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,<ref name=":1">{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}</ref> a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley|Crawleyju]] u Zapadnom Sussexu.<ref name=":8" /> Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford|Bishop's Stortfordu]] (Hertfordshire).<ref>{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9 December 2014|access-date=7 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao "zastrašujuće iskustvo".<ref>{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: "I have scary memories of Joensuu"|access-date=10. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}</ref> Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila "napola Indijka s kovrdžavom kosom" među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.<ref>{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}</ref><ref name="vogue.sg">{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title="I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community": Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}</ref> Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.<ref>{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: "Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent"|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="interview">{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27 July 2009|access-date=18 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28 September 2013|url-status=live}}</ref> Svoje umjetničko ime "Charli XCX" preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]], budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da "neće izvesti Princea" (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}</ref> == Karijera == === 2008–2011: Početak karijere === Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',<ref>{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref> a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[Rejv|rejvove]] i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi.<ref name=":12" /><ref name="mm">{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}</ref> Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; "XCX" (ili "kiss Charli kiss")<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains "XCX"|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}</ref> bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]] kada je bila mlađa.<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.<ref>{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}</ref> Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,<ref name="theguardian2013">{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}</ref> objavila je dva singla – "!Franchesckaar!" i dvostruku A-stranu "Emelline"/"Art Bitch" pod izdavačkom kućom Orgy Music.<ref>{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}</ref> Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je "pomodnim dens trakama" i "prokleto užasnom Myspace muzikom".<ref name="mm" /><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.<ref name="telegraph2" /> [[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]] Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao "izgubljenu". U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: "Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari."<ref name="theguardian2013" /> Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to "ne funkcionira", sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu "Stay Away". Izjavila je da su "tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto".<ref>{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}</ref><ref name="theguardian2013" /> Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] "End of the World". Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.<ref name="SMH">{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}</ref> U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove "Stay Away" i "[[Nuclear Seasons]]", privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za "Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu "Najboljih pjesama 2011".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to "Stay Away" by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to "Nuclear Seasons" by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}</ref> === 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' === {{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]", a druga "[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]".<ref>{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}</ref> Izjavila je da na kraju sama nije objavila "I Love It" jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}</ref> ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}</ref> U junu je objavila "You're the One" kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme "Champagne Coast" izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme "You're the One" u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom "Cloud Aura" na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – "Cloud Aura" (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: "Super Ultra" (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8 November 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11 November 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7 November 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Početkom 2013. objavila je singl "[[You (Ha Ha Ha)]]" i najavila svoj debitantski album,<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je u martu uslijedio singl "What I Like".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – "What I Like"|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': "This Album Was the Beginning of Everything for Me"|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}</ref> Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],<ref name="ukchrats">{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}</ref> peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.<ref name="heat seekers">{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na "uglavnom povoljne kritike".<ref name="MC">{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}</ref> U maju je objavila pjesmu "Just Desserts", u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, "Just Desserts"|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: "Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?"<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}</ref> Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio "nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci."<ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="popjustice">{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26 June 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21 December 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više "pop-orijentisan". Album je uključivao i pjesmu pod nazivom "Mow That Lawn", koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.<ref>{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]] Krajem 2013. objavljen je singl "[[SuperLove]]" kao vodeća pjesma s albuma,<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}</ref> dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&albums=0&films=0|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom "Allergic to Love".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: "Allergic to Love"|last=Pelly|first=Jenn|date=16 January 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke|Dr. Lukeom]] za koju je izjavila da "jednostavno nije bila za nju". U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete "osjećaj osnaživanja".<ref>{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: "I Genuinely Don't Give a Fuck"|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12 August 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12 November 2018|url-status=live}}</ref> Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27 November 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9 March 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.<ref name="Idolator new album">{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3 January 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}</ref> Pjesma "SuperLove" je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16 March 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13 November 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in "Fancy" Video|last=Goble|first=Corban|date=4 March 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8 March 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref><ref name="popdust">{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29 September 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9 April 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}</ref> pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.<ref name="yahoomusic">{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29 May 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29 May 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4 March 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20 April 2014|url-status=live}}</ref> Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu "[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]" (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu "[[OctaHate]]" izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].<ref>{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24 November 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu "[[Boom Clap]]" za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, "Boom Clap"|last=Beauchemin|first=Molly|date=11 April 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> "Boom Clap" je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28 May 2019|url-status=dead}}</ref> i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.<ref>{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&nbsp;– Accreditations&nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17 April 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}</ref> U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]". Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je "izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop". Navela je da je album "očigledno [...] o tome da te boli briga za sve".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares "Break the Rules"|last=Gordon|first=Jeremy|date=18 August 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme "Boom Clap"<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of "Boom Clap"|last=Pelly|first=Jenn|date=22 September 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> te je zvanično objavljen u decembru 2014.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13 April 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,<ref>{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's "Sucker" Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24 December 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke & Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23 February 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26 February 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Treći singl s albuma, "[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]" na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', "Body of My Own", kao vrstu feminističke izjave.<ref>{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2 April 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4 August 2024|url-status=live}}</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.<ref>{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25 November 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30 August 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6 September 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5 November 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> te je gostovala zajedno s R&B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu "[[Drop That Kitty]]" repera [[Ty Dolla Sign]].<ref>{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX & Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15 April 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10 June 2020|url-status=live}}</ref> Muzički video za singl "[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]" objavljen je 23. marta 2015.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – "Famous" Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23 March 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.<ref>{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1 December 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23 February 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7 December 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX & Bleachers Announce Charli & Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21 April 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18 May 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}</ref> Objavila je 21. avgusta da se, iz "ličnih razloga", planirani drugi dio turneje neće održati.<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21 August 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20 October 2015|url-status=live}}</ref> === 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' === {{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao "najviše pop i najviše elektronsku stvar" koju je ikada napravila.<ref>{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8 July 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2 September 2015|url-status=live}}</ref> U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu "[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]" u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20 October 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28 September 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews "Vroom Vroom" Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23 February 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3 January 2019|url-status=live}}</ref> Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom "Trophy", premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23 February 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3 March 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23 February 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13 July 2019|url-status=live}}</ref> Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, "Trophy"|last=Monroe|first=Jazz|date=23 February 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24 February 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}</ref> Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.<ref>{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7 March 2016|url-status=live}}</ref> Ovaj [[avant-pop]]<ref name="rs11">{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20 August 2016|url-status=live}}</ref> EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.<ref>{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3 March 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10 March 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29 June 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]] U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.<ref>{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, "Superstar"|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13 July 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18 January 2026|url-status=live}}</ref> Vodeći singl s njenog trećeg albuma, "[[After the Afterparty]]", objavljen je 28. oktobra.<ref>{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18 October 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17 October 2016|url-status=live}}</ref> Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3 April 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}</ref> i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18 August 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numorom pod nazivom "Bounce", na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX & A Motionless A. G. Cook Bring New Song "Bounce" To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9 February 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30 September 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}</ref> Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs & More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7 January 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}</ref><ref name="Vaunter Number 1 Angel">{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8 March 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9 March 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}</ref> dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.<ref name="Vaunter Number 1 Angel" /> Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl "1 Night", na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17 March 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18 March 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}</ref> Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu "[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]", zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28 July 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}</ref><ref name="Boys">{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26 July 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28 July 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6 August 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7 August 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6 August 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6 August 2017|url-status=dead}}</ref> Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl "After the Afterparty" dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.<ref>{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14 September 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3 August 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017. Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11 December 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30 December 2017|url-status=live}}</ref> U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16 March 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25 May 2018|url-status=live}}</ref> U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].<ref>{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1 March 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3 May 2018|url-status=live}}</ref> Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu "[[5 in the Morning]]".<ref>{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9 May 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7 October 2018|url-status=live}}</ref> Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere "[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]" i "[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]".<ref>{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 June 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8 October 2018|url-status=live}}</ref> Singl "[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]" zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.<ref name="girls night out">{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27 July 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2 August 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song "Girls Night Out"|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23 January 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> === 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' === {{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5 October 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6 October 2018|url-status=live}}</ref> Muzički video za pjesmu "1999" objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for "1999"|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11 October 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14 October 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}</ref> Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi "If It's Over".<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7 September 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6 September 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom "[[Blame It on Your Love]]", na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15 May 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19 May 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}</ref> Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].<ref>{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16 May 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17 September 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}</ref> Pojedini elementi pjesme "Blame It on Your Love" preuzeti su iz njene ranije objavljene numere "Track 10" sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to "Blame It on Your Love" [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15 May 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8 July 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}</ref> Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase & Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom "[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]", u saradnji sa sastavom [[Christine and the Queens]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31 May 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31 May 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23 December 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25 November 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo|Diplom]] i Herveom Pagezom na pjesmi "[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]".<ref>{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo & Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30 May 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22 November 2019|url-status=live}}</ref> Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu "[[Dream Glow]]" na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe soundtracka njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin & Jungkook & Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7 June 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8 June 2019|url-status=live}}</ref> Pjesma "Gone" zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], "[[Cross You Out]]" na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. avgusta,<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16 August 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16 August 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}</ref> nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: "Warm" s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);<ref>{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30 August 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> "February 2017" sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te "2099" u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]]. [[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]] Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom "We Are Born to Play", koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].<ref>{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14 January 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4 October 2020|url-status=live}}</ref> Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla "[[Ringtone (remix)|Ringtone]]" sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26 April 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29 April 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}</ref> Potom je izdala singlove "[[Forever (Charli XCX)|Forever]]", "[[Claws (Charli XCX)|Claws]]" i "[[I Finally Understand]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song "I Finally Understand"|last=Yoo|first=Noah|date=7 May 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15 May 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}</ref> Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[Karantin|karantina]]. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.<ref>{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15 May 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao "zaista djelo svog vremena".<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami|Miamiju]] u junu 2021.<ref>{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23 June 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30 November 2023|url-status=live}}</ref> Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].<ref>{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is "Coming out Sooner Than U Think"|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8 February 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8 February 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8 February 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8 February 2021|access-date=8. 2. 2021}}</ref> Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme "Charger" velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].<ref>{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22 January 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}</ref> U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se "osjeća veoma inspirisano".<ref>{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases "Poptastic" New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 March 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16 March 2021|url-status=live}}</ref> Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22 February 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7 May 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}</ref> Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme "Drama" sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee|Bladeeja]] i Mechatoka.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New "Drama" Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28 April 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28 April 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}</ref> Zatim je 2. septembra objavljen singl "[[Good Ones]]" kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2 August 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3 August 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}</ref> Drugi singl pod nazivom "[[New Shapes]]", na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4 November 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24 February 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}</ref> Treći singl s pomenutog albuma, "Beg for You", na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – "Beg For You" (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27 January 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27 August 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}</ref> === 2023–2025: ''Brat'' === {{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23 February 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28 March 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}</ref> Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove "Hot Girl" za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te "[[Speed Drive]]" za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.<ref>{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track "Hot Girl" from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27 July 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7 August 2023|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31 July 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}</ref> Pjesma "Speed Drive" dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama "Boom Clap" i "Break the Rules" iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.<ref name=":3" /> U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi "[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]" s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.<ref>{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18 August 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18 August 2023|url-status=live}}</ref> Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu "[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19 October 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19 October 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}</ref> Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za "Speed Drive".<ref>{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In "Speed Drive" Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 August 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1 October 2023|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]] Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn|Brooklynu]]. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25 February 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}</ref> što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,<ref>{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23 February 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[Easyfun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.<ref name=":7">{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23 February 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25 February 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26 February 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> Singl "[[360 (Charli XCX)|360]]" izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song "360": Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10 May 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11 May 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji "pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta".<ref>{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's "360" Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10 May 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18 May 2024|url-status=live}}</ref> Sam album objavljen je 7. juna 2024.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28 February 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28 February 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}</ref> Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;<ref>{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6 June 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21 June 2024|url-status=live}}</ref> ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7 June 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6 April 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref> Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23 July 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]" prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi "I Love It" grupe Icona Pop deceniju ranije.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9 August 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16 August 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Numera "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" izdata je kao zvanični singl s albuma<ref>{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX "Apple" {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2 August 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}</ref> nakon što je postala viralna na platformi TikTok.<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28 July 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.<ref name="vogue.sg2" /><ref>{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27 February 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1 April 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}</ref> Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.<ref>{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4 April 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1 May 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1 May 2024|url-status=live}}</ref> Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.<ref>{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11 December 2024|url-status=live}}</ref><ref name="consequence remix">{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11 October 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12 November 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: "Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]", "360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]", "Girl, so confusing featuring [[Lorde]]", "Guess featuring [[Billie Eilish]]" i "Talk talk featuring [[Troye Sivan]]".<ref name="consequence remix" /><ref>{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26 March 2025|url-status=live}}</ref> Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024<ref>{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4 October 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}</ref> Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5 December 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5 March 2025|url-status=live}}</ref> Nakon što je njena pjesma "[[Party 4 U]]" ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15 May 2025|url-status=live}}</ref> Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz|Parizu]], gdje je s grupom izvela pjesmu "[[Cherry Blossom Girl]]".<ref>{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8 June 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9 June 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}</ref> Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru "[[360 (Charli XCX)|360]]".<ref>{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21 June 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22 June 2025|url-status=live}}</ref> Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles|Los Angelesu]].<ref>{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, & It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23 October 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10 February 2026|url-status=live}}</ref> === 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' === {{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}} [[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]] Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu "[[House (Charli XCX)|House]]". Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].<ref>{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track "House", Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3 January 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's "Elegant and Brutal" New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6 January 2026|url-status=live}}</ref> Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla "[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]" i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song "Chains of Love"|last=Strauss|first=Matthew|date=13 November 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5 January 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> Muzički video za "Chains of Love" objavljen je 17. novembra.<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1 January 2026|url-status=live}}</ref> Treći singl, "Wall of Sound", izdat je 16. januara 2026.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16 January 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16 January 2026|url-status=live|access-date=29 January 2026}}</ref> Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.<ref>{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27 January 2026|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28 January 2026|url-status=live}}</ref> Dana 7. maja 2026. objavila je singl "[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]".<ref>{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' "that's not actually rock music"|magazine=[[NME]]|date=2 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref> Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom "I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night" objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11 May 2026|url-status=live|access-date=12 May 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[Dioničar|dioničarka]] kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].<ref>{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12 May 2026|access-date=12 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12 May 2026|url-status=live}}</ref> Zatim je 21. maja objavila singl "[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21 May 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22 May 2026|url-status=live|access-date=22 May 2026}}</ref> Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.<ref>{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1 June 2026|access-date=1 June 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/9KuwY|archive-date=1 June 2026|url-status=live}}</ref> == Umjetnički stil i uticaji == === Muzički stil === Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],<ref name="Nina Corcoran COS">{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29 September 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="renownedforsound genres">{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27 March 2013|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24 October 2023|url-status=live}}</ref> [[dance-pop]],<ref>{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1 December 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – "You (Ha Ha Ha)"|last=Breihan|first=Tom|date=18 December 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2 July 2015|url-status=live|access-date=1 July 2015}}</ref> [[synth-pop]],<ref>{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18 March 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18 March 2022|url-status=live|access-date=20 October 2025}}</ref><ref name="theguardian 2024 genres">{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26 July 2024|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1 April 2025|url-status=live}}</ref> [[alternativni pop]],<ref>{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24 October 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2 January 2025|access-date=13 February 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7 February 2025|url-status=live}}</ref> [[hyperpop]],<ref name="Hyperpop or overhyped?">{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17 December 2020|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1 June 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28 January 2022|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27 March 2025|url-status=live}}</ref> [[Pop-pank|pop-pAnk]],<ref name="theguardian 2024 genres" /><ref>{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6 October 2014|access-date=10 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24 August 2018|url-status=dead}}</ref> [[dark wave]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[witch house]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[gotički pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[avant-pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> i [[eksperimentalni pop]].<ref name="renownedforsound genres" /> Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23 March 2024|url-status=live|access-date=23 March 2024}}</ref> automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao "jeftini [[techno]]".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12 April 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.<ref>{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13 December 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref> Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,<ref>{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10 June 2013|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19 August 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,<ref>{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10 October 2017|url-status=live}}</ref> koji sadrži elemente [[Pank-rok|pank-roka]], [[Novi val|novog vala]] i [[Power pop|power popa]].<ref name="Nina Corcoran COS" /><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21 February 2015|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24 August 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12 December 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25 October 2017|access-date=26 October 2017}}</ref> Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.<ref>{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5 September 2017|url-status=live}}</ref><ref name="rollingstone.com">{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15 March 2017|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29 September 2017|url-status=live}}</ref> Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[Eurodance|eurodancea]],<ref>{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&B|R&B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10 March 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10 October 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="rollingstone.com" /> Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album [[Charli (album)|''Charli'']] istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13 September 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13 September 2019|url-status=live|access-date=6 August 2023|author=Michelle Hyun Kim}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20 December 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18 April 2021|url-status=live|access-date=6 August 2023}}</ref> [[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]] Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage|UK garagea]], [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[Bubblegum pop|bubblegum popa]], kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12 April 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[Synthwave|synthwavea]], eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[Indie pop|indie popa]]. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom "pakta s đavolom".<ref>{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=25 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> Njena "party girl" estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].<ref>{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15 October 2024|access-date=21 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11 July 2025|url-status=live}}</ref> Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]<ref>{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17 April 2015|access-date=12 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12 July 2024|url-status=live}}</ref> i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds & Charli XCX – "Just Desserts"|last=Nelson|first=Michael|date=1 May 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13 May 2016|url-status=live|access-date=28 June 2016}}</ref> Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 July 2012|access-date=8 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29 November 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21 October 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22 October 2024|url-status=live}}</ref> Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se "ne identifikuje s muzičkim žanrovima".<ref name="Hyperpop or overhyped?" /> === Uticaji === Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],<ref name="Esquire">{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (magazine)|Esquire]]|date=12 December 2014|access-date=22 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5 September 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],<ref name=":4">{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14 November 2013|access-date=22 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24 September 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5 April 2014|url-status=live|access-date=20 April 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=12 February 2013|access-date=20 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15 May 2014|url-status=live}}</ref> [[Lily Allen]],<ref>{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's "Cheryl Tweedy" As Forerunner to Charli XCX's "Sympathy Is a Knife"|last=Rivieccio|first=Genna|date=4 December 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21 February 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',<ref name="harrystruman">{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26 March 2016|url-status=live|access-date=20 November 2015}}</ref> [[Paris Hilton]],<ref name="Tinkerbell">{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14 September 2015|access-date=20 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21 November 2015|url-status=dead}}</ref> [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],<ref>{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}</ref> [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].<ref>{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: "Someone Who None of Us Would Be Here Without"|magazine=[[NME]]|date=2 March 2025|access-date=9 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2 March 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17 June 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27 November 2021|url-status=live}}</ref> Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] jako svoju "omiljenu pop djevojku"<ref name="Tinkerbell" /> i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4 March 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4 March 2022|url-status=live|access-date=7 August 2023}}</ref> Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.<ref name=":5">{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20 December 2017|url-status=dead}}</ref> Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan "Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears",<ref name="Esquire" /> dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].<ref name=":5" /> Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].<ref name="Idolator new album2" /> Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15 December 2017|access-date=15 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15 December 2017|url-status=live}}</ref> Izjavila je da su "najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]",<ref>{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3 October 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6 July 2015|url-status=live}}</ref> te da bi njena "saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]".<ref name="elle">{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19 July 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14 February 2015}}</ref> Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom "heroinom".<ref>{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14 June 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2 August 2017|url-status=dead}}</ref> Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].<ref>{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14 May 2021|url-status=live|access-date=8 April 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].<ref name=":6" /><ref>{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14 April 2017|access-date=22 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22 March 2024|url-status=live}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Charli XCX|Spisak pjesama koje je napisala Charli XCX}}'''Studijski albumi''' * ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013) * ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014) * ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019) * ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020) * ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022) * ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024) * ''Music, Fashion, Film'' (2026) == Turneje == {{Glavni|Spisak nastupa uživo Charli XCX}}{{Col-begin}} {{Col-3}} '''Samostalne turneje''' * [[Girl Power North America Tour]] (2014) * [[Charli Live Tour]] (2019–2020) * [[Crash: The Live Tour]] (2022–2023) * [[Brat Tour]] (2024–2025) '''Zajedničke turneje''' * [[Charli and Jack Do America Tour]] (2015) (sa [[Bleachers (grupa)|Bleachersom]]) * [[Sweat (koncertna turneja)|Sweat]] (2024) (sa [[Troye Sivan|Troye Sivanom]]) {{Col-3}} '''Predgrupa / Podrška''' * [[The Ting Tings]] – [[Show Us Yours Tour]] (2011) * [[Sleigh Bells (grupa)|Sleigh Bells]] – Terror Tour (2012) * [[Azealia Banks]] – Mermaid Ball (2012) * [[Coldplay]] – [[Mylo Xyloto Tour]] (2012) * [[Ellie Goulding]] – [[The Halcyon Days Tour]] (2013) * [[Marina and the Diamonds]] – [[The Lonely Hearts Club Tour]] (2013) * [[Paramore]] – [[The Self-Titled Tour]] (2013) * [[Katy Perry]] – [[Prismatic World Tour]] (2015) * [[Halsey (singer)|Halsey]] – [[Hopeless Fountain Kingdom Tour]] (2017) * [[Sia]] – [[Nostalgic for the Present Tour]] (2017) * [[Taylor Swift]] – [[Reputation Stadium Tour]] (2018) {{Col-end}} == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela igranih i dokumentarnih filmova u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- | rowspan="3" |2015 |''{{sortname|The|F-Word and Me|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Daniel |last=Kreps |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=25 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227095646/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |archive-date=27 February 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|Lost|in the North|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Kratki|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Jonny |last=von Wallstrom |url=https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A |title=Lost In The North - Charli XCX |via=[[YouTube]] |date=31 August 2015 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820170403/https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A&themeRefresh=1 |archive-date=20 August 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|The|1989 World Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://taylorswift.com/news/265083 |title=The 1989 World Tour Live Coming to Apple Music |publisher=TaylorSwift.com |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114202/https://taylorswift.com/news/265083 |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2016 |''{{sortname|The|Angry Birds Movie}}'' |[[Angry Birds Stella#Characters|Willow]] (glas) | |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Natalie |last=Stone |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |title=Charli XCX to Voice Willow in 'Angry Birds' Movie |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 April 2016 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114129/http://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Taylor|Swift: Reputation Stadium Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Elias |last=Leight |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |title=Taylor Swift Previews Netflix Concert Doc With Brassy 'Shake It Off' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=28 December 2018 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230085421/https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |archive-date=30 December 2018 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|UglyDolls||}}'' |{{sortname|Kitty||nolink=1}} (glas) | |{{center|<ref name="A Tree Is Blue">{{cite web |first=Tom |last=Breihan |url=https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |title=Charli XCX Will Reportedly Star In Dakota Johnson's Directorial Debut A Tree Is Blue |work=[[Stereogum]] |date=22 October 2025 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260104045639/https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |archive-date=4 January 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''[[Charli XCX: Alone Together]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite news |first=Phil |last=Hoad |url=https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |title=Charli XCX: Alone Together Review – Singer's Intimate Journal of Lockdown Album |newspaper=[[The Guardian]] |date=13 April 2022 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250313013329/https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |archive-date=13 March 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="3" |2025 |''[[Erupcja]]'' |Bethany |Također scenaristkinja i producentkinja |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Matt |last=Grobar |url=https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |title=Charli XCX's Secret Movie Revealed: How the Pop Star, Jeremy O. Harris and Director Pete Ohs Shot 'Erupcja' During 'Brat' Summer (Exclusive) |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=7 October 2024 |access-date=25 October 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009090843/https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |archive-date=9 October 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[100 Nights of Hero]]'' |{{sortname|Rosa||nolink=1}} | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |title=Emma Corrin & Maika Monroe To Topline Julia Jackman's '100 Nights Of Hero'; Charli XCX Also Set |website=[[Deadline Hollywood]] |date=12 September 2024 |access-date=13 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913002400/https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |archive-date=13 September 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Sacrifice (2025 film)|Sacrifice]]'' |Mother Nature |Kameo uloga |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Mia |last=Galuppo |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |title=How Chris Evans, A Semi-Active Volcano and Donkeys Came Together to Make TIFF-Bound 'Sacrifice' |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 September 2025 |access-date=20 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904213010/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |archive-date=4 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="4" |2026 |''[[The Moment (2026 film)|The Moment]]'' |Sama sebe |Također autorica priče i producentkinja |{{Center|<ref>{{cite magazine |first=Ellie |last=Calnan |url=https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |title=Charli Xcx's 'The Moment' Starts Shooting in the UK for A24 |magazine=[[Screen International]] |date=18 March 2025 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409005704/https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |archive-date=9 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' |Minerva | |{{Center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |title=Charli Xcx Joins Olivia Wilde, Cooper Hoffman In Gregg Araki's Thriller 'I Want Your Sex' For Black Bear |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=30 August 2024 |access-date=30 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240830164901/https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |archive-date=30 August 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[The Gallerist (film)|The Gallerist]]'' |Alex | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |title=MRC Boards Cathy Yan's 'The Gallerist' As Da'Vine Joy Randolph, Sterling K. Brown, Catherine Zeta-Jones & More Sign On |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=13 December 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515215111/https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |archive-date=15 May 2025 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |first=Gregory |last=Ellwood |url=https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |title=‘The Gallerist’ Review: Natalie Portman & Jenna Ortega Commit To An Art World Farce That Can’t Close The Sale [Sundance] |website=The Playlist |date=26 January 2026 |access-date=12 April 2026 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/y61UV |archive-date=12 April 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Faces of Death (2026 film)|Faces of Death]]'' |Gabby | |{{center|<ref>{{cite web |first=Umberto |last=Gonzales |url=https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |title=Charli XCX to Make Feature Film Debut in Legendary's 'Faces of Death' (Exclusive) |work=[[TheWrap]] |date=21 April 2023 |access-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230514073554/https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |archive-date=14 May 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |{{TableTBA}} |{{Pending film|Untitled Kyoto}} |Katie |Pretprodukcija |{{center|<ref>{{cite web |first=Andreas |last=Wiseman |url=https://deadline.com/2026/02/charli-xcx-horror-milly-alcock-norman-reedus-kiko-mizuhara-1236711521/ |title=Charli Xcx Joined By Milly Alcock, Norman Reedus In Takashi Miike Film |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=6 February 2026 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260207140616/ttps://deadline.com/2026/02/charli-xcx-horror-milly-alcock-norman-reedus-kiko-mizuhara-1236711521/ |archive-date=7 February 2026 |url-status=live}}</ref>}} |} === Televizija ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) se ne preporučuje za tabele filmografije --> {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela televizijskih programa u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2014–2025 |''{{sortname|Saturday|Night Live}}'' |{{sortname|Sama sebe / Voditelj / Muzički gost / [[Sally, When the Wine Runs Out|Sally]]||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Martin Freeman]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Oscar Isaac]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Amy Poehler]]/[[Role Model (singer)|Role Model]]"||nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=James |last=Rettig |url=https://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |title=Watch Charli XCX Play SNL |website=[[Stereogum]] |date=14 December 2014 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316204142/http://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |title=Charli XCX and Oscar Isaac Duet as Singing Meatballs in This Unhinged SNL Sketch |publisher=[[NBC]] |date=23 July 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423030058/https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |archive-date=23 April 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |title=Watch Charli XCX's SNL Monologue and Sketches from November 16, 2024 |publisher=[[NBC]] |date=17 November 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251001200303/https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |archive-date=1 October 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite magazine |first=McKinley |last=Franklin |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |title=Charli XCX Makes Surprise SNL Appearance During Role Model Song |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=11 October 2025 |access-date=26 December 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251012093829/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |archive-date=12 October 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Major|Lazer|Major Lazer (TV series)}}'' |{{sortname|Lady|Vanessa Rothchild|nolink=1}} |{{sortname|Glasovna|uloga|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Throwback Thursdays"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Evan |last=Minsker |url=https://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |title=Major Lazer Cartoon Gets Premiere Date, Charli XCX and Riff Raff to Guest Star |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=31 March 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114524/http://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Late|Show with David Letterman}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Anna Kendrick]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |url=https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |title=Charli XCX and Vampire Weekend's Rostam Perform on Letterman — Watch |magazine=[[Consequence (publication)|Consequence]] |date=17 December 2014 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002630/https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The Ride:|Charli XCX|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Glavna|uloga|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.mtv.co.uk/video/o4ls0x/the-ride-charli-xcx-promo |title=Charli XCX: The Ride |publisher=MTV UK |date=17 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316115910/http://www.mtv.co.uk/charli-xcx/videos/charli-xcx-the-ride-promo |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The|Graham Norton Show}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Jamie Dornan]]/[[Julie Walters]]/[[Stephen Mangan]]/Charli XCX/[[Rita Ora]]"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |title=The Graham Norton Show – Season 16, Episode 18 |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222233411/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015–2017 |''{{sortname|Jimmy|Kimmel Live!}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Mila Kunis]]/[[Bob Odenkirk]]/Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Will Arnett]]/[[Gabrielle Union]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |title=Jimmy Kimmel Live! - Mila Kunis, Bob Odenkirk, Charli XCX |website=Plex |date=3 February 2015 |access-date=15 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830155231/https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |archive-date=30 August 2022 |url-status=live}}</ref>}}{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |title=Jimmy Kimmel Live! – Season 15, Episode 18 Will Arnett; Gabrielle Union; Charli XCX |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002202/https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2017 |''{{sortname|Celebrity|Juice}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"#18.1"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |title=Charli XCX |publisher=British Comedy Guide |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250708215312/https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |archive-date=8 July 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Lip|Sync Battle}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Rita Ora vs. Charli XCX" |{{center|<ref>{{cite news |first=Rebecca |last=Nicholson |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |title=I'm With the Band: Nasty Cherry Review – Move over Simon Cowell, Here's Charli XCX! |newspaper=[[The Guardian]] |date=15 November 2019 |access-date=1 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612182732/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |archive-date=12 June 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|The|Tonight Show Starring Jimmy Fallon}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |5 epizoda |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |title=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon – Season 6, Episode 30 Jamie Foxx; Charli XCX; Troye Sivan |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231029/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|I'm|with the Band: Nasty Cherry}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |[[Netflix|Netflixova]] dokumentarna serija |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |title=Season 1 – I'm With the Band: Nasty Cherry |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705135344/https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |archive-date=5 July 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021 |''{{sortname|RuPaul's|Drag Race All Stars}}'' |Gostujući sudija |[[RuPaul's Drag Race All Stars (season 6)|6. sezona]], epizode [[Drag Tots|9]]–10 |{{center|<ref>{{cite web |first=Alexandra |last=Del Rosario |url=https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |title='RuPaul's Drag Race All Stars': Charli XCX, Tina Knowles, Emma Roberts Among Guest Judges For Sixth Cycle |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8 June 2021 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529013856/https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |archive-date=29 May 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Gossip|Girl|Gossip Girl (2021 TV series)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"One Flew Over the Cucks's Nest"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Megan |last=Armstrong |url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |title=Charli XCX Spiced Up The 'Gossip Girl' Valentine's Day Episode With A Lingerie-Clad Performance |publisher=Uproxx |date=15 December 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215151221/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |archive-date=15 December 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2025 |''{{sortname|Overcompensating||Overcompensating (TV series)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Boom Clap" |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Selome |last=Hailu |url=https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |title=Charli XCX Joins Benito Skinner's Amazon Comedy Series 'Overcompensating' as Guest Star |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=2 October 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250406031540/https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |archive-date=6 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Kompozitor ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) se ne preporučuje za tabele filmografije --> {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela kompozitorskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |{{dts|2023|format=y}} |''{{sortname|Bottoms||Bottoms (film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Leo Birenberg]] |{{center|<ref name=":3">{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |title=Leo Birenberg & Charli XCX Scoring Emma Seligman's 'Bottoms' |website=FilmMusicReporter |date=10 March 2023 |access-date=11 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331071327/https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |archive-date=31 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="2" |2026 |''[[Wuthering Heights (2026 film)|Wuthering Heights]]'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} Anthony Willis |{{center|<ref>{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |title=Emerald Fennell's 'Wuthering Heights' to Feature Original Songs by Charli XCX and Score by Anthony Willis |website=Film Music Reporter |date=3 September 2025 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250924141752/https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |archive-date=24 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{Sortname|Mother Mary||Mother Mary (2026 film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Jack Antonoff]] {{sortname|i||nolink=1}} [[Daniel Hart (musician)|Daniel Hart]] |{{center|<ref>{{cite web |first=Matthew Ismael |last=Ruiz |url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |title=Charli XCX and Jack Antonoff to Write Songs for A24's New Pop Music Movie Mother Mary |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=21 March 2023 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430014619/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |archive-date=30 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Producentski rad === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela producentskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2025–danas |''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]'' |TV-serija Izvršni producent |{{center|<ref name="deadline">{{cite web |first=Denise |last=Petski |url=https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |title='Overcompensating' Comedy From Benito Skinner, Charli XCX & Jonah Hill's Strong Baby In Works At Amazon |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8 November 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250425213124/https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |archive-date=25 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2026 |''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' |Igrani film Koproducent sa [[David Hinojosa]] | |} === Podcast ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) je dozvoljeno samo za kolonu "Godina" prema WP:FILMOGRAPHY --> {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela podcasta u kojima učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2021 |''{{sortname|How|Long Gone|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite magazine |first=David |last=Renshaw |url=https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |title=How Long Gone Hosts to Release Debut Podcast Album |magazine=[[The Fader]] |date=22 November 2021 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230321020129/https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |archive-date=21 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021–2022 |''{{sortname|Charli XCX's|Best Song Ever|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Voditelj |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Sam |last=Moore |url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |title=Charli XCX Announces New BBC Podcast 'Charli XCX's Best Song Ever' |magazine=[[NME]] |date=5 August 2021 |access-date=13 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230313171758/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |archive-date=13 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Dua Lipa:|At Your Service|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |title=Charli XCX - Dua Lipa: At Your Service |publisher=[[BBC]] |date=7 October 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250603195847/https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |archive-date=3 June 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Five|Things with Lynn Hirschberg|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/episode-9-charli-xcx/id1490473390?i=1000582516291 |title=Episode 9: Charli XCX Five Things with Lynn Hirschberg |website=podcasts.apple.com |date=13 October 2022 |access-date=1 March 2026}}</ref>}} |- |2024 |''{{sortname|Anything|Goes with Emma Chamberlain|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |title=A Talk with Charli Xcx |via=[[YouTube]] |date=23 January 2025 |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423031638/https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |archive-date=23 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2024 |''[[Las Culturistas]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |title="For The Night" (W/ Charli XCX) {{!}} Las Culturistas with Matt Rogers and Bowen Yang |via=[[YouTube]] |date=5 June 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250716061324/https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |archive-date=16 July 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} == Nagrade i nominacije == {{Glavni|Spisak nagrada i nominacija koje je primila Charli XCX}} == Napomene == {{reflist|group=lower-alpha}} == Također pogledajte == * [[Spisak britanskih dobitnika i nominovanih za nagradu Grammy]] == Vanjski linkovi == {{wikiquote}} {{commons category}} * {{Official website|https://charlixcx.com}} * {{IMDb name|6424616}} * {{AllMusic|artist|mn0002688864|Charli XCX}} * {{Discogs artist|Charli XCX|Charli XCX}} * [https://www.bbc.co.uk/programmes/p09rfbrp ''Charli XCX's Best Song Ever''] (BBC Radio 1) == Reference == {{refspisak}} 0gkre7phel3d8ldsrkgezjtkfd1nzxr 3894387 3894386 2026-06-05T22:39:38Z Arnel 102555 /* === Televizija === */ 3894387 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Charli XCX | slika = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg | alt = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom | opis = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]] | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Charlotte Emma Aitchison | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}} | mjesto_rođenja = [[Cambridge]], [[Engleska]] | porijeklo = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska | žanr = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}} | zanimanje = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}} | instrument = Vokal | karijera = 2008–danas | izdavač = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]<ref>{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}</ref>}} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|charlixcx.com}} }} '''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]" švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja. Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je "[[Boom Clap]]", svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]" i "[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]". Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara. Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom "[[Speed Drive]]", koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]", na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025). Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući "[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]" (2014) za Iggy Azaleu, "[[Same Old Love]]" (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], "[[Boys & Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys & Girls]]" (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], "[[Tonight (Blondie)|Tonight]]" (2017) za [[Blondie]], "[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]" (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], "[[You for Me (pjesma)|You for Me]]" (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te "[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]" (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje. == Rani život == Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge|Cambridgeu]] (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].<ref>{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}</ref><ref name=":8">{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5 June 2025|url-status=live}}</ref><ref name="telegraph">{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,<ref name=":1">{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}</ref> a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley|Crawleyju]] u Zapadnom Sussexu.<ref name=":8" /> Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford|Bishop's Stortfordu]] (Hertfordshire).<ref>{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9 December 2014|access-date=7 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao "zastrašujuće iskustvo".<ref>{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: "I have scary memories of Joensuu"|access-date=10. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}</ref> Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila "napola Indijka s kovrdžavom kosom" među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.<ref>{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}</ref><ref name="vogue.sg">{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title="I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community": Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}</ref> Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.<ref>{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: "Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent"|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="interview">{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27 July 2009|access-date=18 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28 September 2013|url-status=live}}</ref> Svoje umjetničko ime "Charli XCX" preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]], budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da "neće izvesti Princea" (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}</ref> == Karijera == === 2008–2011: Početak karijere === Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',<ref>{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref> a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[Rejv|rejvove]] i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi.<ref name=":12" /><ref name="mm">{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}</ref> Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; "XCX" (ili "kiss Charli kiss")<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains "XCX"|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}</ref> bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]] kada je bila mlađa.<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.<ref>{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}</ref> Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,<ref name="theguardian2013">{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}</ref> objavila je dva singla – "!Franchesckaar!" i dvostruku A-stranu "Emelline"/"Art Bitch" pod izdavačkom kućom Orgy Music.<ref>{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}</ref> Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je "pomodnim dens trakama" i "prokleto užasnom Myspace muzikom".<ref name="mm" /><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.<ref name="telegraph2" /> [[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]] Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao "izgubljenu". U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: "Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari."<ref name="theguardian2013" /> Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to "ne funkcionira", sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu "Stay Away". Izjavila je da su "tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto".<ref>{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}</ref><ref name="theguardian2013" /> Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] "End of the World". Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.<ref name="SMH">{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}</ref> U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove "Stay Away" i "[[Nuclear Seasons]]", privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za "Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu "Najboljih pjesama 2011".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to "Stay Away" by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to "Nuclear Seasons" by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}</ref> === 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' === {{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]", a druga "[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]".<ref>{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}</ref> Izjavila je da na kraju sama nije objavila "I Love It" jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}</ref> ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}</ref> U junu je objavila "You're the One" kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme "Champagne Coast" izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme "You're the One" u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom "Cloud Aura" na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – "Cloud Aura" (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: "Super Ultra" (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8 November 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11 November 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7 November 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Početkom 2013. objavila je singl "[[You (Ha Ha Ha)]]" i najavila svoj debitantski album,<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je u martu uslijedio singl "What I Like".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – "What I Like"|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': "This Album Was the Beginning of Everything for Me"|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}</ref> Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],<ref name="ukchrats">{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}</ref> peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.<ref name="heat seekers">{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na "uglavnom povoljne kritike".<ref name="MC">{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}</ref> U maju je objavila pjesmu "Just Desserts", u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, "Just Desserts"|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: "Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?"<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}</ref> Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio "nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci."<ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="popjustice">{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26 June 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21 December 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više "pop-orijentisan". Album je uključivao i pjesmu pod nazivom "Mow That Lawn", koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.<ref>{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]] Krajem 2013. objavljen je singl "[[SuperLove]]" kao vodeća pjesma s albuma,<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}</ref> dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&albums=0&films=0|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom "Allergic to Love".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: "Allergic to Love"|last=Pelly|first=Jenn|date=16 January 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke|Dr. Lukeom]] za koju je izjavila da "jednostavno nije bila za nju". U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete "osjećaj osnaživanja".<ref>{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: "I Genuinely Don't Give a Fuck"|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12 August 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12 November 2018|url-status=live}}</ref> Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27 November 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9 March 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.<ref name="Idolator new album">{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3 January 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}</ref> Pjesma "SuperLove" je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16 March 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13 November 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in "Fancy" Video|last=Goble|first=Corban|date=4 March 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8 March 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref><ref name="popdust">{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29 September 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9 April 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}</ref> pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.<ref name="yahoomusic">{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29 May 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29 May 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4 March 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20 April 2014|url-status=live}}</ref> Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu "[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]" (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu "[[OctaHate]]" izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].<ref>{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24 November 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu "[[Boom Clap]]" za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, "Boom Clap"|last=Beauchemin|first=Molly|date=11 April 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> "Boom Clap" je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28 May 2019|url-status=dead}}</ref> i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.<ref>{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&nbsp;– Accreditations&nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17 April 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}</ref> U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]". Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je "izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop". Navela je da je album "očigledno [...] o tome da te boli briga za sve".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares "Break the Rules"|last=Gordon|first=Jeremy|date=18 August 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme "Boom Clap"<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of "Boom Clap"|last=Pelly|first=Jenn|date=22 September 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> te je zvanično objavljen u decembru 2014.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13 April 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,<ref>{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's "Sucker" Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24 December 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke & Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23 February 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26 February 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Treći singl s albuma, "[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]" na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', "Body of My Own", kao vrstu feminističke izjave.<ref>{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2 April 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4 August 2024|url-status=live}}</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.<ref>{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25 November 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30 August 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6 September 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5 November 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> te je gostovala zajedno s R&B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu "[[Drop That Kitty]]" repera [[Ty Dolla Sign]].<ref>{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX & Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15 April 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10 June 2020|url-status=live}}</ref> Muzički video za singl "[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]" objavljen je 23. marta 2015.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – "Famous" Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23 March 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.<ref>{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1 December 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23 February 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7 December 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX & Bleachers Announce Charli & Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21 April 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18 May 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}</ref> Objavila je 21. avgusta da se, iz "ličnih razloga", planirani drugi dio turneje neće održati.<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21 August 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20 October 2015|url-status=live}}</ref> === 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' === {{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao "najviše pop i najviše elektronsku stvar" koju je ikada napravila.<ref>{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8 July 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2 September 2015|url-status=live}}</ref> U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu "[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]" u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20 October 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28 September 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews "Vroom Vroom" Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23 February 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3 January 2019|url-status=live}}</ref> Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom "Trophy", premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23 February 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3 March 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23 February 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13 July 2019|url-status=live}}</ref> Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, "Trophy"|last=Monroe|first=Jazz|date=23 February 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24 February 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}</ref> Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.<ref>{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7 March 2016|url-status=live}}</ref> Ovaj [[avant-pop]]<ref name="rs11">{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20 August 2016|url-status=live}}</ref> EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.<ref>{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3 March 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10 March 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29 June 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]] U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.<ref>{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, "Superstar"|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13 July 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18 January 2026|url-status=live}}</ref> Vodeći singl s njenog trećeg albuma, "[[After the Afterparty]]", objavljen je 28. oktobra.<ref>{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18 October 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17 October 2016|url-status=live}}</ref> Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3 April 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}</ref> i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18 August 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numorom pod nazivom "Bounce", na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX & A Motionless A. G. Cook Bring New Song "Bounce" To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9 February 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30 September 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}</ref> Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs & More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7 January 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}</ref><ref name="Vaunter Number 1 Angel">{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8 March 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9 March 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}</ref> dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.<ref name="Vaunter Number 1 Angel" /> Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl "1 Night", na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17 March 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18 March 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}</ref> Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu "[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]", zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28 July 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}</ref><ref name="Boys">{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26 July 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28 July 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6 August 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7 August 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6 August 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6 August 2017|url-status=dead}}</ref> Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl "After the Afterparty" dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.<ref>{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14 September 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3 August 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017. Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11 December 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30 December 2017|url-status=live}}</ref> U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16 March 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25 May 2018|url-status=live}}</ref> U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].<ref>{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1 March 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3 May 2018|url-status=live}}</ref> Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu "[[5 in the Morning]]".<ref>{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9 May 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7 October 2018|url-status=live}}</ref> Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere "[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]" i "[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]".<ref>{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 June 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8 October 2018|url-status=live}}</ref> Singl "[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]" zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.<ref name="girls night out">{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27 July 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2 August 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song "Girls Night Out"|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23 January 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> === 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' === {{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5 October 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6 October 2018|url-status=live}}</ref> Muzički video za pjesmu "1999" objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for "1999"|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11 October 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14 October 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}</ref> Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi "If It's Over".<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7 September 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6 September 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom "[[Blame It on Your Love]]", na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15 May 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19 May 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}</ref> Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].<ref>{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16 May 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17 September 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}</ref> Pojedini elementi pjesme "Blame It on Your Love" preuzeti su iz njene ranije objavljene numere "Track 10" sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to "Blame It on Your Love" [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15 May 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8 July 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}</ref> Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase & Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom "[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]", u saradnji sa sastavom [[Christine and the Queens]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31 May 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31 May 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23 December 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25 November 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo|Diplom]] i Herveom Pagezom na pjesmi "[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]".<ref>{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo & Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30 May 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22 November 2019|url-status=live}}</ref> Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu "[[Dream Glow]]" na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe soundtracka njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin & Jungkook & Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7 June 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8 June 2019|url-status=live}}</ref> Pjesma "Gone" zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], "[[Cross You Out]]" na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. avgusta,<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16 August 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16 August 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}</ref> nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: "Warm" s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);<ref>{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30 August 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> "February 2017" sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te "2099" u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]]. [[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]] Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom "We Are Born to Play", koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].<ref>{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14 January 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4 October 2020|url-status=live}}</ref> Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla "[[Ringtone (remix)|Ringtone]]" sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26 April 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29 April 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}</ref> Potom je izdala singlove "[[Forever (Charli XCX)|Forever]]", "[[Claws (Charli XCX)|Claws]]" i "[[I Finally Understand]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song "I Finally Understand"|last=Yoo|first=Noah|date=7 May 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15 May 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}</ref> Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[Karantin|karantina]]. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.<ref>{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15 May 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao "zaista djelo svog vremena".<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami|Miamiju]] u junu 2021.<ref>{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23 June 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30 November 2023|url-status=live}}</ref> Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].<ref>{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is "Coming out Sooner Than U Think"|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8 February 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8 February 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8 February 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8 February 2021|access-date=8. 2. 2021}}</ref> Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme "Charger" velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].<ref>{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22 January 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}</ref> U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se "osjeća veoma inspirisano".<ref>{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases "Poptastic" New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 March 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16 March 2021|url-status=live}}</ref> Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22 February 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7 May 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}</ref> Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme "Drama" sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee|Bladeeja]] i Mechatoka.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New "Drama" Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28 April 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28 April 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}</ref> Zatim je 2. septembra objavljen singl "[[Good Ones]]" kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2 August 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3 August 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}</ref> Drugi singl pod nazivom "[[New Shapes]]", na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4 November 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24 February 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}</ref> Treći singl s pomenutog albuma, "Beg for You", na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – "Beg For You" (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27 January 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27 August 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}</ref> === 2023–2025: ''Brat'' === {{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23 February 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28 March 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}</ref> Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove "Hot Girl" za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te "[[Speed Drive]]" za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.<ref>{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track "Hot Girl" from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27 July 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7 August 2023|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31 July 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}</ref> Pjesma "Speed Drive" dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama "Boom Clap" i "Break the Rules" iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.<ref name=":3" /> U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi "[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]" s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.<ref>{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18 August 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18 August 2023|url-status=live}}</ref> Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu "[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19 October 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19 October 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}</ref> Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za "Speed Drive".<ref>{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In "Speed Drive" Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 August 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1 October 2023|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]] Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn|Brooklynu]]. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25 February 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}</ref> što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,<ref>{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23 February 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[Easyfun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.<ref name=":7">{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23 February 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25 February 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26 February 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> Singl "[[360 (Charli XCX)|360]]" izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song "360": Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10 May 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11 May 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji "pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta".<ref>{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's "360" Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10 May 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18 May 2024|url-status=live}}</ref> Sam album objavljen je 7. juna 2024.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28 February 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28 February 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}</ref> Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;<ref>{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6 June 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21 June 2024|url-status=live}}</ref> ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7 June 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6 April 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref> Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23 July 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]" prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi "I Love It" grupe Icona Pop deceniju ranije.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9 August 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16 August 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Numera "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" izdata je kao zvanični singl s albuma<ref>{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX "Apple" {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2 August 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}</ref> nakon što je postala viralna na platformi TikTok.<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28 July 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.<ref name="vogue.sg2" /><ref>{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27 February 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1 April 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}</ref> Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.<ref>{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4 April 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1 May 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1 May 2024|url-status=live}}</ref> Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.<ref>{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11 December 2024|url-status=live}}</ref><ref name="consequence remix">{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11 October 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12 November 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: "Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]", "360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]", "Girl, so confusing featuring [[Lorde]]", "Guess featuring [[Billie Eilish]]" i "Talk talk featuring [[Troye Sivan]]".<ref name="consequence remix" /><ref>{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26 March 2025|url-status=live}}</ref> Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024<ref>{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4 October 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}</ref> Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5 December 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5 March 2025|url-status=live}}</ref> Nakon što je njena pjesma "[[Party 4 U]]" ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15 May 2025|url-status=live}}</ref> Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz|Parizu]], gdje je s grupom izvela pjesmu "[[Cherry Blossom Girl]]".<ref>{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8 June 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9 June 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}</ref> Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru "[[360 (Charli XCX)|360]]".<ref>{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21 June 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22 June 2025|url-status=live}}</ref> Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles|Los Angelesu]].<ref>{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, & It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23 October 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10 February 2026|url-status=live}}</ref> === 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' === {{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}} [[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]] Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu "[[House (Charli XCX)|House]]". Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].<ref>{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track "House", Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3 January 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's "Elegant and Brutal" New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6 January 2026|url-status=live}}</ref> Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla "[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]" i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song "Chains of Love"|last=Strauss|first=Matthew|date=13 November 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5 January 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> Muzički video za "Chains of Love" objavljen je 17. novembra.<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1 January 2026|url-status=live}}</ref> Treći singl, "Wall of Sound", izdat je 16. januara 2026.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16 January 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16 January 2026|url-status=live|access-date=29 January 2026}}</ref> Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.<ref>{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27 January 2026|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28 January 2026|url-status=live}}</ref> Dana 7. maja 2026. objavila je singl "[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]".<ref>{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' "that's not actually rock music"|magazine=[[NME]]|date=2 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref> Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom "I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night" objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11 May 2026|url-status=live|access-date=12 May 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[Dioničar|dioničarka]] kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].<ref>{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12 May 2026|access-date=12 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12 May 2026|url-status=live}}</ref> Zatim je 21. maja objavila singl "[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21 May 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22 May 2026|url-status=live|access-date=22 May 2026}}</ref> Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.<ref>{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1 June 2026|access-date=1 June 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/9KuwY|archive-date=1 June 2026|url-status=live}}</ref> == Umjetnički stil i uticaji == === Muzički stil === Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],<ref name="Nina Corcoran COS">{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29 September 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="renownedforsound genres">{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27 March 2013|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24 October 2023|url-status=live}}</ref> [[dance-pop]],<ref>{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1 December 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – "You (Ha Ha Ha)"|last=Breihan|first=Tom|date=18 December 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2 July 2015|url-status=live|access-date=1 July 2015}}</ref> [[synth-pop]],<ref>{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18 March 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18 March 2022|url-status=live|access-date=20 October 2025}}</ref><ref name="theguardian 2024 genres">{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26 July 2024|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1 April 2025|url-status=live}}</ref> [[alternativni pop]],<ref>{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24 October 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2 January 2025|access-date=13 February 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7 February 2025|url-status=live}}</ref> [[hyperpop]],<ref name="Hyperpop or overhyped?">{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17 December 2020|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1 June 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28 January 2022|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27 March 2025|url-status=live}}</ref> [[Pop-pank|pop-pAnk]],<ref name="theguardian 2024 genres" /><ref>{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6 October 2014|access-date=10 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24 August 2018|url-status=dead}}</ref> [[dark wave]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[witch house]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[gotički pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[avant-pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> i [[eksperimentalni pop]].<ref name="renownedforsound genres" /> Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23 March 2024|url-status=live|access-date=23 March 2024}}</ref> automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao "jeftini [[techno]]".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12 April 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.<ref>{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13 December 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref> Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,<ref>{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10 June 2013|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19 August 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,<ref>{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10 October 2017|url-status=live}}</ref> koji sadrži elemente [[Pank-rok|pank-roka]], [[Novi val|novog vala]] i [[Power pop|power popa]].<ref name="Nina Corcoran COS" /><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21 February 2015|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24 August 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12 December 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25 October 2017|access-date=26 October 2017}}</ref> Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.<ref>{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5 September 2017|url-status=live}}</ref><ref name="rollingstone.com">{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15 March 2017|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29 September 2017|url-status=live}}</ref> Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[Eurodance|eurodancea]],<ref>{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&B|R&B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10 March 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10 October 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="rollingstone.com" /> Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album [[Charli (album)|''Charli'']] istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13 September 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13 September 2019|url-status=live|access-date=6 August 2023|author=Michelle Hyun Kim}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20 December 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18 April 2021|url-status=live|access-date=6 August 2023}}</ref> [[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]] Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage|UK garagea]], [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[Bubblegum pop|bubblegum popa]], kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12 April 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[Synthwave|synthwavea]], eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[Indie pop|indie popa]]. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom "pakta s đavolom".<ref>{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=25 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> Njena "party girl" estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].<ref>{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15 October 2024|access-date=21 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11 July 2025|url-status=live}}</ref> Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]<ref>{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17 April 2015|access-date=12 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12 July 2024|url-status=live}}</ref> i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds & Charli XCX – "Just Desserts"|last=Nelson|first=Michael|date=1 May 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13 May 2016|url-status=live|access-date=28 June 2016}}</ref> Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 July 2012|access-date=8 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29 November 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21 October 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22 October 2024|url-status=live}}</ref> Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se "ne identifikuje s muzičkim žanrovima".<ref name="Hyperpop or overhyped?" /> === Uticaji === Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],<ref name="Esquire">{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (magazine)|Esquire]]|date=12 December 2014|access-date=22 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5 September 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],<ref name=":4">{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14 November 2013|access-date=22 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24 September 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5 April 2014|url-status=live|access-date=20 April 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=12 February 2013|access-date=20 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15 May 2014|url-status=live}}</ref> [[Lily Allen]],<ref>{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's "Cheryl Tweedy" As Forerunner to Charli XCX's "Sympathy Is a Knife"|last=Rivieccio|first=Genna|date=4 December 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21 February 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',<ref name="harrystruman">{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26 March 2016|url-status=live|access-date=20 November 2015}}</ref> [[Paris Hilton]],<ref name="Tinkerbell">{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14 September 2015|access-date=20 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21 November 2015|url-status=dead}}</ref> [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],<ref>{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}</ref> [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].<ref>{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: "Someone Who None of Us Would Be Here Without"|magazine=[[NME]]|date=2 March 2025|access-date=9 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2 March 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17 June 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27 November 2021|url-status=live}}</ref> Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] jako svoju "omiljenu pop djevojku"<ref name="Tinkerbell" /> i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4 March 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4 March 2022|url-status=live|access-date=7 August 2023}}</ref> Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.<ref name=":5">{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20 December 2017|url-status=dead}}</ref> Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan "Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears",<ref name="Esquire" /> dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].<ref name=":5" /> Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].<ref name="Idolator new album2" /> Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15 December 2017|access-date=15 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15 December 2017|url-status=live}}</ref> Izjavila je da su "najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]",<ref>{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3 October 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6 July 2015|url-status=live}}</ref> te da bi njena "saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]".<ref name="elle">{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19 July 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14 February 2015}}</ref> Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom "heroinom".<ref>{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14 June 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2 August 2017|url-status=dead}}</ref> Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].<ref>{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14 May 2021|url-status=live|access-date=8 April 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].<ref name=":6" /><ref>{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14 April 2017|access-date=22 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22 March 2024|url-status=live}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Charli XCX|Spisak pjesama koje je napisala Charli XCX}}'''Studijski albumi''' * ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013) * ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014) * ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019) * ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020) * ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022) * ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024) * ''Music, Fashion, Film'' (2026) == Turneje == {{Glavni|Spisak nastupa uživo Charli XCX}}{{Col-begin}} {{Col-3}} '''Samostalne turneje''' * [[Girl Power North America Tour]] (2014) * [[Charli Live Tour]] (2019–2020) * [[Crash: The Live Tour]] (2022–2023) * [[Brat Tour]] (2024–2025) '''Zajedničke turneje''' * [[Charli and Jack Do America Tour]] (2015) (sa [[Bleachers (grupa)|Bleachersom]]) * [[Sweat (koncertna turneja)|Sweat]] (2024) (sa [[Troye Sivan|Troye Sivanom]]) {{Col-3}} '''Predgrupa / Podrška''' * [[The Ting Tings]] – [[Show Us Yours Tour]] (2011) * [[Sleigh Bells (grupa)|Sleigh Bells]] – Terror Tour (2012) * [[Azealia Banks]] – Mermaid Ball (2012) * [[Coldplay]] – [[Mylo Xyloto Tour]] (2012) * [[Ellie Goulding]] – [[The Halcyon Days Tour]] (2013) * [[Marina and the Diamonds]] – [[The Lonely Hearts Club Tour]] (2013) * [[Paramore]] – [[The Self-Titled Tour]] (2013) * [[Katy Perry]] – [[Prismatic World Tour]] (2015) * [[Halsey (singer)|Halsey]] – [[Hopeless Fountain Kingdom Tour]] (2017) * [[Sia]] – [[Nostalgic for the Present Tour]] (2017) * [[Taylor Swift]] – [[Reputation Stadium Tour]] (2018) {{Col-end}} == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela igranih i dokumentarnih filmova u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- | rowspan="3" |2015 |''{{sortname|The|F-Word and Me|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Daniel |last=Kreps |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=25 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227095646/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |archive-date=27 February 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|Lost|in the North|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Kratki|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Jonny |last=von Wallstrom |url=https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A |title=Lost In The North - Charli XCX |via=[[YouTube]] |date=31 August 2015 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820170403/https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A&themeRefresh=1 |archive-date=20 August 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|The|1989 World Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://taylorswift.com/news/265083 |title=The 1989 World Tour Live Coming to Apple Music |publisher=TaylorSwift.com |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114202/https://taylorswift.com/news/265083 |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2016 |''{{sortname|The|Angry Birds Movie}}'' |[[Angry Birds Stella#Characters|Willow]] (glas) | |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Natalie |last=Stone |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |title=Charli XCX to Voice Willow in 'Angry Birds' Movie |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 April 2016 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114129/http://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Taylor|Swift: Reputation Stadium Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Elias |last=Leight |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |title=Taylor Swift Previews Netflix Concert Doc With Brassy 'Shake It Off' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=28 December 2018 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230085421/https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |archive-date=30 December 2018 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|UglyDolls||}}'' |{{sortname|Kitty||nolink=1}} (glas) | |{{center|<ref name="A Tree Is Blue">{{cite web |first=Tom |last=Breihan |url=https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |title=Charli XCX Will Reportedly Star In Dakota Johnson's Directorial Debut A Tree Is Blue |work=[[Stereogum]] |date=22 October 2025 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260104045639/https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |archive-date=4 January 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''[[Charli XCX: Alone Together]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite news |first=Phil |last=Hoad |url=https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |title=Charli XCX: Alone Together Review – Singer's Intimate Journal of Lockdown Album |newspaper=[[The Guardian]] |date=13 April 2022 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250313013329/https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |archive-date=13 March 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="3" |2025 |''[[Erupcja]]'' |Bethany |Također scenaristkinja i producentkinja |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Matt |last=Grobar |url=https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |title=Charli XCX's Secret Movie Revealed: How the Pop Star, Jeremy O. Harris and Director Pete Ohs Shot 'Erupcja' During 'Brat' Summer (Exclusive) |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=7 October 2024 |access-date=25 October 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009090843/https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |archive-date=9 October 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[100 Nights of Hero]]'' |{{sortname|Rosa||nolink=1}} | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |title=Emma Corrin & Maika Monroe To Topline Julia Jackman's '100 Nights Of Hero'; Charli XCX Also Set |website=[[Deadline Hollywood]] |date=12 September 2024 |access-date=13 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913002400/https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |archive-date=13 September 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Sacrifice (2025 film)|Sacrifice]]'' |Mother Nature |Kameo uloga |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Mia |last=Galuppo |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |title=How Chris Evans, A Semi-Active Volcano and Donkeys Came Together to Make TIFF-Bound 'Sacrifice' |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 September 2025 |access-date=20 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904213010/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |archive-date=4 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="4" |2026 |''[[The Moment (2026 film)|The Moment]]'' |Sama sebe |Također autorica priče i producentkinja |{{Center|<ref>{{cite magazine |first=Ellie |last=Calnan |url=https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |title=Charli Xcx's 'The Moment' Starts Shooting in the UK for A24 |magazine=[[Screen International]] |date=18 March 2025 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409005704/https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |archive-date=9 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' |Minerva | |{{Center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |title=Charli Xcx Joins Olivia Wilde, Cooper Hoffman In Gregg Araki's Thriller 'I Want Your Sex' For Black Bear |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=30 August 2024 |access-date=30 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240830164901/https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |archive-date=30 August 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[The Gallerist (film)|The Gallerist]]'' |Alex | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |title=MRC Boards Cathy Yan's 'The Gallerist' As Da'Vine Joy Randolph, Sterling K. Brown, Catherine Zeta-Jones & More Sign On |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=13 December 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515215111/https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |archive-date=15 May 2025 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |first=Gregory |last=Ellwood |url=https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |title=‘The Gallerist’ Review: Natalie Portman & Jenna Ortega Commit To An Art World Farce That Can’t Close The Sale [Sundance] |website=The Playlist |date=26 January 2026 |access-date=12 April 2026 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/y61UV |archive-date=12 April 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Faces of Death (2026 film)|Faces of Death]]'' |Gabby | |{{center|<ref>{{cite web |first=Umberto |last=Gonzales |url=https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |title=Charli XCX to Make Feature Film Debut in Legendary's 'Faces of Death' (Exclusive) |work=[[TheWrap]] |date=21 April 2023 |access-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230514073554/https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |archive-date=14 May 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |{{TableTBA}} |{{Pending film|Untitled Kyoto}} |Katie |Pretprodukcija |{{center|<ref>{{cite web |first=Andreas |last=Wiseman |url=https://deadline.com/2026/02/charli-xcx-horror-milly-alcock-norman-reedus-kiko-mizuhara-1236711521/ |title=Charli Xcx Joined By Milly Alcock, Norman Reedus In Takashi Miike Film |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=6 February 2026 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260207140616/ttps://deadline.com/2026/02/charli-xcx-horror-milly-alcock-norman-reedus-kiko-mizuhara-1236711521/ |archive-date=7 February 2026 |url-status=live}}</ref>}} |} === Televizija === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela televizijskih programa u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2014–2025 |''{{sortname|Saturday|Night Live}}'' |{{sortname|Sama sebe / Voditelj / Muzički gost / [[Sally, When the Wine Runs Out|Sally]]||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Martin Freeman]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Oscar Isaac]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Amy Poehler]]/[[Role Model (pjevač)|Role Model]]"||nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=James |last=Rettig |url=https://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |title=Watch Charli XCX Play SNL |website=[[Stereogum]] |date=14 December 2014 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316204142/http://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |title=Charli XCX and Oscar Isaac Duet as Singing Meatballs in This Unhinged SNL Sketch |publisher=[[NBC]] |date=23 July 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423030058/https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |archive-date=23 April 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |title=Watch Charli XCX's SNL Monologue and Sketches from November 16, 2024 |publisher=[[NBC]] |date=17 November 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251001200303/https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |archive-date=1 October 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite magazine |first=McKinley |last=Franklin |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |title=Charli XCX Makes Surprise SNL Appearance During Role Model Song |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=11 October 2025 |access-date=26 December 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251012093829/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |archive-date=12 October 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Major|Lazer|Major Lazer (TV-serija)}}'' |{{sortname|Lady|Vanessa Rothchild|nolink=1}} |{{sortname|Glasovna|uloga|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Throwback Thursdays"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Evan |last=Minsker |url=https://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |title=Major Lazer Cartoon Gets Premiere Date, Charli XCX and Riff Raff to Guest Star |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=31 March 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114524/http://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Late|Show with David Letterman}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Anna Kendrick]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |url=https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |title=Charli XCX and Vampire Weekend's Rostam Perform on Letterman — Watch |magazine=[[Consequence (publication)|Consequence]] |date=17 December 2014 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002630/https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The Ride:|Charli XCX|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Glavna|uloga|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.mtv.co.uk/video/o4ls0x/the-ride-charli-xcx-promo |title=Charli XCX: The Ride |publisher=MTV UK |date=17 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316115910/http://www.mtv.co.uk/charli-xcx/videos/charli-xcx-the-ride-promo |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The|Graham Norton Show}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Jamie Dornan]]/[[Julie Walters]]/[[Stephen Mangan]]/Charli XCX/[[Rita Ora]]"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |title=The Graham Norton Show – Season 16, Episode 18 |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222233411/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015–2017 |''{{sortname|Jimmy|Kimmel Live!}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Mila Kunis]]/[[Bob Odenkirk]]/Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Will Arnett]]/[[Gabrielle Union]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |title=Jimmy Kimmel Live! - Mila Kunis, Bob Odenkirk, Charli XCX |website=Plex |date=3 February 2015 |access-date=15 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830155231/https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |archive-date=30 August 2022 |url-status=live}}</ref>}}{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |title=Jimmy Kimmel Live! – Season 15, Episode 18 Will Arnett; Gabrielle Union; Charli XCX |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002202/https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2017 |''{{sortname|Celebrity|Juice}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"#18.1"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |title=Charli XCX |publisher=British Comedy Guide |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250708215312/https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |archive-date=8 July 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Lip|Sync Battle}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Rita Ora vs. Charli XCX" |{{center|<ref>{{cite news |first=Rebecca |last=Nicholson |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |title=I'm With the Band: Nasty Cherry Review – Move over Simon Cowell, Here's Charli XCX! |newspaper=[[The Guardian]] |date=15 November 2019 |access-date=1 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612182732/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |archive-date=12 June 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|The|Tonight Show Starring Jimmy Fallon}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |5 epizoda |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |title=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon – Season 6, Episode 30 Jamie Foxx; Charli XCX; Troye Sivan |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231029/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|I'm|with the Band: Nasty Cherry}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |[[Netflix|Netflixova]] dokumentarna serija |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |title=Season 1 – I'm With the Band: Nasty Cherry |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705135344/https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |archive-date=5 July 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021 |''{{sortname|RuPaul's|Drag Race All Stars}}'' |Gostujući sudija |[[RuPaul's Drag Race All Stars (season 6)|6. sezona]], epizode [[Drag Tots|9]]–10 |{{center|<ref>{{cite web |first=Alexandra |last=Del Rosario |url=https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |title='RuPaul's Drag Race All Stars': Charli XCX, Tina Knowles, Emma Roberts Among Guest Judges For Sixth Cycle |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8 June 2021 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529013856/https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |archive-date=29 May 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Gossip|Girl|Gossip Girl (TV-serija iz 2021)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"One Flew Over the Cucks's Nest"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Megan |last=Armstrong |url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |title=Charli XCX Spiced Up The 'Gossip Girl' Valentine's Day Episode With A Lingerie-Clad Performance |publisher=Uproxx |date=15 December 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215151221/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |archive-date=15 December 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2025 |''{{sortname|Overcompensating||Overcompensating (TV-serija)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Boom Clap" |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Selome |last=Hailu |url=https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |title=Charli XCX Joins Benito Skinner's Amazon Comedy Series 'Overcompensating' as Guest Star |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=2 October 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250406031540/https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |archive-date=6 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Kompozitor ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) se ne preporučuje za tabele filmografije --> {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela kompozitorskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |{{dts|2023|format=y}} |''{{sortname|Bottoms||Bottoms (film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Leo Birenberg]] |{{center|<ref name=":3">{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |title=Leo Birenberg & Charli XCX Scoring Emma Seligman's 'Bottoms' |website=FilmMusicReporter |date=10 March 2023 |access-date=11 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331071327/https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |archive-date=31 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="2" |2026 |''[[Wuthering Heights (2026 film)|Wuthering Heights]]'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} Anthony Willis |{{center|<ref>{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |title=Emerald Fennell's 'Wuthering Heights' to Feature Original Songs by Charli XCX and Score by Anthony Willis |website=Film Music Reporter |date=3 September 2025 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250924141752/https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |archive-date=24 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{Sortname|Mother Mary||Mother Mary (2026 film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Jack Antonoff]] {{sortname|i||nolink=1}} [[Daniel Hart (musician)|Daniel Hart]] |{{center|<ref>{{cite web |first=Matthew Ismael |last=Ruiz |url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |title=Charli XCX and Jack Antonoff to Write Songs for A24's New Pop Music Movie Mother Mary |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=21 March 2023 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430014619/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |archive-date=30 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Producentski rad === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela producentskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2025–danas |''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]'' |TV-serija Izvršni producent |{{center|<ref name="deadline">{{cite web |first=Denise |last=Petski |url=https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |title='Overcompensating' Comedy From Benito Skinner, Charli XCX & Jonah Hill's Strong Baby In Works At Amazon |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8 November 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250425213124/https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |archive-date=25 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2026 |''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' |Igrani film Koproducent sa [[David Hinojosa]] | |} === Podcast ===<!-- Smanjivanje redova (rowspans) je dozvoljeno samo za kolonu "Godina" prema WP:FILMOGRAPHY --> {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela podcasta u kojima učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2021 |''{{sortname|How|Long Gone|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite magazine |first=David |last=Renshaw |url=https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |title=How Long Gone Hosts to Release Debut Podcast Album |magazine=[[The Fader]] |date=22 November 2021 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230321020129/https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |archive-date=21 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021–2022 |''{{sortname|Charli XCX's|Best Song Ever|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Voditelj |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Sam |last=Moore |url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |title=Charli XCX Announces New BBC Podcast 'Charli XCX's Best Song Ever' |magazine=[[NME]] |date=5 August 2021 |access-date=13 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230313171758/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |archive-date=13 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Dua Lipa:|At Your Service|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |title=Charli XCX - Dua Lipa: At Your Service |publisher=[[BBC]] |date=7 October 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250603195847/https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |archive-date=3 June 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Five|Things with Lynn Hirschberg|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/episode-9-charli-xcx/id1490473390?i=1000582516291 |title=Episode 9: Charli XCX Five Things with Lynn Hirschberg |website=podcasts.apple.com |date=13 October 2022 |access-date=1 March 2026}}</ref>}} |- |2024 |''{{sortname|Anything|Goes with Emma Chamberlain|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |title=A Talk with Charli Xcx |via=[[YouTube]] |date=23 January 2025 |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423031638/https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |archive-date=23 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2024 |''[[Las Culturistas]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |title="For The Night" (W/ Charli XCX) {{!}} Las Culturistas with Matt Rogers and Bowen Yang |via=[[YouTube]] |date=5 June 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250716061324/https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |archive-date=16 July 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} == Nagrade i nominacije == {{Glavni|Spisak nagrada i nominacija koje je primila Charli XCX}} == Napomene == {{reflist|group=lower-alpha}} == Također pogledajte == * [[Spisak britanskih dobitnika i nominovanih za nagradu Grammy]] == Vanjski linkovi == {{wikiquote}} {{commons category}} * {{Official website|https://charlixcx.com}} * {{IMDb name|6424616}} * {{AllMusic|artist|mn0002688864|Charli XCX}} * {{Discogs artist|Charli XCX|Charli XCX}} * [https://www.bbc.co.uk/programmes/p09rfbrp ''Charli XCX's Best Song Ever''] (BBC Radio 1) == Reference == {{refspisak}} f8pha8gvdd89g5ewaxvjmiv3xhc0g9a 3894388 3894387 2026-06-05T22:45:59Z Arnel 102555 /* Film */ 3894388 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Charli XCX | slika = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg | alt = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom | opis = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]] | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Charlotte Emma Aitchison | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}} | mjesto_rođenja = [[Cambridge]], [[Engleska]] | porijeklo = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska | žanr = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}} | zanimanje = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}} | instrument = Vokal | karijera = 2008–danas | izdavač = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]<ref>{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}</ref>}} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|charlixcx.com}} }} '''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]" švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja. Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je "[[Boom Clap]]", svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]" i "[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]". Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara. Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom "[[Speed Drive]]", koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]", na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025). Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući "[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]" (2014) za Iggy Azaleu, "[[Same Old Love]]" (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], "[[Boys & Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys & Girls]]" (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], "[[Tonight (Blondie)|Tonight]]" (2017) za [[Blondie]], "[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]" (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], "[[You for Me (pjesma)|You for Me]]" (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te "[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]" (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje. == Rani život == Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge|Cambridgeu]] (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].<ref>{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}</ref><ref name=":8">{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5 June 2025|url-status=live}}</ref><ref name="telegraph">{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,<ref name=":1">{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}</ref> a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley|Crawleyju]] u Zapadnom Sussexu.<ref name=":8" /> Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford|Bishop's Stortfordu]] (Hertfordshire).<ref>{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9 December 2014|access-date=7 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao "zastrašujuće iskustvo".<ref>{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: "I have scary memories of Joensuu"|access-date=10. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}</ref> Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila "napola Indijka s kovrdžavom kosom" među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.<ref>{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}</ref><ref name="vogue.sg">{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title="I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community": Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}</ref> Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.<ref>{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: "Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent"|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="interview">{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27 July 2009|access-date=18 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28 September 2013|url-status=live}}</ref> Svoje umjetničko ime "Charli XCX" preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]], budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da "neće izvesti Princea" (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}</ref> == Karijera == === 2008–2011: Početak karijere === Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',<ref>{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref> a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[Rejv|rejvove]] i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi.<ref name=":12" /><ref name="mm">{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}</ref> Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; "XCX" (ili "kiss Charli kiss")<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains "XCX"|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}</ref> bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]] kada je bila mlađa.<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.<ref>{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}</ref> Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,<ref name="theguardian2013">{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}</ref> objavila je dva singla – "!Franchesckaar!" i dvostruku A-stranu "Emelline"/"Art Bitch" pod izdavačkom kućom Orgy Music.<ref>{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}</ref> Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je "pomodnim dens trakama" i "prokleto užasnom Myspace muzikom".<ref name="mm" /><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.<ref name="telegraph2" /> [[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]] Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao "izgubljenu". U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: "Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari."<ref name="theguardian2013" /> Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to "ne funkcionira", sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu "Stay Away". Izjavila je da su "tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto".<ref>{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}</ref><ref name="theguardian2013" /> Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] "End of the World". Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.<ref name="SMH">{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}</ref> U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove "Stay Away" i "[[Nuclear Seasons]]", privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za "Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu "Najboljih pjesama 2011".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to "Stay Away" by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to "Nuclear Seasons" by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}</ref> === 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' === {{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]", a druga "[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]".<ref>{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}</ref> Izjavila je da na kraju sama nije objavila "I Love It" jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}</ref> ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}</ref> U junu je objavila "You're the One" kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme "Champagne Coast" izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme "You're the One" u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom "Cloud Aura" na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – "Cloud Aura" (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: "Super Ultra" (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8 November 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11 November 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7 November 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Početkom 2013. objavila je singl "[[You (Ha Ha Ha)]]" i najavila svoj debitantski album,<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je u martu uslijedio singl "What I Like".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – "What I Like"|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': "This Album Was the Beginning of Everything for Me"|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}</ref> Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],<ref name="ukchrats">{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}</ref> peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.<ref name="heat seekers">{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na "uglavnom povoljne kritike".<ref name="MC">{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}</ref> U maju je objavila pjesmu "Just Desserts", u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, "Just Desserts"|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: "Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?"<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}</ref> Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio "nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci."<ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="popjustice">{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26 June 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21 December 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više "pop-orijentisan". Album je uključivao i pjesmu pod nazivom "Mow That Lawn", koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.<ref>{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]] Krajem 2013. objavljen je singl "[[SuperLove]]" kao vodeća pjesma s albuma,<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}</ref> dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&albums=0&films=0|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom "Allergic to Love".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: "Allergic to Love"|last=Pelly|first=Jenn|date=16 January 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke|Dr. Lukeom]] za koju je izjavila da "jednostavno nije bila za nju". U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete "osjećaj osnaživanja".<ref>{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: "I Genuinely Don't Give a Fuck"|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12 August 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12 November 2018|url-status=live}}</ref> Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27 November 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9 March 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.<ref name="Idolator new album">{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3 January 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}</ref> Pjesma "SuperLove" je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16 March 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13 November 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in "Fancy" Video|last=Goble|first=Corban|date=4 March 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8 March 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref><ref name="popdust">{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29 September 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9 April 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}</ref> pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.<ref name="yahoomusic">{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29 May 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29 May 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4 March 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20 April 2014|url-status=live}}</ref> Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu "[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]" (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu "[[OctaHate]]" izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].<ref>{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24 November 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu "[[Boom Clap]]" za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, "Boom Clap"|last=Beauchemin|first=Molly|date=11 April 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> "Boom Clap" je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28 May 2019|url-status=dead}}</ref> i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.<ref>{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&nbsp;– Accreditations&nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17 April 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}</ref> U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]". Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je "izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop". Navela je da je album "očigledno [...] o tome da te boli briga za sve".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares "Break the Rules"|last=Gordon|first=Jeremy|date=18 August 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme "Boom Clap"<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of "Boom Clap"|last=Pelly|first=Jenn|date=22 September 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> te je zvanično objavljen u decembru 2014.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13 April 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,<ref>{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's "Sucker" Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24 December 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke & Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23 February 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26 February 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Treći singl s albuma, "[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]" na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', "Body of My Own", kao vrstu feminističke izjave.<ref>{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2 April 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4 August 2024|url-status=live}}</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.<ref>{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25 November 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30 August 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6 September 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5 November 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> te je gostovala zajedno s R&B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu "[[Drop That Kitty]]" repera [[Ty Dolla Sign]].<ref>{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX & Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15 April 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10 June 2020|url-status=live}}</ref> Muzički video za singl "[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]" objavljen je 23. marta 2015.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – "Famous" Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23 March 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.<ref>{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1 December 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23 February 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7 December 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX & Bleachers Announce Charli & Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21 April 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18 May 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}</ref> Objavila je 21. avgusta da se, iz "ličnih razloga", planirani drugi dio turneje neće održati.<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21 August 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20 October 2015|url-status=live}}</ref> === 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' === {{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao "najviše pop i najviše elektronsku stvar" koju je ikada napravila.<ref>{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8 July 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2 September 2015|url-status=live}}</ref> U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu "[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]" u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20 October 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28 September 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews "Vroom Vroom" Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23 February 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3 January 2019|url-status=live}}</ref> Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom "Trophy", premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23 February 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3 March 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23 February 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13 July 2019|url-status=live}}</ref> Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, "Trophy"|last=Monroe|first=Jazz|date=23 February 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24 February 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}</ref> Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.<ref>{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7 March 2016|url-status=live}}</ref> Ovaj [[avant-pop]]<ref name="rs11">{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20 August 2016|url-status=live}}</ref> EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.<ref>{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3 March 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10 March 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29 June 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]] U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.<ref>{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, "Superstar"|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13 July 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18 January 2026|url-status=live}}</ref> Vodeći singl s njenog trećeg albuma, "[[After the Afterparty]]", objavljen je 28. oktobra.<ref>{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18 October 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17 October 2016|url-status=live}}</ref> Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3 April 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}</ref> i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18 August 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numorom pod nazivom "Bounce", na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX & A Motionless A. G. Cook Bring New Song "Bounce" To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9 February 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30 September 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}</ref> Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs & More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7 January 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}</ref><ref name="Vaunter Number 1 Angel">{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8 March 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9 March 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}</ref> dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.<ref name="Vaunter Number 1 Angel" /> Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl "1 Night", na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17 March 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18 March 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}</ref> Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu "[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]", zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28 July 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}</ref><ref name="Boys">{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26 July 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28 July 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6 August 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7 August 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6 August 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6 August 2017|url-status=dead}}</ref> Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl "After the Afterparty" dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.<ref>{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14 September 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3 August 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017. Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11 December 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30 December 2017|url-status=live}}</ref> U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16 March 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25 May 2018|url-status=live}}</ref> U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].<ref>{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1 March 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3 May 2018|url-status=live}}</ref> Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu "[[5 in the Morning]]".<ref>{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9 May 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7 October 2018|url-status=live}}</ref> Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere "[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]" i "[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]".<ref>{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 June 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8 October 2018|url-status=live}}</ref> Singl "[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]" zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.<ref name="girls night out">{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27 July 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2 August 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song "Girls Night Out"|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23 January 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> === 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' === {{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5 October 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6 October 2018|url-status=live}}</ref> Muzički video za pjesmu "1999" objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for "1999"|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11 October 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14 October 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}</ref> Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi "If It's Over".<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7 September 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6 September 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom "[[Blame It on Your Love]]", na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15 May 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19 May 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}</ref> Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].<ref>{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16 May 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17 September 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}</ref> Pojedini elementi pjesme "Blame It on Your Love" preuzeti su iz njene ranije objavljene numere "Track 10" sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to "Blame It on Your Love" [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15 May 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8 July 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}</ref> Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase & Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom "[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]", u saradnji sa sastavom [[Christine and the Queens]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31 May 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31 May 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23 December 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25 November 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo|Diplom]] i Herveom Pagezom na pjesmi "[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]".<ref>{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo & Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30 May 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22 November 2019|url-status=live}}</ref> Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu "[[Dream Glow]]" na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe soundtracka njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin & Jungkook & Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7 June 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8 June 2019|url-status=live}}</ref> Pjesma "Gone" zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], "[[Cross You Out]]" na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. avgusta,<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16 August 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16 August 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}</ref> nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: "Warm" s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);<ref>{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30 August 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> "February 2017" sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te "2099" u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]]. [[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]] Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom "We Are Born to Play", koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].<ref>{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14 January 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4 October 2020|url-status=live}}</ref> Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla "[[Ringtone (remix)|Ringtone]]" sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26 April 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29 April 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}</ref> Potom je izdala singlove "[[Forever (Charli XCX)|Forever]]", "[[Claws (Charli XCX)|Claws]]" i "[[I Finally Understand]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song "I Finally Understand"|last=Yoo|first=Noah|date=7 May 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15 May 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}</ref> Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[Karantin|karantina]]. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.<ref>{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15 May 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao "zaista djelo svog vremena".<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami|Miamiju]] u junu 2021.<ref>{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23 June 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30 November 2023|url-status=live}}</ref> Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].<ref>{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is "Coming out Sooner Than U Think"|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8 February 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8 February 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8 February 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8 February 2021|access-date=8. 2. 2021}}</ref> Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme "Charger" velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].<ref>{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22 January 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}</ref> U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se "osjeća veoma inspirisano".<ref>{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases "Poptastic" New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 March 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16 March 2021|url-status=live}}</ref> Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22 February 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7 May 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}</ref> Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme "Drama" sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee|Bladeeja]] i Mechatoka.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New "Drama" Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28 April 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28 April 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}</ref> Zatim je 2. septembra objavljen singl "[[Good Ones]]" kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2 August 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3 August 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}</ref> Drugi singl pod nazivom "[[New Shapes]]", na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4 November 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24 February 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}</ref> Treći singl s pomenutog albuma, "Beg for You", na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – "Beg For You" (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27 January 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27 August 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}</ref> === 2023–2025: ''Brat'' === {{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23 February 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28 March 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}</ref> Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove "Hot Girl" za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te "[[Speed Drive]]" za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.<ref>{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track "Hot Girl" from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27 July 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7 August 2023|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31 July 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}</ref> Pjesma "Speed Drive" dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama "Boom Clap" i "Break the Rules" iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.<ref name=":3" /> U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi "[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]" s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.<ref>{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18 August 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18 August 2023|url-status=live}}</ref> Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu "[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19 October 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19 October 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}</ref> Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za "Speed Drive".<ref>{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In "Speed Drive" Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 August 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1 October 2023|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]] Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn|Brooklynu]]. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25 February 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}</ref> što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,<ref>{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23 February 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[Easyfun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.<ref name=":7">{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23 February 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25 February 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26 February 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> Singl "[[360 (Charli XCX)|360]]" izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song "360": Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10 May 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11 May 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji "pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta".<ref>{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's "360" Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10 May 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18 May 2024|url-status=live}}</ref> Sam album objavljen je 7. juna 2024.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28 February 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28 February 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}</ref> Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;<ref>{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6 June 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21 June 2024|url-status=live}}</ref> ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7 June 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6 April 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref> Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23 July 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]" prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi "I Love It" grupe Icona Pop deceniju ranije.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9 August 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16 August 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Numera "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" izdata je kao zvanični singl s albuma<ref>{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX "Apple" {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2 August 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}</ref> nakon što je postala viralna na platformi TikTok.<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28 July 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.<ref name="vogue.sg2" /><ref>{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27 February 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1 April 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}</ref> Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.<ref>{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4 April 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1 May 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1 May 2024|url-status=live}}</ref> Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.<ref>{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11 December 2024|url-status=live}}</ref><ref name="consequence remix">{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11 October 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12 November 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: "Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]", "360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]", "Girl, so confusing featuring [[Lorde]]", "Guess featuring [[Billie Eilish]]" i "Talk talk featuring [[Troye Sivan]]".<ref name="consequence remix" /><ref>{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26 March 2025|url-status=live}}</ref> Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024<ref>{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4 October 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}</ref> Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5 December 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5 March 2025|url-status=live}}</ref> Nakon što je njena pjesma "[[Party 4 U]]" ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15 May 2025|url-status=live}}</ref> Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz|Parizu]], gdje je s grupom izvela pjesmu "[[Cherry Blossom Girl]]".<ref>{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8 June 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9 June 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}</ref> Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru "[[360 (Charli XCX)|360]]".<ref>{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21 June 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22 June 2025|url-status=live}}</ref> Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles|Los Angelesu]].<ref>{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, & It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23 October 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10 February 2026|url-status=live}}</ref> === 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' === {{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}} [[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]] Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu "[[House (Charli XCX)|House]]". Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].<ref>{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track "House", Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3 January 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's "Elegant and Brutal" New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6 January 2026|url-status=live}}</ref> Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla "[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]" i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song "Chains of Love"|last=Strauss|first=Matthew|date=13 November 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5 January 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> Muzički video za "Chains of Love" objavljen je 17. novembra.<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1 January 2026|url-status=live}}</ref> Treći singl, "Wall of Sound", izdat je 16. januara 2026.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16 January 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16 January 2026|url-status=live|access-date=29 January 2026}}</ref> Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.<ref>{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27 January 2026|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28 January 2026|url-status=live}}</ref> Dana 7. maja 2026. objavila je singl "[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]".<ref>{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' "that's not actually rock music"|magazine=[[NME]]|date=2 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref> Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom "I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night" objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11 May 2026|url-status=live|access-date=12 May 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[Dioničar|dioničarka]] kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].<ref>{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12 May 2026|access-date=12 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12 May 2026|url-status=live}}</ref> Zatim je 21. maja objavila singl "[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21 May 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22 May 2026|url-status=live|access-date=22 May 2026}}</ref> Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.<ref>{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1 June 2026|access-date=1 June 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/9KuwY|archive-date=1 June 2026|url-status=live}}</ref> == Umjetnički stil i uticaji == === Muzički stil === Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],<ref name="Nina Corcoran COS">{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29 September 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="renownedforsound genres">{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27 March 2013|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24 October 2023|url-status=live}}</ref> [[dance-pop]],<ref>{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1 December 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – "You (Ha Ha Ha)"|last=Breihan|first=Tom|date=18 December 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2 July 2015|url-status=live|access-date=1 July 2015}}</ref> [[synth-pop]],<ref>{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18 March 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18 March 2022|url-status=live|access-date=20 October 2025}}</ref><ref name="theguardian 2024 genres">{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26 July 2024|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1 April 2025|url-status=live}}</ref> [[alternativni pop]],<ref>{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24 October 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2 January 2025|access-date=13 February 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7 February 2025|url-status=live}}</ref> [[hyperpop]],<ref name="Hyperpop or overhyped?">{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17 December 2020|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1 June 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28 January 2022|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27 March 2025|url-status=live}}</ref> [[Pop-pank|pop-pAnk]],<ref name="theguardian 2024 genres" /><ref>{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6 October 2014|access-date=10 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24 August 2018|url-status=dead}}</ref> [[dark wave]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[witch house]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[gotički pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[avant-pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> i [[eksperimentalni pop]].<ref name="renownedforsound genres" /> Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23 March 2024|url-status=live|access-date=23 March 2024}}</ref> automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao "jeftini [[techno]]".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12 April 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.<ref>{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13 December 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref> Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,<ref>{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10 June 2013|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19 August 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,<ref>{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10 October 2017|url-status=live}}</ref> koji sadrži elemente [[Pank-rok|pank-roka]], [[Novi val|novog vala]] i [[Power pop|power popa]].<ref name="Nina Corcoran COS" /><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21 February 2015|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24 August 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12 December 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25 October 2017|access-date=26 October 2017}}</ref> Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.<ref>{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5 September 2017|url-status=live}}</ref><ref name="rollingstone.com">{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15 March 2017|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29 September 2017|url-status=live}}</ref> Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[Eurodance|eurodancea]],<ref>{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&B|R&B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10 March 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10 October 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="rollingstone.com" /> Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album [[Charli (album)|''Charli'']] istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13 September 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13 September 2019|url-status=live|access-date=6 August 2023|author=Michelle Hyun Kim}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20 December 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18 April 2021|url-status=live|access-date=6 August 2023}}</ref> [[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]] Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage|UK garagea]], [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[Bubblegum pop|bubblegum popa]], kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12 April 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[Synthwave|synthwavea]], eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[Indie pop|indie popa]]. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom "pakta s đavolom".<ref>{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=25 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> Njena "party girl" estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].<ref>{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15 October 2024|access-date=21 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11 July 2025|url-status=live}}</ref> Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]<ref>{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17 April 2015|access-date=12 July 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12 July 2024|url-status=live}}</ref> i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds & Charli XCX – "Just Desserts"|last=Nelson|first=Michael|date=1 May 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13 May 2016|url-status=live|access-date=28 June 2016}}</ref> Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 July 2012|access-date=8 May 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29 November 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21 October 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22 October 2024|url-status=live}}</ref> Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se "ne identifikuje s muzičkim žanrovima".<ref name="Hyperpop or overhyped?" /> === Uticaji === Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],<ref name="Esquire">{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (magazine)|Esquire]]|date=12 December 2014|access-date=22 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5 September 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],<ref name=":4">{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14 November 2013|access-date=22 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24 September 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5 April 2014|url-status=live|access-date=20 April 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=12 February 2013|access-date=20 April 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15 May 2014|url-status=live}}</ref> [[Lily Allen]],<ref>{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's "Cheryl Tweedy" As Forerunner to Charli XCX's "Sympathy Is a Knife"|last=Rivieccio|first=Genna|date=4 December 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21 February 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',<ref name="harrystruman">{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26 March 2016|url-status=live|access-date=20 November 2015}}</ref> [[Paris Hilton]],<ref name="Tinkerbell">{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14 September 2015|access-date=20 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21 November 2015|url-status=dead}}</ref> [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],<ref>{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}</ref> [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].<ref>{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: "Someone Who None of Us Would Be Here Without"|magazine=[[NME]]|date=2 March 2025|access-date=9 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2 March 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17 June 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27 November 2021|url-status=live}}</ref> Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] jako svoju "omiljenu pop djevojku"<ref name="Tinkerbell" /> i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4 March 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4 March 2022|url-status=live|access-date=7 August 2023}}</ref> Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.<ref name=":5">{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20 December 2017|url-status=dead}}</ref> Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan "Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears",<ref name="Esquire" /> dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].<ref name=":5" /> Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].<ref name="Idolator new album2" /> Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15 December 2017|access-date=15 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15 December 2017|url-status=live}}</ref> Izjavila je da su "najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]",<ref>{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3 October 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6 July 2015|url-status=live}}</ref> te da bi njena "saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]".<ref name="elle">{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19 July 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14 February 2015}}</ref> Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom "heroinom".<ref>{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14 June 2012|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2 August 2017|url-status=dead}}</ref> Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].<ref>{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14 May 2021|url-status=live|access-date=8 April 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].<ref name=":6" /><ref>{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14 April 2017|access-date=22 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22 March 2024|url-status=live}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Charli XCX|Spisak pjesama koje je napisala Charli XCX}}'''Studijski albumi''' * ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013) * ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014) * ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019) * ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020) * ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022) * ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024) * ''Music, Fashion, Film'' (2026) == Turneje == {{Glavni|Spisak nastupa uživo Charli XCX}}{{Col-begin}} {{Col-3}} '''Samostalne turneje''' * [[Girl Power North America Tour]] (2014) * [[Charli Live Tour]] (2019–2020) * [[Crash: The Live Tour]] (2022–2023) * [[Brat Tour]] (2024–2025) '''Zajedničke turneje''' * [[Charli and Jack Do America Tour]] (2015) (sa [[Bleachers (grupa)|Bleachersom]]) * [[Sweat (koncertna turneja)|Sweat]] (2024) (sa [[Troye Sivan|Troye Sivanom]]) {{Col-3}} '''Predgrupa / Podrška''' * [[The Ting Tings]] – [[Show Us Yours Tour]] (2011) * [[Sleigh Bells (grupa)|Sleigh Bells]] – Terror Tour (2012) * [[Azealia Banks]] – Mermaid Ball (2012) * [[Coldplay]] – [[Mylo Xyloto Tour]] (2012) * [[Ellie Goulding]] – [[The Halcyon Days Tour]] (2013) * [[Marina and the Diamonds]] – [[The Lonely Hearts Club Tour]] (2013) * [[Paramore]] – [[The Self-Titled Tour]] (2013) * [[Katy Perry]] – [[Prismatic World Tour]] (2015) * [[Halsey (singer)|Halsey]] – [[Hopeless Fountain Kingdom Tour]] (2017) * [[Sia]] – [[Nostalgic for the Present Tour]] (2017) * [[Taylor Swift]] – [[Reputation Stadium Tour]] (2018) {{Col-end}} == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela igranih i dokumentarnih filmova u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- | rowspan="3" |2015 |''{{sortname|The|F-Word and Me|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Daniel |last=Kreps |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=25 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227095646/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |archive-date=27 February 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|Lost|in the North|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Kratki|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Jonny |last=von Wallstrom |url=https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A |title=Lost In The North - Charli XCX |via=[[YouTube]] |date=31 August 2015 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820170403/https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A&themeRefresh=1 |archive-date=20 August 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|The|1989 World Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://taylorswift.com/news/265083 |title=The 1989 World Tour Live Coming to Apple Music |publisher=TaylorSwift.com |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114202/https://taylorswift.com/news/265083 |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2016 |''{{sortname|The|Angry Birds Movie}}'' |[[Angry Birds Stella#Characters|Willow]] (glas) | |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Natalie |last=Stone |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |title=Charli XCX to Voice Willow in 'Angry Birds' Movie |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 April 2016 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114129/http://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Taylor|Swift: Reputation Stadium Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Elias |last=Leight |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |title=Taylor Swift Previews Netflix Concert Doc With Brassy 'Shake It Off' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=28 December 2018 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230085421/https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |archive-date=30 December 2018 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|UglyDolls||}}'' |{{sortname|Kitty||nolink=1}} (glas) | |{{center|<ref name="A Tree Is Blue">{{cite web |first=Tom |last=Breihan |url=https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |title=Charli XCX Will Reportedly Star In Dakota Johnson's Directorial Debut A Tree Is Blue |work=[[Stereogum]] |date=22 October 2025 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260104045639/https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |archive-date=4 January 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''[[Charli XCX: Alone Together]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite news |first=Phil |last=Hoad |url=https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |title=Charli XCX: Alone Together Review – Singer's Intimate Journal of Lockdown Album |newspaper=[[The Guardian]] |date=13 April 2022 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250313013329/https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |archive-date=13 March 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="3" |2025 |''[[Erupcja]]'' |Bethany |Također scenaristkinja i producentkinja |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Matt |last=Grobar |url=https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |title=Charli XCX's Secret Movie Revealed: How the Pop Star, Jeremy O. Harris and Director Pete Ohs Shot 'Erupcja' During 'Brat' Summer (Exclusive) |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=7 October 2024 |access-date=25 October 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009090843/https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |archive-date=9 October 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[100 Nights of Hero]]'' |{{sortname|Rosa||nolink=1}} | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |title=Emma Corrin & Maika Monroe To Topline Julia Jackman's '100 Nights Of Hero'; Charli XCX Also Set |website=[[Deadline Hollywood]] |date=12 September 2024 |access-date=13 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913002400/https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |archive-date=13 September 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' |Mother Nature |Kameo uloga |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Mia |last=Galuppo |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |title=How Chris Evans, A Semi-Active Volcano and Donkeys Came Together to Make TIFF-Bound 'Sacrifice' |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 September 2025 |access-date=20 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904213010/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |archive-date=4 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="4" |2026 |''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' |Sama sebe |Također autorica priče i producentkinja |{{Center|<ref>{{cite magazine |first=Ellie |last=Calnan |url=https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |title=Charli Xcx's 'The Moment' Starts Shooting in the UK for A24 |magazine=[[Screen International]] |date=18 March 2025 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409005704/https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |archive-date=9 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' |Minerva | |{{Center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |title=Charli Xcx Joins Olivia Wilde, Cooper Hoffman In Gregg Araki's Thriller 'I Want Your Sex' For Black Bear |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=30 August 2024 |access-date=30 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240830164901/https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |archive-date=30 August 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[The Gallerist (film)|The Gallerist]]'' |Alex | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |title=MRC Boards Cathy Yan's 'The Gallerist' As Da'Vine Joy Randolph, Sterling K. Brown, Catherine Zeta-Jones & More Sign On |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=13 December 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515215111/https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |archive-date=15 May 2025 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |first=Gregory |last=Ellwood |url=https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |title=‘The Gallerist’ Review: Natalie Portman & Jenna Ortega Commit To An Art World Farce That Can’t Close The Sale [Sundance] |website=The Playlist |date=26 January 2026 |access-date=12 April 2026 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/y61UV |archive-date=12 April 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' |Gabby | |{{center|<ref>{{cite web |first=Umberto |last=Gonzales |url=https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |title=Charli XCX to Make Feature Film Debut in Legendary's 'Faces of Death' (Exclusive) |work=[[TheWrap]] |date=21 April 2023 |access-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230514073554/https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |archive-date=14 May 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |} === Televizija === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela televizijskih programa u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2014–2025 |''{{sortname|Saturday|Night Live}}'' |{{sortname|Sama sebe / Voditelj / Muzički gost / [[Sally, When the Wine Runs Out|Sally]]||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Martin Freeman]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Oscar Isaac]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Amy Poehler]]/[[Role Model (pjevač)|Role Model]]"||nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=James |last=Rettig |url=https://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |title=Watch Charli XCX Play SNL |website=[[Stereogum]] |date=14 December 2014 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316204142/http://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |title=Charli XCX and Oscar Isaac Duet as Singing Meatballs in This Unhinged SNL Sketch |publisher=[[NBC]] |date=23 July 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423030058/https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |archive-date=23 April 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |title=Watch Charli XCX's SNL Monologue and Sketches from November 16, 2024 |publisher=[[NBC]] |date=17 November 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251001200303/https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |archive-date=1 October 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite magazine |first=McKinley |last=Franklin |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |title=Charli XCX Makes Surprise SNL Appearance During Role Model Song |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=11 October 2025 |access-date=26 December 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251012093829/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |archive-date=12 October 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Major|Lazer|Major Lazer (TV-serija)}}'' |{{sortname|Lady|Vanessa Rothchild|nolink=1}} |{{sortname|Glasovna|uloga|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Throwback Thursdays"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Evan |last=Minsker |url=https://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |title=Major Lazer Cartoon Gets Premiere Date, Charli XCX and Riff Raff to Guest Star |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=31 March 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114524/http://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Late|Show with David Letterman}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Anna Kendrick]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |url=https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |title=Charli XCX and Vampire Weekend's Rostam Perform on Letterman — Watch |magazine=[[Consequence (publication)|Consequence]] |date=17 December 2014 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002630/https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The Ride:|Charli XCX|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Glavna|uloga|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.mtv.co.uk/video/o4ls0x/the-ride-charli-xcx-promo |title=Charli XCX: The Ride |publisher=MTV UK |date=17 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316115910/http://www.mtv.co.uk/charli-xcx/videos/charli-xcx-the-ride-promo |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The|Graham Norton Show}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Jamie Dornan]]/[[Julie Walters]]/[[Stephen Mangan]]/Charli XCX/[[Rita Ora]]"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |title=The Graham Norton Show – Season 16, Episode 18 |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222233411/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015–2017 |''{{sortname|Jimmy|Kimmel Live!}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Mila Kunis]]/[[Bob Odenkirk]]/Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Will Arnett]]/[[Gabrielle Union]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |title=Jimmy Kimmel Live! - Mila Kunis, Bob Odenkirk, Charli XCX |website=Plex |date=3 February 2015 |access-date=15 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830155231/https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |archive-date=30 August 2022 |url-status=live}}</ref>}}{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |title=Jimmy Kimmel Live! – Season 15, Episode 18 Will Arnett; Gabrielle Union; Charli XCX |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002202/https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2017 |''{{sortname|Celebrity|Juice}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"#18.1"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |title=Charli XCX |publisher=British Comedy Guide |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250708215312/https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |archive-date=8 July 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Lip|Sync Battle}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Rita Ora vs. Charli XCX" |{{center|<ref>{{cite news |first=Rebecca |last=Nicholson |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |title=I'm With the Band: Nasty Cherry Review – Move over Simon Cowell, Here's Charli XCX! |newspaper=[[The Guardian]] |date=15 November 2019 |access-date=1 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612182732/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |archive-date=12 June 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|The|Tonight Show Starring Jimmy Fallon}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |5 epizoda |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |title=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon – Season 6, Episode 30 Jamie Foxx; Charli XCX; Troye Sivan |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231029/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|I'm|with the Band: Nasty Cherry}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |[[Netflix|Netflixova]] dokumentarna serija |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |title=Season 1 – I'm With the Band: Nasty Cherry |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705135344/https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |archive-date=5 July 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021 |''{{sortname|RuPaul's|Drag Race All Stars}}'' |Gostujući sudija |[[RuPaul's Drag Race All Stars (season 6)|6. sezona]], epizode [[Drag Tots|9]]–10 |{{center|<ref>{{cite web |first=Alexandra |last=Del Rosario |url=https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |title='RuPaul's Drag Race All Stars': Charli XCX, Tina Knowles, Emma Roberts Among Guest Judges For Sixth Cycle |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8 June 2021 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529013856/https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |archive-date=29 May 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Gossip|Girl|Gossip Girl (TV-serija iz 2021)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"One Flew Over the Cucks's Nest"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Megan |last=Armstrong |url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |title=Charli XCX Spiced Up The 'Gossip Girl' Valentine's Day Episode With A Lingerie-Clad Performance |publisher=Uproxx |date=15 December 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215151221/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |archive-date=15 December 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2025 |''{{sortname|Overcompensating||Overcompensating (TV-serija)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Boom Clap" |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Selome |last=Hailu |url=https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |title=Charli XCX Joins Benito Skinner's Amazon Comedy Series 'Overcompensating' as Guest Star |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=2 October 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250406031540/https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |archive-date=6 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Kompozitor === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela kompozitorskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |{{dts|2023|format=y}} |''{{sortname|Bottoms||Bottoms (film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Leo Birenberg]] |{{center|<ref name=":3">{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |title=Leo Birenberg & Charli XCX Scoring Emma Seligman's 'Bottoms' |website=FilmMusicReporter |date=10 March 2023 |access-date=11 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331071327/https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |archive-date=31 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="2" |2026 |''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} Anthony Willis |{{center|<ref>{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |title=Emerald Fennell's 'Wuthering Heights' to Feature Original Songs by Charli XCX and Score by Anthony Willis |website=Film Music Reporter |date=3 September 2025 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250924141752/https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |archive-date=24 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{Sortname|Mother Mary||Mother Mary (film iz 2026)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Jack Antonoff]] {{sortname|i||nolink=1}} [[Daniel Hart (musician)|Daniel Hart]] |{{center|<ref>{{cite web |first=Matthew Ismael |last=Ruiz |url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |title=Charli XCX and Jack Antonoff to Write Songs for A24's New Pop Music Movie Mother Mary |work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]] |date=21. 3. 2023 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430014619/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |archive-date=30. 4. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Producentski rad === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela producentskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2025–danas |''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]'' |TV-serija Izvršni producent |{{center|<ref name="deadline">{{cite web |first=Denise |last=Petski |url=https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |title='Overcompensating' Comedy From Benito Skinner, Charli XCX & Jonah Hill's Strong Baby In Works At Amazon |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8. 11. 2022|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425213124/https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |archive-date=25. 4. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2026 |''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' |Igrani film Koproducent sa [[David Hinojosa]] | |} === Podcast === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela podcasta u kojima učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2021 |''{{sortname|How|Long Gone|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite magazine |first=David |last=Renshaw |url=https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |title=How Long Gone Hosts to Release Debut Podcast Album |magazine=[[The Fader]] |date=22. 11. 2021|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20230321020129/https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |archive-date=21. 3. 2023|url-status=live}}</ref>}} |- |2021–2022 |''{{sortname|Charli XCX's|Best Song Ever|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Voditelj |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Sam |last=Moore |url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |title=Charli XCX Announces New BBC Podcast 'Charli XCX's Best Song Ever' |magazine=[[NME]] |date=5. 8. 2021|access-date=13. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230313171758/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |archive-date=13. 3. 2023|url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Dua Lipa:|At Your Service|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |title=Charli XCX - Dua Lipa: At Your Service |publisher=[[BBC]] |date=7. 10. 2022|access-date=23. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20250603195847/https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |archive-date=3. 6. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Five|Things with Lynn Hirschberg|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/episode-9-charli-xcx/id1490473390?i=1000582516291 |title=Episode 9: Charli XCX Five Things with Lynn Hirschberg |website=podcasts.apple.com |date=13. 10. 2022|access-date=1. 3. 2026}}</ref>}} |- |2024 |''{{sortname|Anything|Goes with Emma Chamberlain|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |title=A Talk with Charli Xcx |via=[[YouTube]] |date=23. 1. 2025|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423031638/https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |archive-date=23. 4. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2024 |''[[Las Culturistas]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |title="For The Night" (W/ Charli XCX) {{!}} Las Culturistas with Matt Rogers and Bowen Yang |via=[[YouTube]] |date=5. 6. 2024|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716061324/https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |archive-date=16. 7. 2025|url-status=live}}</ref>}} |} == Nagrade i nominacije == {{Glavni|Spisak nagrada i nominacija koje je primila Charli XCX}} == Napomene == {{reflist|group=lower-alpha}} == Također pogledajte == * [[Spisak britanskih dobitnika i nominovanih za nagradu Grammy]] == Vanjski linkovi == {{wikiquote}} {{commons category}} * {{Official website|https://charlixcx.com}} * {{IMDb name|6424616}} * {{AllMusic|artist|mn0002688864|Charli XCX}} * {{Discogs artist|Charli XCX|Charli XCX}} * [https://www.bbc.co.uk/programmes/p09rfbrp ''Charli XCX's Best Song Ever''] (BBC Radio 1) == Reference == {{refspisak}} ia8niygq5u124rxbw7j1o6rc0fc510u 3894389 3894388 2026-06-05T22:56:03Z Arnel 102555 3894389 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Charli XCX | slika = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg | alt = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom | opis = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]] | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Charlotte Emma Aitchison | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}} | mjesto_rođenja = [[Cambridge]], [[Engleska]] | porijeklo = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska | žanr = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}} | zanimanje = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}} | instrument = Vokal | karijera = 2008–danas | izdavač = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]<ref>{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}</ref>}} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|charlixcx.com}} }} '''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]" švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja. Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je "[[Boom Clap]]", svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]" i "[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]". Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara. Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom "[[Speed Drive]]", koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]", na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025). Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući "[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]" (2014) za Iggy Azaleu, "[[Same Old Love]]" (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], "[[Boys & Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys & Girls]]" (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], "[[Tonight (Blondie)|Tonight]]" (2017) za [[Blondie]], "[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]" (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], "[[You for Me (pjesma)|You for Me]]" (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te "[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]" (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje. == Rani život == Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge|Cambridgeu]] (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].<ref>{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}</ref><ref name=":8">{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5 June 2025|url-status=live}}</ref><ref name="telegraph">{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,<ref name=":1">{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}</ref> a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley|Crawleyju]] u Zapadnom Sussexu.<ref name=":8" /> Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford|Bishop's Stortfordu]] (Hertfordshire).<ref>{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9 December 2014|access-date=7 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao "zastrašujuće iskustvo".<ref>{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: "I have scary memories of Joensuu"|access-date=10. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}</ref> Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila "napola Indijka s kovrdžavom kosom" među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.<ref>{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}</ref><ref name="vogue.sg">{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title="I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community": Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}</ref> Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.<ref>{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: "Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent"|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="interview">{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27 July 2009|access-date=18 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28 September 2013|url-status=live}}</ref> Svoje umjetničko ime "Charli XCX" preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]], budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da "neće izvesti Princea" (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}</ref> == Karijera == === 2008–2011: Početak karijere === Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',<ref>{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref> a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[Rejv|rejvove]] i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi.<ref name=":12" /><ref name="mm">{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}</ref> Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; "XCX" (ili "kiss Charli kiss")<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains "XCX"|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}</ref> bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger|MSN Messengeru]] kada je bila mlađa.<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.<ref>{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}</ref> Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,<ref name="theguardian2013">{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}</ref> objavila je dva singla – "!Franchesckaar!" i dvostruku A-stranu "Emelline"/"Art Bitch" pod izdavačkom kućom Orgy Music.<ref>{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}</ref> Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je "pomodnim dens trakama" i "prokleto užasnom Myspace muzikom".<ref name="mm" /><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.<ref name="telegraph2" /> [[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]] Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao "izgubljenu". U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: "Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari."<ref name="theguardian2013" /> Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to "ne funkcionira", sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu "Stay Away". Izjavila je da su "tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto".<ref>{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}</ref><ref name="theguardian2013" /> Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] "End of the World". Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.<ref name="SMH">{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}</ref> U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove "Stay Away" i "[[Nuclear Seasons]]", privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za "Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu "Najboljih pjesama 2011".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to "Stay Away" by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to "Nuclear Seasons" by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}</ref> === 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' === {{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]", a druga "[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]".<ref>{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}</ref> Izjavila je da na kraju sama nije objavila "I Love It" jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}</ref> ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}</ref> U junu je objavila "You're the One" kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme "Champagne Coast" izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme "You're the One" u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom "Cloud Aura" na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – "Cloud Aura" (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: "Super Ultra" (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8 November 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11 November 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7 November 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Početkom 2013. objavila je singl "[[You (Ha Ha Ha)]]" i najavila svoj debitantski album,<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je u martu uslijedio singl "What I Like".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – "What I Like"|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': "This Album Was the Beginning of Everything for Me"|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}</ref> Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],<ref name="ukchrats">{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}</ref> peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.<ref name="heat seekers">{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na "uglavnom povoljne kritike".<ref name="MC">{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}</ref> U maju je objavila pjesmu "Just Desserts", u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, "Just Desserts"|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: "Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?"<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}</ref> Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio "nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci."<ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="popjustice">{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26 June 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21 December 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više "pop-orijentisan". Album je uključivao i pjesmu pod nazivom "Mow That Lawn", koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.<ref>{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]] Krajem 2013. objavljen je singl "[[SuperLove]]" kao vodeća pjesma s albuma,<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}</ref> dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&albums=0&films=0|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom "Allergic to Love".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: "Allergic to Love"|last=Pelly|first=Jenn|date=16 January 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke|Dr. Lukeom]] za koju je izjavila da "jednostavno nije bila za nju". U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete "osjećaj osnaživanja".<ref>{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: "I Genuinely Don't Give a Fuck"|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12 August 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12 November 2018|url-status=live}}</ref> Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27 November 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9 March 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.<ref name="Idolator new album">{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3 January 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26 August 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}</ref> Pjesma "SuperLove" je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16 March 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13 November 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in "Fancy" Video|last=Goble|first=Corban|date=4 March 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8 March 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref><ref name="popdust">{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29 September 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9 April 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}</ref> pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.<ref name="yahoomusic">{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29 May 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29 May 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4 March 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20 April 2014|url-status=live}}</ref> Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu "[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]" (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu "[[OctaHate]]" izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].<ref>{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24 November 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu "[[Boom Clap]]" za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, "Boom Clap"|last=Beauchemin|first=Molly|date=11 April 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7 May 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> "Boom Clap" je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28 May 2019|url-status=dead}}</ref> i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.<ref>{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&nbsp;– Accreditations&nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17 April 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}</ref> U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]". Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je "izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop". Navela je da je album "očigledno [...] o tome da te boli briga za sve".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares "Break the Rules"|last=Gordon|first=Jeremy|date=18 August 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme "Boom Clap"<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of "Boom Clap"|last=Pelly|first=Jenn|date=22 September 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> te je zvanično objavljen u decembru 2014.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13 April 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,<ref>{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's "Sucker" Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24 December 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13 November 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke & Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23 February 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26 February 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Treći singl s albuma, "[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]" na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23 January 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', "Body of My Own", kao vrstu feminističke izjave.<ref>{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2 April 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4 August 2024|url-status=live}}</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.<ref>{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25 November 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30 August 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6 September 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5 November 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2 December 2022|url-status=live}}</ref> te je gostovala zajedno s R&B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu "[[Drop That Kitty]]" repera [[Ty Dolla Sign]].<ref>{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX & Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15 April 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10 June 2020|url-status=live}}</ref> Muzički video za singl "[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]" objavljen je 23. marta 2015.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – "Famous" Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23 March 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.<ref>{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1 December 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23 February 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7 December 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18 November 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX & Bleachers Announce Charli & Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21 April 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18 May 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}</ref> Objavila je 21. avgusta da se, iz "ličnih razloga", planirani drugi dio turneje neće održati.<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21 August 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20 October 2015|url-status=live}}</ref> === 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' === {{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao "najviše pop i najviše elektronsku stvar" koju je ikada napravila.<ref>{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8 July 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2 September 2015|url-status=live}}</ref> U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu "[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]" u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20 October 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28 September 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews "Vroom Vroom" Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23 February 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3 January 2019|url-status=live}}</ref> Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom "Trophy", premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23 February 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3 March 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23 February 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13 July 2019|url-status=live}}</ref> Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, "Trophy"|last=Monroe|first=Jazz|date=23 February 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24 February 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}</ref> Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.<ref>{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7 March 2016|url-status=live}}</ref> Ovaj [[avant-pop]]<ref name="rs11">{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20 August 2016|url-status=live}}</ref> EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.<ref>{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3 March 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10 March 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29 June 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]] U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.<ref>{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, "Superstar"|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13 July 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18 January 2026|url-status=live}}</ref> Vodeći singl s njenog trećeg albuma, "[[After the Afterparty]]", objavljen je 28. oktobra.<ref>{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18 October 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14 October 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17 October 2016|url-status=live}}</ref> Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3 April 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}</ref> i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18 August 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numorom pod nazivom "Bounce", na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX & A Motionless A. G. Cook Bring New Song "Bounce" To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9 February 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30 September 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}</ref> Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs & More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7 January 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}</ref><ref name="Vaunter Number 1 Angel">{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8 March 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9 March 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}</ref> dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.<ref name="Vaunter Number 1 Angel" /> Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl "1 Night", na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17 March 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18 March 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}</ref> Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu "[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]", zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28 July 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2 August 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}</ref><ref name="Boys">{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26 July 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28 July 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6 August 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7 August 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6 August 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6 August 2017|url-status=dead}}</ref> Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl "After the Afterparty" dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.<ref>{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14 September 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3 August 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017. Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11 December 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30 December 2017|url-status=live}}</ref> U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16 March 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25 May 2018|url-status=live}}</ref> U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].<ref>{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1 March 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3 May 2018|url-status=live}}</ref> Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu "[[5 in the Morning]]".<ref>{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9 May 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7 October 2018|url-status=live}}</ref> Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere "[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]" i "[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]".<ref>{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29 June 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8 October 2018|url-status=live}}</ref> Singl "[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]" zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.<ref name="girls night out">{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27 July 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2 August 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song "Girls Night Out"|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23 January 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> === 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' === {{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5 October 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6 October 2018|url-status=live}}</ref> Muzički video za pjesmu "1999" objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for "1999"|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11 October 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14 October 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}</ref> Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi "If It's Over".<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7 September 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6 September 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom "[[Blame It on Your Love]]", na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15 May 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19 May 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}</ref> Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].<ref>{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16 May 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17 September 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}</ref> Pojedini elementi pjesme "Blame It on Your Love" preuzeti su iz njene ranije objavljene numere "Track 10" sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to "Blame It on Your Love" [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15 May 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8 July 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}</ref> Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase & Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom "[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]", u saradnji sa sastavom [[Christine and the Queens]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31 May 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31 May 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23 December 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25 November 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo|Diplom]] i Herveom Pagezom na pjesmi "[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]".<ref>{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo & Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30 May 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22 November 2019|url-status=live}}</ref> Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu "[[Dream Glow]]" na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe soundtracka njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin & Jungkook & Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7 June 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8 June 2019|url-status=live}}</ref> Pjesma "Gone" zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], "[[Cross You Out]]" na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. avgusta,<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16 August 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16 August 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}</ref> nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: "Warm" s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);<ref>{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30 August 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7 May 2023|url-status=live}}</ref> "February 2017" sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te "2099" u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]]. [[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]] Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom "We Are Born to Play", koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].<ref>{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14 January 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4 October 2020|url-status=live}}</ref> Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla "[[Ringtone (remix)|Ringtone]]" sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26 April 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29 April 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}</ref> Potom je izdala singlove "[[Forever (Charli XCX)|Forever]]", "[[Claws (Charli XCX)|Claws]]" i "[[I Finally Understand]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song "I Finally Understand"|last=Yoo|first=Noah|date=7 May 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15 May 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15 May 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}</ref> Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[Karantin|karantina]]. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.<ref>{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15 May 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao "zaista djelo svog vremena".<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref> Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami|Miamiju]] u junu 2021.<ref>{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23 June 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30 November 2023|url-status=live}}</ref> Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].<ref>{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is "Coming out Sooner Than U Think"|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8 February 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8 February 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8 February 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8 February 2021|access-date=8. 2. 2021}}</ref> Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme "Charger" velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].<ref>{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22 January 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}</ref> U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se "osjeća veoma inspirisano".<ref>{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases "Poptastic" New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 March 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16 March 2021|url-status=live}}</ref> Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22 February 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7 May 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}</ref> Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme "Drama" sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee|Bladeeja]] i Mechatoka.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New "Drama" Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28 April 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28 April 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}</ref> Zatim je 2. septembra objavljen singl "[[Good Ones]]" kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2 August 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3 August 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}</ref> Drugi singl pod nazivom "[[New Shapes]]", na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4 November 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24 February 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}</ref> Treći singl s pomenutog albuma, "Beg for You", na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – "Beg For You" (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27 January 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27 August 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}</ref> === 2023–2025: ''Brat'' === {{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23 February 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28 March 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}</ref> Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove "Hot Girl" za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te "[[Speed Drive]]" za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.<ref>{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track "Hot Girl" from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27 July 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7 August 2023|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30 June 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31 July 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}</ref> Pjesma "Speed Drive" dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama "Boom Clap" i "Break the Rules" iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.<ref name=":3" /> U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi "[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]" s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.<ref>{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18 August 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18 August 2023|url-status=live}}</ref> Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu "[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19 October 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19 October 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}</ref> Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za "Speed Drive".<ref>{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In "Speed Drive" Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16 August 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1 October 2023|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]] Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn|Brooklynu]]. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25 February 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}</ref> što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,<ref>{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23 February 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[Easyfun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.<ref name=":7">{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23 February 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25 February 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26 February 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26 February 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> Singl "[[360 (Charli XCX)|360]]" izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song "360": Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10 May 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11 May 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji "pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta".<ref>{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's "360" Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10 May 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18 May 2024|url-status=live}}</ref> Sam album objavljen je 7. juna 2024.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28 February 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28 February 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}</ref> Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;<ref>{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6 June 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21 June 2024|url-status=live}}</ref> ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7 June 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8 June 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6 April 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref> Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23 July 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]" prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi "I Love It" grupe Icona Pop deceniju ranije.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9 August 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16 August 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Numera "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" izdata je kao zvanični singl s albuma<ref>{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX "Apple" {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2 August 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}</ref> nakon što je postala viralna na platformi TikTok.<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28 July 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22 August 2024|url-status=live}}</ref> Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.<ref name="vogue.sg2" /><ref>{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27 February 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1 April 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}</ref> Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.<ref>{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4 April 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1 May 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1 May 2024|url-status=live}}</ref> Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.<ref>{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11 December 2024|url-status=live}}</ref><ref name="consequence remix">{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11 October 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12 November 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: "Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]", "360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]", "Girl, so confusing featuring [[Lorde]]", "Guess featuring [[Billie Eilish]]" i "Talk talk featuring [[Troye Sivan]]".<ref name="consequence remix" /><ref>{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15 October 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26 March 2025|url-status=live}}</ref> Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024<ref>{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4 October 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17 November 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15 May 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}</ref> Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5 December 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5 March 2025|url-status=live}}</ref> Nakon što je njena pjesma "[[Party 4 U]]" ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15 May 2025|url-status=live}}</ref> Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz|Parizu]], gdje je s grupom izvela pjesmu "[[Cherry Blossom Girl]]".<ref>{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8 June 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9 June 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}</ref> Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru "[[360 (Charli XCX)|360]]".<ref>{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21 June 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22 June 2025|url-status=live}}</ref> Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles|Los Angelesu]].<ref>{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, & It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23 October 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10 February 2026|url-status=live}}</ref> === 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' === {{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}} [[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]] Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu "[[House (Charli XCX)|House]]". Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].<ref>{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track "House", Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3 January 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's "Elegant and Brutal" New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6 January 2026|url-status=live}}</ref> Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla "[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]" i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song "Chains of Love"|last=Strauss|first=Matthew|date=13 November 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5 January 2026|url-status=live|access-date=1 March 2026}}</ref> Muzički video za "Chains of Love" objavljen je 17. novembra.<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 November 2025|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1 January 2026|url-status=live}}</ref> Treći singl, "Wall of Sound", izdat je 16. januara 2026.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16 January 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16 January 2026|url-status=live|access-date=29 January 2026}}</ref> Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.<ref>{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27 January 2026|access-date=1 March 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28 January 2026|url-status=live}}</ref> Dana 7. maja 2026. objavila je singl "[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]".<ref>{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' "that's not actually rock music"|magazine=[[NME]]|date=2 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7 May 2026|access-date=7 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7 May 2026|url-status=live}}</ref> Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom "I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night" objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11 May 2026|url-status=live|access-date=12 May 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[Dioničar|dioničarka]] kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].<ref>{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12 May 2026|access-date=12 May 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12 May 2026|url-status=live}}</ref> Zatim je 21. maja objavila singl "[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21 May 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22 May 2026|url-status=live|access-date=22 May 2026}}</ref> Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.<ref>{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1 June 2026|access-date=1 June 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/9KuwY|archive-date=1 June 2026|url-status=live}}</ref> == Umjetnički stil i uticaji == === Muzički stil === Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],<ref name="Nina Corcoran COS">{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29 September 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="renownedforsound genres">{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20 May 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27 March 2013|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24 October 2023|url-status=live}}</ref> [[dance-pop]],<ref>{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1 December 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – "You (Ha Ha Ha)"|last=Breihan|first=Tom|date=18 December 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2 July 2015|url-status=live|access-date=1 July 2015}}</ref> [[synth-pop]],<ref>{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18 March 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18 March 2022|url-status=live|access-date=20 October 2025}}</ref><ref name="theguardian 2024 genres">{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26 July 2024|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1 April 2025|url-status=live}}</ref> [[alternativni pop]],<ref>{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24 October 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2 January 2025|access-date=13 February 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7 February 2025|url-status=live}}</ref> [[hyperpop]],<ref name="Hyperpop or overhyped?">{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17 December 2020|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1 June 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28 January 2022|access-date=20 October 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27 March 2025|url-status=live}}</ref> [[Pop-pank|pop-pAnk]],<ref name="theguardian 2024 genres" /><ref>{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6 October 2014|access-date=10 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24 August 2018|url-status=dead}}</ref> [[dark wave]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[witch house]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[gotički pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[avant-pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> i [[eksperimentalni pop]].<ref name="renownedforsound genres" /> Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23 March 2024|url-status=live|access-date=23 March 2024}}</ref> automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao "jeftini [[techno]]".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12 April 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.<ref>{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13 December 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27 August 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref> Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,<ref>{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10 June 2013|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19 August 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,<ref>{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17 December 2014|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10 October 2017|url-status=live}}</ref> koji sadrži elemente [[Pank-rok|pank-roka]], [[Novi val|novog vala]] i [[Power pop|power popa]].<ref name="Nina Corcoran COS" /><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21 February 2015|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24 August 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12 December 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25 October 2017|access-date=26 October 2017}}</ref> Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5 October 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10 August 2023|url-status=live|access-date=9 August 2023}}</ref> Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.<ref>{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5 September 2017|url-status=live}}</ref><ref name="rollingstone.com">{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15 March 2017|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29 September 2017|url-status=live}}</ref> Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[Eurodance|eurodancea]],<ref>{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24 March 2016|access-date=26 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19 August 2017|url-status=live}}</ref> dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&B|R&B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10 March 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10 October 2017|url-status=live|access-date=26 October 2017}}</ref><ref name="rollingstone.com" /> Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album [[Charli (album)|''Charli'']] istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13 September 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13 September 2019|url-status=live|access-date=6 August 2023|author=Michelle Hyun Kim}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20 December 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18 April 2021|url-status=live|access-date=6 August 2023}}</ref> [[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]] Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage|UK garagea]], [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[Bubblegum pop|bubblegum popa]], kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18 May 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12 April 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15 May 2020|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref> S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[Synthwave|synthwavea]], eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[Indie pop|indie popa]]. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom "pakta s đavolom".<ref>{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18 March 2022|access-date=6 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6 August 2023|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]|date=25. 3. 2022|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}</ref> Njena "party girl" estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].<ref>{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15. 10. 2024|access-date=21. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11. 7. 2025|url-status=live}}</ref> Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]<ref>{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17. 4. 2015|access-date=12. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12. 7. 2024|url-status=live}}</ref> i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds & Charli XCX – "Just Desserts"|last=Nelson|first=Michael|date=1. 5. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13. 5. 2016|url-status=live|access-date=28. 6. 2016}}</ref> Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29. 7. 2012|access-date=8. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29. 11. 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21. 10. 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22. 10. 2024|url-status=live}}</ref> Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se "ne identifikuje s muzičkim žanrovima".<ref name="Hyperpop or overhyped?" /> === Uticaji === Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],<ref name="Esquire">{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (časopis)|Esquire]]|date=12. 2. 2014|access-date=22. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],<ref name=":4">{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14. 11. 2013|access-date=22. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24. 9. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5. 4. 2014|url-status=live|access-date=20. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=12. 2. 2013|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15. 5. 2014|url-status=live}}</ref> [[Lily Allen]],<ref>{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's "Cheryl Tweedy" As Forerunner to Charli XCX's "Sympathy Is a Knife"|last=Rivieccio|first=Genna|date=4. 12. 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21. 2. 2026|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',<ref name="harrystruman">{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26. 3. 2016|url-status=live|access-date=20. 11. 2015}}</ref> [[Paris Hilton]],<ref name="Tinkerbell">{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14. 9. 2015|access-date=20. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21. 11. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],<ref>{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}</ref> [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].<ref>{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: "Someone Who None of Us Would Be Here Without"|magazine=[[NME]]|date=2 March 2025|access-date=9 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2 March 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17 June 2014|access-date=15 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27 November 2021|url-status=live}}</ref> Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] jako svoju "omiljenu pop djevojku"<ref name="Tinkerbell" /> i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4 March 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4 March 2022|url-status=live|access-date=7 August 2023}}</ref> Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.<ref name=":5">{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan "Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears",<ref name="Esquire" /> dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].<ref name=":5" /> Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].<ref name="Idolator new album2" /> Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15. 12. 2017|access-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15. 12. 2017|url-status=live}}</ref> Izjavila je da su "najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]",<ref>{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3. 10. 2014|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6. 7. 2015|url-status=live}}</ref> te da bi njena "saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]".<ref name="elle">{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19. 7. 2012|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14. 2. 2015}}</ref> Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom "heroinom".<ref>{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14. 6. 2012|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2. 8. 2017|url-status=dead}}</ref> Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].<ref>{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14. 5. 2021|url-status=live|access-date=8. 4. 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].<ref name=":6" /><ref>{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14. 4. 2017|access-date=22. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22. 3. 2024|url-status=live}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Charli XCX|Spisak pjesama koje je napisala Charli XCX}}'''Studijski albumi''' * ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013) * ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014) * ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019) * ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020) * ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022) * ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024) * ''Music, Fashion, Film'' (2026) == Turneje == {{Glavni|Spisak nastupa uživo Charli XCX}}{{Col-begin}} {{Col-3}} '''Samostalne turneje''' * [[Girl Power North America Tour]] (2014) * [[Charli Live Tour]] (2019–2020) * [[Crash: The Live Tour]] (2022–2023) * [[Brat Tour]] (2024–2025) '''Zajedničke turneje''' * [[Charli and Jack Do America Tour]] (2015) (sa [[Bleachers (grupa)|Bleachersom]]) * [[Sweat (koncertna turneja)|Sweat]] (2024) (sa [[Troye Sivan|Troye Sivanom]]) {{Col-3}} '''Predgrupa / Podrška''' * [[The Ting Tings]] – [[Show Us Yours Tour]] (2011) * [[Sleigh Bells (grupa)|Sleigh Bells]] – Terror Tour (2012) * [[Azealia Banks]] – Mermaid Ball (2012) * [[Coldplay]] – [[Mylo Xyloto Tour]] (2012) * [[Ellie Goulding]] – [[The Halcyon Days Tour]] (2013) * [[Marina and the Diamonds]] – [[The Lonely Hearts Club Tour]] (2013) * [[Paramore]] – [[The Self-Titled Tour]] (2013) * [[Katy Perry]] – [[Prismatic World Tour]] (2015) * [[Halsey (singer)|Halsey]] – [[Hopeless Fountain Kingdom Tour]] (2017) * [[Sia]] – [[Nostalgic for the Present Tour]] (2017) * [[Taylor Swift]] – [[Reputation Stadium Tour]] (2018) {{Col-end}} == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela igranih i dokumentarnih filmova u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- | rowspan="3" |2015 |''{{sortname|The|F-Word and Me|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Daniel |last=Kreps |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=25 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227095646/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |archive-date=27 February 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|Lost|in the North|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Kratki|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Jonny |last=von Wallstrom |url=https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A |title=Lost In The North - Charli XCX |via=[[YouTube]] |date=31 August 2015 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820170403/https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A&themeRefresh=1 |archive-date=20 August 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|The|1989 World Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://taylorswift.com/news/265083 |title=The 1989 World Tour Live Coming to Apple Music |publisher=TaylorSwift.com |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114202/https://taylorswift.com/news/265083 |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2016 |''{{sortname|The|Angry Birds Movie}}'' |[[Angry Birds Stella#Characters|Willow]] (glas) | |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Natalie |last=Stone |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |title=Charli XCX to Voice Willow in 'Angry Birds' Movie |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 April 2016 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114129/http://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Taylor|Swift: Reputation Stadium Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Elias |last=Leight |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |title=Taylor Swift Previews Netflix Concert Doc With Brassy 'Shake It Off' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=28 December 2018 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230085421/https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |archive-date=30 December 2018 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|UglyDolls||}}'' |{{sortname|Kitty||nolink=1}} (glas) | |{{center|<ref name="A Tree Is Blue">{{cite web |first=Tom |last=Breihan |url=https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |title=Charli XCX Will Reportedly Star In Dakota Johnson's Directorial Debut A Tree Is Blue |work=[[Stereogum]] |date=22 October 2025 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260104045639/https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |archive-date=4 January 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''[[Charli XCX: Alone Together]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite news |first=Phil |last=Hoad |url=https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |title=Charli XCX: Alone Together Review – Singer's Intimate Journal of Lockdown Album |newspaper=[[The Guardian]] |date=13 April 2022 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250313013329/https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |archive-date=13 March 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="3" |2025 |''[[Erupcja]]'' |Bethany |Također scenaristkinja i producentkinja |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Matt |last=Grobar |url=https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |title=Charli XCX's Secret Movie Revealed: How the Pop Star, Jeremy O. Harris and Director Pete Ohs Shot 'Erupcja' During 'Brat' Summer (Exclusive) |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=7 October 2024 |access-date=25 October 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009090843/https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |archive-date=9 October 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[100 Nights of Hero]]'' |{{sortname|Rosa||nolink=1}} | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |title=Emma Corrin & Maika Monroe To Topline Julia Jackman's '100 Nights Of Hero'; Charli XCX Also Set |website=[[Deadline Hollywood]] |date=12 September 2024 |access-date=13 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913002400/https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |archive-date=13 September 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' |Mother Nature |Kameo uloga |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Mia |last=Galuppo |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |title=How Chris Evans, A Semi-Active Volcano and Donkeys Came Together to Make TIFF-Bound 'Sacrifice' |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2 September 2025 |access-date=20 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904213010/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |archive-date=4 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="4" |2026 |''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' |Sama sebe |Također autorica priče i producentkinja |{{Center|<ref>{{cite magazine |first=Ellie |last=Calnan |url=https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |title=Charli Xcx's 'The Moment' Starts Shooting in the UK for A24 |magazine=[[Screen International]] |date=18 March 2025 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409005704/https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |archive-date=9 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' |Minerva | |{{Center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |title=Charli Xcx Joins Olivia Wilde, Cooper Hoffman In Gregg Araki's Thriller 'I Want Your Sex' For Black Bear |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=30 August 2024 |access-date=30 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240830164901/https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |archive-date=30 August 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[The Gallerist (film)|The Gallerist]]'' |Alex | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |title=MRC Boards Cathy Yan's 'The Gallerist' As Da'Vine Joy Randolph, Sterling K. Brown, Catherine Zeta-Jones & More Sign On |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=13 December 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515215111/https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |archive-date=15 May 2025 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |first=Gregory |last=Ellwood |url=https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |title=‘The Gallerist’ Review: Natalie Portman & Jenna Ortega Commit To An Art World Farce That Can’t Close The Sale [Sundance] |website=The Playlist |date=26 January 2026 |access-date=12 April 2026 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/y61UV |archive-date=12 April 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' |Gabby | |{{center|<ref>{{cite web |first=Umberto |last=Gonzales |url=https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |title=Charli XCX to Make Feature Film Debut in Legendary's 'Faces of Death' (Exclusive) |work=[[TheWrap]] |date=21 April 2023 |access-date=22 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230514073554/https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |archive-date=14 May 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |} === Televizija === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela televizijskih programa u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2014–2025 |''{{sortname|Saturday|Night Live}}'' |{{sortname|Sama sebe / Voditelj / Muzički gost / [[Sally, When the Wine Runs Out|Sally]]||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Martin Freeman]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Oscar Isaac]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Amy Poehler]]/[[Role Model (pjevač)|Role Model]]"||nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=James |last=Rettig |url=https://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |title=Watch Charli XCX Play SNL |website=[[Stereogum]] |date=14 December 2014 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316204142/http://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |title=Charli XCX and Oscar Isaac Duet as Singing Meatballs in This Unhinged SNL Sketch |publisher=[[NBC]] |date=23 July 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423030058/https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |archive-date=23 April 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |title=Watch Charli XCX's SNL Monologue and Sketches from November 16, 2024 |publisher=[[NBC]] |date=17 November 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251001200303/https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |archive-date=1 October 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite magazine |first=McKinley |last=Franklin |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |title=Charli XCX Makes Surprise SNL Appearance During Role Model Song |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=11 October 2025 |access-date=26 December 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251012093829/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |archive-date=12 October 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Major|Lazer|Major Lazer (TV-serija)}}'' |{{sortname|Lady|Vanessa Rothchild|nolink=1}} |{{sortname|Glasovna|uloga|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Throwback Thursdays"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Evan |last=Minsker |url=https://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |title=Major Lazer Cartoon Gets Premiere Date, Charli XCX and Riff Raff to Guest Star |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=31 March 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114524/http://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |archive-date=16 March 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Late|Show with David Letterman}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Anna Kendrick]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |url=https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |title=Charli XCX and Vampire Weekend's Rostam Perform on Letterman — Watch |magazine=[[Consequence (publication)|Consequence]] |date=17 December 2014 |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002630/https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The Ride:|Charli XCX|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Glavna|uloga|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.mtv.co.uk/video/o4ls0x/the-ride-charli-xcx-promo |title=Charli XCX: The Ride |publisher=MTV UK |date=17 November 2015 |access-date=15 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316115910/http://www.mtv.co.uk/charli-xcx/videos/charli-xcx-the-ride-promo |archive-date=16 March 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The|Graham Norton Show}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Jamie Dornan]]/[[Julie Walters]]/[[Stephen Mangan]]/Charli XCX/[[Rita Ora]]"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |title=The Graham Norton Show – Season 16, Episode 18 |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222233411/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015–2017 |''{{sortname|Jimmy|Kimmel Live!}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Mila Kunis]]/[[Bob Odenkirk]]/Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Will Arnett]]/[[Gabrielle Union]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |title=Jimmy Kimmel Live! - Mila Kunis, Bob Odenkirk, Charli XCX |website=Plex |date=3 February 2015 |access-date=15 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830155231/https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |archive-date=30 August 2022 |url-status=live}}</ref>}}{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |title=Jimmy Kimmel Live! – Season 15, Episode 18 Will Arnett; Gabrielle Union; Charli XCX |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002202/https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |archive-date=23 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2017 |''{{sortname|Celebrity|Juice}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"#18.1"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |title=Charli XCX |publisher=British Comedy Guide |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250708215312/https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |archive-date=8 July 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Lip|Sync Battle}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Rita Ora vs. Charli XCX" |{{center|<ref>{{cite news |first=Rebecca |last=Nicholson |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |title=I'm With the Band: Nasty Cherry Review – Move over Simon Cowell, Here's Charli XCX! |newspaper=[[The Guardian]] |date=15 November 2019 |access-date=1 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612182732/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |archive-date=12 June 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|The|Tonight Show Starring Jimmy Fallon}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |5 epizoda |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |title=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon – Season 6, Episode 30 Jamie Foxx; Charli XCX; Troye Sivan |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1 March 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231029/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |archive-date=22 December 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|I'm|with the Band: Nasty Cherry}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |[[Netflix|Netflixova]] dokumentarna serija |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |title=Season 1 – I'm With the Band: Nasty Cherry |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=2 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705135344/https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |archive-date=5 July 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021 |''{{sortname|RuPaul's|Drag Race All Stars}}'' |Gostujući sudija |[[RuPaul's Drag Race All Stars (season 6)|6. sezona]], epizode [[Drag Tots|9]]–10 |{{center|<ref>{{cite web |first=Alexandra |last=Del Rosario |url=https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |title='RuPaul's Drag Race All Stars': Charli XCX, Tina Knowles, Emma Roberts Among Guest Judges For Sixth Cycle |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8 June 2021 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529013856/https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |archive-date=29 May 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Gossip|Girl|Gossip Girl (TV-serija iz 2021)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"One Flew Over the Cucks's Nest"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Megan |last=Armstrong |url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |title=Charli XCX Spiced Up The 'Gossip Girl' Valentine's Day Episode With A Lingerie-Clad Performance |publisher=Uproxx |date=15 December 2022 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215151221/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |archive-date=15 December 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2025 |''{{sortname|Overcompensating||Overcompensating (TV-serija)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Boom Clap" |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Selome |last=Hailu |url=https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |title=Charli XCX Joins Benito Skinner's Amazon Comedy Series 'Overcompensating' as Guest Star |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=2 October 2024 |access-date=23 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250406031540/https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |archive-date=6 April 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Kompozitor === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela kompozitorskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |{{dts|2023|format=y}} |''{{sortname|Bottoms||Bottoms (film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Leo Birenberg]] |{{center|<ref name=":3">{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |title=Leo Birenberg & Charli XCX Scoring Emma Seligman's 'Bottoms' |website=FilmMusicReporter |date=10 March 2023 |access-date=11 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331071327/https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |archive-date=31 March 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="2" |2026 |''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} Anthony Willis |{{center|<ref>{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |title=Emerald Fennell's 'Wuthering Heights' to Feature Original Songs by Charli XCX and Score by Anthony Willis |website=Film Music Reporter |date=3 September 2025 |access-date=22 October 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250924141752/https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |archive-date=24 September 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{Sortname|Mother Mary||Mother Mary (film iz 2026)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Jack Antonoff]] {{sortname|i||nolink=1}} [[Daniel Hart (musician)|Daniel Hart]] |{{center|<ref>{{cite web |first=Matthew Ismael |last=Ruiz |url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |title=Charli XCX and Jack Antonoff to Write Songs for A24's New Pop Music Movie Mother Mary |work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]] |date=21. 3. 2023 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430014619/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |archive-date=30. 4. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Producentski rad === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela producentskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2025–danas |''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]'' |TV-serija Izvršni producent |{{center|<ref name="deadline">{{cite web |first=Denise |last=Petski |url=https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |title='Overcompensating' Comedy From Benito Skinner, Charli XCX & Jonah Hill's Strong Baby In Works At Amazon |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8. 11. 2022|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425213124/https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |archive-date=25. 4. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2026 |''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' |Igrani film Koproducent sa [[David Hinojosa]] | |} === Podcast === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela podcasta u kojima učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2021 |''{{sortname|How|Long Gone|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite magazine |first=David |last=Renshaw |url=https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |title=How Long Gone Hosts to Release Debut Podcast Album |magazine=[[The Fader]] |date=22. 11. 2021|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20230321020129/https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |archive-date=21. 3. 2023|url-status=live}}</ref>}} |- |2021–2022 |''{{sortname|Charli XCX's|Best Song Ever|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Voditelj |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Sam |last=Moore |url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |title=Charli XCX Announces New BBC Podcast 'Charli XCX's Best Song Ever' |magazine=[[NME]] |date=5. 8. 2021|access-date=13. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230313171758/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |archive-date=13. 3. 2023|url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Dua Lipa:|At Your Service|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |title=Charli XCX - Dua Lipa: At Your Service |publisher=[[BBC]] |date=7. 10. 2022|access-date=23. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20250603195847/https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |archive-date=3. 6. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Five|Things with Lynn Hirschberg|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/episode-9-charli-xcx/id1490473390?i=1000582516291 |title=Episode 9: Charli XCX Five Things with Lynn Hirschberg |website=podcasts.apple.com |date=13. 10. 2022|access-date=1. 3. 2026}}</ref>}} |- |2024 |''{{sortname|Anything|Goes with Emma Chamberlain|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |title=A Talk with Charli Xcx |via=[[YouTube]] |date=23. 1. 2025|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423031638/https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |archive-date=23. 4. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2024 |''[[Las Culturistas]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |title="For The Night" (W/ Charli XCX) {{!}} Las Culturistas with Matt Rogers and Bowen Yang |via=[[YouTube]] |date=5. 6. 2024|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716061324/https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |archive-date=16. 7. 2025|url-status=live}}</ref>}} |} == Nagrade i nominacije == {{Glavni|Spisak nagrada i nominacija koje je primila Charli XCX}} == Napomene == {{reflist|group=lower-alpha}} == Također pogledajte == * [[Spisak britanskih dobitnika i nominovanih za nagradu Grammy]] == Vanjski linkovi == {{wikiquote}} {{commons category}} * {{Official website|https://charlixcx.com}} * {{IMDb name|6424616}} * {{AllMusic|artist|mn0002688864|Charli XCX}} * {{Discogs artist|Charli XCX|Charli XCX}} * [https://www.bbc.co.uk/programmes/p09rfbrp ''Charli XCX's Best Song Ever''] (BBC Radio 1) == Reference == {{refspisak}} fwou28sjyy706y0wcuibvpu0zp3aaph 3894423 3894389 2026-06-06T10:05:21Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894423 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Charli XCX | slika = Charli xcx at Berlinale 2026-1.jpg | alt = Portret Charli XCX, mlade žene s dugom, tamnom kosom | opis = Charli XCX na filmskom festivalu [[Berlinale 2026.]] | pozadina = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Charlotte Emma Aitchison | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1992|8|2}} | mjesto_rođenja = [[Cambridge]], [[Engleska]] | porijeklo = [[Start Hill]], [[Essex]], Engleska | žanr = {{hlist|[[Elektropop]]|[[dance-pop]]|[[synth-pop]]|[[hyperpop]]}} | zanimanje = {{hlist|Pjevačica|tekstopisac|glumica}} | instrument = Vokal | karijera = 2008–danas | izdavač = {{hlist|Vroom Vroom|[[Atlantic Records|Atlantic]]|[[Warner Music UK|Warner]]|[[Asylum Records|Asylum]]|[[Iamsound]]|[[Sony Music Publishing]]<ref>{{cite web |url=https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |title=Sony Music Publishing |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721094914/https://www.sonymusicpub.com/en/songwriters/215/charli-xcx#songwriters-details |archive-date=21. 7. 2025 |url-status=live}}</ref>}} | povezani_umjetnici = | veb-sajt = {{URL|charlixcx.com}} }} '''Charlotte Emma Aitchison''' (rođena 2. augusta 1992), profesionalno poznata kao '''Charli XCX''',{{Efn|stilizovano i kao '''Charli xcx'''}} britanska je pjevačica, tekstopisac i glumica. Karijeru je započela 2008. objavljivanjem pjesama na platformi [[Myspace]], nakon čega je ušla na londonsku [[rejv]] scenu. Nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom [[Asylum Records]] 2010, Charli XCX je početkom 2010-ih objavila niz singlova i mikstejpa. Godine 2012. napisala je i gostovala na pjesmi "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]" švedskog dvojca [[Icona Pop]], koja je postala njen prvi singl na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i postigla globalni uspjeh. Međutim, njen debitantski studijski album, ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013), nije ispunio komercijalna očekivanja. Godine 2014. Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" reperice [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]], koji je postao njena najstrimovanija pjesma i jedan od [[Spisak najprodavanijih singlova u SAD-u u 2014.|najprodavanijih singlova na svijetu te godine]]. Iste godine objavila je "[[Boom Clap]]", svoj prvi samostalni singl koji je ušao među prvih deset na američkim listama. Njen drugi studijski album, ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014), iznjedrio je singlove "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]" i "[[Doing It (Charli XCX)|Doing It]]". Godine 2015. započela je saradnju s producentima povezanim s britanskim kolektivom [[PC Music]], razvijajući eksperimentalniji zvuk i imidž. Objavila je EP ''[[Vroom Vroom (Charli XCX)|Vroom Vroom]]'' (2016), te mikstejpe ''[[Number 1 Angel]]'' i ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' (oba 2017). Njen treći studijski album, ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019), donio je hit singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]]. Četvrti studijski album, ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020), snimljen je tokom karantina uslijed [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] i naišao je na hvalospjeve kritičara. Peti studijski album pjevačice Charli XCX, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022), postao je njen prvi album na broju jedan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji. Za [[Barbie (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023. doprinijela je singlom "[[Speed Drive]]", koji je dospio među prvih deset u UK-u. Njen šesti studijski album, ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024), postao je njen drugi album na prvom mjestu u UK-u, a brojni mediji, uključujući ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' i ''[[Rolling Stone]]'', proglasili su ga najboljim albumom 2024. Album je iznjedrio hit "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" koji je ušao u top deset u UK-u, dok joj je [[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat|remiksno izdanje albuma]] donijelo drugu pjesmu na broju jedan, "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]", na kojoj gostuje [[Billie Eilish]]. ''Brat'' i pjesme s njega osvojili su tri [[Nagrada Grammy|Grammy nagrade]]: [[Grammy za najbolji dance-pop snimak]] za pjesmu "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", [[Grammy za najbolji plesni/elektronski album]] i [[Grammy za najbolje pakovanje gramofonske ploče]]. Album je pokrenuo kulturni fenomen nazvan [[Brat Summer|''Brat'' ljeto]], što je poslužilo kao inspiracija za film Aidana Zamirija ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' (2026), u kojem je Charli XCX bila koproducentica i glavna glumica. Tokom ovog perioda, ostvarila je značajne uloge i u [[Nezavisni film|nezavisnoj kinematografiji]], glumeći u filmovima ''[[Erupcja]]'' (2025), ''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' (2026), ''[[100 Nights of Hero]]'' (2025), ''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' (2026) i ''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' (2025). Pored samostalnog rada, Charli XCX je koautorka pjesama za druge izvođače, uključujući "[[Beg for It (Iggy Azalea)|Beg for It]]" (2014) za Iggy Azaleu, "[[Same Old Love]]" (2015) za [[Selena Gomez|Selenu Gomez]], "[[Boys & Girls (pjesma will.i.am-a)|Boys & Girls]]" (2016) za [[Will.i.am|will.i.am-a]], "[[Tonight (Blondie)|Tonight]]" (2017) za [[Blondie]], "[[Señorita (pjesma Shawna Mendesa i Camile Cabello)|Señorita]]" (2019) za [[Shawn Mendes|Shawna Mendesa]] i [[Camila Cabello|Camilu Cabello]], "[[You for Me (pjesma)|You for Me]]" (2021) za [[Sigala|Sigalu]] i [[Rita Ora|Ritu Oru]], te "[[Gabriela (Katseye)|Gabriela]]" (2025) za grupu [[Katseye]]. Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada ''ASCAP Global Impact Award'', a uvrštena je i na listu najuticajnijih Azijata ''Gold House A100'' za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog porijekla]] koja je dobila ovo priznanje. == Rani život == Charlotte Emma Aitchison rođena je u [[Cambridge]]u (Engleska) 2. augusta 1992, kao jedino dijete medicinske sestre i stjuardese Shameere i poduzetnika i [[Lovac na talente|talent-agenta]] Jona Aitchisona. Njena majka rođena je u muslimanskoj porodici [[Gudžarati|gudžaratsko-indijskog]] porijekla u [[Indijci u Ugandi|Ugandi]], a preselila se u Englesku nakon što ih je [[Progon Azijata iz Ugande|protjerao režim Idija Amina]]. Njen otac je [[Škoti|Škot]].<ref>{{cite magazine|first=Jeff|last=Weiss|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727232009/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=27. 7. 2024|url-status=live}}</ref><ref name=":8">{{cite news|first=Kate|last=Mossman|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|title=Charli XCX: 'Labels Are Desperate for Artists to Be Liked, Otherwise You're Bad, Evil and Wrong'|newspaper=[[The Guardian]]|date=2. 6. 2024|access-date=2. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250605033243/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/02/charli-xcx-interview-brat-360-b2b-club-classics-dutch|archive-date=5. 6. 2025|url-status=live}}</ref><ref name="telegraph">{{cite news|first=Rachel|last=Dove|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|title=Charli XCX Interview: 'I Realised That I Just Wanted to Be a Fing Boss'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=15. 2. 2015|access-date=11. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170407162056/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/11394728/Charli-XCX-interview-I-realised-that-I-just-wanted-to-be-a-f-ing-boss.html|archive-date=7. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Odrasla je u mjestu [[Start Hill]] u Essexu,<ref name=":1">{{cite magazine|first=Chris|last=Tinkham|url=http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx/|title=Charli XCX This Is Me|magazine=[[Under the Radar (magazine)|Under the Radar]]|date=12. 9. 2013|access-date=18. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929202722/http://www.undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=29. 9. 2015|url-status=live}}</ref> a vikende je provodila kod babe i djeda po majci u [[Crawley]]ju u Zapadnom Sussexu.<ref name=":8" /> Pohađala je koledž [[Bishop's Stortford College]] u [[Bishop's Stortford]]u (Hertfordshire).<ref>{{cite magazine|first=Ilana|last=Kaplan|url=https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|title=The Rules According to Charli XCX|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=9. 12. 2014|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.interviewmagazine.com/music/charli-xcx|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live}}</ref> Kratko vrijeme je živjela s prijateljicom u gradu [[Joensuu]] u Finskoj, opisujući to kao "zastrašujuće iskustvo".<ref>{{cite web|url=https://yle.fi/aihe/a/20-228916|title=Brittitähti Suomessa: Minulla on Pelottavia Muistoja Joensuusta|last=Wetterstrand|first=Ninni|date=16. 4. 2013|work=[[Yle]]|language=fi|trans-title=British artist in Finland: "I have scary memories of Joensuu"|access-date=10. 8. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.iltalehti.fi/musiikki/a/2b398416-57dc-437d-876c-b7b953b30f5a|title=Helsinkiin Saapuva Charli XCX Ei Voi Sietää Yhtä Suomalaista Asiaa|last=Helminen|first=Niilo|date=10. 8. 2025|work=[[Iltalehti]]|language=fi|trans-title=Charli XCX, who arrives in Helsinki, can't stand one thing about Finland|access-date=10. 8. 2025}}</ref> Opširno je govorila o svojim poteškoćama tokom školovanja, navodeći da je bila "napola Indijka s kovrdžavom kosom" među pretežno bijelim stanovništvom, te da je bila izložena vršnjačkom nasilju i diskriminaciji zbog svog indijskog porijekla.<ref>{{cite magazine|first=Weiss|last=Jeff|url=https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024/|title=Charli XCX Is Too Real|magazine=[[GQ]]|date=31. 5. 2024|access-date=4. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240903163912/https://www.gq-magazine.co.uk/article/charli-xcx-interview-2024|archive-date=3. 9. 2024|url-status=live}}</ref><ref name="vogue.sg">{{cite magazine|first=Chandreyee|last=Ray|url=https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|title="I Wouldn't Have a Career Without the LGBTQ+ Community": Charli XCX on Using Her Voice for Advocacy and Confrontation|magazine=Vogue Singapore|date=1. 4. 2024|access-date=1. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204045/https://vogue.sg/charli-xcx-cover-story/|archive-date=1. 4. 2024|url-status=live}}</ref> Od ranog djetinjstva pokazivala je sklonost prema muzici, zanimajući se za izvođače kao što su [[Spice Girls]] i [[Britney Spears]], a pjesme je počela pisati sa 14 godina.<ref>{{cite magazine|first=Jessica|last=Goldstein|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|title=Charli XCX on Britney Spears: "Have You Heard Her Albums? They're So Intelligent"|magazine=[[Cosmopolitan (časopis)|Cosmopolitan]]|date=6. 10. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180827075346/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/celebs/q-and-a/a31821/charli-xcx-interview/|archive-date=27. 8. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="interview">{{cite magazine|first=Alex|last=Needham|url=http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|title=Brit Pop Girls|magazine=[[Interview (magazine)|Interview]]|date=27. 7. 2009|access-date=18. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928175835/http://www.interviewmagazine.com/music/brit-pop-girls|archive-date=28. 9. 2013|url-status=live}}</ref> Svoje umjetničko ime "Charli XCX" preuzela je sa svog prikazanog imena na [[MSN Messenger]]u, budući da nije mogla smisliti ništa drugo, a u to vrijeme nije imala menadžera. Za [[Grammy|organizaciju Grammy]] izjavila je da će ostati pri tom imenu i da "neće izvesti Princea" (aludirajući na pjevačevu odluku da promijeni ime u simbol).<ref>{{cite web|url=https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|title=Charli XCX On How She Got Her Stage Name|website=grammy.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523035625/https://www.grammy.com/videos/charli-xcx-grammy-red-carpet|archive-date=23. 5. 2025|url-status=live|access-date=2. 11. 2025}}</ref> == Karijera == === 2008–2011: Početak karijere === Sa 14 godina, Aitchison je ubijedila svoje roditelje da joj pozajme novac kako bi snimila svoj prvi album, ''14'',<ref>{{cite web|url=https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|title=Charli XCX and Dan off Bastille Are on Madeon's 'Adventure' Album|last=O'Mance|first=Brad|date=19. 1. 2015|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190618072139/https://www.popjustice.com/thenews/charli-xcx-and-dan-off-bastille-are-on-madeons-adventure-album/|archive-date=18. 6. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|first1=Rachel|last1=Finn|first2=Will|last2=Richards|url=https://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|title=It's Charli, Baby: A Comprehensive Guide to Charli XCX|magazine=[[DIY (časopis)|DIY]]|date=16. 7. 2018|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212034429/http://diymag.com/2018/07/16/its-charli-baby-a-comprehensive-guide-to-charli-xcx|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref> a početkom 2008. počela je objavljivati pjesme s tog albuma, kao i brojne druge demo-snimke, na svojoj službenoj Myspace stranici. To je privuklo pažnju promotera koji je organizovao brojne ilegalne skladišne [[rejv]]ove i zabave u [[Istočni London|Istočnom Londonu]], te ju je pozvao da na njima nastupi.<ref name=":12" /><ref name="mm">{{cite web|url=http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|last=Kissane|first=Ash|date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160325232819/http://www.moustachemagazine.com/2012/10/interview-with-charli-xcx/|archive-date=25. 3. 2016|url-status=dead|access-date=12. 10. 2014|magazine=Moustache Magazine}}</ref> Na flajerima je bila najavljena pod umjetničkim imenom Charli XCX; "XCX" (ili "kiss Charli kiss")<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|title=Charli XCX Explains "XCX"|last=Seacrest|first=Ryan|date=26. 8. 2013|website=YouTube channel On Air with Ryan Seacrest|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307034306/https://www.youtube.com/watch?v=5sJeQa1KDrU|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live|access-date=15. 10. 2024}}</ref> bilo je njeno ime za prikaz na [[MSN Messenger]]u kada je bila mlađa.<ref>{{cite web|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|title=Charli XCX Creates a Style World of Her Own|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=26. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-style-world-stylist-makeup-7556906/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Uprkos ilegalnoj prirodi tih nastupa, njeni roditelji su podržavali njenu karijeru i s njom su prisustvovali na nekoliko rejvova.<ref>{{cite magazine|first=Colleen|last=Nika|url=https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|title=Dark Star Rising: Charli XCX Talks Rave Roots and Her Colorful Future|magazine=[[Rolling Stone]]|date=22. 3. 2012|access-date=21. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190919125354/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/dark-star-rising-charli-xcx-talks-rave-roots-and-her-colorful-future-52620/|archive-date=19. 9. 2019|url-status=live}}</ref> Krajem 2008, iako album ''14'' nikada nije komercijalno objavljen,<ref name="theguardian2013">{{cite news|first=Kate|last=Hutchinson|url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|title=How Charli XCX Grafted Her Way to the Cusp of Pop Stardom|newspaper=[[The Guardian]]|date=30. 11. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006232723/http://www.theguardian.com/music/2013/nov/30/charli-xcx-true-romance|archive-date=6. 10. 2014|url-status=live}}</ref> objavila je dva singla – "!Franchesckaar!" i dvostruku A-stranu "Emelline"/"Art Bitch" pod izdavačkom kućom Orgy Music.<ref>{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|title=Brits Blitz: How Charli XCX Cracked The US Before She Made It Big In Her Native Britain|last=Percival|first=Ashley|date=19. 6. 2015|work=HuffPost UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803173438/https://www.huffingtonpost.co.uk/2015/06/12/charli-xcx-profile_n_7571600.html|archive-date=3. 8. 2014|url-status=live|access-date=9. 11. 2015}}</ref> Od tada je često izražavala nezadovoljstvo svojom muzikom iz tog perioda, nazivajući je "pomodnim dens trakama" i "prokleto užasnom Myspace muzikom".<ref name="mm" /><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|title=Radar Band Of The Week – Charli XCX|last=Wilkinson|first=Matt|date=16. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111133601/https://www.nme.com/blogs/nme-radar/radar-band-of-the-week-charli-xcx-23741|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Sa 18 godina, Charli XCX se preselila u London kako bi studirala likovnu umjetnost na UCL-ovoj školi [[Slade School of Fine Art]], ali je napustila studije tokom druge godine.<ref name="telegraph2" /> [[Datoteka:Positivus_2013_IMG_8863_(9819256464).jpg|mini|Charli XCX nastupa na [[Positivus Festival|Positivus festivalu]] 2013.]] Godine 2010. Charli XCX je potpisala ugovor za [[Asylum Records]]. Kasnije je samu sebe iz tog perioda opisala kao "izgubljenu". U intervjuu za ''[[The Guardian]]'', izjavila je: "Još uvijek sam išla u školu. Tek što sam izašla iz ove čudne rejv scene i nisam baš bila sigurna šta da mislim o tome. A kada sam potpisala ugovor, mrzila sam pop-muziku; željela sam stvarati lošu [[Hip-hop muzika|rep-muziku]]. Nisam znala ko sam niti šta mi se sviđa. Iako sam imala potpisan ugovor, još uvijek sam pokušavala shvatiti stvari."<ref name="theguardian2013" /> Na kraju je odletjela u [[Los Angeles]] kako bi se sastala s producentima, ali je shvatila da to "ne funkcionira", sve dok se nije srela s američkim producentom [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]]. Imali su dvočasovnu sesiju i napisali pjesmu "Stay Away". Izjavila je da su "tada stvari počele dolaziti na svoje mjesto".<ref name="theguardian2013" /><ref>{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|title=Charli XCX|last=Tinkham|first=Chris|date=13. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123121259/http://undertheradarmag.com/interviews/charli_xcx|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]}}</ref> Početkom 2011. gostovala je na singlu [[Alex Metric|Alexa Metrica]] "End of the World". Napustila je studije na Slade školi likovnih umjetnosti tokom druge godine kako bi se potpuno fokusirala na muzičku karijeru.<ref name="SMH">{{cite news|first=Rachael|last=Dove|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|title=Quirky Charli XCX Has Worked Hard to Earn Her Spot in the Limelight|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]]|date=19. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212201149/https://www.smh.com.au/entertainment/music/quirky-charli-xcx-has-worked-hard-to-earn-her-spot-in-the-limelight-20150420-1mork8.html|archive-date=12. 12. 2019|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Rawiya|last=Kameir|url=https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|title=Charli XCX|website=The Last Magazine|date=15. 12. 2014|access-date=9. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181110044952/https://thelast-magazine.com/tlm09-charli-xcx/|archive-date=10. 11. 2019|url-status=dead}}</ref> U maju, odnosno novembru 2011, objavila je singlove "Stay Away" i "[[Nuclear Seasons]]", privukavši pažnju muzičkog veb-sajta ''[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]'', gdje su obje pjesme dobile priznanje za "Najbolju novu pjesmu; prva je na kraju uvrštena i na njihovu listu "Najboljih pjesama 2011".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|title=Listen to "Stay Away" by Charli XCX|date=19. 6. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043652/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12233-stay-away/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018|author=Stephen M. Deusner}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|title=Listen to "Nuclear Seasons" by Charli XCX|last=Fitzmaurice|first=Larry|date=21. 10. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043704/https://pitchfork.com/reviews/tracks/12652-charli-xcx-nuclear-seasons/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|title=The Top 100 Tracks of 2011|date=12. 12. 2011|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20141010053036/http://pitchfork.com/features/staff-lists/8726-the-top-100-tracks-of-2011/7/|archive-date=10. 10. 2014|url-status=live|access-date=12. 10. 2014}}</ref> === 2012–2015: Proboj s albumima ''True Romance'' i ''Sucker'' === {{Glavni|True Romance (Charli XCX)|Sucker (Charli XCX)}}Pored Rechtshaida, započela je saradnju sa švedskim producentom Patrikom Bergerom. On joj je poslao dva bita, a ona je brzo napisala pjesme za oba – od kojih je jedna postala "[[I Love It (Icona Pop)|I Love It]]", a druga "[[You're the One (Charli XCX)|You're the One]]".<ref>{{cite magazine|first=Lauren|last=Nostro|url=http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|title=Interview: Charli XCX Talks Debut Album, Internet Haters, And Writing Icona Pop's 'I Love It'|magazine=[[Complex (časopis)|Complex]]|date=6. 3. 2013|access-date=27. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122121926/http://www.complex.com/music/2013/03/interview-charli-xcx-talks-debut-album-internet-haters-icona-pop|archive-date=22. 1. 2014|url-status=live}}</ref> Izjavila je da na kraju sama nije objavila "I Love It" jer je nije mogla uskladiti sa svojim muzičkim zvukom,<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|title=Charli XCX: Pop, Punk and Synaesthesia|last=Savage|first=Mark|date=11. 12. 2013|work=[[BBC News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216094234/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-25330600|archive-date=16. 12. 2013|url-status=live|access-date=28. 12. 2013}}</ref> ali je 2012. švedski ženski dvojac [[Icona Pop]] ponovo snimio pjesmu i objavio je kao singl na kojem su zadržani njeni vokali. Pjesma je postala međunarodni hit, dospjevši na prvo mjesto u domovini pjevačice Charli XCX i popevši se na sedmo mjesto američke top-liste [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|title=Official Singles Chart Top 100|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071702/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20130630/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref><ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/music/icona-pop|title=Icona Pop Chart History|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|access-date=22. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123093215/https://www.billboard.com/music/icona-pop|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live}}</ref> U junu je objavila "You're the One" kao singl sa svog istoimenog EP-ja, nakon čega je uslijedio njen debitantski mikstejp ''Heartbreaks and Earthquakes'' – jedinstveni audio-fajl koji se sastojao od osam pjesama, uključujući obradu pjesme "Champagne Coast" izvođača [[Dev Hynes|Blood Orange]] i remiks pjesme "You're the One" u izvedbi kolektiva [[Odd Future]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Heartbreaks And Earthquakes Mixtape|last=Breihan|first=Tom|date=12. 6. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000123/https://www.stereogum.com/1062022/download-charli-xcx-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Matthew|last=Schnipper|url=https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|title=Download Charli XCX's Heartbreaks and Earthquakes Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=12. 6. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000044/https://www.thefader.com/2012/06/12/download-charli-xcxs-heartbreaks-and-earthquakes-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|title=Charli XCX Takes on Drake/Jai Paul, Blood Diamonds, Blood Orange, More on New Mixtape|last=Battan|first=Carrie|date=12. 6. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000134/https://pitchfork.com/news/46823-charli-xcx-takes-on-drakejai-paul-blood-diamonds-blood-orange-more-on-new-mixtape/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Na Noć vještica objavila je novu pjesmu pod nazivom "Cloud Aura" na kojoj gostuje [[Brooke Candy]],<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|title=Charli XCX – "Cloud Aura" (Feat. Brooke Candy)|last=Nelson|first=Michael|date=31. 10. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000109/https://www.stereogum.com/1187971/charli-xcx-cloud-aura-feat-brooke-candy/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je uslijedio njen drugi mikstejp ''Super Ultra'', objavljen isključivo putem njene veb-stranice u novembru.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|title=Download Charli XCX's *Super Ultra* Mixtape|last=Minsker|first=Evan|date=7. 11. 2012|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180728002916/https://pitchfork.com/news/48504-download-charli-xcxs-super-ultra-mixtape/|archive-date=28. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kieran|last=Yates|url=https://www.vice.com/en/article/charli-xcx-super-ultra-mixtape/|title=Charli XCX: "Super Ultra" (Mixtape)|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=8. 11. 2012|access-date=10. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000338/https://noisey.vice.com/en_au/article/653gx6/charli-xcx-super-ultra-mixtape|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|title=Download Charli XCX Super Ultra Mixtape|last=Goble|first=Corban|date=7. 11. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043609/https://www.stereogum.com/1194652/download-charli-xcx-super-ultra-mixtape/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Početkom 2013. objavila je singl "[[You (Ha Ha Ha)]]" i najavila svoj debitantski album,<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|title=Charli XCX Announces Debut Album, True Romance|last=Snapes|first=Laura|date=26. 2. 2013|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712023350/https://pitchfork.com/news/49703-charli-xcx-announces-debut-album-true-romance/|archive-date=12. 7. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> nakon čega je u martu uslijedio singl "What I Like".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|title=Charli XCX – "What I Like"|last=Lobenfeld|first=Claire|date=29. 3. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000121/https://www.stereogum.com/1303071/charli-xcx-what-i-like/mp3s/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Album ''[[True Romance (album Charli XCX)|True Romance]]'' objavljen je 12. aprila 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|title=Charli XCX Reflects on 10 Years of 'True Romance': "This Album Was the Beginning of Everything for Me"|last=Skinner|first=Tom|date=13. 4. 2013|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609123109/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reflects-on-10-years-of-true-romance-this-album-was-the-beginning-of-everything-for-me-3429894|archive-date=9. 6. 2024|url-status=live|access-date=10. 11. 2025}}</ref> Dosegao je 85. mjesto na zvaničnoj britanskoj listi [[UK Albums Chart]],<ref name="ukchrats">{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/albums-chart/|title=Official UK Albums Top 100|date=27. 4. 2013|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130327150717/http://www.officialcharts.com/albums-chart/|archive-date=27. 3. 2013|url-status=dead|access-date=27. 4. 2013}}</ref> peto mjesto na američkoj listi ''Billboard'' Top Heatseekers, te 11. mjesto na australijskoj listi Hitseekers Albums Chart.<ref name="heat seekers">{{cite web|url=https://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|title=Heatseekers Albums : 4 May 2013 &#124; Billboard Chart Archive|date=4. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514105457/http://www.billboard.com/charts/2013-05-04/heatseekers-albums|archive-date=14. 5. 2013|url-status=dead|access-date=21. 5. 2013|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]}}</ref> Album su dobro prihvatili muzički kritičari, ostvarivši ocjenu 76/100 na veb-sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje ponderisanu aritmetičku sredinu do 100 na osnovu recenzija glavnih medija, što ukazuje na "uglavnom povoljne kritike".<ref name="MC">{{cite web|url=http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|title=True Romance&nbsp;– Charli XCX|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20130419021006/http://www.metacritic.com/music/true-romance/charli-xcx/critic-reviews|archive-date=19. 4. 2013|url-status=live|access-date=21. 4. 2013}}</ref> U maju je objavila pjesmu "Just Desserts", u saradnji s velškom kantautoricom [[Marina and the Diamonds|Marinom and the Diamonds]].<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|title=Listen/Download: New Track From Charli XCX and Marina and the Diamonds, "Just Desserts"|last=Pelly|first=Jean|date=1. 5. 2013|work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111000222/https://pitchfork.com/news/50560-listendownload-new-track-from-charli-xcx-and-marina-and-the-diamonds-just-desserts/|archive-date=11. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je počela pisati svoj drugi album sredinom 2013, izjavivši da je prvobitno željela otići u Indiju radi snimanja, ali je kasnije odlučila da to ipak bude Francuska: "Prije dva mjeseca željela sam otići u Indiju i tamo ga snimiti, a sada želim da to bude u Francuskoj. Tako da osjećam kako ništa nije definitivno – trenutno se osjećam prilično pogubljeno. Ali u ovom trenutku, srce mi je usmjereno na odlazak u Francusku i snimanje, iako je prije dva mjeseca bilo drugačije, pa ko zna šta će se dogoditi?"<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album-1567371/|title=Charli XCX Already Writing Music for Second Album|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=19. 6. 2013|access-date=12. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140912051931/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1567371/charli-xcx-already-writing-new-music-for-second-album|archive-date=12. 9. 2014|url-status=live}}</ref> Frustrirana muzičkom industrijom, na kraju je otišla u Švedsku, izolovala se od svoje izdavačke kuće i tokom mjesec dana napravila album inspirisan [[Pank-rok|pankom]]. Charli XCX je na tom albumu radila s Patrikom Bergerom; osvrćući se kasnije na njihov proces rada, izjavila je da je bio "nepromišljen, sve je bilo zaista spontano [...] Mi ne razmišljamo – prva stvar koja mi izleti iz usta zapravo završi na traci."<ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|title=Charli XCX Talks Next LP: 'It's Shouty, Raw, Like 'RAAAAA!|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 12. 2013|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://www.spin.com/2013/12/charli-xcx-new-album-interview-video-2014/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref><ref name="popjustice">{{cite web|url=https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|title=An Amazing Charli XCX Interview-Slash-Chat|date=26. 6. 2014|work=[[Popjustice]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181221163737/https://www.popjustice.com/articles/an-amazing-charli-xcx-interview-slash-chat/|archive-date=21. 12. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Međutim, njihov prvobitni rad na kraju je odbačen u korist albuma koji je više "pop-orijentisan". Album je uključivao i pjesmu pod nazivom "Mow That Lawn", koja je premijerno izvedena uživo godinu dana kasnije na festivalu [[Festival Ilosaarirock|Ilosaarirock]] u Finskoj.<ref>{{cite magazine|first=Andrew|last=Unterberger|url=https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|title=Charli XCX Plays Track From Lost Punk Album at Finnish Festival|magazine=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=19. 7. 2015|access-date=12. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141512/https://www.spin.com/2015/07/charli-xcx-mow-that-lawn-punk-ilosaarirock-festival/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_Live_MTV_Artist_To_Watch.JPG|desno|mini|Charli XCX tokom nastupa za MTV 2014.]] Krajem 2013. objavljen je singl "[[SuperLove]]" kao vodeća pjesma s albuma,<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video-5740380/|title=Charli XCX Previews Second Album with 'SuperLove' Single: Watch Video|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=26. 9. 2013|access-date=5. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/5740380/charli-xcx-previews-second-album-with-superlove-single-watch-video|archive-date=5. 8. 2019|url-status=live}}</ref> dospjevši na 62. mjesto britanske top-liste UK Singles Chart, što je postao njen prvi samostalni ulazak na ovu listu.<ref>{{cite web|url=http://www.officialcharts.com/search/artists/Charli+XCX|title=Official Charts Company|website=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185325/https://www.officialcharts.com/search/Charli%20XCX/?singles=0&albums=0&films=0|archive-date=26. 8. 2023|url-status=dead|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U januaru 2014. na svojoj platformi [[SoundCloud]] objavila je pjesmu pod nazivom "Allergic to Love".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|title=Listen: Charli XCX: "Allergic to Love"|last=Pelly|first=Jenn|date=16. 1. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141533/https://pitchfork.com/news/53620-listen-charli-xcx-allergic-to-love/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Tokom pisanja albuma, održala je dodatne studijske sesije s frontmenom grupe [[Weezer]] [[Rivers Cuomo|Riversom Cuomom]], [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]] iz grupe [[Vampire Weekend]], producentskim duom [[Stargate (muzički producenti)|Stargate]], [[John Hill (muzički producent)|Johnom Hillom]], kao i sesiju s [[Dr. Luke]]om za koju je izjavila da "jednostavno nije bila za nju". U intervjuu za časopis ''[[DIY (časopis)|DIY]]'' navela je da je ploču napisala za djevojke i da želi da one osjete "osjećaj osnaživanja".<ref>{{cite magazine|first=El|last=Hunt|url=https://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|title=Charli XCX: "I Genuinely Don't Give a Fuck"|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=12. 8. 2014|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181648/http://diymag.com/2014/08/12/charli-xcx-in-the-studio-interview|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live}}</ref> Charli XCX je u svom dnevniku s turneje za Replay Laserblast objasnila da je žanr albuma i dalje pop, ali da istovremeno posjeduje vrlo glasan, buntovan duh ženske snage i uličnih bandi u stilu grupe [[Bow Wow Wow]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|title=Charli XCX Tour Diary – Episode #1 – Stockholm #Laserclub|date=27. 11. 2013|publisher=[[YouTube]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309233905/https://www.youtube.com/watch?v=yc4A3hnbnWs|archive-date=9. 3. 2016|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Na album su uticali grupe [[The Hives]], Weezer, [[Ramones]] i [[yé-yé]] muzika iz 1960-ih.<ref name="Idolator new album">{{cite web|url=http://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|title=Charli XCX Disses Flo Rida, Says Sophomore Album Has Punk Influence &#124; Music News, Reviews, And Gossip On|last=Williott|first=Carl|date=3. 1. 2014|work=Idolator|archive-url=https://web.archive.org/web/20230826185733/https://www.idolator.com/7499922/charli-xcx-new-album|archive-date=26. 8. 2023|url-status=dead|access-date=20. 4. 2014}}</ref> Pjesma "SuperLove" je na kraju izostavljena s konačnog spiska numera na albumu.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|title=Charli XCX's 10 Best Songs|date=16. 3. 2022|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241113095300/https://consequence.net/2022/03/charli-xcx-best-songs-list/2/|archive-date=13. 11. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Početkom 2014, Charli XCX je gostovala na singlu "[[Fancy (Iggy Azalea)|Fancy]]" australijske reperke [[Iggy Azalea|Iggy Azaleje]];<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|title=Watch Charli XCX and Iggy Azeala Re-Enact Clueless in "Fancy" Video|last=Goble|first=Corban|date=4. 3. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308163959/https://pitchfork.com/news/54211-watch-charli-xcx-and-iggy-azeala-re-enact-clueless-in-fancy-video/|archive-date=8. 3. 2014|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref><ref name="popdust">{{cite web|url=http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|title=Listen To Iggy Azalea and Charli XCX's Cocky New Single, 'Fancy'|last=Peterson|first=Jacques|date=29. 9. 2012|work=Popdust|archive-url=https://web.archive.org/web/20140409030136/http://popdust.com/2014/02/06/listen-to-iggy-azalea-and-charli-xcxs-cocky-new-single-fancy/|archive-date=9. 4. 2014|url-status=dead|access-date=13. 4. 2014}}</ref> pjesma je dospjela na vrh američke liste ''Billboard'' Hot 100, postavši prvi singl broj jedan na toj listi za obje umjetnice.<ref name="yahoomusic">{{cite web|url=https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|title=Chart Watch: Meet Iggy Azalea|last=Grein|first=Paul|date=29. 5. 2014|publisher=Yahoo|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529053120/https://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-meet-iggy-azalea-211310608.html|archive-date=29. 5. 2014|url-status=dead|access-date=29. 5. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Sam|last=Lansky|url=https://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|title=Iggy Azalea and XCX's Homage to Clueless Will Have You Totally Buggin'|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=4. 3. 2014|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420120040/http://time.com/12334/iggy-azalea-fancy-clueless-charli-xcx-video/|archive-date=20. 4. 2014|url-status=live}}</ref> Tokom ovog perioda, Charli XCX je proširila svoj autorski portfolio pišući pjesme za druge izvođače, pa tako potpisuje autorstvo na singlu "[[Beg for It (pjesma)|Beg for It]]" (Iggy Azalea, 2014), debitantskom singlu "[[OctaHate]]" izvođačice [[Ryn Weaver]], kao i materijale za muzička imena kao što su [[Sky Ferreira]], [[Neon Jungle]], [[Rihanna]] i [[Gwen Stefani]].<ref>{{cite web|url=https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|title=Up Next: Rihanna, Gwen Stefani, Sky Ferreira, And More&nbsp;– Songs Written by Charli XCX|last=Garvey|first=Meaghan|date=24. 11. 2014|website=Complex UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520032103/https://www.complex.com/music/a/meaghan-garvey/a-brief-history-of-charli-xcx-songwriting|archive-date=20. 5. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> Sredinom 2014, Charli XCX je snimila pjesmu "[[Boom Clap]]" za [[Krive su zvijezde (zvučna podloga)|zvučnu podlogu]] filma ''[[The Fault in Our Stars (film)|Krive su zvijezde]]''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|title=Charli XCX Shares Fault In Our Stars Soundtrack Single, "Boom Clap"|last=Beauchemin|first=Molly|date=11. 4. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507171029/https://pitchfork.com/news/54749-charli-xcx-shares-fault-in-our-stars-soundtrack-single-boom-clap/|archive-date=7. 5. 2024|url-status=live|access-date=16. 11. 2025}}</ref> "Boom Clap" je ostvarila osmo mjesto na listi ''Billboard'' Hot 100<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|title=Charli XCX&nbsp;– Chart History|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190528121734/https://www.billboard.com/artist/1559243/charli-xcx/chart|archive-date=28. 5. 2019|url-status=dead}}</ref> i šesto mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071640/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20140727/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> a u Australiji je nagrađena platinastim certifikatom.<ref>{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|title=ARIA Charts&nbsp;– Accreditations&nbsp;– 2014 Singles|work=[[Australian Recording Industry Association]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140417201540/http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesaria-charts-accreditations-singles-2014.htm|archive-date=17. 4. 2014|url-status=dead|access-date=26. 8. 2014}}</ref> U augustu je najavljeno da će njen novi album ''[[Sucker (album Charli XCX)|Sucker]]'' biti objavljen u oktobru, uporedo s vodećim singlom "[[Break the Rules (Charli XCX)|Break the Rules]]". Izjavila je da je pjesma nastala nakon što je završila svoj pank album u Švedskoj, kada je "izašla s druge strane te pank faze i pretočila je u nešto više pop". Navela je da je album "očigledno [...] o tome da te boli briga za sve".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|title=Charli XCX Announces New Album Sucker, Shares "Break the Rules"|last=Gordon|first=Jeremy|date=18. 8. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141527/https://pitchfork.com/news/56362-charli-xcx-announces-new-album-sucker-shares-break-the-rules/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> Izlazak albuma je pomjeren sljedećeg mjeseca zbog velikog uspjeha pjesme "Boom Clap"<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|title=Charli XCX Pushes Album Back Due to Success of "Boom Clap"|last=Pelly|first=Jenn|date=22. 9. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141528/https://pitchfork.com/news/56813-charli-xcx-pushes-album-back-due-to-success-of-boom-clap/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=12. 11. 2018}}</ref> te je zvanično objavljen u decembru 2014.<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|title=Sucker Charli XCX|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250413024220/https://www.allmusic.com/album/sucker-mw0002726546|archive-date=13. 4. 2025|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Debitovao je na 28. mjestu američke liste [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], postavši njen prvi album koji je ušao na tu listu,<ref>{{cite web|url=https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|title=Charli XCX's "Sucker" Debuts with 29K First-Week Sales|last=Cantor|first=Brian|date=24. 12. 2014|work=Headline Planet|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113002218/https://headlineplanet.com/home/2014/12/24/charli-xcxs-sucker-debuts-29k-first-week-sales/|archive-date=13. 11. 2018|url-status=live|access-date=10. 11. 2018}}</ref> kao i na 15. mjestu britanske liste [[UK Albums Chart]].<ref>{{cite web|url=http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|title=Official Charts Analysis: Imagine Dragon's Smoke & Mirrors LP Reaches No.1 with Sales of 25,675|last=Jones|first=Alan|date=23. 2. 2015|work=[[Music Week]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226203959/http://www.musicweek.com/news/read/official-charts-analysis-imagine-dragon-s-smoke-mirrors-reaches-no-1-with-sales-of-25-675/060950|archive-date=26. 2. 2015|url-status=dead|access-date=10. 11. 2018}}</ref> Treći singl s albuma, "[[Doing It (pjesma Charli XCX)|Doing It]]" na kojem gostuje britanska pjevačica [[Rita Ora]], objavljen je u februaru i dostigao je osmo mjesto na listi UK Singles Chart.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|work=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190123071631/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20150215/7501/|archive-date=23. 1. 2019|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> Charli XCX sebe smatra [[Feminizam|feministkinjom]] i napisala je jednu od pjesama na albumu ''Sucker'', "Body of My Own", kao vrstu feminističke izjave.<ref>{{cite news|first=Will|last=Hodgkinson|url=https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|title=Charli XCX: 'When I Saw Videos of the Spice Girls, I Wanted to Be Them'|newspaper=[[The Sunday Times]]|date=2. 4. 2015|access-date=3. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240804035240/https://www.thetimes.com/article/charli-xcx-when-i-saw-videos-of-the-spice-girls-i-wanted-to-be-them-vxfc62hb0x2|archive-date=4. 8. 2024|url-status=live}}</ref> Pojavila se u dokumentarnom filmu o rodnoj ravnopravnosti pod nazivom ''The F Word and Me'', koji je premijerno prikazan na kanalu [[BBC Three]] 2015.<ref>{{cite magazine|first=Daniel|last=Kreps|url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=25. 11. 2015|access-date=25. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170830180730/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125|archive-date=30. 8. 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupala kao predgrupa [[Katy Perry]] na evropskom dijelu njene svjetske turneje [[Prismatic World Tour]] početkom 2015,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|title=Charli XCX to Support Katy Perry on European 'Prismatic' Tour Dates|magazine=[[NME]]|date=6. 9. 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202060452/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-45-1234658|archive-date=2. 12. 2022|url-status=live}}</ref> vodila sopstvenu turneju po Velikoj Britaniji,<ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|title=Charli XCX Announces 2015 UK Tour Details|magazine=[[NME]]|date=5. 11. 2014|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20221202073800/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-39-1229582|archive-date=2. 12. 2022|url-status=live}}</ref> te je gostovala zajedno s R&B umjetnicom [[Tinashe]] na singlu "[[Drop That Kitty]]" repera [[Ty Dolla Sign]].<ref>{{cite magazine|first=Taylor|last=Garre|url=https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|title=Ty Dolla $Ign, Charli XCX & Tinashe Demonstrate How to 'Drop That Kitty' in New Video|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=15. 4. 2015|access-date=20. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610124037/https://www.billboard.com/articles/news/6531874/drop-that-kitty-video-ty-dolla-sign-charli-xcx-tinashe|archive-date=10. 6. 2020|url-status=live}}</ref> Muzički video za singl "[[Famous (pjesma Charli XCX)|Famous]]" objavljen je 23. marta 2015.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|title=Charli XCX – "Famous" Video (Dir. Eric Wareheim)|last=DeVille|first=Chris|date=23. 3. 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223331/https://www.stereogum.com/1789131/charli-xcx-famous-video-dir-eric-wareheim/video/|archive-date=12. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> i rangiran je od časopisa ''[[Time (magazine)|Time]]'' i portala ''[[Pitchfork Media|Pitchfork]]'' kao 5. odnosno 19. najbolji pop spot te godine.<ref>{{cite magazine|first=Nolan|last=Feeney|url=https://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|title=Top 10 Pop Music Videos|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|date=1. 12. 2015|access-date=16. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223231510/http://time.com/collection-post/4139171/top-10-pop-music-videos/|archive-date=23. 2. 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|title=The Best Music Videos of 2015 – Page 3|date=7. 12. 2015|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181118153338/https://pitchfork.com/features/lists-and-guides/9763-the-best-music-videos-of-2015/?page=3|archive-date=18. 11. 2018|url-status=live|access-date=22. 1. 2019}}</ref> U julu i avgustu 2015, Charli XCX je bila ko-predvodnica američke turneje sa grupom [[Bleachers (grupa)|Bleachers]].<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|title=Charli XCX & Bleachers Announce Charli & Jack Do America Tour|last=DeVille|first=Chris|date=21. 4. 2015|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150518102514/http://www.stereogum.com/1796030/charli-xcx-bleachers-announce-charli-jack-do-america-tour/tour-dates/|archive-date=18. 5. 2015|url-status=live|access-date=9. 5. 2015}}</ref> Objavila je 21. avgusta da se, iz "ličnih razloga", planirani drugi dio turneje neće održati.<ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled-6671148/|title=Charli XCX, Bleachers Cancel Rest of Co-Headlining Tour|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=21. 8. 2015|access-date=20. 10. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150711100309/https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6671148/charli-xcx-bleachers-tour-cancelled|archive-date=20. 10. 2015|url-status=live}}</ref> === 2015–2018: ''Vroom Vroom'', ''Number 1 Angel'' i ''Pop 2'' === {{Glavni|Vroom Vroom (Charli XCX)|Number 1 Angel|Pop 2 (Charli XCX)}}U intervjuu iz jula 2015, Charli XCX je izjavila da radi na svom trećem albumu, opisujući ga kao "najviše pop i najviše elektronsku stvar" koju je ikada napravila.<ref>{{cite magazine|first=Shannon|last=Mahanty|url=https://i-d.co/article/seven-minutes-with-charli-xcx/|title=Seven Minutes with Charli XCX|magazine=[[i-D]]|date=8. 7. 2015|access-date=19. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20150902013027/http://i-d.vice.com/en_gb/article/seven-minutes-with-charli-xcx|archive-date=2. 9. 2015|url-status=live}}</ref> U oktobru 2015. premijerno je predstavila novu pjesmu "[[Vroom Vroom (pjesma)|Vroom Vroom]]" u radijskoj emisiji Beats 1 Radio Show, tvrdeći da će to biti prva objavljena pjesma s njenog predstojećeg studijskog albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|title=Charli XCX Reveals New Track 'Vroom Vroom' a Collaboration with Sophie – Listen|last=Hillyard|first=Kim|date=20. 10. 2015|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928025725/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-15-1206800|archive-date=28. 9. 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Dana 23. februara 2016. najavljeno je da je osnovala eksperimentalnu pop izdavačku kuću Vroom Vroom Recordings, kao i da će 26. februara 2016. objaviti [[EP (muzika)|EP]] pod nazivom ''[[Vroom Vroom (EP)|Vroom Vroom]]''. Istoimena naslovna pjesma zvanično je puštena u prodaju tog dana.<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|title=Charli XCX Announces New Label, Previews "Vroom Vroom" Prod. Sophie|magazine=[[The Fader]]|date=23. 2. 2016|access-date=3. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103161232/https://www.thefader.com/2016/02/23/charli-xcx-announces-new-label-previews-vroom-vroom-feat-sophie|archive-date=3. 1. 2019|url-status=live}}</ref> Druga pjesma skinuta s ovog EP-ja, pod nazivom "Trophy", premijerno je izvedena iste večeri u emisiji [[Zane Lowe|Zanea Lowea]] na stanici [[Beats 1]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|title=Charli XCX Unveils 'Vroom Vroom' EP, Shares 'Trophy' and Announces New Record Label|last=Marsh|first=Joanne|date=23. 2. 2016|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303120834/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-7-1196393|archive-date=3. 3. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|title=Charli XCX Hoists New Track 'Trophy,' Preps 'Vroom Vroom' EP|magazine=[[Rolling Stone]]|date=23. 2. 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20190713145205/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-hoists-new-track-trophy-preps-vroom-vroom-ep-96201/|archive-date=13. 7. 2019|url-status=live}}</ref> Također je objavljeno da će voditi sopstvenu emisiju na Beats 1 pod nazivom ''The Candy Shop''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|title=Charli XCX Launches New Label With ''Vroom Vroom'' EP, Shares Sophie-Produced Title Track, "Trophy"|last=Monroe|first=Jazz|date=23. 2. 2016|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160224092304/https://pitchfork.com/news/63713-charli-xcx-launches-new-label-with-vroom-vroom-ep-shares-sophie-produced-title-track-trophy/|archive-date=24. 2. 2016|url-status=live|access-date=4. 8. 2024}}</ref> Izdanje ''Vroom Vroom'' je većinskim dijelom producirala [[Sophie (muzičarka)|Sophie]] kao najavu za predstojeći album.<ref>{{cite magazine|first=Morgan|last=Lee|url=https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|title=Stream Charli XCX's Sophie-Produced Vroom Vroom EP|magazine=[[Fact (UK magazine)|Fact]]|access-date=15. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307231210/https://www.factmag.com/2016/02/26/charli-xcx-sophie-vroom-vroom-ep/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=live}}</ref> Ovaj [[avant-pop]]<ref name="rs11">{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction with Sophie at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19. 3. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820150951/http://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=20. 8. 2016|url-status=live}}</ref> EP donio je oštru promjenu tona u odnosu na njen prethodni album i naišao je na podijeljene reakcije kritičara.<ref>{{cite magazine|first=Ethan|last=Jacobs|url=https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|title=How Charli XCX's New EP 'Vroom Vroom' Cements Her Pop Star Status|magazine=[[Inverse (website)|Inverse]]|date=3. 3. 2016|access-date=4. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310154458/https://www.inverse.com/article/12342-how-charli-xcx-s-new-ep-vroom-vroom-cements-her-pop-star-status|archive-date=10. 3. 2016|url-status=live|quote=Compared to Charli XCX's previous projects, which consist of straightforward pop songs with an enlivening push to put your middle finger up, the ''Vroom Vroom'' EP represents a critical branching out phase in the pop star's career.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|title=PC Music: The Story of the Boundary-Pushing Label in 10 Essential Tracks|last=Jolley|first=Ben|date=29. 6. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230629094547/https://www.nme.com/features/music-features/pc-music-best-songs-3462589|archive-date=29. 6. 2023|url-status=live|access-date=4. 8. 2024|quote=Released on her own label, Vroom Vroom Recordings, the EP's experimental pop sound divided critics upon release but built a cult following.}}</ref> [[Datoteka:Charli_XCX_for_Samsung_2017.jpg|mini|Charli XCX 2017.]] U julu 2016. saopšteno je da je britanski producent [[A. G. Cook]], osnivač diskografske kuće [[PC Music]], postao novi kreativni direktor za Charli XCX.<ref>{{cite magazine|first=Alexander|last=Iadarola|url=https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|title=PC Music's A. G. Cook Shares New Single, "Superstar"|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=13. 7. 2016|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118211000/https://www.vice.com/en/article/a-g-cook-superstar-single-pc-music/|archive-date=18. 1. 2026|url-status=live}}</ref> Vodeći singl s njenog trećeg albuma, "[[After the Afterparty]]", objavljen je 28. oktobra.<ref>{{cite magazine|url=https://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|title=Charli XCX Teases New Lil Yachty Collab Single 'After the Afterparty'|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=14. 10. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018150713/http://diymag.com/2016/10/14/charli-xcx-teases-new-lil-yachty-collab-single-after-the-afterparty|archive-date=18. 10. 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=David|last=Renshaw|url=http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|title=Charli XCX's New Single Will Feature Lil Yachty|magazine=[[The Fader]]|date=14. 10. 2016|access-date=14. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161017183206/http://www.thefader.com/2016/10/14/charli-xcx-after-the-afterparty-lil-yachty|archive-date=17. 10. 2016|url-status=live}}</ref> Pjesma je dospjela na 29. mjesto liste UK Singles Chart<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|title=Official Singles Chart Top 100 – Official Charts Company|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190403072658/https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20170113/7501/|archive-date=3. 4. 2019|url-status=live|access-date=3. 1. 2019}}</ref> i stekla je zlatni sertifikat Udruženja britanske fonografske industrije ([[British Phonographic Industry|BPI]]).<ref>{{cite web|url=https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|title=After The Afterparty|website=[[British Phonographic Industry|BPI]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240818181514/https://www.bpi.co.uk/award/14150-4337-1|archive-date=18. 8. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025}}</ref> Izvela ju je 8. februara 2017. u emisiji ''[[Jimmy Kimmel Live!]]'', zajedno s novom numorom pod nazivom "Bounce", na kojoj gostuje [[Kyary Pamyu Pamyu]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|title=Watch Charli XCX & A Motionless A. G. Cook Bring New Song "Bounce" To Jimmy Kimmel|last=Rettig|first=James|date=9. 2. 2017|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170930132005/https://www.stereogum.com/1923922/watch-charli-xcx-a-motionless-a-g-cook-bring-new-song-bounce-to-jimmy-kimmel/video/|archive-date=30. 9. 2017|url-status=live|access-date=29. 9. 2017}}</ref> Dana 10. marta 2017, Charli XCX je objavila mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'', na kojem su gostovale isključivo muzičarke, među kojima i [[MØ]], [[Raye]], [[Starrah]], [[Uffie]], [[Abra (pjevačica)|Abra]] i [[Cupcakke]],<ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|title=Charli XCX - Number 1 Angel Album Reviews, Songs & More|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250107031339/https://www.allmusic.com/album/number-1-angel-mw0003028177|archive-date=7. 1. 2025|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|author=Neil Z. Yeung}}</ref><ref name="Vaunter Number 1 Angel">{{cite web|url=https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|title=Charli XCX Unveils Number 1 Angel Mixtape and New North American Tour Dates|last=Abbey|first=Lewis|date=8. 3. 2017|work=Vaunter|archive-url=https://web.archive.org/web/20170309141841/https://vaunter.co/music/pop/charli-xcx-number-1-angel-mixtape/0150110|archive-date=9. 3. 2017|url-status=dead|access-date=8. 3. 2017}}</ref> dok su produkciju najvećim dijelom vodili producenti iz kuće PC Music, uključujući A. G. Cooka, [[EasyFun]] i Sophie.<ref name="Vaunter Number 1 Angel" /> Muzičar [[Mura Masa]] je 17. marta 2017. izdao singl "1 Night", na kojem je Charli XCX pozajmila vokale.<ref>{{cite web|url=https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|title=Charli XCX and Mura Masa Link up for New Song '1 Night'|last=Geslanion|first=Michelle|date=17. 3. 2017|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318084527/https://consequence.net/2017/03/charli-xcx-and-mura-masa-link-up-for-new-song-1-night-listen/|archive-date=18. 3. 2017|url-status=live|access-date=18. 3. 2017}}</ref> Dana 26. jula 2017. objavila je pjesmu "[[Boys (pjesma Charli XCX)|Boys]]", zajedno sa spotom koji je sama režirala i u kojem se pojavljuje čitav niz poznatih muškaraca, uključujući [[Joe Jonas|Joea Jonasa]] i [[Brendon Urie|Brendona Urieja]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|title=Charli XCX Explains How Her 'Boys' Video Is More Than a Thirst Trap|last=Mori|first=Natalie|date=28. 7. 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801150005/http://www.mtv.com/news/3028024/charli-xcx-boys-explainer-male-gaze/|archive-date=1. 8. 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|title=Charli XCX Flips Gender Stereotypes for New Video Boys|date=27. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802062320/http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/news/charli-xcx-flips-gender-stereotypes-for-new-video-boys-35976470.html|archive-date=2. 8. 2017|url-status=dead|access-date=1. 8. 2017|newspaper=[[Belfast Telegraph]]}}</ref><ref name="Boys">{{cite magazine|first=Ryan|last=Red|url=https://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|title=Charli XCX Recruits Joe Jonas, Wiz Khalifa in Celeb-Packed 'Boys' Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=26. 7. 2017|access-date=26. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728041504/http://www.rollingstone.com/music/news/charli-xcx-recruits-joe-jonas-wiz-khalifa-for-giddy-boys-video-w494292|archive-date=28. 7. 2017|url-status=live}}</ref> Charli XCX je nastupila na muzičkom festivalu [[Lollapalooza]] 6. avgusta 2017.<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|title=Charli XCX and Halsey Were 'Wannabe' Spice Girls at Lollapalooza|last=Hughes|first=Hillary|date=6. 8. 2017|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170807073815/http://www.mtv.com/news/3029236/charli-xcx-halsey-spice-girls-lollapalooza/|archive-date=7. 8. 2017|url-status=dead|access-date=6. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite news|first=Gregg|last=Kot|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|title=Lollapalooza Day Four: Noname Is a Skilled Crafter of Rhymes|newspaper=[[Chicago Tribune]]|date=6. 8. 2017|access-date=6. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170806201649/http://www.chicagotribune.com/entertainment/lollapalooza/ct-lolllapalooza-2017-day-four-20170805-story.html|archive-date=6. 8. 2017|url-status=dead}}</ref> Iste godine, veći dio njenog trećeg studijskog albuma je procurio na internet, dok su preostale numere procurile sljedeće godine. Curenje materijala koji je uključivao tadašnji vodeći singl "After the Afterparty" dovelo je do otkazivanja prvobitno planiranog izdanja, zbog čega je Charli XCX odlučila napraviti potpuno novi treći studijski album.<ref>{{cite web|url=https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|title=What Charli XCX Learned in the 5 Years Between New Albums|last=Nilles|first=Billy|date=14. 9. 2018|work=[[E!]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240803050123/https://www.eonline.com/news/1073185/what-charli-xcx-learned-in-the-5-years-between-new-albums|archive-date=3. 8. 2024|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Naredni mikstejp, osmišljen kao nastavak za ''Number 1 Angel'', pod nazivom ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'', objavljen je 15. decembra 2017. Na njemu je ostvarila saradnju s umjetnicima kao što su [[Carly Rae Jepsen]], [[Tove Lo]], [[Alma (finska pjevačica)|Alma]], [[Caroline Polachek]], [[Brooke Candy]], [[Cupcakke]], [[Pabllo Vittar]], [[Dorian Electra]], [[Mykki Blanco]], [[Tommy Cash (reper)|Tommy Cash]], [[Kim Petras]], [[Jay Park]] i [[MØ]].<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song-8063612/|title=Charli XCX Shares 'Unlock It' Feat. Kim Petras and Jay Park|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=11. 12. 2017|access-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171230223306/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8063612/charli-xcx-unlock-it-kim-petras-jay-park-new-song|archive-date=30. 12. 2017|url-status=live}}</ref> U sklopu promocije izdanja ''Pop 2'', Charli XCX je 15. marta 2018. održala koncert u teatru El Rey Theatre u Los Angelesu.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://www.billboard.com/music/pop/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap-8248760/|title=Charli XCX Throws Star-Studded 'Pop 2' Celebration in Los Angeles|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=16. 3. 2018|access-date=1. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180525110639/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/8248760/charli-xcx-pop-2-celebration-los-angeles-recap|archive-date=25. 5. 2018|url-status=live}}</ref> U maju 2018. počela je nastupati na turneji [[Taylor Swift]] pod nazivom [[Reputation Stadium Tour]] kao predgrupa, zajedno s [[Camila Cabello|Camilom Cabello]].<ref>{{cite magazine|first=Ariana|last=Brockington|url=https://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|title=Taylor Swift Taps Camila Cabello, Charli XCX as 'Reputation' Tour Opening Acts|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=1. 3. 2018|access-date=8. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180503100844/http://variety.com/2018/music/news/taylor-swift-reputation-opening-acts-camila-cabello-charli-xcx-1202715060/|archive-date=3. 5. 2018|url-status=live}}</ref> Dana 31. maja, na dan prvog koncerta u sklopu pomenute turneje, izdala je pjesmu "[[5 in the Morning]]".<ref>{{cite magazine|first=Salvatore|last=Maicki|url=http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|title=Charli XCX Debuted a New Song on the Opening Night of Taylor Swift's Tour|magazine=[[The Fader]]|date=9. 5. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181007223550/http://www.thefader.com/2018/05/09/charli-xcx-new-song-taylor-swift-tour|archive-date=7. 10. 2018|url-status=live}}</ref> Nepunih mjesec dana kasnije, 29. juna, objavila je dvostruki singl koji je uključivao numere "[[Focus (pjesma Charli XCX)|Focus]]" i "[[No Angel (pjesma Charli XCX)|No Angel]]".<ref>{{cite magazine|first=Brittany|last=Spanos|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|title=Charli XCX Is a Pop Princess Par Excellence With 'Focus,' 'No Angel'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29. 6. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181008022652/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-is-a-pop-princess-par-excellence-with-focus-no-angel-667088/|archive-date=8. 10. 2018|url-status=live}}</ref> Singl "[[Girls Night Out (pjesma Charli XCX)|Girls Night Out]]" zvanično je pušten u javnost 27. jula, nakon što je prethodno izvođen uživo i procurio na mrežu tokom 2017.<ref name="girls night out">{{cite magazine|first=Henry|last=Youtt|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|title=Charli XCX Crosses Boys Off the List With 'Girls Night Out': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=27. 7. 2018|access-date=2. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180802194849/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8467352/charli-xcx-girls-night-out|archive-date=2. 8. 2018|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|title=Listen to Charli XCX's New Song "Girls Night Out"|last=Blais-Billie|first=Braudie|date=27. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240123042845/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-girls-night-out/|archive-date=23. 1. 2024|url-status=live|access-date=15. 11. 2025|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> === 2018–2023: ''Charli'', ''How I'm Feeling Now'' i ''Crash'' === {{Glavni|Charli (Charli XCX)|How I'm Feeling Now|Crash (Charli XCX)}}Dana 5. oktobra 2018, Charli XCX je objavila singl "[[1999 (pjesma Charli XCX i Troyea Sivana)|1999]]" u saradnji s južnoafričko-australijskim umjetnikom [[Troye Sivan|Troyeom Sivanom]], kao vodeći singl sa svog trećeg albuma ''[[Charli (album)|Charli]]''. Singl je dospio na 13. mjesto liste [[UK Singles Chart]], postavši deseti singl pjevačice Charli XCX koji je ušao u Top 40, kao i njen prvi singl u Top 15 od 2015. godine.<ref>{{cite magazine|url=https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|title=Charli XCX and Troye Sivan Reference Britney Spears in Nostalgic New Track '1999': Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=5. 10. 2018|access-date=7. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006124637/https://www.billboard.com/articles/news/pride/8478394/charli-xcx-troye-sivan-britney-spears-1999|archive-date=6. 10. 2018|url-status=live}}</ref> Muzički video za pjesmu "1999" objavljen je 11. oktobra; u njemu glume Charli XCX i Sivan, a sadrži brojne reference na pop kulturu 1990-ih.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|title=Watch Charli XCX and Troye Sivan Dress Like Eminem, Britney Spears, Steve Jobs, More in Amazing New Video for "1999"|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Strauss|first2=Matthew|date=11. 10. 2018|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165020/https://pitchfork.com/news/watch-charli-xcx-and-troye-sivan-dress-like-eminem-britney-spears-steve-jobs-more-in-amazing-new-video-for-1999/|archive-date=14. 10. 2018|url-status=live|access-date=26. 12. 2018}}</ref> Pjevačica je također gostovala na albumu izvođačice [[MØ]] ''[[Forever Neverland]]'' u pjesmi "If It's Over".<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|title=Listen to MØ's Killer New Pop Banger, 'Way Down'|last=Aubrey|first=Elizabeth|date=7. 9. 2018|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250906122948/https://www.nme.com/news/music/listen-to-mos-killer-new-pop-banger-way-down-2375309|archive-date=6. 9. 2025|url-status=live|access-date=11. 11. 2018}}</ref> Charli XCX je 16. maja 2019. objavila drugi singl s albuma ''Charli'', pod nazivom "[[Blame It on Your Love]]", na kojem gostuje američka pjevačica i reperka [[Lizzo]].<ref>{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|title=Charli XCX and Lizzo Join Forces For Your New Fave Pop Song, 'Blame It on Your Love'|last=Roth|first=Madeline|date=15. 5. 2019|work=[[MTV]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190519190805/http://www.mtv.com/news/3124328/charli-xcx-lizzo-blame-it-on-your-love/|archive-date=19. 5. 2019|url-status=dead|access-date=20. 5. 2019}}</ref> Numera je napisana u Los Angelesu, a producirao ju je njen dugogodišnji saradnički tim Stargate, uz dodatnu produkciju koju su radili [[A. G. Cook]] i [[EasyFun]].<ref>{{cite web|url=https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|title=Charli XCX Releases 'Blame It On Your Love' Ft. Lizzo|date=16. 5. 2019|website=Top40-Charts.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917155434/https://top40-charts.com/news.php?nid=146686|archive-date=17. 9. 2020|url-status=live|access-date=16. 5. 2019}}</ref> Pojedini elementi pjesme "Blame It on Your Love" preuzeti su iz njene ranije objavljene numere "Track 10" sa mixtapea ''[[Pop 2 (mixtape)|Pop 2]]'' iz 2017. godine.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|title=Listen to "Blame It on Your Love" [Ft. Lizzo] by Charli XCX|last=Mapes|first=Jill|date=15. 5. 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190708212141/https://pitchfork.com/reviews/tracks/charli-xcx-blame-it-on-your-love-ft-lizzo/|archive-date=8. 7. 2019|url-status=live|access-date=8. 7. 2019}}</ref> Dana 25. maja, otkazala je svoj nastup na festivalu BBC Radio 1's Big Weekend, gdje ju je zamijenio sastav Chase & Status. Zatim je 30. maja na festivalu [[Primavera Sound]] u [[Barcelona|Barceloni]] izvela novu pjesmu s albuma ''Charli'' pod nazivom "[[Gone (pjesma Charli XCX i Christine and the Queens)|Gone]]", u saradnji sa sastavom [[Christine and the Queens]].<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|title=Watch Charli XCX and Christine and the Queens Debut New Collaboration 'Gone'|last=Moore|first=Sam|date=31. 5. 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190531122117/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-christine-and-the-queens-collaboration-gone-primavera-live-2503387|archive-date=31. 5. 2019|url-status=live|access-date=5. 6. 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|title=The 20 Best Songs of 2019|date=23. 12. 2019|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093851/https://www.bbc.com/culture/article/20191220-the-20-best-songs-of-2019|archive-date=25. 11. 2023|url-status=live|access-date=25. 11. 2023}}</ref> Istog dana je ostvarila saradnju s [[Diplo]]m i Herveom Pagezom na pjesmi "[[Spicy (pjesma Hervea Pageza i Dipla)|Spicy]]".<ref>{{cite magazine|first=Kat|last=Bein|url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|title=Herve Pagez, Diplo & Charli XCX Unveil 'Spicy' New Collab: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=30. 5. 2019|access-date=12. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20191122020956/https://www.billboard.com/articles/news/dance/8513282/diplo-charli-xcx-herve-pagez-collaboration-announced|archive-date=22. 11. 2019|url-status=live}}</ref> Nedugo zatim, 7. juna, objavila je zajedničku pjesmu "[[Dream Glow]]" na kojoj gostuju [[Jin (pjevač)|Jin]], [[Jimin]] i [[Jungkook]] iz južnokorejskog muškog benda [[BTS]], snimljenu za potrebe soundtracka njihove [[Netmarble]] mobilne igre ''[[BTS World]]''.<ref>{{cite magazine|first=Tamar|last=Herman|url=https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|title=BTS' Jin, Jimin & Jungkook & Charli XCX Release 'Dream Glow' For 'BTS World' Mobile Game Soundtrack: Listen|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=7. 6. 2019|access-date=8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608232512/https://www.billboard.com/articles/news/bts/8514932/bts-charli-xcx-dream-glow|archive-date=8. 6. 2019|url-status=live}}</ref> Pjesma "Gone" zvanično je izdata 17. jula kao treći singl s albuma. Prvi [[promotivni singl]], "[[Cross You Out]]" na kojem gostuje [[Sky Ferreira]], izašao je 16. avgusta,<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|title=Charli XCX Releases 'Cross You Out' Featuring Sky Ferreira|last=Gwee|first=Karen|date=16. 8. 2019|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190816094839/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-releases-cross-featuring-sky-ferreira-2538764|archive-date=16. 8. 2019|url-status=live|access-date=17. 8. 2019}}</ref> nakon čega su uslijedili ostali promotivni singlovi: "Warm" s grupom [[Haim (bend)|Haim]] (30. augusta);<ref>{{cite magazine|first=Claire|last=Shaffer|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|title=Hear Charli XCX, Haim's Subdued New Song 'Warm'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=30. 8. 2019|access-date=7. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004000/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-haim-warm-song-listen-878376/|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live}}</ref> "February 2017" sa izvođačicama [[Clairo]] i [[Yaeji]] (6. septembra) te "2099" u saradnji s Troyeom Sivanom (10. septembra). Album su 13. septembra zajednički objavile izdavačke kuće [[Asylum Records|Asylum]] i [[Atlantic Records]]. [[Datoteka:PrimaveraBarcW1Jun22_(37_of_318)_(52164014869)_(cropped).jpg|mini|Charli XCX tokom nastupa na festivalu [[Primavera Sound]] 2022.]] Dana 13. januara 2020, Charli XCX je gostovala u pjesmi grupe [[Galantis]] pod nazivom "We Are Born to Play", koja je poslužila kao zvanična tema za japanski tematski park [[Super Nintendo World]].<ref>{{cite magazine|first=Emily|last=Zemler|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|title=Hear Charli XCX and Galantis Celebrate Nintendo on 'We Are Born to Play'|magazine=[[Rolling Stone]]|date=14. 1. 2020|access-date=28. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201004200220/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-galantis-nintendo-we-are-born-to-play-937269/|archive-date=4. 10. 2020|url-status=live}}</ref> Sljedećeg mjeseca pojavila se na remiksu singla "[[Ringtone (remix)|Ringtone]]" sastava [[100 gecs]], zajedno s projektom [[Kero Kero Bonito]] i reperkom [[Rico Nasty]]. Tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-a 19]], Charli XCX je u aprilu 2020. najavila novi album pod naslovom ''[[How I'm Feeling Now]]''.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|title=Charli XCX on Her Lockdown Album: 'Why Didn't I Do This Before?'|last=Savage|first=Mark|date=26. 4. 2020|work=[[BBC]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200429065615/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-52402372|archive-date=29. 4. 2020|url-status=live|access-date=1. 5. 2020}}</ref> Potom je izdala singlove "[[Forever (Charli XCX)|Forever]]", "[[Claws (Charli XCX)|Claws]]" i "[[I Finally Understand]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|title=Listen to Charli XCX's New Song "I Finally Understand"|last=Yoo|first=Noah|date=7. 5. 2020|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516051141/https://pitchfork.com/news/listen-to-charli-xcxs-new-song-i-finally-understand/|archive-date=16. 5. 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Album ''How I'm Feeling Now'' zvanično je objavljen 15. maja 2020.<ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|title=New Music Friday: The Top 8 Albums Out On May 15|last1=Hilton|first1=Robin|last2=Powers|first2=Ann|date=15. 5. 2020|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200515183355/https://www.npr.org/2020/05/14/856469419/new-music-friday-the-top-8-albums-out-on-may-15|archive-date=15. 5. 2020|url-status=live|access-date=15. 5. 2020|last3=Sanders|first3=Sam|last4=Thompson|first4=Stephen}}</ref> Materijal je kompletno napisan i snimljen u periodu od šest sedmica tokom [[karantin]]a. Tokom rada na albumu koristila je Instagram kako bi komunicirala s obožavaocima, objavljujući različite verzije tekstova, potencijalne omote singlova i zvučne isječke za koje su pratioci mogli glasati, a zvanično je izdavala opcije s najviše glasova.<ref>{{cite news|first=Alexandra|last=Pollard|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|title=Charli XCX Review, How I'm Feeling Now: A Brash, Adventurous Lockdown Album|newspaper=[[The Independent]]|date=15. 5. 2020|access-date=15. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103729/https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/reviews/charlie-xcx-how-im-feeling-now-album-review-lockdown-a9515111.html|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}</ref> U muzičkim recenzijama, Kitty Empire iz lista ''[[The Guardian]]'' opisala je ovaj album kao "zaista djelo svog vremena".<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16. 5. 2020|access-date=18. 5. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}</ref> Prvi nastup nakon pandemije Charli XCX je održala na manifestaciji Wynwood Pride u [[Miami]]ju u junu 2021.<ref>{{cite magazine|first=Liana|last=Satenstein|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|title=Charli XCX Mixes Rainbow and Latex to Perform for Wynwood Pride|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=23. 6. 2021|access-date=28. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130204341/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-miami-pride-photo-diary-concert|archive-date=30. 11. 2023|url-status=live}}</ref> Početkom februara 2021, muzičar [[No Rome]], koji je potpisao ugovor za kuću [[Dirty Hit]], najavio je rad na pjesmi na kojoj gostuju Charli XCX i sastav [[The 1975]].<ref>{{cite magazine|first=Cerys|last=Kenneally|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|title=No Rome Says Collaborative Song with The 1975 and Charli XCX Is "Coming out Sooner Than U Think"|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=8. 2. 2021|access-date=8. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132914/https://www.thelineofbestfit.com/news/latest-news/no-rome-says-collab-with-the-1975-charli-xcx-is-out-sooner-than-u-think|archive-date=8. 2. 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|title=No Rome Teases Collaboration with The 1975 and Charli XCX|last=Singh|first=Surej|date=8. 2. 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208122131/https://www.nme.com/news/music/the-1975-charli-xcx-and-no-rome-to-release-new-track-soon-2875124|archive-date=8. 2. 2021|access-date=8. 2. 2021}}</ref> Pjevačica je 19. februara gostovala na novoj verziji pjesme "Charger" velško-kanadske muzičarke [[Elio (velško-kanadska pjevačica)|Elio]].<ref>{{cite web|url=https://i-d.co/article/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet/|title=Elio Is Charli XCX's New Peachy Keen Pop Protégé – i-D|last=Greenwood|first=Douglas|date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122113143/https://i-d.vice.com/en_uk/article/akw8v8/elio-charli-xcx-protege-timothee-chalamet|archive-date=22. 1. 2021|url-status=live|access-date=19. 2. 2021}}</ref> U videozapisu na platformi [[TikTok]], objavljenom 16. marta, otkrila je da radi na svom novom studijskom albumu, istakavši da se "osjeća veoma inspirisano".<ref>{{cite magazine|first=Layla|last=Halabian|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|title=Charli XCX Teases "Poptastic" New Album|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16. 3. 2021|access-date=17. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210316191808/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-new-album-poptastic|archive-date=16. 3. 2021|url-status=live}}</ref> Najavljeni album ujedno je bio i njen posljednji ugovorom obavezani projekat za Atlantic Records.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|title=Charli XCX Reveals Details of New Record Contract|last=Skinner|first=Tom|date=22. 2. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230507004002/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-reveals-details-of-new-record-contract-3402692|archive-date=7. 5. 2023|url-status=live|access-date=7. 5. 2023}}</ref> Dana 28. aprila, Charli XCX je gostovala na remiksu pjesme "Drama" sa zajedničkog albuma ''Good Luck'' muzičara [[Bladee]]ja i Mechatoka.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|title=Charli XCX Joins Bladee and Mechatok for New "Drama" Remix: Listen|last=Yoo|first=Noah|date=28. 4. 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428193830/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-joins-bladee-and-mechatok-for-new-drama-remix-listen/|archive-date=28. 4. 2021|url-status=live|access-date=28. 10. 2023}}</ref> Zatim je 2. septembra objavljen singl "[[Good Ones]]" kao vodeća numera s njenog nadolazećeg albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|title=Charli XCX Announces New Single 'Good Ones' Arriving Next Month|last=Krol|first=Charlotte|date=2. 8. 2021|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210803025202/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-single-good-ones-arriving-next-month-3008975|archive-date=3. 8. 2021|url-status=live|access-date=2. 8. 2021}}</ref> Drugi singl pod nazivom "[[New Shapes]]", na kojem gostuju Christine and the Queens i [[Caroline Polachek]], izdat je 4. novembra. Istovremeno s objavom tog singla, Charli XCX je zvanično najavila svoj peti studijski album pod nazivom ''[[Crash (album)|Crash]]'', koji je pušten u prodaju 18. marta 2022.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|title=Charli XCX Announces Crash Album and Tour, Enlists Christine and the Queens and Caroline Polachek for New Song|last1=Bloom|first1=Madison|last2=Monroe|first2=Jazz|date=4. 11. 2021|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224212533/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-crash-album-and-tour-enlists-christine-and-the-queens-and-caroline-polachek-for-new-song-listen/|archive-date=24. 2. 2022|url-status=live|access-date=4. 11. 2021}}</ref> Treći singl s pomenutog albuma, "Beg for You", na kojem gostuje [[Rina Sawayama]], objavljen je 27. januara.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music|title=Charli XCX – "Beg For You" (Feat. Rina Sawayama)|last=Rettig|first=James|date=27. 1. 2022|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827195009/https://www.stereogum.com/2174280/charli-xcx-beg-for-you-feat-rina-sawayama/music/|archive-date=27. 8. 2024|url-status=live|access-date=11. 11. 2025}}</ref> === 2023–2025: ''Brat'' === {{Glavni|Brat (Charli XCX)}}U februaru 2023, Charli XCX je u intervjuu za britansko izdanje časopisa ''[[British Vogue|Vogue]]'' otkrila da je potpisala novi ugovor o snimanju za svoja naredna dva albuma.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|title=Charli XCX Has Signed a New Record Deal - And She's Teasing Fans Guessing Her New Label|last=Griffiths|first=George|date=23. 2. 2023|website=[[Official Charts Company]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328220946/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-has-signed-a-new-record-deal-and-shes-teasing-fans-guessing-her-new-label__38603/|archive-date=28. 3. 2023|url-status=live|access-date=28. 3. 2023}}</ref> Dana 15. aprila nastupila je kao jedan od glavnih izvođača na festivalu [[Coachella]]. Doprinijela je muzici za tri filma, objavivši singlove "Hot Girl" za soundtrack filma ''[[Bodies Bodies Bodies]]'' iz 2022, te "[[Speed Drive]]" za [[Barbie the Album|zvučnu podlogu]] filma ''[[Barbie (film)|Barbie]]'' iz 2023.<ref>{{cite news|author=Mary Kate Carr|url=https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|title=Charli XCX Drops New Track "Hot Girl" from Bodies Bodies Bodies|newspaper=[[The A.V. Club]]|date=27. 7. 2022|access-date=7. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230807142843/https://www.avclub.com/charli-xcx-drops-hot-girl-from-bodies-bodies-bodies-1849338373|archive-date=7. 8. 2023|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|title=Charli XCX Shares New Single 'Speed Drive', Taken from the 'Barbie' Soundtrack|last=Dunworth|first=Liberty|date=30. 6. 2023|work=[[NME]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230731161330/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-new-single-speed-drive-from-barbie-soundtrack-listen-3463398|archive-date=31. 7. 2023|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}</ref> Pjesma "Speed Drive" dospjela je na deveto mjesto britanske liste singlova i na 73. mjesto liste ''Billboard'' Hot 100, što su bili njeni prvi singlovi na ovim listama nakon pjesama "Boom Clap" i "Break the Rules" iz 2014. Također je radila kao koautorica [[Bottoms (zvučna podloga)|filmske muzike]] zajedno s [[Leo Birenberg|Leom Birenbergom]] za film ''[[Bottoms (film)|Bottoms]]'' iz 2023.<ref name=":3" /> U augustu 2023, Charli XCX je sarađivala s pjevačicom [[Addison Rae]] na pjesmi "[[2 Die 4 (pjesma)|2 Die 4]]" s njenog [[Extended play|mini-albuma]] (EP) ''[[AR (Addison Rae)|AR]]''.<ref>{{Cite magazine|first=Larisha|last=Paul|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|title=Addison Rae Re-Enters Her Pop Girl Era With Lost Album Releases|magazine=[[Rolling Stone]]|date=18. 8. 2023|access-date=18. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230818053104/https://www.rollingstone.com/music/music-news/addison-rae-ar-ep-lost-debut-album-1234808433/|archive-date=18. 8. 2023|url-status=live}}</ref> Sljedećeg oktobra udružila je snage s engleskim pjevačem [[Sam Smith|Samom Smithom]] na singlu "[[In the City (pjesma Charli XCX i Sama Smitha)|In the City]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|title=Charli XCX and Sam Smith Share New Song 'In the City'|last=Bloom|first=Madison|date=19. 10. 2023|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019172544/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-sam-smith-share-new-song-in-the-city-listen/|archive-date=19. 10. 2023|url-status=live|access-date=19. 10. 2023}}</ref> Smith i [[Devon Lee Carlson]] također se pojavljuju u muzičkom videu za "Speed Drive".<ref>{{cite magazine|first=Stefanee|last=Wang|url=https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|title=Charli XCX Goes Drifting With Devon Lee Carlson In "Speed Drive" Video|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=16. 8. 2023|access-date=19. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001010738/https://www.nylon.com/entertainment/charli-xcx-goes-drifting-with-devon-lee-carlson-in-speed-drive-video|archive-date=1. 10. 2023|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:CharliXCXBirm291124_(52_of_145)_(54179732601)_(cropped).jpg|lijevo|mini|Charli XCX tokom nastupa na sceni [[BP Pulse Live]] 2024.]] Godine 2024, Charli XCX je održala svoj drugi nastup za [[Boiler Room (mučki emiter)|Boiler Room]] od 2020. pod nazivom PARTYGIRL, koji je održan 22. februara u [[Brooklyn]]u. Događaj je privukao oko 37.000 prijava (RSVP),<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/C3vwCh7Pw4A/|title=Instagram|date=25. 2. 2024|website=Instagram.com|access-date=28. 2. 2024}}</ref> što je najveći broj u historiji Boiler Rooma,<ref>{{cite web|url=https://hypebeast.com/2024/2/charli-xcx-boiler-room-brooklyn-recap|title=Charli XCX's Boiler Room Brought Out the Party Girl in All of Us|last=Kearns|first=Sarah|date=23. 2. 2024|website=[[Hypebeast (company)|Hypebeast]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226212754/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=26. 2. 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> a od tog broja samo je 400 posjetilaca dobilo dozvolu za ulazak. Na nastupu su kao gosti učestvovali [[A. G. Cook]], [[George Daniel]], [[Doss (muzičarka)|Doss]], [[Easyfun]], [[Addison Rae]] i [[Julia Fox]], a tom prilikom su premijerno predstavljeni i isječci pjesama s njenog nadolazećeg albuma.<ref name=":7">{{cite magazine|first=Nicolaia|last=Rips|url=https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|title=25,000 People RSVP'd For Charli XCX's Boiler Room DJ Set. 400 People Got In. Here's What It Was Like Inside|magazine=[[GQ]]|date=23. 2. 2024|access-date=26. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225212329/https://www.gq.com/story/charli-xcxs-boiler-room-dj-set|archive-date=25. 2. 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Von Dutch (Charli XCX)|Von Dutch]]", vodeći singl za šesti album pjevačice Charli XCX pod nazivom ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'', objavljena je 29. februara 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|title=Charli XCX to Drop New Single on Thursday: Get a First Look at 'Von Dutch'|last=Major|first=Michael|date=26. 2. 2024|work=[[BroadwayWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226213516/https://www.broadwayworld.com/bwwmusic/article/Charli-XCX-to-Drop-New-Single-on-Thursday-Get-a-First-Look-at-Von-Dutch-20240226|archive-date=26. 2. 2024|url-status=live|access-date=26. 2. 2024}}</ref> Singl "[[360 (Charli XCX)|360]]" izdat je kao drugi singl s albuma, prateći muzički video, 10. maja 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|title=Charli XCX Shares New Song "360": Listen|last=Chelosky|first=Danielle|date=10. 5. 2024|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511015140/https://www.stereogum.com/2262875/charli-xcx-360/music/|archive-date=11. 5. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Časopis Harper's Bazaar opisao je ovaj video kao spot koji "pršti od omiljenih 'It girls' sa interneta".<ref>{{cite magazine|first=Chelsey|last=Sanchez|url=https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|title=Charli XCX's "360" Video Is Brimming With the Internet's Favorite It Girls|magazine=[[Harper's Bazaar]]|date=10. 5. 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518121028/https://www.harpersbazaar.com/culture/art-books-music/a60757904/charli-xcx-360-music-video-celebrity-cameos/|archive-date=18. 5. 2024|url-status=live}}</ref> Sam album objavljen je 7. juna 2024.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|title=Charli XCX Announces New Album Brat|last=Strauss|first=Matthew|date=28. 2. 2024|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228155408/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-brat/|archive-date=28. 2. 2024|url-status=live|access-date=28. 2. 2024}}</ref> Album ''Brat'' je brzo stekao opšte priznanje kritičara;<ref>{{cite news|first=Laura|last=Snapes|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|title=Charli Xcx: Brat Review – Insecurity-Obliterating Anthems by Pop's Most Human Superstar|newspaper=[[The Guardian]]|date=6. 6. 2024|access-date=8. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240621111012/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jun/06/charli-xcx-brat-review-insecurity-obliterating-anthems-by-pops-most-human-superstar|archive-date=21. 6. 2024|url-status=live}}</ref> ostvario je ocjenu 95 na platformi [[Metacritic]], što je najviša ocjena za bilo koji album objavljen 2024, čime je postao jedan od 20 najbolje ocijenjenih albuma svih vremena na toj platformi.<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|title=Brat by Charli XCX Reviews and Tracks|date=8. 6. 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240607192037/https://www.metacritic.com/music/brat/charli-xcx|archive-date=7. 6. 2024|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|title=Best Music and Albums of All Time|date=8. 6. 2024|website=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406225640/https://www.metacritic.com/browse/albums/score/metascore/all/filtered|archive-date=6. 4. 2019|url-status=live|access-date=8. 6. 2024}}</ref> Njegov prepoznatljivi limeta-zeleni omot i estetika postali su viralni internet trend i dobili široku medijsku pažnju, uključujući i njihovu upotrebu u [[Predsjednička kampanja Kamale Harris 2024.|predsjedničkoj kampanji Kamale Harris 2024]].<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|title='Kamala Is Brat': Harris Campaign Goes Lime-Green To Embrace the Meme of the Summer|newspaper=[[The Guardian]]|date=23. 7. 2024|access-date=30. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822111539/https://www.theguardian.com/us-news/article/2024/jul/23/kamala-harris-charli-xcx-brat|archive-date=22. 8. 2024|url-status=live}}</ref> Pjesma "[[Guess (Charli XCX)|Guess]]" prvobitno je objavljena u sklopu deluxe izdanja albuma ''Brat'', objavljenog 10. juna 2024. pod nazivom ''[[Brat and It's the Same but There's Three More Songs So It's Not]]''. Remiks ove pjesme na kojem gostuje [[Billie Eilish]] debitovao je na prvom mjestu britanske liste singlova, označivši drugi broj jedan singl za Charli XCX nakon njenog učešća u pjesmi "I Love It" grupe Icona Pop deceniju ranije.<ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|title=Charli Xcx and Billie Eilish Debut at Number 1 with Guess Remix|last=Griffiths|first=George|date=9. 8. 2024|work=[[Official Charts]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240816030806/https://www.officialcharts.com/chart-news/charli-xcx-billie-eilish-guess-number-1-single/|archive-date=16. 8. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Numera "[[Apple (Charli XCX)|Apple]]" izdata je kao zvanični singl s albuma<ref>{{cite web|url=https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|title=Charli XCX "Apple" {{!}} (Radio Date: 2 August 2024)|date=2. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240802000812/https://radiodate.it/radio-date/charli-xcx-apple-237000-02-08-2024-radiodate/|archive-date=2. 8. 2024|url-status=live|access-date=11. 8. 2024}}</ref> nakon što je postala viralna na platformi TikTok.<ref>{{cite news|first=Alaina|last=Demopoulos|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|title=I Invented the Apple Dance! The Woman Behind Brat Summer's Viral Choreography|newspaper=[[The Guardian]]|date=28. 7. 2024|access-date=11. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822081025/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/28/apple-dance-charli-xcx-brat-tiktok|archive-date=22. 8. 2024|url-status=live}}</ref> Charli XCX je također radila kao [[Izvršni producent|izvršna producentica]] za zvučnu podlogu filma ''[[Mother Mary (film iz 2026)|Mother Mary]]'' i televizijske serije ''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]''. Bila je suizvršna producentica pomenutog filma zajedno s [[Jack Antonoff|Jackom Antonoffom]], dok je za seriju producirala muziku.<ref name="vogue.sg2" /><ref>{{cite web|url=http://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|title=Prime Video Orders Benito Skinner's Overcompensating to Series From A24|date=27. 2. 2024|website=Amazon Studios|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401204047/https://press.amazonstudios.com/us/en/press-release/prime-video-orders-benito-skinners-iovercompensati|archive-date=1. 4. 2024|url-status=dead|access-date=1. 4. 2024}}</ref> Godine 2024. dodijeljena joj je nagrada [[Američko udruženje kompozitora, autora i izdavača#Nagrade|ASCAP Global Impact Award]] kao priznanje za njen doprinos pop-muzici. Također se našla na listi najuticajnijih azijskih ličnosti A100 organizacije [[Gold House]] za 2024, čime je postala prva žena [[Britanski Indijci|britansko-indijskog]] porijekla kojoj je pripala ova čast.<ref>{{cite magazine|first=Paul|last=Grein|url=https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|title=Charli XCX to Receive 2024 ASCAP Global Impact Award|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|date=4. 4. 2024|access-date=16. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516165430/https://www.billboard.com/music/awards/charli-xcx-2024-ascap-global-impact-award-1235648692/|archive-date=16. 5. 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Tim|last=Chan|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|title=Jung Kook, Stray Kids, Charli XCX Lead New Group of Gold House A100 Honorees|magazine=[[Rolling Stone]]|date=1. 5. 2024|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501134719/https://www.rollingstone.com/music/music-news/gold-house-a100-list-2024-top-aapi-celebrities-1235013056/|archive-date=1. 5. 2024|url-status=live}}</ref> Remiks-album pod nazivom ''[[Brat and It's Completely Different but Also Still Brat]]'' objavljen je 11. oktobra 2024.<ref>{{cite news|first=Rachel|last=Aroesti|url=https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|title=Charli Xcx: Brat and It's Completely Different But Also Still Brat Review – Her Lime-Green Imperial Phase Is Unstoppable|newspaper=[[The Guardian]]|date=11. 10. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241211194310/https://www.theguardian.com/music/2024/oct/11/charli-xcx-brat-remix-album-billie-eilish-ariana-grande-lorde|archive-date=11. 12. 2024|url-status=live}}</ref><ref name="consequence remix">{{cite web|url=https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|title=Charli XCX Drops Brat and It's Completely Different but Also Still Brat: Stream|last=Siroky|first=Mary|date=11. 10. 2024|work=[[Consequence (publication)|Consequence]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20241112144646/https://consequence.net/2024/10/charli-xcx-brat-remix-album-stream/|archive-date=12. 11. 2024|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Na njemu gostuju umjetnici kao što su [[Ariana Grande]], [[Kesha]], [[Caroline Polachek]], [[Tinashe]], [[Jon Hopkins]], [[Bon Iver]], [[Shygirl]], [[Bladee]], [[Julian Casablancas]], [[The Japanese House]], [[Bb trickz]] i [[The 1975]]. Album je u svoju glavnu listu pjesama uključio prethodno objavljene saradnje: "Von Dutch [[A. G. Cook|A.G. Cook]] remix featuring [[Addison Rae]]", "360 featuring [[Robyn]] and [[Yung Lean]]", "Girl, so confusing featuring [[Lorde]]", "Guess featuring [[Billie Eilish]]" i "Talk talk featuring [[Troye Sivan]]".<ref name="consequence remix" /><ref>{{cite magazine|first=Gil|last=Kaufman|url=https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|title=Charli XCX and Kesha Get Down and Dirty on Surprise 'Spring Breakers' Remix: 'We the Party Girl Gods'|magazine=Billboard Canada|date=15. 10. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250326043646/https://ca.billboard.com/music/pop/charli-xcx-kesha-spring-breakers-remix-1235800881/|archive-date=26. 3. 2025|url-status=live}}</ref> Charli XCX je proglašena američkom [[Brend ambasador|ambasadoricom]] kozmetičkog brenda [[Valentino (modna kuća)|Valentino Beauty]] u oktobru 2024<ref>{{cite web|url=https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|title=Valentino Beauty Names Charli XCX Brand Ambassador|last=Flora|first=Liz|date=4. 10. 2024|work=The Business of Fashion|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.businessoffashion.com/news/beauty/valentino-beauty-names-charli-xcx-brand-ambassador/|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025}}</ref> te se pojavila kao voditeljica i muzička gošća u emisiji ''[[Saturday Night Live]]'' 16. novembra 2024.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|title=Saturday Night Live: Charli Xcx Has Fun in Otherwise Middle of the Road Episode|last=Vasquez|first=Zach|date=17. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165459/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/nov/17/saturday-night-live-charli-xcx|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|newspaper=[[The Guardian]]}}</ref> Dana 6. decembra, [[Financial Times]] uvrstio je Charli XCX među najuticajnije žene 2024.<ref>{{cite news|url=https://www.ft.com/womenof2024|title=The FT's 25 Most Influential Women of 2024|newspaper=[[Financial Times]]|date=5. 12. 2024|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250305002934/https://www.ft.com/womenof2024|archive-date=5. 3. 2025|url-status=live}}</ref> Nakon što je njena pjesma "[[Party 4 U]]" ponovo dobila na popularnosti i [[Muzički striming servis|strimovima]] početkom 2025. jer je postala viralna na TikToku, muzički video za ovu numeru objavljen je 15. maja 2025, što se poklopilo s petom godišnjicom izlaska albuma ''How I'm Feeling Now'', na kojem se pjesma i nalazi.<ref>{{cite magazine|first=Steven J.|last=Horowitz|url=https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|title=Charli Xcx Drops 'Party 4 U' Video Five Years After Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15. 5. 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250515165635/https://variety.com/2025/music/news/charli-xcx-drops-party-4-u-video-1236399220/|archive-date=15. 5. 2025|url-status=live}}</ref> Dana 7. juna 2025. iznenada se pojavila tokom nastupa sastava [[Air (francuska grupa)|Air]] na festivalu We Love Green u [[Pariz]]u, gdje je s grupom izvela pjesmu "[[Cherry Blossom Girl]]".<ref>{{cite web|url=https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|title=Charli Xcx Joins Air To Perform 'Cherry Blossom Girl' At We Love Green|last=Murray|first=Robin|date=8. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250609203141/https://www.clashmusic.com/live/charli-xcx-joins-air-to-perform-cherry-blossom-girl-at-we-love-green/|archive-date=9. 6. 2025|url-status=live|access-date=31. 10. 2025|magazine=[[Clash (magazine)|Clash]]}}</ref> Dana 21. juna 2025. ponovo se pojavila kao iznenadna gošća pjevačice [[Dua Lipa|Due Lipe]] tokom druge večeri njenih londonskih koncerata u okviru turneje [[Radical Optimism Tour]], gdje su zajedno izvele numeru "[[360 (Charli XCX)|360]]".<ref>{{cite magazine|first=Althea|last=Legaspi|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|title=Watch Dua Lipa and Charli XCX Perform '360' in London|magazine=[[Rolling Stone]]|date=21. 6. 2025|access-date=31. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250622000747/https://www.rollingstone.com/music/music-news/dua-lipa-charli-xcx-perform-360-london-1235369575/|archive-date=22. 6. 2025|url-status=live}}</ref> Dana 22. oktobra 2025, Charli XCX se pridružila Addison Rae na sceni tokom turneje za njen debitantski album [[The Addison Tour]] u [[Los Angeles]]u.<ref>{{cite magazine|first=Jillian|last=Giandurco|url=https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|title=Charli XCX Joined Addison Rae On Stage, & It Was To Die For|magazine=[[Nylon (magazine)|Nylon]]|date=23. 10. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210201308/https://www.nylon.com/entertainment/addison-rae-charli-xcx-2-die-4-von-dutch-live-duet|archive-date=10. 2. 2026|url-status=live}}</ref> === 2025–danas: Filmski projekti, ''Wuthering Heights'' i ''Music, Fashion, Film'' === {{Glavni|The Moment (film iz 2026)|Wuthering Heights (zvučna podloga)}} [[Datoteka:Charli_XCX-4059_(cropped).jpg|mini|Charli XCX na [[Kanski filmski festival 2025.|Kanskom filmskom festivalu 2025.]]]] Dana 10. novembra 2025, Charli XCX je u saradnji s [[John Cale|Johnom Caleom]], članom nekadašnje grupe [[The Velvet Underground]], objavila pjesmu "[[House (Charli XCX)|House]]". Ova numera je poslužila kao vodeći singl za njenu [[Wuthering Heights (soundtrack)|zvučnu podlogu]] napisan za dramski film ''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' (2026) režiserke [[Emerald Fennell]], koji je zasnovan na istoimenom [[Wuthering Heights|romanu]] [[Emily Brontë]].<ref>{{cite magazine|first=Sal|last=Cinquemani|url=https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|title=Charli XCX Drops Ominous ''Wuthering Heights'' Track "House", Featuring John Cale|magazine=[[Slant Magazine|Slant]]|date=10. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260103203101/https://www.slantmagazine.com/music/charli-xcx-house-john-cale-wuthering-heights/|archive-date=3. 1. 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Adam|last=England|url=https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|title=Check out Charli XCX's "Elegant and Brutal" New Single 'House' with The Velvet Underground Icon John Cale|magazine=[[NME]]|date=10. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106054736/https://www.nme.com/news/music/check-out-charli-xcx-elegant-brutal-new-single-house-with-the-velvet-underground-icon-john-cale-3907238|archive-date=6. 1. 2026|url-status=live}}</ref> Album je zvanično najavljen 13. novembra 2025, što se poklopilo s objavljivanjem drugog singla "[[Chains of Love (pjesma Charli XCX)|Chains of Love]]" i izlaskom zvaničnog trejlera za film u kojem je pjesma predstavljena.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|title=Charli XCX Announces New Album Wuthering Heights, Shares New Song "Chains of Love"|last=Strauss|first=Matthew|date=13. 11. 2025|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105162352/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-announces-new-album-wuthering-heights-shares-new-song-chains-of-love-listen/|archive-date=5. 1. 2026|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> Muzički video za "Chains of Love" objavljen je 17. novembra.<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|title=Charli XCX Stomps on a Table and Breaks the 'Chains of Love' in New Music Video|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17. 11. 2025|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260101062835/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-chains-of-love-music-video-wuthering-heights-1235466381/|archive-date=1. 1. 2026|url-status=live}}</ref> Treći singl, "Wall of Sound", izdat je 16. januara 2026.<ref>{{cite web|url=https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|title=Charli XCX – “Wall Of Sound”|last=Farrell|first=Margaret|date=16. 1. 2026|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116140714/https://stereogum.com/2485624/charli-xcx-wall-of-sound/music|archive-date=16. 1. 2026|url-status=live|access-date=29. 1. 2026}}</ref> Charli XCX je producirala svoj prvi film, ''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'', pod okriljem vlastite produkcijske kuće Studio365. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sundance 2026.|Filmskom festivalu Sundance]] 23. januara 2026. Dobio je [[Ograničeno filmsko izdanje|ograničeno kino-prikazivanje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] 30. januara 2026, nakon čega je uslijedilo šire prikazivanje od 6. februara, dok je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] premijera održana 20. februara.<ref>{{cite magazine|first=Ellise|last=Shafer|url=https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|title=Charli Xcx's 'The Moment' Becomes A24's Fastest-Selling Limited Release|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=27. 1. 2026|access-date=1. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260128080033/https://variety.com/2026/film/global/charli-xcx-the-moment-a24-fastest-selling-limited-release-1236642178/|archive-date=28. 1. 2026|url-status=live}}</ref> Dana 7. maja 2026. objavila je singl "[[Rock Music (Charli XCX)|Rock Music]]".<ref>{{cite magazine|first=Laura|last=Molloy|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|title=Charli XCX shares studio footage making new song 'Rock Music' "that's not actually rock music"|magazine=[[NME]]|date=2. 5. 2026|access-date=7. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507005251/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-shares-studio-footage-making-new-song-rock-music-thats-not-actually-rock-music-3943679|archive-date=7. 5. 2026|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Kayla|last=Sandiford|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|title=Charli xcx to welcome new era with new song, “Rock Music”|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=7. 5. 2026|access-date=7. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260507155344/https://www.thelineofbestfit.com/news/charli-xcx-to-welcome-new-era-with-new-song-rock-music|archive-date=7. 5. 2026|url-status=live}}</ref> Tri dana kasnije, 10. maja, B-strana singla pod nazivom "I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night" objavljena je ekskluzivno na vinilu i njenom Instagram profilu.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|title=Charli XCX Drops New Song “I Keep On Thinking Bout You Every Single Day and Night”|last=Lindert|first=Hattie|date=10. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260511053118/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-drops-new-song-i-keep-on-thinking-bout-you-every-single-day-and-night/|archive-date=11. 5. 2026|url-status=live|access-date=12. 5. 2026|magazine=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]}}</ref> Dana 12. maja postala je globalna [[Brend ambasador|ambasadorica brenda]] i [[dioničar]]ka kompanije za potrošačku elektroniku [[Nothing (kompanija)|Nothing]].<ref>{{cite magazine|first=Elektra|last=Kotsoni|url=https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|title=Charli XCX Invests In Nothing|magazine=[[Vogue (magazine)|Vogue]]|date=12. 5. 2026|access-date=12. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260512132624/https://www.vogue.com/article/charli-xcx-invests-in-nothing|archive-date=12. 5. 2026|url-status=live}}</ref> Zatim je 21. maja objavila singl "[[SS26 (Charli XCX)|SS26]]".<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|title=Charli XCX Walks a Runway to Hell in “SS26” Video|last1=Monroe|first1=Jazz|last2=Lindert|first2=Hattie|date=21. 5. 2026|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260522010415/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-walks-a-runway-to-hell-in-ss26-video/|archive-date=22. 5. 2026|url-status=live|access-date=22. 5. 2026}}</ref> Prvog juna objavila je svoj predstojeći studijski album, ''[[Music, Fashion, Film]]'', čiji je izlazak zakazan za 24. juli 2026.<ref>{{cite magazine|first=Nick|last=Reilly|url=https://www.rollingstone.co.uk/music/news/charli-xcx-announces-new-album-music-fashion-film-61703/|title=Charli XCX announces new album 'Music, Fashion, Film'|magazine=[[Rolling Stone]] UK|date=1. 6. 2026|access-date=1. 6. 2026|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/9KuwY|archive-date=1. 6. 2026|url-status=live}}</ref> == Umjetnički stil i uticaji == === Muzički stil === Muzički kritičari su stil pjevačice Charli XCX opisali kroz različite žanrove, uključujući [[elektropop]],<ref name="Nina Corcoran COS">{{cite web|url=https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|title=Album Review: Charli XCX – Sucker|last=Corcoran|first=Nina|date=22. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929132554/https://consequence.net/2014/12/album-review-charli-xcx-sucker/|archive-date=29. 9. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}</ref><ref name="renownedforsound genres">{{cite magazine|url=https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|title=Album Review: Charli XCX – Pop 2|magazine=[[Renowned for Sound]]|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240520183513/https://renownedforsound.com/album-review-charli-xcx-pop-2/|archive-date=20. 5. 2024|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Melissa|last=Locker|url=https://www.vice.com/en/article/11-minutes-with-charli-xcx/|title=11 Minutes With… Charli XCX|magazine=[[Vice (magazine)|Vice]]|date=27. 3. 2013|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024141505/https://www.vice.com/en/article/rjjm7r/11-minutes-with-charli-xcx|archive-date=24. 10. 2023|url-status=live}}</ref> [[dance-pop]],<ref>{{cite web|url=https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|title=Dance-Pop Singer Charli XCX Won't Be Dancing Much for ATA 2016|last=Tong|first=Elizabeth|date=1. 12. 2016|publisher=Yahoo Publisher Network|location=Sunnyvale, California|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819191948/https://www.yahoo.com/style/dance-pop-singer-charli-xcx-wont-be-dancing-much-for-ata-2016-094848618.html|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017|magazine=Yahoo Lifestyle Singapore}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|title=Charli XCX – "You (Ha Ha Ha)"|last=Breihan|first=Tom|date=18. 12. 2012|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20150702183535/http://www.stereogum.com/1222982/charli-xcx-you-ha-ha-ha/mp3s/|archive-date=2. 7. 2015|url-status=live|access-date=1. 7. 2015}}</ref> [[synth-pop]],<ref>{{cite web|url=https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|title=Album Review: Charli XCX – Crash|last=Sentz|first=Tim|date=18. 3. 2022|work=[[Beats Per Minute (website)|Beats Per Minute]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220318151735/https://beatsperminute.com/album-review-charli-xcx-crash/|archive-date=18. 3. 2022|url-status=live|access-date=20. 10. 2025}}</ref><ref name="theguardian 2024 genres">{{cite news|first1=Nadia|last1=Khomami|first2=Lanre|last2=Bakare|url=https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|title=Charli Xcx: From Slow Burn Pop Star to 'Brat' US Election Influencer|newspaper=[[The Guardian]]|date=26. 7. 2024|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250401071836/https://www.theguardian.com/music/article/2024/jul/26/charli-xcx-from-slow-burn-popstar-to-brat-us-election-influencer|archive-date=1. 4. 2025|url-status=live}}</ref> [[alternativni pop]],<ref>{{cite magazine|first=Duncan|last=Cooper|url=http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|title=How Charli XCX Stopped Worrying And Learned To Love The Pop Machine|magazine=[[The Fader]]|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024131932/http://www.thefader.com/2016/08/16/charli-xcx-cover-story-interview|archive-date=24. 10. 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first1=Poppie|last1=Platt|first2=Neil|last2=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|title=The Biggest Pop and Rock Gigs of 2025, Picked by Our Experts|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=2. 1. 2025|access-date=13. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250207155915/https://www.telegraph.co.uk/music/concerts/best-pop-rock-gigs-what-to-see/|archive-date=7. 2. 2025|url-status=live}}</ref> [[hyperpop]],<ref name="Hyperpop or overhyped?">{{cite news|first=Will|last=Pritchard|url=https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|title=Hyperpop or Overhyped? The Rise of 2020's Most Maximal Sound|newspaper=[[The Independent]]|date=17. 12. 2020|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250601191355/https://www.the-independent.com/arts-entertainment/music/features/hyperpop-genre-2020-charli-xcx-rina-sawayama-b1775025.html|archive-date=1. 6. 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Noah|last=Simon|url=https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|title=The Best Hyperpop Albums of All Time|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=28. 1. 2022|access-date=20. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327153400/https://www.thelineofbestfit.com/features/articles/15-albums-that-define-hyperpop|archive-date=27. 3. 2025|url-status=live}}</ref> [[Pop-pank|pop-pAnk]],<ref name="theguardian 2024 genres" /><ref>{{cite news|first=Meg|last=Zulch|url=https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|title=Charli XCX: Everyone's Favorite Punk-Pop Princess|website=Bust|date=6. 10. 2014|access-date=10. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180824065817/https://bust.com/music/13095-charli-xcx-everyone-s-favorite-punk-pop-princess.html|archive-date=24. 8. 2018|url-status=dead}}</ref> [[dark wave]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[witch house]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[gotički pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> [[avant-pop]],<ref name="theguardian 2024 genres" /> i [[eksperimentalni pop]].<ref name="renownedforsound genres" /> Tematski, njene pjesme se bave različitim motivima, uključujući seks,<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|title=Charli XCX's New Album Is 'Sexual And Sort Of Demonic At Points'|last=Rossignol|first=Derrick|date=11. 10. 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20240323031021/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-new-album-sexual-demonic/|archive-date=23. 3. 2024|url-status=live|access-date=23. 3. 2024}}</ref> automobile, [[hedonizam]] i ljubav. Njeni najraniji demo-snimci, uključujući one objavljene na platformi Myspace, opisani su kao "jeftini [[techno]]".<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|title=Charli XCX's Debut Album 'True Romance' Came Out 10 Years Ago Today|last=Rettig|first=James|date=12. 4. 2023|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://www.stereogum.com/2219817/charli-xcx-true-romance-turns-10/reviews/the-anniversary/|archive-date=10. 8. 2023|url-status=live|access-date=9. 8. 2023}}</ref> Naredna izdanja nosila su etiketu mješavine dark wavea i witch housea.<ref>{{cite web|url=https://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|title=Charli XCX|last=Dombal|first=Ryan|date=13. 12. 2011|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170827213322/http://www.pitchfork.com/features/rising/8734-charli-xcx/|archive-date=27. 8. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}</ref> Njen debitantski album opisan je naizmjenično kao gotički pop i synth-pop,<ref>{{cite magazine|first=Nadia|last=Younes|url=https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|title=Charli XCX – True Romance|magazine=[[The List (magazine)|The List]]|date=10. 6. 2013|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819190859/https://www.list.co.uk/article/51546-charli-xcx-true-romance/|archive-date=19. 8. 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|first=Michael|last=Cragg|url=https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|title=The Playlist: The Best Pop of 2014, With Charli XCX and Taylor Swift|newspaper=[[The Guardian]]|date=27. 12. 2014|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192407/https://www.theguardian.com/music/2014/dec/27/the-playlist-the-best-pop-of-2014-charli-xcx-taylor-swift|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live}}</ref> dok je njen drugi album okarakterisan kao pop-pank,<ref>{{cite magazine|first=Will|last=Hermes|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|title=Charli XCX 'Sucker' Album Review|magazine=[[Rolling Stone]]|date=17. 12. 2014|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010130835/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/charli-xcx-sucker-20141217|archive-date=10. 10. 2017|url-status=live}}</ref> koji sadrži elemente [[pank-rok]]a, [[Novi val|novog vala]] i [[power pop]]a.<ref name="Nina Corcoran COS" /><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|title=Charli XCX, Sucker, Review: 'High-Impact Pop'|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=21. 2. 2015|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824172440/http://www.telegraph.co.uk/culture/music/cdreviews/11422212/Charli-XCX-Sucker-review-high-impact-pop.html|archive-date=24. 8. 2017|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|title=Charli XCX: Sucker Album Review|last=Cox|first=Jamieson|date=12. 12. 2014|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171025010031/https://pitchfork.com/reviews/albums/20066-sucker/|archive-date=25. 10. 2017|access-date=26. 10. 2017}}</ref> Kritičari su početak njene saradnje s izvođačima izdavačke kuće [[PC Music]] označili kao prekretnicu u njenoj diskografiji.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|title=Charli XCX Had A Succinct Response To Pitchfork Rescoring Her 2016 EP|last=Droke|first=Carolyn|date=5. 10. 2021|work=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20230810230153/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-vroom-vroom-ep-pitchfork-rescoring/|archive-date=10. 8. 2023|url-status=live|access-date=9. 8. 2023}}</ref> Izdanja nakon albuma ''Sucker'' istraživala su pravac avant-popa.<ref>{{cite magazine|first=Steve|last=Knopper|url=https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|title=Charli XCX Explores New Avant-Pop Direction at SXSW|magazine=[[Rolling Stone]]|date=19. 3. 2016|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905100252/https://www.rollingstone.com/music/live-reviews/charli-xcx-explores-new-avant-pop-direction-with-sophie-at-sxsw-20160319|archive-date=5. 9. 2017|url-status=live}}</ref><ref name="rollingstone.com">{{cite magazine|author=Christopher R. Weingarten|url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|title=Review: Charli XCX Commits to Avant-Pop Partnership on 'Number 1 Angel|magazine=[[Rolling Stone]]|date=15. 3. 2017|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170929153650/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/review-charli-xcxs-number-1-angel-mixtape-w472136|archive-date=29. 9. 2017|url-status=live}}</ref> Mini-album [[Vroom Vroom (EP)|''Vroom Vroom'']] sadržavao je elemente [[eurodance]]a,<ref>{{cite magazine|first=Emma|last=Smith|url=https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|title=Charli XCX's New EP Is a Nihilist Rebellion from Someone Who's Never Known 'Pop' as a Dirty Word|magazine=[[The Line of Best Fit]]|date=24. 3. 2016|access-date=26. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170819192817/https://www.thelineofbestfit.com/reviews/albums/charli-xcx-vroom-vroom|archive-date=19. 8. 2017|url-status=live}}</ref> dok je mikstejp ''[[Number 1 Angel]]'' pokazao elemente [[Trap muzika|trapa]], [[Savremeni R&B|R&B-ja]], elektropopa, synth-popa i eksperimentalnog popa.<ref name="rollingstone.com" /><ref>{{cite web|url=https://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|title=Charli XCX's Mixtape 'Number 1 Angel' Is A Fantastic Pop Diary|last=Gotrich|first=Lars|date=10. 3. 2017|work=[[NPR]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010033432/http://www.npr.org/sections/allsongs/2017/03/10/519644995/charli-xcxs-mixtape-number-1-angel-is-a-fantastic-pop-diary|archive-date=10. 10. 2017|url-status=live|access-date=26. 10. 2017}}</ref> Mikstejp ''[[Pop 2 (Charli XCX)|Pop 2]]'' i studijski album [[Charli (album)|''Charli'']] istakli su se po brojnim saradnjama, zadržavajući avant-pop strukturu i uvodeći elemente [[Avangardna muzika|avangarde]], eurodancea i [[J-pop]] muzike.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|title=Charli XCX: Charli|date=13. 9. 2019|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190913161549/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-charli/|archive-date=13. 9. 2019|url-status=live|access-date=6. 8. 2023|author=Michelle Hyun Kim}}</ref><ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|title=Charli XCX: Pop 2|last=Garvey|first=Meaghan|date=20. 12. 2017|work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418114846/https://pitchfork.com/reviews/albums/charli-xcx-pop-2/|archive-date=18. 4. 2021|url-status=live|access-date=6. 8. 2023}}</ref> [[Datoteka:Charlie_XCX_at_Berlin_Film_Festival_2026,_(P1230620).jpg|mini|Charli XCX na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2026.]] Album ''[[How I'm Feeling Now]]'' opisan je kao spoj klupskog popa, hyperpopa i eksperimentalnog popa s elementima [[UK garage]]a, [[Trance (muzički žanr)|trancea]] i [[bubblegum pop]]a, kroz koji se kantautorka osvrće na svoj život tokom karantina uslijed pandemije COVID-a 19.<ref>{{cite news|first=Kitty|last=Empire|url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|title=Charli XCX: How I'm Feeling Now Review – Truly a Work of Its Time|newspaper=[[The Guardian]]|date=16. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518135604/https://www.theguardian.com/music/2020/may/16/charli-xcx-how-im-feeling-now-review-show-and-tell-turned-up-to-11|archive-date=18. 5. 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jem|last=Aswad|url=https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|title=Charli XCX's 'How I'm Feeling Now': Album Review|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=15. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412172053/https://variety.com/2020/music/reviews/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review-1234607364/|archive-date=12. 4. 2021|url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Elly|last=Watson|url=https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|title=Charli XCX - How I'm Feeling Now|magazine=[[DIY (magazine)|DIY]]|date=15. 5. 2020|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225626/https://diymag.com/review/album/charli-xcx-how-im-feeling-now-album-review|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}</ref> S druge strane, ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' je označen kao synth-pop i pop album inspirisan muzikom 1980-ih, s primjesama [[synthwave]]a, eurodancea, hard fanka, swingbeata, bubblegum popa, [[Italo disco|italo-disca]] i [[indie pop]]a. Ovaj album je prepoznat kao njen odmak od dotadašnjih eksperimentalnih izdanja prema zvuku koji cilja na širu publiku, praćen estetikom "pakta s đavolom".<ref>{{cite magazine|first=Eric|last=Bennett|url=https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|title=Charli XCX Follows Her Pop Passion on the Uneven Crash|magazine=[[Paste (magazine)|Paste]]|date=18. 3. 2022|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225627/https://www.pastemagazine.com/music/charli-xcx/crash-album-review|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}</ref><ref name=":2">{{cite magazine|first=Austin|last=Saalman|url=https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|title=Crash|magazine=[[Under the Radar (časopis)|Under the Radar]]|date=25. 3. 2022|access-date=6. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806225625/https://www.undertheradarmag.com/reviews/crash1|archive-date=6. 8. 2023|url-status=live}}</ref> Njena "party girl" estetika s albuma ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' povukla je paralele i poređenja s pjevačicom [[Kesha|Keshom]].<ref>{{cite news|first=Alim|last=Kheraj|url=https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|title=Charli XCX Continues Brat Autumn with New Remix Featuring Kesha|work=Attitude|date=15. 10. 2024|access-date=21. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250711185026/https://www.attitude.co.uk/culture/charli-xcx-kesha-brat-remix-474858/|archive-date=11. 7. 2025|url-status=live}}</ref> Vokalni stil Charli XCX poređen je s onim od [[Gwen Stefani]]<ref>{{cite news|first=Frank|last=Donovan|url=https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|title=Doppelsingers: 15 Modern Singers Who Sound Scarily Similar To Classic Artists|work=[[VH1]]|date=17. 4. 2015|access-date=12. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712172444/https://www.vh1.com/news/4vxf4f/modern-singers-who-sound-like-classic-artists|archive-date=12. 7. 2024|url-status=live}}</ref> i [[Marina Diamandis|Marine Diamandis]].<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|title=Marina and the Diamonds & Charli XCX – "Just Desserts"|last=Nelson|first=Michael|date=1. 5. 2013|work=[[Stereogum]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160513072812/http://www.stereogum.com/1339022/marina-and-the-diamonds-charli-xcx-just-desserts/mp3s/|archive-date=13. 5. 2016|url-status=live|access-date=28. 6. 2016}}</ref> Njen vokalni raspon opisuje se kao [[alt]].<ref>{{cite magazine|first=Jon|last=Blistein|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|title=Charli XCX Throws Apocalyptic Dance Party at Bowery Ballroom|magazine=[[Rolling Stone]]|date=29. 7. 2012|access-date=8. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129130451/https://www.rollingstone.com/music/music-news/charli-xcx-throws-apocalyptic-dance-party-at-bowery-ballroom-195250/|archive-date=29. 11. 2020|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Bronte|last=Gossling|url=https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|title=Charli XCX Spent 10 Years Fighting Her Way Back up from an Untimely Demise. She's Finally Having Her Renaissance|publisher=[[Nine.com.au]]|date=2024|access-date=21. 10. 2025|quote=it seemed you couldn't enter a shopping centre without hearing Charli XCX's alto tones|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422170526/https://celebrity.nine.com.au/music/charli-xcx-who-is-rising-pop-star-renaissance-rise-explained/279dc78c-06a6-4d68-944b-69e30cbc48d2|archive-date=22. 10. 2024|url-status=live}}</ref> Iako se smatra da je njeno stvaralaštvo pod snažnim uticajem hyperpop stila iz 2010-ih, ona je odbacila taj termin na društvenim mrežama, izjavivši da se "ne identifikuje s muzičkim žanrovima".<ref name="Hyperpop or overhyped?" /> === Uticaji === Među muzičke uticaje Charli XCX ubrajaju se [[Britney Spears]], [[Shampoo (grupa)|Shampoo]], [[No Doubt]], [[t.A.T.u.]], [[The Donnas]], [[Bikini Kill]], [[Martika]], [[Björk]], [[Siouxsie and the Banshees]], [[The Feminine Complex]], [[Donna Summer]],<ref name="Esquire">{{cite magazine|first=James|last=Joiner|url=http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|title=Charli XCX's Top 10 Influential Female Musicians|magazine=[[Esquire (časopis)|Esquire]]|date=12. 2. 2014|access-date=22. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905163243/http://www.esquire.com/entertainment/music/a32081/charli-xcx-playlist/|archive-date=5. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Bread (grupa)|Bread]], [[All Saints (grupa)|All Saints]], [[Uffie]], [[Brooke Candy]], [[Lil Wayne]],<ref name=":4">{{cite news|first=Ashley|last=Spurgeon|url=http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|title=British Pop Starlet Charli XCX, The Particularly Grown-Up 21-Year-Old|newspaper=[[Nashville Scene]]|date=14. 11. 2013|access-date=22. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140924062305/http://www.nashvillescene.com/nashville/british-pop-starlet-charli-xcx-the-particularly-grown-up-21-year-old/Content?oid=3961598|archive-date=24. 9. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|title=Charli XCX &#124; Biography|last=Phares|first=Heather|work=[[AllMusic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140405082949/http://www.allmusic.com/artist/charli-xcx-mn0002688864/biography|archive-date=5. 4. 2014|url-status=live|access-date=20. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite magazine|first=Jason|last=Lipshutz|url=https://www.billboard.com/music/music-news/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions-1538841/|title=Gimme Five: Charli XCX on Her Musical Obsessions|magazine=[[Billboard (časopis)|Billboard]]|date=12. 2. 2013|access-date=20. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515080536/http://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/1538841/gimme-five-charli-xcx-on-her-musical-obsessions|archive-date=15. 5. 2014|url-status=live}}</ref> [[Lily Allen]],<ref>{{cite web|url=https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|title=Lily Allen's "Cheryl Tweedy" As Forerunner to Charli XCX's "Sympathy Is a Knife"|last=Rivieccio|first=Genna|date=4. 12. 2025|work=Culled Culture|archive-url=https://web.archive.org/web/20260221011127/https://www.culledculture.com/lily-allen-cheryl-tweedy-charli-xcx-sympathy-is-a-knife/|archive-date=21. 2. 2026|url-status=live|access-date=1. 3. 2026}}</ref> [[Kate Bush]], muzika iz serije ''[[Twin Peaks]]'',<ref name="harrystruman">{{cite web|url=http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|title=Charli XCX|last=Phares|first=Heather|publisher=Slacker|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326200203/http://www.slacker.com/artist/charli-xcx|archive-date=26. 3. 2016|url-status=live|access-date=20. 11. 2015}}</ref> [[Paris Hilton]],<ref name="Tinkerbell">{{cite news|first=Madeline|last=Roth|url=http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|title=Charli XCX Is Working With Rihanna And Inspired By Paris Hilton (Seriously)|publisher=[[MTV News]]|date=14. 9. 2015|access-date=20. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151121071826/http://www.mtv.com/news/2270798/charli-xcx-rihanna-paris-hilton/|archive-date=21. 11. 2015|url-status=dead}}</ref> [[Justice (grupa)|Justice]], [[Crystal Castles]], [[Calvin Harris]],<ref>{{cite AV media notes|title=14|type=CD liner notes|others=Charli XCX|publisher=Orgy Music|year=2008}}</ref> [[Daft Punk]], [[SebastiAn]], [[Honey Dijon]], [[Robyn]], [[Arca (muzičarka)|Arca]], [[M.I.A. (reperica)|M.I.A.]], [[Autechre]], [[Aphex Twin]] i režiser [[Quentin Tarantino]].<ref>{{cite magazine|first=Poppy|last=Burton|url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|title=Charli XCX Sweeps 2025 BRIT Awards, Pays Homage to Late Collaborator Sophie: "Someone Who None of Us Would Be Here Without"|magazine=[[NME]]|date=2. 3. 2025|access-date=9. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250302112218/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-sweeps-2025-brit-awards-pays-homage-to-late-collaborator-sophie-someone-who-none-of-us-would-be-here-without-3842677|archive-date=2. 3. 2025|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|first=Neil|last=McCormick|author-link=Neil McCormick|url=https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|title=Is Charli XCX the New Adele?|newspaper=[[The Daily Telegraph]]|date=17. 6. 2014|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20211127155813/https://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopfeatures/10905375/Is-Charli-XCX-the-new-Adele.html|archive-date=27. 11. 2021|url-status=live}}</ref> Također je navela [[Rihanna|Rihannu]] jako svoju "omiljenu pop djevojku"<ref name="Tinkerbell" /> i izrazila želju da napiše pjesmu za nju.<ref>{{cite web|url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|title=Charli XCX Had To Turn Down Collaborating With Britney Spears|last=Rossignol|first=Derrick|date=4. 3. 2022|publisher=Uproxx|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304215653/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-britney-spears-remix/|archive-date=4. 3. 2022|url-status=live|access-date=7. 8. 2023}}</ref> Godine 2017. izjavila je da teži pisanju pjesama za [[Katy Perry]] i Gwen Stefani.<ref name=":5">{{cite news|first=Kevin|last=Wicks|url=http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless|title=Charli XCX on Pitchfork, The Ubiquity of 'I Love It,' And the Best Moment in 'Clueless'|publisher=[[BBC America]]|access-date=7. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220104759/http://www.bbcamerica.com/anglophenia/2013/06/charli-xcx-on-pitchfork-the-ubiquity-of-i-love-it-and-the-best-moment-in-clueless/|archive-date=20. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> Istakla je da je album ''True Romance'' bio inspirisan "Martikom, ali i grupom [[The Cure]] i Britney Spears",<ref name="Esquire" /> dok su kritičari uočili i uticaje [[Belinda Carlisle|Belinde Carlisle]], Marine Diamandis i švedskog dueta [[The Knife]].<ref name=":5" /> Na njen drugi album uticali su [[The Hives]], [[Weezer]], [[Ramones]] i francuska [[yé-yé]] muzika iz [[1960-e|1960-ih]].<ref name="Idolator new album2" /> Navela je [[Kanye West|Kanyea Westa]] kao inspiraciju za svoju specifičnu i idiosinkratičnu upotrebu [[AutoTune|Auto-Tunea]].<ref>{{cite magazine|first=Owen|last=Myers|url=https://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|title=Charli XCX and A. G. Cook Explain the Secrets of Her Ambitious New Mixtape|magazine=[[The Fader]]|date=15. 12. 2017|access-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215213712/http://www.thefader.com/2017/12/15/charli-xcx-a-g-cook-pop-2-interview|archive-date=15. 12. 2017|url-status=live}}</ref> Izjavila je da su "najbolji umjetnici oni koji se stalno mijenjaju – poput [[Madonna|Madonne]] i [[David Bowie|Davida Bowieja]]",<ref>{{cite news|first=El|last=Hunt|url=https://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|title=Charli XCX Interview 'I Really Want to Change the Way Women Think About Themselves. A Lot of Young Girls Are Quite Lost'|newspaper=[[Evening Standard]]|date=3. 10. 2014|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150706015749/http://www.standard.co.uk/goingout/music/charli-xcx-interview-i-really-want-to-change-the-way-women-think-about-themselves-a-lot-of-young-girls-are-quite-lost-9771825.html|archive-date=6. 7. 2015|url-status=live}}</ref> te da bi njena "saradnja iz snova bila s nekim poput Björk, Kate Bush ili čak [[Dionne Warwick]]".<ref name="elle">{{cite magazine|first=Alex|last=Catarinella|url=http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|title=Interview with Charli XCX|magazine=Elle|date=19. 7. 2012|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150214210448/http://www.elle.com/culture/music/news/a21935/interview-with-charli-xcx/|archive-date=14. 2. 2015}}</ref> Charli XCX je imenovala [[Siouxsie Sioux]] svojom "heroinom".<ref>{{cite magazine|author=Joe Bosso Neil|url=http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|title=Breaking an Interview with Charli XCX|magazine=Self-titledmag|date=14. 6. 2012|access-date=15. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802052414/http://www.self-titledmag.com/2012/06/14/breaking-an-interview-with-charli-xcx/|archive-date=2. 8. 2017|url-status=dead}}</ref> Također je napomenula da je o scenskom nastupu i privlačenju publike mnogo naučila od [[Taylor Swift]].<ref>{{cite web|url=https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|title=Charli XCX on Why Charli Is Her Most Personal Album Yet|last=Kaplan|first=Ilana|date=13. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514051150/https://ew.com/music/2019/09/13/charli-xcx-charli-interview/|archive-date=14. 5. 2021|url-status=live|access-date=8. 4. 2021|magazine=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Njeni nastupi uživo često se opisuju kao događaji na koje je vidno uticala [[Rejv|rejv kultura]].<ref name=":6" /><ref>{{cite news|first=Simon|last=Vozick-Levinson|url=https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|title=Charli XCX Brings Her Revolution To The Fans|publisher=[[MTV News]]|date=14. 4. 2017|access-date=22. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240322211501/https://www.mtv.com/news/obe7c7/charli-xcx-concert-number-one-angel|archive-date=22. 3. 2024|url-status=live}}</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Charli XCX|Spisak pjesama koje je napisala Charli XCX}}'''Studijski albumi''' * ''[[True Romance (Charli XCX)|True Romance]]'' (2013) * ''[[Sucker (Charli XCX)|Sucker]]'' (2014) * ''[[Charli (Charli XCX)|Charli]]'' (2019) * ''[[How I'm Feeling Now]]'' (2020) * ''[[Crash (Charli XCX)|Crash]]'' (2022) * ''[[Brat (Charli XCX)|Brat]]'' (2024) * ''Music, Fashion, Film'' (2026) == Turneje == {{Glavni|Spisak nastupa uživo Charli XCX}}{{Col-begin}} {{Col-3}} '''Samostalne turneje''' * [[Girl Power North America Tour]] (2014) * [[Charli Live Tour]] (2019–2020) * [[Crash: The Live Tour]] (2022–2023) * [[Brat Tour]] (2024–2025) '''Zajedničke turneje''' * [[Charli and Jack Do America Tour]] (2015) (sa [[Bleachers (grupa)|Bleachersom]]) * [[Sweat (koncertna turneja)|Sweat]] (2024) (sa [[Troye Sivan]]om) {{Col-3}} '''Predgrupa / Podrška''' * [[The Ting Tings]] – [[Show Us Yours Tour]] (2011) * [[Sleigh Bells (grupa)|Sleigh Bells]] – Terror Tour (2012) * [[Azealia Banks]] – Mermaid Ball (2012) * [[Coldplay]] – [[Mylo Xyloto Tour]] (2012) * [[Ellie Goulding]] – [[The Halcyon Days Tour]] (2013) * [[Marina and the Diamonds]] – [[The Lonely Hearts Club Tour]] (2013) * [[Paramore]] – [[The Self-Titled Tour]] (2013) * [[Katy Perry]] – [[Prismatic World Tour]] (2015) * [[Halsey (singer)|Halsey]] – [[Hopeless Fountain Kingdom Tour]] (2017) * [[Sia]] – [[Nostalgic for the Present Tour]] (2017) * [[Taylor Swift]] – [[Reputation Stadium Tour]] (2018) {{Col-end}} == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela igranih i dokumentarnih filmova u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- | rowspan="3" |2015 |''{{sortname|The|F-Word and Me|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Daniel |last=Kreps |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |title=Watch Charli XCX's Feminism Film 'The F Word and Me' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=25. 11. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170227095646/http://www.rollingstone.com/music/news/watch-charli-xcxs-feminism-film-the-f-word-and-me-20151125 |archive-date=27. 2. 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|Lost|in the North|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Kratki|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Jonny |last=von Wallstrom |url=https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A |title=Lost In The North - Charli XCX |via=[[YouTube]] |date=31. 8. 2015 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250820170403/https://www.youtube.com/watch?v=sbOOO4U-e4A&themeRefresh=1 |archive-date=20. 8. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{sortname|The|1989 World Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://taylorswift.com/news/265083 |title=The 1989 World Tour Live Coming to Apple Music |publisher=TaylorSwift.com |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114202/https://taylorswift.com/news/265083 |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2016 |''{{sortname|The|Angry Birds Movie}}'' |[[Angry Birds Stella#Characters|Willow]] (glas) | |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Natalie |last=Stone |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |title=Charli XCX to Voice Willow in 'Angry Birds' Movie |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2. 4. 2016 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114129/http://www.hollywoodreporter.com/news/charli-xcx-voice-willow-angry-880102 |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Taylor|Swift: Reputation Stadium Tour}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Koncertni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Elias |last=Leight |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |title=Taylor Swift Previews Netflix Concert Doc With Brassy 'Shake It Off' |magazine=[[Rolling Stone]] |date=28. 12. 2018 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230085421/https://www.rollingstone.com/music/music-news/taylor-swift-netflix-reputation-doc-773319/ |archive-date=30. 12. 2018 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|UglyDolls||}}'' |{{sortname|Kitty||nolink=1}} (glas) | |{{center|<ref name="A Tree Is Blue">{{cite web |first=Tom |last=Breihan |url=https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |title=Charli XCX Will Reportedly Star In Dakota Johnson's Directorial Debut A Tree Is Blue |work=[[Stereogum]] |date=22. 10. 2025 |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260104045639/https://www.stereogum.com/2327327/charli-xcx-will-reportedly-star-in-dakota-johnsons-directorial-debut-a-tree-is-blue/news/ |archive-date=4. 1. 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''[[Charli XCX: Alone Together]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Dokumentarni|film|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite news |first=Phil |last=Hoad |url=https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |title=Charli XCX: Alone Together Review – Singer's Intimate Journal of Lockdown Album |newspaper=[[The Guardian]] |date=13. 4. 2022 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250313013329/https://www.theguardian.com/film/2022/apr/13/charli-xcx-alone-together-review-singers-intimate-journal |archive-date=13. 3. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="3" |2025 |''[[Erupcja]]'' |Bethany |Također scenaristkinja i producentkinja |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Matt |last=Grobar |url=https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |title=Charli XCX's Secret Movie Revealed: How the Pop Star, Jeremy O. Harris and Director Pete Ohs Shot 'Erupcja' During 'Brat' Summer (Exclusive) |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=7. 10. 2024 |access-date=25. 10. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009090843/https://variety.com/2024/film/features/charli-xcx-jeremy-o-harris-pete-ohs-erupcja-movie-1236168237/ |archive-date=9. 10. 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[100 Nights of Hero]]'' |{{sortname|Rosa||nolink=1}} | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |title=Emma Corrin & Maika Monroe To Topline Julia Jackman's '100 Nights Of Hero'; Charli XCX Also Set |website=[[Deadline Hollywood]] |date=12. 9. 2024 |access-date=13. 9. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913002400/https://deadline.com/2024/09/emma-corrin-maika-monroe-charli-xcx-join-100-nights-of-hero-movie-1236083056/ |archive-date=13. 9. 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Sacrifice (film iz 2025)|Sacrifice]]'' |Mother Nature |Kameo uloga |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Mia |last=Galuppo |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |title=How Chris Evans, A Semi-Active Volcano and Donkeys Came Together to Make TIFF-Bound 'Sacrifice' |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=2. 9. 2025 |access-date=20. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250904213010/https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/anya-taylor-joy-chris-evans-sacrifice-1236358578/ |archive-date=4. 9. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="4" |2026 |''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' |Sama sebe |Također autorica priče i producentkinja |{{Center|<ref>{{cite magazine |first=Ellie |last=Calnan |url=https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |title=Charli Xcx's 'The Moment' Starts Shooting in the UK for A24 |magazine=[[Screen International]] |date=18. 3. 2025 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409005704/https://www.screendaily.com/news/charli-xcxs-the-moment-starts-shooting-in-the-uk-for-a24/5203077.article |archive-date=9. 4. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[I Want Your Sex (film)|I Want Your Sex]]'' |Minerva | |{{Center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |title=Charli Xcx Joins Olivia Wilde, Cooper Hoffman In Gregg Araki's Thriller 'I Want Your Sex' For Black Bear |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=30. 8. 2024 |access-date=30. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240830164901/https://deadline.com/2024/08/charli-xcx-joins-i-want-your-sex-olivia-wilde-gregg-araki-1236073945/ |archive-date=30. 8. 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[The Gallerist (film)|The Gallerist]]'' |Alex | |{{center|<ref>{{cite web |first=Matt |last=Grobar |url=https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |title=MRC Boards Cathy Yan's 'The Gallerist' As Da'Vine Joy Randolph, Sterling K. Brown, Catherine Zeta-Jones & More Sign On |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=13. 12. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250515215111/https://deadline.com/2024/12/the-gallerist-mrc-joins-cathy-yan-movie-natalie-portman-jenna-ortega-1236202386/ |archive-date=15. 5. 2025 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |first=Gregory |last=Ellwood |url=https://theplaylist.net/the-gallerist-review-natalie-portman-jenna-ortega-commit-to-an-art-world-farce-that-cant-close-the-sale-sundance-20260125/ |title=‘The Gallerist’ Review: Natalie Portman & Jenna Ortega Commit To An Art World Farce That Can’t Close The Sale [Sundance] |website=The Playlist |date=26. 1. 2026 |access-date=12. 4. 2026 |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/y61UV |archive-date=12. 4. 2026 |url-status=live}}</ref>}} |- |''[[Faces of Death (film iz 2026)|Faces of Death]]'' |Gabby | |{{center|<ref>{{cite web |first=Umberto |last=Gonzales |url=https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |title=Charli XCX to Make Feature Film Debut in Legendary's 'Faces of Death' (Exclusive) |work=[[TheWrap]] |date=21. 4. 2023 |access-date=22. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230514073554/https://www.thewrap.com/charli-xcx-joins-legendary-faces-of-death/ |archive-date=14. 5. 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- |} === Televizija === {| class="wikitable sortable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela televizijskih programa u kojima se pojavljuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2014–2025 |''{{sortname|Saturday|Night Live}}'' |{{sortname|Sama sebe / Voditelj / Muzički gost / [[Sally, When the Wine Runs Out|Sally]]||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Martin Freeman]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Oscar Isaac]]/Charli XCX"||nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Amy Poehler]]/[[Role Model (pjevač)|Role Model]]"||nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=James |last=Rettig |url=https://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |title=Watch Charli XCX Play SNL |website=[[Stereogum]] |date=14. 12. 2014 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316204142/http://www.stereogum.com/1724898/watch-charli-xcx-play-snl/video/ |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |title=Charli XCX and Oscar Isaac Duet as Singing Meatballs in This Unhinged SNL Sketch |publisher=[[NBC]] |date=23. 7. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250423030058/https://www.nbc.com/nbc-insider/charli-xcx-snl-meatballs-song-oscar-isaac-sketch |archive-date=23. 4. 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite web |first=Samantha |last=Vincenty |url=https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |title=Watch Charli XCX's SNL Monologue and Sketches from November 16, 2024 |publisher=[[NBC]] |date=17. 11. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251001200303/https://www.nbc.com/nbc-insider/watch-charli-xcx-snl-sketches-and-monologue-november-16-2024 |archive-date=1. 10. 2025 |url-status=live}}</ref><br /><ref>{{cite magazine |first=McKinley |last=Franklin |url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |title=Charli XCX Makes Surprise SNL Appearance During Role Model Song |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=11. 10. 2025 |access-date=26. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251012093829/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/charli-xcx-saturday-night-live-role-model-cameo-1236398888/ |archive-date=12. 10. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Major|Lazer|Major Lazer (TV-serija)}}'' |{{sortname|Lady|Vanessa Rothchild|nolink=1}} |{{sortname|Glasovna|uloga|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"Throwback Thursdays"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Evan |last=Minsker |url=https://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |title=Major Lazer Cartoon Gets Premiere Date, Charli XCX and Riff Raff to Guest Star |work=[[Pitchfork (website)|Pitchfork]] |date=31. 3. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316114524/http://pitchfork.com/news/59070-major-lazer-cartoon-gets-premiere-date-charli-xcx-and-riff-raff-to-guest-star/ |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|Late|Show with David Letterman}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Anna Kendrick]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite magazine |url=https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |title=Charli XCX and Vampire Weekend's Rostam Perform on Letterman — Watch |magazine=[[Consequence (publication)|Consequence]] |date=17. 12. 2014 |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002630/https://consequence.net/2014/12/charli-xcx-and-vampire-weekends-rostam-perform-on-letterman-watch/ |archive-date=23. 12. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The Ride:|Charli XCX|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Glavna|uloga|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.mtv.co.uk/video/o4ls0x/the-ride-charli-xcx-promo |title=Charli XCX: The Ride |publisher=MTV UK |date=17. 11. 2015 |access-date=15. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170316115910/http://www.mtv.co.uk/charli-xcx/videos/charli-xcx-the-ride-promo |archive-date=16. 3. 2017 |url-status=dead}}</ref>}} |- |2015 |''{{sortname|The|Graham Norton Show}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Jamie Dornan]]/[[Julie Walters]]/[[Stephen Mangan]]/Charli XCX/[[Rita Ora]]"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |title=The Graham Norton Show – Season 16, Episode 18 |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222233411/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_graham_norton_show/s16/e18 |archive-date=22. 12. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2015–2017 |''{{sortname|Jimmy|Kimmel Live!}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"[[Mila Kunis]]/[[Bob Odenkirk]]/Charli XCX"|nolink=1}} {{sortname|Epizoda:|"[[Will Arnett]]/[[Gabrielle Union]]/Charli XCX"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |title=Jimmy Kimmel Live! - Mila Kunis, Bob Odenkirk, Charli XCX |website=Plex |date=3. 2. 2015 |access-date=15. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830155231/https://watch.plex.tv/show/jimmy-kimmel-live/season/13/episode/17 |archive-date=30. 8. 2022 |url-status=live}}</ref>}}{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |title=Jimmy Kimmel Live! – Season 15, Episode 18 Will Arnett; Gabrielle Union; Charli XCX |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251223002202/https://www.rottentomatoes.com/tv/jimmy_kimmel_live/s15/e18 |archive-date=23. 12. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2017 |''{{sortname|Celebrity|Juice}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"#18.1"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |title=Charli XCX |publisher=British Comedy Guide |access-date=2. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250708215312/https://www.comedy.co.uk/people/charli-xcx/ |archive-date=8. 7. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|Lip|Sync Battle}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Rita Ora vs. Charli XCX" |{{center|<ref>{{cite news |first=Rebecca |last=Nicholson |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |title=I'm With the Band: Nasty Cherry Review – Move over Simon Cowell, Here's Charli XCX! |newspaper=[[The Guardian]] |date=15. 11. 2019 |access-date=1. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240612182732/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/nov/15/im-with-the-band-nasty-cherry-review-netflix |archive-date=12. 6. 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2018 |''{{sortname|The|Tonight Show Starring Jimmy Fallon}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |5 epizoda |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |title=The Tonight Show Starring Jimmy Fallon – Season 6, Episode 30 Jamie Foxx; Charli XCX; Troye Sivan |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=1. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251222231029/https://www.rottentomatoes.com/tv/the_tonight_show_starring_jimmy_fallon/s06/e30 |archive-date=22. 12. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |2019 |''{{sortname|I'm|with the Band: Nasty Cherry}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |[[Netflix]]ova dokumentarna serija |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |title=Season 1 – I'm With the Band: Nasty Cherry |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=2. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705135344/https://www.rottentomatoes.com/tv/i_m_with_the_band_nasty_cherry/s01 |archive-date=5. 7. 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2021 |''{{sortname|RuPaul's|Drag Race All Stars}}'' |Gostujući sudija |[[RuPaul's Drag Race All Stars (season 6)|6. sezona]], epizode [[Drag Tots|9]]–10 |{{center|<ref>{{cite web |first=Alexandra |last=Del Rosario |url=https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |title='RuPaul's Drag Race All Stars': Charli XCX, Tina Knowles, Emma Roberts Among Guest Judges For Sixth Cycle |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8. 6. 2021 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529013856/https://deadline.com/2021/06/rupauls-drag-race-all-stars-charli-xcx-tina-knowles-emma-roberts-guest-judges-for-sixth-cycle-1234771728/ |archive-date=29. 5. 2024 |url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Gossip|Girl|Gossip Girl (TV-serija iz 2021)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |{{sortname|Epizoda:|"One Flew Over the Cucks's Nest"|nolink=1}} |{{center|<ref>{{cite web |first=Megan |last=Armstrong |url=https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |title=Charli XCX Spiced Up The 'Gossip Girl' Valentine's Day Episode With A Lingerie-Clad Performance |publisher=Uproxx |date=15. 12. 2022 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221215151221/https://uproxx.com/pop/charli-xcx-gossip-girl-valentines-episode-performance/ |archive-date=15. 12. 2022 |url-status=live}}</ref>}} |- |2025 |''{{sortname|Overcompensating||Overcompensating (TV-serija)}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Epizoda: "Boom Clap" |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Selome |last=Hailu |url=https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |title=Charli XCX Joins Benito Skinner's Amazon Comedy Series 'Overcompensating' as Guest Star |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=2. 10. 2024 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250406031540/https://variety.com/2024/tv/news/charli-xcx-benito-skinner-amazon-overcompensating-1236166451/ |archive-date=6. 4. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Kompozitor === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela kompozitorskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |{{dts|2023|format=y}} |''{{sortname|Bottoms||Bottoms (film)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Leo Birenberg]] |{{center|<ref name=":3">{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |title=Leo Birenberg & Charli XCX Scoring Emma Seligman's 'Bottoms' |website=FilmMusicReporter |date=10. 3. 2023 |access-date=11. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331071327/https://filmmusicreporter.com/2023/03/10/leo-birenberg-charli-xcx-scoring-emma-seligmans-bottoms/ |archive-date=31. 3. 2023 |url-status=live}}</ref>}} |- | rowspan="2" |2026 |''[[Wuthering Heights (film iz 2026)|Wuthering Heights]]'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} Anthony Willis |{{center|<ref>{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |title=Emerald Fennell's 'Wuthering Heights' to Feature Original Songs by Charli XCX and Score by Anthony Willis |website=Film Music Reporter |date=3. 9. 2025 |access-date=22. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250924141752/https://filmmusicreporter.com/2025/09/03/emerald-fennells-wuthering-heights-to-feature-original-songs-by-charli-xcx-score-by-anthony-willis/ |archive-date=24. 9. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |- |''{{Sortname|Mother Mary||Mother Mary (film iz 2026)}}'' |{{sortname|Igrani|film|nolink=1}} {{sortname|Komponovano|s|nolink=1}} [[Jack Antonoff]] {{sortname|i||nolink=1}} [[Daniel Hart (musician)|Daniel Hart]] |{{center|<ref>{{cite web |first=Matthew Ismael |last=Ruiz |url=https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |title=Charli XCX and Jack Antonoff to Write Songs for A24's New Pop Music Movie Mother Mary |work=[[Pitchfork (veb-sajt)|Pitchfork]] |date=21. 3. 2023 |access-date=23. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430014619/https://pitchfork.com/news/charli-xcx-and-jack-antonoff-to-write-songs-for-a24s-new-pop-music-movie-mother-mary/ |archive-date=30. 4. 2025 |url-status=live}}</ref>}} |} === Producentski rad === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela producentskog rada u kojem učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2025–danas |''[[Overcompensating (TV-serija)|Overcompensating]]'' |TV-serija Izvršni producent |{{center|<ref name="deadline">{{cite web |first=Denise |last=Petski |url=https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |title='Overcompensating' Comedy From Benito Skinner, Charli XCX & Jonah Hill's Strong Baby In Works At Amazon |work=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=8. 11. 2022|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250425213124/https://deadline.com/2022/11/overcompensating-comedy-benito-skinner-charli-xcx-amp-jonah-hills-strong-baby-amazon-1235166875/ |archive-date=25. 4. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2026 |''[[The Moment (film iz 2026)|The Moment]]'' |Igrani film Koproducent sa [[David Hinojosa]] | |} === Podcast === {| class="wikitable plainrowheaders" |+{{Screen reader-only|Tabela podcasta u kojima učestvuje Charli XCX}} ! scope="col" |Godina ! scope="col" |Naslov ! scope="col" |Uloga ! scope="col" class="unsortable" |Napomene ! scope="col" class="unsortable" |{{abbr|Ref.|Referenca(-e)}} |- |2021 |''{{sortname|How|Long Gone|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite magazine |first=David |last=Renshaw |url=https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |title=How Long Gone Hosts to Release Debut Podcast Album |magazine=[[The Fader]] |date=22. 11. 2021|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20230321020129/https://www.thefader.com/2021/11/22/how-long-gone-album-adds-color |archive-date=21. 3. 2023|url-status=live}}</ref>}} |- |2021–2022 |''{{sortname|Charli XCX's|Best Song Ever|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Voditelj |{{center|<ref>{{cite magazine |first=Sam |last=Moore |url=https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |title=Charli XCX Announces New BBC Podcast 'Charli XCX's Best Song Ever' |magazine=[[NME]] |date=5. 8. 2021|access-date=13. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230313171758/https://www.nme.com/news/music/charli-xcx-announces-new-bbc-podcast-charli-xcxs-best-song-ever-3011755 |archive-date=13. 3. 2023|url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Dua Lipa:|At Your Service|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |title=Charli XCX - Dua Lipa: At Your Service |publisher=[[BBC]] |date=7. 10. 2022|access-date=23. 10. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20250603195847/https://www.bbc.com/audio/play/p0fxjlts |archive-date=3. 6. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2022 |''{{sortname|Five|Things with Lynn Hirschberg|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://podcasts.apple.com/us/podcast/episode-9-charli-xcx/id1490473390?i=1000582516291 |title=Episode 9: Charli XCX Five Things with Lynn Hirschberg |website=podcasts.apple.com |date=13. 10. 2022|access-date=1. 3. 2026}}</ref>}} |- |2024 |''{{sortname|Anything|Goes with Emma Chamberlain|nolink=1}}'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |title=A Talk with Charli Xcx |via=[[YouTube]] |date=23. 1. 2025|access-date=2. 11. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423031638/https://www.youtube.com/watch?v=e_wK5Vf89OU |archive-date=23. 4. 2025|url-status=live}}</ref>}} |- |2024 |''[[Las Culturistas]]'' |{{sortname|Sama sebe||nolink=1}} |Gost |{{center|<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |title="For The Night" (W/ Charli XCX) {{!}} Las Culturistas with Matt Rogers and Bowen Yang |via=[[YouTube]] |date=5. 6. 2024|access-date=23. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716061324/https://www.youtube.com/watch?v=oweheOiX8h8 |archive-date=16. 7. 2025|url-status=live}}</ref>}} |} == Nagrade i nominacije == {{Glavni|Spisak nagrada i nominacija koje je primila Charli XCX}} == Napomene == {{reflist|group=lower-alpha}} == Također pogledajte == * [[Spisak britanskih dobitnika i nominovanih za nagradu Grammy]] == Vanjski linkovi == {{wikiquote}} {{commons category}} * {{Official website|https://charlixcx.com}} * {{IMDb name|6424616}} * {{AllMusic|artist|mn0002688864|Charli XCX}} * {{Discogs artist|Charli XCX|Charli XCX}} * [https://www.bbc.co.uk/programmes/p09rfbrp ''Charli XCX's Best Song Ever''] (BBC Radio 1) == Reference == {{refspisak}} itn9b1lesr0xpf8j7g2gw2itovi43sx 0 535223 3894422 3894229 2026-06-06T10:04:25Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Studva | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = u blizini sela [[Gunja]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Bosut]], u blizini [[Morović]]a u [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Srbija]] | ušće_koordinate = {{coord|45|0|22.0|N|19|13|1.0|E|format=dms|display=inline,title}} | progresija = [[Bosut]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] i [[Srbija]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 37 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 355 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Da }} '''Studva''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i zapadnom [[Srem]]u u [[Srbija|Srbiji]], duga 37&nbsp;km, desna pritoka rijeke [[Bosut]]. U cijelosti teče unutar regije [[Srem]] u Hrvatskoj i Srbiji ([[Vojvodina]]). Studva izvire iz močvara zapadnog Srema u Hrvatskoj (podregija Spačva), u blizini sela [[Gunja]]. To je spora, vijugava rijeka koja se prelijeva u nekoliko močvara dok teče pored sela [[Đurići (Drenovci)|Đurići]], [[Drenovci (Hrvatska)|Drenovci]], [[Soljani]] i [[Vrbanja (Hrvatska)|Vrbanja]]. Postoji kanal od Studve do rijeke Spačve.<ref>{{cite journal | url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31637 | title = Statistički opis Brodske pukovnije iz trećeg desetljeća 19. stoljeća | journal = Scrinia Slavonica | volume = 3 | number = 1 |date=novembar 2003}}</ref> Kod srednjovjekovnih ruševina grada [[Zvezdangrad]]a, Studva postaje granična rijeka između Hrvatske i Srbije (ukupna dužina kao granične ili srbijanske rijeke je 18&nbsp;km). Kod sela [[Morović]] ulijeva u rijeku Bosut. Baš kao i sam Bosut, Studva je satelitski tok rijeke [[Sava|Save]] i koristi isto, drevno (fosilno) savino korito. Rijeka je plovna 18&nbsp;km za manja plovila, drenira površinu od 355&nbsp;km² i pripada [[Crnomorski sliv|slivu Crnog mora]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Srbiji]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] [[Kategorija:Pritoke Bosuta]] [[Kategorija:Geografija Vojvodine]] [[Kategorija:Srijem]] 228wvbxoyfnp8j8946p8gzbwx84o766 0 535236 3894300 3894279 2026-06-05T12:52:40Z AnToni 2325 3894300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''2''' – pojedinačno * '''1''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1995 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1995 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je bez promašaja i 15.7&nbsp;s prednosti bio brži od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je drugu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Treću zlatnu osvojio je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} <!-- Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je sedam zlatnih, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1990. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] s prednošću od 12.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu čehoslovačku ekipu u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]; dva dana kasnije drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 10.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]; a osam dana kasnije prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] sa zaostatkom od 3:07.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] osvojio je tri zlatne medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog ruskog biatlonca [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandra Popov]]; a treću u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum |Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je sedmu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Ricco Groß|Riccom Großom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luckom|Frank Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] sa zaostatkom od 24.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu bjelorusku ekipu u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Peter Ivaško]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] 2lb0gewgjw4km50jahthep0endai1a7 3894301 3894300 2026-06-05T12:54:09Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3894301 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''2''' – pojedinačno * '''1''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. <!-- Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, zlatnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je bez promašaja i 15.7&nbsp;s prednosti bio brži od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Ricco Groß|Ricca Großa]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je drugu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Treću zlatnu osvojio je na ZOI 1994. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. --> === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} <!-- Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je sedam zlatnih, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1990. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] s prednošću od 12.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu čehoslovačku ekipu u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]; dva dana kasnije drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 10.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]; a osam dana kasnije prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] sa zaostatkom od 3:07.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] osvojio je tri zlatne medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog ruskog biatlonca [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandra Popov]]; a treću u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Ricco Groß|Riccom Großom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum |Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je sedmu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Ricco Groß|Riccom Großom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luckom|Frank Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] sa zaostatkom od 24.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu bjelorusku ekipu u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Peter Ivaško]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] rnb6np0som59ib25h7taz8g3660f72v 3894321 3894301 2026-06-05T13:31:24Z AnToni 2325 3894321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''-.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''2''' – pojedinačno * '''1''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} <!-- Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je sedam zlatnih, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1990. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] s prednošću od 12.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu čehoslovačku ekipu u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]; dva dana kasnije drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 10.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]; a osam dana kasnije prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] sa zaostatkom od 3:07.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] osvojio je tri zlatne medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog ruskog biatlonca [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandra Popov]]; a treću u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum |Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je sedmu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luckom|Frank Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] sa zaostatkom od 24.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu bjelorusku ekipu u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Peter Ivaško]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] s5zl7hv2o62a1mgtl4apjgtlveq44ti 3894325 3894321 2026-06-05T13:34:26Z AnToni 2325 3894325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} <!-- Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je sedam zlatnih, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1990. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] s prednošću od 12.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu čehoslovačku ekipu u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]; dva dana kasnije drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 10.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]; a osam dana kasnije prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] sa zaostatkom od 3:07.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] osvojio je tri zlatne medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog ruskog biatlonca [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandra Popov]]; a treću u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum |Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je sedmu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luckom|Frank Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] sa zaostatkom od 24.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu bjelorusku ekipu u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Peter Ivaško]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] 4hhefc339bkbkqkup6ikrrll06qtey1 3894365 3894325 2026-06-05T19:22:54Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3894365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} <!-- Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je sedam zlatnih, jednu srebrnu i dvije bronzane medalje. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1990. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] s prednošću od 12.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu čehoslovačku ekipu u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]; dva dana kasnije drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 10.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]; a osam dana kasnije prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] sa zaostatkom od 3:07.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] osvojio je tri zlatne medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog ruskog biatlonca [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandra Popov]]; a treću u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum |Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je sedmu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luckom|Frank Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] sa zaostatkom od 24.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu bjelorusku ekipu u sastavu: [[Vadim Sašurin]], [[Oleg Riženkov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Peter Ivaško]]. --> === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] dfc4m0zq68u9gs328wthm2qj8svcid9 3894397 3894365 2026-06-06T06:34:10Z AnToni 2325 3894397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. [[Raik Dittrich|Raikom Dittrichom]], [[Birk Anders|Birkom Andersom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] s prednošću od 12.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranu čehoslovačku ekipu u sastavu: [[Tomáš Kos]], [[Ivan Masařík]], [[Jiří Holubec]] i [[Jan Matouš]]; dva dana kasnije drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 10.9&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]]; a osam dana kasnije prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]] i [[Birk Anders|Birkom Andersom]] sa zaostatkom od 3:07.5&nbsp;min u odnosu na pobjedničku italijansku štafetu u sastavu: [[Pieralberto Carrara]], [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] osvojio je tri zlatne medalje: prvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; drugu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 24.7&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog ruskog biatlonca [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandra Popov]]; a treću u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum|Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] mkc6xsal54igccq9r6klj6lj6b8s2d0 3894398 3894397 2026-06-06T06:34:45Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3894398 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] osvojio je jednu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i s prednošću od 14.4&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Jon Åge Tyldum|Jona Ågea Tylduma]]; te bronzanu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s zaostatkom od 39.6&nbsp;s iza italijanske štafete u sastavu: [[Wilfried Pallhuber]], [[Johann Passler]], [[Pieralberto Carrara]] i [[Andreas Zingerle]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] bm0jhvu9rgj45qeqb1h483aapuyeo6m 3894399 3894398 2026-06-06T06:39:47Z AnToni 2325 /* Svjetsko prvenstvo */ 3894399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je prvu srebrnu medalju sa zaostatkom od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] hs4odv0yrwrxhw7s9yjyvaroh9f87n6 3894400 3894399 2026-06-06T06:48:46Z AnToni 2325 /* Privatni život */ 3894400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je prvu srebrnu medalju sa zaostatkom od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Oženjen je s Kathrin od 1994. i imaju trojicu sinova: [[Marco Groß|Marca]] rođenog 1995, koji je takođe biatlonac; Simona (rođenog 1998.) i [[Gabriel Groß|Gabriela]] [[Brzo klizanje|klizača]] (rođenog 2004.).<ref>{{Cite web |title=Die sportliche Groß-Familie von Ruhpolding |url=https://www.berchtesgadener-anzeiger.de/startseite_artikel,-die-sportliche-grossfamilie-von-ruhpolding-_arid,504393.html |access-date=2025-12-05 |website=www.berchtesgadener-anzeiger.de |language=de}}</ref> [[Vodnik]] je u njemačkom [[Bundeswehr]]u.<ref>{{Cite web |title=Groß, Ricco {{!}} Bundesstiftung zur Aufarbeitung der SED-Diktatur |url=https://www.bundesstiftung-aufarbeitung.de/de/recherche/kataloge-datenbanken/biographische-datenbanken/ricco-gross |access-date=2025-12-05 |website=www.bundesstiftung-aufarbeitung.de |language=de}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] pw46d5cal1x9gu1vjgckkh0y9u420u6 3894405 3894400 2026-06-06T07:24:36Z AnToni 2325 3894405 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je prvu srebrnu medalju sa zaostatkom od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju: zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je bez promašaja i s prednošću od 27.2&nbsp;s bio brži u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; a srebrnu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 8.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. Drugu bronzanu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] sa zaostatkom od 53.6&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Sergej Rožkov]], [[Vladimir Dračov]] i [[Pavel Rostovcev]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Oženjen je s Kathrin od 1994. i imaju trojicu sinova: [[Marco Groß|Marca]] rođenog 1995, koji je takođe biatlonac; Simona (rođenog 1998.) i [[Gabriel Groß|Gabriela]] [[Brzo klizanje|klizača]] (rođenog 2004.).<ref>{{Cite web |title=Die sportliche Groß-Familie von Ruhpolding |url=https://www.berchtesgadener-anzeiger.de/startseite_artikel,-die-sportliche-grossfamilie-von-ruhpolding-_arid,504393.html |access-date=2025-12-05 |website=www.berchtesgadener-anzeiger.de |language=de}}</ref> [[Vodnik]] je u njemačkom [[Bundeswehr]]u.<ref>{{Cite web |title=Groß, Ricco {{!}} Bundesstiftung zur Aufarbeitung der SED-Diktatur |url=https://www.bundesstiftung-aufarbeitung.de/de/recherche/kataloge-datenbanken/biographische-datenbanken/ricco-gross |access-date=2025-12-05 |website=www.bundesstiftung-aufarbeitung.de |language=de}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] mounebxcuyu3nxsmu1nlsjeqqw0582h 3894407 3894405 2026-06-06T08:31:39Z AnToni 2325 3894407 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je prvu srebrnu medalju sa zaostatkom od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju: zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je bez promašaja i s prednošću od 27.2&nbsp;s bio brži u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; a srebrnu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 8.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. Drugu bronzanu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] sa zaostatkom od 53.6&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Sergej Rožkov]], [[Vladimir Dračov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Najbolji uspjeh postigao je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvajanjem dvije zlatne, jedne srebrne i jedne bronzane medalje. Srebrnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|utrci na 10 km]], s jednim promašajem i sa zaostatkom od 50.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika norveškog biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; dan kasnije prvu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjeri]] s dva promašaja i s prednošću od 12.0&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]; U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|utrci na 20 km]] osvojio je bronzanu medalju s tri promašaja i sa zaostatkom od 1:25.9&nbsp;min u odnosu na pobjednika norveškog biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]; a drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i prednošću od 7.3&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Pavel Rostovcev]], [[Sergej Rožkov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|narednom prvenstvu]] ponovo je osvojio dvije zlatne, te jednu srebrnu medalju: Srebrnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 9.1&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Raphaël Poiree|Raphaëla Poireea]]; dan kasnije prvu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjeri]] s dva promašaja i s prednošću od 13.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog francuskog biatlonca [[Raphaël Poiree|Raphaëla Poireea]]; U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] je osvojio drugu zlatnu s [[Michael Greis|Michaelom Greisom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i prednošću od 15.7&nbsp;min u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Lars Berger]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Oženjen je s Kathrin od 1994. i imaju trojicu sinova: [[Marco Groß|Marca]] rođenog 1995, koji je takođe biatlonac; Simona (rođenog 1998.) i [[Gabriel Groß|Gabriela]] [[Brzo klizanje|klizača]] (rođenog 2004.).<ref>{{Cite web |title=Die sportliche Groß-Familie von Ruhpolding |url=https://www.berchtesgadener-anzeiger.de/startseite_artikel,-die-sportliche-grossfamilie-von-ruhpolding-_arid,504393.html |access-date=2025-12-05 |website=www.berchtesgadener-anzeiger.de |language=de}}</ref> [[Vodnik]] je u njemačkom [[Bundeswehr]]u.<ref>{{Cite web |title=Groß, Ricco {{!}} Bundesstiftung zur Aufarbeitung der SED-Diktatur |url=https://www.bundesstiftung-aufarbeitung.de/de/recherche/kataloge-datenbanken/biographische-datenbanken/ricco-gross |access-date=2025-12-05 |website=www.bundesstiftung-aufarbeitung.de |language=de}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] m0t3u5rz6fvpb9n0lchz3yficz7opxm 3894408 3894407 2026-06-06T08:47:50Z AnToni 2325 3894408 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je prvu srebrnu medalju sa zaostatkom od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju: zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je bez promašaja i s prednošću od 27.2&nbsp;s bio brži u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; a srebrnu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 8.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. Drugu bronzanu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] sa zaostatkom od 53.6&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Sergej Rožkov]], [[Vladimir Dračov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Najbolji uspjeh postigao je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvajanjem dvije zlatne, jedne srebrne i jedne bronzane medalje. Srebrnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|utrci na 10 km]], s jednim promašajem i sa zaostatkom od 50.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika norveškog biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; dan kasnije prvu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjeri]] s dva promašaja i s prednošću od 12.0&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]; U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|utrci na 20 km]] osvojio je bronzanu medalju s tri promašaja i sa zaostatkom od 1:25.9&nbsp;min u odnosu na pobjednika norveškog biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]; a drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i prednošću od 7.3&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Pavel Rostovcev]], [[Sergej Rožkov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|narednom prvenstvu]] ponovo je osvojio dvije zlatne, te jednu srebrnu medalju: Srebrnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 9.1&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Raphaël Poiree|Raphaëla Poireea]]; dan kasnije prvu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjeri]] s dva promašaja i s prednošću od 13.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog francuskog biatlonca [[Raphaël Poiree|Raphaëla Poireea]]; U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] je osvojio drugu zlatnu s [[Michael Greis|Michaelom Greisom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i prednošću od 15.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Lars Berger]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Do kraja karijere osvojio je još tri bronzane medalje. Dvije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005]]: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|utrci na 20 km]] s dva promašaja i sa zaostatkom od 26.9&nbsp;s u odnosu na pobjednika češkog biatlonca [[Roman Dostál|Romana Dostála]], te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Uschi Disl]], [[Kati Wilhelm]] i [[Michael Greis|Michaelom Greisom]] i zaostatkom od 34.2&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Zadnju bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Greis|Michaelom Greisom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]] i zaostatkom od 1:32.5&nbsp;m u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]], [[Maksim Čudov]] i [[Dimitrij Jarošenko]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2007. Nakon toga je trenirao njemačku biatlonsku reprezentaciju. --> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Oženjen je s Kathrin od 1994. i imaju trojicu sinova: [[Marco Groß|Marca]] rođenog 1995, koji je takođe biatlonac; Simona (rođenog 1998.) i [[Gabriel Groß|Gabriela]] [[Brzo klizanje|klizača]] (rođenog 2004.).<ref>{{Cite web |title=Die sportliche Groß-Familie von Ruhpolding |url=https://www.berchtesgadener-anzeiger.de/startseite_artikel,-die-sportliche-grossfamilie-von-ruhpolding-_arid,504393.html |access-date=2025-12-05 |website=www.berchtesgadener-anzeiger.de |language=de}}</ref> [[Vodnik]] je u njemačkom [[Bundeswehr]]u.<ref>{{Cite web |title=Groß, Ricco {{!}} Bundesstiftung zur Aufarbeitung der SED-Diktatur |url=https://www.bundesstiftung-aufarbeitung.de/de/recherche/kataloge-datenbanken/biographische-datenbanken/ricco-gross |access-date=2025-12-05 |website=www.bundesstiftung-aufarbeitung.de |language=de}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] 083tnpafwxsajeiyybts0luynjey3mb 3894409 3894408 2026-06-06T09:10:09Z AnToni 2325 /* Prestanak karijere */ 3894409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck |Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom|Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner|Markom Kirchnerom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je prvu srebrnu medalju sa zaostatkom od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju: zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je bez promašaja i s prednošću od 27.2&nbsp;s bio brži u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; a srebrnu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 8.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. Drugu bronzanu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] sa zaostatkom od 53.6&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Sergej Rožkov]], [[Vladimir Dračov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Najbolji uspjeh postigao je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvajanjem dvije zlatne, jedne srebrne i jedne bronzane medalje. Srebrnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|utrci na 10 km]], s jednim promašajem i sa zaostatkom od 50.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika norveškog biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; dan kasnije prvu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjeri]] s dva promašaja i s prednošću od 12.0&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]; U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|utrci na 20 km]] osvojio je bronzanu medalju s tri promašaja i sa zaostatkom od 1:25.9&nbsp;min u odnosu na pobjednika norveškog biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]; a drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i prednošću od 7.3&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Pavel Rostovcev]], [[Sergej Rožkov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|narednom prvenstvu]] ponovo je osvojio dvije zlatne, te jednu srebrnu medalju: Srebrnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 9.1&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Raphaël Poiree|Raphaëla Poireea]]; dan kasnije prvu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjeri]] s dva promašaja i s prednošću od 13.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog francuskog biatlonca [[Raphaël Poiree|Raphaëla Poireea]]; U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] je osvojio drugu zlatnu s [[Michael Greis|Michaelom Greisom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i prednošću od 15.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Lars Berger]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Do kraja karijere osvojio je još tri bronzane medalje. Dvije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005]]: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|utrci na 20 km]] s dva promašaja i sa zaostatkom od 26.9&nbsp;s u odnosu na pobjednika češkog biatlonca [[Roman Dostál|Romana Dostála]], te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Uschi Disl]], [[Kati Wilhelm]] i [[Michael Greis|Michaelom Greisom]] i zaostatkom od 34.2&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Zadnju bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Greis|Michaelom Greisom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]] i zaostatkom od 1:32.5&nbsp;m u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]], [[Maksim Čudov]] i [[Dimitrij Jarošenko]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti u martu 2007. i započeo trenersku obuku na trenerskoj akademiji Njemačkog olimpijskog sportskog saveza u [[Köln]]u, koju je uspješno završio 2010. Istovremeno, od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|Svjetskog kupa u biatlonu 2007/08.]] do kraja sezone [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] radio je kao stručni komentator za njemačku javnu televiziju [[ARD.]] Primarno je pratio muške utrke, dok je [[Uschi Disl]] preuzela istu ulogu za ženske utrke.. === Trenertska karijera === Nakon završetka obuke, Ricco Groß preuzeo je svoju prvu trenersku poziciju za [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|sezonu 2010./11]] kao pomoćni trener njemačke ženske reprezentacije uz [[Gerald Hönig|Geralda Höniga]]. Nakon neuspjeha u olimpijskoj [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14]], smijenjen je s te pozicije i trenirao je njemačku reprezentaciju [[IBU kup]]a u sezoni 2014/15. Dana 22. maja 2015. Groß je najavio kraj suradnje s Njemačkim skijaškim savezom. Preselio se u Rusiju kao glavni trener muške reprezentacije, koju je vodio [[Anton Šipuljin]]. Pod njegovim vodstvom, ruska reprezentacija postala je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|svjetski prvak u štafeti 2017.]] i osvojila je [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|Svjetski kup]] u štafeti u istoj sezoni. Großov rad zasjenila su otkrića o [[doping]]u iz [[McLarenov izvještaj|McLarenovog izvještaja]], što je rezultiralo time da je samo minimalnom sastavu dopušteno sudjelovanje na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] pod neutralnom zastavom. Kasnije su se iz njegova vremena kao glavnog trenera pojavile i optužbe protiv ruskih sportaša. Nakon Zimskih igara, Ricco Groß postao je selektor austrijske muške reprezentacije za [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|sezonu 2018./19.]]<ref>{{cite web|author=Christoph Nister |url=https://www.krone.at/1682024 |title=Eine Legende wird neuer Trainer! |publisher=[[Kronen Zeitung|krone.at]] |date=30. 3. 2018|access-date=21. 8. 2018|language=de}}</ref> Nakon [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskih olimpijskih igara 2022.]], gdje Austrija prvi put od 2006. nije osvojila medalju, [[Austrijski skijaški savez]] (ÖSV) nije obnovio Großov ugovor.<ref>{{cite web|author=[[Austria Presse Agentur|APA]] |url=https://www.derstandard.at/story/2000134239372/ricco-gross-muss-nach-saisonende-als-oesv-maennertrainer-gehen |title=Ricco Groß muss nach Saisonende als ÖSV-Männertrainer gehen |publisher=[[DerStandard.at]] |date=18. 3. 2022|access-date=16. 5. 2022|language=de}}</ref> U maju 2022. Groß je predstavljen kao novi glavni selektor slovenske reprezentacije, koja uključuje i mušku i žensku reprezentaciju. Njegovi pomoćni treneri bili su prethodni glavni selektor, [[Janez Marič]], za muškarce i [[Boštjan Klavžar]] za žene.<ref>{{cite web |author= |url=http://sloski.si/32323-2/ |title=Biatlonska reprezentanca se je z novim vodstvom zbrala na Pokljuki |work=sloski.si |date=2022-05-16 |language=sl |access-date=16. 5. 2022}}</ref> Nakon [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezone 2023./24.]] njegov ugovor nije obnovljen iz financijskih razloga.<ref>{{cite web |author=sportschau.de |url=https://www.sportschau.de/wintersport/biathlon/biathlon-aus-ricco-gross-100.html |title=Auf Jobsuche: Aus in Slowenien für Biathlon-Coach Ricco Groß |access-date=4. 11. 2024|language=de}}</ref> Zatim je preuzeo novu poziciju regionalnog trenera u [[Lenzerheide]]u.<ref>{{cite web |author=Siegi Huber |url=https://www.chiemgau24.de/wintersport/biathlon/biathlon-neuer-job-und-aufklaerung-jetzt-spricht-ricco-gross-zr-93074125.html |title=Biathlon: Neuer Job und Aufklärung - Jetzt spricht Ricco Groß |work=chiemgau24.de |date=16. 5. 2024 |access-date=19. 9. 2024|language=de}}</ref> Od 2026. Groß je odgovoran za streljaštvo sa švicarskom reprezentacijom.<ref>{{cite web | url=https://www.tagesspiegel.de/sport/biathlon-ricco-gross-wird-weltcup-trainer-in-der-schweiz-15565601.html | title=Biathlon: Ricco Groß wird Weltcup-Trainer in der Schweiz | work=[[Der Tagesspiegel|tagesspiegel.de]] | date=6. 5. 2026 |access-date=7. 5. 2026|language=de}}</ref> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Oženjen je s Kathrin od 1994. i imaju trojicu sinova: [[Marco Groß|Marca]] rođenog 1995, koji je takođe biatlonac; Simona (rođenog 1998.) i [[Gabriel Groß|Gabriela]] [[Brzo klizanje|klizača]] (rođenog 2004.).<ref>{{Cite web |title=Die sportliche Groß-Familie von Ruhpolding |url=https://www.berchtesgadener-anzeiger.de/startseite_artikel,-die-sportliche-grossfamilie-von-ruhpolding-_arid,504393.html |access-date=2025-12-05 |website=www.berchtesgadener-anzeiger.de |language=de}}</ref> [[Vodnik]] je u njemačkom [[Bundeswehr]]u.<ref>{{Cite web |title=Groß, Ricco {{!}} Bundesstiftung zur Aufarbeitung der SED-Diktatur |url=https://www.bundesstiftung-aufarbeitung.de/de/recherche/kataloge-datenbanken/biographische-datenbanken/ricco-gross |access-date=2025-12-05 |website=www.bundesstiftung-aufarbeitung.de |language=de}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] sng9vxzk6xu04xqpvvtmyej6780m04d 3894421 3894409 2026-06-06T10:04:23Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ricco Groß | slika = Ricco_Gross_-_22-01-2010.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ricco Groß | nadimak = | nacionalnost = | država = {{ZID|Istočna Njemačka}}<br>{{ZID|Njemačka}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1970|08|22}} | mjesto_rođenja = [[Schlema]] | država_rođenja = [[Istočna Njemačka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | zanimanje = biatlonac, biatlonski trener | godine_aktivnosti = | visina = 178 | težina = 76 | supružnik = | veb-sajt = | sport = | klub = SG Dynamo Zinnwald, SC Ruhpolding | trener = [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | skije = | puška = | status = neaktivan | kraj_karijere = 2007. <!-- Olimpijske igre --> | nastup_OI = '''5''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]]) | medalje_OI = '''8''' | zlato_OI = 4 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup_SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|1993]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|1995]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|1996]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|1998]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007.]]) | medalje_SP = '''20''' | zlato_SP = 9 <!-- Svjetski kup --> | nastup_SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] | pobjede_SK = '''9''' | plasman_SK = {{plainlist| '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|19907/98.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''5.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1999/99.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98]], [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni starta}}: '''4.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]]) }} | pobjede_SK_štafeta = 21 | pobjede_u_dis = {{plainlist| * '''1''' – sprint * '''3''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Medalje --> | naziv_medalja = | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipno]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|10 km]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjera]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|20 km]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|štafeta mj.]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 4 | 3 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 5 | 6 }} | proširi_medalje = | nagrade = | ordeni = | fusnote = | aktualizirano = 4. 6. 2026. }} '''Ricco Groß''' rođen 22. augusta 1970. u [[Schlema|Schlemi]] u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] i [[Njemačka|njemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|četverostruki olimpijski prvak]] i devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1994}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Biatlon]]) | | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|2]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 20 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|17]] | | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|1]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|2]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|6]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|12]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|1]] |} Groß je nastupio pet puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Osvojio je četiri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] osvojio je prvu, srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 15.7&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|njemačkog]]{{Njemačka I/Z}} biatlonca [[Mark Kirchner|Marka Kirchnera]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – štafeta|štafeti]] na istim igrama s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Jens Steinigen|Jensom Steinigenom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischerom]] osvojio je prvu zlatnu s 22.8&nbsp;s prednosti iza selekcije [[Ujedinjeni tim na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjenog tima]]{{Ujedinjeni tim}} u sastavu: [[Valerij Medvedcev]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Drugu srebrnu osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1994.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – 10 km|utrci sprinta na 10 km]], kada je s jednim promašajem i 6.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ruskog]] biatlonca [[Sergej Čepikov|Sergeja Čepikova]], a drugu zlatnu osvojio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s 1:01.5&nbsp;min prednosti iza selekcije [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Rusije]] u sastavu: [[Vladimir Dračev]], [[Sergej Tarasov (biatlonac)|Sergej Tarasov]], [[Valerij Kirijenko]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 1:01.5&nbsp;min ispred [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveške štafete]] u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Halvard Hanevold]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]], osvojio je treću zlatnu. Bronzanu medalju osvojio je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je s dva promašaja i 56.0&nbsp;s zaostatka bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], te treću srebrnu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] sa zaostatkom od 45.3&nbsp;s iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Frode Andresen]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Greisom]] s prednošću od 20.9&nbsp;s ispred [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ruske štafete]] u sastavu: [[Ivan Čerezov]], [[Sergej Čepikov]], [[Pavel Rostovcev]] i [[Nikolaj Kruglov]], osvojio je četvrtu zlatnu medalju. === Svjetsko prvenstvo === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1991}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 10 km|16]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1993}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 20 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – 10 km|64]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1995}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 20 km|55]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|3]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – ekipno (muškarci)|14]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1996}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – 10 km|12]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – ekipno (muškarci)|6]] | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|2]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1997}} | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 10 km|34]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – potjera (muškarci)|26]] | | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1998}} | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – potjera (muškarci)|7]] | | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|2]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | style="background:#dce5e5;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|2]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|6]] | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – masovni start (muškarci)|8]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|4]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (muškarci)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – masovni start (muškarci)|6]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|3]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (muškarci)|4]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|12]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (muškarci)|11]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – masovni start (muškarci)|22]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|4]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|2]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – masovni start (muškarci)|29]] | | style="background:#f7f6a8;" | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|1]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|3]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (muškarci)|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (muškarci)|7]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|6]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|3]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2006}} | | | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006 – štafeta (mješovito)|10]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|9]] | | | | | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|3]] | |} Groß je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] nastupio 15 puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Prvu, zlatnu medalju osvojio je na SP 1991. u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Mark Kirchner|Markom Kirchnerom]], [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritzom Fischer]] s prednošću od 1:28.3&nbsp;min ispred sovjetske štafete u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995.|SP 1995.]] osvojio je drugu zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Markom Kirchner]]om i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] s prednošću od 12.0&nbsp;s iza francuske štafete u sastavu: [[Lionel Laurent]], [[Patrice Bailly-Salins]], [[Thierry Dusserre]] i [[Hervé Flandin]]; te prvu bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1995 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 5.2&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|SP 1996.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je prvu srebrnu medalju sa zaostatkom od 1:00.1&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Vladimir Dračov]], [[Sergej Tarasov]] i [[Aleksej Kobeljev]]. Godinu kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|SP 1997.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je treću zlatnu medalju s prednošću od 5.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Jon Åge Tyldum]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]; te četvrtu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i s prednošću od 35.5&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog bjeloruskog biatlonca [[Oleg Riženkov|Olega Riženkova]] Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998.|SP 1998.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1998 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Frank Luck|Frankom Luckom]], [[Carsten Heymann|Carstenom Heymannom]] i [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] osvojio je drugu srebrnu medalju sa zaostatkom od 43.7&nbsp;s u odnosu na norveški tim u sastavu: [[Egil Gjelland]], [[Sylfest Glimsdal]], [[Dag Bjørndalen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] osvojio je jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju: zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – potjera (muškarci)|potjeri]], kada je bez promašaja i s prednošću od 27.2&nbsp;s bio brži u odnosu na drugoplasiranog njemačkog biatlonca [[Frank Luck|Franka Lucka]]; a srebrnu u u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 8.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika njemačkog biatlonca [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. Drugu bronzanu osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] sa zaostatkom od 53.6&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Sergej Rožkov]], [[Vladimir Dračov]] i [[Pavel Rostovcev]]. Najbolji uspjeh postigao je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]] osvajanjem dvije zlatne, jedne srebrne i jedne bronzane medalje. Srebrnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|utrci na 10 km]], s jednim promašajem i sa zaostatkom od 50.7&nbsp;s u odnosu na pobjednika norveškog biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]; dan kasnije prvu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (muškarci)|potjeri]] s dva promašaja i s prednošću od 12.0&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]; U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 20 km|utrci na 20 km]] osvojio je bronzanu medalju s tri promašaja i sa zaostatkom od 1:25.9&nbsp;min u odnosu na pobjednika norveškog biatlonca [[Halvard Hanevold|Halvarda Hanevolda]]; a drugu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Peter Sendel|Peterom Sendelom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i prednošću od 7.3&nbsp;min u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Viktor Majgurov]], [[Pavel Rostovcev]], [[Sergej Rožkov]] i [[Sergej Čepikov]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|narednom prvenstvu]] ponovo je osvojio dvije zlatne, te jednu srebrnu medalju: Srebrnu medalju osvojio je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 10 km|utrci na 10 km]], bez promašaja i sa zaostatkom od 9.1&nbsp;s u odnosu na pobjednika francuskog biatlonca [[Raphaël Poiree|Raphaëla Poireea]]; dan kasnije prvu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (muškarci)|potjeri]] s dva promašaja i s prednošću od 13.3&nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog francuskog biatlonca [[Raphaël Poiree|Raphaëla Poireea]]; U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (muškarci)|štafeti]] je osvojio drugu zlatnu s [[Michael Greis|Michaelom Greisom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Frank Luck|Frankom Luckom]] i prednošću od 15.7&nbsp;s u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Lars Berger]], [[Egil Gjelland]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. Do kraja karijere osvojio je još tri bronzane medalje. Dvije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005]]: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|utrci na 20 km]] s dva promašaja i sa zaostatkom od 26.9&nbsp;s u odnosu na pobjednika češkog biatlonca [[Roman Dostál|Romana Dostála]], te u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Uschi Disl]], [[Kati Wilhelm]] i [[Michael Greis|Michaelom Greisom]] i zaostatkom od 34.2&nbsp;s u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Olga Piljova]], [[Svjetlana Išmuratova]], [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]]. Zadnju bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|štafeti]] s [[Michael Greis|Michaelom Greisom]], [[Sven Fischer|Svenom Fischerom]] i [[Michael Rösch|Michaelom Röschom]] i zaostatkom od 1:32.5&nbsp;m u odnosu na rusku štafetu u sastavu: [[Ivan Čeresov]] i [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov]], [[Maksim Čudov]] i [[Dimitrij Jarošenko]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="17" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|1993/94.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|1994/95.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] |- |7||30||11||5||8||7||4||2||4||8||9||7||3||3||6||8||26 |} {{clear}} Prvi nastup Großa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] <!-- u [[Obertauern]]u 14. aprila 1989. u utrci na 20&nbsp;km, kada je osvojio deveto mjesto. Ukupno je pobijedio sedam puta u utrkama Svjetskog kupa, a u štafetnim i ekipnim utrkama je pobijedio sedam puta. --> == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti u martu 2007. i započeo trenersku obuku na trenerskoj akademiji Njemačkog olimpijskog sportskog saveza u [[Köln]]u, koju je uspješno završio 2010. Istovremeno, od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|Svjetskog kupa u biatlonu 2007/08.]] do kraja sezone [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] radio je kao stručni komentator za njemačku javnu televiziju [[ARD.]] Primarno je pratio muške utrke, dok je [[Uschi Disl]] preuzela istu ulogu za ženske utrke.. === Trenertska karijera === Nakon završetka obuke, Ricco Groß preuzeo je svoju prvu trenersku poziciju za [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|sezonu 2010./11]] kao pomoćni trener njemačke ženske reprezentacije uz [[Gerald Hönig|Geralda Höniga]]. Nakon neuspjeha u olimpijskoj [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14]], smijenjen je s te pozicije i trenirao je njemačku reprezentaciju [[IBU kup]]a u sezoni 2014/15. Dana 22. maja 2015. Groß je najavio kraj suradnje s Njemačkim skijaškim savezom. Preselio se u Rusiju kao glavni trener muške reprezentacije, koju je vodio [[Anton Šipuljin]]. Pod njegovim vodstvom, ruska reprezentacija postala je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (muškarci)|svjetski prvak u štafeti 2017.]] i osvojila je [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|Svjetski kup]] u štafeti u istoj sezoni. Großov rad zasjenila su otkrića o [[doping]]u iz [[McLarenov izvještaj|McLarenovog izvještaja]], što je rezultiralo time da je samo minimalnom sastavu dopušteno sudjelovanje na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] pod neutralnom zastavom. Kasnije su se iz njegova vremena kao glavnog trenera pojavile i optužbe protiv ruskih sportaša. Nakon Zimskih igara, Ricco Groß postao je selektor austrijske muške reprezentacije za [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|sezonu 2018./19.]]<ref>{{cite web|author=Christoph Nister |url=https://www.krone.at/1682024 |title=Eine Legende wird neuer Trainer! |publisher=[[Kronen Zeitung|krone.at]] |date=30. 3. 2018|access-date=21. 8. 2018|language=de}}</ref> Nakon [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskih olimpijskih igara 2022.]], gdje Austrija prvi put od 2006. nije osvojila medalju, [[Austrijski skijaški savez]] (ÖSV) nije obnovio Großov ugovor.<ref>{{cite web|author=[[Austria Presse Agentur|APA]] |url=https://www.derstandard.at/story/2000134239372/ricco-gross-muss-nach-saisonende-als-oesv-maennertrainer-gehen |title=Ricco Groß muss nach Saisonende als ÖSV-Männertrainer gehen |publisher=[[DerStandard.at]] |date=18. 3. 2022|access-date=16. 5. 2022|language=de}}</ref> U maju 2022. Groß je predstavljen kao novi glavni selektor slovenske reprezentacije, koja uključuje i mušku i žensku reprezentaciju. Njegovi pomoćni treneri bili su prethodni glavni selektor, [[Janez Marič]], za muškarce i [[Boštjan Klavžar]] za žene.<ref>{{cite web |author= |url=http://sloski.si/32323-2/ |title=Biatlonska reprezentanca se je z novim vodstvom zbrala na Pokljuki |work=sloski.si |date=16. 5. 2022 |language=sl |access-date=16. 5. 2022}}</ref> Nakon [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezone 2023./24.]] njegov ugovor nije obnovljen iz financijskih razloga.<ref>{{cite web |author=sportschau.de |url=https://www.sportschau.de/wintersport/biathlon/biathlon-aus-ricco-gross-100.html |title=Auf Jobsuche: Aus in Slowenien für Biathlon-Coach Ricco Groß |access-date=4. 11. 2024|language=de}}</ref> Zatim je preuzeo novu poziciju regionalnog trenera u [[Lenzerheide]]u.<ref>{{cite web |author=Siegi Huber |url=https://www.chiemgau24.de/wintersport/biathlon/biathlon-neuer-job-und-aufklaerung-jetzt-spricht-ricco-gross-zr-93074125.html |title=Biathlon: Neuer Job und Aufklärung - Jetzt spricht Ricco Groß |work=chiemgau24.de |date=16. 5. 2024 |access-date=19. 9. 2024|language=de}}</ref> Od 2026. Groß je odgovoran za streljaštvo sa švicarskom reprezentacijom.<ref>{{cite web | url=https://www.tagesspiegel.de/sport/biathlon-ricco-gross-wird-weltcup-trainer-in-der-schweiz-15565601.html | title=Biathlon: Ricco Groß wird Weltcup-Trainer in der Schweiz | work=[[Der Tagesspiegel|tagesspiegel.de]] | date=6. 5. 2026 |access-date=7. 5. 2026|language=de}}</ref> == Nagrade == {{sekcija}} == Privatni život == Oženjen je s Kathrin od 1994. i imaju trojicu sinova: [[Marco Groß|Marca]] rođenog 1995, koji je takođe biatlonac; Simona (rođenog 1998.) i [[Gabriel Groß|Gabriela]] [[Brzo klizanje|klizača]] (rođenog 2004.).<ref>{{Cite web |title=Die sportliche Groß-Familie von Ruhpolding |url=https://www.berchtesgadener-anzeiger.de/startseite_artikel,-die-sportliche-grossfamilie-von-ruhpolding-_arid,504393.html |access-date=5. 12. 2025 |website=www.berchtesgadener-anzeiger.de |language=de}}</ref> [[Vodnik]] je u njemačkom [[Bundeswehr]]u.<ref>{{Cite web |title=Groß, Ricco {{!}} Bundesstiftung zur Aufarbeitung der SED-Diktatur |url=https://www.bundesstiftung-aufarbeitung.de/de/recherche/kataloge-datenbanken/biographische-datenbanken/ricco-gross |access-date=5. 12. 2025 |website=www.bundesstiftung-aufarbeitung.de |language=de}}</ref> == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{Sport365-m|158}} {{commonscat}} {{Olimpijski pobjednici u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-potjera}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}} {{DEFAULTSORT:Groß, Ricco}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Schlema]] [[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1994.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]] aa7totir8n89yz955d9d9zlbjrqkmh0 0 535237 3894281 2026-06-05T12:04:28Z Mhare 481 + 3894281 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Mladen Jurkas | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2007|10|7}} | rodnigrad = [[Doboj]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 193 cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | brojnadresu = 72 | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]<br>[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | godine1 = 2025– | klubovi1 = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | nastupi(golovi)1 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] mlađe selekcije | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine2 = 2025– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U-21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (0) | nacionalnegodine3 = 2026– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 0 (0) | zadnjiuređaj = 5. 6. 2026. }} '''Mladen Jurkas''' (rođen 7. oktobra 2007) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[golman]]a. Član je [[FK Borac Banja Luka|Borca iz Banje Luke]] i omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine. U maju 2026. prvi put je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].<ref name="nfsbih-poziv">{{cite web |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/fifa-sp-2026/poziv-za-mladena-jurkasa/ |title=Poziv za Mladena Jurkasa |website=NS/FS BiH |date=30. 5. 2026. |access-date=5. 6. 2026.}}</ref> == Klupska karijera == Jurkas je rođen u [[Doboj]]u, a prve nogometne korake napravio je u [[FK Sloga Doboj|Slogi Doboj]]. U mlađim kategorijama prešao je u Borac, gdje je prošao kadetski i juniorski pogon, a potom je priključen prvom timu.<ref name="sportdc-intervju">{{cite web |url=https://sportdc.net/n/174643/mladen-jurkas-borac-je-najbolja-ekipa-u-bih |title=Mladen Jurkas: Borac je najbolja ekipa u BiH |website=SportDC |date=21. 2. 2026. |access-date=5. 6. 2026.}}</ref> U aprilu 2026. produžio je ugovor s klubom do 2029.<ref name="mondo-ugovor">{{cite web |url=https://mondo.ba/Sport/Fudbal/a1465379/mladen-jurkas-produzio-ugovor-s-borcem.html |title=Borac produžio ugovor s golmanom: Jurkas ostaje do 2029. |website=Mondo |date=17. 4. 2026. |access-date=5. 6. 2026.}}</ref> == Reprezentacija == Prošao je mlađe selekcije Bosne i Hercegovine.<ref name="nfsbih-poziv"/> Za U-21 reprezentaciju nastupao je u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2027, a UEFA ga je u junu 2026. vodila s četiri odigrane utakmice i 360 minuta.<ref name="uefa-u21">{{cite web |url=https://www.uefa.com/under21/teams/players/250183656--mladen-jurkas/ |title=Mladen Jurkas |website=UEFA |access-date=5. 6. 2026.}}</ref> Selektor [[Sergej Barbarez]] naknadno ga je pozvao u A-reprezentaciju 30. maja 2026, nakon povrede Osmana Hadžikića tokom priprema za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]]. Savez je naveo da mu je to bio prvi poziv u seniorski tim.<ref name="nfsbih-poziv"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Šablon:Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jurkas, Mladen}} [[Kategorija:Rođeni 2007.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] 41pi4d83j79tqs7yyo5oowhzxrf0jk2 3894282 3894281 2026-06-05T12:04:54Z Mhare 481 3894282 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Mladen Jurkas | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2007|10|7}} | rodnigrad = [[Doboj]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 193 cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | brojnadresu = 72 | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]<br>[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | godine1 = 2025– | klubovi1 = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | nastupi(golovi)1 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = | nacionalnegodine1 = 2025– | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2026– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 0 (0) | zadnjiuređaj = 5. 6. 2026. }} '''Mladen Jurkas''' (rođen 7. oktobra 2007) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[golman]]a. Član je [[FK Borac Banja Luka|Borca iz Banje Luke]] i omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine. U maju 2026. prvi put je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].<ref name="nfsbih-poziv">{{cite web |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/fifa-sp-2026/poziv-za-mladena-jurkasa/ |title=Poziv za Mladena Jurkasa |website=NS/FS BiH |date=30. 5. 2026. |access-date=5. 6. 2026.}}</ref> == Klupska karijera == Jurkas je rođen u [[Doboj]]u, a prve nogometne korake napravio je u [[FK Sloga Doboj|Slogi Doboj]]. U mlađim kategorijama prešao je u Borac, gdje je prošao kadetski i juniorski pogon, a potom je priključen prvom timu.<ref name="sportdc-intervju">{{cite web |url=https://sportdc.net/n/174643/mladen-jurkas-borac-je-najbolja-ekipa-u-bih |title=Mladen Jurkas: Borac je najbolja ekipa u BiH |website=SportDC |date=21. 2. 2026. |access-date=5. 6. 2026.}}</ref> U aprilu 2026. produžio je ugovor s klubom do 2029.<ref name="mondo-ugovor">{{cite web |url=https://mondo.ba/Sport/Fudbal/a1465379/mladen-jurkas-produzio-ugovor-s-borcem.html |title=Borac produžio ugovor s golmanom: Jurkas ostaje do 2029. |website=Mondo |date=17. 4. 2026. |access-date=5. 6. 2026.}}</ref> == Reprezentacija == Prošao je mlađe selekcije Bosne i Hercegovine.<ref name="nfsbih-poziv"/> Za U-21 reprezentaciju nastupao je u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2027, a UEFA ga je u junu 2026. vodila s četiri odigrane utakmice i 360 minuta.<ref name="uefa-u21">{{cite web |url=https://www.uefa.com/under21/teams/players/250183656--mladen-jurkas/ |title=Mladen Jurkas |website=UEFA |access-date=5. 6. 2026.}}</ref> Selektor [[Sergej Barbarez]] naknadno ga je pozvao u A-reprezentaciju 30. maja 2026, nakon povrede Osmana Hadžikića tokom priprema za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]]. Savez je naveo da mu je to bio prvi poziv u seniorski tim.<ref name="nfsbih-poziv"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Šablon:Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jurkas, Mladen}} [[Kategorija:Rođeni 2007.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] 04hv5a86ohm6f1m70vp62vtywdjfyst 3894420 3894282 2026-06-06T10:04:18Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894420 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Mladen Jurkas | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2007|10|7}} | rodnigrad = [[Doboj]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 193 cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | brojnadresu = 72 | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[FK Sloga Doboj|Sloga Doboj]]<br>[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | godine1 = 2025– | klubovi1 = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] | nastupi(golovi)1 = | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = | nacionalnegodine1 = 2025– | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2026– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 0 (0) | zadnjiuređaj = 5. 6. 2026. }} '''Mladen Jurkas''' (rođen 7. oktobra 2007) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[golman]]a. Član je [[FK Borac Banja Luka|Borca iz Banje Luke]] i omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine. U maju 2026. prvi put je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].<ref name="nfsbih-poziv">{{cite web |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/fifa-sp-2026/poziv-za-mladena-jurkasa/ |title=Poziv za Mladena Jurkasa |website=NS/FS BiH |date=30. 5. 2026 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Klupska karijera == Jurkas je rođen u [[Doboj]]u, a prve nogometne korake napravio je u [[FK Sloga Doboj|Slogi Doboj]]. U mlađim kategorijama prešao je u Borac, gdje je prošao kadetski i juniorski pogon, a potom je priključen prvom timu.<ref name="sportdc-intervju">{{cite web |url=https://sportdc.net/n/174643/mladen-jurkas-borac-je-najbolja-ekipa-u-bih |title=Mladen Jurkas: Borac je najbolja ekipa u BiH |website=SportDC |date=21. 2. 2026 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> U aprilu 2026. produžio je ugovor s klubom do 2029.<ref name="mondo-ugovor">{{cite web |url=https://mondo.ba/Sport/Fudbal/a1465379/mladen-jurkas-produzio-ugovor-s-borcem.html |title=Borac produžio ugovor s golmanom: Jurkas ostaje do 2029. |website=Mondo |date=17. 4. 2026 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reprezentacija == Prošao je mlađe selekcije Bosne i Hercegovine.<ref name="nfsbih-poziv"/> Za U-21 reprezentaciju nastupao je u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2027, a UEFA ga je u junu 2026. vodila s četiri odigrane utakmice i 360 minuta.<ref name="uefa-u21">{{cite web |url=https://www.uefa.com/under21/teams/players/250183656--mladen-jurkas/ |title=Mladen Jurkas |website=UEFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Selektor [[Sergej Barbarez]] naknadno ga je pozvao u A-reprezentaciju 30. maja 2026, nakon povrede Osmana Hadžikića tokom priprema za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]]. Savez je naveo da mu je to bio prvi poziv u seniorski tim.<ref name="nfsbih-poziv"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jurkas, Mladen}} [[Kategorija:Rođeni 2007.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] 93698y5wr7oc0e9dhb586fnzj0e6a0d 0 535238 3894283 2026-06-05T12:15:17Z Mhare 481 + 3894283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Inglewood | izvorno_ime = Inglewood | izvorno_ime_jez = en | naselje_vrsta = [[Grad]] | slika = Inglewood, California (14331081570).jpg | slika_opis = Pogled na Inglewood | slika_zastava = Flag of Inglewood, California.jpg | slika_grb = Seal of Inglewood, California.svg | nadimak = City of Champions | slika_karta = Los Angeles County California Incorporated and Unincorporated areas Inglewood Highlighted 0636546.svg | karta_opis = | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = Položaj u Kaliforniji i Sjedinjenim Američkim Državama | koordinate = {{coord|33|57|27|N|118|20|46|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Kalifornija]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Los Angeles County, Kalifornija|Los Angeles]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1888. | uspostavljanje_naslov2 = Inkorporiran | uspostavljanje_datum2 = 8. februar 1908. | osnivač = Daniel Freeman | vlada_vrsta = vijeće–menadžer | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = James T. Butts | površina_ukupno = 23.55 | površina_zemlje = 23.48 | površina_vode = 0.06 | nadmorska_visina = 40 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 107762 | stanovništvo_procjena_datum = 2025. | stanovništvo_procjena = 101662 | stanovništvo_gustoća = auto | vremenska_zona1 = [[Pacifička vremenska zona|PST]] | utc_ofset1 = −08:00 | vremenska_zona1_DST = [[Pacifička vremenska zona|PDT]] | utc_ofset1_DST = −07:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 90301–90312 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 310, 424, 213/323 | veb-sajt = {{URL|cityofinglewood.org}} }} '''Inglewood''' jest grad u [[Los Angeles County, Kalifornija|okrugu Los Angeles]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]. Nalazi se jugozapadno od centra [[Los Angeles]]a, uz područje [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]], i dio je šireg urbanog područja Los Angelesa. Prema popisu iz 2020, imao je 107.762 stanovnika, dok je procjena Biroa za popis stanovništva SAD-a za 2025. iznosila 101.662 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Inglewood city, California |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/inglewoodcitycalifornia/PST040225 |website=United States Census Bureau |publisher=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Naselje je nastalo krajem 19. stoljeća na zemljištu nekadašnjeg ranča Centinela. U 20. i 21. stoljeću razvilo se kao gusto naseljen grad u zapadnom dijelu okruga, s važnim sportskim i zabavnim objektima, među kojima su [[Kia Forum]], [[SoFi Stadium]] i [[Intuit Dome]].<ref name="britannica">{{cite web |title=Inglewood |url=https://www.britannica.com/place/Inglewood |website=Encyclopaedia Britannica |publisher=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="city-history">{{cite web |title=City History |url=https://www.cityofinglewood.org/512/City-History |website=City of Inglewood |publisher=City of Inglewood |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Inglewood leži u jugozapadnom dijelu okruga Los Angeles, između gradskog jezgra Los Angelesa i obalnih zajednica zapadnog dijela okruga. Grad zauzima 23,55 km², od čega je najveći dio kopnena površina.<ref name="census"/> Zbog položaja uz velike saobraćajnice i blizine aerodroma LAX, Inglewood je povezan s centralnim i zapadnim dijelovima Los Angelesa te s gradovima južno od njega. Njegov urbani razvoj u velikoj je mjeri vezan za širenje metropolitskog područja Los Angelesa tokom 20. stoljeća.<ref name="britannica"/> == Historija == Područje današnjeg Inglewooda bilo je dio ranča Centinela. Na njemu se nalazila građevina Centinela Adobe, podignuta 1830-ih, koja se ubraja među najstarije očuvane objekte ovog dijela okruga Los Angeles.<ref name="city-history"/> Razvoj naselja vezuje se za [[Daniel Freeman|Daniela Freemana]], doseljenika iz [[Kanada|Kanade]], koji je kupio zemljište i učestvovao u njegovoj parcelaciji. Inglewood je kao novo naselje otvoren 1888, ubrzo nakon izgradnje željezničke stanice, a prva škola počela je raditi iste godine. Kao grad je inkorporiran 8. februara 1908.<ref name="city-history"/> U prvim decenijama 20. stoljeća širio se zahvaljujući blizini Los Angelesa, poljoprivredi, peradarstvu i razvoju saobraćaja. Grad je nakon zemljotresa 1920. privukao dodatnu pažnju, a između 1920. i 1925. bilježio je vrlo brz rast stanovništva.<ref name="city-history"/> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020, Inglewood je imao 107.762 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 11.885,1 stanovnik po kvadratnoj milji, što grad svrstava među gušće naseljene zajednice u okrugu Los Angeles.<ref name="census"/> Stanovništvo je etnički raznoliko. Prema podacima popisa iz 2020, Hispanici ili [[Latinoamerikanci]] bilo koje rase činili su nešto više od polovine stanovništva, dok je [[Afroamerikanci|afroameričko]] stanovništvo bilo druga najveća grupa.<ref name="census"/> == Privreda i gradski razvoj == Historijski je razvoj Inglewooda bio vezan za poljoprivredu, peradarstvo, lokalnu trgovinu i blizinu Los Angelesa. Kasnije su sve veću ulogu dobili uslužni sektor, saobraćaj, skladištenje i djelatnosti povezane s aerodromom LAX.<ref name="city-history"/> Od početka 21. stoljeća grad je postao jedno od važnijih sportskih i zabavnih središta zapadnog dijela okruga Los Angeles. Na prostoru nekadašnjeg trkališta Hollywood Park izgrađen je SoFi Stadium, otvoren 2020. kao domaći stadion ekipa [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]].<ref name="sofi">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref> U Inglewoodu je 2024. otvoren i Intuit Dome, nova dvorana ekipe [[Los Angeles Clippers]].<ref name="intuit">{{cite web |title=Intuit Dome Press |url=https://www.nba.com/clippers/intuitdomepress |website=Los Angeles Clippers |publisher=NBA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Sport i kultura == [[Kia Forum]], otvoren 1960-ih, dugo je bio jedna od najpoznatijih dvorana u širem području Los Angelesa. U njemu su igrali [[Los Angeles Lakers]]i i [[Los Angeles Kings]]i prije preseljenja u dvoranu u centru Los Angelesa, a kasnije je nastavio raditi kao koncertni i zabavni prostor.<ref name="britannica"/> SoFi Stadium je domaći stadion dviju NFL-ekipa iz Los Angelesa i mjesto održavanja velikih sportskih i muzičkih događaja. Stadion je predviđen i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], kao i za događaje povezane s [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Ljetnim olimpijskim igrama 2028]].<ref name="sofi"/> == Obrazovanje == U gradu djeluje Inglewood Unified School District, koji upravlja javnim osnovnim i srednjim školama. Dio obrazovnog i kulturnog života grada vezan je i za ustanove okruga Los Angeles te za blizinu univerziteta i koledža u širem području Los Angelesa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.cityofinglewood.org/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Inglewood, Kalifornija}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] [[Kategorija:Los Angeles County, Kalifornija]] mwfwmv3475sylpzje9pv66mnrvbwmek 3894284 3894283 2026-06-05T12:15:24Z Mhare 481 [[Kategorija:Los Angeles County, Kalifornija]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3894284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Inglewood | izvorno_ime = Inglewood | izvorno_ime_jez = en | naselje_vrsta = [[Grad]] | slika = Inglewood, California (14331081570).jpg | slika_opis = Pogled na Inglewood | slika_zastava = Flag of Inglewood, California.jpg | slika_grb = Seal of Inglewood, California.svg | nadimak = City of Champions | slika_karta = Los Angeles County California Incorporated and Unincorporated areas Inglewood Highlighted 0636546.svg | karta_opis = | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = Položaj u Kaliforniji i Sjedinjenim Američkim Državama | koordinate = {{coord|33|57|27|N|118|20|46|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Kalifornija]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Los Angeles County, Kalifornija|Los Angeles]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1888. | uspostavljanje_naslov2 = Inkorporiran | uspostavljanje_datum2 = 8. februar 1908. | osnivač = Daniel Freeman | vlada_vrsta = vijeće–menadžer | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = James T. Butts | površina_ukupno = 23.55 | površina_zemlje = 23.48 | površina_vode = 0.06 | nadmorska_visina = 40 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 107762 | stanovništvo_procjena_datum = 2025. | stanovništvo_procjena = 101662 | stanovništvo_gustoća = auto | vremenska_zona1 = [[Pacifička vremenska zona|PST]] | utc_ofset1 = −08:00 | vremenska_zona1_DST = [[Pacifička vremenska zona|PDT]] | utc_ofset1_DST = −07:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 90301–90312 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 310, 424, 213/323 | veb-sajt = {{URL|cityofinglewood.org}} }} '''Inglewood''' jest grad u [[Los Angeles County, Kalifornija|okrugu Los Angeles]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]. Nalazi se jugozapadno od centra [[Los Angeles]]a, uz područje [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]], i dio je šireg urbanog područja Los Angelesa. Prema popisu iz 2020, imao je 107.762 stanovnika, dok je procjena Biroa za popis stanovništva SAD-a za 2025. iznosila 101.662 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Inglewood city, California |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/inglewoodcitycalifornia/PST040225 |website=United States Census Bureau |publisher=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Naselje je nastalo krajem 19. stoljeća na zemljištu nekadašnjeg ranča Centinela. U 20. i 21. stoljeću razvilo se kao gusto naseljen grad u zapadnom dijelu okruga, s važnim sportskim i zabavnim objektima, među kojima su [[Kia Forum]], [[SoFi Stadium]] i [[Intuit Dome]].<ref name="britannica">{{cite web |title=Inglewood |url=https://www.britannica.com/place/Inglewood |website=Encyclopaedia Britannica |publisher=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="city-history">{{cite web |title=City History |url=https://www.cityofinglewood.org/512/City-History |website=City of Inglewood |publisher=City of Inglewood |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Inglewood leži u jugozapadnom dijelu okruga Los Angeles, između gradskog jezgra Los Angelesa i obalnih zajednica zapadnog dijela okruga. Grad zauzima 23,55 km², od čega je najveći dio kopnena površina.<ref name="census"/> Zbog položaja uz velike saobraćajnice i blizine aerodroma LAX, Inglewood je povezan s centralnim i zapadnim dijelovima Los Angelesa te s gradovima južno od njega. Njegov urbani razvoj u velikoj je mjeri vezan za širenje metropolitskog područja Los Angelesa tokom 20. stoljeća.<ref name="britannica"/> == Historija == Područje današnjeg Inglewooda bilo je dio ranča Centinela. Na njemu se nalazila građevina Centinela Adobe, podignuta 1830-ih, koja se ubraja među najstarije očuvane objekte ovog dijela okruga Los Angeles.<ref name="city-history"/> Razvoj naselja vezuje se za [[Daniel Freeman|Daniela Freemana]], doseljenika iz [[Kanada|Kanade]], koji je kupio zemljište i učestvovao u njegovoj parcelaciji. Inglewood je kao novo naselje otvoren 1888, ubrzo nakon izgradnje željezničke stanice, a prva škola počela je raditi iste godine. Kao grad je inkorporiran 8. februara 1908.<ref name="city-history"/> U prvim decenijama 20. stoljeća širio se zahvaljujući blizini Los Angelesa, poljoprivredi, peradarstvu i razvoju saobraćaja. Grad je nakon zemljotresa 1920. privukao dodatnu pažnju, a između 1920. i 1925. bilježio je vrlo brz rast stanovništva.<ref name="city-history"/> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020, Inglewood je imao 107.762 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 11.885,1 stanovnik po kvadratnoj milji, što grad svrstava među gušće naseljene zajednice u okrugu Los Angeles.<ref name="census"/> Stanovništvo je etnički raznoliko. Prema podacima popisa iz 2020, Hispanici ili [[Latinoamerikanci]] bilo koje rase činili su nešto više od polovine stanovništva, dok je [[Afroamerikanci|afroameričko]] stanovništvo bilo druga najveća grupa.<ref name="census"/> == Privreda i gradski razvoj == Historijski je razvoj Inglewooda bio vezan za poljoprivredu, peradarstvo, lokalnu trgovinu i blizinu Los Angelesa. Kasnije su sve veću ulogu dobili uslužni sektor, saobraćaj, skladištenje i djelatnosti povezane s aerodromom LAX.<ref name="city-history"/> Od početka 21. stoljeća grad je postao jedno od važnijih sportskih i zabavnih središta zapadnog dijela okruga Los Angeles. Na prostoru nekadašnjeg trkališta Hollywood Park izgrađen je SoFi Stadium, otvoren 2020. kao domaći stadion ekipa [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]].<ref name="sofi">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref> U Inglewoodu je 2024. otvoren i Intuit Dome, nova dvorana ekipe [[Los Angeles Clippers]].<ref name="intuit">{{cite web |title=Intuit Dome Press |url=https://www.nba.com/clippers/intuitdomepress |website=Los Angeles Clippers |publisher=NBA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Sport i kultura == [[Kia Forum]], otvoren 1960-ih, dugo je bio jedna od najpoznatijih dvorana u širem području Los Angelesa. U njemu su igrali [[Los Angeles Lakers]]i i [[Los Angeles Kings]]i prije preseljenja u dvoranu u centru Los Angelesa, a kasnije je nastavio raditi kao koncertni i zabavni prostor.<ref name="britannica"/> SoFi Stadium je domaći stadion dviju NFL-ekipa iz Los Angelesa i mjesto održavanja velikih sportskih i muzičkih događaja. Stadion je predviđen i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], kao i za događaje povezane s [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Ljetnim olimpijskim igrama 2028]].<ref name="sofi"/> == Obrazovanje == U gradu djeluje Inglewood Unified School District, koji upravlja javnim osnovnim i srednjim školama. Dio obrazovnog i kulturnog života grada vezan je i za ustanove okruga Los Angeles te za blizinu univerziteta i koledža u širem području Los Angelesa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.cityofinglewood.org/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Inglewood, Kalifornija}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] jrnmwsmkcrzsboltf2gldgh94pszv13 3894320 3894284 2026-06-05T13:29:43Z Mhare 481 3894320 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Inglewood | izvorno_ime = Inglewood | izvorno_ime_jez = en | naselje_vrsta = [[Grad]] | slika = Inglewood, California (14331081570).jpg | slika_opis = Pogled na Inglewood | slika_zastava = Flag of Inglewood, California.jpg | slika_grb = Seal of Inglewood, California.svg | nadimak = City of Champions | slika_karta = Los Angeles County California Incorporated and Unincorporated areas Inglewood Highlighted 0636546.svg | karta_opis = | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = Položaj u Kaliforniji i Sjedinjenim Američkim Državama | koordinate = {{coord|33|57|27|N|118|20|46|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Kalifornija]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Los Angeles County, Kalifornija|Los Angeles]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1888. | uspostavljanje_naslov2 = Inkorporiran | uspostavljanje_datum2 = 8. februar 1908. | osnivač = Daniel Freeman | vlada_vrsta = vijeće–menadžer | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = James T. Butts | površina_ukupno = 23.55 | površina_zemlje = 23.48 | površina_vode = 0.06 | nadmorska_visina = 40 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 107762 | stanovništvo_procjena_datum = 2025. | stanovništvo_procjena = 101662 | stanovništvo_gustoća = auto | vremenska_zona1 = [[Pacifička vremenska zona|PST]] | utc_ofset1 = −08:00 | vremenska_zona1_DST = [[Pacifička vremenska zona|PDT]] | utc_ofset1_DST = −07:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 90301–90312 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 310, 424, 213/323 | veb-sajt = {{URL|cityofinglewood.org}} }} '''Inglewood''' jest grad u [[Los Angeles County, Kalifornija|okrugu Los Angeles]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]. Nalazi se jugozapadno od centra [[Los Angeles]]a, uz područje [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]], i dio je šireg urbanog područja Los Angelesa. Prema popisu iz 2020, imao je 107.762 stanovnika, dok je procjena Biroa za popis stanovništva SAD-a za 2025. iznosila 101.662 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Inglewood city, California |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/inglewoodcitycalifornia/PST040225 |website=United States Census Bureau |publisher=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Naselje je nastalo krajem 19. stoljeća na zemljištu nekadašnjeg ranča Centinela. U 20. i 21. stoljeću razvilo se kao gusto naseljen grad u zapadnom dijelu okruga, s važnim sportskim i zabavnim objektima, među kojima su [[Kia Forum]], [[SoFi Stadium]] i [[Intuit Dome]].<ref name="britannica">{{cite web |title=Inglewood |url=https://www.britannica.com/place/Inglewood |website=Encyclopaedia Britannica |publisher=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="city-history">{{cite web |title=City History |url=https://www.cityofinglewood.org/512/City-History |website=City of Inglewood |publisher=City of Inglewood |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Inglewood leži u jugozapadnom dijelu okruga Los Angeles, između gradskog jezgra Los Angelesa i obalnih zajednica zapadnog dijela okruga. Grad zauzima 23,55 km², od čega je najveći dio kopnena površina.<ref name="census"/> Zbog položaja uz velike saobraćajnice i blizine aerodroma LAX, Inglewood je povezan s centralnim i zapadnim dijelovima Los Angelesa te s gradovima južno od njega. Njegov urbani razvoj u velikoj je mjeri vezan za širenje metropolitskog područja Los Angelesa tokom 20. stoljeća.<ref name="britannica"/> == Historija == Područje današnjeg Inglewooda bilo je dio ranča Centinela. Na njemu se nalazila građevina Centinela Adobe, podignuta 1830-ih, koja se ubraja među najstarije očuvane objekte ovog dijela okruga Los Angeles.<ref name="city-history"/> Razvoj naselja vezuje se za [[Daniel Freeman|Daniela Freemana]], doseljenika iz [[Kanada|Kanade]], koji je kupio zemljište i učestvovao u njegovoj parcelaciji. Inglewood je kao novo naselje otvoren 1888, ubrzo nakon izgradnje željezničke stanice, a prva škola počela je raditi iste godine. Kao grad je inkorporiran 8. februara 1908.<ref name="city-history"/> U prvim decenijama 20. stoljeća širio se zahvaljujući blizini Los Angelesa, poljoprivredi, peradarstvu i razvoju saobraćaja. Grad je nakon zemljotresa 1920. privukao dodatnu pažnju, a između 1920. i 1925. bilježio je vrlo brz rast stanovništva.<ref name="city-history"/> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020, Inglewood je imao 107.762 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 11.885,1 stanovnik po kvadratnoj milji, što grad svrstava među gušće naseljene zajednice u okrugu Los Angeles.<ref name="census"/> Stanovništvo je etnički raznoliko. Prema podacima popisa iz 2020, Hispanici ili [[Latinoamerikanci]] bilo koje rase činili su nešto više od polovine stanovništva, dok je [[Afroamerikanci|afroameričko]] stanovništvo bilo druga najveća grupa.<ref name="census"/> == Privreda i gradski razvoj == Historijski je razvoj Inglewooda bio vezan za poljoprivredu, peradarstvo, lokalnu trgovinu i blizinu Los Angelesa. Kasnije su sve veću ulogu dobili uslužni sektor, saobraćaj, skladištenje i djelatnosti povezane s aerodromom LAX.<ref name="city-history"/> Od početka 21. stoljeća grad je postao jedno od važnijih sportskih i zabavnih središta zapadnog dijela okruga Los Angeles. Na prostoru nekadašnjeg trkališta Hollywood Park izgrađen je SoFi Stadium, otvoren 2020. kao domaći stadion ekipa [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]].<ref name="sofi">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref> U Inglewoodu je 2024. otvoren i Intuit Dome, nova dvorana ekipe [[Los Angeles Clippers]].<ref name="intuit">{{cite web |title=Intuit Dome Press |url=https://www.nba.com/clippers/intuitdomepress |website=Los Angeles Clippers |publisher=NBA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Sport i kultura == [[Kia Forum]], otvoren 1960-ih, dugo je bio jedna od najpoznatijih dvorana u širem području Los Angelesa. U njemu su igrali [[Los Angeles Lakers]]i i [[Los Angeles Kings]]i prije preseljenja u dvoranu u centru Los Angelesa, a kasnije je nastavio raditi kao koncertni i zabavni prostor.<ref name="britannica"/> SoFi Stadium je domaći stadion dviju NFL-ekipa iz Los Angelesa i mjesto održavanja velikih sportskih i muzičkih događaja. Stadion je predviđen i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], kao i za događaje povezane s [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Ljetnim olimpijskim igrama 2028]].<ref name="sofi"/> == Obrazovanje == U gradu djeluje Inglewood Unified School District, koji upravlja javnim osnovnim i srednjim školama. Dio obrazovnog i kulturnog života grada vezan je i za ustanove okruga Los Angeles te za blizinu univerziteta i koledža u širem području Los Angelesa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.cityofinglewood.org/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Inglewood, Kalifornija}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] 6lmlppg82t0n1pyrzv4bhm9q6uwn72l 3894322 3894320 2026-06-05T13:33:35Z Mhare 481 3894322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Inglewood | izvorno_ime = Inglewood | izvorno_ime_jez = en | naselje_vrsta = [[Grad]] | slika = Inglewood, California (14331081570).jpg | slika_opis = Pogled na Inglewood | slika_zastava = Flag of Inglewood, California.jpg | slika_grb = Seal of Inglewood, California.svg | nadimak = City of Champions | slika_karta = Los Angeles County California Incorporated and Unincorporated areas Inglewood Highlighted 0636546.svg | karta_opis = | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = Položaj u Kaliforniji i Sjedinjenim Američkim Državama | koordinate = {{coord|33|57|27|N|118|20|46|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Kalifornija]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Los Angeles County, Kalifornija|Los Angeles]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1888. | uspostavljanje_naslov2 = Inkorporiran | uspostavljanje_datum2 = 8. februar 1908. | osnivač = Daniel Freeman | vlada_vrsta = vijeće–menadžer | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = James T. Butts | površina_ukupno = 23.55 | površina_zemlje = 23.48 | površina_vode = 0.06 | nadmorska_visina = 40 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 107762 | stanovništvo_procjena_datum = 2025. | stanovništvo_procjena = 101662 | stanovništvo_gustoća = auto | vremenska_zona1 = [[Pacifička vremenska zona|PST]] | utc_ofset1 = −08:00 | vremenska_zona1_DST = [[Pacifička vremenska zona|PDT]] | utc_ofset1_DST = −07:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 90301–90312 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 310, 424, 213/323 | veb-sajt = {{URL|cityofinglewood.org}} }} '''Inglewood''' jest grad u [[Los Angeles County, Kalifornija|okrugu Los Angeles]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]. Nalazi se jugozapadno od centra [[Los Angeles]]a, uz područje [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]], i dio je šireg urbanog područja Los Angelesa. Prema popisu iz 2020, imao je 107.762 stanovnika, dok je procjena Biroa za popis stanovništva SAD-a za 2025. iznosila 101.662 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Inglewood city, California |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/inglewoodcitycalifornia/PST040225 |website=United States Census Bureau |publisher=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Naselje je nastalo krajem 19. stoljeća na zemljištu nekadašnjeg ranča Centinela. U 20. i 21. stoljeću razvilo se kao gusto naseljen grad u zapadnom dijelu okruga, s važnim sportskim i zabavnim objektima, među kojima su [[Kia Forum]], [[SoFi Stadium]] i [[Intuit Dome]].<ref name="britannica">{{cite web |title=Inglewood |url=https://www.britannica.com/place/Inglewood |website=Encyclopaedia Britannica |publisher=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="city-history">{{cite web |title=City History |url=https://www.cityofinglewood.org/512/City-History |website=City of Inglewood |publisher=City of Inglewood |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Inglewood leži u jugozapadnom dijelu okruga Los Angeles, između gradskog jezgra Los Angelesa i obalnih zajednica zapadnog dijela okruga. Grad zauzima 23,55 km², od čega je najveći dio kopnena površina.<ref name="census"/> Zbog položaja uz velike saobraćajnice i blizine aerodroma LAX, Inglewood je povezan s centralnim i zapadnim dijelovima Los Angelesa te s gradovima južno od njega. Njegov urbani razvoj u velikoj je mjeri vezan za širenje metropolitskog područja Los Angelesa tokom 20. stoljeća.<ref name="britannica"/> == Historija == [[File:Centinela_Springs_3_(cropped).JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Centinela_Springs_3_(cropped).JPG|lijevo|mini|267x267piksel|Izvor Aguaje de Centinela bio je izvor koji su koristili kalifornijski domoroci, Kalifornijci i rani Amerikanci.]] Područje današnjeg Inglewooda bilo je dio ranča Centinela. Na njemu se nalazila građevina Centinela Adobe, podignuta 1830-ih, koja se ubraja među najstarije očuvane objekte ovog dijela okruga Los Angeles.<ref name="city-history" /> Razvoj naselja vezuje se za [[Daniel Freeman|Daniela Freemana]], doseljenika iz [[Kanada|Kanade]], koji je kupio zemljište i učestvovao u njegovoj parcelaciji. Inglewood je kao novo naselje otvoren 1888, ubrzo nakon izgradnje željezničke stanice, a prva škola počela je raditi iste godine. Kao grad je inkorporiran 8. februara 1908.<ref name="city-history"/> U prvim decenijama 20. stoljeća širio se zahvaljujući blizini Los Angelesa, poljoprivredi, peradarstvu i razvoju saobraćaja. Grad je nakon zemljotresa 1920. privukao dodatnu pažnju, a između 1920. i 1925. bilježio je vrlo brz rast stanovništva.<ref name="city-history"/> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020, Inglewood je imao 107.762 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 11.885,1 stanovnik po kvadratnoj milji, što grad svrstava među gušće naseljene zajednice u okrugu Los Angeles.<ref name="census"/> Stanovništvo je etnički raznoliko. Prema podacima popisa iz 2020, Hispanici ili [[Latinoamerikanci]] bilo koje rase činili su nešto više od polovine stanovništva, dok je [[Afroamerikanci|afroameričko]] stanovništvo bilo druga najveća grupa.<ref name="census"/> == Privreda i gradski razvoj == Historijski je razvoj Inglewooda bio vezan za poljoprivredu, peradarstvo, lokalnu trgovinu i blizinu Los Angelesa. Kasnije su sve veću ulogu dobili uslužni sektor, saobraćaj, skladištenje i djelatnosti povezane s aerodromom LAX.<ref name="city-history"/> Od početka 21. stoljeća grad je postao jedno od važnijih sportskih i zabavnih središta zapadnog dijela okruga Los Angeles. Na prostoru nekadašnjeg trkališta Hollywood Park izgrađen je SoFi Stadium, otvoren 2020. kao domaći stadion ekipa [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]].<ref name="sofi">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref> U Inglewoodu je 2024. otvoren i Intuit Dome, nova dvorana ekipe [[Los Angeles Clippers]].<ref name="intuit">{{cite web |title=Intuit Dome Press |url=https://www.nba.com/clippers/intuitdomepress |website=Los Angeles Clippers |publisher=NBA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Sport i kultura == [[Kia Forum]], otvoren 1960-ih, dugo je bio jedna od najpoznatijih dvorana u širem području Los Angelesa. U njemu su igrali [[Los Angeles Lakers]]i i [[Los Angeles Kings]]i prije preseljenja u dvoranu u centru Los Angelesa, a kasnije je nastavio raditi kao koncertni i zabavni prostor.<ref name="britannica"/> SoFi Stadium je domaći stadion dviju NFL-ekipa iz Los Angelesa i mjesto održavanja velikih sportskih i muzičkih događaja. Stadion je predviđen i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], kao i za događaje povezane s [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Ljetnim olimpijskim igrama 2028]].<ref name="sofi"/> == Obrazovanje == U gradu djeluje Inglewood Unified School District, koji upravlja javnim osnovnim i srednjim školama. Dio obrazovnog i kulturnog života grada vezan je i za ustanove okruga Los Angeles te za blizinu univerziteta i koledža u širem području Los Angelesa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.cityofinglewood.org/}} {{Commons category}} {{wikivoyage|Inglewood}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Inglewood, Kalifornija}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] qlq56jhc4928rmtcru88q9lh0wqlb16 3894323 3894322 2026-06-05T13:33:57Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3894323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Inglewood | izvorno_ime = Inglewood | izvorno_ime_jez = en | naselje_vrsta = [[Grad]] | slika = Inglewood, California (14331081570).jpg | slika_opis = Pogled na Inglewood | slika_zastava = Flag of Inglewood, California.jpg | slika_grb = Seal of Inglewood, California.svg | nadimak = City of Champions | slika_karta = Los Angeles County California Incorporated and Unincorporated areas Inglewood Highlighted 0636546.svg | karta_opis = | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = Položaj u Kaliforniji i Sjedinjenim Američkim Državama | koordinate = {{coord|33|57|27|N|118|20|46|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Kalifornija]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Los Angeles County, Kalifornija|Los Angeles]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1888. | uspostavljanje_naslov2 = Inkorporiran | uspostavljanje_datum2 = 8. februar 1908. | osnivač = Daniel Freeman | vlada_vrsta = vijeće–menadžer | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = James T. Butts | površina_ukupno = 23.55 | površina_zemlje = 23.48 | površina_vode = 0.06 | nadmorska_visina = 40 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 107762 | stanovništvo_procjena_datum = 2025. | stanovništvo_procjena = 101662 | stanovništvo_gustoća = auto | vremenska_zona1 = [[Pacifička vremenska zona|PST]] | utc_ofset1 = −08:00 | vremenska_zona1_DST = [[Pacifička vremenska zona|PDT]] | utc_ofset1_DST = −07:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 90301–90312 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 310, 424, 213/323 | veb-sajt = {{URL|cityofinglewood.org}} }} '''Inglewood''' jest grad u [[Los Angeles County, Kalifornija|okrugu Los Angeles]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]. Nalazi se jugozapadno od centra [[Los Angeles]]a, uz područje [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]], i dio je šireg urbanog područja Los Angelesa. Prema popisu iz 2020, imao je 107.762 stanovnika, dok je procjena Biroa za popis stanovništva SAD-a za 2025. iznosila 101.662 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Inglewood city, California |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/inglewoodcitycalifornia/PST040225 |website=United States Census Bureau |publisher=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Naselje je nastalo krajem 19. stoljeća na zemljištu nekadašnjeg ranča Centinela. U 20. i 21. stoljeću razvilo se kao gusto naseljen grad u zapadnom dijelu okruga, s važnim sportskim i zabavnim objektima, među kojima su [[Kia Forum]], [[SoFi Stadium]] i [[Intuit Dome]].<ref name="britannica">{{cite web |title=Inglewood |url=https://www.britannica.com/place/Inglewood |website=Encyclopaedia Britannica |publisher=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="city-history">{{cite web |title=City History |url=https://www.cityofinglewood.org/512/City-History |website=City of Inglewood |publisher=City of Inglewood |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Inglewood leži u jugozapadnom dijelu okruga Los Angeles, između gradskog jezgra Los Angelesa i obalnih zajednica zapadnog dijela okruga. Grad zauzima 23,55 km², od čega je najveći dio kopnena površina.<ref name="census"/> Zbog položaja uz velike saobraćajnice i blizine aerodroma LAX, Inglewood je povezan s centralnim i zapadnim dijelovima Los Angelesa te s gradovima južno od njega. Njegov urbani razvoj u velikoj je mjeri vezan za širenje metropolitskog područja Los Angelesa tokom 20. stoljeća.<ref name="britannica"/> == Historija == [[File:Centinela_Springs_3_(cropped).JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Centinela_Springs_3_(cropped).JPG|lijevo|mini|267x267piksel|Izvor Aguaje de Centinela bio je izvor koji su koristili kalifornijski domoroci, Kalifornijci i rani Amerikanci.]] Područje današnjeg Inglewooda bilo je dio ranča Centinela. Na njemu se nalazila građevina Centinela Adobe, podignuta 1830-ih, koja se ubraja među najstarije očuvane objekte ovog dijela okruga Los Angeles.<ref name="city-history" /> Razvoj naselja vezuje se za [[Daniel Freeman|Daniela Freemana]], doseljenika iz [[Kanada|Kanade]], koji je kupio zemljište i učestvovao u njegovoj parcelaciji. Inglewood je kao novo naselje otvoren 1888, ubrzo nakon izgradnje željezničke stanice, a prva škola počela je raditi iste godine. Kao grad je inkorporiran 8. februara 1908.<ref name="city-history"/> U prvim decenijama 20. stoljeća širio se zahvaljujući blizini Los Angelesa, poljoprivredi, peradarstvu i razvoju saobraćaja. Grad je nakon zemljotresa 1920. privukao dodatnu pažnju, a između 1920. i 1925. bilježio je vrlo brz rast stanovništva.<ref name="city-history"/> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020, Inglewood je imao 107.762 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 11.885,1 stanovnik po kvadratnoj milji, što grad svrstava među gušće naseljene zajednice u okrugu Los Angeles.<ref name="census"/> Stanovništvo je etnički raznoliko. Prema podacima popisa iz 2020, Hispanici ili [[Latinoamerikanci]] bilo koje rase činili su nešto više od polovine stanovništva, dok je [[Afroamerikanci|afroameričko]] stanovništvo bilo druga najveća grupa.<ref name="census"/> == Privreda i gradski razvoj == Historijski je razvoj Inglewooda bio vezan za poljoprivredu, peradarstvo, lokalnu trgovinu i blizinu Los Angelesa. Kasnije su sve veću ulogu dobili uslužni sektor, saobraćaj, skladištenje i djelatnosti povezane s aerodromom LAX.<ref name="city-history"/> Od početka 21. stoljeća grad je postao jedno od važnijih sportskih i zabavnih središta zapadnog dijela okruga Los Angeles. Na prostoru nekadašnjeg trkališta Hollywood Park izgrađen je SoFi Stadium, otvoren 2020. kao domaći stadion ekipa [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]].<ref name="sofi">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref> U Inglewoodu je 2024. otvoren i Intuit Dome, nova dvorana ekipe [[Los Angeles Clippers]].<ref name="intuit">{{cite web |title=Intuit Dome Press |url=https://www.nba.com/clippers/intuitdomepress |website=Los Angeles Clippers |publisher=NBA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Sport i kultura == [[Kia Forum]], otvoren 1960-ih, dugo je bio jedna od najpoznatijih dvorana u širem području Los Angelesa. U njemu su igrali [[Los Angeles Lakers]]i i [[Los Angeles Kings]]i prije preseljenja u dvoranu u centru Los Angelesa, a kasnije je nastavio raditi kao koncertni i zabavni prostor.<ref name="britannica"/> SoFi Stadium je domaći stadion dviju NFL-ekipa iz Los Angelesa i mjesto održavanja velikih sportskih i muzičkih događaja. Stadion je predviđen i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], kao i za događaje povezane s [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Ljetnim olimpijskim igrama 2028]].<ref name="sofi"/> == Obrazovanje == U gradu djeluje Inglewood Unified School District, koji upravlja javnim osnovnim i srednjim školama. Dio obrazovnog i kulturnog života grada vezan je i za ustanove okruga Los Angeles te za blizinu univerziteta i koledža u širem području Los Angelesa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} {{wikivoyage|Inglewood}} * {{Službeni sajt|https://www.cityofinglewood.org/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Inglewood, Kalifornija}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] osb7p94k4lqf8ihtpj9a3m3ynr1szah 3894371 3894323 2026-06-05T19:55:06Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Inglewood, Kalifornija]] na [[Inglewood (Kalifornija)]] 3894323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Inglewood | izvorno_ime = Inglewood | izvorno_ime_jez = en | naselje_vrsta = [[Grad]] | slika = Inglewood, California (14331081570).jpg | slika_opis = Pogled na Inglewood | slika_zastava = Flag of Inglewood, California.jpg | slika_grb = Seal of Inglewood, California.svg | nadimak = City of Champions | slika_karta = Los Angeles County California Incorporated and Unincorporated areas Inglewood Highlighted 0636546.svg | karta_opis = | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = Položaj u Kaliforniji i Sjedinjenim Američkim Državama | koordinate = {{coord|33|57|27|N|118|20|46|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Kalifornija]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Los Angeles County, Kalifornija|Los Angeles]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1888. | uspostavljanje_naslov2 = Inkorporiran | uspostavljanje_datum2 = 8. februar 1908. | osnivač = Daniel Freeman | vlada_vrsta = vijeće–menadžer | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = James T. Butts | površina_ukupno = 23.55 | površina_zemlje = 23.48 | površina_vode = 0.06 | nadmorska_visina = 40 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 107762 | stanovništvo_procjena_datum = 2025. | stanovništvo_procjena = 101662 | stanovništvo_gustoća = auto | vremenska_zona1 = [[Pacifička vremenska zona|PST]] | utc_ofset1 = −08:00 | vremenska_zona1_DST = [[Pacifička vremenska zona|PDT]] | utc_ofset1_DST = −07:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 90301–90312 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 310, 424, 213/323 | veb-sajt = {{URL|cityofinglewood.org}} }} '''Inglewood''' jest grad u [[Los Angeles County, Kalifornija|okrugu Los Angeles]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]]. Nalazi se jugozapadno od centra [[Los Angeles]]a, uz područje [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]], i dio je šireg urbanog područja Los Angelesa. Prema popisu iz 2020, imao je 107.762 stanovnika, dok je procjena Biroa za popis stanovništva SAD-a za 2025. iznosila 101.662 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Inglewood city, California |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/inglewoodcitycalifornia/PST040225 |website=United States Census Bureau |publisher=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Naselje je nastalo krajem 19. stoljeća na zemljištu nekadašnjeg ranča Centinela. U 20. i 21. stoljeću razvilo se kao gusto naseljen grad u zapadnom dijelu okruga, s važnim sportskim i zabavnim objektima, među kojima su [[Kia Forum]], [[SoFi Stadium]] i [[Intuit Dome]].<ref name="britannica">{{cite web |title=Inglewood |url=https://www.britannica.com/place/Inglewood |website=Encyclopaedia Britannica |publisher=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="city-history">{{cite web |title=City History |url=https://www.cityofinglewood.org/512/City-History |website=City of Inglewood |publisher=City of Inglewood |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Inglewood leži u jugozapadnom dijelu okruga Los Angeles, između gradskog jezgra Los Angelesa i obalnih zajednica zapadnog dijela okruga. Grad zauzima 23,55 km², od čega je najveći dio kopnena površina.<ref name="census"/> Zbog položaja uz velike saobraćajnice i blizine aerodroma LAX, Inglewood je povezan s centralnim i zapadnim dijelovima Los Angelesa te s gradovima južno od njega. Njegov urbani razvoj u velikoj je mjeri vezan za širenje metropolitskog područja Los Angelesa tokom 20. stoljeća.<ref name="britannica"/> == Historija == [[File:Centinela_Springs_3_(cropped).JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Centinela_Springs_3_(cropped).JPG|lijevo|mini|267x267piksel|Izvor Aguaje de Centinela bio je izvor koji su koristili kalifornijski domoroci, Kalifornijci i rani Amerikanci.]] Područje današnjeg Inglewooda bilo je dio ranča Centinela. Na njemu se nalazila građevina Centinela Adobe, podignuta 1830-ih, koja se ubraja među najstarije očuvane objekte ovog dijela okruga Los Angeles.<ref name="city-history" /> Razvoj naselja vezuje se za [[Daniel Freeman|Daniela Freemana]], doseljenika iz [[Kanada|Kanade]], koji je kupio zemljište i učestvovao u njegovoj parcelaciji. Inglewood je kao novo naselje otvoren 1888, ubrzo nakon izgradnje željezničke stanice, a prva škola počela je raditi iste godine. Kao grad je inkorporiran 8. februara 1908.<ref name="city-history"/> U prvim decenijama 20. stoljeća širio se zahvaljujući blizini Los Angelesa, poljoprivredi, peradarstvu i razvoju saobraćaja. Grad je nakon zemljotresa 1920. privukao dodatnu pažnju, a između 1920. i 1925. bilježio je vrlo brz rast stanovništva.<ref name="city-history"/> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020, Inglewood je imao 107.762 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 11.885,1 stanovnik po kvadratnoj milji, što grad svrstava među gušće naseljene zajednice u okrugu Los Angeles.<ref name="census"/> Stanovništvo je etnički raznoliko. Prema podacima popisa iz 2020, Hispanici ili [[Latinoamerikanci]] bilo koje rase činili su nešto više od polovine stanovništva, dok je [[Afroamerikanci|afroameričko]] stanovništvo bilo druga najveća grupa.<ref name="census"/> == Privreda i gradski razvoj == Historijski je razvoj Inglewooda bio vezan za poljoprivredu, peradarstvo, lokalnu trgovinu i blizinu Los Angelesa. Kasnije su sve veću ulogu dobili uslužni sektor, saobraćaj, skladištenje i djelatnosti povezane s aerodromom LAX.<ref name="city-history"/> Od početka 21. stoljeća grad je postao jedno od važnijih sportskih i zabavnih središta zapadnog dijela okruga Los Angeles. Na prostoru nekadašnjeg trkališta Hollywood Park izgrađen je SoFi Stadium, otvoren 2020. kao domaći stadion ekipa [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]].<ref name="sofi">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref> U Inglewoodu je 2024. otvoren i Intuit Dome, nova dvorana ekipe [[Los Angeles Clippers]].<ref name="intuit">{{cite web |title=Intuit Dome Press |url=https://www.nba.com/clippers/intuitdomepress |website=Los Angeles Clippers |publisher=NBA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Sport i kultura == [[Kia Forum]], otvoren 1960-ih, dugo je bio jedna od najpoznatijih dvorana u širem području Los Angelesa. U njemu su igrali [[Los Angeles Lakers]]i i [[Los Angeles Kings]]i prije preseljenja u dvoranu u centru Los Angelesa, a kasnije je nastavio raditi kao koncertni i zabavni prostor.<ref name="britannica"/> SoFi Stadium je domaći stadion dviju NFL-ekipa iz Los Angelesa i mjesto održavanja velikih sportskih i muzičkih događaja. Stadion je predviđen i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], kao i za događaje povezane s [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Ljetnim olimpijskim igrama 2028]].<ref name="sofi"/> == Obrazovanje == U gradu djeluje Inglewood Unified School District, koji upravlja javnim osnovnim i srednjim školama. Dio obrazovnog i kulturnog života grada vezan je i za ustanove okruga Los Angeles te za blizinu univerziteta i koledža u širem području Los Angelesa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} {{wikivoyage|Inglewood}} * {{Službeni sajt|https://www.cityofinglewood.org/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Inglewood, Kalifornija}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] osb7p94k4lqf8ihtpj9a3m3ynr1szah 3894419 3894371 2026-06-06T10:04:14Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894419 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Inglewood | izvorno_ime = Inglewood | izvorno_ime_jez = en | naselje_vrsta = [[Grad]] | slika = Inglewood, California (14331081570).jpg | slika_opis = Pogled na Inglewood | slika_zastava = Flag of Inglewood, California.jpg | slika_grb = Seal of Inglewood, California.svg | nadimak = City of Champions | slika_karta = Los Angeles County California Incorporated and Unincorporated areas Inglewood Highlighted 0636546.svg | karta_opis = | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = Položaj u Kaliforniji i Sjedinjenim Američkim Državama | koordinate = {{coord|33|57|27|N|118|20|46|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Kalifornija]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Los Angeles County, Kalifornija|Los Angeles]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1888. | uspostavljanje_naslov2 = Inkorporiran | uspostavljanje_datum2 = 8. februar 1908. | osnivač = Daniel Freeman | vlada_vrsta = vijeće–menadžer | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = James T. Butts | površina_ukupno = 23.55 | površina_zemlje = 23.48 | površina_vode = 0.06 | nadmorska_visina = 40 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 107762 | stanovništvo_procjena_datum = 2025. | stanovništvo_procjena = 101662 | stanovništvo_gustoća = auto | vremenska_zona1 = [[Pacifička vremenska zona|PST]] | utc_ofset1 = −08:00 | vremenska_zona1_DST = [[Pacifička vremenska zona|PDT]] | utc_ofset1_DST = −07:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 90301–90312 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 310, 424, 213/323 | veb-sajt = {{URL|cityofinglewood.org}} }} '''Inglewood''' jest grad u [[Los Angeles County, Kalifornija|okrugu Los Angeles]], u [[Kalifornija|Kaliforniji]], [[Sjedinjene Američke Države]]. Nalazi se jugozapadno od centra [[Los Angeles]]a, uz područje [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]], i dio je šireg urbanog područja Los Angelesa. Prema popisu iz 2020, imao je 107.762 stanovnika, dok je procjena Biroa za popis stanovništva SAD-a za 2025. iznosila 101.662 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Inglewood city, California |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/inglewoodcitycalifornia/PST040225 |website=United States Census Bureau |publisher=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Naselje je nastalo krajem 19. stoljeća na zemljištu nekadašnjeg ranča Centinela. U 20. i 21. stoljeću razvilo se kao gusto naseljen grad u zapadnom dijelu okruga, s važnim sportskim i zabavnim objektima, među kojima su [[Kia Forum]], [[SoFi Stadium]] i [[Intuit Dome]].<ref name="britannica">{{cite web |title=Inglewood |url=https://www.britannica.com/place/Inglewood |website=Encyclopaedia Britannica |publisher=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="city-history">{{cite web |title=City History |url=https://www.cityofinglewood.org/512/City-History |website=City of Inglewood |publisher=City of Inglewood |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Inglewood leži u jugozapadnom dijelu okruga Los Angeles, između gradskog jezgra Los Angelesa i obalnih zajednica zapadnog dijela okruga. Grad zauzima 23,55&nbsp;km², od čega je najveći dio kopnena površina.<ref name="census"/> Zbog položaja uz velike saobraćajnice i blizine aerodroma LAX, Inglewood je povezan s centralnim i zapadnim dijelovima Los Angelesa te s gradovima južno od njega. Njegov urbani razvoj u velikoj je mjeri vezan za širenje metropolitskog područja Los Angelesa tokom 20. stoljeća.<ref name="britannica"/> == Historija == [[File:Centinela_Springs_3_(cropped).JPG|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Centinela_Springs_3_(cropped).JPG|lijevo|mini|267x267piksel|Izvor Aguaje de Centinela bio je izvor koji su koristili kalifornijski domoroci, Kalifornijci i rani Amerikanci.]] Područje današnjeg Inglewooda bilo je dio ranča Centinela. Na njemu se nalazila građevina Centinela Adobe, podignuta 1830-ih, koja se ubraja među najstarije očuvane objekte ovog dijela okruga Los Angeles.<ref name="city-history" /> Razvoj naselja vezuje se za [[Daniel Freeman|Daniela Freemana]], doseljenika iz [[Kanada|Kanade]], koji je kupio zemljište i učestvovao u njegovoj parcelaciji. Inglewood je kao novo naselje otvoren 1888, ubrzo nakon izgradnje željezničke stanice, a prva škola počela je raditi iste godine. Kao grad je inkorporiran 8. februara 1908.<ref name="city-history"/> U prvim decenijama 20. stoljeća širio se zahvaljujući blizini Los Angelesa, poljoprivredi, peradarstvu i razvoju saobraćaja. Grad je nakon zemljotresa 1920. privukao dodatnu pažnju, a između 1920. i 1925. bilježio je vrlo brz rast stanovništva.<ref name="city-history"/> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2020, Inglewood je imao 107.762 stanovnika. Gustoća stanovništva iznosila je 11.885,1 stanovnik po kvadratnoj milji, što grad svrstava među gušće naseljene zajednice u okrugu Los Angeles.<ref name="census"/> Stanovništvo je etnički raznoliko. Prema podacima popisa iz 2020, Hispanici ili [[Latinoamerikanci]] bilo koje rase činili su nešto više od polovine stanovništva, dok je [[Afroamerikanci|afroameričko]] stanovništvo bilo druga najveća grupa.<ref name="census"/> == Privreda i gradski razvoj == Historijski je razvoj Inglewooda bio vezan za poljoprivredu, peradarstvo, lokalnu trgovinu i blizinu Los Angelesa. Kasnije su sve veću ulogu dobili uslužni sektor, saobraćaj, skladištenje i djelatnosti povezane s aerodromom LAX.<ref name="city-history"/> Od početka 21. stoljeća grad je postao jedno od važnijih sportskih i zabavnih središta zapadnog dijela okruga Los Angeles. Na prostoru nekadašnjeg trkališta Hollywood Park izgrađen je SoFi Stadium, otvoren 2020. kao domaći stadion ekipa [[Los Angeles Rams]] i [[Los Angeles Chargers]].<ref name="sofi">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref> U Inglewoodu je 2024. otvoren i Intuit Dome, nova dvorana ekipe [[Los Angeles Clippers]].<ref name="intuit">{{cite web |title=Intuit Dome Press |url=https://www.nba.com/clippers/intuitdomepress |website=Los Angeles Clippers |publisher=NBA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Sport i kultura == [[Kia Forum]], otvoren 1960-ih, dugo je bio jedna od najpoznatijih dvorana u širem području Los Angelesa. U njemu su igrali [[Los Angeles Lakers]]i i [[Los Angeles Kings]]i prije preseljenja u dvoranu u centru Los Angelesa, a kasnije je nastavio raditi kao koncertni i zabavni prostor.<ref name="britannica"/> SoFi Stadium je domaći stadion dviju NFL-ekipa iz Los Angelesa i mjesto održavanja velikih sportskih i muzičkih događaja. Stadion je predviđen i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], kao i za događaje povezane s [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Ljetnim olimpijskim igrama 2028]].<ref name="sofi"/> == Obrazovanje == U gradu djeluje Inglewood Unified School District, koji upravlja javnim osnovnim i srednjim školama. Dio obrazovnog i kulturnog života grada vezan je i za ustanove okruga Los Angeles te za blizinu univerziteta i koledža u širem području Los Angelesa. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} {{wikivoyage|Inglewood}} * {{Službeni sajt|https://www.cityofinglewood.org/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Inglewood, Kalifornija}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] ky2vsx02lxg6mqluj2fnei7wgx8idnc 0 535239 3894285 2026-06-05T12:24:21Z Mhare 481 + 3894285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Lumen Field | nadimak = | slika = Lumen Field exterior, July 2023.jpg | puni_naziv = Lumen Field | bivši_nazivi = Seahawks Stadium (2002–2004)<br>Qwest Field (2004–2011)<br>CenturyLink Field (2011–2020) | lokacija = 800 Occidental Avenue South, [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|47|35|43|N|122|19|54|W|display=inline,title}} | početak_izgradnje = septembar 1998. | izgrađen = 1998–2002. | otvoren = 28. juli 2002. | renoviran = 2013–2025. | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Washington State Public Stadium Authority | operator = First & Goal Inc. | površina = FieldTurf | semafor = Mitsubishi videoekrani | cijena_izgradnje = 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = Ellerbe Becket; LMN Architects | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = Magnusson Klemencic Associates | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = Turner Construction Company | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 68.000 fiksnih sjedišta | rekordna_posjećenost = 69.274 | dimenzije = američki fudbal: 55,3 × 120 jardi<br>nogomet: 70 × 110 jardi | korisnici = [[Seattle Seahawks]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Seattle Sounders FC]] ([[Major League Soccer|MLS]])<br>[[Seattle Reign FC]] ([[National Women's Soccer League|NWSL]]) }} '''Lumen Field''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Seattle]]u, u američkoj saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]]. Nalazi se južno od gradskog centra, uz četvrt [[Pioneer Square, Seattle|Pioneer Square]], i domaći je teren [[Seattle Seahawks]]a u [[National Football League|NFL]]-u, [[Seattle Sounders FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Seattle Reign FC]]-a u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Otvoren je 28. jula 2002. kao Seahawks Stadium, a sadašnje ime nosi od 19. novembra 2020, nakon preimenovanja kompanije [[CenturyLink]] u [[Lumen Technologies]].<ref name="historija">{{cite web |title=Stadium History & Facts |url=https://www.lumenfield.com/venue-info/stadium-history-facts |website=Lumen Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je dio kompleksa koji obuhvata Lumen Field Event Center i WAMU Theater. Pored utakmica američkog fudbala i nogometa, koristi se za koncerte, sajmove, korporativne događaje, motociklistička takmičenja i druge javne manifestacije. Lumen Field je izabran za jedan od stadiona [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], na kojem će se igrati šest utakmica.<ref name="fifa">{{cite web |title=Seattle's six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/seattle-host-six-matches-stadium |website=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Nastanak stadiona vezan je za kupovinu Seattle Seahawksa. [[Paul Allen]] dobio je 1996. opciju za kupovinu kluba i pokrenuo kampanju za izgradnju novog stadiona za američki fudbal, nogomet i izložbene događaje. Objekt je izgrađen na prostoru nekadašnjeg Kingdomea, koji je srušen 2000, a Seahawks su prvu predsezonsku utakmicu na novom stadionu odigrali 2002. protiv Indianapolis Coltsa.<ref name="historija"/> Prvobitno se zvao Seahawks Stadium. Dana 2. juna 2004. preimenovan je u Qwest Field, a 23. juna 2011. u CenturyLink Field. Nakon promjene imena kompanije CenturyLink, stadion je 19. novembra 2020. dobio naziv Lumen Field.<ref name="historija"/> Izgradnja kompleksa koštala je 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]]. Finansiran je javno-privatnim modelom: privatni doprinosi iznosili su najmanje 130 miliona dolara, a javni dio do 300 miliona dolara osiguran je kroz [[Lutrija|lutrijske]] igre, poreze vezane za događaje, poreze na ulaznice i parking te produženje dijela hotelskog poreza u okrugu King.<ref name="historija"/> == Arhitektura i oprema == Stadion su projektovali Ellerbe Becket i LMN Architects, a glavni izvođač radova bio je Turner Construction Company. Krovna konstrukcija pokriva približno 70% sjedišta, dok je sjeverni kraj stadiona otvoren prema centru Seattlea. Takvo rješenje zadržalo je pogled prema gradskoj panorami i naglasilo vezu stadiona s okolnim urbanim prostorom.<ref name="historija"/> Kapacitet iznosi 68.000 fiksnih sjedišta, uključujući 1.400 mjesta za osobe s [[Invalidnost|invaliditetom]] i njihove pratioce. Kompleks ima 127 loža na tri nivoa, 12 liftova, 63 toaleta, oko 50 prodajnih mjesta za hranu i 2.000 parking-mjesta u garaži. Teren za američki fudbal širok je 55,3 i dug 120 [[Jard|jardi]], dok nogometni teren ima dimenzije 70 × 110 jardi i zadovoljava zahtjeve NFL-a, MLS-a i Svjetskog prvenstva.<ref name="historija"/> Lumen Field je poznat po strmim tribinama i bučnoj atmosferi. Sjeverni dio stadiona uključuje tribinu Hawks Nest, dok su nadogradnje od 2013. obuhvatile nove videoekrane, digitalne menije, dodatne prostore za navijače, bežičnu mrežu, nova klupska sjedišta i prodajna mjesta s tehnologijom samostalne kupovine.<ref name="historija"/> == Korisnici i događaji == Seattle Seahawks koriste stadion od njegovog otvaranja 2002. Seattle Sounders FC na njemu igra od ulaska u MLS 2009, a Seattle Reign FC koristi ga za utakmice u NWSL-u. Lumen Field je domaćin i međunarodnih nogometnih utakmica, utakmica reprezentacija, CONCACAF-ovih takmičenja i velikih koncertnih nastupa.<ref name="historija"/> U nogometnom kalendaru posebno mjesto zauzima finale [[CONCACAF Liga prvaka|CONCACAF Lige prvaka]] 2022, u kojem je Seattle Sounders FC pred 68.741 gledaocem pobijedio [[Pumas UNAM]] i postao prvi klub iz MLS-a koji je osvojio takmičenje u savremenom formatu.<ref>{{cite web |title=Sounders FC Wins 2022 Scotiabank Concacaf Champions League |url=https://www.soundersfc.com/news/sounders-fc-wins-2022-scotiabank-concacaf-champions-league |website=Seattle Sounders FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> FIFA je za Svjetsko prvenstvo 2026. stadion označila turnirskim imenom Seattle Stadium. U Seattleu će se igrati četiri utakmice grupne faze, jedna utakmica šesnaestine finala i jedna utakmica osmine finala.<ref name="fifa"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Lumen Field exterior, July 2023.jpg|Vanjski izgled stadiona 2023. Lumen Field north side at dusk.jpg|Sjeverna strana stadiona. CenturyLink Field panorama from Section 324 (21182723826).jpg|Unutrašnjost stadiona. CenturyLink Field from Space Needle.jpg|Pogled sa [[Space Needle]]a. Seattle Sounders Matchday (34331030112).jpg|Utakmica Seattle Soundersa. Port of Seattle 2 Stadiums.jpg|Lumen Field i susjedni T-Mobile Park. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.lumenfield.com/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lumen Field}} [[Kategorija:Sport u Seattleu]] tp9gm6cybykyqguqtxqjz9lbf0nnvy6 3894286 3894285 2026-06-05T12:27:38Z Mhare 481 3894286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = Lumen Field | prethodna imena = Seahawks Stadium (2002–2004)<br>Qwest Field (2004–2011)<br>CenturyLink Field (2011–2020) | slika = 2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Atlético Madrid - 05.jpg | slika_veličina = 250px | adresa = 800 Occidental Avenue South | lokacija = [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|47|35|43|N|122|19|54|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 1998–2002. | otvoreno = 28. juli 2002. | renovirano = 2013–2025. | vlasnik = Washington State Public Stadium Authority | rukovodilac = First & Goal Inc. | površina = FieldTurf | semafor = Mitsubishi videoekrani | trošak = 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = Ellerbe Becket; LMN Architects | graditelj = Turner Construction Company | građevinski inženjer = Magnusson Klemencic Associates | generalni izvođač radova = Turner Construction Company | kapacitet = 68.000 | najveća_posjećenost = 69.274 | dimenzije = američki fudbal: 55,3 × 120 jardi<br>nogomet: 70 × 110 jardi | zakupci = [[Seattle Seahawks]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Seattle Sounders FC]] ([[Major League Soccer|MLS]])<br>[[Seattle Reign FC]] ([[National Women's Soccer League|NWSL]]) | web_stranica = {{URL|lumenfield.com}} }} '''Lumen Field''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Seattle]]u, u američkoj saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]]. Nalazi se južno od gradskog centra, uz četvrt [[Pioneer Square, Seattle|Pioneer Square]], i domaći je teren [[Seattle Seahawks]]a u [[National Football League|NFL]]-u, [[Seattle Sounders FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Seattle Reign FC]]-a u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Otvoren je 28. jula 2002. kao Seahawks Stadium, a sadašnje ime nosi od 19. novembra 2020, nakon preimenovanja kompanije [[CenturyLink]] u [[Lumen Technologies]].<ref name="historija">{{cite web |title=Stadium History & Facts |url=https://www.lumenfield.com/venue-info/stadium-history-facts |website=Lumen Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je dio kompleksa koji obuhvata Lumen Field Event Center i WAMU Theater. Pored utakmica američkog fudbala i nogometa, koristi se za koncerte, sajmove, korporativne događaje, motociklistička takmičenja i druge javne manifestacije. Lumen Field je izabran za jedan od stadiona [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], na kojem će se igrati šest utakmica.<ref name="fifa">{{cite web |title=Seattle's six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/seattle-host-six-matches-stadium |website=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Nastanak stadiona vezan je za kupovinu Seattle Seahawksa. [[Paul Allen]] dobio je 1996. opciju za kupovinu kluba i pokrenuo kampanju za izgradnju novog stadiona za američki fudbal, nogomet i izložbene događaje. Objekt je izgrađen na prostoru nekadašnjeg Kingdomea, koji je srušen 2000, a Seahawks su prvu predsezonsku utakmicu na novom stadionu odigrali 2002. protiv Indianapolis Coltsa.<ref name="historija"/> Prvobitno se zvao Seahawks Stadium. Dana 2. juna 2004. preimenovan je u Qwest Field, a 23. juna 2011. u CenturyLink Field. Nakon promjene imena kompanije CenturyLink, stadion je 19. novembra 2020. dobio naziv Lumen Field.<ref name="historija"/> Izgradnja kompleksa koštala je 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]]. Finansiran je javno-privatnim modelom: privatni doprinosi iznosili su najmanje 130 miliona dolara, a javni dio do 300 miliona dolara osiguran je kroz [[Lutrija|lutrijske]] igre, poreze vezane za događaje, poreze na ulaznice i parking te produženje dijela hotelskog poreza u okrugu King.<ref name="historija"/> == Arhitektura i oprema == Stadion su projektovali Ellerbe Becket i LMN Architects, a glavni izvođač radova bio je Turner Construction Company. Krovna konstrukcija pokriva približno 70% sjedišta, dok je sjeverni kraj stadiona otvoren prema centru Seattlea. Takvo rješenje zadržalo je pogled prema gradskoj panorami i naglasilo vezu stadiona s okolnim urbanim prostorom.<ref name="historija"/> Kapacitet iznosi 68.000 fiksnih sjedišta, uključujući 1.400 mjesta za osobe s [[Invalidnost|invaliditetom]] i njihove pratioce. Kompleks ima 127 loža na tri nivoa, 12 liftova, 63 toaleta, oko 50 prodajnih mjesta za hranu i 2.000 parking-mjesta u garaži. Teren za američki fudbal širok je 55,3 i dug 120 [[Jard|jardi]], dok nogometni teren ima dimenzije 70 × 110 jardi i zadovoljava zahtjeve NFL-a, MLS-a i Svjetskog prvenstva.<ref name="historija"/> Lumen Field je poznat po strmim tribinama i bučnoj atmosferi. Sjeverni dio stadiona uključuje tribinu Hawks Nest, dok su nadogradnje od 2013. obuhvatile nove videoekrane, digitalne menije, dodatne prostore za navijače, bežičnu mrežu, nova klupska sjedišta i prodajna mjesta s tehnologijom samostalne kupovine.<ref name="historija"/> == Korisnici i događaji == Seattle Seahawks koriste stadion od njegovog otvaranja 2002. Seattle Sounders FC na njemu igra od ulaska u MLS 2009, a Seattle Reign FC koristi ga za utakmice u NWSL-u. Lumen Field je domaćin i međunarodnih nogometnih utakmica, utakmica reprezentacija, CONCACAF-ovih takmičenja i velikih koncertnih nastupa.<ref name="historija"/> U nogometnom kalendaru posebno mjesto zauzima finale [[CONCACAF Liga prvaka|CONCACAF Lige prvaka]] 2022, u kojem je Seattle Sounders FC pred 68.741 gledaocem pobijedio [[Pumas UNAM]] i postao prvi klub iz MLS-a koji je osvojio takmičenje u savremenom formatu.<ref>{{cite web |title=Sounders FC Wins 2022 Scotiabank Concacaf Champions League |url=https://www.soundersfc.com/news/sounders-fc-wins-2022-scotiabank-concacaf-champions-league |website=Seattle Sounders FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> FIFA je za Svjetsko prvenstvo 2026. stadion označila turnirskim imenom Seattle Stadium. U Seattleu će se igrati četiri utakmice grupne faze, jedna utakmica šesnaestine finala i jedna utakmica osmine finala.<ref name="fifa"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Lumen Field exterior, July 2023.jpg|Vanjski izgled stadiona 2023. Lumen Field north side at dusk.jpg|Sjeverna strana stadiona. CenturyLink Field panorama from Section 324 (21182723826).jpg|Unutrašnjost stadiona. Seattle Sounders Matchday (34331030112).jpg|Utakmica Seattle Soundersa. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.lumenfield.com/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lumen Field}} [[Kategorija:Sport u Seattleu]] qfywzci5wq7m0m0hyd3wt64rm5gnisv 3894290 3894286 2026-06-05T12:38:45Z Mhare 481 [[Kategorija:Sportski objekti u Sjedinjenim Američkim Državama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3894290 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = Lumen Field | prethodna imena = Seahawks Stadium (2002–2004)<br>Qwest Field (2004–2011)<br>CenturyLink Field (2011–2020) | slika = 2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Atlético Madrid - 05.jpg | slika_veličina = 250px | adresa = 800 Occidental Avenue South | lokacija = [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|47|35|43|N|122|19|54|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 1998–2002. | otvoreno = 28. juli 2002. | renovirano = 2013–2025. | vlasnik = Washington State Public Stadium Authority | rukovodilac = First & Goal Inc. | površina = FieldTurf | semafor = Mitsubishi videoekrani | trošak = 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = Ellerbe Becket; LMN Architects | graditelj = Turner Construction Company | građevinski inženjer = Magnusson Klemencic Associates | generalni izvođač radova = Turner Construction Company | kapacitet = 68.000 | najveća_posjećenost = 69.274 | dimenzije = američki fudbal: 55,3 × 120 jardi<br>nogomet: 70 × 110 jardi | zakupci = [[Seattle Seahawks]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Seattle Sounders FC]] ([[Major League Soccer|MLS]])<br>[[Seattle Reign FC]] ([[National Women's Soccer League|NWSL]]) | web_stranica = {{URL|lumenfield.com}} }} '''Lumen Field''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Seattle]]u, u američkoj saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]]. Nalazi se južno od gradskog centra, uz četvrt [[Pioneer Square, Seattle|Pioneer Square]], i domaći je teren [[Seattle Seahawks]]a u [[National Football League|NFL]]-u, [[Seattle Sounders FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Seattle Reign FC]]-a u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Otvoren je 28. jula 2002. kao Seahawks Stadium, a sadašnje ime nosi od 19. novembra 2020, nakon preimenovanja kompanije [[CenturyLink]] u [[Lumen Technologies]].<ref name="historija">{{cite web |title=Stadium History & Facts |url=https://www.lumenfield.com/venue-info/stadium-history-facts |website=Lumen Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je dio kompleksa koji obuhvata Lumen Field Event Center i WAMU Theater. Pored utakmica američkog fudbala i nogometa, koristi se za koncerte, sajmove, korporativne događaje, motociklistička takmičenja i druge javne manifestacije. Lumen Field je izabran za jedan od stadiona [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], na kojem će se igrati šest utakmica.<ref name="fifa">{{cite web |title=Seattle's six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/seattle-host-six-matches-stadium |website=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Nastanak stadiona vezan je za kupovinu Seattle Seahawksa. [[Paul Allen]] dobio je 1996. opciju za kupovinu kluba i pokrenuo kampanju za izgradnju novog stadiona za američki fudbal, nogomet i izložbene događaje. Objekt je izgrađen na prostoru nekadašnjeg Kingdomea, koji je srušen 2000, a Seahawks su prvu predsezonsku utakmicu na novom stadionu odigrali 2002. protiv Indianapolis Coltsa.<ref name="historija"/> Prvobitno se zvao Seahawks Stadium. Dana 2. juna 2004. preimenovan je u Qwest Field, a 23. juna 2011. u CenturyLink Field. Nakon promjene imena kompanije CenturyLink, stadion je 19. novembra 2020. dobio naziv Lumen Field.<ref name="historija"/> Izgradnja kompleksa koštala je 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]]. Finansiran je javno-privatnim modelom: privatni doprinosi iznosili su najmanje 130 miliona dolara, a javni dio do 300 miliona dolara osiguran je kroz [[Lutrija|lutrijske]] igre, poreze vezane za događaje, poreze na ulaznice i parking te produženje dijela hotelskog poreza u okrugu King.<ref name="historija"/> == Arhitektura i oprema == Stadion su projektovali Ellerbe Becket i LMN Architects, a glavni izvođač radova bio je Turner Construction Company. Krovna konstrukcija pokriva približno 70% sjedišta, dok je sjeverni kraj stadiona otvoren prema centru Seattlea. Takvo rješenje zadržalo je pogled prema gradskoj panorami i naglasilo vezu stadiona s okolnim urbanim prostorom.<ref name="historija"/> Kapacitet iznosi 68.000 fiksnih sjedišta, uključujući 1.400 mjesta za osobe s [[Invalidnost|invaliditetom]] i njihove pratioce. Kompleks ima 127 loža na tri nivoa, 12 liftova, 63 toaleta, oko 50 prodajnih mjesta za hranu i 2.000 parking-mjesta u garaži. Teren za američki fudbal širok je 55,3 i dug 120 [[Jard|jardi]], dok nogometni teren ima dimenzije 70 × 110 jardi i zadovoljava zahtjeve NFL-a, MLS-a i Svjetskog prvenstva.<ref name="historija"/> Lumen Field je poznat po strmim tribinama i bučnoj atmosferi. Sjeverni dio stadiona uključuje tribinu Hawks Nest, dok su nadogradnje od 2013. obuhvatile nove videoekrane, digitalne menije, dodatne prostore za navijače, bežičnu mrežu, nova klupska sjedišta i prodajna mjesta s tehnologijom samostalne kupovine.<ref name="historija"/> == Korisnici i događaji == Seattle Seahawks koriste stadion od njegovog otvaranja 2002. Seattle Sounders FC na njemu igra od ulaska u MLS 2009, a Seattle Reign FC koristi ga za utakmice u NWSL-u. Lumen Field je domaćin i međunarodnih nogometnih utakmica, utakmica reprezentacija, CONCACAF-ovih takmičenja i velikih koncertnih nastupa.<ref name="historija"/> U nogometnom kalendaru posebno mjesto zauzima finale [[CONCACAF Liga prvaka|CONCACAF Lige prvaka]] 2022, u kojem je Seattle Sounders FC pred 68.741 gledaocem pobijedio [[Pumas UNAM]] i postao prvi klub iz MLS-a koji je osvojio takmičenje u savremenom formatu.<ref>{{cite web |title=Sounders FC Wins 2022 Scotiabank Concacaf Champions League |url=https://www.soundersfc.com/news/sounders-fc-wins-2022-scotiabank-concacaf-champions-league |website=Seattle Sounders FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> FIFA je za Svjetsko prvenstvo 2026. stadion označila turnirskim imenom Seattle Stadium. U Seattleu će se igrati četiri utakmice grupne faze, jedna utakmica šesnaestine finala i jedna utakmica osmine finala.<ref name="fifa"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Lumen Field exterior, July 2023.jpg|Vanjski izgled stadiona 2023. Lumen Field north side at dusk.jpg|Sjeverna strana stadiona. CenturyLink Field panorama from Section 324 (21182723826).jpg|Unutrašnjost stadiona. Seattle Sounders Matchday (34331030112).jpg|Utakmica Seattle Soundersa. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.lumenfield.com/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lumen Field}} [[Kategorija:Sport u Seattleu]] [[Kategorija:Sportski objekti u Sjedinjenim Američkim Državama]] 3bpnzg5hgxfck72mq139d5g0itlh7db 3894292 3894290 2026-06-05T12:40:48Z Mhare 481 3894292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = Lumen Field | prethodna imena = Seahawks Stadium (2002–2004)<br>Qwest Field (2004–2011)<br>CenturyLink Field (2011–2020) | slika = 2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Atlético Madrid - 05.jpg | slika_veličina = 250px | adresa = 800 Occidental Avenue South | lokacija = [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|47|35|43|N|122|19|54|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 1998–2002. | otvoreno = 28. juli 2002. | renovirano = 2013–2025. | vlasnik = Washington State Public Stadium Authority | rukovodilac = First & Goal Inc. | površina = FieldTurf | semafor = Mitsubishi videoekrani | trošak = 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = Ellerbe Becket; LMN Architects | graditelj = Turner Construction Company | građevinski inženjer = Magnusson Klemencic Associates | generalni izvođač radova = Turner Construction Company | kapacitet = 68.000 | najveća_posjećenost = 69.274 | dimenzije = američki fudbal: 55,3 × 120 jardi<br>nogomet: 70 × 110 jardi | zakupci = [[Seattle Seahawks]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Seattle Sounders FC]] ([[Major League Soccer|MLS]])<br>[[Seattle Reign FC]] ([[National Women's Soccer League|NWSL]]) | web_stranica = {{URL|lumenfield.com}} }} '''Lumen Field''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Seattle]]u, u američkoj saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]]. Nalazi se južno od gradskog centra, uz četvrt [[Pioneer Square, Seattle|Pioneer Square]], i domaći je teren [[Seattle Seahawks]]a u [[National Football League|NFL]]-u, [[Seattle Sounders FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Seattle Reign FC]]-a u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Otvoren je 28. jula 2002. kao Seahawks Stadium, a sadašnje ime nosi od 19. novembra 2020, nakon preimenovanja kompanije [[CenturyLink]] u [[Lumen Technologies]].<ref name="historija">{{cite web |title=Stadium History & Facts |url=https://www.lumenfield.com/venue-info/stadium-history-facts |website=Lumen Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je dio kompleksa koji obuhvata Lumen Field Event Center i WAMU Theater. Pored utakmica američkog fudbala i nogometa, koristi se za koncerte, sajmove, korporativne događaje, motociklistička takmičenja i druge javne manifestacije. Lumen Field je izabran za jedan od stadiona [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], na kojem će se igrati šest utakmica.<ref name="fifa">{{cite web |title=Seattle's six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/seattle-host-six-matches-stadium |website=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Nastanak stadiona vezan je za kupovinu Seattle Seahawksa. [[Paul Allen]] dobio je 1996. opciju za kupovinu kluba i pokrenuo kampanju za izgradnju novog stadiona za američki fudbal, nogomet i izložbene događaje. Objekt je izgrađen na prostoru nekadašnjeg Kingdomea, koji je srušen 2000, a Seahawks su prvu predsezonsku utakmicu na novom stadionu odigrali 2002. protiv Indianapolis Coltsa.<ref name="historija"/> Prvobitno se zvao Seahawks Stadium. Dana 2. juna 2004. preimenovan je u Qwest Field, a 23. juna 2011. u CenturyLink Field. Nakon promjene imena kompanije CenturyLink, stadion je 19. novembra 2020. dobio naziv Lumen Field.<ref name="historija"/> Izgradnja kompleksa koštala je 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]]. Finansiran je javno-privatnim modelom: privatni doprinosi iznosili su najmanje 130 miliona dolara, a javni dio do 300 miliona dolara osiguran je kroz [[Lutrija|lutrijske]] igre, poreze vezane za događaje, poreze na ulaznice i parking te produženje dijela hotelskog poreza u okrugu King.<ref name="historija"/> == Arhitektura i oprema == Stadion su projektovali Ellerbe Becket i LMN Architects, a glavni izvođač radova bio je Turner Construction Company. Krovna konstrukcija pokriva približno 70% sjedišta, dok je sjeverni kraj stadiona otvoren prema centru Seattlea. Takvo rješenje zadržalo je pogled prema gradskoj panorami i naglasilo vezu stadiona s okolnim urbanim prostorom.<ref name="historija"/> Kapacitet iznosi 68.000 fiksnih sjedišta, uključujući 1.400 mjesta za osobe s [[Invalidnost|invaliditetom]] i njihove pratioce. Kompleks ima 127 loža na tri nivoa, 12 liftova, 63 toaleta, oko 50 prodajnih mjesta za hranu i 2.000 parking-mjesta u garaži. Teren za američki fudbal širok je 55,3 i dug 120 [[Jard|jardi]], dok nogometni teren ima dimenzije 70 × 110 jardi i zadovoljava zahtjeve NFL-a, MLS-a i Svjetskog prvenstva.<ref name="historija"/> Lumen Field je poznat po strmim tribinama i bučnoj atmosferi. Sjeverni dio stadiona uključuje tribinu Hawks Nest, dok su nadogradnje od 2013. obuhvatile nove videoekrane, digitalne menije, dodatne prostore za navijače, bežičnu mrežu, nova klupska sjedišta i prodajna mjesta s tehnologijom samostalne kupovine.<ref name="historija"/> == Korisnici i događaji == Seattle Seahawks koriste stadion od njegovog otvaranja 2002. Seattle Sounders FC na njemu igra od ulaska u MLS 2009, a Seattle Reign FC koristi ga za utakmice u NWSL-u. Lumen Field je domaćin i međunarodnih nogometnih utakmica, utakmica reprezentacija, CONCACAF-ovih takmičenja i velikih koncertnih nastupa.<ref name="historija"/> U nogometnom kalendaru posebno mjesto zauzima finale [[CONCACAF Liga prvaka|CONCACAF Lige prvaka]] 2022, u kojem je Seattle Sounders FC pred 68.741 gledaocem pobijedio [[Pumas UNAM]] i postao prvi klub iz MLS-a koji je osvojio takmičenje u savremenom formatu.<ref>{{cite web |title=Sounders FC Wins 2022 Scotiabank Concacaf Champions League |url=https://www.soundersfc.com/news/sounders-fc-wins-2022-scotiabank-concacaf-champions-league |website=Seattle Sounders FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> FIFA je za Svjetsko prvenstvo 2026. stadion označila turnirskim imenom Seattle Stadium. U Seattleu će se igrati četiri utakmice grupne faze, jedna utakmica šesnaestine finala i jedna utakmica osmine finala.<ref name="fifa"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Lumen Field exterior, July 2023.jpg|Vanjski izgled stadiona 2023. Lumen Field north side at dusk.jpg|Sjeverna strana stadiona. CenturyLink Field panorama from Section 324 (21182723826).jpg|Unutrašnjost stadiona. Seattle Sounders Matchday (34331030112).jpg|Utakmica Seattle Soundersa. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.lumenfield.com/}} {{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lumen Field}} [[Kategorija:Sport u Seattleu]] [[Kategorija:Sportski objekti u Sjedinjenim Američkim Državama]] 6i9fppfuu0p3uunfbyisg556buml095 3894418 3894292 2026-06-06T10:04:12Z WumpusBot 120674 /* Arhitektura i oprema */ razne ispravke 3894418 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = Lumen Field | prethodna imena = Seahawks Stadium (2002–2004)<br>Qwest Field (2004–2011)<br>CenturyLink Field (2011–2020) | slika = 2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Atlético Madrid - 05.jpg | slika_veličina = 250px | adresa = 800 Occidental Avenue South | lokacija = [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|47|35|43|N|122|19|54|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 1998–2002. | otvoreno = 28. juli 2002. | renovirano = 2013–2025. | vlasnik = Washington State Public Stadium Authority | rukovodilac = First & Goal Inc. | površina = FieldTurf | semafor = Mitsubishi videoekrani | trošak = 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = Ellerbe Becket; LMN Architects | graditelj = Turner Construction Company | građevinski inženjer = Magnusson Klemencic Associates | generalni izvođač radova = Turner Construction Company | kapacitet = 68.000 | najveća_posjećenost = 69.274 | dimenzije = američki fudbal: 55,3 × 120 jardi<br>nogomet: 70 × 110 jardi | zakupci = [[Seattle Seahawks]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Seattle Sounders FC]] ([[Major League Soccer|MLS]])<br>[[Seattle Reign FC]] ([[National Women's Soccer League|NWSL]]) | web_stranica = {{URL|lumenfield.com}} }} '''Lumen Field''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Seattle]]u, u američkoj saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]]. Nalazi se južno od gradskog centra, uz četvrt [[Pioneer Square, Seattle|Pioneer Square]], i domaći je teren [[Seattle Seahawks]]a u [[National Football League|NFL]]-u, [[Seattle Sounders FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Seattle Reign FC]]-a u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Otvoren je 28. jula 2002. kao Seahawks Stadium, a sadašnje ime nosi od 19. novembra 2020, nakon preimenovanja kompanije [[CenturyLink]] u [[Lumen Technologies]].<ref name="historija">{{cite web |title=Stadium History & Facts |url=https://www.lumenfield.com/venue-info/stadium-history-facts |website=Lumen Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je dio kompleksa koji obuhvata Lumen Field Event Center i WAMU Theater. Pored utakmica američkog fudbala i nogometa, koristi se za koncerte, sajmove, korporativne događaje, motociklistička takmičenja i druge javne manifestacije. Lumen Field je izabran za jedan od stadiona [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], na kojem će se igrati šest utakmica.<ref name="fifa">{{cite web |title=Seattle's six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/seattle-host-six-matches-stadium |website=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Nastanak stadiona vezan je za kupovinu Seattle Seahawksa. [[Paul Allen]] dobio je 1996. opciju za kupovinu kluba i pokrenuo kampanju za izgradnju novog stadiona za američki fudbal, nogomet i izložbene događaje. Objekt je izgrađen na prostoru nekadašnjeg Kingdomea, koji je srušen 2000, a Seahawks su prvu predsezonsku utakmicu na novom stadionu odigrali 2002. protiv Indianapolis Coltsa.<ref name="historija"/> Prvobitno se zvao Seahawks Stadium. Dana 2. juna 2004. preimenovan je u Qwest Field, a 23. juna 2011. u CenturyLink Field. Nakon promjene imena kompanije CenturyLink, stadion je 19. novembra 2020. dobio naziv Lumen Field.<ref name="historija"/> Izgradnja kompleksa koštala je 430 miliona [[Američki dolar|američkih dolara]]. Finansiran je javno-privatnim modelom: privatni doprinosi iznosili su najmanje 130 miliona dolara, a javni dio do 300 miliona dolara osiguran je kroz [[Lutrija|lutrijske]] igre, poreze vezane za događaje, poreze na ulaznice i parking te produženje dijela hotelskog poreza u okrugu King.<ref name="historija"/> == Arhitektura i oprema == Stadion su projektovali Ellerbe Becket i LMN Architects, a glavni izvođač radova bio je Turner Construction Company. Krovna konstrukcija pokriva približno 70% sjedišta, dok je sjeverni kraj stadiona otvoren prema centru Seattlea. Takvo rješenje zadržalo je pogled prema gradskoj panorami i naglasilo vezu stadiona s okolnim urbanim prostorom.<ref name="historija"/> Kapacitet iznosi 68.000 fiksnih sjedišta, uključujući 1.400 mjesta za osobe s [[Invalidnost|invaliditetom]] i njihove pratioce. Kompleks ima 127 loža na tri nivoa, 12 liftova, 63 toaleta, oko 50 prodajnih mjesta za hranu i 2.000 parking-mjesta u garaži. Teren za američki fudbal širok je 55,3 i dug 120 [[jard]]i, dok nogometni teren ima dimenzije 70 × 110 jardi i zadovoljava zahtjeve NFL-a, MLS-a i Svjetskog prvenstva.<ref name="historija"/> Lumen Field je poznat po strmim tribinama i bučnoj atmosferi. Sjeverni dio stadiona uključuje tribinu Hawks Nest, dok su nadogradnje od 2013. obuhvatile nove videoekrane, digitalne menije, dodatne prostore za navijače, bežičnu mrežu, nova klupska sjedišta i prodajna mjesta s tehnologijom samostalne kupovine.<ref name="historija"/> == Korisnici i događaji == Seattle Seahawks koriste stadion od njegovog otvaranja 2002. Seattle Sounders FC na njemu igra od ulaska u MLS 2009, a Seattle Reign FC koristi ga za utakmice u NWSL-u. Lumen Field je domaćin i međunarodnih nogometnih utakmica, utakmica reprezentacija, CONCACAF-ovih takmičenja i velikih koncertnih nastupa.<ref name="historija"/> U nogometnom kalendaru posebno mjesto zauzima finale [[CONCACAF Liga prvaka|CONCACAF Lige prvaka]] 2022, u kojem je Seattle Sounders FC pred 68.741 gledaocem pobijedio [[Pumas UNAM]] i postao prvi klub iz MLS-a koji je osvojio takmičenje u savremenom formatu.<ref>{{cite web |title=Sounders FC Wins 2022 Scotiabank Concacaf Champions League |url=https://www.soundersfc.com/news/sounders-fc-wins-2022-scotiabank-concacaf-champions-league |website=Seattle Sounders FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> FIFA je za Svjetsko prvenstvo 2026. stadion označila turnirskim imenom Seattle Stadium. U Seattleu će se igrati četiri utakmice grupne faze, jedna utakmica šesnaestine finala i jedna utakmica osmine finala.<ref name="fifa"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Lumen Field exterior, July 2023.jpg|Vanjski izgled stadiona 2023. Lumen Field north side at dusk.jpg|Sjeverna strana stadiona. CenturyLink Field panorama from Section 324 (21182723826).jpg|Unutrašnjost stadiona. Seattle Sounders Matchday (34331030112).jpg|Utakmica Seattle Soundersa. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.lumenfield.com/}} {{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lumen Field}} [[Kategorija:Sport u Seattleu]] [[Kategorija:Sportski objekti u Sjedinjenim Američkim Državama]] 6zxa244mmgyblk1mvs1dpg1x2rjsn3d 0 535240 3894287 2026-06-05T12:32:25Z Mhare 481 + 3894287 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = SoFi Stadium | prethodna imena = City of Champions Stadium (u fazi planiranja)<br>Los Angeles Stadium at Hollywood Park (u fazi planiranja i izgradnje) | slika = Aerial view of SoFi Stadium (July 2022).jpg | slika_veličina = 250px | opis = Pogled iz zraka 2022. | adresa = 1001 South Stadium Drive | lokacija = [[Inglewood]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|33|57|01.44|N|118|20|16.8|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 2016–2020. | otvoreno = 8. septembar 2020. | vlasnik = StadCo LA | rukovodilac = StadCo LA | površina = Matrix Turf | semafor = Samsung Infinity Screen | trošak = približno 5–6 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = HKS | građevinski inženjer = Walter P Moore | generalni izvođač radova = Turner/AECOM Hunt | kapacitet = 70.240; proširivo na više od 100.000 | zakupci = [[Los Angeles Rams]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Los Angeles Chargers]] ([[National Football League|NFL]]) | web_stranica = {{URL|sofistadium.com}} }} '''SoFi Stadium''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Inglewood, Kalifornija|Inglewoodu]], u američkoj saveznoj državi [[Kalifornija]]. Nalazi se u kompleksu Hollywood Park, na prostoru nekadašnjeg hipodroma Hollywood Park, i domaći je teren [[Los Angeles Rams]]a i [[Los Angeles Chargers]]a u [[National Football League|NFL]]-u. Otvoren je 8. septembra 2020. i smatra se prvim velikim stadionom u NFL-u koncipiranim kao zatvoreno-otvoreni objekt, s tribinama i pratećim prostorima smještenim ispod velike prozirne krovne konstrukcije.<ref name="sofi">{{cite web |title=Experience SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/stadium/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="hks">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.hksinc.com/what-we-do/projects/sofi-stadium/ |website=HKS |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion ima približno 70.000 fiksnih sjedišta i može se proširiti na više od 100.000 mjesta za veće događaje. U istom kompleksu nalaze se American Airlines Plaza, pokriveni otvoreni prostor od 2,5 akra, i YouTube Theater, dvorana s oko 6.000 sjedišta. SoFi Stadium bio je domaćin [[Super Bowl LVI|Super Bowla LVI]] 2022, finala univerzitetskog prvenstva u američkom fudbalu 2023, ''WrestleManije 39'' i finala [[CONCACAF Gold Cup]]a 2023, a izabran je i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], [[Super Bowl LXI]] 2027. te događaje [[Olimpijske igre 2028.|Ljetnih olimpijskih igara 2028]].<ref name="sofi"/><ref name="la28">{{cite web |title=2028 Stadium |url=https://la28.org/en/games-plan/venues/2028-stadium.html |website=LA28 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Projekt je nastao nakon povratka Los Angeles Ramsa iz [[Saint Louis|Saint Louisa]] u južnu Kaliforniju. Vlasnik kluba [[Stan Kroenke]] predvodio je razvoj Hollywood Parka kao velikog sportsko-zabavnog kompleksa u Inglewoodu, na lokaciji nekadašnjeg hipodroma i u blizini dvorane [[Kia Forum]]. U fazi planiranja projekt se povezivao s nazivima City of Champions Stadium i Los Angeles Stadium at Hollywood Park, prije nego što je 2019. objavljeno komercijalno ime SoFi Stadium.<ref name="hks"/> Gradnja je počela u novembru 2016. i trajala je do 2020. Turner Construction i AECOM Hunt vodili su radove kao zajednički izvođač, a na gradilištu je u najintenzivnijoj fazi radilo oko 3.000 radnika dnevno. Zbog blizine [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]] i ograničenja visine, teren i donji dijelovi stadiona spušteni su oko 100 stopa ispod nivoa okolnog zemljišta.<ref name="turner">{{cite web |title=Turner-AECOM Hunt Joint Venture celebrates the opening of SoFi Stadium, largest in the NFL |url=https://www.turnerconstruction.com/insights/turner-aecom-hunt-joint-venture-celebrates-the-opening-of-sofi-stadium-largest-in-the-nfl |website=Turner Construction Company |date=17. 9. 2020 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prva sezona Ramsa i Chargersa na novom stadionu odigrana je tokom pandemije [[COVID-19]], pa je stadion otvoren bez uobičajenog prisustva publike. Iako je primarno građen kao NFL stadion, od početka je projektovan za velike događaje, uključujući međunarodni nogomet, koncerte, univerzitetski sport i olimpijska takmičenja.<ref name="sofi"/> == Arhitektura i oprema == SoFi Stadium projektovao je HKS kao središnji objekt šireg razvoja Hollywood Parka. Stadion, American Airlines Plaza i YouTube Theater nalaze se ispod zajedničke krovne konstrukcije od ETFE-membrane, koja propušta prirodno svjetlo i štiti gledaoce od kiše, ali zadržava osjećaj otvorenog prostora. HKS navodi da su oblik krova, otvoreni bokovi, pejzažni pristupi i spuštena posuda stadiona izvedeni tako da odgovore na klimu, reljef i urbani karakter južne Kalifornije.<ref name="hks"/> Objekt ima više od 260 luksuznih loža, više od 13.000 premium sjedišta, 12 klupskih prostora i sedam tipova loža. Iznad terena visi dvostrani eliptični videoekran Samsung Infinity Screen, koji okružuje centralni dio stadiona i objedinjuje prikaz slike, zvuk i informativne sadržaje za gledaoce.<ref name="sofi"/><ref name="hks"/> Teren koristi vještačku podlogu Matrix Turf. Ramsi su pred otvaranje stadiona objavili da je podloga postavljena kao sintetički sistem Hellas Constructiona, prilagođen čestoj promjeni oznaka, velikom broju događaja i potrebama dva NFL kluba koji dijele isti teren.<ref name="turf">{{cite web |title=A detailed breakdown of the turf at SoFi Stadium |url=https://www.therams.com/news/a-detailed-breakdown-of-sofi-stadium-turf |website=Los Angeles Rams |date=20. 8. 2020 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Korisnici i događaji == Glavni korisnici stadiona jesu Los Angeles Rams i Los Angeles Chargers. Dva NFL kluba dijele stadion od 2020, dok se prostor između utakmica koristi za koncerte, univerzitetski američki fudbal, profesionalno hrvanje, međunarodni nogomet i druge velike događaje. Na SoFi Stadiumu odigran je [[Super Bowl LVI]], u kojem su Ramsi 2022. pobijedili [[Cincinnati Bengals]]e i osvojili naslov pred domaćom publikom.<ref name="sofi"/> Stadion je uvršten među američke stadione [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. Za to takmičenje koristi se turnirski naziv Los Angeles Stadium, a stadion treba primiti osam utakmica, uključujući susrete grupne faze i jednu utakmicu četvrtfinala. Za potrebe turnira planirana je prilagodba terena prirodnoj travi i FIFA-inim zahtjevima za nogometne utakmice.<ref name="sofi"/> U planu [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Los Angelesa 2028]] stadion se vodi kao 2028 Stadium. Predviđeno je da bude jedan od domaćina olimpijske ceremonije otvaranja, zajedno s [[Los Angeles Memorial Coliseum]]om, te mjesto ceremonije otvaranja [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskih igara]]. Tokom Igara trebao bi biti pretvoren u najveće olimpijsko plivačko borilište u historiji.<ref name="la28"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Aerial view of SoFi Stadium (July 2022).jpg|Pogled iz zraka 2022. Aerial Photos of Los Angeles for SB56 (52272789545).jpg|Stadion i okolni kompleks tokom priprema za Super Bowl LVI. 2023-0109-CFPtitlegame Pre-Game view North end zone.jpg|Unutrašnjost prije finala univerzitetskog prvenstva 2023. 2023-0109-CFPtitlegame Pre-Game view Press Box.jpg|Pogled prema tribinama i medijskim prostorima. 2022 04 19 ind-den-lax 149z (52342564248).jpg|Vanjski izgled stadiona. Details and Single pixeel 3 (50032347681).jpg|Detalj krovne i vanjske konstrukcije. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.sofistadium.com/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:SoFi Stadium}} [[Kategorija:Stadioni u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Sport u Kaliforniji]] 914jaf5dlvyiulmiktp4eyb23c43h9i 3894291 3894287 2026-06-05T12:38:59Z Mhare 481 −[[Kategorija:Stadioni u Sjedinjenim Američkim Državama]]; +[[Kategorija:Sportski objekti u Sjedinjenim Američkim Državama]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3894291 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = SoFi Stadium | prethodna imena = City of Champions Stadium (u fazi planiranja)<br>Los Angeles Stadium at Hollywood Park (u fazi planiranja i izgradnje) | slika = Aerial view of SoFi Stadium (July 2022).jpg | slika_veličina = 250px | opis = Pogled iz zraka 2022. | adresa = 1001 South Stadium Drive | lokacija = [[Inglewood]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|33|57|01.44|N|118|20|16.8|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 2016–2020. | otvoreno = 8. septembar 2020. | vlasnik = StadCo LA | rukovodilac = StadCo LA | površina = Matrix Turf | semafor = Samsung Infinity Screen | trošak = približno 5–6 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = HKS | građevinski inženjer = Walter P Moore | generalni izvođač radova = Turner/AECOM Hunt | kapacitet = 70.240; proširivo na više od 100.000 | zakupci = [[Los Angeles Rams]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Los Angeles Chargers]] ([[National Football League|NFL]]) | web_stranica = {{URL|sofistadium.com}} }} '''SoFi Stadium''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Inglewood, Kalifornija|Inglewoodu]], u američkoj saveznoj državi [[Kalifornija]]. Nalazi se u kompleksu Hollywood Park, na prostoru nekadašnjeg hipodroma Hollywood Park, i domaći je teren [[Los Angeles Rams]]a i [[Los Angeles Chargers]]a u [[National Football League|NFL]]-u. Otvoren je 8. septembra 2020. i smatra se prvim velikim stadionom u NFL-u koncipiranim kao zatvoreno-otvoreni objekt, s tribinama i pratećim prostorima smještenim ispod velike prozirne krovne konstrukcije.<ref name="sofi">{{cite web |title=Experience SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/stadium/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="hks">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.hksinc.com/what-we-do/projects/sofi-stadium/ |website=HKS |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion ima približno 70.000 fiksnih sjedišta i može se proširiti na više od 100.000 mjesta za veće događaje. U istom kompleksu nalaze se American Airlines Plaza, pokriveni otvoreni prostor od 2,5 akra, i YouTube Theater, dvorana s oko 6.000 sjedišta. SoFi Stadium bio je domaćin [[Super Bowl LVI|Super Bowla LVI]] 2022, finala univerzitetskog prvenstva u američkom fudbalu 2023, ''WrestleManije 39'' i finala [[CONCACAF Gold Cup]]a 2023, a izabran je i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], [[Super Bowl LXI]] 2027. te događaje [[Olimpijske igre 2028.|Ljetnih olimpijskih igara 2028]].<ref name="sofi"/><ref name="la28">{{cite web |title=2028 Stadium |url=https://la28.org/en/games-plan/venues/2028-stadium.html |website=LA28 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Projekt je nastao nakon povratka Los Angeles Ramsa iz [[Saint Louis|Saint Louisa]] u južnu Kaliforniju. Vlasnik kluba [[Stan Kroenke]] predvodio je razvoj Hollywood Parka kao velikog sportsko-zabavnog kompleksa u Inglewoodu, na lokaciji nekadašnjeg hipodroma i u blizini dvorane [[Kia Forum]]. U fazi planiranja projekt se povezivao s nazivima City of Champions Stadium i Los Angeles Stadium at Hollywood Park, prije nego što je 2019. objavljeno komercijalno ime SoFi Stadium.<ref name="hks"/> Gradnja je počela u novembru 2016. i trajala je do 2020. Turner Construction i AECOM Hunt vodili su radove kao zajednički izvođač, a na gradilištu je u najintenzivnijoj fazi radilo oko 3.000 radnika dnevno. Zbog blizine [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]] i ograničenja visine, teren i donji dijelovi stadiona spušteni su oko 100 stopa ispod nivoa okolnog zemljišta.<ref name="turner">{{cite web |title=Turner-AECOM Hunt Joint Venture celebrates the opening of SoFi Stadium, largest in the NFL |url=https://www.turnerconstruction.com/insights/turner-aecom-hunt-joint-venture-celebrates-the-opening-of-sofi-stadium-largest-in-the-nfl |website=Turner Construction Company |date=17. 9. 2020 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prva sezona Ramsa i Chargersa na novom stadionu odigrana je tokom pandemije [[COVID-19]], pa je stadion otvoren bez uobičajenog prisustva publike. Iako je primarno građen kao NFL stadion, od početka je projektovan za velike događaje, uključujući međunarodni nogomet, koncerte, univerzitetski sport i olimpijska takmičenja.<ref name="sofi"/> == Arhitektura i oprema == SoFi Stadium projektovao je HKS kao središnji objekt šireg razvoja Hollywood Parka. Stadion, American Airlines Plaza i YouTube Theater nalaze se ispod zajedničke krovne konstrukcije od ETFE-membrane, koja propušta prirodno svjetlo i štiti gledaoce od kiše, ali zadržava osjećaj otvorenog prostora. HKS navodi da su oblik krova, otvoreni bokovi, pejzažni pristupi i spuštena posuda stadiona izvedeni tako da odgovore na klimu, reljef i urbani karakter južne Kalifornije.<ref name="hks"/> Objekt ima više od 260 luksuznih loža, više od 13.000 premium sjedišta, 12 klupskih prostora i sedam tipova loža. Iznad terena visi dvostrani eliptični videoekran Samsung Infinity Screen, koji okružuje centralni dio stadiona i objedinjuje prikaz slike, zvuk i informativne sadržaje za gledaoce.<ref name="sofi"/><ref name="hks"/> Teren koristi vještačku podlogu Matrix Turf. Ramsi su pred otvaranje stadiona objavili da je podloga postavljena kao sintetički sistem Hellas Constructiona, prilagođen čestoj promjeni oznaka, velikom broju događaja i potrebama dva NFL kluba koji dijele isti teren.<ref name="turf">{{cite web |title=A detailed breakdown of the turf at SoFi Stadium |url=https://www.therams.com/news/a-detailed-breakdown-of-sofi-stadium-turf |website=Los Angeles Rams |date=20. 8. 2020 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Korisnici i događaji == Glavni korisnici stadiona jesu Los Angeles Rams i Los Angeles Chargers. Dva NFL kluba dijele stadion od 2020, dok se prostor između utakmica koristi za koncerte, univerzitetski američki fudbal, profesionalno hrvanje, međunarodni nogomet i druge velike događaje. Na SoFi Stadiumu odigran je [[Super Bowl LVI]], u kojem su Ramsi 2022. pobijedili [[Cincinnati Bengals]]e i osvojili naslov pred domaćom publikom.<ref name="sofi"/> Stadion je uvršten među američke stadione [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. Za to takmičenje koristi se turnirski naziv Los Angeles Stadium, a stadion treba primiti osam utakmica, uključujući susrete grupne faze i jednu utakmicu četvrtfinala. Za potrebe turnira planirana je prilagodba terena prirodnoj travi i FIFA-inim zahtjevima za nogometne utakmice.<ref name="sofi"/> U planu [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Los Angelesa 2028]] stadion se vodi kao 2028 Stadium. Predviđeno je da bude jedan od domaćina olimpijske ceremonije otvaranja, zajedno s [[Los Angeles Memorial Coliseum]]om, te mjesto ceremonije otvaranja [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskih igara]]. Tokom Igara trebao bi biti pretvoren u najveće olimpijsko plivačko borilište u historiji.<ref name="la28"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Aerial view of SoFi Stadium (July 2022).jpg|Pogled iz zraka 2022. Aerial Photos of Los Angeles for SB56 (52272789545).jpg|Stadion i okolni kompleks tokom priprema za Super Bowl LVI. 2023-0109-CFPtitlegame Pre-Game view North end zone.jpg|Unutrašnjost prije finala univerzitetskog prvenstva 2023. 2023-0109-CFPtitlegame Pre-Game view Press Box.jpg|Pogled prema tribinama i medijskim prostorima. 2022 04 19 ind-den-lax 149z (52342564248).jpg|Vanjski izgled stadiona. Details and Single pixeel 3 (50032347681).jpg|Detalj krovne i vanjske konstrukcije. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.sofistadium.com/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:SoFi Stadium}} [[Kategorija:Sport u Kaliforniji]] [[Kategorija:Sportski objekti u Sjedinjenim Američkim Državama]] bq9hyv9p1vw55rbel6fheudebjr7kqq 3894293 3894291 2026-06-05T12:41:02Z Mhare 481 3894293 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = SoFi Stadium | prethodna imena = City of Champions Stadium (u fazi planiranja)<br>Los Angeles Stadium at Hollywood Park (u fazi planiranja i izgradnje) | slika = Aerial view of SoFi Stadium (July 2022).jpg | slika_veličina = 250px | opis = Pogled iz zraka 2022. | adresa = 1001 South Stadium Drive | lokacija = [[Inglewood]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|33|57|01.44|N|118|20|16.8|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 2016–2020. | otvoreno = 8. septembar 2020. | vlasnik = StadCo LA | rukovodilac = StadCo LA | površina = Matrix Turf | semafor = Samsung Infinity Screen | trošak = približno 5–6 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = HKS | građevinski inženjer = Walter P Moore | generalni izvođač radova = Turner/AECOM Hunt | kapacitet = 70.240; proširivo na više od 100.000 | zakupci = [[Los Angeles Rams]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Los Angeles Chargers]] ([[National Football League|NFL]]) | web_stranica = {{URL|sofistadium.com}} }} '''SoFi Stadium''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Inglewood, Kalifornija|Inglewoodu]], u američkoj saveznoj državi [[Kalifornija]]. Nalazi se u kompleksu Hollywood Park, na prostoru nekadašnjeg hipodroma Hollywood Park, i domaći je teren [[Los Angeles Rams]]a i [[Los Angeles Chargers]]a u [[National Football League|NFL]]-u. Otvoren je 8. septembra 2020. i smatra se prvim velikim stadionom u NFL-u koncipiranim kao zatvoreno-otvoreni objekt, s tribinama i pratećim prostorima smještenim ispod velike prozirne krovne konstrukcije.<ref name="sofi">{{cite web |title=Experience SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/stadium/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="hks">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.hksinc.com/what-we-do/projects/sofi-stadium/ |website=HKS |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion ima približno 70.000 fiksnih sjedišta i može se proširiti na više od 100.000 mjesta za veće događaje. U istom kompleksu nalaze se American Airlines Plaza, pokriveni otvoreni prostor od 2,5 akra, i YouTube Theater, dvorana s oko 6.000 sjedišta. SoFi Stadium bio je domaćin [[Super Bowl LVI|Super Bowla LVI]] 2022, finala univerzitetskog prvenstva u američkom fudbalu 2023, ''WrestleManije 39'' i finala [[CONCACAF Gold Cup]]a 2023, a izabran je i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], [[Super Bowl LXI]] 2027. te događaje [[Olimpijske igre 2028.|Ljetnih olimpijskih igara 2028]].<ref name="sofi"/><ref name="la28">{{cite web |title=2028 Stadium |url=https://la28.org/en/games-plan/venues/2028-stadium.html |website=LA28 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Projekt je nastao nakon povratka Los Angeles Ramsa iz [[Saint Louis|Saint Louisa]] u južnu Kaliforniju. Vlasnik kluba [[Stan Kroenke]] predvodio je razvoj Hollywood Parka kao velikog sportsko-zabavnog kompleksa u Inglewoodu, na lokaciji nekadašnjeg hipodroma i u blizini dvorane [[Kia Forum]]. U fazi planiranja projekt se povezivao s nazivima City of Champions Stadium i Los Angeles Stadium at Hollywood Park, prije nego što je 2019. objavljeno komercijalno ime SoFi Stadium.<ref name="hks"/> Gradnja je počela u novembru 2016. i trajala je do 2020. Turner Construction i AECOM Hunt vodili su radove kao zajednički izvođač, a na gradilištu je u najintenzivnijoj fazi radilo oko 3.000 radnika dnevno. Zbog blizine [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]] i ograničenja visine, teren i donji dijelovi stadiona spušteni su oko 100 stopa ispod nivoa okolnog zemljišta.<ref name="turner">{{cite web |title=Turner-AECOM Hunt Joint Venture celebrates the opening of SoFi Stadium, largest in the NFL |url=https://www.turnerconstruction.com/insights/turner-aecom-hunt-joint-venture-celebrates-the-opening-of-sofi-stadium-largest-in-the-nfl |website=Turner Construction Company |date=17. 9. 2020 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prva sezona Ramsa i Chargersa na novom stadionu odigrana je tokom pandemije [[COVID-19]], pa je stadion otvoren bez uobičajenog prisustva publike. Iako je primarno građen kao NFL stadion, od početka je projektovan za velike događaje, uključujući međunarodni nogomet, koncerte, univerzitetski sport i olimpijska takmičenja.<ref name="sofi"/> == Arhitektura i oprema == SoFi Stadium projektovao je HKS kao središnji objekt šireg razvoja Hollywood Parka. Stadion, American Airlines Plaza i YouTube Theater nalaze se ispod zajedničke krovne konstrukcije od ETFE-membrane, koja propušta prirodno svjetlo i štiti gledaoce od kiše, ali zadržava osjećaj otvorenog prostora. HKS navodi da su oblik krova, otvoreni bokovi, pejzažni pristupi i spuštena posuda stadiona izvedeni tako da odgovore na klimu, reljef i urbani karakter južne Kalifornije.<ref name="hks"/> Objekt ima više od 260 luksuznih loža, više od 13.000 premium sjedišta, 12 klupskih prostora i sedam tipova loža. Iznad terena visi dvostrani eliptični videoekran Samsung Infinity Screen, koji okružuje centralni dio stadiona i objedinjuje prikaz slike, zvuk i informativne sadržaje za gledaoce.<ref name="sofi"/><ref name="hks"/> Teren koristi vještačku podlogu Matrix Turf. Ramsi su pred otvaranje stadiona objavili da je podloga postavljena kao sintetički sistem Hellas Constructiona, prilagođen čestoj promjeni oznaka, velikom broju događaja i potrebama dva NFL kluba koji dijele isti teren.<ref name="turf">{{cite web |title=A detailed breakdown of the turf at SoFi Stadium |url=https://www.therams.com/news/a-detailed-breakdown-of-sofi-stadium-turf |website=Los Angeles Rams |date=20. 8. 2020 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Korisnici i događaji == Glavni korisnici stadiona jesu Los Angeles Rams i Los Angeles Chargers. Dva NFL kluba dijele stadion od 2020, dok se prostor između utakmica koristi za koncerte, univerzitetski američki fudbal, profesionalno hrvanje, međunarodni nogomet i druge velike događaje. Na SoFi Stadiumu odigran je [[Super Bowl LVI]], u kojem su Ramsi 2022. pobijedili [[Cincinnati Bengals]]e i osvojili naslov pred domaćom publikom.<ref name="sofi"/> Stadion je uvršten među američke stadione [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. Za to takmičenje koristi se turnirski naziv Los Angeles Stadium, a stadion treba primiti osam utakmica, uključujući susrete grupne faze i jednu utakmicu četvrtfinala. Za potrebe turnira planirana je prilagodba terena prirodnoj travi i FIFA-inim zahtjevima za nogometne utakmice.<ref name="sofi"/> U planu [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Los Angelesa 2028]] stadion se vodi kao 2028 Stadium. Predviđeno je da bude jedan od domaćina olimpijske ceremonije otvaranja, zajedno s [[Los Angeles Memorial Coliseum]]om, te mjesto ceremonije otvaranja [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskih igara]]. Tokom Igara trebao bi biti pretvoren u najveće olimpijsko plivačko borilište u historiji.<ref name="la28"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Aerial view of SoFi Stadium (July 2022).jpg|Pogled iz zraka 2022. Aerial Photos of Los Angeles for SB56 (52272789545).jpg|Stadion i okolni kompleks tokom priprema za Super Bowl LVI. 2023-0109-CFPtitlegame Pre-Game view North end zone.jpg|Unutrašnjost prije finala univerzitetskog prvenstva 2023. 2023-0109-CFPtitlegame Pre-Game view Press Box.jpg|Pogled prema tribinama i medijskim prostorima. 2022 04 19 ind-den-lax 149z (52342564248).jpg|Vanjski izgled stadiona. Details and Single pixeel 3 (50032347681).jpg|Detalj krovne i vanjske konstrukcije. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.sofistadium.com/}} {{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:SoFi Stadium}} [[Kategorija:Sport u Kaliforniji]] [[Kategorija:Sportski objekti u Sjedinjenim Američkim Državama]] a1y2dbcubi7zev6ts8c7efki3895ppj 3894417 3894293 2026-06-06T10:04:10Z WumpusBot 120674 /* Historija */ razne ispravke 3894417 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = SoFi Stadium | prethodna imena = City of Champions Stadium (u fazi planiranja)<br>Los Angeles Stadium at Hollywood Park (u fazi planiranja i izgradnje) | slika = Aerial view of SoFi Stadium (July 2022).jpg | slika_veličina = 250px | opis = Pogled iz zraka 2022. | adresa = 1001 South Stadium Drive | lokacija = [[Inglewood]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]] | koordinate = {{coord|33|57|01.44|N|118|20|16.8|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 2016–2020. | otvoreno = 8. septembar 2020. | vlasnik = StadCo LA | rukovodilac = StadCo LA | površina = Matrix Turf | semafor = Samsung Infinity Screen | trošak = približno 5–6 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]] | arhitekt = HKS | građevinski inženjer = Walter P Moore | generalni izvođač radova = Turner/AECOM Hunt | kapacitet = 70.240; proširivo na više od 100.000 | zakupci = [[Los Angeles Rams]] ([[National Football League|NFL]])<br>[[Los Angeles Chargers]] ([[National Football League|NFL]]) | web_stranica = {{URL|sofistadium.com}} }} '''SoFi Stadium''' jest višenamjenski [[stadion]] u [[Inglewood, Kalifornija|Inglewoodu]], u američkoj saveznoj državi [[Kalifornija]]. Nalazi se u kompleksu Hollywood Park, na prostoru nekadašnjeg hipodroma Hollywood Park, i domaći je teren [[Los Angeles Rams]]a i [[Los Angeles Chargers]]a u [[National Football League|NFL]]-u. Otvoren je 8. septembra 2020. i smatra se prvim velikim stadionom u NFL-u koncipiranim kao zatvoreno-otvoreni objekt, s tribinama i pratećim prostorima smještenim ispod velike prozirne krovne konstrukcije.<ref name="sofi">{{cite web |title=Experience SoFi Stadium |url=https://www.sofistadium.com/stadium/ |website=SoFi Stadium |access-date=5. 6. 2026}}</ref><ref name="hks">{{cite web |title=SoFi Stadium |url=https://www.hksinc.com/what-we-do/projects/sofi-stadium/ |website=HKS |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion ima približno 70.000 fiksnih sjedišta i može se proširiti na više od 100.000 mjesta za veće događaje. U istom kompleksu nalaze se American Airlines Plaza, pokriveni otvoreni prostor od 2,5 akra, i YouTube Theater, dvorana s oko 6.000 sjedišta. SoFi Stadium bio je domaćin [[Super Bowl LVI|Super Bowla LVI]] 2022, finala univerzitetskog prvenstva u američkom fudbalu 2023, ''WrestleManije 39'' i finala [[CONCACAF Gold Cup]]a 2023, a izabran je i za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], [[Super Bowl LXI]] 2027. te događaje [[Olimpijske igre 2028.|Ljetnih olimpijskih igara 2028]].<ref name="sofi"/><ref name="la28">{{cite web |title=2028 Stadium |url=https://la28.org/en/games-plan/venues/2028-stadium.html |website=LA28 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Historija == Projekt je nastao nakon povratka Los Angeles Ramsa iz [[Saint Louis]]a u južnu Kaliforniju. Vlasnik kluba [[Stan Kroenke]] predvodio je razvoj Hollywood Parka kao velikog sportsko-zabavnog kompleksa u Inglewoodu, na lokaciji nekadašnjeg hipodroma i u blizini dvorane [[Kia Forum]]. U fazi planiranja projekt se povezivao s nazivima City of Champions Stadium i Los Angeles Stadium at Hollywood Park, prije nego što je 2019. objavljeno komercijalno ime SoFi Stadium.<ref name="hks"/> Gradnja je počela u novembru 2016. i trajala je do 2020. Turner Construction i AECOM Hunt vodili su radove kao zajednički izvođač, a na gradilištu je u najintenzivnijoj fazi radilo oko 3.000 radnika dnevno. Zbog blizine [[Međunarodni aerodrom Los Angeles|Međunarodnog aerodroma Los Angeles]] i ograničenja visine, teren i donji dijelovi stadiona spušteni su oko 100 stopa ispod nivoa okolnog zemljišta.<ref name="turner">{{cite web |title=Turner-AECOM Hunt Joint Venture celebrates the opening of SoFi Stadium, largest in the NFL |url=https://www.turnerconstruction.com/insights/turner-aecom-hunt-joint-venture-celebrates-the-opening-of-sofi-stadium-largest-in-the-nfl |website=Turner Construction Company |date=17. 9. 2020 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prva sezona Ramsa i Chargersa na novom stadionu odigrana je tokom pandemije [[COVID-19]], pa je stadion otvoren bez uobičajenog prisustva publike. Iako je primarno građen kao NFL stadion, od početka je projektovan za velike događaje, uključujući međunarodni nogomet, koncerte, univerzitetski sport i olimpijska takmičenja.<ref name="sofi"/> == Arhitektura i oprema == SoFi Stadium projektovao je HKS kao središnji objekt šireg razvoja Hollywood Parka. Stadion, American Airlines Plaza i YouTube Theater nalaze se ispod zajedničke krovne konstrukcije od ETFE-membrane, koja propušta prirodno svjetlo i štiti gledaoce od kiše, ali zadržava osjećaj otvorenog prostora. HKS navodi da su oblik krova, otvoreni bokovi, pejzažni pristupi i spuštena posuda stadiona izvedeni tako da odgovore na klimu, reljef i urbani karakter južne Kalifornije.<ref name="hks"/> Objekt ima više od 260 luksuznih loža, više od 13.000 premium sjedišta, 12 klupskih prostora i sedam tipova loža. Iznad terena visi dvostrani eliptični videoekran Samsung Infinity Screen, koji okružuje centralni dio stadiona i objedinjuje prikaz slike, zvuk i informativne sadržaje za gledaoce.<ref name="sofi"/><ref name="hks"/> Teren koristi vještačku podlogu Matrix Turf. Ramsi su pred otvaranje stadiona objavili da je podloga postavljena kao sintetički sistem Hellas Constructiona, prilagođen čestoj promjeni oznaka, velikom broju događaja i potrebama dva NFL kluba koji dijele isti teren.<ref name="turf">{{cite web |title=A detailed breakdown of the turf at SoFi Stadium |url=https://www.therams.com/news/a-detailed-breakdown-of-sofi-stadium-turf |website=Los Angeles Rams |date=20. 8. 2020 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Korisnici i događaji == Glavni korisnici stadiona jesu Los Angeles Rams i Los Angeles Chargers. Dva NFL kluba dijele stadion od 2020, dok se prostor između utakmica koristi za koncerte, univerzitetski američki fudbal, profesionalno hrvanje, međunarodni nogomet i druge velike događaje. Na SoFi Stadiumu odigran je [[Super Bowl LVI]], u kojem su Ramsi 2022. pobijedili [[Cincinnati Bengals]]e i osvojili naslov pred domaćom publikom.<ref name="sofi"/> Stadion je uvršten među američke stadione [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. Za to takmičenje koristi se turnirski naziv Los Angeles Stadium, a stadion treba primiti osam utakmica, uključujući susrete grupne faze i jednu utakmicu četvrtfinala. Za potrebe turnira planirana je prilagodba terena prirodnoj travi i FIFA-inim zahtjevima za nogometne utakmice.<ref name="sofi"/> U planu [[Ljetne olimpijske igre 2028.|Los Angelesa 2028]] stadion se vodi kao 2028 Stadium. Predviđeno je da bude jedan od domaćina olimpijske ceremonije otvaranja, zajedno s [[Los Angeles Memorial Coliseum]]om, te mjesto ceremonije otvaranja [[Paraolimpijske igre|Paraolimpijskih igara]]. Tokom Igara trebao bi biti pretvoren u najveće olimpijsko plivačko borilište u historiji.<ref name="la28"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Aerial view of SoFi Stadium (July 2022).jpg|Pogled iz zraka 2022. Aerial Photos of Los Angeles for SB56 (52272789545).jpg|Stadion i okolni kompleks tokom priprema za Super Bowl LVI. 2023-0109-CFPtitlegame Pre-Game view North end zone.jpg|Unutrašnjost prije finala univerzitetskog prvenstva 2023. 2023-0109-CFPtitlegame Pre-Game view Press Box.jpg|Pogled prema tribinama i medijskim prostorima. 2022 04 19 ind-den-lax 149z (52342564248).jpg|Vanjski izgled stadiona. Details and Single pixeel 3 (50032347681).jpg|Detalj krovne i vanjske konstrukcije. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.sofistadium.com/}} {{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:SoFi Stadium}} [[Kategorija:Sport u Kaliforniji]] [[Kategorija:Sportski objekti u Sjedinjenim Američkim Državama]] 07zwxp4rokd1w6ukroays17bt1nav3l 0 535241 3894288 2026-06-05T12:36:39Z Mhare 481 + 3894288 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = BMO Field | slika = BMO Field in 2009.jpg | slika_veličina = 250px | opis = BMO Field 2009. | adresa = 170 Princes' Boulevard | lokacija = [[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]] | koordinate = {{coord|43|37|58|N|79|25|07|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 2006–2007. | otvoreno = 28. april 2007. | renovirano = 2010; 2014–2016; 2024–2026. | vlasnik = Grad Toronto | rukovodilac = Maple Leaf Sports & Entertainment | površina = hibridna trava | trošak = 62,9 miliona [[Kanadski dolar|kanadskih dolara]] | arhitekt = Brisbin Brook Beynon Architects; Gensler | graditelj = Maple Leaf Sports & Entertainment | generalni izvođač radova = PCL Constructors Canada Inc. | kapacitet = više od 30.000; 45.736 za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] | dimenzije = nogomet: 105 × 68 m | zakupci = [[Toronto FC]] ([[Major League Soccer|MLS]])<br>[[Toronto Argonauts]] ([[Canadian Football League|CFL]])<br>[[Nogometna reprezentacija Kanade]] (povremeno) | web_stranica = {{URL|bmofield.com}} }} '''BMO Field''' jest [[stadion]] u [[Toronto|Torontu]], u kanadskoj pokrajini [[Ontario]]. Domaći je teren [[Toronto FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Toronto Argonauts]]a u [[Canadian Football League|CFL]]-u. Otvoren je 28. aprila 2007. kao prvi kanadski stadion građen prvenstveno za [[nogomet]].<ref name="historija">{{cite web |title=History |url=https://www.bmofield.com/venue-information/history |website=BMO Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je izgrađen za 62,9 miliona [[Kanadski dolar|kanadskih dolara]] javno-privatnim modelom koji je uključivao tri nivoa vlasti i Maple Leaf Sports & Entertainment. U prvoj godini bio je glavni stadion [[Svjetsko prvenstvo za igrače do 20 godina 2007.|FIFA U-20 Svjetskog prvenstva 2007]], a kasnije je ugostio utakmice reprezentacije Kanade, MLS Cup, [[Grey Cup]], međunarodne [[Ragbi|ragbijaške]] i lakros utakmice te koncerte.<ref name="historija"/> == Historija == Prvobitna podloga bila je vještačka trava, što je izazivalo kritike igrača i navijača. Prirodna trava uvedena je 2009. za prijateljsku utakmicu protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]], a od 2010. stadion ima travnatu podlogu s grijanjem, prilagođenu proljetnim i jesenjim uslovima u Torontu.<ref name="historija" /> Velika obnova počela je 2014. i izvedena je u dvije glavne faze. Prva faza, završena u maju 2015, dodala je 8.400 mjesta, nove klupske prostore, lože, toalete, prodajna mjesta i proširene tribine. Druga faza obuhvatila je krovnu konstrukciju iznad većine tribina, novi sistem ozvučenja i rasvjete te prilagodbe za kanadski fudbal.<ref name="renovacija">{{cite web |title=BMO Field Renovation Officially Underway |url=https://www.torontofc.ca/news/bmo-field-renovation-officially-underway |website=Toronto FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Arhitektura i oprema == Stadion su izvorno projektovali Brisbin Brook Beynon Architects, a PCL Constructors Canada Inc. bio je glavni izvođač radova. Arhitektonska organizacija ACO Toronto navodi da je objekt završen 2007. i da je građen za domaće utakmice Toronto FC-a, uz uklapanje dijelova nekadašnje zgrade kanadske Kuće slavnih sporta koja se nalazila na istoj lokaciji.<ref name="aco">{{cite web |title=Exhibition Place; BMO Field |url=https://www.acotoronto.ca/building.php?ID=8577 |website=ACO Toronto |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Gensler je radio na kasnijem proširenju i obnovi stadiona. Ti radovi obuhvatili su dodatne tribinske nivoe, lože, klupske prostore, unutrašnje izmjene svlačionica, novi videoekran, krovnu konstrukciju u stilu evropskih nogometnih stadiona i zahvate potrebne za utakmice CFL-a, uključujući hibridnu podlogu i pomične južne tribine.<ref name="gensler">{{cite web |title=BMO Field |url=https://www.gensler.com/projects/bmo-field |website=Gensler |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Redovni kapacitet stadiona iznosi više od 30.000 mjesta, uz mogućnost privremenog proširenja za veće događaje. Za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] planirano je dodavanje 17.756 mjesta, čime se kapacitet povećava na 45.736 mjesta.<ref name="fifa26">{{cite web |title=FIFA World Cup 2026 |url=https://www.bmofield.com/events/fifa26 |website=BMO Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Korisnici i događaji == Glavni korisnik stadiona od otvaranja je Toronto FC. Klub je na BMO Fieldu izgradio prepoznatljivu navijačku kulturu, posebno na južnoj tribini, gdje se okupljaju organizovane navijačke grupe. Stadion je povremeno domaćin i utakmica muške i ženske nogometne reprezentacije Kanade.<ref name="historija"/> Toronto Argonautsi su 2015. najavili prelazak na BMO Field, a od sezone 2016. stadion koriste za domaće utakmice u CFL-u. Iste godine stadion je bio domaćin Grey Cupa, a ugostio je i MLS Cup 2016, finale u kojem je [[Seattle Sounders FC]] pobijedio Toronto FC poslije izvođenja jedanaesteraca.<ref name="historija"/> Za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. stadion se koristi pod turnirskim nazivom Toronto Stadium. Toronto je jedan od dva kanadska grada domaćina, uz [[Vancouver]], a na BMO Fieldu planirano je šest utakmica turnira.<ref name="fifa26"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Datoteka:BMO Field in 2009.jpg|BMO Field 2009. Datoteka:BMO Field Toronto 2007.jpg|Unutrašnjost stadiona 2007. Datoteka:BMO Field exterior, Toronto.JPG|Vanjski izgled stadiona. Datoteka:Bmo field (8820851518).jpg|Stadion tokom utakmice. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.bmofield.com/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:BMO Field}} [[Kategorija:Sport u Torontu]] [[Kategorija:Sportski objekti u Kanadi]] ciuen5qsksbufh6q9hnhzp5323wgbgd 3894294 3894288 2026-06-05T12:41:10Z Mhare 481 3894294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = BMO Field | slika = BMO Field in 2009.jpg | slika_veličina = 250px | opis = BMO Field 2009. | adresa = 170 Princes' Boulevard | lokacija = [[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]] | koordinate = {{coord|43|37|58|N|79|25|07|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 2006–2007. | otvoreno = 28. april 2007. | renovirano = 2010; 2014–2016; 2024–2026. | vlasnik = Grad Toronto | rukovodilac = Maple Leaf Sports & Entertainment | površina = hibridna trava | trošak = 62,9 miliona [[Kanadski dolar|kanadskih dolara]] | arhitekt = Brisbin Brook Beynon Architects; Gensler | graditelj = Maple Leaf Sports & Entertainment | generalni izvođač radova = PCL Constructors Canada Inc. | kapacitet = više od 30.000; 45.736 za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] | dimenzije = nogomet: 105 × 68 m | zakupci = [[Toronto FC]] ([[Major League Soccer|MLS]])<br>[[Toronto Argonauts]] ([[Canadian Football League|CFL]])<br>[[Nogometna reprezentacija Kanade]] (povremeno) | web_stranica = {{URL|bmofield.com}} }} '''BMO Field''' jest [[stadion]] u [[Toronto|Torontu]], u kanadskoj pokrajini [[Ontario]]. Domaći je teren [[Toronto FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Toronto Argonauts]]a u [[Canadian Football League|CFL]]-u. Otvoren je 28. aprila 2007. kao prvi kanadski stadion građen prvenstveno za [[nogomet]].<ref name="historija">{{cite web |title=History |url=https://www.bmofield.com/venue-information/history |website=BMO Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je izgrađen za 62,9 miliona [[Kanadski dolar|kanadskih dolara]] javno-privatnim modelom koji je uključivao tri nivoa vlasti i Maple Leaf Sports & Entertainment. U prvoj godini bio je glavni stadion [[Svjetsko prvenstvo za igrače do 20 godina 2007.|FIFA U-20 Svjetskog prvenstva 2007]], a kasnije je ugostio utakmice reprezentacije Kanade, MLS Cup, [[Grey Cup]], međunarodne [[Ragbi|ragbijaške]] i lakros utakmice te koncerte.<ref name="historija"/> == Historija == Prvobitna podloga bila je vještačka trava, što je izazivalo kritike igrača i navijača. Prirodna trava uvedena je 2009. za prijateljsku utakmicu protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]], a od 2010. stadion ima travnatu podlogu s grijanjem, prilagođenu proljetnim i jesenjim uslovima u Torontu.<ref name="historija" /> Velika obnova počela je 2014. i izvedena je u dvije glavne faze. Prva faza, završena u maju 2015, dodala je 8.400 mjesta, nove klupske prostore, lože, toalete, prodajna mjesta i proširene tribine. Druga faza obuhvatila je krovnu konstrukciju iznad većine tribina, novi sistem ozvučenja i rasvjete te prilagodbe za kanadski fudbal.<ref name="renovacija">{{cite web |title=BMO Field Renovation Officially Underway |url=https://www.torontofc.ca/news/bmo-field-renovation-officially-underway |website=Toronto FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Arhitektura i oprema == Stadion su izvorno projektovali Brisbin Brook Beynon Architects, a PCL Constructors Canada Inc. bio je glavni izvođač radova. Arhitektonska organizacija ACO Toronto navodi da je objekt završen 2007. i da je građen za domaće utakmice Toronto FC-a, uz uklapanje dijelova nekadašnje zgrade kanadske Kuće slavnih sporta koja se nalazila na istoj lokaciji.<ref name="aco">{{cite web |title=Exhibition Place; BMO Field |url=https://www.acotoronto.ca/building.php?ID=8577 |website=ACO Toronto |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Gensler je radio na kasnijem proširenju i obnovi stadiona. Ti radovi obuhvatili su dodatne tribinske nivoe, lože, klupske prostore, unutrašnje izmjene svlačionica, novi videoekran, krovnu konstrukciju u stilu evropskih nogometnih stadiona i zahvate potrebne za utakmice CFL-a, uključujući hibridnu podlogu i pomične južne tribine.<ref name="gensler">{{cite web |title=BMO Field |url=https://www.gensler.com/projects/bmo-field |website=Gensler |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Redovni kapacitet stadiona iznosi više od 30.000 mjesta, uz mogućnost privremenog proširenja za veće događaje. Za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] planirano je dodavanje 17.756 mjesta, čime se kapacitet povećava na 45.736 mjesta.<ref name="fifa26">{{cite web |title=FIFA World Cup 2026 |url=https://www.bmofield.com/events/fifa26 |website=BMO Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Korisnici i događaji == Glavni korisnik stadiona od otvaranja je Toronto FC. Klub je na BMO Fieldu izgradio prepoznatljivu navijačku kulturu, posebno na južnoj tribini, gdje se okupljaju organizovane navijačke grupe. Stadion je povremeno domaćin i utakmica muške i ženske nogometne reprezentacije Kanade.<ref name="historija"/> Toronto Argonautsi su 2015. najavili prelazak na BMO Field, a od sezone 2016. stadion koriste za domaće utakmice u CFL-u. Iste godine stadion je bio domaćin Grey Cupa, a ugostio je i MLS Cup 2016, finale u kojem je [[Seattle Sounders FC]] pobijedio Toronto FC poslije izvođenja jedanaesteraca.<ref name="historija"/> Za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. stadion se koristi pod turnirskim nazivom Toronto Stadium. Toronto je jedan od dva kanadska grada domaćina, uz [[Vancouver]], a na BMO Fieldu planirano je šest utakmica turnira.<ref name="fifa26"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Datoteka:BMO Field in 2009.jpg|BMO Field 2009. Datoteka:BMO Field Toronto 2007.jpg|Unutrašnjost stadiona 2007. Datoteka:BMO Field exterior, Toronto.JPG|Vanjski izgled stadiona. Datoteka:Bmo field (8820851518).jpg|Stadion tokom utakmice. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.bmofield.com/}} {{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:BMO Field}} [[Kategorija:Sport u Torontu]] [[Kategorija:Sportski objekti u Kanadi]] s1sie1qgbaju84upny9ta7pbfb2tymd 3894416 3894294 2026-06-06T10:04:07Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894416 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mjesto događaja | ime = BMO Field | slika = BMO Field in 2009.jpg | slika_veličina = 250px | opis = BMO Field 2009. | adresa = 170 Princes' Boulevard | lokacija = [[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]] | koordinate = {{coord|43|37|58|N|79|25|07|W|type:landmark|display=inline,title}} | vrsta = [[Stadion]] | izgrađeno = 2006–2007. | otvoreno = 28. april 2007. | renovirano = 2010; 2014–2016; 2024–2026. | vlasnik = Grad Toronto | rukovodilac = Maple Leaf Sports & Entertainment | površina = hibridna trava | trošak = 62,9 miliona [[Kanadski dolar|kanadskih dolara]] | arhitekt = Brisbin Brook Beynon Architects; Gensler | graditelj = Maple Leaf Sports & Entertainment | generalni izvođač radova = PCL Constructors Canada Inc. | kapacitet = više od 30.000; 45.736 za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] | dimenzije = nogomet: 105 × 68 m | zakupci = [[Toronto FC]] ([[Major League Soccer|MLS]])<br>[[Toronto Argonauts]] ([[Canadian Football League|CFL]])<br>[[Nogometna reprezentacija Kanade]] (povremeno) | web_stranica = {{URL|bmofield.com}} }} '''BMO Field''' jest [[stadion]] u [[Toronto|Torontu]], u kanadskoj pokrajini [[Ontario]]. Domaći je teren [[Toronto FC]]-a u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Toronto Argonauts]]a u [[Canadian Football League|CFL]]-u. Otvoren je 28. aprila 2007. kao prvi kanadski stadion građen prvenstveno za [[nogomet]].<ref name="historija">{{cite web |title=History |url=https://www.bmofield.com/venue-information/history |website=BMO Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Stadion je izgrađen za 62,9 miliona [[Kanadski dolar|kanadskih dolara]] javno-privatnim modelom koji je uključivao tri nivoa vlasti i Maple Leaf Sports & Entertainment. U prvoj godini bio je glavni stadion [[Svjetsko prvenstvo za igrače do 20 godina 2007.|FIFA U-20 Svjetskog prvenstva 2007]], a kasnije je ugostio utakmice reprezentacije Kanade, MLS Cup, [[Grey Cup]], međunarodne [[ragbi]]jaške i lakros utakmice te koncerte.<ref name="historija"/> == Historija == Prvobitna podloga bila je vještačka trava, što je izazivalo kritike igrača i navijača. Prirodna trava uvedena je 2009. za prijateljsku utakmicu protiv [[Real Madrid CF|Real Madrida]], a od 2010. stadion ima travnatu podlogu s grijanjem, prilagođenu proljetnim i jesenjim uslovima u Torontu.<ref name="historija" /> Velika obnova počela je 2014. i izvedena je u dvije glavne faze. Prva faza, završena u maju 2015, dodala je 8.400 mjesta, nove klupske prostore, lože, toalete, prodajna mjesta i proširene tribine. Druga faza obuhvatila je krovnu konstrukciju iznad većine tribina, novi sistem ozvučenja i rasvjete te prilagodbe za kanadski fudbal.<ref name="renovacija">{{cite web |title=BMO Field Renovation Officially Underway |url=https://www.torontofc.ca/news/bmo-field-renovation-officially-underway |website=Toronto FC |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Arhitektura i oprema == Stadion su izvorno projektovali Brisbin Brook Beynon Architects, a PCL Constructors Canada Inc. bio je glavni izvođač radova. Arhitektonska organizacija ACO Toronto navodi da je objekt završen 2007. i da je građen za domaće utakmice Toronto FC-a, uz uklapanje dijelova nekadašnje zgrade kanadske Kuće slavnih sporta koja se nalazila na istoj lokaciji.<ref name="aco">{{cite web |title=Exhibition Place; BMO Field |url=https://www.acotoronto.ca/building.php?ID=8577 |website=ACO Toronto |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Gensler je radio na kasnijem proširenju i obnovi stadiona. Ti radovi obuhvatili su dodatne tribinske nivoe, lože, klupske prostore, unutrašnje izmjene svlačionica, novi videoekran, krovnu konstrukciju u stilu evropskih nogometnih stadiona i zahvate potrebne za utakmice CFL-a, uključujući hibridnu podlogu i pomične južne tribine.<ref name="gensler">{{cite web |title=BMO Field |url=https://www.gensler.com/projects/bmo-field |website=Gensler |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Redovni kapacitet stadiona iznosi više od 30.000 mjesta, uz mogućnost privremenog proširenja za veće događaje. Za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] planirano je dodavanje 17.756 mjesta, čime se kapacitet povećava na 45.736 mjesta.<ref name="fifa26">{{cite web |title=FIFA World Cup 2026 |url=https://www.bmofield.com/events/fifa26 |website=BMO Field |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Korisnici i događaji == Glavni korisnik stadiona od otvaranja je Toronto FC. Klub je na BMO Fieldu izgradio prepoznatljivu navijačku kulturu, posebno na južnoj tribini, gdje se okupljaju organizovane navijačke grupe. Stadion je povremeno domaćin i utakmica muške i ženske nogometne reprezentacije Kanade.<ref name="historija"/> Toronto Argonautsi su 2015. najavili prelazak na BMO Field, a od sezone 2016. stadion koriste za domaće utakmice u CFL-u. Iste godine stadion je bio domaćin Grey Cupa, a ugostio je i MLS Cup 2016, finale u kojem je [[Seattle Sounders FC]] pobijedio Toronto FC poslije izvođenja jedanaesteraca.<ref name="historija"/> Za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. stadion se koristi pod turnirskim nazivom Toronto Stadium. Toronto je jedan od dva kanadska grada domaćina, uz [[Vancouver]], a na BMO Fieldu planirano je šest utakmica turnira.<ref name="fifa26"/> == Slike == <gallery mode="packed" heights="170"> Datoteka:BMO Field in 2009.jpg|BMO Field 2009. Datoteka:BMO Field Toronto 2007.jpg|Unutrašnjost stadiona 2007. Datoteka:BMO Field exterior, Toronto.JPG|Vanjski izgled stadiona. Datoteka:Bmo field (8820851518).jpg|Stadion tokom utakmice. </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.bmofield.com/}} {{Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:BMO Field}} [[Kategorija:Sport u Torontu]] [[Kategorija:Sportski objekti u Kanadi]] 6fwm2muo3jaypxdxp4vcuqb16dufzbo 0 535242 3894308 2026-06-05T13:12:51Z Mhare 481 + 3894308 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (razdvojba)|i|KCMO (razdvojba)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 km² | površina_zemlje = 814,98 km² | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 st./km² | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail|California Traila]]. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28 km², od čega je 814,98 km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica"/> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == Poznat je po [[Džez|džezu]], velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[Bejzbol|bejzbolske]] događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] q0uu6qllhxnvj83tdwlwuw8g6475dcb 3894309 3894308 2026-06-05T13:13:28Z Mhare 481 Mhare premjestio je stranicu [[Kansas City]] na [[Kansas City, Missouri]]: Standardizacija 3894308 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (razdvojba)|i|KCMO (razdvojba)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 km² | površina_zemlje = 814,98 km² | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 st./km² | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail|California Traila]]. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28 km², od čega je 814,98 km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica"/> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == Poznat je po [[Džez|džezu]], velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[Bejzbol|bejzbolske]] događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] q0uu6qllhxnvj83tdwlwuw8g6475dcb 3894312 3894309 2026-06-05T13:14:32Z Mhare 481 3894312 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 km² | površina_zemlje = 814,98 km² | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 st./km² | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail|California Traila]]. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28 km², od čega je 814,98 km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica"/> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == Poznat je po [[Džez|džezu]], velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[Bejzbol|bejzbolske]] događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] heci3w707phfsfq1xcv0j6izv1lgt96 3894317 3894312 2026-06-05T13:25:35Z Mhare 481 3894317 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 km² | površina_zemlje = 814,98 km² | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 st./km² | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail|California Traila]]. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28 km², od čega je 814,98 km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica"/> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == Poznat je po [[Džez|džezu]], velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[Bejzbol|bejzbolske]] događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] ptwfgf53ormv70ngh0kphsqbnjb5b7u 3894318 3894317 2026-06-05T13:27:59Z Mhare 481 3894318 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 km² | površina_zemlje = 814,98 km² | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 st./km² | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail|California Traila]]. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28 km², od čega je 814,98 km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == [[File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|lijevo|mini|Godine 1843., Kansas City je prikazan u historiji Oregona.]] Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica" /> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == [[File:Kansas_city_(16778782291).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_city_(16778782291).jpg|mini|Gradska jezgra]] Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == [[File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|mini|Ulaz u Američki muzej džeza]] Poznat je po [[Džez|džezu]], velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[File:Chiefsgame.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chiefsgame.jpg|mini|[[Stadion Arrowhead]] ]] [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[Bejzbol|bejzbolske]] događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] 4pco23zztjwodyzqgcn94g246wmxz3v 3894319 3894318 2026-06-05T13:28:45Z Mhare 481 3894319 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 | površina_zemlje = 814,98 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail|California Traila]]. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28 km², od čega je 814,98 km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == [[File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|lijevo|mini|Godine 1843., Kansas City je prikazan u historiji Oregona.]] Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica" /> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == [[File:Kansas_city_(16778782291).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_city_(16778782291).jpg|mini|Gradska jezgra]] Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == [[File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|mini|Ulaz u Američki muzej džeza]] Poznat je po [[Džez|džezu]], velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[File:Chiefsgame.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chiefsgame.jpg|mini|[[Stadion Arrowhead]] ]] [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[Bejzbol|bejzbolske]] događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] 3odj31va17eh7qfqfdvnh7vzfwvqi6b 3894326 3894319 2026-06-05T13:34:37Z Mhare 481 /* Vanjski linkovi */ 3894326 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 | površina_zemlje = 814,98 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail|California Traila]]. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28 km², od čega je 814,98 km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == [[File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|lijevo|mini|Godine 1843., Kansas City je prikazan u historiji Oregona.]] Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica" /> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == [[File:Kansas_city_(16778782291).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_city_(16778782291).jpg|mini|Gradska jezgra]] Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == [[File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|mini|Ulaz u Američki muzej džeza]] Poznat je po [[Džez|džezu]], velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[File:Chiefsgame.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chiefsgame.jpg|mini|[[Stadion Arrowhead]] ]] [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[Bejzbol|bejzbolske]] događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} {{wikivoyage|Kansas City}} * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] m5mc4ezawmzdf3po401f5kf5ddhr0bt 3894367 3894326 2026-06-05T19:53:59Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kansas City, Missouri]] na [[Kansas City (Missouri)]] 3894326 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 | površina_zemlje = 814,98 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail|California Traila]]. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28 km², od čega je 814,98 km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == [[File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|lijevo|mini|Godine 1843., Kansas City je prikazan u historiji Oregona.]] Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica" /> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == [[File:Kansas_city_(16778782291).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_city_(16778782291).jpg|mini|Gradska jezgra]] Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == [[File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|mini|Ulaz u Američki muzej džeza]] Poznat je po [[Džez|džezu]], velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[File:Chiefsgame.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chiefsgame.jpg|mini|[[Stadion Arrowhead]] ]] [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[Bejzbol|bejzbolske]] događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} {{wikivoyage|Kansas City}} * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] m5mc4ezawmzdf3po401f5kf5ddhr0bt 3894415 3894367 2026-06-06T10:04:05Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894415 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje-multi|2|Kansas City|KCMO|grad u državi Kansas|Kansas City, Kansas||Kansas City (višeznačnica)|i|KCMO (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje | ime = Kansas City | naselje_vrsta = Grad | slika = Union Station and Kansas City skyline.jpg | slika_veličina = 275px | slika_opis = [[Union Station (Kansas City)|Union Station]] i središte Kansas Cityja | nadimak = ''Heart of America''; ''Paris of the Plains'' | pushpin_karta = Sjedinjene Američke Države | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|39|06|N|94|35|W|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|SAD}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Missouri]] | podjela_vrsta2 = [[Okrug]] | podjela_ime2 = [[Jackson County, Missouri|Jackson]], [[Clay County, Missouri|Clay]], [[Platte County, Missouri|Platte]], [[Cass County, Missouri|Cass]] | uspostavljanje_naslov = Naseljen | uspostavljanje_datum = 1821. | uspostavljanje_naslov1 = Uključen kao grad | uspostavljanje_datum1 = 1853. | nazvano_po = [[Kansa]] | vlada_vrsta = Gradonačelnik–vijeće | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = [[Quinton Lucas]] | površina_ukupno = 826,28 | površina_zemlje = 814,98 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|2020]] | stanovništvo_ukupno = 508090 | stanovništvo_gustoća = 623,6 | vremenska_zona = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CST]] | utc_ofset = −06:00 | vremenska_zona_DST = [[Centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]] | utc_ofset_DST = −05:00 | poštanski_broj_vrsta = ZIP kodovi | poštanski_broj = 64101–64199 | pozivni_broj_vrsta = Pozivni brojevi | pozivni_broj = 816, 975 | veb-sajt = {{URL|kcmo.gov}} }} '''Kansas City''' jest najveći grad u američkoj saveznoj državi [[Missouri]] i središnji grad [[Kansas City metropolitan area|metropolitanskog područja Kansas Cityja]]. Leži na zapadnom rubu Missourija, na [[Missouri (rijeka)|rijeci Missouri]] kod ušća [[Kansas (rijeka)|rijeke Kansas]], nasuprot gradu [[Kansas City, Kansas|Kansas Cityju]] u saveznoj državi [[Kansas]]. Prema popisu iz 2020. imao je 508.090 stanovnika.<ref name="census">{{cite web |title=QuickFacts: Kansas City city, Missouri |url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/kansascitycitymissouri/PST045224 |website=United States Census Bureau |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Grad se razvio iz riječnog pristaništa i trgovačkog naselja na zapadnoj granici Sjedinjenih Američkih Država. U 19. stoljeću bio je jedna od važnih polaznih tačaka za putovanja i naseljavanje američkog Zapada, naročito preko [[Santa Fe Trail|Santa Fe]], [[Oregon Trail|Oregon]] i [[California Trail]]a. U savremenoj upotrebi ime grada često se povezuje s [[jazz]]om, profesionalnim sportom, fontanama i posebnom tradicijom dimljenog mesa s umakom, poznatom kao kansascityjski roštilj.<ref name="britannica">{{cite web |title=Kansas City |url=https://www.britannica.com/place/Kansas-City-Missouri |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Geografija == Kansas City se prostire na zapadnom rubu Missourija, na prostoru gdje se dodiruju riječne doline Missourija i Kansasa. Veći dio grada nalazi se u okruzima [[Jackson (Mississippi)|Jackson]], Clay i Platte, dok manji dio ulazi u Cass County.<ref>{{cite web |title=Kansas City, Missouri LEOP Base Plan 2025 |url=https://www.kcmo.gov/home/showpublisheddocument/14668/638757508974270000 |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Zbog položaja na državnoj granici grad je funkcionalno povezan s naseljima u Kansasu, naročito s Kansas Cityjem u Wyandotte Countyju, Overland Parkom i Olatheom. Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna površina grada iznosi 826,28&nbsp;km², od čega je 814,98&nbsp;km² kopno. Gustoća stanovništva prema popisu iz 2020. iznosila je približno 623,6 stanovnika po km².<ref name="census"/> == Historija == [[File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_City_in_1843,_drawing_from_Centennial_History_of_Oregon.png|lijevo|mini|Godine 1843., Kansas City je prikazan u historiji Oregona.]] Prvi stalni evropsko-američki doseljenici na tom području bili su francuski trgovci krznom. Među njima se izdvaja [[François Chouteau]], koji je 1821. stigao uzvodno iz [[Saint Louis|St. Louisa]] i osnovao trgovačko uporište na rijeci Missouri. [[John Calvin McCoy]] osnovao je 1833. Westport nekoliko kilometara južno od riječnog pristaništa; naselje je ubrzo postalo opskrbna tačka za karavane prema zapadu.<ref name="britannica" /> Riječno pristanište bliže Westportu privuklo je parobrode, skladišta i trgovinu, pa se oko njega oblikovalo naselje iz kojeg je nastao Kansas City. Naselje je 1850. uključeno kao Town of Kansas, a 1853. kao City of Kansas. Današnji naziv dobilo je 1889, kako bi se jasnije razlikovalo od teritorije i kasnije savezne države Kansas.<ref name="britannica"/> Tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] šire područje Kansas Cityja nalazilo se na osjetljivoj granici između [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] Missourija i slobodnog Kansasa. Zbog toga je bilo zahvaćeno političkim sukobima, gerilskim nasiljem i vojnim operacijama. Nakon rata grad je naglo rastao zahvaljujući željeznici, mostovima preko Missourija, stočnim pijacama i mesnoj industriji. Otvaranje velikih skladišta stoke 1870. učvrstilo ga je kao trgovačko i prerađivačko središte poljoprivrednog zaleđa.<ref name="britannica"/> U prvoj polovini 20. stoljeća politički utjecaj [[Thomas J. Pendergast|Thomasa J. Pendergasta]], razvoj industrije i noćni život oblikovali su poseban urbani karakter grada. U tom se periodu razvila i kansascityjska jazz-scena, jedna od prepoznatljivih grana američkog jazza. == Privreda i saobraćaj == [[File:Kansas_city_(16778782291).jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kansas_city_(16778782291).jpg|mini|Gradska jezgra]] Gradska uprava vodi ekonomski razvoj kroz posebni ured koji koordinira programe, podsticaje, stambenu politiku, analizu razvojnih podataka i saradnju s lokalnim razvojnim organizacijama.<ref>{{cite web |title=Office of Economic Development |url=https://www.kcmo.gov/city-hall/departments/city-manager-s-office/office-of-economic-development |website=City of Kansas City, Missouri |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Prema podacima Biroa za popis stanovništva, ukupna maloprodajna prodaja 2022. iznosila je približno 13,7 milijardi američkih dolara, a prihodi u zdravstvu i socijalnoj zaštiti približno 8,6 milijardi dolara.<ref name="census" /> Grad opslužuje [[Kansas City International Airport]], čiji je novi terminal otvoren 2023. Lokalni i regionalni saobraćaj oslanja se na mrežu autoputeva, autobuske linije i [[KC Streetcar]], tramvajski sistem u središtu grada. == Kultura == [[File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Negro_League_Baseball_Museum_and_American_Jazz_Museum.jpg|mini|Ulaz u Američki muzej džeza]] Poznat je po [[džez]]u, velikom broju fontana i roštiljskoj tradiciji koja se u američkom engleskom naziva ''barbecue''. U tom značenju riječ ne označava samo pečenje na roštilju nego i način pripreme mesa sporim dimljenjem na niskoj temperaturi, uz upotrebu drveta, začina i umaka. Džez scena razvila se 1920-ih i 1930-ih u klubovima koji su radili uprkos [[Prohibicija|prohibiciji]], a grad se zbog noćnog života i muzičke kulture nazivao ''Pariz Ravnica''. Među najvažnijim imenima vezanim za taj stil jesu [[Count Basie]] i [[Lester Young]].<ref name="britannica"/> Važne kulturne institucije uključuju [[Nelson-Atkins Museum of Art]], [[American Jazz Museum]], [[Negro Leagues Baseball Museum]] i [[National World War I Museum and Memorial]]. Union Station, otvoren 1914, danas ima muzejske, izložbene, ugostiteljske i javne funkcije te povezuje historijski željeznički karakter grada sa savremenom kulturnom upotrebom. == Sport == [[File:Chiefsgame.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Chiefsgame.jpg|mini|[[Stadion Arrowhead]] ]] [[Kansas City Chiefs]] nastupaju u [[National Football League|NFL]]-u i igraju na [[Arrowhead Stadium]]u, dok [[Kansas City Royals]] nastupaju u [[Major League Baseball|MLB]]-u i igraju na [[Kauffman Stadium]]u. U nogometu šire područje predstavljaju [[Sporting Kansas City]] u [[Major League Soccer|MLS]]-u i [[Kansas City Current]] u [[National Women's Soccer League|NWSL]]-u. Grad i njegova okolica redovno primaju univerzitetska košarkaška takmičenja, utakmice [[Američki nogomet|američkog fudbala]], [[bejzbol]]ske događaje, nogometne susrete reprezentacija i druge velike sportske manifestacije. === Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. === Kansas City je jedan od 16 gradova domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]]. FIFA je grad izabrala 16. juna 2022, zajedno s još deset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, tri u Meksiku i dva u Kanadi.<ref>{{cite web |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |publisher=FIFA |date=16. 6. 2022 |access-date=5. 6. 2026}}</ref> Utakmice će se igrati na stadionu koji se za turnir vodi kao Kansas City Stadium, odnosno na [[Arrowhead Stadium]]u izvan komercijalnog naziva. Grad će ugostiti šest utakmica: četiri u grupnoj fazi, jednu utakmicu šesnaestine finala i jednu četvrtfinalnu utakmicu.<ref>{{cite web |title=Kansas City to host six World Cup 2026 matches |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/kansas-city-host-six-matches-stadium |publisher=FIFA |access-date=5. 6. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category}} {{wikivoyage|Kansas City}} * {{Službeni sajt|https://www.kcmo.gov/}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kansas City}} [[Kategorija:Gradovi u Missouriju]] fjh53n9zm4p055w1rnzvf76tfih039f 0 535243 3894310 2026-06-05T13:13:28Z Mhare 481 Mhare premjestio je stranicu [[Kansas City]] na [[Kansas City, Missouri]]: Standardizacija 3894310 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kansas City, Missouri]] m4hn78kzg4x9o8t66psmk62cws5amxb 3894373 3894310 2026-06-05T19:56:36Z KWiki 9400 Izmijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Kansas City, Missouri]] na [[Kansas City (Missouri)]] 3894373 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kansas City (Missouri)]] nwotv11awqmijudzpfy7r9qfghl7hy1 0 535244 3894311 2026-06-05T13:14:06Z Mhare 481 + 3894311 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Kansas City, Missouri]] 5f9oomusv9xkdp1d3nswwtwrvym6jnc 3894374 3894311 2026-06-05T19:56:54Z KWiki 9400 Izmijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Kansas City, Missouri]] na [[Kansas City (Missouri)]] 3894374 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kansas City (Missouri)]] nwotv11awqmijudzpfy7r9qfghl7hy1 0 535245 3894313 2026-06-05T13:16:55Z Mhare 481 + 3894313 wikitext text/x-wiki {{wiktionary|Kansas City}} '''[[Kansas City]]''' jest grad u Missouriju. '''Kansas City''' može se odnositi i na: {{TOC right}} == Mjesta == * [[Metropolitansko područje Kansas Cityja]], metropolitansko područje u Missouriju i Kansasu * [[Kansas City, Kansas]], predgrađe Kansas Cityja u Missouriju * [[Kansas City, Oregon]] == Muzika == * [[Kansas City (pjesma Leibera i Stollera)|"Kansas City" (pjesma Leibera i Stollera)]] ** obradio ju je [[Wilbert Harrison]] 1959. * [[Kansas City (pjesma Sneaky Sound Systema)|"Kansas City" (pjesma Sneaky Sound Systema)]], 2008. * "Kansas City", pjesma iz mjuzikla ''[[Oklahoma!]]'' iz 1943. * "Kansas City", pjesma grupe [[Les Humphries Singers]] iz 1974. * "Kansas City", pjesma Melisse Etheridge s albuma ''[[4th Street Feeling]]'' iz 2012. * "Kansas City", pjesma grupe The New Basement Tapes s albuma ''[[Lost on the River: The New Basement Tapes]]'' iz 2014. * "Kansas City", pjesma grupe [[Okkervil River]] iz 2000. * "The Kansas City Song", pjesma [[Buck Owens discography|Bucka Owensa and the Buckaroosa]] iz 1970. * [[Kansas City jazz]], stil jazza nastao 1920-ih i 1930-ih * [[Kansas City blues (muzika)]], stil bluesa koji se razvio 1940-ih == Sport i igre == * [[Kansas City Current]], američki profesionalni ženski nogometni klub iz Kansas Cityja u Kansasu * [[Kansas City Roos]], sportski program Univerziteta Missouri–Kansas City * [[Kansas City (ABA)]], bivši klub Američke košarkaške asocijacije iz Kansas Cityja u Missouriju * [[FC Kansas City]], klub NWSL-a koji je postojao od 2012. do 2017. * Kansas City lowball, nadimak za poker-varijantu [[Deuce-to-seven low|deuce-to-seven lowball]] == Saobraćaj == * ''[[City of Kansas City]]'', ''streamliner'' voz Wabash Railroada koji je saobraćao od 1947. do 1968. * [[City of St. Louis (voz)|''City of St. Louis'' (voz)]], ''streamliner'' voz Union Pacifica koji se od 1968. do 1971. zvao ''City of Kansas City'' * [[USS Kansas City (višeznačna odrednica)|USS ''Kansas City'']], ime više brodova Ratne mornarice SAD-a == Ostalo == * [[Kansas City (film)|''Kansas City'' (film)]], film Roberta Altmana iz 1996. * [[Dijeceza Kansas Cityja]], naziv današnje Rimokatoličke dijeceze Kansas City–Saint Joseph od 1850. do 1947. * [[Kansas City standard]], digitalni format podataka za pohranu računarskih programa i podataka na muzičke/audio kasete * [[Kansas City Shuffle]] == Pogledajte i == * [[North Kansas City, Missouri]], enklavsko predgrađe Kansas Cityja u Missouriju * [[Max's Kansas City]], noćni klub i restoran u New Yorku od 1965. do 1981. * [[Spisak gradova u Kansasu]] * [[Kansas City Blues (višeznačna odrednica)]] * [[Kansas (višeznačna odrednica)]] * [[KC (višeznačna odrednica)]] * [[KSC (višeznačna odrednica)]] {{višeznačnica|geo}} nbu5deob8ucw2chtaodyfdq8613grwi 3894314 3894313 2026-06-05T13:17:22Z Mhare 481 3894314 wikitext text/x-wiki {{wiktionary|Kansas City}} '''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' jest grad u Missouriju. '''Kansas City''' može se odnositi i na: {{TOC right}} == Mjesta == * [[Metropolitansko područje Kansas Cityja]], metropolitansko područje u Missouriju i Kansasu * [[Kansas City, Kansas]], predgrađe Kansas Cityja u Missouriju * [[Kansas City, Oregon]] == Muzika == * [[Kansas City (pjesma Leibera i Stollera)|"Kansas City" (pjesma Leibera i Stollera)]] ** obradio ju je [[Wilbert Harrison]] 1959. * [[Kansas City (pjesma Sneaky Sound Systema)|"Kansas City" (pjesma Sneaky Sound Systema)]], 2008. * "Kansas City", pjesma iz mjuzikla ''[[Oklahoma!]]'' iz 1943. * "Kansas City", pjesma grupe [[Les Humphries Singers]] iz 1974. * "Kansas City", pjesma Melisse Etheridge s albuma ''[[4th Street Feeling]]'' iz 2012. * "Kansas City", pjesma grupe The New Basement Tapes s albuma ''[[Lost on the River: The New Basement Tapes]]'' iz 2014. * "Kansas City", pjesma grupe [[Okkervil River]] iz 2000. * "The Kansas City Song", pjesma [[Buck Owens discography|Bucka Owensa and the Buckaroosa]] iz 1970. * [[Kansas City jazz]], stil jazza nastao 1920-ih i 1930-ih * [[Kansas City blues (muzika)]], stil bluesa koji se razvio 1940-ih == Sport i igre == * [[Kansas City Current]], američki profesionalni ženski nogometni klub iz Kansas Cityja u Kansasu * [[Kansas City Roos]], sportski program Univerziteta Missouri–Kansas City * [[Kansas City (ABA)]], bivši klub Američke košarkaške asocijacije iz Kansas Cityja u Missouriju * [[FC Kansas City]], klub NWSL-a koji je postojao od 2012. do 2017. * Kansas City lowball, nadimak za poker-varijantu [[Deuce-to-seven low|deuce-to-seven lowball]] == Saobraćaj == * ''[[City of Kansas City]]'', ''streamliner'' voz Wabash Railroada koji je saobraćao od 1947. do 1968. * [[City of St. Louis (voz)|''City of St. Louis'' (voz)]], ''streamliner'' voz Union Pacifica koji se od 1968. do 1971. zvao ''City of Kansas City'' * [[USS Kansas City (višeznačna odrednica)|USS ''Kansas City'']], ime više brodova Ratne mornarice SAD-a == Ostalo == * [[Kansas City (film)|''Kansas City'' (film)]], film Roberta Altmana iz 1996. * [[Dijeceza Kansas Cityja]], naziv današnje Rimokatoličke dijeceze Kansas City–Saint Joseph od 1850. do 1947. * [[Kansas City standard]], digitalni format podataka za pohranu računarskih programa i podataka na muzičke/audio kasete * [[Kansas City Shuffle]] == Pogledajte i == * [[North Kansas City, Missouri]], enklavsko predgrađe Kansas Cityja u Missouriju * [[Max's Kansas City]], noćni klub i restoran u New Yorku od 1965. do 1981. * [[Spisak gradova u Kansasu]] * [[Kansas City Blues (višeznačna odrednica)]] * [[Kansas (višeznačna odrednica)]] * [[KC (višeznačna odrednica)]] * [[KSC (višeznačna odrednica)]] {{višeznačnica|geo}} rjql7ms301vdag91zjqasy360lpagbh 3894315 3894314 2026-06-05T13:17:52Z Mhare 481 [[Kategorija:Višeznačnice]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3894315 wikitext text/x-wiki {{wiktionary|Kansas City}} '''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' jest grad u Missouriju. '''Kansas City''' može se odnositi i na: {{TOC right}} == Mjesta == * [[Metropolitansko područje Kansas Cityja]], metropolitansko područje u Missouriju i Kansasu * [[Kansas City, Kansas]], predgrađe Kansas Cityja u Missouriju * [[Kansas City, Oregon]] == Muzika == * [[Kansas City (pjesma Leibera i Stollera)|"Kansas City" (pjesma Leibera i Stollera)]] ** obradio ju je [[Wilbert Harrison]] 1959. * [[Kansas City (pjesma Sneaky Sound Systema)|"Kansas City" (pjesma Sneaky Sound Systema)]], 2008. * "Kansas City", pjesma iz mjuzikla ''[[Oklahoma!]]'' iz 1943. * "Kansas City", pjesma grupe [[Les Humphries Singers]] iz 1974. * "Kansas City", pjesma Melisse Etheridge s albuma ''[[4th Street Feeling]]'' iz 2012. * "Kansas City", pjesma grupe The New Basement Tapes s albuma ''[[Lost on the River: The New Basement Tapes]]'' iz 2014. * "Kansas City", pjesma grupe [[Okkervil River]] iz 2000. * "The Kansas City Song", pjesma [[Buck Owens discography|Bucka Owensa and the Buckaroosa]] iz 1970. * [[Kansas City jazz]], stil jazza nastao 1920-ih i 1930-ih * [[Kansas City blues (muzika)]], stil bluesa koji se razvio 1940-ih == Sport i igre == * [[Kansas City Current]], američki profesionalni ženski nogometni klub iz Kansas Cityja u Kansasu * [[Kansas City Roos]], sportski program Univerziteta Missouri–Kansas City * [[Kansas City (ABA)]], bivši klub Američke košarkaške asocijacije iz Kansas Cityja u Missouriju * [[FC Kansas City]], klub NWSL-a koji je postojao od 2012. do 2017. * Kansas City lowball, nadimak za poker-varijantu [[Deuce-to-seven low|deuce-to-seven lowball]] == Saobraćaj == * ''[[City of Kansas City]]'', ''streamliner'' voz Wabash Railroada koji je saobraćao od 1947. do 1968. * [[City of St. Louis (voz)|''City of St. Louis'' (voz)]], ''streamliner'' voz Union Pacifica koji se od 1968. do 1971. zvao ''City of Kansas City'' * [[USS Kansas City (višeznačna odrednica)|USS ''Kansas City'']], ime više brodova Ratne mornarice SAD-a == Ostalo == * [[Kansas City (film)|''Kansas City'' (film)]], film Roberta Altmana iz 1996. * [[Dijeceza Kansas Cityja]], naziv današnje Rimokatoličke dijeceze Kansas City–Saint Joseph od 1850. do 1947. * [[Kansas City standard]], digitalni format podataka za pohranu računarskih programa i podataka na muzičke/audio kasete * [[Kansas City Shuffle]] == Pogledajte i == * [[North Kansas City, Missouri]], enklavsko predgrađe Kansas Cityja u Missouriju * [[Max's Kansas City]], noćni klub i restoran u New Yorku od 1965. do 1981. * [[Spisak gradova u Kansasu]] * [[Kansas City Blues (višeznačna odrednica)]] * [[Kansas (višeznačna odrednica)]] * [[KC (višeznačna odrednica)]] * [[KSC (višeznačna odrednica)]] {{višeznačnica|geo}} [[Kategorija:Višeznačnice]] r8qxbab4f78qzfdwbmzzoe8nu6ugrgo 3894414 3894315 2026-06-06T10:04:03Z WumpusBot 120674 /* Sport i igre */ razne ispravke 3894414 wikitext text/x-wiki {{wiktionary|Kansas City}} '''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' jest grad u Missouriju. '''Kansas City''' može se odnositi i na: {{TOC right}} == Mjesta == * [[Metropolitansko područje Kansas Cityja]], metropolitansko područje u Missouriju i Kansasu * [[Kansas City, Kansas]], predgrađe Kansas Cityja u Missouriju * [[Kansas City, Oregon]] == Muzika == * [[Kansas City (pjesma Leibera i Stollera)|"Kansas City" (pjesma Leibera i Stollera)]] ** obradio ju je [[Wilbert Harrison]] 1959. * [[Kansas City (pjesma Sneaky Sound Systema)|"Kansas City" (pjesma Sneaky Sound Systema)]], 2008. * "Kansas City", pjesma iz mjuzikla ''[[Oklahoma!]]'' iz 1943. * "Kansas City", pjesma grupe [[Les Humphries Singers]] iz 1974. * "Kansas City", pjesma Melisse Etheridge s albuma ''[[4th Street Feeling]]'' iz 2012. * "Kansas City", pjesma grupe The New Basement Tapes s albuma ''[[Lost on the River: The New Basement Tapes]]'' iz 2014. * "Kansas City", pjesma grupe [[Okkervil River]] iz 2000. * "The Kansas City Song", pjesma [[Buck Owens discography|Bucka Owensa and the Buckaroosa]] iz 1970. * [[Kansas City jazz]], stil jazza nastao 1920-ih i 1930-ih * [[Kansas City blues (muzika)]], stil bluesa koji se razvio 1940-ih == Sport i igre == * [[Kansas City Current]], američki profesionalni ženski nogometni klub iz Kansas Cityja u Kansasu * [[Kansas City Roos]], sportski program Univerziteta Missouri–Kansas City * [[Kansas City (ABA)]], bivši klub Američke košarkaške asocijacije iz Kansas Cityja u Missouriju * [[FC Kansas City]], klub NWSL-a koji je postojao od 2012. do 2017. * Kansas City lowball, nadimak za poker-varijantu [[deuce-to-seven low]]ball == Saobraćaj == * ''[[City of Kansas City]]'', ''streamliner'' voz Wabash Railroada koji je saobraćao od 1947. do 1968. * [[City of St. Louis (voz)|''City of St. Louis'' (voz)]], ''streamliner'' voz Union Pacifica koji se od 1968. do 1971. zvao ''City of Kansas City'' * [[USS Kansas City (višeznačna odrednica)|USS ''Kansas City'']], ime više brodova Ratne mornarice SAD-a == Ostalo == * [[Kansas City (film)|''Kansas City'' (film)]], film Roberta Altmana iz 1996. * [[Dijeceza Kansas Cityja]], naziv današnje Rimokatoličke dijeceze Kansas City–Saint Joseph od 1850. do 1947. * [[Kansas City standard]], digitalni format podataka za pohranu računarskih programa i podataka na muzičke/audio kasete * [[Kansas City Shuffle]] == Pogledajte i == * [[North Kansas City, Missouri]], enklavsko predgrađe Kansas Cityja u Missouriju * [[Max's Kansas City]], noćni klub i restoran u New Yorku od 1965. do 1981. * [[Spisak gradova u Kansasu]] * [[Kansas City Blues (višeznačna odrednica)]] * [[Kansas (višeznačna odrednica)]] * [[KC (višeznačna odrednica)]] * [[KSC (višeznačna odrednica)]] {{višeznačnica|geo}} [[Kategorija:Višeznačnice]] c5p2zs7vtzez9vw00p1dk5vlstr9l15 1 535246 3894335 2026-06-05T13:42:25Z AnToni 2325 Nova stranica: == Format naslova == Zar ne bi trebali i ovdje ići na format ''Kansas City '''(Missouri)''''', kao i u drugim višeznačnicama? --~~~~ 3894335 wikitext text/x-wiki == Format naslova == Zar ne bi trebali i ovdje ići na format ''Kansas City '''(Missouri)''''', kao i u drugim višeznačnicama? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:42, 5 juni 2026 (CEST) s5yol1br5bzby29259o5pspm767m5tk 3894340 3894335 2026-06-05T13:51:07Z Mhare 481 /* Format naslova */ odgovor 3894340 wikitext text/x-wiki == Format naslova == Zar ne bi trebali i ovdje ići na format ''Kansas City '''(Missouri)''''', kao i u drugim višeznačnicama? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:42, 5 juni 2026 (CEST) :Na onom članku svjetskog prvenstva je bilo ovako, pa ja tako napravio novi članak. Ako treba preusmjeriti, uradit ću. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 15:51, 5 juni 2026 (CEST) kil4s6z6e9zx902pb406hp599nwhwkw 3894344 3894340 2026-06-05T14:17:54Z ~2026-33366-81 182218 /* Format naslova */ odgovor 3894344 wikitext text/x-wiki == Format naslova == Zar ne bi trebali i ovdje ići na format ''Kansas City '''(Missouri)''''', kao i u drugim višeznačnicama? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:42, 5 juni 2026 (CEST) :Na onom članku svjetskog prvenstva je bilo ovako, pa ja tako napravio novi članak. Ako treba preusmjeriti, uradit ću. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 15:51, 5 juni 2026 (CEST) ::Ne treba dodatna odrednica za veće i poznatije gradove. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33366-81|&#126;2026-33366-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33366-81|talk]]) 16:17, 5 juni 2026 (CEST) qtqkqzn3lr58o8h52jha95o55yrx2oh 3894345 3894344 2026-06-05T14:21:53Z ~2026-33366-81 182218 3894345 wikitext text/x-wiki == Format naslova == Zar ne bi trebali i ovdje ići na format ''Kansas City '''(Missouri)''''', kao i u drugim višeznačnicama? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:42, 5 juni 2026 (CEST) :Na onom članku svjetskog prvenstva je bilo ovako, pa ja tako napravio novi članak. Ako treba preusmjeriti, uradit ću. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 15:51, 5 juni 2026 (CEST) ::Generalno, ne treba dodatna odrednica za veće i poznatije gradove. Doduše, ovaj je možda izuzetak jer je uz granicu. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33366-81|&#126;2026-33366-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33366-81|talk]]) 16:17, 5 juni 2026 (CEST) lu79wnteqr81ej7nlcitcsvpfscasbu 3894369 3894345 2026-06-05T19:54:00Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Kansas City, Missouri]] na [[Razgovor:Kansas City (Missouri)]] 3894345 wikitext text/x-wiki == Format naslova == Zar ne bi trebali i ovdje ići na format ''Kansas City '''(Missouri)''''', kao i u drugim višeznačnicama? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:42, 5 juni 2026 (CEST) :Na onom članku svjetskog prvenstva je bilo ovako, pa ja tako napravio novi članak. Ako treba preusmjeriti, uradit ću. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 15:51, 5 juni 2026 (CEST) ::Generalno, ne treba dodatna odrednica za veće i poznatije gradove. Doduše, ovaj je možda izuzetak jer je uz granicu. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-33366-81|&#126;2026-33366-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-33366-81|talk]]) 16:17, 5 juni 2026 (CEST) lu79wnteqr81ej7nlcitcsvpfscasbu 0 535247 3894337 2026-06-05T13:45:33Z Mhare 481 + 3894337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tomo Buzov | ime_pri_rođenju = Tomislav Buzov | datum_rođenja = 1940. | mjesto_rođenja = [[Kaštel Novi]], [[Banovina Hrvatska]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = 27. februar 1993. | mjesto_smrti = nakon otmice u [[Štrpci]]ma, [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | zanimanje = oficir [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] }} '''Tomo Buzov''' (rođen kao '''Tomislav Buzov'''; 1940 – 27. februar 1993) bio je penzionisani oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i žrtva [[Masakr u Štrpcima|otmice u Štrpcima]]. Rođen je u [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]], a živio je u [[Beograd]]u. Ubijen je nakon što su pripadnici jedinice "Osvetnici" [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] 27. februara 1993. iz voza 671 na liniji Beograd–Bar izveli 19 građana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i jedno neidentifikovano lice.<ref name="fhp-33">{{cite web |url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/ |title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima |publisher=Fond za humanitarno pravo |date=27. 2. 2026 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> == Biografija == Buzov je rođen 1940. u Kaštel Novom, u predjelu Rudine. Bio je oficir JNA, a penziju je dočekao u Beogradu. Imao je suprugu Koviljku i sina Darka, koji je 1993. bio na odsluženju vojnog roka u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name="radio-dux">{{cite web |url=https://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/ko-je-bio-tomo-buzov-koji-se-usprotivio-otmici-bosnjaka-u-strpcima |title=Ko je bio Tomo Buzov koji se usprotivio otmici Bošnjaka u Štrpcima |website=Radio DUX |date=27. 2. 2025 |access-date=5. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Živio je u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], u Bloku 23. Prema navodima medija i svjedočenjima njegovih komšija, 27. februara 1993. putovao je iz Beograda prema Baru kako bi posjetio sina u Crnoj Gori.<ref name="n1">{{cite web |url=https://n1info.ba/regija/bio-je-covjek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-zivot-za-mladica-u-vozu-u-strpcima/ |title="Bio je čovjek i Jugosloven": Tomo Buzov dao život za mladića u vozu u Štrpcima |website=N1 |date=31. 5. 2024 |access-date=5. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Otmica u Štrpcima == Na željezničkoj stanici [[Štrpci]], na teritoriji Bosne i Hercegovine, pripadnici VRS-a zaustavili su voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar. Iz voza su izveli 20 putnika, opljačkali ih i ubili. Među žrtvama je bilo 18 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jedan Hrvat i jedno do danas neidentifikovano lice.<ref name="hra-30">{{cite web |url=https://www.hraction.org/2023/02/27/tri-decenije-iscekivanja-pravde-za-zrtve-zlocina-u-strpcima-2/ |title=Tri decenije iščekivanja pravde za žrtve zločina u Štrpcima |publisher=Akcija za ljudska prava |date=27. 2. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=cnr}}</ref> Fond za humanitarno pravo navodi da su putnici izvedeni iz voza i ubijeni 27. februara 1993. te da njihove porodice više od tri decenije čekaju pravdu pred pravosuđem Srbije i tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbližih.<ref name="fhp-33"/><ref name="hra-30"/> == Sjećanje == Na zgradi u Ulici Milutina Milankovića 42 u Novom Beogradu, u kojoj je živio do smrti, 2016. postavljena je spomen-ploča Tomi Buzovu. Ploču je postavila Općina Novi Beograd, a otkrili su je predsjednik općine Aleksandar Šapić i Buzovljev unuk, u prisustvu članova porodice i prijatelja.<ref name="rts-ploca">{{cite web |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/2290733/otkrivena-spomen-ploca-oficiru-jna-tomi-buzovu.html |title=Otkrivena spomen-ploča oficiru JNA Tomi Buzovu |website=RTS |date=20. 4. 2016 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Nakon što je ploča nestala krajem 2022, komšije su se založile da bude vraćena, a nova ploča postavljena je 2023.<ref name="rse-ploca">{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tomo-buzov-spomen-ploca-beograd/32378616.html |title="Bio je naš heroj": Komšije u Beogradu vratile spomen-ploču ubijenom u Štrpcima |website=Radio Slobodna Evropa |date=25. 4. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Njegov čin bio je jedna od osnova kratkog igranog filma ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti]]'' režisera [[Nebojša Slijepčević|Nebojše Slijepčevića]]. Film je 2024. bio u konkurenciji za kratkometražni film na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] i osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za kratki film. U ulozi Toma Buzova nastupio je [[Dragan Mićanović]].<ref name="cannes">{{cite web |url=https://www.festival-cannes.com/en/f/the-man-who-could-not-remain-silent/ |title=The Man Who Could Not Remain Silent |website=Festival de Cannes |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzov, Tomo}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 1993.]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Žrtve ratnih zločina u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Biografije, Kaštela]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] g5g9aw1muykbxt9i3km8xy4qjo9kiwc 3894338 3894337 2026-06-05T13:46:42Z Mhare 481 − 3 kategorija; +[[Kategorija:Beograd]]; ±[[Kategorija:Biografije, Kaštela]]→[[Kategorija:Biografije, Kaštel Novi]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3894338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tomo Buzov | ime_pri_rođenju = Tomislav Buzov | datum_rođenja = 1940. | mjesto_rođenja = [[Kaštel Novi]], [[Banovina Hrvatska]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = 27. februar 1993. | mjesto_smrti = nakon otmice u [[Štrpci]]ma, [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | zanimanje = oficir [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] }} '''Tomo Buzov''' (rođen kao '''Tomislav Buzov'''; 1940 – 27. februar 1993) bio je penzionisani oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i žrtva [[Masakr u Štrpcima|otmice u Štrpcima]]. Rođen je u [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]], a živio je u [[Beograd]]u. Ubijen je nakon što su pripadnici jedinice "Osvetnici" [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] 27. februara 1993. iz voza 671 na liniji Beograd–Bar izveli 19 građana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i jedno neidentifikovano lice.<ref name="fhp-33">{{cite web |url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/ |title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima |publisher=Fond za humanitarno pravo |date=27. 2. 2026 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> == Biografija == Buzov je rođen 1940. u Kaštel Novom, u predjelu Rudine. Bio je oficir JNA, a penziju je dočekao u Beogradu. Imao je suprugu Koviljku i sina Darka, koji je 1993. bio na odsluženju vojnog roka u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name="radio-dux">{{cite web |url=https://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/ko-je-bio-tomo-buzov-koji-se-usprotivio-otmici-bosnjaka-u-strpcima |title=Ko je bio Tomo Buzov koji se usprotivio otmici Bošnjaka u Štrpcima |website=Radio DUX |date=27. 2. 2025 |access-date=5. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Živio je u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], u Bloku 23. Prema navodima medija i svjedočenjima njegovih komšija, 27. februara 1993. putovao je iz Beograda prema Baru kako bi posjetio sina u Crnoj Gori.<ref name="n1">{{cite web |url=https://n1info.ba/regija/bio-je-covjek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-zivot-za-mladica-u-vozu-u-strpcima/ |title="Bio je čovjek i Jugosloven": Tomo Buzov dao život za mladića u vozu u Štrpcima |website=N1 |date=31. 5. 2024 |access-date=5. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Otmica u Štrpcima == Na željezničkoj stanici [[Štrpci]], na teritoriji Bosne i Hercegovine, pripadnici VRS-a zaustavili su voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar. Iz voza su izveli 20 putnika, opljačkali ih i ubili. Među žrtvama je bilo 18 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jedan Hrvat i jedno do danas neidentifikovano lice.<ref name="hra-30">{{cite web |url=https://www.hraction.org/2023/02/27/tri-decenije-iscekivanja-pravde-za-zrtve-zlocina-u-strpcima-2/ |title=Tri decenije iščekivanja pravde za žrtve zločina u Štrpcima |publisher=Akcija za ljudska prava |date=27. 2. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=cnr}}</ref> Fond za humanitarno pravo navodi da su putnici izvedeni iz voza i ubijeni 27. februara 1993. te da njihove porodice više od tri decenije čekaju pravdu pred pravosuđem Srbije i tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbližih.<ref name="fhp-33"/><ref name="hra-30"/> == Sjećanje == Na zgradi u Ulici Milutina Milankovića 42 u Novom Beogradu, u kojoj je živio do smrti, 2016. postavljena je spomen-ploča Tomi Buzovu. Ploču je postavila Općina Novi Beograd, a otkrili su je predsjednik općine Aleksandar Šapić i Buzovljev unuk, u prisustvu članova porodice i prijatelja.<ref name="rts-ploca">{{cite web |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/2290733/otkrivena-spomen-ploca-oficiru-jna-tomi-buzovu.html |title=Otkrivena spomen-ploča oficiru JNA Tomi Buzovu |website=RTS |date=20. 4. 2016 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Nakon što je ploča nestala krajem 2022, komšije su se založile da bude vraćena, a nova ploča postavljena je 2023.<ref name="rse-ploca">{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tomo-buzov-spomen-ploca-beograd/32378616.html |title="Bio je naš heroj": Komšije u Beogradu vratile spomen-ploču ubijenom u Štrpcima |website=Radio Slobodna Evropa |date=25. 4. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Njegov čin bio je jedna od osnova kratkog igranog filma ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti]]'' režisera [[Nebojša Slijepčević|Nebojše Slijepčevića]]. Film je 2024. bio u konkurenciji za kratkometražni film na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] i osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za kratki film. U ulozi Toma Buzova nastupio je [[Dragan Mićanović]].<ref name="cannes">{{cite web |url=https://www.festival-cannes.com/en/f/the-man-who-could-not-remain-silent/ |title=The Man Who Could Not Remain Silent |website=Festival de Cannes |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzov, Tomo}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 1993.]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Biografije, Kaštel Novi]] [[Kategorija:Beograd]] rnqepvpla0hhd9u0jwvbklbncqklz0k 3894377 3894338 2026-06-05T21:08:57Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Kaštel Novi]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Kaštel]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3894377 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tomo Buzov | ime_pri_rođenju = Tomislav Buzov | datum_rođenja = 1940. | mjesto_rođenja = [[Kaštel Novi]], [[Banovina Hrvatska]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = 27. februar 1993. | mjesto_smrti = nakon otmice u [[Štrpci]]ma, [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | zanimanje = oficir [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] }} '''Tomo Buzov''' (rođen kao '''Tomislav Buzov'''; 1940 – 27. februar 1993) bio je penzionisani oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i žrtva [[Masakr u Štrpcima|otmice u Štrpcima]]. Rođen je u [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]], a živio je u [[Beograd]]u. Ubijen je nakon što su pripadnici jedinice "Osvetnici" [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] 27. februara 1993. iz voza 671 na liniji Beograd–Bar izveli 19 građana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i jedno neidentifikovano lice.<ref name="fhp-33">{{cite web |url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/ |title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima |publisher=Fond za humanitarno pravo |date=27. 2. 2026 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> == Biografija == Buzov je rođen 1940. u Kaštel Novom, u predjelu Rudine. Bio je oficir JNA, a penziju je dočekao u Beogradu. Imao je suprugu Koviljku i sina Darka, koji je 1993. bio na odsluženju vojnog roka u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name="radio-dux">{{cite web |url=https://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/ko-je-bio-tomo-buzov-koji-se-usprotivio-otmici-bosnjaka-u-strpcima |title=Ko je bio Tomo Buzov koji se usprotivio otmici Bošnjaka u Štrpcima |website=Radio DUX |date=27. 2. 2025 |access-date=5. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Živio je u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], u Bloku 23. Prema navodima medija i svjedočenjima njegovih komšija, 27. februara 1993. putovao je iz Beograda prema Baru kako bi posjetio sina u Crnoj Gori.<ref name="n1">{{cite web |url=https://n1info.ba/regija/bio-je-covjek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-zivot-za-mladica-u-vozu-u-strpcima/ |title="Bio je čovjek i Jugosloven": Tomo Buzov dao život za mladića u vozu u Štrpcima |website=N1 |date=31. 5. 2024 |access-date=5. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Otmica u Štrpcima == Na željezničkoj stanici [[Štrpci]], na teritoriji Bosne i Hercegovine, pripadnici VRS-a zaustavili su voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar. Iz voza su izveli 20 putnika, opljačkali ih i ubili. Među žrtvama je bilo 18 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jedan Hrvat i jedno do danas neidentifikovano lice.<ref name="hra-30">{{cite web |url=https://www.hraction.org/2023/02/27/tri-decenije-iscekivanja-pravde-za-zrtve-zlocina-u-strpcima-2/ |title=Tri decenije iščekivanja pravde za žrtve zločina u Štrpcima |publisher=Akcija za ljudska prava |date=27. 2. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=cnr}}</ref> Fond za humanitarno pravo navodi da su putnici izvedeni iz voza i ubijeni 27. februara 1993. te da njihove porodice više od tri decenije čekaju pravdu pred pravosuđem Srbije i tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbližih.<ref name="fhp-33"/><ref name="hra-30"/> == Sjećanje == Na zgradi u Ulici Milutina Milankovića 42 u Novom Beogradu, u kojoj je živio do smrti, 2016. postavljena je spomen-ploča Tomi Buzovu. Ploču je postavila Općina Novi Beograd, a otkrili su je predsjednik općine Aleksandar Šapić i Buzovljev unuk, u prisustvu članova porodice i prijatelja.<ref name="rts-ploca">{{cite web |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/2290733/otkrivena-spomen-ploca-oficiru-jna-tomi-buzovu.html |title=Otkrivena spomen-ploča oficiru JNA Tomi Buzovu |website=RTS |date=20. 4. 2016 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Nakon što je ploča nestala krajem 2022, komšije su se založile da bude vraćena, a nova ploča postavljena je 2023.<ref name="rse-ploca">{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tomo-buzov-spomen-ploca-beograd/32378616.html |title="Bio je naš heroj": Komšije u Beogradu vratile spomen-ploču ubijenom u Štrpcima |website=Radio Slobodna Evropa |date=25. 4. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Njegov čin bio je jedna od osnova kratkog igranog filma ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti]]'' režisera [[Nebojša Slijepčević|Nebojše Slijepčevića]]. Film je 2024. bio u konkurenciji za kratkometražni film na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] i osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za kratki film. U ulozi Toma Buzova nastupio je [[Dragan Mićanović]].<ref name="cannes">{{cite web |url=https://www.festival-cannes.com/en/f/the-man-who-could-not-remain-silent/ |title=The Man Who Could Not Remain Silent |website=Festival de Cannes |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzov, Tomo}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 1993.]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Biografije, Kaštel]] [[Kategorija:Beograd]] gw74izg0h5q04uu1p1csm1qow2rb3r5 3894378 3894377 2026-06-05T21:10:18Z AnToni 2325 /* Otmica u Štrpcima */ 3894378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tomo Buzov | ime_pri_rođenju = Tomislav Buzov | datum_rođenja = 1940. | mjesto_rođenja = [[Kaštel Novi]], [[Banovina Hrvatska]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = 27. februar 1993. | mjesto_smrti = nakon otmice u [[Štrpci]]ma, [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | zanimanje = oficir [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] }} '''Tomo Buzov''' (rođen kao '''Tomislav Buzov'''; 1940 – 27. februar 1993) bio je penzionisani oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i žrtva [[Masakr u Štrpcima|otmice u Štrpcima]]. Rođen je u [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]], a živio je u [[Beograd]]u. Ubijen je nakon što su pripadnici jedinice "Osvetnici" [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] 27. februara 1993. iz voza 671 na liniji Beograd–Bar izveli 19 građana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i jedno neidentifikovano lice.<ref name="fhp-33">{{cite web |url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/ |title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima |publisher=Fond za humanitarno pravo |date=27. 2. 2026 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> == Biografija == Buzov je rođen 1940. u Kaštel Novom, u predjelu Rudine. Bio je oficir JNA, a penziju je dočekao u Beogradu. Imao je suprugu Koviljku i sina Darka, koji je 1993. bio na odsluženju vojnog roka u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name="radio-dux">{{cite web |url=https://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/ko-je-bio-tomo-buzov-koji-se-usprotivio-otmici-bosnjaka-u-strpcima |title=Ko je bio Tomo Buzov koji se usprotivio otmici Bošnjaka u Štrpcima |website=Radio DUX |date=27. 2. 2025 |access-date=5. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Živio je u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], u Bloku 23. Prema navodima medija i svjedočenjima njegovih komšija, 27. februara 1993. putovao je iz Beograda prema Baru kako bi posjetio sina u Crnoj Gori.<ref name="n1">{{cite web |url=https://n1info.ba/regija/bio-je-covjek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-zivot-za-mladica-u-vozu-u-strpcima/ |title="Bio je čovjek i Jugosloven": Tomo Buzov dao život za mladića u vozu u Štrpcima |website=N1 |date=31. 5. 2024 |access-date=5. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Otmica u Štrpcima == Na željezničkoj stanici [[Štrpci]], na teritoriji Bosne i Hercegovine, pripadnici VRS-a zaustavili su voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar. Iz voza su izveli 20 putnika, opljačkali ih i ubili. Među žrtvama je bilo 18 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jedan Hrvat i jedno do danas neidentifikovano lice.<ref name="hra-30">{{cite web |url=https://www.hraction.org/2023/02/27/tri-decenije-iscekivanja-pravde-za-zrtve-zlocina-u-strpcima-2/ |title=Tri decenije iščekivanja pravde za žrtve zločina u Štrpcima |publisher=Akcija za ljudska prava |date=27. 2. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=cnr}}</ref> Fond za humanitarno pravo navodi da su putnici izvedeni iz voza i ubijeni 27. februara 1993. te da njihove porodice više od tri decenije čekaju pravdu pred pravosuđem Srbije.<ref name="fhp-33"/><ref name="hra-30"/> == Sjećanje == Na zgradi u Ulici Milutina Milankovića 42 u Novom Beogradu, u kojoj je živio do smrti, 2016. postavljena je spomen-ploča Tomi Buzovu. Ploču je postavila Općina Novi Beograd, a otkrili su je predsjednik općine Aleksandar Šapić i Buzovljev unuk, u prisustvu članova porodice i prijatelja.<ref name="rts-ploca">{{cite web |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/2290733/otkrivena-spomen-ploca-oficiru-jna-tomi-buzovu.html |title=Otkrivena spomen-ploča oficiru JNA Tomi Buzovu |website=RTS |date=20. 4. 2016 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Nakon što je ploča nestala krajem 2022, komšije su se založile da bude vraćena, a nova ploča postavljena je 2023.<ref name="rse-ploca">{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tomo-buzov-spomen-ploca-beograd/32378616.html |title="Bio je naš heroj": Komšije u Beogradu vratile spomen-ploču ubijenom u Štrpcima |website=Radio Slobodna Evropa |date=25. 4. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Njegov čin bio je jedna od osnova kratkog igranog filma ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti]]'' režisera [[Nebojša Slijepčević|Nebojše Slijepčevića]]. Film je 2024. bio u konkurenciji za kratkometražni film na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] i osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za kratki film. U ulozi Toma Buzova nastupio je [[Dragan Mićanović]].<ref name="cannes">{{cite web |url=https://www.festival-cannes.com/en/f/the-man-who-could-not-remain-silent/ |title=The Man Who Could Not Remain Silent |website=Festival de Cannes |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzov, Tomo}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 1993.]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Biografije, Kaštel]] [[Kategorija:Beograd]] qmykhp0t4kld6kh9z8s236sg3jspb0u 3894379 3894378 2026-06-05T21:10:46Z AnToni 2325 [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3894379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tomo Buzov | ime_pri_rođenju = Tomislav Buzov | datum_rođenja = 1940. | mjesto_rođenja = [[Kaštel Novi]], [[Banovina Hrvatska]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = 27. februar 1993. | mjesto_smrti = nakon otmice u [[Štrpci]]ma, [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | zanimanje = oficir [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] }} '''Tomo Buzov''' (rođen kao '''Tomislav Buzov'''; 1940 – 27. februar 1993) bio je penzionisani oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i žrtva [[Masakr u Štrpcima|otmice u Štrpcima]]. Rođen je u [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]], a živio je u [[Beograd]]u. Ubijen je nakon što su pripadnici jedinice "Osvetnici" [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] 27. februara 1993. iz voza 671 na liniji Beograd–Bar izveli 19 građana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i jedno neidentifikovano lice.<ref name="fhp-33">{{cite web |url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/ |title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima |publisher=Fond za humanitarno pravo |date=27. 2. 2026 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> == Biografija == Buzov je rođen 1940. u Kaštel Novom, u predjelu Rudine. Bio je oficir JNA, a penziju je dočekao u Beogradu. Imao je suprugu Koviljku i sina Darka, koji je 1993. bio na odsluženju vojnog roka u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name="radio-dux">{{cite web |url=https://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/ko-je-bio-tomo-buzov-koji-se-usprotivio-otmici-bosnjaka-u-strpcima |title=Ko je bio Tomo Buzov koji se usprotivio otmici Bošnjaka u Štrpcima |website=Radio DUX |date=27. 2. 2025 |access-date=5. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Živio je u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], u Bloku 23. Prema navodima medija i svjedočenjima njegovih komšija, 27. februara 1993. putovao je iz Beograda prema Baru kako bi posjetio sina u Crnoj Gori.<ref name="n1">{{cite web |url=https://n1info.ba/regija/bio-je-covjek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-zivot-za-mladica-u-vozu-u-strpcima/ |title="Bio je čovjek i Jugosloven": Tomo Buzov dao život za mladića u vozu u Štrpcima |website=N1 |date=31. 5. 2024 |access-date=5. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Otmica u Štrpcima == Na željezničkoj stanici [[Štrpci]], na teritoriji Bosne i Hercegovine, pripadnici VRS-a zaustavili su voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar. Iz voza su izveli 20 putnika, opljačkali ih i ubili. Među žrtvama je bilo 18 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jedan Hrvat i jedno do danas neidentifikovano lice.<ref name="hra-30">{{cite web |url=https://www.hraction.org/2023/02/27/tri-decenije-iscekivanja-pravde-za-zrtve-zlocina-u-strpcima-2/ |title=Tri decenije iščekivanja pravde za žrtve zločina u Štrpcima |publisher=Akcija za ljudska prava |date=27. 2. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=cnr}}</ref> Fond za humanitarno pravo navodi da su putnici izvedeni iz voza i ubijeni 27. februara 1993. te da njihove porodice više od tri decenije čekaju pravdu pred pravosuđem Srbije.<ref name="fhp-33"/><ref name="hra-30"/> == Sjećanje == Na zgradi u Ulici Milutina Milankovića 42 u Novom Beogradu, u kojoj je živio do smrti, 2016. postavljena je spomen-ploča Tomi Buzovu. Ploču je postavila Općina Novi Beograd, a otkrili su je predsjednik općine Aleksandar Šapić i Buzovljev unuk, u prisustvu članova porodice i prijatelja.<ref name="rts-ploca">{{cite web |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/2290733/otkrivena-spomen-ploca-oficiru-jna-tomi-buzovu.html |title=Otkrivena spomen-ploča oficiru JNA Tomi Buzovu |website=RTS |date=20. 4. 2016 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Nakon što je ploča nestala krajem 2022, komšije su se založile da bude vraćena, a nova ploča postavljena je 2023.<ref name="rse-ploca">{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tomo-buzov-spomen-ploca-beograd/32378616.html |title="Bio je naš heroj": Komšije u Beogradu vratile spomen-ploču ubijenom u Štrpcima |website=Radio Slobodna Evropa |date=25. 4. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Njegov čin bio je jedna od osnova kratkog igranog filma ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti]]'' režisera [[Nebojša Slijepčević|Nebojše Slijepčevića]]. Film je 2024. bio u konkurenciji za kratkometražni film na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] i osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za kratki film. U ulozi Toma Buzova nastupio je [[Dragan Mićanović]].<ref name="cannes">{{cite web |url=https://www.festival-cannes.com/en/f/the-man-who-could-not-remain-silent/ |title=The Man Who Could Not Remain Silent |website=Festival de Cannes |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzov, Tomo}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 1993.]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Biografije, Kaštel]] [[Kategorija:Beograd]] [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] keljf4iz24p0b4vjzlxlzuw6m3yli3z 3894380 3894379 2026-06-05T21:11:00Z AnToni 2325 [[Kategorija:Beograd]] uklonjena; [[Kategorija:Novi Beograd]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3894380 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tomo Buzov | ime_pri_rođenju = Tomislav Buzov | datum_rođenja = 1940. | mjesto_rođenja = [[Kaštel Novi]], [[Banovina Hrvatska]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = 27. februar 1993. | mjesto_smrti = nakon otmice u [[Štrpci]]ma, [[Republika Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | zanimanje = oficir [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] }} '''Tomo Buzov''' (rođen kao '''Tomislav Buzov'''; 1940 – 27. februar 1993) bio je penzionisani oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i žrtva [[Masakr u Štrpcima|otmice u Štrpcima]]. Rođen je u [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]], a živio je u [[Beograd]]u. Ubijen je nakon što su pripadnici jedinice "Osvetnici" [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] 27. februara 1993. iz voza 671 na liniji Beograd–Bar izveli 19 građana tadašnje [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i jedno neidentifikovano lice.<ref name="fhp-33">{{cite web |url=https://www.hlc-rdc.org/informisanje/saopstenja/pamtimo-33-godine-od-otmice-u-strpcima/ |title=PAMTIMO: 33 godine od otmice u Štrpcima |publisher=Fond za humanitarno pravo |date=27. 2. 2026 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> == Biografija == Buzov je rođen 1940. u Kaštel Novom, u predjelu Rudine. Bio je oficir JNA, a penziju je dočekao u Beogradu. Imao je suprugu Koviljku i sina Darka, koji je 1993. bio na odsluženju vojnog roka u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name="radio-dux">{{cite web |url=https://www.radiodux.me/vijesti/drustvo/ko-je-bio-tomo-buzov-koji-se-usprotivio-otmici-bosnjaka-u-strpcima |title=Ko je bio Tomo Buzov koji se usprotivio otmici Bošnjaka u Štrpcima |website=Radio DUX |date=27. 2. 2025 |access-date=5. 6. 2026 |language=hr}}</ref> Živio je u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], u Bloku 23. Prema navodima medija i svjedočenjima njegovih komšija, 27. februara 1993. putovao je iz Beograda prema Baru kako bi posjetio sina u Crnoj Gori.<ref name="n1">{{cite web |url=https://n1info.ba/regija/bio-je-covjek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-zivot-za-mladica-u-vozu-u-strpcima/ |title="Bio je čovjek i Jugosloven": Tomo Buzov dao život za mladića u vozu u Štrpcima |website=N1 |date=31. 5. 2024 |access-date=5. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Otmica u Štrpcima == Na željezničkoj stanici [[Štrpci]], na teritoriji Bosne i Hercegovine, pripadnici VRS-a zaustavili su voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar. Iz voza su izveli 20 putnika, opljačkali ih i ubili. Među žrtvama je bilo 18 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jedan Hrvat i jedno do danas neidentifikovano lice.<ref name="hra-30">{{cite web |url=https://www.hraction.org/2023/02/27/tri-decenije-iscekivanja-pravde-za-zrtve-zlocina-u-strpcima-2/ |title=Tri decenije iščekivanja pravde za žrtve zločina u Štrpcima |publisher=Akcija za ljudska prava |date=27. 2. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=cnr}}</ref> Fond za humanitarno pravo navodi da su putnici izvedeni iz voza i ubijeni 27. februara 1993. te da njihove porodice više od tri decenije čekaju pravdu pred pravosuđem Srbije.<ref name="fhp-33"/><ref name="hra-30"/> == Sjećanje == Na zgradi u Ulici Milutina Milankovića 42 u Novom Beogradu, u kojoj je živio do smrti, 2016. postavljena je spomen-ploča Tomi Buzovu. Ploču je postavila Općina Novi Beograd, a otkrili su je predsjednik općine Aleksandar Šapić i Buzovljev unuk, u prisustvu članova porodice i prijatelja.<ref name="rts-ploca">{{cite web |url=https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/2290733/otkrivena-spomen-ploca-oficiru-jna-tomi-buzovu.html |title=Otkrivena spomen-ploča oficiru JNA Tomi Buzovu |website=RTS |date=20. 4. 2016 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Nakon što je ploča nestala krajem 2022, komšije su se založile da bude vraćena, a nova ploča postavljena je 2023.<ref name="rse-ploca">{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/tomo-buzov-spomen-ploca-beograd/32378616.html |title="Bio je naš heroj": Komšije u Beogradu vratile spomen-ploču ubijenom u Štrpcima |website=Radio Slobodna Evropa |date=25. 4. 2023 |access-date=5. 6. 2026 |language=sr}}</ref> Njegov čin bio je jedna od osnova kratkog igranog filma ''[[Čovjek koji nije mogao šutjeti]]'' režisera [[Nebojša Slijepčević|Nebojše Slijepčevića]]. Film je 2024. bio u konkurenciji za kratkometražni film na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] i osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za kratki film. U ulozi Toma Buzova nastupio je [[Dragan Mićanović]].<ref name="cannes">{{cite web |url=https://www.festival-cannes.com/en/f/the-man-who-could-not-remain-silent/ |title=The Man Who Could Not Remain Silent |website=Festival de Cannes |access-date=5. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzov, Tomo}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Umrli 1993.]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Biografije, Kaštel]] [[Kategorija:Novi Beograd]] [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] 8twzkcii62sch6gky68cw6z0fmhbum9 0 535248 3894350 2026-06-05T15:05:50Z Drexbos 182211 Nova stranica: {{Razlikovati|Optičko mapiranje}} DNK [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] {{DNK barkodiranje}} '''DNK barkodiranje''' je metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odno... 3894350 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Optičko mapiranje}} DNK [[Slika:DNA_Barcoding.png|thumb|400px| Shema DNK barkodiranja]] {{DNK barkodiranje}} '''DNK barkodiranje''' je metoda identifikacije vrsta korištenjem kratkog dijela [[DNK]] iz određenog [[gen]]a ili više gena. Premisa DNK barkodiranja je da se, poređenjem s referentnom bibliotekom takvih dijelova DNK (također nazvanih "[[DNK sekvenca|sekvence]]"), pojedinačna sekvenca može koristiti za jedinstvenu identifikaciju organizma u odnosu na vrstu, baš kao što skener supermarketa koristi poznate crne pruge [[Univerzalni kod proizvoda|UPC barkoda]] za identifikaciju artikla na svom skladištu u odnosu na svoju referentnu [[baza podataka|bazu podataka]].<ref>{{Cite web |url=http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |title=What is DNA Barcoding? |publisher=iBOL |access-date=2019-03-26 |archive-date=2019-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190307131134/http://www.ibol.org/phase1/about-us/what-is-dna-barcoding/ |url-status=live }}</ref> Ovi "barkodovi" koriste se ponekad u nastojanju da se identifikuju nepoznate vrste ili dijelovi organizma, jednostavno da se katalogizira što više [[takson]]a ili da se uporedi s tradicionalnom taksonomijom u nastojanju da se odrede granice [[vrsta]].<ref>{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-1-61779-591-6 |title=DNA Barcodes: Methods and Protocols |date=2012 |publisher=Humana Press |isbn=978-1-61779-590-9 |editor-last=Kress |editor-first=W. John |series=Methods in Molecular Biology |volume=858 |location=Totowa, NJ |language=en |doi=10.1007/978-1-61779-591-6 |s2cid=3668979 |editor-last2=Erickson |editor-first2=David L. }}</ref> Različite genske regije se koriste za identifikaciju različitih organizamskih grupa, korištenjem barkodiranja. Najčešće korištena barkodna regija za životinje i neke [[protist]]e je dio gena [[Citohrom c|citohrom ''c'' oksidaza I]] (COI, CO1 ili [[Citohrom c oksidaza podjedinica I|COX1]]), koji se nalazi u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Drugi geni pogodni za DNK barkodiranje su [[interni transkribovani razmaknik]] (ITS) [[Ribosomska RNK|rRNL]], koji se često koristi za [[gljive]] i [[RuBisCO]] koji se koristi za [[biljke]].<ref>{{cite journal |last1=Irinyi |first1=L. |last2=Lackner |first2=M. |last3=de Hoog |first3=G. S. |last4=Meyer |first4=W. |date=2015 |title=DNA barcoding of fungi causing infections in humans and animals |journal=Fungal Biology |volume=120 |issue=2 |pages=125–136 | pmid=26781368 | doi=10.1016/j.funbio.2015.04.007}}</ref><ref name=Schoch-eal-2012>{{cite journal|last1=Schoch|first1=Conrad L.|last2=Seifert|first2=Keith A.|last3=Huhndorf|first3=Sabine|last4=Robert|first4=Vincent|last5=Spouge|first5=John L.|last6=Levesque|first6=C. André|last7=Chen|first7=Wen|author8=Fungal Barcoding Consortium|date=2012|title=Nuclear ribosomal internal transcribed spacer (ITS) region as a universal DNA barcode marker for Fungi|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=109|issue=16|pages=6241–6246|doi=10.1073/pnas.1117018109|issn=0027-8424|pmc=3341068|pmid=22454494|url=https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|doi-access=free|archive-date=2020-07-07|access-date=2020-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200707050303/https://www.pnas.org/content/pnas/109/16/6241.full.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=CBOL Plant Working Group|last2=Hollingsworth|first2=P. M. |last3=Forrest|first3=L. L. |last4=Spouge|first4=J. L. |last5=Hajibabaei |first5=M. |last6=Ratnasingham|first6=S.|last7=van der Bank |first7=M. |last8=Chase|first8=M. W.|last9=Cowan|first9=R. S.|date=2009-08-04|title=A DNA barcode for land plants |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=106|issue=31|pages=12794–12797|doi=10.1073/pnas.0905845106|pmid=19666622|pmc=2722355|issn=0027-8424|doi-access=free}}</ref> [[Mikroorganizmi]] se detektuju korištenjem različitih genskih regija. Gen [[16S RNK|16S rRNK]] se, naprimjer, široko koristi u identifikaciji [[prokariot]]a, dok se gen [[18S ribosomska RNK|18S rRNAK]] uglavnom koristi za detekciju [[mikrob]]nih [[eukarioti|eukariota]]. Ove genske regije su odabrane jer imaju manje intrspecijskih (unutar vrste) varijacija nego interspecijskih (između vrsta) varijacija, što je poznato kao "barkodirajući gep".<ref>{{Cite journal |last1=Paulay|first1=Gustav |last2=Meyer|first2=Christopher P.|date=2005-11-29|title=DNA Barcoding: Error Rates Based on Comprehensive Sampling|journal=PLOS Biology|volume=3|issue=12|doi=10.1371/journal.pbio.0030422|issn=1545-7885 |pmc=1287506 |pmid=16336051 |doi-access=free }}</ref> Neke primjene DNK barkodiranja uključuju: identifikaciju lišća biljaka, čak i kada cvjetovi ili plodovi nisu dostupni; identifikaciju [[polen]]a prikupljenog na tijelima životinja oprašivača; identifikaciju larvi insekata koje mogu imati manje dijagnostičkih karakteristika od odraslih; ili istraživanje prehrane životinje na osnovu sadržaja njenog želuca, [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[izmet]]a.ref>{{Cite journal|last1=Soininen|first1=Eeva M|last2=Valentini|first2=Alice|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Miquel|first4=Christian|last5=Gielly|first5=Ludovic|last6=Brochmann|first6=Christian|last7=Brysting|first7=Anne K|last8=Sønstebø|first8=Jørn H|last9=Ims|first9=Rolf A|date=2009|title=Analysing diet of small herbivores: the efficiency of DNA barcoding coupled with high-throughput pyrosequencing for deciphering the composition of complex plant mixtures|journal=Frontiers in Zoology|volume=6|issue=1|page=16|doi=10.1186/1742-9994-6-16|issn=1742-9994|pmc=2736939|pmid=19695081 |doi-access=free }}</ref> Kada se barkodiranje koristi za identifikaciju organizama iz uzorka koji sadrži DNK iz više organizama, koristi se termin '''DNK metabarkodiranje''',<ref>{{Cite journal|last1=Creer|first1=Simon|last2=Deiner|first2=Kristy|last3=Frey|first3=Serit|last4=Porazinska|first4=Dorota|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Thomas|first6=W. Kelley|last7=Potter|first7=Caitlin|last8=Bik|first8=Holly M.|date=2016|editor-last=Freckleton|editor-first=Robert|title=The ecologist's field guide to sequence-based identification of biodiversity|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=7|issue=9|pages=1008–1018|doi=10.1111/2041-210X.12574|bibcode=2016MEcEv...7.1008C|s2cid=87512991|url=http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|archive-date=2020-06-21|access-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621161238/http://pure.aber.ac.uk/ws/files/27228629/Creer_et_al_2016_Methods_in_Ecology_and_Evolution.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|pages=63–99|journal=Advances in Ecological Research|volume=58|doi=10.1016/bs.aecr.2018.01.001|date=January 2018|hdl=1822/72852 |title=Why We Need Sustainable Networks Bridging Countries, Disciplines, Cultures and Generations for Aquatic Biomonitoring 2.0: A Perspective Derived from the DNAqua-Net COST Action |last1=Leese |first1=Florian |last2=Bouchez |first2=Agnès |last3=Abarenkov |first3=Kessy |last4=Altermatt |first4=Florian |last5=Borja |first5=Ángel |last6=Bruce |first6=Kat |last7=Ekrem |first7=Torbjørn |last8=Čiampor |first8=Fedor |last9=Čiamporová-Zaťovičová |first9=Zuzana |last10=Costa |first10=Filipe O. |last11=Duarte |first11=Sofia |last12=Elbrecht |first12=Vasco |last13=Fontaneto |first13=Diego |last14=Franc |first14=Alain |last15=Geiger |first15=Matthias F. |last16=Hering |first16=Daniel |last17=Kahlert |first17=Maria |last18=Kalamujić Stroil |first18=Belma |last19=Kelly |first19=Martyn |last20=Keskin |first20=Emre |last21=Liska |first21=Igor |last22=Mergen |first22=Patricia |last23=Meissner |first23=Kristian |last24=Pawlowski |first24=Jan |last25=Penev |first25=Lyubomir |last26=Reyjol |first26=Yorick |last27=Rotter |first27=Ana |last28=Steinke |first28=Dirk |last29=Van Der Wal |first29=Bas |last30=Vitecek |first30=Simon |bibcode=2018AdER...58...63L |isbn=978-0-12-813949-3 |display-authors=1 |hdl-access=free }}</ref> e.g. [[Algae DNA barcoding|DNA metabarcoding of diatom communities]] in rivers and streams, which is used to assess water quality.<ref>{{Cite journal|last1 =Vasselon|first1 =Valentin|last2 =Rimet|first2 =Frédéric|last3 =Tapolczai|first3 =Kálmán|last4=Bouchez|first4 =Agnès|date =2017|title =Assessing ecological status with diatoms DNA metabarcoding: Scaling-up on a WFD monitoring network (Mayotte island, France)|journal=Ecological Indicators|volume=82|pages=1–12|doi=10.1016/j.ecolind.2017.06.024|bibcode =2017EcInd..82....1V|issn=1470-160X}}</ref> == Pozadina == Tehnike DNK barkodiranja razvijene su iz ranog rada na sekvenciranju DNK na mikrobnim zajednicama korištenjem 5S [[Ribosomska RNK|rRNK]] gena.<ref>{{Cite journal |last1=Woese |first1=Carl R. |last2=Kandler |first2=Otto |last3=Wheelis |first3=Mark L. |date=1990 |title=Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=87 |issue=12 |pages=4576–4579 |url=https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |oclc=678728346 |doi=10.1073/pnas.87.12.4576 |pmid=2112744 |pmc=54159 |bibcode=1990PNAS...87.4576W |doi-access=free |archive-date=2020-04-06 |access-date=2020-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406094307/https://www.pnas.org/content/pnas/87/12/4576.full.pdf?source=post_page--------------------------- |url-status=live }}</ref> U 2003., specifične metode i terminologija modernog DNK barkodiranja predložene su kao standardizirana metoda za identifikaciju vrsta, kao i potencijalno dodjeljivanje nepoznatih sekvenci višim [[takson]]ima poput [[red (biologija)|redova]] i [[koljrno (bioloija)|koljena]], u radu [[Paul D.N. Hebert|Paula D.N. Heberta]] i saradnika sa Univerziteta u Guelphu, [[Ontario]], [[Kanada]].<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Cywinska|first2=Alina|last3=Ball|first3=Shelley L.|last4=deWaard|first4=Jeremy R.|date=2003-02-07|title=Biological identifications through DNA barcodes|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=1512|pages=313–321|doi=10.1098/rspb.2002.2218|issn=1471-2954|pmc=1691236|pmid=12614582}}</ref> Hebert i njegove kolege demonstrirali su korisnost gena za citokrom ''c'' oksidaze I (COI), koji su prvi koristili Folmer i saradnici 1994. godine, koristeći svoje objavljene [[Prajmer|DNK-prajmere]] kao alat za [[filogeneza|filogenetske]] analize na nivou [[vrsta]],<ref name=":11"/> kao pogodan alat za razlikovanje između [[metazoa|metazojskih]] [[beskičmenjak]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Folmer|first1=O.|last2=Black|first2=M.|last3=Hoeh|first3=W.|last4=Lutz|first4=R.|last5=Vrijenhoek|first5=R.|date=October 1994|title=DNA primers for amplification of mitochondrial cytochrome c oxidase subunit I from diverse metazoan invertebrates|journal=Molecular Marine Biology and Biotechnology|volume=3|issue=5|pages=294–299|issn=1053-6426|pmid=7881515}}</ref> "Folmerova regija" gena COI koristi se obično za razlikovanje između taksona na osnovu njihovih obrazaca varijacija na nivou DNK. Relativna lakoća pronalaženja sekvence i varijabilnost pomiješana s očuvanjem između vrsta, neke su od prednosti COI. Nazivajući profile "barkodovima", Hebert i saradnici su zamislili razvoj COI baze podataka, koja bi mogla poslužiti kao osnova za "globalni sistem bioidentifikacije". == Metode == === Uzorkovanje i konzerviranje === Barkodiranje može se izvršiti iz tkiva iz ciljanog [[uzorak|uzorka]], iz mješavine [[organizam]]a (uzorak u rasutom stanju) ili iz DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo). Metode uzorkovanja, očuvanja ili analize razlikuju se između tih različitih vrsta uzoraka. ;Uzorci tkiva Za barkodiranje uzorka tkiva iz ciljanog uzorka vjerovatno će biti dovoljan mali komad [[koža|kože]], [[krljušt]], [[noga]] ili antena (ovisno o veličini uzorka). Da bi se izbjegla kontaminacija, potrebno je sterilizirati korištene alate između uzoraka. Preporučuje se prikupljanje dva uzorka iz jednog izvora, jedan za arhiviranje, a jedan za proces barkodiranja. Očuvanje uzorka je ključno za prevazilaženje problema degradacije DNK. :Uzorci u rasutom stanju [[Uzorak]] u rasutom stanju je vrsta uzorka iz okoliša koji sadrži nekoliko organizama iz [[taksonomija|taksonomske grupe]] koja se proučava. Razlika između uzoraka u rasutom stanju (u smislu koji se ovdje koristi) i drugih uzoraka iz okoliša je u tome što [[uzorak]] u rasutom stanju obično pruža veliku količinu DNK dobrog kvaliteta. Primjeri uzoraka u rasutom stanju uključuju uzorke vodenih [[beskičmenjaci|makroinvertebrata]] prikupljene kick-net mrežom ili uzorke insekata prikupljene Malaiseovom klopkom. Filtrirani ili po veličini frakcionisani uzorci vode koji sadrže cijele organizme, poput jednoćelijskih [[eukariot]]a također se ponekad definiraju kao uzorci u rasutom stanju. Takvi uzorci mogu se prikupiti istim tehnikama koje se koriste za dobijanje tradicionalnih uzoraka za identifikaciju na osnovu morfologije. ;eDNK uzorci Metoda [[DNK iz okoliša]] (eDNK) je neinvazivan pristup za detekciju i identifikaciju vrsta iz ćelijskih ostataka ili vanćelijske DNK prisutne u uzorcima iz okoliša (npr. voda ili tlo) putem barkodiranja ili metabarkodiranja. Pristup se zasniva na činjenici da svaki živi organizam ostavlja DNK u okolini, a ova DNK iz okoline može se detektovati čak i kod organizama koji su u vrlo maloj abundanciji. Stoga je za terensko uzorkovanje najvažniji dio korištenje materijala i alata bez [[DNK]]] na svakom mjestu uzorkovanja ili uzorku kako bi se izbjegla kontaminacija, ako je vjerovatno da će DNK ciljnog organizma (organizama) biti prisutan u malim količinama. S druge strane, uzorak eDNK uvijek uključuje DNK cijelih ćelija, živih [[mikroorganizam]]a, koji su često prisutni u velikim količinama. Stoga se uzorci mikroorganizama uzeti u prirodnom okruženju nazivaju i uzorcima eDNK, ali kontaminacija je u ovom kontekstu manje problematična zbog velike količine ciljnih organizama. Metode eDNK mogu se koristiti s većinom vrsta uzoraka, poput vode, [[tlo|tla]], [[izmet]]]a, sadržaja [[želudac|želuca]] ili [[krv]]i.<ref>{{Citation|last1=Jelger Herder|title=Environmental DNA - a review of the possible applications for the detection of (invasive) species.}} </ref> === Ekstrakcija, amplifikacija i sekvenciranje DNK === {{Glavni| Ekstrakcija DNK}} DNK barkodiranje zahtijeva da se DNK iz uzorka ekstrahuje. Postoji nekoliko različitih metoda [[ekstrakcija DNK]], a faktori poput troškova, vremena, vrste uzorka i prinosa utiču na odabir optimalne metode. Kada se DNK iz uzoraka organizma ili eDNK amplificira pomoću [[PCR|lančane polimerazne reakcije]] (PCR), na reakciju mogu negativno uticati molekule inhibitora sadržane u uzorku.ref name=":8">{{Cite journal|last1=Schrader|first1=C Then it can be this way because of DNA.|last2=Schielke|first2=A.|last3=Ellerbroek|first3=L.|last4=Johne|first4=R.|date=2012|title=PCR inhibitors – occurrence, properties and removal|journal=Journal of Applied Microbiology|volume=113|issue=5|pages=1014–1026|doi=10.1111/j.1365-2672.2012.05384.x|pmid=22747964|s2cid=30892831|issn=1365-2672|doi-access=free}}</ref> Removal of these inhibitors is crucial to ensure that high quality DNA is available for subsequent analyzing. [[Amplifikacija gena|Amplifikacija]] ekstrahirane DNK je neophodan korak u DNK barkodiranju. Tipično, samo mali fragment ukupnog DNK materijala se [[Sekvenciranje|sekvencira]] (obično 400–800 [[bazni par|baznih parova]]) da bi se dobio DNK barkod i amplifikacija je shodno tome ograničena na fragment korištenjem para [[prajmer]]a.<ref name=":9">{{Cite journal|last1=Savolainen|first1=Vincent|last2=Cowan|first2=Robyn S|last3=Vogler|first3=Alfried P|last4=Roderick|first4=George K|last5=Lane|first5=Richard|date=2005-10-29|title=Towards writing the encyclopaedia of life: an introduction to DNA barcoding|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=360|issue=1462|pages=1805–1811|doi=10.1098/rstb.2005.1730|pmid=16214739|pmc=1609222|issn=0962-8436}}</ref> Amplifikacija eDNK materijala obično je usmjerena na manje veličine fragmenata (<200 baznih parova) jer je eDNK vjerovatnije fragmentirana od DNK materijala iz drugih izvora. Međutim, neke studije tvrde da ne postoji veza između veličine amplikona i stope detekcije eDNK.<ref>{{Cite journal|last=Piggott|first=Maxine P.|date=2016|title=Evaluating the effects of laboratory protocols on eDNA detection probability for an endangered freshwater fish|journal=Ecology and Evolution|volume=6|issue=9|pages=2739–2750|doi=10.1002/ece3.2083|issn=2045-7758|pmc=4798829|pmid=27066248|bibcode=2016EcoEv...6.2739P }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Ma|first1=Hongjuan|last2=Stewart|first2=Kathryn|last3=Lougheed|first3=Stephen|last4=Zheng|first4=Jinsong|last5=Wang|first5=Yuxiang|last6=Zhao|first6=Jianfu|date=2016|title=Characterization, optimization, and validation of environmental DNA (eDNA) markers to detect an endangered aquatic mammal|journal=Conservation Genetics Resources|volume=8|issue=4|pages=561–568|doi=10.1007/s12686-016-0597-9|bibcode=2016ConGR...8..561M |s2cid=1613649|issn=1877-7252}}</ref> [[Slika:HiSeq sequencers at SciLifeLab in Uppsala.jpg|thumb| HiSeq sekvenceri u SciLIfeLabu u Uppsali, [[Švedska]]. Fotografija je snimljena tokom ekskurzije na SLU kurs PNS0169 u martu 2019. godine.]] Kada je marker regije DNK barkoda amplifikovan, sljedeći korak je sekvenciranje marker regije korištenjem metoda [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=D'Amore|first1=Rosalinda|last2=Ijaz|first2=Umer Zeeshan|last3=Schirmer|first3=Melanie|last4=Kenny|first4=John G.|last5=Gregory|first5=Richard|last6=Darby|first6=Alistair C.|last7=Shakya|first7=Migun|last8=Podar|first8=Mircea|last9=Quince|first9=Christopher|date=2016-01-14|title=A comprehensive benchmarking study of protocols and sequencing platforms for 16S rRNA community profiling|journal=BMC Genomics|volume=17|issue=1|page=55|doi=10.1186/s12864-015-2194-9|issn=1471-2164|pmc=4712552|pmid=26763898 |doi-access=free |bibcode=2016BMCG...17...55D }}</ref> Dostupne su mnoge različite platforme za sekvenciranje, a tehnički razvoj se brzo odvija. === Selekcija markera === [[Slika:16S region variability.jpg|thumb|600x600px| Shematski prikaz [[prajmer]]a i ciljne regije, demonstriran na 16S [[rRNK]] genu u ''Pseudomonas''. Kao prajmeri se obično biraju kratke konzervirane sekvence s niskom varijabilnosti, koje tako mogu amplificirati većinu ili sve vrste u odabranoj ciljnoj grupi. Prajmeri se koriste za amplifikaciju visoko varijabilne ciljne regije između dva prajmera, koja se zatim koristi za razlikovanje vrsta. ''Modificirano iz »Varijabilni broj kopija, intragenomske heterogenosti i lateralni transferi 16S rRNK gena u Pseudomonas« od Bodilis, Josselin; Nsigue-Meilo, Sandrine; Besaury, Ludovic; Quillet, Laurent, korišteno pod CC BY, dostupno na:<nowiki>https://www.researchgate.net/figure/Hypervariable-regions-within-the-16S-rRNA-gene-in-Pseudomonas-The-plotted-line-reflects_fig2_224832532</nowiki>.'']] Markeri koji se koriste za [[DNK]] barkodiranje nazivaju se barkodovi. Da bi se uspješno okarakterizirale vrste na osnovu DNK barkodova, ključan je odabir informativnih DNK regija. Dobar DNK barkod treba imati nisku intraspecifičnu i visoku interspecifičnu [[Genetička varijabilnost|varijabilnost]]<ref name=":11" /> i posjedovati [[Konzervirana sekvenca|konzervirana]] bočna mjesta za razvoj univerzalne [[PCR|Lančana polimerazne reakcije]] (PCR) [[Prajmer|prajmera]] za široku [[Taksonomija|taksonomsku]] primjenu. Cilj je dizajnirati prajmere koji će detektovati i razlikovati većinu ili sve vrste u proučavanoj grupi organizama (visoka taksonomska rezolucija). Dužina sekvence barkoda treba biti dovoljno kratka da se može koristiti sa trenutnim izvorom uzorkovanja, metodama [[ekstrakcija DNK]], [[amplifikacija lančane polimerazne reakcije| amplifikacije lančane polimerazne reakcije]] i [[sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]].<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. J.|last2=Erickson|first2=D. L.|date=2008-02-26|title=DNA barcodes: Genes, genomics, and bioinformatics|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2761–2762|doi=10.1073/pnas.0800476105|issn=0027-8424|pmc=2268532|pmid=18287050|bibcode=2008PNAS..105.2761K|doi-access=free}}</ref> Bilo bi efikasnije koristiti jednu sekvencu [[gen]]a za sve taksonomske grupe, od [[virus]]a do [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Međutim, takva genska regija još nije pronađena, pa se za različite grupe organizama ili ovisno o pitanju istraživanja koriste različiti barkodovi. Za životinje, najčešće korišteni barkod je [[Mitohondrija|mitohondrijaki]] lokus [[podjedinica I citohrom c oksidaze|citohrom C oksidaze I]] (''COI'').<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D.N.|last2=Ratnasingham|first2=Sujeevan|last3=de Waard|first3=Jeremy R.|date=2003-08-07|title=Barcoding animal life: cytochrome c oxidase subunit 1 divergences among closely related species|journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume=270|issue=suppl_1|pages=S96-9|doi=10.1098/rsbl.2003.0025|issn=1471-2954|pmc=1698023|pmid=12952648}}</ref> Drugi mitohondrijski geni, kao što su [[Citohrom b|Cytb]], [[12S ribosomska RNK|12S]] ili [[MT-RNR2|16S]] također se koriste. [[Mitohondrijska DNK|Mitohondrijski geni]] poželjniji su od [[jedarni gen|jedarnih gena]] zbog nedostatka [[intron]]a, njihovog [[Ploidija|haploidnog]] načina nasljeđivanja [[nasljeđivanje|inheritance]] i njihove ograničene [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]].<ref name=":3" /><ref>{{Cite journal|last=Blaxter|first=Mark L.|date=2004-04-29|editor-last=Godfray|editor-first=H. C. J.|editor2-last=Knapp|editor2-first=S.|title=The promise of a DNA taxonomy|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences|volume=359|issue=1444|pages=669–679|doi=10.1098/rstb.2003.1447|issn=1471-2970|pmc=1693355|pmid=15253352}}</ref> Štaviše, svaka [[ćelija (biologija)|ćelija]] ima različite mitohondrije (do nekoliko hiljada) i svaka od njih sadrži nekoliko kružnih molekula DNK. Stoga mitohondrije mogu ponuditi obilan izvor DNK čak i kada je uzorak tkiva ograničen. Međutim, kod biljaka mitohondrijski geni nisu pogodni za DNK barkodiranje, jer pokazuju nisku stopu [[mutacija]].<ref>{{Cite journal|last1=Fazekas|first1=Aron J.|last2=Burgess|first2=Kevin S.|last3=Kesanakurti|first3=Prasad R.|last4=Graham|first4=Sean W.|last5=Newmaster|first5=Steven G.|last6=Husband|first6=Brian C.|last7=Percy|first7=Diana M.|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Barrett|first9=Spencer C. H.|date=2008-07-30|editor-last=DeSalle|editor-first=Robert|title=Multiple Multilocus DNA Barcodes from the Plastid Genome Discriminate Plant Species Equally Well|journal=PLOS ONE|volume=3|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0002802|pmid=18665273|pmc=2475660|issn=1932-6203|bibcode=2008PLoSO...3.2802F|doi-access=free}}</ref> Nekoliko [[kandidatski gen|kandidatskih gena]] pronađeno je u [[genom]]u hloroplasta, a najperspektivniji je gen za maturazu K (''matK'') sam po sebi ili u kombinaciji s drugim genima. Za identifikaciju vrsta korišteni su i više-[[Lokus (genetika)|lokusnih]] markera poput [[ribosom]]skih internih transkribiranih razmaknika (ITS DNK) zajedno s ''matK'', ''[[RuBisCO|rbcL]]'', ''trnH'' ili drugim genima. Najbolja diskriminacija između biljnih vrsta postignuta je korištenjem dva ili više lokusa za "barkodiranje" [[hloroplast]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Kress|first1=W. John|last2=Erickson|first2=David L.|date=2007-06-06|editor-last=Shiu|editor-first=Shin-Han|title=A Two-Locus Global DNA Barcode for Land Plants: The Coding rbcL Gene Complements the Non-Coding trnH-psbA Spacer Region|journal=PLOS ONE|volume=2|issue=6|doi=10.1371/journal.pone.0000508|issn=1932-6203|pmc=1876818|pmid=17551588|bibcode=2007PLoSO...2..508K|doi-access=free}}</ref> Za [[bakterije]], mala podjedinica gena ribosomske RNK ([[16S ribosomska RNK|16S]]) može se koristiti za različite taksone, jer je [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirana]].<ref>{{Cite journal|last1=Janda|first1=J. M.|last2=Abbott|first2=S. L.|date=2007-09-01|title=16S rRNA Gene Sequencing for Bacterial Identification in the Diagnostic Laboratory: Pluses, Perils, and Pitfalls|journal=Journal of Clinical Microbiology|volume=45|issue=9|pages=2761–2764|doi=10.1128/JCM.01228-07|issn=0095-1137|pmc=2045242|pmid=17626177}}</ref> Neke studije ukazuju na ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'',<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. Alex|last2=Bertrand|first2=Claudia|last3=Crosby|first3=Kate|last4=Eveleigh|first4=Eldon S.|last5=Fernandez-Triana|first5=Jose|last6=Fisher|first6=Brian L.|last7=Gibbs|first7=Jason|last8=Hajibabaei|first8=Mehrdad|last9=Hallwachs|first9=Winnie|date=2012-05-02|editor-last=Badger|editor-first=Jonathan H.|title=''Wolbachia'' and DNA barcoding insects: Patterns, potential, and problems|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=5|doi=10.1371/journal.pone.0036514|issn=1932-6203|pmc=3342236|pmid=22567162|bibcode=2012PLoSO...736514S|doi-access=free}}</ref> tipa II [[šaperon]]a (''cpn60'')<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Links|first1=Matthew G.|last2=Dumonceaux|first2=Tim J.|last3=Hemmingsen|first3=Sean M.|last4=Hill|first4=Janet E.|date=2012-11-26|editor-last=Neufeld|editor-first=Josh|title=The Chaperonin-60 Universal Target Is a Barcode for Bacteria That Enables De Novo Assembly of Metagenomic Sequence Data|journal=PLOS ONE|volume=7|issue=11|doi=10.1371/journal.pone.0049755|issn=1932-6203|pmc=3506640|pmid=23189159|bibcode=2012PLoSO...749755L|doi-access=free}}</ref> ili β podjedinice [[RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]] (''rpoB'')<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Case|first1=R. J.|last2=Boucher|first2=Y.|last3=Dahllof|first3=I.|last4=Holmstrom|first4=C.|last5=Doolittle|first5=W. F.|last6=Kjelleberg|first6=S.|date=2007-01-01|title=Use of 16S rRNA and rpoB Genes as Molecular Markers for Microbial Ecology Studies|journal=Applied and Environmental Microbiology|volume=73|issue=1|pages=278–288|doi=10.1128/AEM.01177-06|issn=0099-2240|pmc=1797146|pmid=17071787|bibcode=2007ApEnM..73..278C }}</ref> također mogu poslužiti kao bakterijski DNK barkodovi. Barkodiranje [[Gljive|fungi]] je izazovnije i može biti potrebno više od jedne kombinacije [[prajmer]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Bellemain|first1=Eva|last2=Carlsen|first2=Tor|last3=Brochmann|first3=Christian|last4=Coissac|first4=Eric|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Kauserud|first6=Håvard|date=2010|title=ITS as an environmental DNA barcode for fungi: an in silico approach reveals potential PCR biases|journal=BMC Microbiology|volume=10|issue=1|page=189|doi=10.1186/1471-2180-10-189|pmid=20618939|pmc=2909996|issn=1471-2180 |doi-access=free }}</ref> Marker ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]'' dobro funkcioniše u određenim grupama gljiva,<ref>{{Cite journal|last1=Seifert|first1=K. A.|last2=Samson|first2=R. A.|last3=deWaard|first3=J. R.|last4=Houbraken|first4=J.|last5=Levesque|first5=C. A.|last6=Moncalvo|first6=J.-M.|last7=Louis-Seize|first7=G.|last8=Hebert|first8=P. D. N.|date=2007-03-06|title=Prospects for fungus identification using CO1 DNA barcodes, with ''Penicillium'' as a test case|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=10|pages=3901–3906|doi=10.1073/pnas.0611691104|issn=0027-8424|pmc=1805696|pmid=17360450|doi-access=free}}</ref> ali ne podjednako dobro u drugima.<ref>{{Cite journal|last1=Dentinger|first1=Bryn T. M.|last2=Didukh|first2=Maryna Y.|last3=Moncalvo|first3=Jean-Marc|date=2011-09-22|editor-last=Schierwater|editor-first=Bernd|title=Comparing COI and ITS as DNA Barcode Markers for Mushrooms and Allies (Agaricomycotina)|journal=PLOS ONE|volume=6|issue=9|doi=10.1371/journal.pone.0025081|issn=1932-6203|pmc=3178597|pmid=21966418|bibcode=2011PLoSO...625081D|doi-access=free}}</ref> Stoga se koriste dodatni markeri, kao što su [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i [[28S ribosomska RNK|velika podjedinica nuklearne ribosomske RNK]] (28S LSU [[rRNK]]).<ref name=":7">{{Cite journal|last1=Khaund|first1=Polashree|last2=Joshi|first2=S.R.|date=October 2014|title=DNA barcoding of wild edible mushrooms consumed by the ethnic tribes of India|journal=Gene|volume=550|issue=1|pages=123–130|doi=10.1016/j.gene.2014.08.027|pmid=25130907}}</ref> Unutar grupe [[protista]], predloženi su različiti barkodovi, kao što su D1–D2 ili D2–D3 regije [[28S ribosomska RNK|28S rDNK]], V4 podregija gena [[18S ribosomska RNK|18S rRNK]], [[Interni transkribovani razmaknik|ITS]] rDNK i ''[[podjedinica I citohrom c oksidaze|COI]]''. Pored toga, neki specifični barkodovi mogu se koristiti za [[Fotosinteza|fotosintetski]] protiste, na primjer velika podjedinica gena [[RuBisCO|ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza-oksigenaza]] (''rbcL'') i gen [[Hloroplastna DNK|hloroplastna]] [[23S ribosomska RNK|23S rRNK]]. == Referentne biblioteke == Referentne biblioteke se koriste za taksonomsku identifikaciju, koja se naziva i anotacija, sekvenci dobijenih barkodiranjem ili metabarkodiranjem. Ove baze podataka sadrže DNK barkodove dodijeljene prethodno identifikovanim taksonima. Većina referentnih biblioteka ne pokriva sve vrste unutar grupe organizama, a novi unosi se stalno kreiraju. U slučaju makro– i mnogih [[mikroorganizam]]a (kao što su [[alge]]), ove referentne biblioteke zahtijevaju detaljnu dokumentaciju (mjesto i datum uzorkovanja, osoba koja ga je prikupila, slika itd.) i autoritativnu [[takson]]omsku identifikaciju uzorka vaučera, kao i dostavljanje sekvenci u određenom formatu. Međutim, takvi standardi su ispunjeni samo za mali broj vrsta. Proces također zahtijeva pohranjivanje vaučera u muzejskim zbirkama, herbarijima i drugim saradničkim institucijama. I taksonomski sveobuhvatan obuhvat i kvalitet sadržaja važni su za tačnost identifikacije.<ref>{{Cite journal|last1=Weigand|first1=Hannah|last2=Beermann|first2=Arne J.|last3=Čiampor|first3=Fedor|last4=Costa|first4=Filipe O.|last5=Csabai|first5=Zoltán|last6=Duarte|first6=Sofia|last7=Geiger|first7=Matthias F.|last8=Grabowski|first8=Michał|last9=Rimet|first9=Frédéric|title=DNA barcode reference libraries for the monitoring of aquatic biota in Europe: Gap-analysis and recommendations for future work |journal=Science of the Total Environment |date=2019 |volume=678 |pages=499–524|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.04.247 |pmid=31077928 |bibcode=2019ScTEn.678..499W |biorxiv=10.1101/576553}}</ref> U svijetu [[mikrob]]a, ne postoje DNK informacije za većinu imena vrsta, a mnoge DNK sekvence se ne mogu pripisati nijednom [[Binomna nomenklatura|Linneovom binomu]].<ref>Gottschling M, J Chacón, A Žerdoner Čalasan, St Neuhaus, J Kretschmann, H Stibor & U John (2020): ''Phylogenetic placement of environmental sequences using taxonomically reliable databases helps to rigorously assess dinophyte biodiversity in Bavarian lakes (Germany).'' Freshw Biol 65: 193–208. {{doi|10.1111/fwb.13413}}</ref> Postoji nekoliko referentnih baza podataka ovisno o grupi organizama i korištenom [[genetički marker|genetičkom markeru]]. Postoje manje, nacionalne baze podataka (npr. FinBOL) i veliki konzorciji poput Međunarodnog projekta barkodova života (iBOL).<ref>{{Citation|last=Rdmpage|title=International Barcode of Life project (iBOL)|date=2016|url=http://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|publisher=Institute of Biodiversity, Animal Health and Comparative Medicine, College of Medical, Veterinary and Life Sciences, University of Glasgow|doi=10.15468/inygc6|access-date=2019-05-14|type=Data Set|archive-date=2019-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514204951/https://www.gbif.org/dataset/040c5662-da76-4782-a48e-cdea1892d14c|url-status=live}}</ref> ===BOLD=== Pokrenut 2007. godine, [[Sistem podataka o barkodovima života]] (BOLD)<ref>{{Cite journal|last1=Ratnasingham|first1=Sujeevan|last2=Hebert|first2=Paul D. N.|date=2007-01-24|title=BARCODING: bold: The Barcode of Life Data System: BARCODING|journal=Molecular Ecology Notes|volume=7|issue=3|pages=355–364|doi=10.1111/j.1471-8286.2007.01678.x|pmc=1890991|pmid=18784790}}</ref> jedna je od najvećih baza podataka, koja sadrži oko 780.000 BIN-ova (brojeva indeksa barkodova) u 2022. godini. To je slobodno dostupno spremište za zapise [[uzorak]]a i sekvenci za studije barkodova, a ujedno je i radni prostor koji pomaže u upravljanju, osiguranju kvaliteta i analizi podataka barkodova. Baza podataka uglavnom sadrži BIN zapise za [[životinje]], na osnovu [[genetički marker|genetičkog markera]] COI. Za identifikaciju biljaka, BOLD prihvata sekvence iz ''matK'' i ''[[rbcL]]''. ===UNITE=== UNITE [[baza podataka]]<ref>{{Cite journal|last1=Nilsson|first1=Rolf Henrik|last2=Larsson|first2=Karl-Henrik|last3=Taylor|first3=Andy F. S.|last4=Bengtsson-Palme|first4=Johan|last5=Jeppesen|first5=Thomas S.|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=Kennedy|first7=Peter|last8=Picard|first8=Kathryn|last9=Glöckner|first9=Frank Oliver|date=2019-01-08|title=The UNITE database for molecular identification of fungi: handling dark taxa and parallel taxonomic classifications|journal=Nucleic Acids Research|volume=47|issue=D1|pages=D259–D264|doi=10.1093/nar/gky1022|issn=0305-1048|pmc=6324048|pmid=30371820}}</ref> pokrenuta je 2003. godine i referentna je baza podataka za molekularnu identifikaciju gljivičnih (a od 2018. i svih [[eukariot]]skih) vrsta s [[genetički marker|genetičkom marker regijom]] internog transkribiranog razmaknika za jedarne ribosome (ITS). Ova baza podataka zasniva se na konceptu [[hipoteza]] o vrstama: birate % na kojem želite raditi, a sekvence se sortiraju u poređenju sa sekvencama dobijenim iz uzoraka vaučera koje su identificirali stručnjaci. ===Diat.barcode=== Diat.barcode je baza podataka za [[dijatomeje]].<ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frederic|last2=Gusev|first2=Evgenuy|last3=Kahlert|first3=Maria|last4=Kelly|first4=Martyn|last5=Kulikovskiy|first5=Maxim|last6=Maltsev|first6=Yevhen|last7=Mann|first7=David|last8=Pfannkuchen|first8=Martin|last9=Trobajo|first9=Rosa|date=2019-02-14|title=Diat.barcode, an open-access barcode library for diatoms|doi=10.15454/TOMBYZ|url=https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|website=data.inrae.fr|type=Data Set|publisher=Portail Data Inra|archive-date=2021-09-26|access-date=2021-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20210926195703/https://data.inrae.fr/dataset.xhtml?persistentId=doi:10.15454/TOMBYZ|url-status=live}}</ref> Prvi put je objavljena pod nazivom R-syst::diatom. <ref>{{Cite journal|last1=Rimet|first1=Frédéric|last2=Chaumeil|first2=Philippe|last3=Keck|first3=François|last4=Kermarrec|first4=Lenaïg|last5=Vasselon|first5=Valentin|last6=Kahlert|first6=Maria|last7=Franc|first7=Alain|last8=Bouchez|first8=Agnès|date=2016|title=R-Syst::diatom: an open-access and curated barcode database for diatoms and freshwater monitoring|journal=Database|volume=2016|doi=10.1093/database/baw016|issn=1758-0463|pmc=4795936|pmid=26989149}}</ref> 2016. godine, počevši s podacima iz dva izvora: Thonon kolekcije kultura (TCC) u hidrobiološkoj stanici Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredna istraživanja (INRA) i iz nukleotidne baze NCBI ([[Nacionalni centar za biotehnološke informacije]]). Diat.barcode pruža podatke za dva genetska markera, ''rbcL'' (Ribuloza-1,5-bisfosfat karboksilaza/oksigenaza, hloroplastika) i 18S (18S [[ribosomska RNK]], jedarna). [[Baza podataka]] također uključuje dodatne informacije o osobinama [[vrsta]], poput morfoloških karakteristika (biovolumen, dimenzije veličine itd.), životnih oblika (mobilnost, tip kolonije itd.) ili ekoloških karakteristika (osjetljivost na zagađenje itd.). == Bioinformatička analiza == {| class="wikitable floatright" |+PHRED ocjena kvaliteta i pripadajući nivo sigurnosti |10 |90% |- |20 |99% |- |30 |99,9% |- |40 |99,99% |- |50 |99,999% |} Da bi se dobili dobro strukturirani, čisti i interpretabilni podaci, sirovi podaci sekvenciranja moraju se obraditi korištenjem [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize.Datoteka [[FASTQ format|FASTQ]] s podacima sekvenciranja sadrži dvije vrste [[informacija]]: sekvence detektovane u uzorku (datoteka [[FASTA format|FASTA]]) i datoteku kvaliteta s ocjenama kvalitete ([[Phred ocjena kvaliteta|PHRED]] ocjene) povezane sa svakim [[nukleotid]]om svake DNK sekvence. PHRED ocjene pokazuju vjerojatnost s kojom je povezani nukleotid ispravno ocijenjen. Općenito, PHRED ocjena se smanjuje prema kraju svake DNK sekvence. Stoga neki bioinformatički vodovi jednostavno režu kraj sekvenci na definiranom pragu. Neke tehnologije sekvenciranja, poput MiSeq-a, koriste sekvenciranje uparenih krajeva, tokom kojeg se sekvenciranje izvodi iz oba smjera, što rezultira boljim kvalitetom. Preklapajuće sekvence se zatim poravnavaju u kontige i spajaju. Obično se nekoliko uzoraka objedinjuje u jednom prolazu, a svaki uzorak karakterizira kratki DNK fragment, oznaka. U koraku demultipleksiranja, sekvence se sortiraju korištenjem ovih oznaka, kako bi se ponovno sastavili odvojeni uzorci. Prije daljnje analize, oznake i drugi adapteri uklanjaju se iz fragmenta DNK barkod sekvence. Tokom skraćivanja, uklanjaju se sekvence lošeg kvaliteta (niski PHRED rezultati) ili sekvence koje su mnogo kraće ili duže od ciljanog DNK barkoda. Sljedeći korak dereplikacije je proces u kojem se sve sekvence filtrirane po kvalitetu sažimaju u skup jedinstvenih očitavanja (pojedinačne jedinice sekvenci ISU) s informacijama o njihovoj zastupljenosti u uzorcima. Nakon toga, himere (tj. složene sekvence formirane od dijelova miješanog porijekla) detektuju se i uklanjaju. Konačno, sekvence se grupišu u OTU (Operativne taksonomske jedinice), koristeći jednu od mnogih strategija grupiranja. Najčešće korišteni bioinformatički [[softver]] uključuje Mothur,<ref>{{Cite journal|title=Introducing mothur: open-source, platform-independent, community-supported software for describing and comparing microbial communities|author1=Schloss, Patrick D. |author2=Westcott, Sarah L. |author3=Ryabin, Thomas |author4=Hall, Justine R. |author5=Hartmann, Martin |author6=Hollister, Emily B. |author7=Lesniewski, Ryan A. |author8=Oakley, Brian B. |author9=Parks, Donovan H. |author10=Robinson, Courtney J. |author11=Sahl, Jason W. |author12=Stres, Blaž. |author13=Thallinger, Gerhard G. |author14=Horn, David J. |author15=van. Weber, Caroly F.|journal=Applied and Environmental Microbiology |year=2009 |volume=75 |issue=23 |pages=7537–41 |doi=10.1128/AEM.01541-09 |pmid=19801464 |pmc=2786419 |bibcode=2009ApEnM..75.7537S |oclc=780918718}}</ref> Uparse,<ref>{{Cite journal|last=Edgar|first=Robert C|date=2013-08-18|title=UPARSE: highly accurate OTU sequences from microbial amplicon reads|journal=Nature Methods|volume=10|issue=10|pages=996–998|doi=10.1038/nmeth.2604|pmid=23955772|bibcode=2013NaMet..10..996E |s2cid=7181682|issn=1548-7091}}</ref> Qiime,<ref>{{Cite journal|last1=Caporaso|first1=J Gregory|last2=Kuczynski|first2=Justin|last3=Stombaugh|first3=Jesse|last4=Bittinger|first4=Kyle|last5=Bushman|first5=Frederic D|last6=Costello|first6=Elizabeth K|last7=Fierer|first7=Noah|last8=Peña|first8=Antonio Gonzalez|last9=Goodrich|first9=Julia K|date=May 2010|title=QIIME allows analysis of high-throughput community sequencing data|journal=Nature Methods|volume=7|issue=5|pages=335–336|doi=10.1038/nmeth.f.303|issn=1548-7091|pmc=3156573|pmid=20383131 |bibcode=2010NaMet...7..335C }}</ref> Galaxy,<ref>{{Cite journal|last1=Afgan|first1=Enis|last2=Baker|first2=Dannon|last3=Batut|first3=Bérénice|last4=van den Beek|first4=Marius|last5=Bouvier|first5=Dave|last6=Čech|first6=Martin|last7=Chilton|first7=John|last8=Clements|first8=Dave|last9=Coraor|first9=Nate|date=2018-07-02|title=The Galaxy platform for accessible, reproducible and collaborative biomedical analyses: 2018 update|journal=Nucleic Acids Research|volume=46|issue=W1|pages=W537–W544|doi=10.1093/nar/gky379|issn=0305-1048|pmc=6030816|pmid=29790989}}</ref> Obitools,<ref>{{Cite journal|last1=Boyer|first1=Frédéric|last2=Mercier|first2=Céline|last3=Bonin|first3=Aurélie|last4=Le Bras|first4=Yvan|last5=Taberlet|first5=Pierre|last6=Coissac|first6=Eric|date=2015-05-26|title=obitools: aunix-inspired software package for DNA metabarcoding|journal=Molecular Ecology Resources|volume=16|issue=1|pages=176–182|doi=10.1111/1755-0998.12428|pmid=25959493|s2cid=39412858|issn=1755-098X}}</ref> JAMP,<ref>{{Citation|last=Elbrecht|first=Vasco|title=GitHub - VascoElbrecht/JAMP: JAMP: Just Another Metabarcoding Pipeline.|date=2019-04-30|url=https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|access-date=2019-05-14|archive-date=2019-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402121915/https://github.com/VascoElbrecht/JAMP|url-status=live}}</ref> Barque,<ref>{{Citation|last=Normandeau|first=Eric|title=GitHub - enormandeau/barque: Barque: Environmental DNA metabarcoding analysis.|date=2020-01-21|url=https://github.com/enormandeau/barque|access-date=2020-01-21}}</ref> and DADA2.<ref>{{Cite journal|last1=Callahan|first1=Benjamin J|last2=McMurdie|first2=Paul J|last3=Rosen|first3=Michael J|last4=Han|first4=Andrew W|last5=Johnson|first5=Amy Jo A|last6=Holmes|first6=Susan P|date=July 2016|title=DADA2: High-resolution sample inference from Illumina amplicon data|journal=Nature Methods|volume=13|issue=7|pages=581–583|doi=10.1038/nmeth.3869|issn=1548-7091|pmc=4927377|pmid=27214047 |bibcode=2016NaMet..13..581C }}</ref> Poređenje obilja očitavanja, tj. sekvenci, između različitih uzoraka i dalje predstavlja izazov jer i ukupan broj očitavanja u uzorku, kao i relativna količina očitavanja za vrstu, mogu varirati između uzoraka, metoda ili drugih varijabli. Radi poređenja, broj očitavanja svakog uzorka može se smanjiti na minimalni broj očitavanja uzoraka koji se porede – proces koji se naziva razrjeđivanje. Drugi način je korištenje relativne obilja očitavanja.<ref>{{Cite journal|title=Waste Not, Want Not: Why Rarefying Microbiome Data is Inadmissible|journal=PLOS Computational Biology|volume=10|issue=4|doi=10.1371/journal.pcbi.1003531|pmid=24699258|pmc=3974642|year=2014|last1=McMurdie|first1=Paul J.|last2=Holmes|first2=Susan|bibcode=2014PLSCB..10E3531M|arxiv=1310.0424 |doi-access=free }}</ref> === Identifikacija vrsta i taksonomsko dodjeljivanje === Taksonomsko dodjeljivanje OTU-a vrstama postiže se usklađivanjem sekvenci s referentnim bibliotekama. [[BLAST|Osnovno lokalno pretraga poravnanja (BLAST)]] se obično koristi za identifikaciju područja sličnosti između sekvenci poređenjem očitanih sekvenci iz uzorka sa sekvencama u referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last1=Valiente|first1=Gabriel|last2=Jansson|first2=Jesper|last3=Clemente|first3=Jose Carlos|last4=Alonso-Alemany|first4=Daniel|date=2011-10-10|title=Taxonomic Assignment in Metagenomics with TANGO|journal=EMBnet.journal|volume=17|issue=2|pages=16–20|doi=10.14806/ej.17.2.237|issn=2226-6089|doi-access=free|hdl=2117/16286|hdl-access=free}}</ref> Ako [[baza podataka]] vrati tačno podudaranje za sekvencu od interesa, onda se ona može identificirati do nivoa vrste. Vrlo slična podudaranja mogu se tretirati kao ista vrsta, ovisno o konvencijama svake taksonomske grupe. Ako nema dovoljno sličnih podudaranja, identifikacija na višem taksonomskom nivou, kao što je [[porodica (biologija)|porodica]] ili [[razred (biologija)|razreda]], može biti moguća razmatranjem vraćenih podudaranja kao taksonomskih "sidrišta". Sekvenca se može dodijeliti određenoj [[operativnoj taksonomskoj jedinici]] (OTU) koja, ako se kombinira s drugim taksonomskim metodama, može se koristiti za opisivanje novog taksona i postati novi unos u bazi podataka. Izgradnja [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] sekvence uzorka i podudaranih sekvenci često pomaže u kontekstualizaciji podudaranja.<ref>{{cite journal |last1=Talavera |first1=Gerard |last2=Lukhtanov |first2=Vladimir |last3=Pierce |first3=Naomi E |last4=Vila |first4=Roger |title=DNA Barcodes Combined with Multilocus Data of Representative Taxa Can Generate Reliable Higher-Level Phylogenies |journal=Systematic Biology |date=10 February 2022 |volume=71 |issue=2 |pages=382–395 |doi=10.1093/sysbio/syab038 |pmid=34022059 |pmc=8830075 }}</ref> U nekim grupama [[organizam]]a, kao što su [[bakterije]], taksonomsko dodjeljivanje na nivo vrste često nije moguće, jer su neopisane i nepoznate vrste česte. Pogledajte također [[tamni takson]]. [[BLAST]] jeste naivna metoda pronalaženja sličnih sekvenci. Spora je, ima visoku stopu lažno pozitivnih rezultata, a najbolji pogodak nije nužno filogenetski susjed. Poboljšane metode uključuju [[Naivni Bayesov klasifikator|naivni Bayes]] i [[slučajna šuma]], klasifikatore obučene na bazama podataka marker gena. Prethodno obučeni klasifikatori dostupni su za mnoge vrste barkodova kao što su [[prokariot]]ski 16S, [[člankonožci]] CO1 i gljivični LSU.<ref name=Porter18>{{Cite journal|last1=Porter|first1=Teresita M.|last2=Hajibabaei|first2=Mehrdad|date=2018|title=Scaling up: A guide to high-throughput genomic approaches for biodiversity analysis|journal=Molecular Ecology|language=en|volume=27|issue=2|pages=313–338|doi=10.1111/mec.14478|pmid=29292539|issn=1365-294X|doi-access=free|bibcode=2018MolEc..27..313P }}</ref> == Aplikacije == Primjene DNK barkodiranja uključuju identifikaciju novih [[vrsta]], procjenu sigurnosti hrane, identifikaciju i procjenu kriptičnih vrsta, otkrivanje stranih vrsta, identifikaciju ugroženih i [[prijeteća vrsta|prijetećih vrsta]],<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Schnell|first1=Ida Bærholm|last2=Thomsen|first2=Philip Francis|last3=Wilkinson|first3=Nicholas|last4=Rasmussen|first4=Morten|last5=Jensen|first5=Lars R.D.|last6=Willerslev|first6=Eske|last7=Bertelsen|first7=Mads F.|last8=Gilbert|first8=M. Thomas P.|date=April 2012|title=Screening mammal biodiversity using DNA from leeches|journal=Current Biology|volume=22|issue=8|pages=R262–R263|doi=10.1016/j.cub.2012.02.058|pmid=22537625|s2cid=18058748|doi-access=free|bibcode=2012CBio...22.R262S }}</ref> povezivanje stadija jaja i larvi sa odraslim vrstama, osiguranje prava intelektualnog vlasništva nad biološkim resursima, oblikovanje globalnih planova upravljanja za strategije očuvanja, razjašnjavanje [[ekološka niša|prehrambenih niša]],<ref>{{Cite book|title=DNA Barcoding in Marine Perspectives: Assessment and Conservation of Biodiversity.|last=Subrata.|first=Trivedi|date=2016|publisher=Springer International Publishing|others=Ansari, Abid Ali., Ghosh, Sankar K., Rehman, Hasibur.|isbn=978-3-319-41840-7|location=Cham|oclc=958384953}}</ref> i forenzičkih nauka.<ref name=":2">{{Cite journal |last1=Dalton |first1=Desiré Lee |last2=de Bruyn |first2=Marli |last3=Thompson |first3=Tia |last4=Kotzé |first4=Antoinette |date=2020-12-01 |title=Assessing the utility of DNA barcoding in wildlife forensic cases involving South African antelope |journal=Forensic Science International: Reports |language=en |volume=2 |doi=10.1016/j.fsir.2020.100071 |s2cid=213926390 |issn=2665-9107|doi-access=free }}</ref> DNK barkod markeri mogu se primijeniti za rješavanje osnovnih pitanja u sistematici, [[ekologija|ekologiji]], [[evolucija|evolucijskoj biologiji]] i [[konzervacijska biologija|konzerviranju]], uključujući okupljanje zajednica, mreže [[biološka interakcija|interakcija vrsta]], taksonomska otkrića i procjenu prioritetnih područja za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. === Identifikacija vrsta === Specifične kratke DNK sekvence ili markeri iz standardizirane [[genom]]ske regije mogu pružiti DNK barkod za identifikaciju vrsta.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Hebert|first1=Paul D. N.|last2=Stoeckle|first2=Mark Y.|last3=Zemlak|first3=Tyler S.|last4=Francis|first4=Charles M.|date=October 2004|title=Identification of Birds through DNA Barcodes|journal=PLOS Biology|volume=2|issue=10|doi=10.1371/journal.pbio.0020312|issn=1545-7885|pmc=518999|pmid=15455034 |doi-access=free }}</ref> Molekularne metode posebno su korisne kada tradicionalne metode nisu primjenjive. DNK barkodiranje ima veliku primjenjivost u identifikaciji [[larva|larvi]], za koje je uglavnom dostupno malo dijagnostičkih karaktera, te u povezivanju različitih životnih stadija (npr. larve i odrasle jedinke) kod mnogih životinja.<ref>{{Cite journal|last1=Costa|first1=Filipe O|last2=Carvalho|first2=Gary R|date=December 2007|title=The Barcode of Life Initiative: synopsis and prospective societal impacts of DNA barcoding of Fish|journal=Genomics, Society and Policy|volume=3|issue=2|page=29|doi=10.1186/1746-5354-3-2-29|issn=1746-5354|pmc=5425017 |doi-access=free }}</ref> Identifikacija vrsta navedenih u dodacima Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ([[CITES]]) korištenjem tehnika barkodiranja koristi se u praćenju ilegalne trgovine.<ref>{{Cite journal|last1=Lahaye|first1=R.|last2=van der Bank|first2=M.|last3=Bogarin|first3=D.|last4=Warner|first4=J.|last5=Pupulin|first5=F.|last6=Gigot|first6=G.|last7=Maurin|first7=O.|last8=Duthoit|first8=S.|last9=Barraclough|first9=T. G.|date=2008-02-26|title=DNA barcoding the floras of biodiversity hotspots|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=105|issue=8|pages=2923–2928|doi=10.1073/pnas.0709936105|issn=0027-8424|pmc=2268561|pmid=18258745|doi-access=free}}</ref> === Detekcija invazivnih vrsta === [[Unesena vrsta|Strane vrste]] mogu se detektovati putem barkodiranja.<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Xu|first1=Song-Zhi|last2=Li|first2=Zhen-Yu|last3=Jin|first3=Xiao-Hua|date=January 2018|title=DNA barcoding of invasive plants in China: A resource for identifying invasive plants|journal=Molecular Ecology Resources|volume=18|issue=1|pages=128–136|doi=10.1111/1755-0998.12715|pmid=28865184|bibcode=2018MolER..18..128X |s2cid=24911390}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Liu|first1=Junning|last2=Jiang|first2=Jiamei|last3=Song|first3=Shuli|last4=Tornabene|first4=Luke|last5=Chabarria|first5=Ryan|last6=Naylor|first6=Gavin J. P.|last7=Li|first7=Chenhong|date=December 2017|title=Multilocus DNA barcoding – Species Identification with Multilocus Data|journal=Scientific Reports|volume=7|issue=1|page=16601|doi=10.1038/s41598-017-16920-2|issn=2045-2322|pmc=5709489|pmid=29192249|bibcode=2017NatSR...716601L}}</ref> Barkodiranje može biti pogodno za detekciju vrsta, npr. u graničnoj kontroli, gdje brza i tačna morfološka identifikacija često nije moguća zbog sličnosti između različitih vrsta, nedostatka dovoljnih dijagnostičkih karakteristika i/ili nedostatka taksonomske ekspertize. Barkodiranje i metabarkodiranje se također mogu koristiti za probir invazivnih vrsta u ekosistemima i za razlikovanje invazivne vrste od domaćih, morfološki sličnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Nagoshi|first1=Rodney N.|last2=Brambila|first2=Julieta|last3=Meagher|first3=Robert L.|date=November 2011|title=Use of DNA barcodes to identify invasive armyworm ''Spodoptera'' species in Florida|journal=Journal of Insect Science|volume=11|issue=154|page=154|doi=10.1673/031.011.15401|issn=1536-2442|pmc=3391933|pmid=22239735}}</ref> Visoka efikasnost DNK identifikacije je prikazana u odnosu na tradicionalno praćenje bioloških invazija.<ref>{{Cite journal |last1=Karabanov |first1=D.P. |last2=Bekker |first2=E.I. |last3=Pavlov |first3=D.D. |last4=Borovikova |first4=E.A. |last5=Kodukhova |first5=Y.V. |last6=Kotov |first6=A.A. |date=1 February 2022 |title=New Sets of Primers for DNA Identification of Non-Indigenous Fish Species in the Volga-Kama Basin (European Russia) |journal=[[Water (journal)|Water]] |volume=14 |issue=3 |page=437 |issn=2073-4441 |doi=10.3390/w14030437 |doi-access=free|bibcode=2022Water..14..437K }}</ref> === Razgraničenje kriptičnih vrsta === DNK barkodiranje omogućava identifikaciju i prepoznavanje [[kriptična vrsta|kriptičnih vrsta]].<ref>{{Cite journal|last1=Thongtam na Ayudhaya|first1=Pradipunt|last2=Muangmai|first2=Narongrit|last3=Banjongsat|first3=Nuwadee|last4=Singchat|first4=Worapong|last5=Janekitkarn|first5=Sommai|last6=Peyachoknagul|first6=Surin|last7=Srikulnath|first7=Kornsorn|date=June 2017|title=Unveiling cryptic diversity of the anemonefish genera ''Amphiprion'' and ''Premnas'' (Perciformes: Pomacentridae) in Thailand with mitochondrial DNA barcodes|journal=Agriculture and Natural Resources|volume=51|issue=3|pages=198–205|doi=10.1016/j.anres.2017.07.001|doi-access=free}}</ref> Rezultati analiza DNK barkodiranjem, međutim, zavise od izbora analitičkih metoda, tako da proces razgraničavanja kriptičnih vrsta pomoću DNK barkodova može biti subjektivan kao i bilo koji drugi oblik [[Taksonomija|taksonomije]]. Hebert i saradnici (2004) zaključili su da leptir ''Astraptes fulgerator'' u sjeverozapadnoj [[Kostarika|Kostarici]] zapravo sadrži 10 različitih vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Hebert|first1=P. D. N.|last2=Penton|first2=E. H.|last3=Burns|first3=J. M.|last4=Janzen|first4=D. H.|last5=Hallwachs|first5=W.|date=2004-10-12|title=Ten species in one: DNA barcoding reveals cryptic species in the neotropical skipper butterfly ''Astraptes fulgerator''|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=101|issue=41|pages=14812–14817|doi=10.1073/pnas.0406166101|issn=0027-8424|pmc=522015|pmid=15465915|bibcode=2004PNAS..10114812H|doi-access=free}}</ref> Međutim, ove rezultate je kasnije osporio Brower (2006), koji je ukazao na brojne ozbiljne nedostatke u analizi i zaključio da originalni podaci mogu podržati samo mogućnost postojanja tri do sedam kriptičnih [[takson]]a, a ne deset kriptičnih vrsta.<ref>{{Cite journal|last=Brower|first=Andrew V.Z.|date=June 2006|title=Problems with DNA barcodes for species delimitation: 'Ten species' of ''Astraptes fulgerator'' reassessed (Lepidoptera: Hesperiidae)|journal=Systematics and Biodiversity|volume=4|issue=2|pages=127–132|doi=10.1017/S147720000500191X|bibcode=2006SyBio...4..127B |s2cid=54687052|issn=1477-2000}}</ref> Smith et al. (2007) koristili su DNK barkodove citohrom ''c'' oksidaze I za identifikaciju vrsta 20 morfovrsta [[parazitoid]]nih [[muha]] ''Belvosia'' ([[Muha|Diptera]]: ''[[Tachinidae]]'') uzgojenih iz gusjenica ([[Lepidoptera]]) u području Area de Conservación Guanacaste (ACG), sjeverozapadna Kostarika. Ovi autori otkrili su da barkodiranje povećava broj vrsta na 32, otkrivajući da svaka od tri vrste [[parazitoid]]a, koje su se ranije smatrale generalistima, zapravo predstavljaju nizove kriptičnih vrsta koje su visoko specifične za domaćina.<ref>{{Cite journal|last1=Smith|first1=M. A.|last2=Woodley|first2=N. E.|last3=Janzen|first3=D. H.|last4=Hallwachs|first4=W.|last5=Hebert|first5=P. D. N.[|date=2006-03-07|title=DNA barcodes reveal cryptic host-specificity within the presumed polyphagous members of a genus of parasitoid flies (Diptera: Tachinidae)|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=103|issue=10|pages=3657–3662|doi=10.1073/pnas.0511318103|issn=0027-8424|pmc=1383497|pmid=16505365|doi-access=free}}</ref> Za 15 morfovrsta mnogočetinaša unutar dubokog antarktičkog [[bentos]]a proučavanih putem DNK barkodiranja, kriptična raznolikost pronađena je u 50% slučajeva. Nadalje, otkriveno je 10 prethodno zanemarenih morfovrsta, što je povećalo ukupno bogatstvo vrsta u uzorku za 233%.<ref>{{Cite journal|last1=Brasier|first1=Madeleine J.|last2=Wiklund|first2=Helena|last3=Neal|first3=Lenka|last4=Jeffreys|first4=Rachel|last5=Linse|first5=Katrin|last6=Ruhl|first6=Henry|last7=Glover|first7=Adrian G.|date=November 2016|title=DNA barcoding uncovers cryptic diversity in 50% of deep-sea Antarctic polychaetes|journal=Royal Society Open Science|volume=3|issue=11|doi=10.1098/rsos.160432|doi-access=free|issn=2054-5703|pmc=5180122|pmid=28018624|bibcode=2016RSOS....360432B}}</ref> Slično tome, studija DNK barkodiranja sokotranskih reptila otkrila je neočekivano visoke intraspecifične divergencije u nekoliko taksona i procijenila da bi bogatstvo vrsta moglo biti podcijenjeno za 13,8–54,4%.<ref>{{Cite journal |last1=Vasconcelos |first1=Raquel |last2=Montero-Mendieta |first2=Santiago |last3=Simó-Riudalbas |first3=Marc |last4=Sindaco |first4=Roberto |last5=Santos |first5=Xavier |last6=Fasola |first6=Mauro |last7=Llorente |first7=Gustavo |last8=Razzetti |first8=Edoardo |last9=Carranza |first9=Salvador |date=2016-03-01 |title=Unexpectedly High Levels of Cryptic Diversity Uncovered by a Complete DNA Barcoding of Reptiles of the Socotra Archipelago |journal=PLOS ONE |language=en |volume=11 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pone.0149985 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=4772999 |pmid=26930572 |bibcode=2016PLoSO..1149985V }}</ref> [[Slika:DNA-strekkoding av julemat - DNA barcoding of Christmas food (16008786266).jpg|thumb|327x327px|Barkodiranje je alat za garantovanje kvaliteta hrane. Ovdje se DNK iz tradicionalne norveške božićne hrane ekstrahuje u molekularno-sistematskom laboratoriju Univerzitetskog muzeja NTNU.]] === Analiza ishrane i primjena prehrambene mreže === {{glavni|DNK barkodiranje u procjeni ishrane}} DNK barkodiranje i metabarkodiranje mogu biti korisni u studijama analize ishrane,<ref>{{Cite journal|last1=Pompanon|first1=Francois|last2=Deagle|first2=Bruce E.|last3=Symondson|first3=William O. C.|last4=Brown|first4=David S.|last5=Jarman|first5=Simon N.|last6=Taberlet|first6=Pierre|date=April 2012|title=Who is eating what: diet assessment using next generation sequencing: NGS DIET ANALYSIS|journal=Molecular Ecology|volume=21|issue=8|pages=1931–1950|doi=10.1111/j.1365-294X.2011.05403.x|pmid=22171763|s2cid=10013333|doi-access=free}}</ref> a obično se koristi ako se primjerci [[plijen]]a ne mogu identificirati na osnovu morfoloških karakteristika.<ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Pompanon|first2=François|last3=Taberlet|first3=Pierre|date=February 2009|title=DNA barcoding for ecologists|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=24|issue=2|pages=110–117|doi=10.1016/j.tree.2008.09.011|pmid=19100655|bibcode=2009TEcoE..24..110V }}</ref><ref name=":14">{{Cite journal|last1=Kaunisto|first1=Kari M.|last2=Roslin|first2=Tomas|last3=Sääksjärvi|first3=Ilari E.|last4=Vesterinen|first4=Eero J.|date=October 2017|title=Pellets of proof: First glimpse of the dietary composition of adult odonates as revealed by metabarcoding of feces|journal=Ecology and Evolution|volume=7|issue=20|pages=8588–8598|doi=10.1002/ece3.3404|pmc=5648679|pmid=29075474|bibcode=2017EcoEv...7.8588K }}</ref> Postoji niz pristupa uzorkovanju u analizi ishrane: DNK metabarkodiranje se može provesti na sadržaju [[želudac|želuca]],<ref>{{Cite journal|last1=Harms-Tuohy|first1=Ca|last2=Schizas|first2=Nv|last3=Appeldoorn|first3=Rs|date=2016-10-25|title=Use of DNA metabarcoding for stomach content analysis in the invasive lionfish ''Pterois volitans'' in Puerto Rico|journal=Marine Ecology Progress Series|volume=558|pages=181–191|doi=10.3354/meps11738|issn=0171-8630|bibcode=2016MEPS..558..181H|doi-access=free}}</ref> [[feces]]u,<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Kowalczyk|first1=Rafał|last2=Taberlet|first2=Pierre|last3=Coissac|first3=Eric|last4=Valentini|first4=Alice|last5=Miquel|first5=Christian|last6=Kamiński|first6=Tomasz|last7=Wójcik|first7=Jan M.|date=February 2011|title=Influence of management practices on large herbivore diet—Case of European bison in Białowieża Primeval Forest (Poland)|journal=Forest Ecology and Management|volume=261|issue=4|pages=821–828|doi=10.1016/j.foreco.2010.11.026|bibcode=2011ForEM.261..821K }}</ref> [[pljuvačka|pljuvački]]<ref>{{Cite journal|last1=Nichols|first1=Ruth V.|last2=Cromsigt|first2=Joris P. G. M.|last3=Spong|first3=Göran|date=December 2015|title=Using eDNA to experimentally test ungulate browsing preferences|journal=SpringerPlus|volume=4|issue=1|page=489|doi=10.1186/s40064-015-1285-z|issn=2193-1801|pmc=4565800|pmid=26380165 |doi-access=free }}</ref> ili analizu cijelog tijela.<ref name=":10" /><ref>{{Cite journal|last1=Agusti|first1=N.|last2=Shayler|first2=S. P.|last3=Harwood|first3=J. D.|last4=Vaughan|first4=I. P.|last5=Sunderland|first5=K. D.|last6=Symondson|first6=W. O. C.|date=December 2003|title=Collembola as alternative prey sustaining spiders in arable ecosystems: prey detection within predators using molecular markers|journal=Molecular Ecology|volume=12|issue=12|pages=3467–3475|doi=10.1046/j.1365-294X.2003.02014.x|pmid=14629361|s2cid=7985256|issn=0962-1083|doi-access=free|bibcode=2003MolEc..12.3467A }}</ref> U uzorcima fekalija ili jako probavljenom sadržaju želuca, često nije moguće razlikovati [[tkivo]] od pojedinačnih vrsta, te se stoga umjesto toga može primijeniti metabarkodiranje.<ref name=":14" /><ref>{{Cite journal|last1=Valentini|first1=Alice|last2=Miquel|first2=Christian|last3=Nawaz|first3=Muhammad Ali|last4=Bellemain|first4=Eva|last5=Coissac|first5=Eric|last6=Pompanon|first6=François|last7=Gielly|first7=Ludovic|last8=Cruaud|first8=Corinne|last9=Nascetti|first9=Giuseppe|date=January 2009|title=New perspectives in diet analysis based on DNA barcoding and parallel pyrosequencing: the trn L approach|journal=Molecular Ecology Resources|volume=9|issue=1|pages=51–60|doi=10.1111/j.1755-0998.2008.02352.x|pmid=21564566|s2cid=5308081|doi-access=free}}</ref> Izmet ili pljuvačka predstavljaju neinvazivne pristupe uzorkovanja, dok analiza cijelog tijela često znači da jedinku prvo treba ubiti. Za manje organizme, sekvenciranje sadržaja želuca se zatim često vrši sekvenciranjem cijele životinje. === Barkodiranje za sigurnost hrane === DNK barkodiranje predstavlja bitan alat za procjenu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Svrha je garantirati sljedivost hrane, smanjiti piratstvo hrane i vrednovati lokalnu i tipičnu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju. Druga svrha je zaštita javnog zdravlja; naprimjer, metabarkodiranje nudi mogućnost identifikacije kirnji koje uzrokuju trovanje ribom ''Ciguatera'' iz ostataka obroka,<ref>{{Cite journal|last1=Friedman|first1=Melissa|last2=Fernandez|first2=Mercedes|last3=Backer|first3=Lorraine|last4=Dickey|first4=Robert|last5=Bernstein|first5=Jeffrey|last6=Schrank|first6=Kathleen|last7=Kibler|first7=Steven|last8=Stephan|first8=Wendy|last9=Gribble|first9=Matthew|date=2017-03-14|title=An Updated Review of Ciguatera Fish Poisoning: Clinical, Epidemiological, Environmental, and Public Health Management|journal=Marine Drugs|volume=15|issue=3|page=72|doi=10.3390/md15030072|issn=1660-3397|pmc=5367029|pmid=28335428|doi-access=free |bibcode=2017MarDr..15...72F }}</ref> ili za odvajanje [[otrov]]nih [[gljiva]] od jestivih (Ref). === Biomonitoring i ekološka procjena === DNK barkodiranje se može koristiti za procjenu prisustva [[ugrožena vrsta|ugroženih vrsta]], radi očuvanja (Ref) ili prisustva indikatorskih vrsta koje odražavaju specifične ekološke uslove (Ref), naprimjer, višak hranjivih tvari ili nizak nivo kisika. === Forenzička nauka === DNK barkodiranje se često koristi za identifikaciju vrsta u slučajevima [[forenzika|forenzičke nauke]]. Nepoznati uzorci životinja ili biljaka na mjestima zločina mogu se pronaći, prikupiti i identificirati u nadi da će se povezati s osumnjičenim i dovesti do osuđujuće presude.<ref>{{Cite journal |date=2018-03-04 |title=Illegal product manufacturing and exportation from Pakistan: Revealing the factuality of highly processed wildlife skin samples via DNA mini-barcoding |url=http://resolver.scholarsportal.info/resolve/15257770/v37i0003/179_ipmaefwssvdm.xml |journal=Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume=37 |issue=3 |pages=179–185|doi=10.1080/15257770.2018.1450507 |pmid=29608392 |last1=Khan |first1=F. M. |last2=William |first2=K. |last3=Aruge |first3=S. |last4=Janjua |first4=S. |last5=Shah |first5=S. A. |s2cid=4623232 |url-access=subscription }}</ref> [[Krivolov]], ubijanje ugroženih vrsta i zlostavljanje životinja su primjeri zločina gdje se koristi DNK barkodiranje, budući da se životinjska DNK često pronalazi.<ref name=":2" /><ref>{{Cite journal |last1=Mwale |first1=Monica |last2=Dalton |first2=Desire L. |last3=Jansen |first3=Raymond |last4=De Bruyn |first4=Marli |last5=Pietersen |first5=Darren |last6=Mokgokong |first6=Prudent S. |last7=Kotzé |first7=Antoinette |date=March 2017 |editor-last=Steinke |editor-first=Dirk |title=Forensic application of DNA barcoding for identification of illegally traded African pangolin scales |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |journal=Genome |language=en |volume=60 |issue=3 |pages=272–284 |doi=10.1139/gen-2016-0144 |pmid=28177847 |hdl=1807/75671 |s2cid=207093202 |issn=0831-2796 |hdl-access=free |archive-date=2019-04-08 |access-date=2023-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408011842/https://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/gen-2016-0144 |url-status=live }}</ref> S druge strane, biljna DNK se obično koristi kao [[trag dokaza]] za povezivanje osumnjičenog s mjestom zločina.<ref>{{Cite journal |last1=Liu |first1=Yanlei |last2=Xu |first2=Chao |last3=Dong |first3=Wenpan |last4=Yang |first4=Xueying |last5=Zhou |first5=Shiliang |date=2021-07-01 |title=Determination of a criminal suspect using environmental plant DNA metabarcoding technology |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0379073821001481 |journal=Forensic Science International |language=en |volume=324 |doi=10.1016/j.forsciint.2021.110828 |pmid=34000616 |s2cid=234768561 |issn=0379-0738}}</ref> == Potencijali i nedostaci == === Potencijali === Tradicionalne metode bioprocjene su dobro uspostavljene na međunarodnom nivou i dobro služe biomonitoringu, kao na primjer za akvatičnu bioprocjenu u okviru EU direktiva [[Okvirna direktiva o vodama|WFD]] i [[Okvirna direktiva o morskoj strategiji|MSFD]]. Međutim, DNK barkodiranje bi moglo poboljšati tradicionalne metode iz sljedećih razloga; DNK barkodiranje *(1) može povećati taksonomsku rezoluciju i uskladiti identifikaciju taksona koje je teško identificirati ili za koje nedostaju stručnjaci, * (2) može preciznije/preciznije povezati faktore okoliša sa specifičnim taksonima, *(3) može povećati uporedivost među regijama, *(4) omogućava uključivanje ranih životnih faza i fragmentiranih primjeraka, *(5) omogućava razgraničenje [[Složena vrsta|kriptičnih]]/rijetkih vrsta, *(6) omogućava razvoj novih indeksa, npr. rijetke/kriptične vrste koje mogu biti osjetljive/tolerantne na stresore, *(7) povećava broj uzoraka koji se mogu obraditi i smanjuje vrijeme obrade što rezultira povećanim znanjem o ekologiji vrsta, *(8) predstavlja neinvazivan način praćenja korištenjem metoda [[okolinska DNK|eDNL]].<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Pawlowski|first1=Jan|last2=Kelly-Quinn|first2=Mary|last3=Altermatt|first3=Florian|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=Laure|last5=Beja|first5=Pedro|last6=Boggero|first6=Angela|last7=Borja|first7=Angel|last8=Bouchez|first8=Agnès|last9=Cordier|first9=Tristan|date=2018|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (e)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|pages=1295–1310|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> ==== Trajanje i troškovi ==== DNK barkodiranje je brže od tradicionalnih morfoloških metoda, od obuke do taksonomskog dodjeljivanja. Potrebno je manje vremena za sticanje stručnosti u [[DNK]] metodama nego za sticanje stručnosti u taksonomiji. Osim toga, tijek rada DNK barkodiranja (tj. od uzorka do rezultata) je uglavnom brži od tradicionalnog morfološkog toka rada i omogućava obradu više uzoraka. ==== Taksonomska rezolucija ==== DNK barkodiranje omogućava rezoluciju taksona od viših (npr. [[porodica (biologija)|porodica]]) do nižih (npr. [[vrsta]]) taksonomskih nivoa, koje je inače preteško identificirati korištenjem tradicionalnih morfoloških metoda, kao što je npr. identifikacija putem mikroskopije. Naprimjer, ''[[Chironomidae]]'' (mušica koja ne grize) su široko rasprostranjene i u kopnenim i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Njihovo bogatstvo i brojnost čine ih važnim za ekološke procese i mreže, i jedna su od mnogih grupa [[beskičmenjak]]a koje se koriste u biomonitoringu. Uzorci beskičmenjaka mogu sadržavati čak 100 vrsta hironomida, koji često čine i do 50% uzorka. Uprkos tome, obično se ne identificiraju ispod nivoa porodice zbog taksonomske ekspertize i potrebnog vremena.<ref>{{Cite book|title=The Chironomidae|date=1995|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-94-010-4308-3|editor-last=Armitage|editor-first=Patrick D.|location=Dordrecht|doi=10.1007/978-94-011-0715-0|s2cid=46138170|editor-last2=Cranston|editor-first2=Peter S.|editor-last3=Pinder|editor-first3=L. C. V.}}</ref> Ovo može rezultirati grupiranjem različitih vrsta hironomida s različitim ekološkim preferencijama, što rezultira netačnom procjenom kvaliteta vode. DNK barkodiranje pruža mogućnost razlučivanja taksona i direktnog povezivanja efekata stresora sa specifičnim [[takson]]ima, kao što su pojedinačne vrste hironomida. Naprimjer, Beermann i saradnici (2018) koristili su DNK barkodiranje ''Chironomidae'', kako bi istražili njihov odgovor na višestruke stresore; smanjen protok, povećan fini sediment i povećan [[salinitet]].<ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Zizka|first2=Vera M. A.|last3=Elbrecht|first3=Vasco|last4=Baranov|first4=Viktor|last5=Leese|first5=Florian|date=2018-07-24|title=DNA metabarcoding reveals the complex and hidden responses of chironomids to multiple stressors|journal=Environmental Sciences Europe|volume=30|issue=1|page=26|doi=10.1186/s12302-018-0157-x|s2cid=51802465|issn=2190-4715|doi-access=free |bibcode=2018ESEur..30...26B }}</ref> Nakon barkodiranja, utvrđeno je da se uzorak hironomida sastoji od 183 [[Operativna taksonomska jedinica|operativne taksonomske jedinice]] (OTU), tj. barkodova (sekvenci) koji su često ekvivalentni morfološkim vrstama. Ovih 183 OTU-a prikazalo je 15 tipova odgovora umjesto prethodno prijavljenih <ref>{{Cite journal|last1=Beermann|first1=Arne J.|last2=Elbrecht|first2=Vasco|last3=Karnatz|first3=Svenja|last4=Ma|first4=Li|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Piggott|first6=Jeremy J.|last7=Leese|first7=Florian|date=2018|title=Multiple-stressor effects on stream macroinvertebrate communities: A mesocosm experiment manipulating salinity, fine sediment and flow velocity|journal=Science of the Total Environment|volume=610–611|pages=961–971|doi=10.1016/j.scitotenv.2017.08.084|pmid=28830056|bibcode=2018ScTEn.610..961B}}</ref> dva tipa odgovora zabilježena su kada su svi hironomidi grupirani zajedno u istoj studiji višestrukih stresora. Sličan trend otkriven je u studiji Machera i suradnika (2016.) koja je otkrila kriptičnu raznolikost unutar vrste jednodnevke ''[http://www.terrain.net.nz/friends-of-te-henui-group/invertebrates-freshwater-new-zealand/mayfly-nymph-genus-deleatidium.html Deleatidium sp]'''. Ova studija pronašla je različite obrasce odgovora 12 molekularno različitih OTU-a na stresore, što može promijeniti konsenzus da je ova jednodnevka osjetljiva na zagađenje.<ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan N.|last2=Salis|first2=Romana K.|last3=Blakemore|first3=Katie S.|last4=Tollrian|first4=Ralph|last5=Matthaei|first5=Christoph D.|last6=Leese|first6=Florian|date=2016|title=Multiple-stressor effects on stream invertebrates: DNA barcoding reveals contrasting responses of cryptic mayfly species|journal=Ecological Indicators|volume=61|pages=159–169|doi=10.1016/j.ecolind.2015.08.024|bibcode=2016EcInd..61..159M }}</ref> === Nedostaci === Uprkos prednostima koje nudi DNK barkodiranje, također je sugerirano da se DNK barkodiranje najbolje koristi kao dopuna tradicionalnim morfološkim metodama.<ref name=":0"/> Ova preporuka se zasniva na višestrukim uočenim izazovima. ==== Fizički parametri ==== Nije sasvim jednostavno povezati DNK barkodove s ekološkim preferencijama dotičnog barkodiranog taksona, kao što je potrebno ako se barkodiranje koristi za biomonitoring. Naprimjer, detekcija ciljne DNK u vodenim sistemima ovisi o koncentraciji molekula DNK na lokaciji, na koju pak mogu utjecati mnogi faktori. Prisutnost molekula DNK također ovisi o disperziji na lokaciji, npr. smjeru ili jačini struja. Nije zaista poznato kako se [[DNK]] kreće u [[potok|potocima]] i [[jezero|jezerima]], što otežava uzorkovanje. Drugi faktor može biti ponašanje ciljne vrste, npr. [[ribe]] mogu imati sezonske promjene kretanja, rakovi ili dagnje će oslobađati DNK u većim količinama samo u određenim periodima svog života (presvlačenje, mriješćenje). Za DNK u tlu, još manje se zna o distribuciji, količini ili kvaliteti. Glavno ograničenje metode barkodiranja je to što se oslanja na referentne biblioteke barkodova za taksonomsku identifikaciju sekvenci. Taksonomska identifikacija je tačna samo ako je dostupna pouzdana referenca. Međutim, većina [[baza podataka]] još uvijek je nepotpuna, posebno za manje organizme, npr. [[gljive]], [[fitoplankton]], [[nematode]] itd. Osim toga, postojeće baze podataka sadrže pogrešne identifikacije, pravopisne i druge greške. Postoje ogromni napori u kuriranju i dovršavanju baza podataka za sve potrebne organizme, uključujući velike projekte barkodiranja (na primjer, iBOL projekat za referentnu bazu podataka Barcode of Life Data Systems (BOLD).<ref>{{Cite web|url=http://ibol.org/|title=The International Barcode of Life Consortium|website=International Barcode of Life|access-date=2019-03-29|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329130846/http://ibol.org/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boldsystems.org/|title=Bold Systems v4|website=www.boldsystems.org|access-date=2019-04-02}}</ref> Međutim, kompletiranje i kuriranje su teški i dugotrajni. Bez potvrđenih [[uzorak]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je sekvenca korištena kao referenca ispravna. Baze podataka DNK sekvenci poput [[GenBank]]-a sadrže mnoge sekvence koje nisu povezane sa [[Zoološki uzorak|potvrdenim uzorcima]] (naprimjer, [[herbar]]ski uzorci, kultivirane ćelijske linije ili ponekad slike). Ovo je problematično s obzirom na taksonomska pitanja kao što je da li nekoliko vrsta treba podijeliti ili kombinovati ili da li su prethodne identifikacije bile ispravne. Ponovna upotreba sekvenci, koje nisu povezane sa potvrđenim uzorcima, prvobitno pogrešno identifikovanog organizma može podržati netačne zaključke i mora se izbjegavati.<ref name=Ogwang2020>{{cite journal|last1=Ogwang |first1=Joel|last2=Bariche|first2=Michel |last3=Bos|first3=Arthur R.|date=2020|title= Genetic Diversity and Phylogenetic Relationships of Threadfin Breams (''Nemipterus'' spp.) from the Red Sea and eastern Mediterranean Sea|journal=Genome|volume=63|issue=3|pages=207–216|doi= 10.1139/gen-2019-0163|pmid=32678985|doi-access=free}}</ref> Stoga je najbolja praksa za DNK barkodiranje sekvenciranje vaučeriranih uzoraka.<ref>{{Cite journal|last1=Schander|first1=Christoffer|last2=Willassen|first2=Endre|date=2005|title=What can biological barcoding do for marine biology?|journal=Marine Biology Research|volume=1|issue=1|pages=79–83|doi=10.1080/17451000510018962|s2cid=84070971|issn=1745-1000|doi-access=free|bibcode=2005MBioR...1...79S }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Miller|first=S. E.|date=2007-03-20|title=DNA barcoding and the renaissance of taxonomy|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=104|issue=12|pages=4775–4776|doi=10.1073/pnas.0700466104|issn=0027-8424|pmc=1829212|pmid=17363473|bibcode=2007PNAS..104.4775M|doi-access=free}}</ref> Za mnoge taksone, međutim, može biti teško dobiti referentne uzorke, naprimjer kod uzoraka koje je teško uhvatiti, dostupnih uzoraka koji su loše očuvani ili nedostaje odgovarajuća taksonomska ekspertiza.<ref name="Ogwang2020"/> Važno je napomenuti da se DNK barkodovi mogu koristiti i za kreiranje privremene taksonomije, u kom slučaju se OTU-ovi mogu koristiti kao zamjena za tradicionalne latinske binome – čime se značajno smanjuje ovisnost o potpuno popunjenim referentnim bazama podataka.<ref>{{Cite journal|last=Ratnasingham|first=S.|date=2013|title=A DNA-based registry for all animal species: the Barcode Index Number (BIN) system|journal=PLOS ONE|volume=8|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0066213|pmid=23861743|pmc=3704603|bibcode=2013PLoSO...866213R|doi-access=free}}</ref> ==== Tehnološka pristrasnost ==== DNK barkodiranje također nosi metodološku pristrasnost, od uzorkovanja do [[bioinformatika|bioinformatičke]] analize podataka. Uzorak DNK može biti kontaminiran [[PCR]]-inhibitorima, što uzrokuje da neki uzorci pokažu lažno pozitivne rezultate. Replikacija PCR-a je često potrebna za dobar kvalitet sekvence i osjetljivost, ali dovodi do eksponencijalnog povećanja rizika od kontaminacije. Pored rizika od kontaminacije uzorka DNK inhibitorima PCR, pristrasnost [[prajmer]]a jedan je od glavnih izvora grešaka u DNK barkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Leese|first1=Florian|last2=Elbrecht|first2=Vasco|date=2015-07-08|title=Can DNA-Based Ecosystem Assessments Quantify Species Abundance? Testing Primer Bias and Biomass—Sequence Relationships with an Innovative Metabarcoding Protocol|journal=PLOS ONE|volume=10|issue=7|doi=10.1371/journal.pone.0130324|issn=1932-6203|pmc=4496048|pmid=26154168|bibcode=2015PLoSO..1030324E|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Elbrecht|first1=Vasco|last2=Vamos|first2=Ecaterina Edith|last3=Meissner|first3=Kristian|last4=Aroviita|first4=Jukka|last5=Leese|first5=Florian|date=2017|title=Assessing strengths and weaknesses of DNA metabarcoding-based macroinvertebrate identification for routine stream monitoring|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=8|issue=10|pages=1265–1275|doi=10.1111/2041-210X.12789|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2017MEcEv...8.1265E }}</ref> Izolacija efikasnog DNK markera i dizajn prajmera je složen proces i uloženi su značajni napori u razvoj prajmera za DNK barkodiranje u različitim taksonomskim grupama. Uprkos ovom trudu, i dalje postoji mogućnost da prajmeri ne uspiju amplificirati neočekivano divergentnu sekvencu.<ref name="Pawlowski18">{{Cite journal|title=The future of biotic indices in the ecogenomic era: Integrating (E)DNA metabarcoding in biological assessment of aquatic ecosystems|pages=1295–1310|journal=Science of the Total Environment|volume=637–638|doi=10.1016/j.scitotenv.2018.05.002|pmid=29801222|date=October 2018|last1=Pawlowski|first1=J.|last2=Kelly-Quinn|first2=M.|last3=Altermatt|first3=F.|last4=Apothéloz-Perret-Gentil|first4=L.|last5=Beja|first5=P.|last6=Boggero|first6=A.|last7=Borja|first7=A.|last8=Bouchez|first8=A.|last9=Cordier|first9=T.|last10=Domaizon|first10=I.|last11=Feio|first11=M. J.|last12=Filipe|first12=A. F.|last13=Fornaroli|first13=R.|last14=Graf|first14=W.|last15=Herder|first15=J.|last16=Van Der Hoorn|first16=B.|last17=Iwan Jones|first17=J.|last18=Sagova-Mareckova|first18=M.|last19=Moritz|first19=C.|last20=Barquín|first20=J.|last21=Piggott|first21=J. J.|last22=Pinna|first22=M.|last23=Rimet|first23=F.|last24=Rinkevich|first24=B.|last25=Sousa-Santos|first25=C.|last26=Specchia|first26=V.|last27=Trobajo|first27=R.|last28=Vasselon|first28=V.|last29=Vitecek|first29=S.|last30=Zimmerman|first30=J.|display-authors=29|bibcode=2018ScTEn.637.1295P|doi-access=free|hdl=20.500.12327/138|hdl-access=free}}</ref> Osim toga, [[prajmer]]i će se često preferencijalno vezati za neke sekvence, što dovodi do različite efikasnosti i specifičnosti prajmera i nereprezentativne procjene zajednica i inflacije bogatstva.<ref>{{Cite journal|last1=Quince|first1=Christopher|last2=Sloan|first2=William T.|last3=Hall|first3=Neil|last4=D'Amore|first4=Rosalinda|last5=Ijaz|first5=Umer Z.|last6=Schirmer|first6=Melanie|date=2015-03-31|title=Insight into biases and sequencing errors for amplicon sequencing with the Illumina MiSeq platform|journal=Nucleic Acids Research|volume=43|issue=6|pages=e37|doi=10.1093/nar/gku1341|issn=0305-1048|pmc=4381044|pmid=25586220}}</ref> Dakle, sastav sekvenci zajednica uzorka se uglavnom mijenja u PCR koraku. Nekoliko studija je eksperimentisalo sa "PCR-free" pristupima kako bi se izbjegle ove pristranosti. Jedan od glavnih pristupa je korištenje uzoraka obogaćenih mitohondrijama, tako da visoka koncentracija ciljne DNK čini amplifikaciju nepotrebnom. (Dobijene duže sekvence također pomažu u taksonomskoj rezoluciji.)<ref>{{Cite journal|last1=Huang|first1=Quanfei|last2=Li|first2=Jiguang|last3=Fu|first3=Ribei|last4=Tang|first4=Min|last5=Zhou|first5=Lili|last6=Su|first6=Xu|last7=Yang|first7=Qing|last8=Liu|first8=Shanlin|last9=Li|first9=Yiyuan|date=2013-12-01|title=Ultra-deep sequencing enables high-fidelity recovery of biodiversity for bulk arthropod samples without PCR amplification|journal=GigaScience|volume=2|issue=1|page=4|doi=10.1186/2047-217X-2-4|pmc=3637469|pmid=23587339 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Macher|first1=Jan-Niklas|last2=Zizka|first2=Vera Marie Alida|last3=Weigand|first3=Alexander Martin|last4=Leese|first4=Florian|date=2018|title=A simple centrifugation protocol for metagenomic studies increases mitochondrial DNA yield by two orders of magnitude|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=9|issue=4|pages=1070–1074|doi=10.1111/2041-210X.12937|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2018MEcEv...9.1070M }}</ref> Ali od 2018., glavna tehnika metabarkodiranja DNK i dalje se zasniva na sekvenciranju [[amplikon]]a.<ref name="Pawlowski18"/> Ostale pristranosti se pojavljuju tokom sekvenciranja i tokom bioinformatičke obrade sekvenci, poput stvaranja himera. ==== Nedostatak standardizacije ==== Čak i kada se DNK barkodiranje sve šire koristi i primjenjuje, ne postoji slaganje o metodama za očuvanje ili ekstrakciju DNK, izboru DNK markera i seta prajmera ili PCR protokola. Parametri bioinformatike [[Sistem upravljanja tokom rada u bioinformatici|cjevovodi]] (naprimjer, OTU klasteriranje, algoritmi taksonomskog dodjeljivanja ili pragovi itd.) su izvor mnogih debata među korisnicima DNK barkodiranja.<ref name="Pawlowski18"/> Tehnologije sekvenciranja se također brzo razvijaju, zajedno s alatima za analizu ogromnih količina generiranih DNK podataka, a standardizacija metoda je hitno potrebna kako bi se omogućila saradnja i dijeljenje podataka na većoj prostornoj i vremenskoj skali. Ova standardizacija metoda barkodiranja na evropskom nivou dio je ciljeva evropske COST akcije DNAqua-net. <ref>{{Cite web|url=https://dnaqua.net/|title=DNAquaNet|access-date=2019-03-29}}</ref> and is also addressed by CEN (the European Committee for Standardization).<ref>CEN (2018) CEN/TC 230/WORKING GROUP 2 – Proposal for a new Working Group WG28 ''"DNA and eDNA methods" A plan to fulfil the DNA and eDNA standardization needs of EU legislation in Water Policy'' (Proposal following decisions of the 2017 Berlin Meeting of CEN/TC 230, its Working Groups and eDNA COST representatives)</ref> ==== Nepodudaranja između konvencionalne i barkodne identifikacije ==== Važno je znati da liste taksona dobijene konvencionalnom (morfološkom) identifikacijom nisu, i možda nikada neće biti, direktno uporedive sa listama taksona dobijenim identifikacijom zasnovanom na barkodu iz nekoliko razloga. Najvažniji uzrok je vjerovatno nepotpunost i nedostatak tačnosti molekularnih referentnih baza podataka, što sprečava ispravno taksonomsko dodeljivanje eDNK sekvenci. Taksoni koji nisu prisutni u referentnim bazama podataka neće biti pronađeni pomoću eDNK, a sekvence povezane s pogrešnim imenom dovest će do netačne identifikacije.<ref name=":0" /> Ostali poznati uzroci su različita skala i veličina uzorka između tradicionalnog i molekularnog uzorka, moguća analiza mrtvih organizama, što se može dogoditi na različite načine za obje metode ovisno o grupi organizama, i specifičan odabir identifikacije u bilo kojoj metodi, tj. različita taksonomska stručnost ili mogućnost identifikacije određenih grupa organizama, odnosno pristranost primera što također dovodi do potencijalno pristrasne analize taksona.<ref name=":0"/> ==== Rezolucija haplogrupa ==== Barkodovi se biraju tako da ''općenito'' imaju odgovarajuću stopu [[mutacije]], kako bi se razgraničile vrste, ali to ne znači da će lokusi barkoda uvijek odgovarati historiji populacija koje postaju odvojene vrste. U nekim slučajevima, uzorci s identičnim (COI) DNK barkodovima jasno pripadaju različitim vrstama, npr. vrstama ribljeg roda ''[[Chromis]]''. Drugim riječima, ove vrste dijele isti [[haplotip]] za lokus barkoda i još se nisu razdvojile.<ref>{{Cite journal |last1=Pyle |first1=Richard L. |last2=Earle |first2=John L. |last3=Greene |first3=Brian D. |date=2008-01-01 |title=Five new species of the damselfish genus Chromis (Perciformes: Labroidei: Pomacentridae) from deep coral reefs in the tropical western Pacific |url=https://mapress.com/zt/article/view/zootaxa.1671.1.2 |journal=Zootaxa |volume=1671 |issue=1 |doi=10.11646/zootaxa.1671.1.2 |bibcode=2008Zoot.16711.1.2P |issn=1175-5334}}</ref> Također je moguće da lokus pokazuje [[nepotpuno sortiranje loze]] s nekim događajima [[specijacija|specijacije]], što dovodi do teško interpretiranog grupiranja.<ref>{{cite journal |last1=Hubert |first1=Nicolas |last2=Hanner |first2=Robert |title=DNA Barcoding, species delineation and taxonomy: a historical perspective |journal=DNA Barcodes |date=1 January 2015 |volume=3 |issue=1 |doi=10.1515/dna-2015-0006}}</ref> Primjer ILS-a u COI pronađen je u multilokusnoj studiji ''Mechanitisa'', gdje upotreba više [[genski lokus|lokusa]] pomaže u prevazilaženju problema.<ref>{{cite journal |last1=Dasmahapatra |first1=Kanchon K. |last2=Elias |first2=Marianne |last3=Hill |first3=Ryan I. |last4=Hoffman |first4=Joseph I. |last5=Mallet |first5=James |title=Mitochondrial DNA barcoding detects some species that are real, and some that are not |journal=Molecular Ecology Resources |date=March 2010 |volume=10 |issue=2 |pages=264–273 |doi=10.1111/j.1755-0998.2009.02763.x |pmid=21565021 |bibcode=2010MolER..10..264D }}</ref> Korištenje više lokusa ili dužih sekvenci uglavnom poboljšava rezoluciju, iako to obično dolazi po cijenu manjeg pokrivanja baze podataka. [[Snimanje genoma]], koji ne zahtijeva posebno dizajnirane [[prajmer]]e, može se koristiti za proizvodnju dugih sekvenci za DNK s velikim brojem kopija, kao što su [[ribosom]]ska i organelna DNK.<ref name=Porter18/> ==== Procjene bogatstva/raznolikosti ==== DNK barkodiranje može rezultirati precjenjivanjem ili podcjenjivanjem bogatstva i raznolikosti vrsta. Neke studije sugeriraju da su artefakti (identifikacija vrsta koje nisu prisutne u zajednici) glavni uzrok povećane [[bioraznolikost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Sloan|first1=William T.|last2=Read|first2=L. Fiona|last3=Head|first3=Ian M.|last4=Neil Hall|last5=Davenport|first5=Russell J.|last6=Curtis|first6=Thomas P.|last7=Lanzén|first7=Anders|last8=Quince|first8=Christopher|date=2009|title=Accurate determination of microbial diversity from 454 pyrosequencing data|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=639–641|doi=10.1038/nmeth.1361|pmid=19668203|hdl=1956/6529|s2cid=1975660|issn=1548-7105|hdl-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Kunin|first1=Victor|last2=Engelbrektson|first2=Anna|last3=Ochman|first3=Howard|last4=Hugenholtz|first4=Philip|date=2010|title=Wrinkles in the rare biosphere: pyrosequencing errors can lead to artificial inflation of diversity estimates|journal=Environmental Microbiology|volume=12|issue=1|pages=118–123|doi=10.1111/j.1462-2920.2009.02051.x|pmid=19725865|bibcode=2010EnvMi..12..118K|s2cid=19870165|issn=1462-2920|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|archive-date=2022-05-18|access-date=2019-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518172123/https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc932456/|url-status=live}}</ref> Najproblematičniji nedostatak su taksoni predstavljeni malim brojem sekvenciranih očitavanja. Ova očitavanja se obično uklanjaju tokom procesa filtriranja podataka, budući da različite studije sugeriraju da većina ovih niskofrekventnih očitavanja mogu biti artefakti.<ref>{{Cite journal|last1=Rob Knight|last2=Reeder|first2=Jens|date=2009|title=The 'rare biosphere': a reality check|journal=Nature Methods|volume=6|issue=9|pages=636–637|doi=10.1038/nmeth0909-636|pmid=19718016|s2cid=5278501|issn=1548-7105}}</ref> However, real rare taxa may exist among these low-abundance reads.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=Hulák|first2=Martin|last3=Sylvester|first3=Francisco|last4=Huang|first4=Xiaoting|last5=Adebayo|first5=Abisola A.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Adamowicz|first7=Sarah J.|last8=Heath|first8=Daniel D.|last9=Cristescu|first9=Melania E.|date=2013|title=High sensitivity of 454 pyrosequencing for detection of rare species in aquatic communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=4|issue=6|pages=558–565|doi=10.1111/2041-210X.12037|hdl=11336/2674 |s2cid=53576369 |issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2013MEcEv...4..558Z |hdl-access=free}}</ref> Rijetke sekvence mogu odražavati jedinstvene loze u zajednicama, što ih čini informativnim i vrijednim sekvencama. Stoga postoji snažna potreba za robusnijim [[bioinformatika|bioinformatičkim]] algoritmima, koji omogućavaju razlikovanje između informativnih očitanja i artefakata. Potpune referentne biblioteke bi također omogućile bolje testiranje bioinformatičkih algoritama, omogućavajući bolje filtriranje artefakata (tj. uklanjanje sekvenci kojima nedostaje pandan među postojećim vrstama) i stoga bi bilo moguće dobiti preciznije dodjeljivanje vrsta.<ref>{{Cite journal|last1=Zhan|first1=Aibin|last2=He|first2=Song|last3=Brown|first3=Emily A.|last4=Chain|first4=Frédéric J. J.|last5=Therriault|first5=Thomas W.|last6=Abbott|first6=Cathryn L.|last7=Heath|first7=Daniel D.|last8=Cristescu|first8=Melania E.|last9=MacIsaac|first9=Hugh J.|date=2014|title=Reproducibility of pyrosequencing data for biodiversity assessment in complex communities|journal=Methods in Ecology and Evolution|volume=5|issue=9|pages=881–890|doi=10.1111/2041-210X.12230|issn=2041-210X|doi-access=free|bibcode=2014MEcEv...5..881Z }}</ref> Kriptična [[bioraznolikost|raznolikost]] također može rezultirati povećanom [[bioraznolikost]]i jer se jedna morfološka vrsta zapravo može podijeliti na mnogo različitih molekularnih sekvenci.<ref name=":0"/> Ovo će uveliko doprinijeti generiranju referentnih podataka o DNK, što je ključno za praćenje biološke raznolikosti zasnovano na [[ekološkoj DNK]]. == Megabarkodiranje == '''Megabarkodiranje''' je termin koji se koristi za opisivanje visokopropusnog barkodiranja DNK na osnovu uzoraka, gdje se hiljade uzoraka mogu istovremeno barkodirati za identifikaciju i otkrivanje vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Chua |first1=Physilia Y. S. |last2=Bourlat |first2=Sarah J. |last3=Ferguson |first3=Cameron |last4=Korlevic |first4=Petra |last5=Zhao |first5=Leia |last6=Ekrem |first6=Torbjørn |last7=Meier |first7=Rudolf |last8=Lawniczak |first8=Mara K. N. |title=Future of DNA-based insect monitoring |journal=Trends in Genetics |date=10 March 2023 |volume=39 |issue=7 |pages=531–544 |doi=10.1016/j.tig.2023.02.012 |pmid=36907721 |hdl=11250/3156249 |s2cid=257470926 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952523000380|url-access=subscription }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Hartop |first2=Emily |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Lee |first4=Wan Ting |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Kurina |first6=Olavi |last7=Meier |first7=Rudolf |title=Rapid, large-scale species discovery in hyperdiverse taxa using 1D MinION sequencing |journal=BMC Biology |date=December 2019 |volume=17 |issue=1 |page=96 |doi=10.1186/s12915-019-0706-9|pmid=31783752 |pmc=6884855 |doi-access=free |bibcode=2019BMCB...17...96S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Lee |first2=Leshon |last3=Katoh |first3=Kazutaka |last4=Hartop |first4=Emily |last5=Kutty |first5=Sujatha Narayanan |last6=Wong |first6=Johnathan |last7=Yeo |first7=Darren |last8=Meier |first8=Rudolf |title=ONTbarcoder and MinION barcodes aid biodiversity discovery and identification by everyone, for everyone |journal=BMC Biology |date=December 2021 |volume=19 |issue=1 |page=217 |doi=10.1186/s12915-021-01141-x|pmid=34587965 |pmc=8479912 |doi-access=free |bibcode=2021BMCB...19..217S }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Baloğlu |first2=Bilgenur |last3=Wang |first3=Wendy |last4=Tan |first4=Wei X. |last5=Bertrand |first5=Denis |last6=Ng |first6=Amanda H. Q. |last7=Boey |first7=Esther J. H. |last8=Koh |first8=Jayce J. Y. |last9=Nagarajan |first9=Niranjan |last10=Meier |first10=Rudolf |title=A MinION™-based pipeline for fast and cost-effective DNA barcoding |journal=Molecular Ecology Resources |date=September 2018 |volume=18 |issue=5 |pages=1035–1049 |doi=10.1111/1755-0998.12890|pmid=29673082 |bibcode=2018MolER..18.1035S |s2cid=4982474 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Meier |first1=Rudolf |last2=Wong |first2=Winghing |last3=Srivathsan |first3=Amrita |last4=Foo |first4=Maosheng |title=$1 DNA barcodes for reconstructing complex phenomes and finding rare species in specimen-rich samples |journal=Cladistics |date=February 2016 |volume=32 |issue=1 |pages=100–110 |doi=10.1111/cla.12115|pmid=34732017 |s2cid=83862072 |doi-access=free |bibcode=2016Cladi..32..100M }}</ref> [[Slika:Megabarcoding.png|thumb|280px|Tok rada megabarkodiranja]]Ovo je omogućeno korištenjem platformi za sekvenciranje treće generacije, uključujući PacBio (Sequel I/II) kompanije [[Pacific Biosciences]] i MinION, PromethION kompanije [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore Technology]]. U poređenju sa [[Sanger sekvenciranjem]], megabarkodiranje je brže i jeftinije, što omogućava generiranje DNK barkodova velikih razmjera za hiljade vrsta.<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Braukmann |first2=Thomas W. A. |last3=Prosser |first3=Sean W. J. |last4=Ratnasingham |first4=Sujeevan |last5=deWaard |first5=Jeremy R. |last6=Ivanova |first6=Natalia V. |last7=Janzen |first7=Daniel H. |last8=Hallwachs |first8=Winnie |last9=Naik |first9=Suresh |last10=Sones |first10=Jayme E. |last11=Zakharov |first11=Evgeny V. |title=A Sequel to Sanger: amplicon sequencing that scales |journal=BMC Genomics |date=27 March 2018 |volume=19 |issue=1 |page=219 |doi=10.1186/s12864-018-4611-3|pmid=29580219 |pmc=5870082 |doi-access=free |bibcode=2018BMCG...19..219H }}</ref> === Aplikacije === Megabarkodiranje može pomoći u popunjavanju praznine u referentnim podacima o DNK barkodovima za insekte i ubrzati otkrivanje vrsta,<ref>{{cite bioRxiv |last1=Srivathsan |first1=Amrita |last2=Ang |first2=Yuchen |last3=Heraty |first3=John M. |last4=Hwang |first4=Wei Song |last5=Jusoh |first5=Wan F.A. |last6=Kutty |first6=Sujatha Narayanan |last7=Puniamoorthy |first7=Jayanthi |last8=Yeo |first8=Darren |last9=Roslin |first9=Tomas |last10=Meier |first10=Rudolf |title=Global convergence of dominance and neglect in flying insect diversity |date=4 August 2022 |biorxiv=10.1101/2022.08.02.502512}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Fernandez-Triana |first1=Jose L. |title=Turbo taxonomy approaches: lessons from the past and recommendations for the future based on the experience with Braconidae (Hymenoptera) parasitoid wasps |journal=ZooKeys |date=25 February 2022 |issue=1087 |pages=199–220 |doi=10.3897/zookeys.1087.76720|pmid=35585942 |pmc=8897373 |doi-access=free |bibcode=2022ZooK.1087..199F }}</ref> razumjevanje obrazaca raznolikosti vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Baloğlu |first1=Bilgenur |last2=Clews |first2=Esther |last3=Meier |first3=Rudolf |title=NGS barcoding reveals high resistance of a hyperdiverse chironomid (Diptera) swamp fauna against invasion from adjacent freshwater reservoirs |journal=Frontiers in Zoology |date=December 2018 |volume=15 |issue=1 |page=31 |doi=10.1186/s12983-018-0276-7|pmid=30127839 |pmc=6092845 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Srivathsan |first2=Amrita |last3=Puniamoorthy |first3=Jayanthi |last4=Maosheng |first4=Foo |last5=Grootaert |first5=Patrick |last6=Chan |first6=Lena |last7=Guénard |first7=Benoit |last8=Damken |first8=Claas |last9=Wahab |first9=Rodzay A. |last10=Yuchen |first10=Ang |last11=Meier |first11=Rudolf |title=Mangroves are an overlooked hotspot of insect diversity despite low plant diversity |journal=BMC Biology |date=14 September 2021 |volume=19 |issue=1 |page=202 |doi=10.1186/s12915-021-01088-z|pmid=34521395 |pmc=8442405 |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Geiger |first1=Matthias |last2=Moriniere |first2=Jerome |last3=Hausmann |first3=Axel |last4=Haszprunar |first4=Gerhard |last5=Wägele |first5=Wolfgang |last6=Hebert |first6=Paul |last7=Rulik |first7=Björn |title=Testing the Global Malaise Trap Program – How well does the current barcode reference library identify flying insects in Germany? |journal=Biodiversity Data Journal |date=1 December 2016 |volume=4 |issue=4|doi=10.3897/BDJ.4.e10671|pmid=27932930 |pmc=5136679 |doi-access=free |bibcode=2016BioDJ...410671G }}</ref> procijeni bogatstva vrsta,<ref>{{cite journal |last1=Hebert |first1=Paul D. N. |last2=Ratnasingham |first2=Sujeevan |last3=Zakharov |first3=Evgeny V. |last4=Telfer |first4=Angela C. |last5=Levesque-Beaudin |first5=Valerie |last6=Milton |first6=Megan A. |last7=Pedersen |first7=Stephanie |last8=Jannetta |first8=Paul |last9=deWaard |first9=Jeremy R. |title=Counting animal species with DNA barcodes: Canadian insects |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences |date=5 September 2016 |volume=371 |issue=1702 |doi=10.1098/rstb.2015.0333|pmid=27481785 |pmc=4971185 }}</ref> generiranju brze inventure vrsta [[bioraznolikost]]i,<ref>{{cite journal |last1=Telfer |first1=Angela |last2=Young |first2=Monica |last3=Quinn |first3=Jenna |last4=Perez |first4=Kate |last5=Sobel |first5=Crystal |last6=Sones |first6=Jayme |last7=Levesque-Beaudin |first7=Valerie |last8=Derbyshire |first8=Rachael |last9=Fernandez-Triana |first9=Jose |last10=Rougerie |first10=Rodolphe |last11=Thevanayagam |first11=Abinah |last12=Boskovic |first12=Adrian |last13=Borisenko |first13=Alex |last14=Cadel |first14=Alex |last15=Brown |first15=Allison |last16=Pages |first16=Anais |last17=Castillo |first17=Anibal |last18=Nicolai |first18=Annegret |last19=Glenn Mockford |first19=Barb Mockford |last20=Bukowski |first20=Belén |last21=Wilson |first21=Bill |last22=Trojahn |first22=Brock |last23=Lacroix |first23=Carole Ann |last24=Brimblecombe |first24=Chris |last25=Hay |first25=Christoper |last26=Ho |first26=Christmas |last27=Steinke |first27=Claudia |last28=Warne |first28=Connor |last29=Garrido Cortes |first29=Cristina |last30=Engelking |first30=Daniel |last31=Wright |first31=Danielle |last32=Lijtmaer |first32=Dario |last33=Gascoigne |first33=David |last34=Hernandez Martich |first34=David |last35=Morningstar |first35=Derek |last36=Neumann |first36=Dirk |last37=Steinke |first37=Dirk |last38=Marco DeBruin |first38=Donna DeBruin |last39=Dobias |first39=Dylan |last40=Sears |first40=Elizabeth |last41=Richard |first41=Ellen |last42=Damstra |first42=Emily |last43=Zakharov |first43=Evgeny |last44=Laberge |first44=Frederic |last45=Collins |first45=Gemma |last46=Blagoev |first46=Gergin |last47=Grainge |first47=Gerrie |last48=Ansell |first48=Graham |last49=Meredith |first49=Greg |last50=Hogg |first50=Ian |last51=McKeown |first51=Jaclyn |last52=Topan |first52=Janet |last53=Bracey |first53=Jason |last54=Guenther |first54=Jerry |last55=Sills-Gilligan |first55=Jesse |last56=Addesi |first56=Joseph |last57=Persi |first57=Joshua |last58=Layton |first58=Kara |last59=D'Souza |first59=Kareina |last60=Dorji |first60=Kencho |last61=Grundy |first61=Kevin |last62=Nghidinwa |first62=Kirsti |last63=Ronnenberg |first63=Kylee |last64=Lee |first64=Kyung Min |last65=Xie |first65=Linxi |last66=Lu |first66=Liuqiong |last67=Penev |first67=Lyubomir |last68=Gonzalez |first68=Mailyn |last69=Rosati |first69=Margaret |last70=Kekkonen |first70=Mari |last71=Kuzmina |first71=Maria |last72=Iskandar |first72=Marianne |last73=Mutanen |first73=Marko |last74=Fatahi |first74=Maryam |last75=Pentinsaari |first75=Mikko |last76=Bauman |first76=Miriam |last77=Nikolova |first77=Nadya |last78=Ivanova |first78=Natalia |last79=Jones |first79=Nathaniel |last80=Weerasuriya |first80=Nimalka |last81=Monkhouse |first81=Norman |last82=Lavinia |first82=Pablo |last83=Jannetta |first83=Paul |last84=Hanisch |first84=Priscila |last85=McMullin |first85=R. Troy |last86=Ojeda Flores |first86=Rafael |last87=Mouttet |first87=Raphaëlle |last88=Vender |first88=Reid |last89=Labbee |first89=Renee |last90=Forsyth |first90=Robert |last91=Lauder |first91=Rob |last92=Dickson |first92=Ross |last93=Kroft |first93=Ruth |last94=Miller |first94=Scott |last95=MacDonald |first95=Shannon |last96=Panthi |first96=Sishir |last97=Pedersen |first97=Stephanie |last98=Sobek-Swant |first98=Stephanie |last99=Naik |first99=Suresh |display-authors=1 |last100=Lipinskaya |first100=Tatsiana |last101=Eagalle |first101=Thanushi |last102=Decaëns |first102=Thibaud |last103=Kosuth |first103=Thibault |last104=Braukmann |first104=Thomas |last105=Woodcock |first105=Tom |last106=Roslin |first106=Tomas |last107=Zammit |first107=Tony |last108=Campbell |first108=Victoria |last109=Dinca |first109=Vlad |last110=Peneva |first110=Vlada |last111=Hebert |first111=Paul |last112=deWaard |first112=Jeremy |title=Biodiversity inventories in high gear: DNA barcoding facilitates a rapid biotic survey of a temperate nature reserve |journal=Biodiversity Data Journal |date=30 August 2015 |volume=3 |issue=3 | |doi=10.3897/BDJ.3.e6313|pmid=26379469 |pmc=4568406 |doi-access=free |bibcode=2015BioDJ...3.6313T }}</ref> praćenju promjena osnovnih podataka,<ref>{{cite journal |last1=D'Souza |first1=Michelle L. |last2=van der Bank |first2=Michelle |last3=Shongwe |first3=Zandisile |last4=Rattray |first4=Ryan D. |last5=Stewart |first5=Ross |last6=van Rooyen |first6=Johandré |last7=Govender |first7=Danny |last8=Hebert |first8=Paul D.N. |title=Biodiversity baselines: Tracking insects in Kruger National Park with DNA barcodes |journal=Biological Conservation |date=April 2021 |volume=256 |doi=10.1016/j.biocon.2021.109034|s2cid=233489409 |doi-access=free |bibcode=2021BCons.25609034D |hdl=2263/81603 |hdl-access=free }}</ref> i odgovarajućih faza [[životni ciklus|životnog ciklusa]].<ref>{{cite journal |last1=Yeo |first1=Darren |last2=Puniamoorthy |first2=Jayanthi |last3=Ngiam |first3=Robin Wen Jiang |last4=Meier |first4=Rudolf |title=Towards holomorphology in entomology: rapid and cost-effective adult-larva matching using NGS barcodes: Life-history stage matching with NGS barcodes |journal=Systematic Entomology |date=October 2018 |volume=43 |issue=4 |pages=678–691 |doi=10.1111/syen.12296|s2cid=49211569 }}</ref> == Metabarlodiranje == [[Slika:DNA_(meta)barcoding_differences.pdf|alt=|thumb|upright=2.5|Razlike u standardnim metodama za DNK barkodiranje i metabarkodiranje. Dok DNK barkodiranje ukazuje na pronalaženje određene vrste, metabarkodiranje traži cijelu zajednicu.]] {{glavni|Metabarkodiranje}} Metabarkodiranje se definira kao barkodiranje [[DNK]] ili [[okolinska DNK|eDNK]] (DNK iz okoliša) koje omogućava istovremenu identifikaciju mnogih taksona unutar istog (okolišnog) uzorka, međutim često unutar iste grupe organizama. Glavna razlika između pristupa je u tome što se metabarkodiranje, za razliku od barkodiranja, ne fokusira na jedan specifičan organizam, već umjesto toga ima za cilj odrediti [[sastav vrsta]] unutar uzorka. === Metodologija === Postupak metabarkodiranja, kao i opće barkodiranje, pokriva korake [[ekstrakcija DNK]], [[PCR|PCR amplifikacije]], [[sekvenciranje| sekvenciranja]] i [[analiz podataka|analize podataka]]. Barkod se sastoji od kratke varijabilne [[gen]]ske regije (naprimjer, pogledajte [[Barkodiranje DNK algi|različiti markeri/barkodovi]]) koja je korisna za taksonomsko dodjeljivanje, okružena visoko konzerviranim genskim regijama koje se mogu koristiti za [[prajmer]]ski [[dizajn]].<ref name=":15">{{Cite book|title=Environmental DNA: for biodiversity research and monitoring|last=Pierre|first=Taberlet|others=Bonin, Aurelie, 1979-|isbn=978-0-19-107999-3|location=Oxford|oclc=1021883023|date = 2018-02-02}}</ref> > Različiti geni se koriste ovisno o tome da li je cilj barkodiranje jedne vrste ili metabarkodiranje nekoliko vrsta. U potonjem slučaju, koristi se univerzalniji gen. Metabarkodiranje ne koristi DNK/RNK jedne vrste kao početnu tačku, već DNK/RNK iz nekoliko različitih organizama izvedenih iz jednog uzorka iz okoliša ili uzorka u masi. === Primjene === Metabarkodiranje ima potencijal da dopuni mjere [[bioraznolikost]]i, pa čak i da ih zamijeni u nekim slučajevima, posebno kako tehnologija napreduje i procedure postepeno postaju jeftinije, optimizovanije i rasprostranjenije.<ref>{{Cite journal|last1=Ruppert|first1=Krista M.|last2=Kline|first2=Richard J.|last3=Rahman|first3=Md Saydur|date=January 2019|title=Past, present, and future perspectives of environmental DNA (eDNA) metabarcoding: A systematic review in methods, monitoring, and applications of global eDNA|journal=Global Ecology and Conservation|volume=17|doi=10.1016/j.gecco.2019.e00547|doi-access=free|bibcode=2019GEcoC..1700547R }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Stoeck|first1=Thorsten|last2=Frühe|first2=Larissa|last3=Forster|first3=Dominik|last4=Cordier|first4=Tristan|last5=Martins|first5=Catarina I.M.|last6=Pawlowski|first6=Jan|date=February 2018|title=Environmental DNA metabarcoding of benthic bacterial communities indicates the benthic footprint of salmon aquaculture|journal=Marine Pollution Bulletin|volume=127|pages=139–149|doi=10.1016/j.marpolbul.2017.11.065|pmid=29475645|doi-access=free|bibcode=2018MarPB.127..139S }}</ref> Primjene DNK metabarkodiranja uključuju praćenje biodiverziteta u kopnenim i vodenim okruženjima, [[paleontologija|paleontologiju]] i drevne [[ekosistem]]e, [[barkodiranje DNK polena|interakcije biljaka i oprašivača]], analizu prehrane i sigurnost hrane. === Prednosti i izazovi === Opće prednosti i nedostaci barkodiranja navedeni gore vrijede i za metabarkodiranje. Jedan poseban nedostatak studija metabarkodiranja je taj što još uvijek ne postoji konsenzus o optimalnom eksperimentalnom dizajnu i bioinformatičkim kriterijima koji se primjenjuju u eDNK metabarkodiranju.<ref>{{Cite journal|last1=Evans|first1=Darren M.|last2=Kitson|first2=James J. N.|last3=Lunt|first3=David H.|last4=Straw|first4=Nigel A.|last5=Pocock|first5=Michael J. O.|date=2016|title=Merging DNA metabarcoding and ecological network analysis to understand and build resilient terrestrial ecosystems|journal=Functional Ecology|volume=30|issue=12|pages=1904–1916|doi=10.1111/1365-2435.12659|bibcode=2016FuEco..30.1904E |issn=1365-2435|url=http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/514416/1/N514416PP.pdf}}</ref> Međutim, postoje trenutni zajednički pokušaji, poput npr. EU COST mreže [https://dnaqua.net/ DNAqua-Net], da se krene naprijed razmjenom iskustava i znanja kako bi se uspostavili standardi najbolje prakse za biomonitoring.<ref name=":0" /> ==Vještačko DNK barkodiranje== Godine 2014., istraživači sa ETH Zurich predložili su korištenje vještačkih, submikrometarskih DNK barkodova kao "nevidljive oznake ulja". Barkodovi se sastoje od sintetskih DNK sekvenci unutar magnetski obnovljivih čestica silicijevog dioksida. Mogu se dodati u prehrambeno ulje u vrlo maloj količini (do 1 ppb) kao oznaka i mogu se u bilo kojem trenutku preuzeti za test autentičnosti [[PCR]]/sekvenciranjem. Ova metoda može se koristiti za testiranje maslinovog ulja na patvorenje.<ref name=Puddu>{{cite journal |title=Magnetically Recoverable, Thermostable, Hydrophobic DNA/Silica Encapsulates and Their Application as Invisible Oil Tags|author1=Puddu, M. |author2=Paunescu, D. |author3=Stark, W.J. |author4=Grass, R.N. |year=2014|doi=10.1021/nn4063853 |pmid=24568212 |volume=8 |issue = 3|journal=ACS Nano |pages=2677–2685 |bibcode=2014ACSNa...8.2677P }}</ref> == Također pogledajte == Podteme: {{div col|content= * [[Barkodiranje DNK algi]] * [[Barkodiranje DNK mikroba]] * [[Barkodiranje DNK polena]] * [[Barkodiranje DNK vodenih makroinvertebrata]] * [[Barkodiranje DNK gljivica]] * [[Barkodiranje DNK riba]] * [[Metabarkodiranje]] * [[Barkodiranje DNK u procjeni prehrane]] }} Povezane teme: {{div col|content= *[[Profiliranje DNK]] *[[Konzorcij za barkod života]] }} Pogledajte i bočnu navigaciju na vrhu članka. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == *[http://swebol.org/ SweBOL] *[http://www.finbol.org/ FinBOL] *[http://ibol.org/ International Barcode of Life Project (iBOL)] *[http://v4.boldsystems.org/index.php/Public_BINSearch?searchtype=records BOLD] *[https://unite.ut.ee/ UNITE] *[https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database Diat.barcode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117222721/https://www6.inra.fr/carrtel-collection/Barcoding-database |date=2019-11-17 }} {{Filogenetika}} [[Kategorija:DNK barkodiranje| ]] [[Kategorija:Bioinformatika ]] r9bzrnyhv4xwd5eolo98d744obq95fx 3894352 3894350 2026-06-05T15:23:19Z Drexbos 182211 Preusmjereno na [[DNK barkodiranje]] 3894352 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[DNK barkodiranje]] hdmad9kqb04hai9kxiov7z5e0nsxszv 0 535249 3894354 2026-06-05T15:26:43Z Drexbos 182211 Preusmjereno na [[DNK barkodiranje]] 3894354 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[DNK barkodiranje]] hdmad9kqb04hai9kxiov7z5e0nsxszv 0 535250 3894368 2026-06-05T19:54:00Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kansas City, Missouri]] na [[Kansas City (Missouri)]] 3894368 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kansas City (Missouri)]] nwotv11awqmijudzpfy7r9qfghl7hy1 0 535252 3894372 2026-06-05T19:55:07Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Inglewood, Kalifornija]] na [[Inglewood (Kalifornija)]] 3894372 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Inglewood (Kalifornija)]] 3n3bv4dkr7rpksqiwf2yvvwf7sjfp0e 0 535253 3894382 2026-06-05T22:29:23Z FFugitiveR 182226 Preusmjereno na [[Ploidija]] 3894382 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ploidija]] fznubcfoplgfiqratojwlnvkxcz0n7z 0 535254 3894384 2026-06-05T22:35:05Z FFugitiveR 182226 Preusmjereno na [[Ploidija]] 3894384 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ploidija]] fznubcfoplgfiqratojwlnvkxcz0n7z 0 535255 3894390 2026-06-05T23:03:19Z FFugitiveR 182226 Nova stranica: {{Razlikovati|Indel (rusko selo)}} [[Slika:Mainline indel picture.png|thumb|300px|Višegrupni ili glavnolinijski konzervirani potpis INDEL (CSI). Crtice u svim ovdje prikazanim poravnanjima označavaju prisustvo [[aminokiseline]] identične onoj u gornjoj liniji.]] [[Slika:Insertion-3.png|thumb|Primjeer višestrukih insercija]] Slika: Three_chromosomal_abnormalities_with_ISCN_nomenclature.png|thumb|250px|right|Tri hromosomske abnormalnosti sa ISCN nomenklaturom, sa rastuć... 3894390 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Indel (rusko selo)}} [[Slika:Mainline indel picture.png|thumb|300px|Višegrupni ili glavnolinijski konzervirani potpis INDEL (CSI). Crtice u svim ovdje prikazanim poravnanjima označavaju prisustvo [[aminokiseline]] identične onoj u gornjoj liniji.]] [[Slika:Insertion-3.png|thumb|Primjeer višestrukih insercija]] [[Slika: Three_chromosomal_abnormalities_with_ISCN_nomenclature.png|thumb|250px|right|Tri hromosomske abnormalnosti sa ISCN nomenklaturom, sa rastućom složenošću: (A) Kariotip tumora kod muškarca sa gubitkom Y hromosoma, (B) [[Prader-Willijev sindrom]], tj. delecija u regiji 15q11-q12 i (C) proizvoljni [[kariotip]] koji uključuje različite autosomne i [[alosom]]ne nenormalnosti]] '''Indel''' (''in'''insercija–'''delecija''') termin je iz [[molekularna biologija|molekularne biologije]] za [[insercija (genetika)|insercije]] ili [[delecija (genetika)|delecije]] [[nukleobaza|baza]] u [[genom]]u organizma. Indeli ≥ 50 baza dužine klasifikuju se kao [[strukturna varijacija|strukturne varijante]].<ref>{{cite journal |title=Structural variant calling: the long and the short of it |journal=Genome Biology |date=2019 |doi=10.1186/s13059-019-1828-7 |doi-access=free |last1=Mahmoud |first1=Medhat |last2=Gobet |first2=Nastassia |last3=Cruz-Dávalos |first3=Diana Ivette |last4=Mounier |first4=Ninon |last5=Dessimoz |first5=Christophe |last6=Sedlazeck |first6=Fritz J. |volume=20 |issue=1 |page=246 |pmid=31747936 |pmc=6868818 }}</ref><ref>{{cite journal |title=Haplotype-resolved diverse human genomes and integrated analysis of structural variation |journal=Science |date=2021 |doi=10.1126/science.abf7117 |last1=Ebert |first1=Peter |last2=Audano |first2=Peter A. |last3=Zhu |first3=Qihui |last4=Rodriguez-Martin |first4=Bernardo |last5=Porubsky |first5=David |last6=Bonder |first6=Marc Jan |last7=Sulovari |first7=Arvis |last8=Ebler |first8=Jana |last9=Zhou |first9=Weichen |last10=Serra Mari |first10=Rebecca |last11=Yilmaz |first11=Feyza |last12=Zhao |first12=Xuefang |last13=Hsieh |first13=Pinghsun |last14=Lee |first14=Joyce |last15=Kumar |first15=Sushant |last16=Lin |first16=Jiadong |last17=Rausch |first17=Tobias |last18=Chen |first18=Yu |last19=Ren |first19=Jingwen |last20=Santamarina |first20=Martin |last21=Höps |first21=Wolfram |last22=Ashraf |first22=Hufsah |last23=Chuang |first23=Nelson T. |last24=Yang |first24=Xiaofei |last25=Munson |first25=Katherine M. |last26=Lewis |first26=Alexandra P. |last27=Fairley |first27=Susan |last28=Tallon |first28=Luke J. |last29=Clarke |first29=Wayne E. |last30=Basile |first30=Anna O. |volume=372 |issue=6537 |pmid=33632895 |display-authors=1 |pmc=8026704 }}</ref> U [[kodirajuća regija|kodirajućim regijama]] genoma, osim ako dužina indela nije višekratnik broja 3, on će proizvesti [[mutacija|mutaciju]] [[otvoreni okvir čitanja|pomjeranja okvira čitanja]]. Naprimjer, uobičajeni mikroindel koji rezultira pomjeranjem okvira čitanja uzrokuje [[Bloomov sindrom]] u [[jevrej]]skoj ili [[japan]]skoj populaciji.<ref name="pmid8649461">{{cite journal | vauthors = Kaneko T, Tahara S, Matsuo M | title = Non-linear accumulation of 8-hydroxy-2'-deoxyguanosine, a marker of oxidized DNA damage, during aging | journal = Mutation Research | volume = 316 | issue = 5–6 | pages = 277–285 | date = May 1996 | pmid = 8649461 | doi = 10.1016/S0921-8734(96)90010-7 }}</ref> Indeli se mogu suprotstaviti '''[[tačkasta mutacija|tačkastim mutacijama]]'''. Indel ubacuje ili briše nukleotide iz sekvence, dok je tačkasta mutacija oblik supstitucije koji ''zamjenjuje'' jedan od [[nukleotid]]a, bez promjene njigovog ukupnog broja u [[DNK]]. Indeli se također mogu suprotstaviti tandemskim baznim mutacijama (TBM), koje mogu biti rezultat fundamentalno različitih mehanizama.<ref name="pmid12504766">{{cite journal | vauthors = Hill KA, Wang J, Farwell KD, Sommer SS | title = Spontaneous tandem-base mutations (TBM) show dramatic tissue, age, pattern and spectrum specificity | journal = Mutation Research | volume = 534 | issue = 1–2 | pages = 173–186 | date = January 2003 | pmid = 12504766 | doi = 10.1016/S1383-5718(02)00277-2 | bibcode = 2003MRGTE.534..173H }}</ref> TBM se definiše kao supstitucija na susjednim nukleotidima (prvenstveno supstitucije na dva susjedna nukleotida, ali su uočene i supstitucije na tri susjedna nukleotida).<ref>{{cite journal | vauthors = Buettner VL, Hill KA, Halangoda A, Sommer SS | title = Tandem-base mutations occur in mouse liver and adipose tissue preferentially as G:C to T:A transversions and accumulate with age | journal = Environmental and Molecular Mutagenesis | volume = 33 | issue = 4 | pages = 320–324 | date = 1999 | pmid = 10398380 | doi = 10.1002/(SICI)1098-2280(1999)33:4<320::AID-EM9>3.0.CO;2-S | bibcode = 1999EnvMM..33..320B | s2cid = 37019230 }}</ref> Indeli, bilo da su insercije ili delecije, mogu se koristiti kao [[genetički marker]]i u prirodnim populacijama, posebno u [[filogenetika|filogenetičkim]] studijama.<ref name="Vali2008">{{cite journal | vauthors = Väli U, Brandström M, Johansson M, Ellegren H | title = Insertion-deletion polymorphisms (indels) as genetic markers in natural populations | journal = BMC Genetics | volume = 9 | date = January 2008 | pmid = 18211670 | pmc = 2266919 | doi = 10.1186/1471-2156-9-8 | doi-access = free }}</ref><ref name="Erixon2008">{{cite journal | vauthors = Erixon P, Oxelman B | title = Whole-gene positive selection, elevated synonymous substitution rates, duplication, and indel evolution of the chloroplast clpP1 gene | journal = PLOS ONE | volume = 3 | issue = 1 | date = January 2008 | pmid = 18167545 | pmc = 2148103 | doi = 10.1371/journal.pone.0001386 | veditors = Volff JN | doi-access = free | bibcode = 2008PLoSO...3.1386E }}</ref> Pokazalo se da se [[genom]]ske regije s višestrukim indelima mogu koristiti i za postupke identifikacije [[vrsta]].<ref>{{cite journal | vauthors = Pereira F, Carneiro J, Matthiesen R, van Asch B, Pinto N, Gusmão L, Amorim A | title = Identification of species by multiplex analysis of variable-length sequences | journal = Nucleic Acids Research | volume = 38 | issue = 22 | pages = e203 | date = December 2010 | pmid = 20923781 | pmc = 3001097 | doi = 10.1093/nar/gkq865 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Muro T, Imamura S, Yuasa I | title = Forensic species identification based on size variation of mitochondrial DNA hypervariable regions | journal = International Journal of Legal Medicine | volume = 123 | issue = 2 | pages = 177–184 | date = March 2009 | pmid = 19052767 | doi = 10.1007/s00414-008-0306-7 | s2cid = 10531572 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Taberlet P, Coissac E, Pompanon F, Gielly L, Miquel C, Valentini A, Vermat T, Corthier G, Brochmann C, Willerslev E | display-authors = 6 | title = Power and limitations of the chloroplast trnL (UAA) intron for plant DNA barcoding | journal = Nucleic Acids Research | volume = 35 | issue = 3 | pages = e14 | date = 26 January 2007 | pmid = 17169982 | pmc = 1807943 | doi = 10.1093/nar/gkl938 }}</ref> Promjena jednog [[bazni par|baznog]] para indela u kodirajućem dijelu [[iRNK]] rezultira pomicanjem okvira čitanja tokom [[translacija (genetika)|translacije]] iRNK, što bi moglo dovesti do neodgovarajućeg (preuranjenog) [[stop kodon]]a u drugom okviru čitanja. Indeli koji nisu višekratnici broja 3 su posebno rijetki u [[kodirajuća regija|kodirajućim regijama]], ali relativno česti u nekodirajućim regijama.<ref name=Hui&Yinghao2013>{{cite journal | vauthors = Bai H, Cao Y, Quan J, Dong L, Li Z, Zhu Y, Zhu L, Dong Z, Li D | display-authors = 6 | title = Identifying the genome-wide sequence variations and developing new molecular markers for genetics research by re-sequencing a Landrace cultivar of foxtail millet | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 9 | date = 2013 | pmid = 24039970 | pmc = 3769310 | doi = 10.1371/journal.pone.0073514 | doi-access = free | bibcode = 2013PLoSO...873514B }}</ref><ref name="Lei-Ying Zheng&Xiao2011">{{cite journal | vauthors = Zheng LY, Guo XS, He B, Sun LJ, Peng Y, Dong SS, Liu TF, Jiang S, Ramachandran S, Liu CM, Jing HC | display-authors = 6 | title = Genome-wide patterns of genetic variation in sweet and grain sorghum (Sorghum bicolor) | journal = Genome Biology | volume = 12 | issue = 11 | date = November 2011 | pmid = 22104744 | pmc = 3334600 | doi = 10.1186/gb-2011-12-11-r114 | doi-access = free }}</ref> U svakoj osobi postoji otprilike 192– 280 indela koji mijenjaju okvir čitanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Abecasis GR, Altshuler D, Auton A, Brooks LD, Durbin RM, Gibbs RA, Hurles ME, McVean GA | display-authors = 6 | title = A map of human genome variation from population-scale sequencing | journal = [[Nature]] | volume = 467 | issue = 7319 | pages = 1061–1073 | date = October 2010 | pmid = 20981092 | pmc = 3042601 | doi = 10.1038/nature09534 | bibcode = 2010Natur.467.1061T }}</ref> Indeli vjerovatno predstavljaju između 16% i 25% svih sekvencnih [[polimorfizam (biologija)|polimorfizama]] kod ljudi.<ref name="Mills">{{cite journal | vauthors = Mills RE, Luttig CT, Larkins CE, Beauchamp A, Tsui C, Pittard WS, Devine SE | title = An initial map of insertion and deletion (INDEL) variation in the human genome | journal = Genome Research | volume = 16 | issue = 9 | pages = 1182–1190 | date = September 2006 | pmid = 16902084 | pmc = 1557762 | doi = 10.1101/gr.4565806 }}</ref> U većini poznatih genoma, uključujući i ljude, frekvencija indela ima tendenciju da bude znatno niža od one kod [[jednonukleotidni polimorfizam|jednonukleotidnih polimorfizama (SNP)]], osim u blizini visoko repetitivnih regija, uključujući [[Polimer|homopolimere]] i [[Mikrosatelit (genetika)|mikrosatelite]].<ref>{{cite book |last1=Lodish |first1=H |title=Molecular Cell Biology |date=2021 |publisher=W. H. Freeman |pages=726–892 |edition=9th}}</ref> Termin "indel" su posljednjih godina kooptirali [[genomiča|genomčki]] [[nauka|naučnici]] za upotrebu u smislu opisanom iznad. Ovo je promjena u odnosu na njegovu prvobitnu upotrebu i značenje, koje je proizašlo iz [[sistematika|sistematike]]. U sistematici, istraživači su mogli pronaći razlike između sekvenci, naprimjer od dvije različite vrste. Ali bilo je nemoguće zaključiti da li je jedna [[vrsta]] izgubila sekvencu ili ju je druga vrsta dobila. Naprimjer, vrsta ''A'' ima sekvencu od četiri [[guanin|G]]-ska nukleotida na lokusu, a vrsta ''B'' ima pet G na istom [[genski lokus|lokusu]]. Ako je način selekcije nepoznat, ne može se utvrditi da li je vrsta A izgubila jedan G (događaj "delecije") ili je vrsta B dobila jedan G (događaj "insercije"). Kada se ne može zaključiti [[filogenija|filogenetski]] smjer promjene sekvence, događaj promjene sekvence se naziva "indel". Koristeći [[modelni organizam|modele miševa]] s putničkim [[imunoglobulin]]ima, studija je otkrila da su najčešći događaji indela zavisni od [[aktivacijom inducirana citidin-deaminaza|aktivacijom inducirane citidin-deaminaze]] (AID) ±1-[[bazni par]] (bp), što može dovesti do štetnih ishoda, dok su duži indeli unutar okvira bili rijetki ishodi.<ref>{{Cite journal |last1=Hao |first1=Qian |last2=Zhan |first2=Chuanzong |last3=Lian |first3=Chaoyang |last4=Luo |first4=Simin |last5=Cao |first5=Wenyi |last6=Wang |first6=Binbin |last7=Xie |first7=Xia |last8=Ye |first8=Xiaofei |last9=Gui |first9=Tuantuan |last10=Voena |first10=Claudia |last11=Pighi |first11=Chiara |last12=Wang |first12=Yanyan |last13=Tian |first13=Ying |last14=Wang |first14=Xin |last15=Dai |first15=Pengfei |date=2023-03-31 |title=DNA repair mechanisms that promote insertion-deletion events during immunoglobulin gene diversification |journal=Science Immunology |language=en |volume=8 |issue=81 |doi=10.1126/sciimmunol.ade1167 |pmid=36961908 |issn=2470-9468|pmc=10351598 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Insercija (genetika)]] * [[Delecija (genetika)]] == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Mutacija}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Molekularna biologija]] tn8g5jqknv3lu40bz5w8mnt8orc8x6k 3894391 3894390 2026-06-05T23:05:28Z FFugitiveR 182226 3894391 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Indel (rusko selo)}} [[Slika:Mainline indel picture.png|thumb|300px|Višegrupni ili glavnolinijski konzervirani potpis INDEL (CSI). Crtice u svim ovdje prikazanim poravnanjima označavaju prisustvo [[aminokiseline]] identične onoj u gornjoj liniji.]] [[Slika:Insertion-3.png|thumb|Primjeer višestrukih insercija]] [[Slika: Three_chromosomal_abnormalities_with_ISCN_nomenclature.png|thumb|250px|right|Tri hromosomske abnormalnosti sa ISCN nomenklaturom, sa rastućom složenošću: (A) Kariotip tumora kod muškarca sa gubitkom Y hromosoma, (B) [[Prader-Willijev sindrom]], tj. delecija u regiji 15q11-q12 i (C) proizvoljni [[kariotip]] koji uključuje različite autosomne i [[alosom]]ne nenormalnosti]] '''Indel''' ('''in'''insercija–'''del'''ecija) termin je iz [[molekularna biologija|molekularne biologije]] za [[insercija (genetika)|insercije]] ili [[delecija (genetika)|delecije]] [[nukleobaza|baza]] u [[genom]]u organizma. Indeli ≥ 50 baza dužine klasifikuju se kao [[strukturna varijacija|strukturne varijante]].<ref>{{cite journal |title=Structural variant calling: the long and the short of it |journal=Genome Biology |date=2019 |doi=10.1186/s13059-019-1828-7 |doi-access=free |last1=Mahmoud |first1=Medhat |last2=Gobet |first2=Nastassia |last3=Cruz-Dávalos |first3=Diana Ivette |last4=Mounier |first4=Ninon |last5=Dessimoz |first5=Christophe |last6=Sedlazeck |first6=Fritz J. |volume=20 |issue=1 |page=246 |pmid=31747936 |pmc=6868818 }}</ref><ref>{{cite journal |title=Haplotype-resolved diverse human genomes and integrated analysis of structural variation |journal=Science |date=2021 |doi=10.1126/science.abf7117 |last1=Ebert |first1=Peter |last2=Audano |first2=Peter A. |last3=Zhu |first3=Qihui |last4=Rodriguez-Martin |first4=Bernardo |last5=Porubsky |first5=David |last6=Bonder |first6=Marc Jan |last7=Sulovari |first7=Arvis |last8=Ebler |first8=Jana |last9=Zhou |first9=Weichen |last10=Serra Mari |first10=Rebecca |last11=Yilmaz |first11=Feyza |last12=Zhao |first12=Xuefang |last13=Hsieh |first13=Pinghsun |last14=Lee |first14=Joyce |last15=Kumar |first15=Sushant |last16=Lin |first16=Jiadong |last17=Rausch |first17=Tobias |last18=Chen |first18=Yu |last19=Ren |first19=Jingwen |last20=Santamarina |first20=Martin |last21=Höps |first21=Wolfram |last22=Ashraf |first22=Hufsah |last23=Chuang |first23=Nelson T. |last24=Yang |first24=Xiaofei |last25=Munson |first25=Katherine M. |last26=Lewis |first26=Alexandra P. |last27=Fairley |first27=Susan |last28=Tallon |first28=Luke J. |last29=Clarke |first29=Wayne E. |last30=Basile |first30=Anna O. |volume=372 |issue=6537 |pmid=33632895 |display-authors=1 |pmc=8026704 }}</ref> U [[kodirajuća regija|kodirajućim regijama]] genoma, osim ako dužina indela nije višekratnik broja 3, on će proizvesti [[mutacija|mutaciju]] [[otvoreni okvir čitanja|pomjeranja okvira čitanja]]. Naprimjer, uobičajeni mikroindel koji rezultira pomjeranjem okvira čitanja uzrokuje [[Bloomov sindrom]] u [[jevrej]]skoj ili [[japan]]skoj populaciji.<ref name="pmid8649461">{{cite journal | vauthors = Kaneko T, Tahara S, Matsuo M | title = Non-linear accumulation of 8-hydroxy-2'-deoxyguanosine, a marker of oxidized DNA damage, during aging | journal = Mutation Research | volume = 316 | issue = 5–6 | pages = 277–285 | date = May 1996 | pmid = 8649461 | doi = 10.1016/S0921-8734(96)90010-7 }}</ref> Indeli se mogu suprotstaviti '''[[tačkasta mutacija|tačkastim mutacijama]]'''. Indel ubacuje ili briše nukleotide iz sekvence, dok je tačkasta mutacija oblik supstitucije koji ''zamjenjuje'' jedan od [[nukleotid]]a, bez promjene njigovog ukupnog broja u [[DNK]]. Indeli se također mogu suprotstaviti tandemskim baznim mutacijama (TBM), koje mogu biti rezultat fundamentalno različitih mehanizama.<ref name="pmid12504766">{{cite journal | vauthors = Hill KA, Wang J, Farwell KD, Sommer SS | title = Spontaneous tandem-base mutations (TBM) show dramatic tissue, age, pattern and spectrum specificity | journal = Mutation Research | volume = 534 | issue = 1–2 | pages = 173–186 | date = January 2003 | pmid = 12504766 | doi = 10.1016/S1383-5718(02)00277-2 | bibcode = 2003MRGTE.534..173H }}</ref> TBM se definiše kao supstitucija na susjednim nukleotidima (prvenstveno supstitucije na dva susjedna nukleotida, ali su uočene i supstitucije na tri susjedna nukleotida).<ref>{{cite journal | vauthors = Buettner VL, Hill KA, Halangoda A, Sommer SS | title = Tandem-base mutations occur in mouse liver and adipose tissue preferentially as G:C to T:A transversions and accumulate with age | journal = Environmental and Molecular Mutagenesis | volume = 33 | issue = 4 | pages = 320–324 | date = 1999 | pmid = 10398380 | doi = 10.1002/(SICI)1098-2280(1999)33:4<320::AID-EM9>3.0.CO;2-S | bibcode = 1999EnvMM..33..320B | s2cid = 37019230 }}</ref> Indeli, bilo da su insercije ili delecije, mogu se koristiti kao [[genetički marker]]i u prirodnim populacijama, posebno u [[filogenetika|filogenetičkim]] studijama.<ref name="Vali2008">{{cite journal | vauthors = Väli U, Brandström M, Johansson M, Ellegren H | title = Insertion-deletion polymorphisms (indels) as genetic markers in natural populations | journal = BMC Genetics | volume = 9 | date = January 2008 | pmid = 18211670 | pmc = 2266919 | doi = 10.1186/1471-2156-9-8 | doi-access = free }}</ref><ref name="Erixon2008">{{cite journal | vauthors = Erixon P, Oxelman B | title = Whole-gene positive selection, elevated synonymous substitution rates, duplication, and indel evolution of the chloroplast clpP1 gene | journal = PLOS ONE | volume = 3 | issue = 1 | date = January 2008 | pmid = 18167545 | pmc = 2148103 | doi = 10.1371/journal.pone.0001386 | veditors = Volff JN | doi-access = free | bibcode = 2008PLoSO...3.1386E }}</ref> Pokazalo se da se [[genom]]ske regije s višestrukim indelima mogu koristiti i za postupke identifikacije [[vrsta]].<ref>{{cite journal | vauthors = Pereira F, Carneiro J, Matthiesen R, van Asch B, Pinto N, Gusmão L, Amorim A | title = Identification of species by multiplex analysis of variable-length sequences | journal = Nucleic Acids Research | volume = 38 | issue = 22 | pages = e203 | date = December 2010 | pmid = 20923781 | pmc = 3001097 | doi = 10.1093/nar/gkq865 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Muro T, Imamura S, Yuasa I | title = Forensic species identification based on size variation of mitochondrial DNA hypervariable regions | journal = International Journal of Legal Medicine | volume = 123 | issue = 2 | pages = 177–184 | date = March 2009 | pmid = 19052767 | doi = 10.1007/s00414-008-0306-7 | s2cid = 10531572 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Taberlet P, Coissac E, Pompanon F, Gielly L, Miquel C, Valentini A, Vermat T, Corthier G, Brochmann C, Willerslev E | display-authors = 6 | title = Power and limitations of the chloroplast trnL (UAA) intron for plant DNA barcoding | journal = Nucleic Acids Research | volume = 35 | issue = 3 | pages = e14 | date = 26 January 2007 | pmid = 17169982 | pmc = 1807943 | doi = 10.1093/nar/gkl938 }}</ref> Promjena jednog [[bazni par|baznog]] para indela u kodirajućem dijelu [[iRNK]] rezultira pomicanjem okvira čitanja tokom [[translacija (genetika)|translacije]] iRNK, što bi moglo dovesti do neodgovarajućeg (preuranjenog) [[stop kodon]]a u drugom okviru čitanja. Indeli koji nisu višekratnici broja 3 su posebno rijetki u [[kodirajuća regija|kodirajućim regijama]], ali relativno česti u nekodirajućim regijama.<ref name=Hui&Yinghao2013>{{cite journal | vauthors = Bai H, Cao Y, Quan J, Dong L, Li Z, Zhu Y, Zhu L, Dong Z, Li D | display-authors = 6 | title = Identifying the genome-wide sequence variations and developing new molecular markers for genetics research by re-sequencing a Landrace cultivar of foxtail millet | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 9 | date = 2013 | pmid = 24039970 | pmc = 3769310 | doi = 10.1371/journal.pone.0073514 | doi-access = free | bibcode = 2013PLoSO...873514B }}</ref><ref name="Lei-Ying Zheng&Xiao2011">{{cite journal | vauthors = Zheng LY, Guo XS, He B, Sun LJ, Peng Y, Dong SS, Liu TF, Jiang S, Ramachandran S, Liu CM, Jing HC | display-authors = 6 | title = Genome-wide patterns of genetic variation in sweet and grain sorghum (Sorghum bicolor) | journal = Genome Biology | volume = 12 | issue = 11 | date = November 2011 | pmid = 22104744 | pmc = 3334600 | doi = 10.1186/gb-2011-12-11-r114 | doi-access = free }}</ref> U svakoj osobi postoji otprilike 192– 280 indela koji mijenjaju okvir čitanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Abecasis GR, Altshuler D, Auton A, Brooks LD, Durbin RM, Gibbs RA, Hurles ME, McVean GA | display-authors = 6 | title = A map of human genome variation from population-scale sequencing | journal = [[Nature]] | volume = 467 | issue = 7319 | pages = 1061–1073 | date = October 2010 | pmid = 20981092 | pmc = 3042601 | doi = 10.1038/nature09534 | bibcode = 2010Natur.467.1061T }}</ref> Indeli vjerovatno predstavljaju između 16% i 25% svih sekvencnih [[polimorfizam (biologija)|polimorfizama]] kod ljudi.<ref name="Mills">{{cite journal | vauthors = Mills RE, Luttig CT, Larkins CE, Beauchamp A, Tsui C, Pittard WS, Devine SE | title = An initial map of insertion and deletion (INDEL) variation in the human genome | journal = Genome Research | volume = 16 | issue = 9 | pages = 1182–1190 | date = September 2006 | pmid = 16902084 | pmc = 1557762 | doi = 10.1101/gr.4565806 }}</ref> U većini poznatih genoma, uključujući i ljude, frekvencija indela ima tendenciju da bude znatno niža od one kod [[jednonukleotidni polimorfizam|jednonukleotidnih polimorfizama (SNP)]], osim u blizini visoko repetitivnih regija, uključujući [[Polimer|homopolimere]] i [[Mikrosatelit (genetika)|mikrosatelite]].<ref>{{cite book |last1=Lodish |first1=H |title=Molecular Cell Biology |date=2021 |publisher=W. H. Freeman |pages=726–892 |edition=9th}}</ref> Termin "indel" su posljednjih godina kooptirali [[genomiča|genomčki]] [[nauka|naučnici]] za upotrebu u smislu opisanom iznad. Ovo je promjena u odnosu na njegovu prvobitnu upotrebu i značenje, koje je proizašlo iz [[sistematika|sistematike]]. U sistematici, istraživači su mogli pronaći razlike između sekvenci, naprimjer od dvije različite vrste. Ali bilo je nemoguće zaključiti da li je jedna [[vrsta]] izgubila sekvencu ili ju je druga vrsta dobila. Naprimjer, vrsta ''A'' ima sekvencu od četiri [[guanin|G]]-ska nukleotida na lokusu, a vrsta ''B'' ima pet G na istom [[genski lokus|lokusu]]. Ako je način selekcije nepoznat, ne može se utvrditi da li je vrsta A izgubila jedan G (događaj "delecije") ili je vrsta B dobila jedan G (događaj "insercije"). Kada se ne može zaključiti [[filogenija|filogenetski]] smjer promjene sekvence, događaj promjene sekvence se naziva "indel". Koristeći [[modelni organizam|modele miševa]] s putničkim [[imunoglobulin]]ima, studija je otkrila da su najčešći događaji indela zavisni od [[aktivacijom inducirana citidin-deaminaza|aktivacijom inducirane citidin-deaminaze]] (AID) ±1-[[bazni par]] (bp), što može dovesti do štetnih ishoda, dok su duži indeli unutar okvira bili rijetki ishodi.<ref>{{Cite journal |last1=Hao |first1=Qian |last2=Zhan |first2=Chuanzong |last3=Lian |first3=Chaoyang |last4=Luo |first4=Simin |last5=Cao |first5=Wenyi |last6=Wang |first6=Binbin |last7=Xie |first7=Xia |last8=Ye |first8=Xiaofei |last9=Gui |first9=Tuantuan |last10=Voena |first10=Claudia |last11=Pighi |first11=Chiara |last12=Wang |first12=Yanyan |last13=Tian |first13=Ying |last14=Wang |first14=Xin |last15=Dai |first15=Pengfei |date=2023-03-31 |title=DNA repair mechanisms that promote insertion-deletion events during immunoglobulin gene diversification |journal=Science Immunology |language=en |volume=8 |issue=81 |doi=10.1126/sciimmunol.ade1167 |pmid=36961908 |issn=2470-9468|pmc=10351598 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Insercija (genetika)]] * [[Delecija (genetika)]] == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Mutacija}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Molekularna biologija]] 4k1ex83ez1l0gzlbfhke2x4t2co6qya 3894413 3894391 2026-06-06T10:04:01Z WumpusBot 120674 /* top */ razne ispravke 3894413 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Indel (rusko selo)}} [[Slika:Mainline indel picture.png|thumb|300px|Višegrupni ili glavnolinijski konzervirani potpis INDEL (CSI). Crtice u svim ovdje prikazanim poravnanjima označavaju prisustvo [[aminokiseline]] identične onoj u gornjoj liniji.]] [[Slika:Insertion-3.png|thumb|Primjeer višestrukih insercija]] [[Slika: Three chromosomal abnormalities with ISCN nomenclature.png|thumb|250px|right|Tri hromosomske abnormalnosti sa ISCN nomenklaturom, sa rastućom složenošću: (A) Kariotip tumora kod muškarca sa gubitkom Y hromosoma, (B) [[Prader-Willijev sindrom]], tj. delecija u regiji 15q11-q12 i (C) proizvoljni [[kariotip]] koji uključuje različite autosomne i [[alosom]]ne nenormalnosti]] '''Indel''' ('''in'''insercija–'''del'''ecija) termin je iz [[molekularna biologija|molekularne biologije]] za [[insercija (genetika)|insercije]] ili [[delecija (genetika)|delecije]] [[nukleobaza|baza]] u [[genom]]u organizma. Indeli ≥ 50 baza dužine klasifikuju se kao [[strukturna varijacija|strukturne varijante]].<ref>{{cite journal |title=Structural variant calling: the long and the short of it |journal=Genome Biology |date=2019 |doi=10.1186/s13059-019-1828-7 |doi-access=free |last1=Mahmoud |first1=Medhat |last2=Gobet |first2=Nastassia |last3=Cruz-Dávalos |first3=Diana Ivette |last4=Mounier |first4=Ninon |last5=Dessimoz |first5=Christophe |last6=Sedlazeck |first6=Fritz J. |volume=20 |issue=1 |page=246 |pmid=31747936 |pmc=6868818 }}</ref><ref>{{cite journal |title=Haplotype-resolved diverse human genomes and integrated analysis of structural variation |journal=Science |date=2021 |doi=10.1126/science.abf7117 |last1=Ebert |first1=Peter |last2=Audano |first2=Peter A. |last3=Zhu |first3=Qihui |last4=Rodriguez-Martin |first4=Bernardo |last5=Porubsky |first5=David |last6=Bonder |first6=Marc Jan |last7=Sulovari |first7=Arvis |last8=Ebler |first8=Jana |last9=Zhou |first9=Weichen |last10=Serra Mari |first10=Rebecca |last11=Yilmaz |first11=Feyza |last12=Zhao |first12=Xuefang |last13=Hsieh |first13=Pinghsun |last14=Lee |first14=Joyce |last15=Kumar |first15=Sushant |last16=Lin |first16=Jiadong |last17=Rausch |first17=Tobias |last18=Chen |first18=Yu |last19=Ren |first19=Jingwen |last20=Santamarina |first20=Martin |last21=Höps |first21=Wolfram |last22=Ashraf |first22=Hufsah |last23=Chuang |first23=Nelson T. |last24=Yang |first24=Xiaofei |last25=Munson |first25=Katherine M. |last26=Lewis |first26=Alexandra P. |last27=Fairley |first27=Susan |last28=Tallon |first28=Luke J. |last29=Clarke |first29=Wayne E. |last30=Basile |first30=Anna O. |volume=372 |issue=6537 |pmid=33632895 |display-authors=1 |pmc=8026704 }}</ref> U [[kodirajuća regija|kodirajućim regijama]] genoma, osim ako dužina indela nije višekratnik broja 3, on će proizvesti [[mutacija|mutaciju]] [[otvoreni okvir čitanja|pomjeranja okvira čitanja]]. Naprimjer, uobičajeni mikroindel koji rezultira pomjeranjem okvira čitanja uzrokuje [[Bloomov sindrom]] u [[jevrej]]skoj ili [[japan]]skoj populaciji.<ref name="pmid8649461">{{cite journal | vauthors = Kaneko T, Tahara S, Matsuo M | title = Non-linear accumulation of 8-hydroxy-2'-deoxyguanosine, a marker of oxidized DNA damage, during aging | journal = Mutation Research | volume = 316 | issue = 5–6 | pages = 277–285 | date = maj 1996 | pmid = 8649461 | doi = 10.1016/S0921-8734(96)90010-7 }}</ref> Indeli se mogu suprotstaviti '''[[tačkasta mutacija|tačkastim mutacijama]]'''. Indel ubacuje ili briše nukleotide iz sekvence, dok je tačkasta mutacija oblik supstitucije koji ''zamjenjuje'' jedan od [[nukleotid]]a, bez promjene njigovog ukupnog broja u [[DNK]]. Indeli se također mogu suprotstaviti tandemskim baznim mutacijama (TBM), koje mogu biti rezultat fundamentalno različitih mehanizama.<ref name="pmid12504766">{{cite journal | vauthors = Hill KA, Wang J, Farwell KD, Sommer SS | title = Spontaneous tandem-base mutations (TBM) show dramatic tissue, age, pattern and spectrum specificity | journal = Mutation Research | volume = 534 | issue = 1–2 | pages = 173–186 | date = januar 2003 | pmid = 12504766 | doi = 10.1016/S1383-5718(02)00277-2 | bibcode = 2003MRGTE.534..173H }}</ref> TBM se definiše kao supstitucija na susjednim nukleotidima (prvenstveno supstitucije na dva susjedna nukleotida, ali su uočene i supstitucije na tri susjedna nukleotida).<ref>{{cite journal | vauthors = Buettner VL, Hill KA, Halangoda A, Sommer SS | title = Tandem-base mutations occur in mouse liver and adipose tissue preferentially as G:C to T:A transversions and accumulate with age | journal = Environmental and Molecular Mutagenesis | volume = 33 | issue = 4 | pages = 320–324 | date = 1999 | pmid = 10398380 | doi = 10.1002/(SICI)1098-2280(1999)33:4<320::AID-EM9>3.0.CO;2-S | bibcode = 1999EnvMM..33..320B | s2cid = 37019230 }}</ref> Indeli, bilo da su insercije ili delecije, mogu se koristiti kao [[genetički marker]]i u prirodnim populacijama, posebno u [[filogenetika|filogenetičkim]] studijama.<ref name="Vali2008">{{cite journal | vauthors = Väli U, Brandström M, Johansson M, Ellegren H | title = Insertion-deletion polymorphisms (indels) as genetic markers in natural populations | journal = BMC Genetics | volume = 9 | date = januar 2008 | pmid = 18211670 | pmc = 2266919 | doi = 10.1186/1471-2156-9-8 | doi-access = free }}</ref><ref name="Erixon2008">{{cite journal | vauthors = Erixon P, Oxelman B | title = Whole-gene positive selection, elevated synonymous substitution rates, duplication, and indel evolution of the chloroplast clpP1 gene | journal = PLOS ONE | volume = 3 | issue = 1 | date = januar 2008 | pmid = 18167545 | pmc = 2148103 | doi = 10.1371/journal.pone.0001386 | veditors = Volff JN | doi-access = free | bibcode = 2008PLoSO...3.1386E }}</ref> Pokazalo se da se [[genom]]ske regije s višestrukim indelima mogu koristiti i za postupke identifikacije [[vrsta]].<ref>{{cite journal | vauthors = Pereira F, Carneiro J, Matthiesen R, van Asch B, Pinto N, Gusmão L, Amorim A | title = Identification of species by multiplex analysis of variable-length sequences | journal = Nucleic Acids Research | volume = 38 | issue = 22 | pages = e203 | date = decembar 2010 | pmid = 20923781 | pmc = 3001097 | doi = 10.1093/nar/gkq865 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Nakamura H, Muro T, Imamura S, Yuasa I | title = Forensic species identification based on size variation of mitochondrial DNA hypervariable regions | journal = International Journal of Legal Medicine | volume = 123 | issue = 2 | pages = 177–184 | date = mart 2009 | pmid = 19052767 | doi = 10.1007/s00414-008-0306-7 | s2cid = 10531572 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Taberlet P, Coissac E, Pompanon F, Gielly L, Miquel C, Valentini A, Vermat T, Corthier G, Brochmann C, Willerslev E | display-authors = 6 | title = Power and limitations of the chloroplast trnL (UAA) intron for plant DNA barcoding | journal = Nucleic Acids Research | volume = 35 | issue = 3 | pages = e14 | date = 26. 1. 2007 | pmid = 17169982 | pmc = 1807943 | doi = 10.1093/nar/gkl938 }}</ref> Promjena jednog [[bazni par|baznog]] para indela u kodirajućem dijelu [[iRNK]] rezultira pomicanjem okvira čitanja tokom [[translacija (genetika)|translacije]] iRNK, što bi moglo dovesti do neodgovarajućeg (preuranjenog) [[stop kodon]]a u drugom okviru čitanja. Indeli koji nisu višekratnici broja 3 su posebno rijetki u [[kodirajuća regija|kodirajućim regijama]], ali relativno česti u nekodirajućim regijama.<ref name=Hui&Yinghao2013>{{cite journal | vauthors = Bai H, Cao Y, Quan J, Dong L, Li Z, Zhu Y, Zhu L, Dong Z, Li D | display-authors = 6 | title = Identifying the genome-wide sequence variations and developing new molecular markers for genetics research by re-sequencing a Landrace cultivar of foxtail millet | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 9 | date = 2013 | pmid = 24039970 | pmc = 3769310 | doi = 10.1371/journal.pone.0073514 | doi-access = free | bibcode = 2013PLoSO...873514B }}</ref><ref name="Lei-Ying Zheng&Xiao2011">{{cite journal | vauthors = Zheng LY, Guo XS, He B, Sun LJ, Peng Y, Dong SS, Liu TF, Jiang S, Ramachandran S, Liu CM, Jing HC | display-authors = 6 | title = Genome-wide patterns of genetic variation in sweet and grain sorghum (Sorghum bicolor) | journal = Genome Biology | volume = 12 | issue = 11 | date = novembar 2011 | pmid = 22104744 | pmc = 3334600 | doi = 10.1186/gb-2011-12-11-r114 | doi-access = free }}</ref> U svakoj osobi postoji otprilike 192– 280 indela koji mijenjaju okvir čitanja.<ref>{{cite journal | vauthors = Abecasis GR, Altshuler D, Auton A, Brooks LD, Durbin RM, Gibbs RA, Hurles ME, McVean GA | display-authors = 6 | title = A map of human genome variation from population-scale sequencing | journal = [[Nature]] | volume = 467 | issue = 7319 | pages = 1061–1073 | date = oktobar 2010 | pmid = 20981092 | pmc = 3042601 | doi = 10.1038/nature09534 | bibcode = 2010Natur.467.1061T }}</ref> Indeli vjerovatno predstavljaju između 16% i 25% svih sekvencnih [[polimorfizam (biologija)|polimorfizama]] kod ljudi.<ref name="Mills">{{cite journal | vauthors = Mills RE, Luttig CT, Larkins CE, Beauchamp A, Tsui C, Pittard WS, Devine SE | title = An initial map of insertion and deletion (INDEL) variation in the human genome | journal = Genome Research | volume = 16 | issue = 9 | pages = 1182–1190 | date = septembar 2006 | pmid = 16902084 | pmc = 1557762 | doi = 10.1101/gr.4565806 }}</ref> U većini poznatih genoma, uključujući i ljude, frekvencija indela ima tendenciju da bude znatno niža od one kod [[jednonukleotidni polimorfizam|jednonukleotidnih polimorfizama (SNP)]], osim u blizini visoko repetitivnih regija, uključujući [[Polimer|homopolimere]] i [[Mikrosatelit (genetika)|mikrosatelite]].<ref>{{cite book |last1=Lodish |first1=H |title=Molecular Cell Biology |date=2021 |publisher=W. H. Freeman |pages=726–892 |edition=9th}}</ref> Termin "indel" su posljednjih godina kooptirali [[genomiča|genomčki]] [[nauka|naučnici]] za upotrebu u smislu opisanom iznad. Ovo je promjena u odnosu na njegovu prvobitnu upotrebu i značenje, koje je proizašlo iz [[sistematika|sistematike]]. U sistematici, istraživači su mogli pronaći razlike između sekvenci, naprimjer od dvije različite vrste. Ali bilo je nemoguće zaključiti da li je jedna [[vrsta]] izgubila sekvencu ili ju je druga vrsta dobila. Naprimjer, vrsta ''A'' ima sekvencu od četiri [[guanin|G]]-ska nukleotida na lokusu, a vrsta ''B'' ima pet G na istom [[genski lokus|lokusu]]. Ako je način selekcije nepoznat, ne može se utvrditi da li je vrsta A izgubila jedan G (događaj "delecije") ili je vrsta B dobila jedan G (događaj "insercije"). Kada se ne može zaključiti [[filogenija|filogenetski]] smjer promjene sekvence, događaj promjene sekvence se naziva "indel". Koristeći [[modelni organizam|modele miševa]] s putničkim [[imunoglobulin]]ima, studija je otkrila da su najčešći događaji indela zavisni od [[aktivacijom inducirana citidin-deaminaza|aktivacijom inducirane citidin-deaminaze]] (AID) ±1-[[bazni par]] (bp), što može dovesti do štetnih ishoda, dok su duži indeli unutar okvira bili rijetki ishodi.<ref>{{Cite journal |last1=Hao |first1=Qian |last2=Zhan |first2=Chuanzong |last3=Lian |first3=Chaoyang |last4=Luo |first4=Simin |last5=Cao |first5=Wenyi |last6=Wang |first6=Binbin |last7=Xie |first7=Xia |last8=Ye |first8=Xiaofei |last9=Gui |first9=Tuantuan |last10=Voena |first10=Claudia |last11=Pighi |first11=Chiara |last12=Wang |first12=Yanyan |last13=Tian |first13=Ying |last14=Wang |first14=Xin |last15=Dai |first15=Pengfei |date=31. 3. 2023 |title=DNA repair mechanisms that promote insertion-deletion events during immunoglobulin gene diversification |journal=Science Immunology |language=en |volume=8 |issue=81 |doi=10.1126/sciimmunol.ade1167 |pmid=36961908 |issn=2470-9468|pmc=10351598 }}</ref> == Također pogledajte == * [[Insercija (genetika)]] * [[Delecija (genetika)]] == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Mutacija}} [[Kategorija:Mutacije]] [[Kategorija:Molekularna biologija]] c0zdvjiq62rjk9k89u3k7vmg69990jh 0 535256 3894393 2026-06-05T23:23:58Z FFugitiveR 182226 Nova stranica: [[Slika:AUXOTROPHY Fig 1Replica plating growth comparison between Arg- Auxotroph and Prototroph.png|thumb|500x500px| Ovo je vizualni prikaz uvjeta koji bi omogućili rast auksotrofa (gornji red medija: Kolonije auksotrofne prema argininu) u usporedbi s kolonijama koje pokazuju prototrofiju (donji red medija).]] '''Auksotrofija''' ([[starogrčki|grč]] αὐξάνω -aukso "povećati"; ''τροφή'' "ishrana") jeste nemogućnost organizma da sintetizira određeni organski s... 3894393 wikitext text/x-wiki [[Slika:AUXOTROPHY Fig 1Replica plating growth comparison between Arg- Auxotroph and Prototroph.png|thumb|500x500px| Ovo je vizualni prikaz uvjeta koji bi omogućili rast auksotrofa (gornji red medija: Kolonije auksotrofne prema argininu) u usporedbi s kolonijama koje pokazuju prototrofiju (donji red medija).]] '''Auksotrofija''' ([[starogrčki|grč]] αὐξάνω -aukso "povećati"; ''τροφή'' "ishrana") jeste nemogućnost organizma da sintetizira određeni [[organski spoj]] potreban za njegov rast (kako je definirano od strane [[IUPAC]]). Auksotrof je organizam koji pokazuje ovu karakteristiku; "auksotrof" je odgovarajući pridjev. Auksotrofija je suprotnost prototrofiji, koju karakterizira sposobnost sinteze svih spojeva potrebnih za rast. Prototrofne ćelije su samodovoljni proizvođači svih potrebnih metabolita (npr. [[aminokiselina]], [[lipid]]a, [[kofaktor|kofaktora]]), dok auksotrofi zahtijevaju medij s metabolitom koji ne mogu proizvesti.<ref>{{Cite book|title=Genetics : from genes to genomes|date=2011|publisher=McGraw-Hill|others=Hartwell, Leland.|isbn=9780073525266|edition=4th|location=New York|oclc=317623365}}</ref> Naprimjer, auksotrofna ćelija za [[metionin]] mogla bi rasti samo na mediju koji sadrži metionin; u suprotnom bi gladovala. U ovom primjeru, to je zato što nije u stanju proizvesti vlastiti metionin. Međutim, prototrofna ćelija za metionin mogla bi funkcionirati i replicirati se na mediju sa ili bez metionina.<ref name=":2">{{Cite book|chapter=Nutritional Mutations|last=LaRossa|first=R.A.|pages=1362–1363|doi=10.1006/rwgn.2001.0920|title=Encyclopedia of Genetics|year=2001|isbn=9780122270802}}</ref> Replikacijsko presađivanje je tehnika kojom se kolonije prenose s jedne ploče na drugu na istom mjestu kao i posljednja ploča, tako da se različite ploče s [[podloga (biohemija)|podlogama]] mogu upoređivat i jedna pored druge. Koristi se za poređenje rasta istih kolonija na različitim pločama s podlogama, kako bi se utvrdilo u kojim okruženjima bakterijska kolonija može ili ne može rasti (ovo daje uvid u moguće auksotrofne karakteristike). Metoda [[replikacijsko presađivanje|replikacijskog presađivanja]], koju su implementirali [[Joshua Lederberg|Joshua]] i [[Esther Lederberg]] uključivala je auksotrofe koji su bili osjetljivi na temperaturu; to jest, njihova sposobnost sinteze ovisila je o temperaturi.<ref>{{Cite journal|last1=Lederberg|first1=Joshua|last2=Lederberg|first2=Esther M.|date=March 1952|journal=Journal of Bacteriology|volume=63|issue=3|pages=399–406|issn=0021-9193|pmid=14927572|pmc=169282|title=Replica plating and indirect selection of bacterial mutants|doi=10.1128/JB.63.3.399-406.1952}}</ref> (Auksotrofi obično nisu ovisni o temperaturi. Mogu ovisiti i o drugim faktorima.) Također je moguće da je [[organizam]] auksotrofan prema više od samo jednog [[organski spoj|organskog spoja]], koji mu je potreban za rast.<ref>{{Cite journal|last1=Griffiths|first1=Anthony J.F.|last2=Miller|first2=Jeffrey H.|last3=Suzuki|first3=David T.|last4=Lewontin|first4=Richard C.|last5=Gelbart|first5=William M.|date=2000|title=Mutant types|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK22011/|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111201210/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK22011/|url-status=dead|archive-date=November 11, 2020}}</ref> == Aplikacije == === Genetika === [[Slika:Figure 2A Auxotrophy colonies A, B, C, and D replica plates.png|thumb|582x582px| Replike ploča auksotrofnih kolonija A, B, C i D; kolonije A, B, C i D su zasijane na različite podloge, kako bi se testirala auksotrofija i biosintetski put (vidi sliku 2B i 2C) ]] U [[genetika|genetici]], [[soj (biologija)|soj]] jeste auksotrofan ako nosi [[mutacija|mutaciju]] koja ga čini nesposobnim za sintezu esencijalnog spoja. Naprimjer, mutant [[kvasca]] s inaktiviranim genom puta sinteze [[uracil]]a jeste uracilni auksotrof (npr. ako je gen [[kvasci|kvasca]] za [[orotidin 5'-fosfat-dekarboksilaza|orotidin 5'-fosfat-dekarboksilazu]] inaktiviran, rezultirajući soj je uracilni auksotrof). Takav soj nije u stanju sintetizirati uracil i moći će rasti samo ako se uracil može apsorbirati iz okoline. Ovo je suprotno od uracilnog prototrofa, ili u ovom slučaju soja [[divlji tip|divljeg tipa]], koji i dalje može rasti u odsustvu uracila. Auksotrofni []genetički markeri]] često se koriste u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]]; poznato su korišteni u radu [[George Wells Beadle|Beadlea]] i [[Edward Lawrie Tatum|Tatuma]], koji su dobili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], za hipotezu o jedan gen – jedan enzim, povezujući mutacije gena s mutacijama proteina. To zatim omogućava mapiranje biosintetskih ili biohemijskih puteva, koje može pomoći u određivanju koji su enzim ili [[enzimi]] mutirani i disfunkcionalni u auksotrofnim sojevima bakterija koje se proučavaju.<ref name=":2"/> Istraživači su koristili sojeve ''[[E. coli]]'' auksotrofne za specifične [[aminokiseline]], kako bi uveli analoge neprirodnih aminokiselina u [[protein]]e. Naprimjer, ćelije auksotrofne za aminokiselinu [[fenilalanin]] mogu se uzgajati u medijima obogaćenim analogom kao što je para-azido fenilalanin. Mnoga živa bića, uključujući ljude, auksotrofi su za velike klase spojeva potrebnih za rast i moraju ih unositi putem prehrane (vidi [[vitamin]], [[esencijalni nutrijent]], [[esencijalna aminokiselina]], [[esencijalna masna kiselina]]). Složeni obrazac evolucije vitaminske auksotrofije u [[eukariot]]skom stablu života usko je povezan s međuzavisnošću između organizama.<ref>{{cite journal | last1 = Helliwell | first1 = Katherine E. |display-authors=et al | year = 2013 | title = Widespread decay of vitamin-related pathways: coincidence or consequence? | url = http://www.cell.com/trends/genetics/abstract/S0168-9525(13)00053-X | journal = Trends in Genetics | volume = 29 | issue = 8| pages = 469–478 | doi=10.1016/j.tig.2013.03.003| pmid = 23623319 | url-access = subscription }}</ref> [[Slika:Figure 2B Biochemical Pathway example.png|thumb|578x578px| Slika 2B Biosintetski (biohemijski) put, naprimjer na slici 2A]] === Test mutagenosti (Amesov test) === [[Datoteka:Fig 2C Auxotrophy table.png|thumb|589x589px| Sl. 2C Tabela koja sažima i povezuje informacije iz primjera na Sl. 2A i 2B.]] Test [[mutageneza|mutageneze]] salmonele ([[Amesov test]]) koristi više sojeva ''[[Salmonella typhimurium]]'' koji su auksotrofni prema [[histidin]]u, kako bi se testiralo da li određena hemikalija može izazvati [[mutacije]], posmatrajući njeno auksotrofno svojstvo kao odgovor na dodani hemijski spoj.<ref name=":02">{{Cite book|title=Biochemistry Free for All|last=Ahern|first=Kevin|publisher=DavinciPress|year=2017}}</ref> Mutacija koju uzrokuje [[hemijska supstanca]] ili spoj mjeri se nanošenjem na [[bakterije]] na ploči koja sadrži histidin, a zatim premještanjem bakterija na novu ploču bez dovoljno histidina za kontinuirani rast. Ako supstanca ne mutira [[genom]] bakterije iz auksotrofnog u histidin nazad u prototrofni u histidin, tada bakterija neće pokazati rast na novoj ploči. Dakle, poređenjem odnosa bakterija na novoj ploči sa starom pločom i istog odnosa za kontrolnu grupu, moguće je kvantificirati koliko je supstanca [[mutagen]]a, odnosno, koliko je vjerovatno da će izazvati mutacije u [[DNK]].<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Ames|first1=Bruce N.|last2=McCann|first2=Joyce|last3=Yamasaki|first3=Edith|title=Methods for detecting carcinogens and mutagens with the salmonella/mammalian-microsome mutagenicity test|journal=Mutation Research/Environmental Mutagenesis and Related Subjects|volume=31|issue=6|pages=347–363|doi=10.1016/0165-1161(75)90046-1|pmid=768755|year=1975}}</ref> Hemikalija se smatra pozitivnom na Amesovom testu ako uzrokuje mutacije koje povećavaju uočenu stopu reverzije, a negativnom ako se pokazuje slično kao i kod kontrolne grupe. Očekuje se normalan, ali mali broj revertantnih kolonija kada se auksotrofna bakterija nasadi na medij bez [[metabolit]]a koji joj je potreban, jer bi mogla mutirati natrag u prototrofiju. Šanse za to su male i stoga uzrokuju formiranje vrlo malih kolonija. Međutim, ako se doda mutagena supstanca, broj revertanata bi bio vidljivo veći nego bez mutagene supstance. [[Amesov test]] se, u osnovi, smatra pozitivnim ako supstanca povećava [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] mutacije u DNK bakterije dovoljno da izazove kvantitativnu razliku u revertantima ploče s mutagenom i ploče kontrolne grupe. Negativan Amesov test znači da mogući mutagen DID nije uzrokovao povećanje revertanata, a pozitivan Amesov test označava da mogući mutagen DID povećava vjerovatnoću mutacije. Ovi mutageni efekti na [[bakterije]] istražuju se kao mogući pokazatelj istih efekata na veće organizme, poput ljudi. Pretpostavlja se da ako mutacija može nastati u bakterijskoj DNK u prisustvu mutagena, onda bi se isti efekat pojavio i kod većih organizama koji uzrokuju rak.<ref name=":02"/> Negativan rezultat Amesovog testa mogao bi sugerirati da supstanca nije mutagen i da ne bi uzrokovala stvaranje [[tumor]]a u živim [[organizmi]]ma. Međutim, samo nekoliko hemikalija koje su rezultirale pozitivnim rezultatom Amesovog testa smatrane su beznačajnim kada su testirane na većim organizmima, ali pozitivan Amesov test za bakterije i dalje nije mogao biti konačno povezan sa ekspresijom [[kancer|raka]] u većim organizmima. Iako mutagen može biti moguća odrednica tumora kod živih organizama, ljudi, životinja itd., potrebno je provesti više studija da bi se došlo do zaključka.<ref>{{Cite journal|last1=Kirkland|first1=David|last2=Zeiger|first2=Errol|last3=Madia|first3=Federica|last4=Gooderham|first4=Nigel|last5=Kasper|first5=Peter|last6=Lynch|first6=Anthony|last7=Morita|first7=Takeshi|last8=Ouedraogo|first8=Gladys|last9=Morte|first9=Juan Manuel Parra|title=Can in vitro mammalian cell genotoxicity test results be used to complement positive results in the Ames test and help predict carcinogenic or in vivo genotoxic activity? I. Reports of individual databases presented at an EURL ECVAM Workshop|journal=Mutation Research/Genetic Toxicology and Environmental Mutagenesis|volume=775–776|pages=55–68|doi=10.1016/j.mrgentox.2014.10.005|pmid=25435356|year=2014|doi-access=free|hdl=10044/1/19252|hdl-access=free}}</ref> === Metode zasnovane na auksotrofiji za ugradnju neprirodnih aminokiselina u proteine i proteome === Veliki broj neprirodnih [[aminokiselina]], koje su slične svojim kanonskim ekvivalentima po obliku, veličini i hemijskim svojstvima, uvode se u rekombinantne proteine pomoću auksotrofičnih ekspresijskih domaćina.<ref>{{Cite journal|first1=James|last2=Mock|first2=Marissa|last3=Tirrell|first3=David|title=Non-canonical amino acids in protein engineering|journal=Curr. Opin. Biotechnol.|volume=14|pages=603–609|doi=10.1016/j.copbio.2003.10.011|year=2003|issue=6|pmid=14662389}}</ref> Naprimjer, auksotrofni sojevi ''[[Escherichia coli]]'' koji potiču od [[metionin]]a (Met) ili [[triptofan]]a (Trp) mogu se kultivirati u definiranom minimalnom mediju. U ovom eksperimentalnom okruženju moguće je eksprimirati rekombinantne proteine čiji su kanonski ostaci Trp i Met potpuno zamijenjeni različitim srodnim analozima s dodatkom medija.<ref>{{Cite journal|last1=Budisa|first1=Nediljko|last2=Pal|first2=Prajna Paramita|title=Designing novel spectral classes of proteins with a tryptophan-expanded genetic code |journal=Biol. Chem.|volume=385|issue=10|pages=893–904|doi=10.1515/BC.2004.117|date=1 Jun 2005|pmid=15551863|s2cid=42436705}}</ref> Ova metoda vodi novom obliku [[proteinsko inženjerstvo| proteinskog inženjerstva]], koji se ne izvodi manipulacijom [[kodon]]ima na nivou [[DNK]] (npr. [[mutageneza]] usmjerena na [[oligonukleotid]]e), već [[preraspodjela kodona| preraspodjelom kodona]] na nivou translacije proteina pod efikasnim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]].<ref>{{Cite journal|last1=Budisa|first1=Nediljko|last2=Minks|first2=Caroline|last3=Alefelder|first3=Stefan|last4=Wenger|first4=Waltraud|last5=Dong|first5=Fumin|last6=Moroder|first6=Luis|last7=Huber|first7=Huber|title=Toward the experimental codon reassignment in vivo: protein building with an expanded amino acid repertoire|journal=FASEB J.|volume=13|issue=1|pages=41–51|doi=10.1096/fasebj.13.1.41|date=1 Jan 1999|pmid=9872928|s2cid=2887572|doi-access=free}}</ref> Stoga se metoda naziva selektivna inkorporacija pod pritiskom (SPI).<ref>{{Cite journal|last1=Minks|first1=Caroline|last2=Alefelder|first2=Stefan|last3=Moroder|first3=Luis|last4=Huber|first4=Robert|last5=Budisa|first5=Nediljko|date=2000|title=Towards New Protein Engineering: In Vivo Building and Folding of Protein Shuttles for Drug Delivery and Targeting by the Selective Pressure Incorporation (SPI) Method|journal=Tetrahedron|language=en|volume=56|issue=48|pages=9431–9442|doi=10.1016/S0040-4020(00)00827-9}}</ref> Nijedan do sada proučavan organizam ne kodira druge [[aminokiseline]], osim kanonskih dvadeset; dvije dodatne kanonske aminokiseline ([[selenocistein]], [[pirolizin]]) ubacuju se u proteine prekodiranjem signala terminacije translacije. Ova granica može se prijeći [[adaptuvna eadijacuha|adaptivnom laboratorijskom evolucijom]] metabolički stabilnih auksotrofnih [[mikrob]]nih sojeva. Naprimjer, prvi očigledno uspješan pokušaj evolucije ''[[Escherichia coli]]'' koja može preživjeti isključivo na neprirodnoj aminokiselini tieno[3,2-b]pirolil) [[alanin]]u, kao jedinoj zamjeni za [[triptofan]] napravljen je 2015.<ref>{{cite journal| last1 = Hoesl | first1 = M. G.| last2 = Oehm | first2 = S.| last3 = Durkin | first3 = P.| last4 = Darmon | first4 = E.| last5 = Peil | first5 = L.| last6 = Aerni | first6 = H.-R.| last7 = Rappsilber | first7 = J.| last8 = Rinehart | first8 = J.| last9 = Leach | first9 = D.| last10 = Söll | first10 = D.| last11 = Budisa | first11 = N.| year = 2015| title = Chemical evolution of a bacterial proteome| journal = Angewandte Chemie International Edition|volume = 54| issue = 34| pages = 10030–10034| doi = 10.1002/anie.201502868| pmc = 4782924 | pmid=26136259}}</ref> == U popularnoj kulturi == Film iz 1993. godine ''[[Jurski park (film)|Jurski park]]'' (zasnovan na istoimenom romanu [[Michael Crichton|Michaela Crichtona]] iz 1990. godine [[Jurski park (roman)|pod istim imenom]]) prikazuje [[dinosaur]]e koji su [[genetičko inženjerstvo|genetićki modificirani]] tako da nisu mogli proizvoditi aminokiselinu [[lizin]].<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0DE6D7153EF933A25753C1A96F958260|title=The Truth Is Way Out There|last=Coyne|first=Jerry A.|date=10 October 1999|work=The New York Times|access-date=2008-04-06|name-list-style=vanc}}</ref> Ovo je bilo poznato kao "lizinska kontingentnost" i trebalo je spriječiti klonirane dinosaure da prežive izvan parka, prisiljavajući ih da budu ovisni o dodacima lizina koje obezbjeđuje veterinarsko osoblje parka. U stvarnosti, nijedna životinja nije sposobna proizvesti lizin (to je [[esencijalna aminokiselina]]).<ref>{{cite journal|vauthors=Wu G|date=May 2009|title=Amino acids: metabolism, functions, and nutrition|journal=Amino Acids|volume=37|issue=1|pages=1–17|doi=10.1007/s00726-009-0269-0|pmid=19301095|s2cid=1870305}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Autotrof]] * [[Braditrof]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.nature.com/emboj/journal/v28/n21/fig_tab/emboj2009272a_F1.html "Regulation of endosomal clathrin and retromer-mediated endosome to Golgi retrograde transport by the J-domain protein RME-8" - The EMBO Journal] * [https://doi.org/10.1007%2FBF02711577 "Pleiotropic effects of purine auxotrophy inRhizobium meliloti on cell surface molecules" - Springerlink] * [http://mic.sgmjournals.org/cgi/reprint/16/1/286.pdf "Auxotrophy and Organic Compounds in the Nutrition of Marine Phytoplankton"] {{commonscat|Auxothrophy}} [[Kategorija:Molekularna genetika]] h459askzbzh2r4uhkbydmgwif8c8xl3 3894412 3894393 2026-06-06T10:03:59Z WumpusBot 120674 razne ispravke 3894412 wikitext text/x-wiki [[Slika:AUXOTROPHY Fig 1Replica plating growth comparison between Arg- Auxotroph and Prototroph.png|thumb|500x500px| Ovo je vizualni prikaz uvjeta koji bi omogućili rast auksotrofa (gornji red medija: Kolonije auksotrofne prema argininu) u usporedbi s kolonijama koje pokazuju prototrofiju (donji red medija).]] '''Auksotrofija''' ([[starogrčki|grč]] αὐξάνω -aukso "povećati"; ''τροφή'' "ishrana") jeste nemogućnost organizma da sintetizira određeni [[organski spoj]] potreban za njegov rast (kako je definirano od strane [[IUPAC]]). Auksotrof je organizam koji pokazuje ovu karakteristiku; "auksotrof" je odgovarajući pridjev. Auksotrofija je suprotnost prototrofiji, koju karakterizira sposobnost sinteze svih spojeva potrebnih za rast. Prototrofne ćelije su samodovoljni proizvođači svih potrebnih metabolita (npr. [[aminokiselina]], [[lipid]]a, [[kofaktor]]a), dok auksotrofi zahtijevaju medij s metabolitom koji ne mogu proizvesti.<ref>{{Cite book|title=Genetics : from genes to genomes|date=2011|publisher=McGraw-Hill|others=Hartwell, Leland.|isbn=9780073525266|edition=4th|location=New York|oclc=317623365}}</ref> Naprimjer, auksotrofna ćelija za [[metionin]] mogla bi rasti samo na mediju koji sadrži metionin; u suprotnom bi gladovala. U ovom primjeru, to je zato što nije u stanju proizvesti vlastiti metionin. Međutim, prototrofna ćelija za metionin mogla bi funkcionirati i replicirati se na mediju sa ili bez metionina.<ref name=":2">{{Cite book|chapter=Nutritional Mutations|last=LaRossa|first=R.A.|pages=1362–1363|doi=10.1006/rwgn.2001.0920|title=Encyclopedia of Genetics|year=2001|isbn=9780122270802}}</ref> Replikacijsko presađivanje je tehnika kojom se kolonije prenose s jedne ploče na drugu na istom mjestu kao i posljednja ploča, tako da se različite ploče s [[podloga (biohemija)|podlogama]] mogu upoređivat i jedna pored druge. Koristi se za poređenje rasta istih kolonija na različitim pločama s podlogama, kako bi se utvrdilo u kojim okruženjima bakterijska kolonija može ili ne može rasti (ovo daje uvid u moguće auksotrofne karakteristike). Metoda [[replikacijsko presađivanje|replikacijskog presađivanja]], koju su implementirali [[Joshua Lederberg|Joshua]] i [[Esther Lederberg]] uključivala je auksotrofe koji su bili osjetljivi na temperaturu; to jest, njihova sposobnost sinteze ovisila je o temperaturi.<ref>{{Cite journal|last1=Lederberg|first1=Joshua|last2=Lederberg|first2=Esther M.|date=mart 1952|journal=Journal of Bacteriology|volume=63|issue=3|pages=399–406|issn=0021-9193|pmid=14927572|pmc=169282|title=Replica plating and indirect selection of bacterial mutants|doi=10.1128/JB.63.3.399-406.1952}}</ref> (Auksotrofi obično nisu ovisni o temperaturi. Mogu ovisiti i o drugim faktorima.) Također je moguće da je [[organizam]] auksotrofan prema više od samo jednog [[organski spoj|organskog spoja]], koji mu je potreban za rast.<ref>{{Cite journal|last1=Griffiths|first1=Anthony J.F.|last2=Miller|first2=Jeffrey H.|last3=Suzuki|first3=David T.|last4=Lewontin|first4=Richard C.|last5=Gelbart|first5=William M.|date=2000|title=Mutant types|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK22011/|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111201210/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK22011/|url-status=dead|archive-date=11. 11. 2020}}</ref> == Aplikacije == === Genetika === [[Slika:Figure 2A Auxotrophy colonies A, B, C, and D replica plates.png|thumb|582x582px| Replike ploča auksotrofnih kolonija A, B, C i D; kolonije A, B, C i D su zasijane na različite podloge, kako bi se testirala auksotrofija i biosintetski put (vidi sliku 2B i 2C)]] U [[genetika|genetici]], [[soj (biologija)|soj]] jeste auksotrofan ako nosi [[mutacija|mutaciju]] koja ga čini nesposobnim za sintezu esencijalnog spoja. Naprimjer, mutant [[kvasca]] s inaktiviranim genom puta sinteze [[uracil]]a jeste uracilni auksotrof (npr. ako je gen [[kvasci|kvasca]] za [[orotidin 5'-fosfat-dekarboksilaza|orotidin 5'-fosfat-dekarboksilazu]] inaktiviran, rezultirajući soj je uracilni auksotrof). Takav soj nije u stanju sintetizirati uracil i moći će rasti samo ako se uracil može apsorbirati iz okoline. Ovo je suprotno od uracilnog prototrofa, ili u ovom slučaju soja [[divlji tip|divljeg tipa]], koji i dalje može rasti u odsustvu uracila. Auksotrofni [[genetički markeri]] često se koriste u [[molekularna genetika|molekularnoj genetici]]; poznato su korišteni u radu [[George Wells Beadle|Beadlea]] i [[Edward Lawrie Tatum|Tatuma]], koji su dobili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]], za hipotezu o jedan gen – jedan enzim, povezujući mutacije gena s mutacijama proteina. To zatim omogućava mapiranje biosintetskih ili biohemijskih puteva, koje može pomoći u određivanju koji su enzim ili [[enzimi]] mutirani i disfunkcionalni u auksotrofnim sojevima bakterija koje se proučavaju.<ref name=":2"/> Istraživači su koristili sojeve ''[[E. coli]]'' auksotrofne za specifične [[aminokiseline]], kako bi uveli analoge neprirodnih aminokiselina u [[protein]]e. Naprimjer, ćelije auksotrofne za aminokiselinu [[fenilalanin]] mogu se uzgajati u medijima obogaćenim analogom kao što je para-azido fenilalanin. Mnoga živa bića, uključujući ljude, auksotrofi su za velike klase spojeva potrebnih za rast i moraju ih unositi putem prehrane (vidi [[vitamin]], [[esencijalni nutrijent]], [[esencijalna aminokiselina]], [[esencijalna masna kiselina]]). Složeni obrazac evolucije vitaminske auksotrofije u [[eukariot]]skom stablu života usko je povezan s međuzavisnošću između organizama.<ref>{{cite journal | last1 = Helliwell | first1 = Katherine E. |display-authors=et al | year = 2013 | title = Widespread decay of vitamin-related pathways: coincidence or consequence? | url = http://www.cell.com/trends/genetics/abstract/S0168-9525(13)00053-X | journal = Trends in Genetics | volume = 29 | issue = 8| pages = 469–478 | doi=10.1016/j.tig.2013.03.003| pmid = 23623319 | url-access = subscription }}</ref> [[Slika:Figure 2B Biochemical Pathway example.png|thumb|578x578px| Slika 2B Biosintetski (biohemijski) put, naprimjer na slici 2A]] === Test mutagenosti (Amesov test) === [[Datoteka:Fig 2C Auxotrophy table.png|thumb|589x589px| Sl. 2C Tabela koja sažima i povezuje informacije iz primjera na Sl. 2A i 2B.]] Test [[mutageneza|mutageneze]] salmonele ([[Amesov test]]) koristi više sojeva ''[[Salmonella typhimurium]]'' koji su auksotrofni prema [[histidin]]u, kako bi se testiralo da li određena hemikalija može izazvati [[mutacije]], posmatrajući njeno auksotrofno svojstvo kao odgovor na dodani hemijski spoj.<ref name=":02">{{Cite book|title=Biochemistry Free for All|last=Ahern|first=Kevin|publisher=DavinciPress|year=2017}}</ref> Mutacija koju uzrokuje [[hemijska supstanca]] ili spoj mjeri se nanošenjem na [[bakterije]] na ploči koja sadrži histidin, a zatim premještanjem bakterija na novu ploču bez dovoljno histidina za kontinuirani rast. Ako supstanca ne mutira [[genom]] bakterije iz auksotrofnog u histidin nazad u prototrofni u histidin, tada bakterija neće pokazati rast na novoj ploči. Dakle, poređenjem odnosa bakterija na novoj ploči sa starom pločom i istog odnosa za kontrolnu grupu, moguće je kvantificirati koliko je supstanca [[mutagen]]a, odnosno, koliko je vjerovatno da će izazvati mutacije u [[DNK]].<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Ames|first1=Bruce N.|last2=McCann|first2=Joyce|last3=Yamasaki|first3=Edith|title=Methods for detecting carcinogens and mutagens with the salmonella/mammalian-microsome mutagenicity test|journal=Mutation Research/Environmental Mutagenesis and Related Subjects|volume=31|issue=6|pages=347–363|doi=10.1016/0165-1161(75)90046-1|pmid=768755|year=1975}}</ref> Hemikalija se smatra pozitivnom na Amesovom testu ako uzrokuje mutacije koje povećavaju uočenu stopu reverzije, a negativnom ako se pokazuje slično kao i kod kontrolne grupe. Očekuje se normalan, ali mali broj revertantnih kolonija kada se auksotrofna bakterija nasadi na medij bez [[metabolit]]a koji joj je potreban, jer bi mogla mutirati natrag u prototrofiju. Šanse za to su male i stoga uzrokuju formiranje vrlo malih kolonija. Međutim, ako se doda mutagena supstanca, broj revertanata bi bio vidljivo veći nego bez mutagene supstance. [[Amesov test]] se, u osnovi, smatra pozitivnim ako supstanca povećava [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] mutacije u DNK bakterije dovoljno da izazove kvantitativnu razliku u revertantima ploče s mutagenom i ploče kontrolne grupe. Negativan Amesov test znači da mogući mutagen DID nije uzrokovao povećanje revertanata, a pozitivan Amesov test označava da mogući mutagen DID povećava vjerovatnoću mutacije. Ovi mutageni efekti na [[bakterije]] istražuju se kao mogući pokazatelj istih efekata na veće organizme, poput ljudi. Pretpostavlja se da ako mutacija može nastati u bakterijskoj DNK u prisustvu mutagena, onda bi se isti efekat pojavio i kod većih organizama koji uzrokuju rak.<ref name=":02"/> Negativan rezultat Amesovog testa mogao bi sugerirati da supstanca nije mutagen i da ne bi uzrokovala stvaranje [[tumor]]a u živim [[organizmi]]ma. Međutim, samo nekoliko hemikalija koje su rezultirale pozitivnim rezultatom Amesovog testa smatrane su beznačajnim kada su testirane na većim organizmima, ali pozitivan Amesov test za bakterije i dalje nije mogao biti konačno povezan sa ekspresijom [[kancer|raka]] u većim organizmima. Iako mutagen može biti moguća odrednica tumora kod živih organizama, ljudi, životinja itd., potrebno je provesti više studija da bi se došlo do zaključka.<ref>{{Cite journal|last1=Kirkland|first1=David|last2=Zeiger|first2=Errol|last3=Madia|first3=Federica|last4=Gooderham|first4=Nigel|last5=Kasper|first5=Peter|last6=Lynch|first6=Anthony|last7=Morita|first7=Takeshi|last8=Ouedraogo|first8=Gladys|last9=Morte|first9=Juan Manuel Parra|title=Can in vitro mammalian cell genotoxicity test results be used to complement positive results in the Ames test and help predict carcinogenic or in vivo genotoxic activity? I. Reports of individual databases presented at an EURL ECVAM Workshop|journal=Mutation Research/Genetic Toxicology and Environmental Mutagenesis|volume=775–776|pages=55–68|doi=10.1016/j.mrgentox.2014.10.005|pmid=25435356|year=2014|doi-access=free|hdl=10044/1/19252|hdl-access=free}}</ref> === Metode zasnovane na auksotrofiji za ugradnju neprirodnih aminokiselina u proteine i proteome === Veliki broj neprirodnih [[aminokiselina]], koje su slične svojim kanonskim ekvivalentima po obliku, veličini i hemijskim svojstvima, uvode se u rekombinantne proteine pomoću auksotrofičnih ekspresijskih domaćina.<ref>{{Cite journal|first1=James|last2=Mock|first2=Marissa|last3=Tirrell|first3=David|title=Non-canonical amino acids in protein engineering|journal=Curr. Opin. Biotechnol.|volume=14|pages=603–609|doi=10.1016/j.copbio.2003.10.011|year=2003|issue=6|pmid=14662389}}</ref> Naprimjer, auksotrofni sojevi ''[[Escherichia coli]]'' koji potiču od [[metionin]]a (Met) ili [[triptofan]]a (Trp) mogu se kultivirati u definiranom minimalnom mediju. U ovom eksperimentalnom okruženju moguće je eksprimirati rekombinantne proteine čiji su kanonski ostaci Trp i Met potpuno zamijenjeni različitim srodnim analozima s dodatkom medija.<ref>{{Cite journal|last1=Budisa|first1=Nediljko|last2=Pal|first2=Prajna Paramita|title=Designing novel spectral classes of proteins with a tryptophan-expanded genetic code |journal=Biol. Chem.|volume=385|issue=10|pages=893–904|doi=10.1515/BC.2004.117|date=1 Jun 2005|pmid=15551863|s2cid=42436705}}</ref> Ova metoda vodi novom obliku [[proteinsko inženjerstvo|proteinskog inženjerstva]], koji se ne izvodi manipulacijom [[kodon]]ima na nivou [[DNK]] (npr. [[mutageneza]] usmjerena na [[oligonukleotid]]e), već [[preraspodjela kodona|preraspodjelom kodona]] na nivou translacije proteina pod efikasnim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]].<ref>{{Cite journal|last1=Budisa|first1=Nediljko|last2=Minks|first2=Caroline|last3=Alefelder|first3=Stefan|last4=Wenger|first4=Waltraud|last5=Dong|first5=Fumin|last6=Moroder|first6=Luis|last7=Huber|first7=Huber|title=Toward the experimental codon reassignment in vivo: protein building with an expanded amino acid repertoire|journal=FASEB J.|volume=13|issue=1|pages=41–51|doi=10.1096/fasebj.13.1.41|date=1 Jan 1999|pmid=9872928|s2cid=2887572|doi-access=free}}</ref> Stoga se metoda naziva selektivna inkorporacija pod pritiskom (SPI).<ref>{{Cite journal|last1=Minks|first1=Caroline|last2=Alefelder|first2=Stefan|last3=Moroder|first3=Luis|last4=Huber|first4=Robert|last5=Budisa|first5=Nediljko|date=2000|title=Towards New Protein Engineering: In Vivo Building and Folding of Protein Shuttles for Drug Delivery and Targeting by the Selective Pressure Incorporation (SPI) Method|journal=Tetrahedron|language=en|volume=56|issue=48|pages=9431–9442|doi=10.1016/S0040-4020(00)00827-9}}</ref> Nijedan do sada proučavan organizam ne kodira druge [[aminokiseline]], osim kanonskih dvadeset; dvije dodatne kanonske aminokiseline ([[selenocistein]], [[pirolizin]]) ubacuju se u proteine prekodiranjem signala terminacije translacije. Ova granica može se prijeći [[adaptuvna eadijacuha|adaptivnom laboratorijskom evolucijom]] metabolički stabilnih auksotrofnih [[mikrob]]nih sojeva. Naprimjer, prvi očigledno uspješan pokušaj evolucije ''[[Escherichia coli]]'' koja može preživjeti isključivo na neprirodnoj aminokiselini tieno[3,2-b]pirolil) [[alanin]]u, kao jedinoj zamjeni za [[triptofan]] napravljen je 2015.<ref>{{cite journal| last1 = Hoesl | first1 = M. G.| last2 = Oehm | first2 = S.| last3 = Durkin | first3 = P.| last4 = Darmon | first4 = E.| last5 = Peil | first5 = L.| last6 = Aerni | first6 = H.-R.| last7 = Rappsilber | first7 = J.| last8 = Rinehart | first8 = J.| last9 = Leach | first9 = D.| last10 = Söll | first10 = D.| last11 = Budisa | first11 = N.| year = 2015| title = Chemical evolution of a bacterial proteome| journal = Angewandte Chemie International Edition|volume = 54| issue = 34| pages = 10030–10034| doi = 10.1002/anie.201502868| pmc = 4782924 | pmid=26136259}}</ref> == U popularnoj kulturi == Film iz 1993. godine ''[[Jurski park (film)|Jurski park]]'' (zasnovan na istoimenom romanu [[Michael Crichton|Michaela Crichtona]] iz 1990. godine [[Jurski park (roman)|pod istim imenom]]) prikazuje [[dinosaur]]e koji su [[genetičko inženjerstvo|genetićki modificirani]] tako da nisu mogli proizvoditi aminokiselinu [[lizin]].<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0DE6D7153EF933A25753C1A96F958260|title=The Truth Is Way Out There|last=Coyne|first=Jerry A.|date=10. 10. 1999|work=The New York Times|access-date=6. 4. 2008|name-list-style=vanc}}</ref> Ovo je bilo poznato kao "lizinska kontingentnost" i trebalo je spriječiti klonirane dinosaure da prežive izvan parka, prisiljavajući ih da budu ovisni o dodacima lizina koje obezbjeđuje veterinarsko osoblje parka. U stvarnosti, nijedna životinja nije sposobna proizvesti lizin (to je [[esencijalna aminokiselina]]).<ref>{{cite journal|vauthors=Wu G|date=maj 2009|title=Amino acids: metabolism, functions, and nutrition|journal=Amino Acids|volume=37|issue=1|pages=1–17|doi=10.1007/s00726-009-0269-0|pmid=19301095|s2cid=1870305}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Autotrof]] * [[Braditrof]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.nature.com/emboj/journal/v28/n21/fig_tab/emboj2009272a_F1.html "Regulation of endosomal clathrin and retromer-mediated endosome to Golgi retrograde transport by the J-domain protein RME-8" - The EMBO Journal] * [https://doi.org/10.1007%2FBF02711577 "Pleiotropic effects of purine auxotrophy inRhizobium meliloti on cell surface molecules" - Springerlink] * [http://mic.sgmjournals.org/cgi/reprint/16/1/286.pdf "Auxotrophy and Organic Compounds in the Nutrition of Marine Phytoplankton"] {{commonscat|Auxothrophy}} [[Kategorija:Molekularna genetika]] 8n10af91bjxlcm5shau8vuirveoze3m 0 535257 3894410 2026-06-06T09:51:59Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Izmjena u toku}} {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1991. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Lahti]], {{ZID|Finska}} | datum = 23. februar 1991. | takmičari = 64 | države = 16 | zlato = [[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]]<br />Mark... 3894410 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1991. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Lahti]], {{ZID|Finska}} | datum = 23. februar 1991. | takmičari = 64 | države = 16 | zlato = [[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | zlatoNOK = NJE | srebro = [[Jurij Kaškarov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = SSSR | bronza = [[Geir Einang]]<br />[[Eirik Kvalfoss]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Gisle Fenne]] | bronzaNOK = NOR | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|1990.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1993.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1991.]] za muškarce održana je 23. februara 1991. u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju. Pobijedila je selekcija Njemačke, koja od ove sezone natupa s biatloncima iz Zapadne i Istočne Njemačke. == Države učesnice == <!-- {{Div col|2}} * {{ZID|Bugarska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Čehoslovačka}} <small>(3)</small> * {{ZID|Finska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Francuska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Norveška}} <small>(3)</small> * {{ZID|Poljska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Rumunija}} <small>(3)</small> * {{ZID|Njemačka}} <small>(3)</small> * {{ZID|SAD}} <small>(3)</small> * {{ZID|SSSR}} <small>(3)</small> * {{ZID|Švedska}} <small>(3)</small> {{div col end}} --> == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Ricco Groß]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | '''1:33:33,5''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|SSSR}}<br />{{0|0000}}[[Jurij Kaškarov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:35:01,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 01:28.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Geir Einang]]<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Gisle Fenne]] | '''1:35:08,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4: | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:36:24,05''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}5: | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Peter Sjödén]]<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (Biathlet)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Anders Mannelqvist]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:36:32,75''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (Biathlet)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]]<br />{{0|0000}}[[Hervé Flandin]] | '''1:37:01,87''' | '''0+3'''<br />0+0<br />0+1<br />0+0<br />0+2 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Ismo Mäkinen]]<br />{{0|0000}}[[Olli-Pekka Peltola]] | '''1:38:18,65''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Jan Wojtas]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]]<br />{{0|0000}}[[Piotr Pluta]] | '''1:38:36,35''' | '''0+3'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+2 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|USA|2=USA}}<br />{{0|0000}}[[Duncan Douglas]]<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Josh Thompson (Biathlet)|Josh Thompson]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | '''1:38:55,9{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEH}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] | '''1:38:36,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ŠVI}}<br />{{0|0000}}[[Jean Marc Chabloz]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Werlen]]<br />{{0|0000}}[[Ernst Steiner (Biathlet)|Ernst Steiner]]<br />{{0|0000}}[[Hanspeter Knobel]] | '''1:45:53,2{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JKO}}<br />{{0|0000}}[[Jean-Marc Chabloz]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Werlen]]<br />{{0|0000}}[[Ernst Steiner (biatlonac)|Ernst Steiner]]<br />{{0|0000}}[[Hanspeter Knobel]] | '''1:45:53,2{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.]] h3a3yj7s0zms6ej1l7z94f39dtyu9f8 3894411 3894410 2026-06-06T10:03:57Z WumpusBot 120674 /* Rezultati */ razne ispravke 3894411 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1991. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Lahti]], {{ZID|Finska}} | datum = 23. februar 1991. | takmičari = 64 | države = 16 | zlato = [[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | zlatoNOK = NJE | srebro = [[Jurij Kaškarov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = SSSR | bronza = [[Geir Einang]]<br />[[Eirik Kvalfoss]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Gisle Fenne]] | bronzaNOK = NOR | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|1990.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1993.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1991.]] za muškarce održana je 23. februara 1991. u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju. Pobijedila je selekcija Njemačke, koja od ove sezone natupa s biatloncima iz Zapadne i Istočne Njemačke. == Države učesnice == <!-- {{Div col|2}} * {{ZID|Bugarska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Čehoslovačka}} <small>(3)</small> * {{ZID|Finska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Francuska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Norveška}} <small>(3)</small> * {{ZID|Poljska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Rumunija}} <small>(3)</small> * {{ZID|Njemačka}} <small>(3)</small> * {{ZID|SAD}} <small>(3)</small> * {{ZID|SSSR}} <small>(3)</small> * {{ZID|Švedska}} <small>(3)</small> {{div col end}} --> == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Ricco Groß]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | '''1:33:33,5''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|SSSR}}<br />{{0|0000}}[[Jurij Kaškarov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:35:01,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 01:28.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Geir Einang]]<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Gisle Fenne]] | '''1:35:08,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4: | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:36:24,05''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}5: | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Peter Sjödén]]<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (Biathlet)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Anders Mannelqvist]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:36:32,75''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (Biathlet)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]]<br />{{0|0000}}[[Hervé Flandin]] | '''1:37:01,87''' | '''0+3'''<br />0+0<br />0+1<br />0+0<br />0+2 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Ismo Mäkinen]]<br />{{0|0000}}[[Olli-Pekka Peltola]] | '''1:38:18,65''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Jan Wojtas]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]]<br />{{0|0000}}[[Piotr Pluta]] | '''1:38:36,35''' | '''0+3'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+2 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|USA|2=USA}}<br />{{0|0000}}[[Duncan Douglas]]<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Josh Thompson (Biathlet)|Josh Thompson]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | '''1:38:55,9{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEH}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] | '''1:38:36,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ŠVI}}<br />{{0|0000}}[[Jean Marc Chabloz]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Werlen]]<br />{{0|0000}}[[Ernst Steiner (Biathlet)|Ernst Steiner]]<br />{{0|0000}}[[Hanspeter Knobel]] | '''1:45:53,2{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JKO}}<br />{{0|0000}}[[Jean-Marc Chabloz]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Werlen]]<br />{{0|0000}}[[Ernst Steiner (biatlonac)|Ernst Steiner]]<br />{{0|0000}}[[Hanspeter Knobel]] | '''1:45:53,2{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.]] bnz7gem4t18fhwc03ggdg67tefcvvsx 3894731 3894411 2026-06-06T10:57:21Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3894731 wikitext text/x-wiki {{Izmjena u toku}} {{Infokutija događaj na sportskom takmičenju | događaj = Štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1991. | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | lokacija = [[Lahti]], {{ZID|Finska}} | datum = 23. februar 1991. | takmičari = 64 | države = 16 | zlato = [[Ricco Groß]]<br />[[Frank Luck]]<br />[[Mark Kirchner]]<br />[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | zlatoNOK = NJE | srebro = [[Jurij Kaškarov]]<br />[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />[[Sergej Tarasov]]<br />[[Sergej Čepikov]] | srebroNOK = SSSR | bronza = [[Geir Einang]]<br />[[Eirik Kvalfoss]]<br />[[Jon Åge Tyldum]]<br />[[Gisle Fenne]] | bronzaNOK = NOR | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990 – štafeta (muškarci)|1990.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993 – štafeta (muškarci)|1993.]] }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|štafeti]] na 4 × 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 1991.]] za muškarce održana je 23. februara 1991. u [[Finska|finskom]] gradu [[Lahti]]ju. Pobijedila je selekcija Njemačke, koja od ove sezone natupa s biatloncima iz Zapadne i Istočne Njemačke. == Države učesnice == <!-- {{Div col|2}} * {{ZID|Bugarska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Čehoslovačka}} <small>(3)</small> * {{ZID|Finska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Francuska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Norveška}} <small>(3)</small> * {{ZID|Poljska}} <small>(3)</small> * {{ZID|Rumunija}} <small>(3)</small> * {{ZID|Njemačka}} <small>(3)</small> * {{ZID|SAD}} <small>(3)</small> * {{ZID|SSSR}} <small>(3)</small> * {{ZID|Švedska}} <small>(3)</small> {{div col end}} --> == Rezultati == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NJE}}<br />{{0|0000}}[[Ricco Groß]]<br />{{0|0000}}[[Frank Luck]]<br />{{0|0000}}[[Mark Kirchner]]<br />{{0|0000}}[[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]] | '''1:33:33,5''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{silver02}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|SSSR}}<br />{{0|0000}}[[Jurij Kaškarov]]<br />{{0|0000}}[[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Tarasov]]<br />{{0|0000}}[[Sergej Čepikov]] | '''1:35:01,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 | + 01:28.3 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{bronze03}} | style="text-align:left"| {{flagcountry|NOR}}<br />{{0|0000}}[[Geir Einang]]<br />{{0|0000}}[[Eirik Kvalfoss]]<br />{{0|0000}}[[Jon Åge Tyldum]]<br />{{0|0000}}[[Gisle Fenne]] | '''1:35:08,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}4: | style="text-align:left"| {{flagcountry|ITA|1946}}<br />{{0|0000}}[[Pieralberto Carrara]]<br />{{0|0000}}[[Johann Passler]]<br />{{0|0000}}[[Hubert Leitgeb (biatlonac)|Hubert Leitgeb]]<br />{{0|0000}}[[Andreas Zingerle]] | '''1:36:24,05''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}5: | style="text-align:left"| {{flagcountry|SWE}}<br />{{0|0000}}[[Peter Sjödén]]<br />{{0|0000}}[[Ulf Johansson (biatlonac)|Ulf Johansson]]<br />{{0|0000}}[[Anders Mannelqvist]]<br />{{0|0000}}[[Mikael Löfgren]] | '''1:36:32,75''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}6. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FRA|1974}}<br />{{0|0000}}[[Xavier Blond (Biathlet)|Xavier Blond]]<br />{{0|0000}}[[Gilles Marguet]]<br />{{0|0000}}[[Christian Dumont]]<br />{{0|0000}}[[Hervé Flandin]] | '''1:37:01,87''' | '''0+3'''<br />0+0<br />0+1<br />0+0<br />0+2 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}7. | style="text-align:left"| {{flagcountry|FIN}}<br />{{0|0000}}[[Vesa Hietalahti]]<br />{{0|0000}}[[Harri Eloranta]]<br />{{0|0000}}[[Ismo Mäkinen]]<br />{{0|0000}}[[Olli-Pekka Peltola]] | '''1:38:18,65''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}8. | style="text-align:left"| {{flagcountry|POL}}<br />{{0|0000}}[[Jan Wojtas]]<br />{{0|0000}}[[Jan Ziemianin]]<br />{{0|0000}}[[Krzysztof Sosna]]<br />{{0|0000}}[[Piotr Pluta]] | '''1:38:36,35''' | '''0+3'''<br />0+0<br />0+0<br />0+1<br />0+2 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | {{0}}9. | style="text-align:left"| {{flagcountry|USA|2=USA}}<br />{{0|0000}}[[Duncan Douglas]]<br />{{0|0000}}[[Curt Schreiner]]<br />{{0|0000}}[[Josh Thompson (Biathlet)|Josh Thompson]]<br />{{0|0000}}[[Erich Wilbrecht]] | '''1:38:55,9{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 10. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ČEH}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|SLO}}<br />{{0|0000}}[[Jure Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Aleksander Grajf]]<br />{{0|0000}}[[Uroš Velepec]]<br />{{0|0000}}[[Janez Ožbolt]] | '''1:38:36,35''' | '''0+0'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 12. | style="text-align:left"| {{flagcountry|AUT}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 13. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JAP}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 14. | style="text-align:left"| {{flagcountry|UK}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 11. | style="text-align:left"| {{flagcountry|KAN}}<br />{{0|0000}}[[Jiří Holubec]]<br />{{0|0000}}[[Martin Rypl]]<br />{{0|0000}}[[Ivan Masařík]]<br />{{0|0000}}[[Jan Matouš]] | '''1:38:36,35''' | '''0+1'''<br />0+0<br />0+0<br />0+0<br />0+1 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 16. | style="text-align:left"| {{flagcountry|ŠVI}}<br />{{0|0000}}[[Jean Marc Chabloz]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Werlen]]<br />{{0|0000}}[[Ernst Steiner (Biathlet)|Ernst Steiner]]<br />{{0|0000}}[[Hanspeter Knobel]] | '''1:45:53,2{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |- style="text-align:center; vertical-align:top;" | 17. | style="text-align:left"| {{flagcountry|JKO}}<br />{{0|0000}}[[Jean-Marc Chabloz]]<br />{{0|0000}}[[Elmar Werlen]]<br />{{0|0000}}[[Ernst Steiner (biatlonac)|Ernst Steiner]]<br />{{0|0000}}[[Hanspeter Knobel]] | '''1:45:53,2{{0}}''' | '''0+1'''<br />0+1<br />0+0<br />0+0<br />0+0 |} ==Reference== {{refspisak}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.]] izud6rksd6er8zjo71ceia3xq5g5u36 10 535258 3894525 2026-06-06T10:09:50Z Srđan 73336 Nova stranica: <includeonly>{{#invoke:template wrapper|wrap|_template=cite web|_exclude=id | url = https://powo.science.kew.org/taxon/{{{id|}}} | website = [[Plants of the World Online]] | publisher = [[Royal Botanic Gardens, Kew]] | language = en }}</includeonly><noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 3894525 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:template wrapper|wrap|_template=cite web|_exclude=id | url = https://powo.science.kew.org/taxon/{{{id|}}} | website = [[Plants of the World Online]] | publisher = [[Royal Botanic Gardens, Kew]] | language = en }}</includeonly><noinclude> {{Documentation}} </noinclude> stcfhjckjr9cwdvb01uhcdlhe5rpqqp